tower 7 - radimpex.rs · 7 copyright (c) radimpex * * e-mail: [email protected] * tel. 011 3809-158...
TRANSCRIPT
-
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Tower 7
uputstvo za rad sa programom [ažurirano za Build 7219]
U ovom uputstvu su objašnjene samo nove mogućnosti
programa, odnosno naredbe kojih nije bilo u verziji 7034,
tako da je ono prevashodno namenjeno korisnicima koji su
radili u programu “Tower 7”.
-
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Sadržaj
2. GRAFIČKI INTERFEJS ................................................................................. 1
2.1 Izgled ekrana ........................................................................................ 1
2.4 Aktiviranje naredbi ................................................................................ 1
2.4.1 Ponavljanje i prekidanje naredbi .................................................................. 1
2.14 Komande za promenu tekućeg prikaza u prozoru “2D pogled” (meni “2D pogled”) ............................................................................................... 2
2.14.2 Editovanje liste pogleda .............................................................................. 2
3. UNOS PODATAKA ....................................................................................... 1
3.1 Konstrukcija ......................................................................................... 1
3.1.1 Ploča/Zid .................................................................................................. 1
3.1.4 Grede ....................................................................................................... 3
3.1.10 Površinski oslonac ...................................................................................... 6
3.1.15 Linijska veza ............................................................................................. 7
3.1.16 Podaci poluprostora .................................................................................... 8
3.2 Opterećenje ........................................................................................ 13
3.2.2 Definisanje kombinacija opterećenja ........................................................... 13
3.2.3 Površinsko opterećenje ............................................................................. 13
3.2.12 Prednaprezanje ........................................................................................ 14
3.2.12.2 Gubici sile prednaprezanja .................................................................... 14
3.2.14 Konvertor opterećenja .............................................................................. 14
3.5 Podešavanje parmetara koje program koristi u svom radu (meni “Setup”) . 14
3.5.1 Parametri ................................................................................................ 14
3.5.2 Funkcionalnost......................................................................................... 15
3.6 Komande za rad sa datotekama ............................................................ 17
3.6.4 Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao) .................................... 17
4. FORMIRANJE MREŽE KONAČNIH ELEMENATA ............................................ 1
4.2 Generisanje mreže konačnih elemenata ................................................... 1
6. MODALNA ANALIZA .................................................................................... 1
6.1 Proračun .............................................................................................. 1
6.5 Animacija tekućeg tona .......................................................................... 3
7. PRORAČUN MODELA ................................................................................... 1
7.3.4 Seizmički proračun ..................................................................................... 1
-
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
7.3.4.7 Proizvoljna spektralna kriva .................................................................... 2
8. OBRADA REZULTATA PRORAČUNA ............................................................. 1
8.2 Izbor tekućeg slučaja opterećenja ........................................................... 1
8.2.1 Kreiranje SRSS kombinacija ........................................................................ 1
8.3 Prikaz deformisanog modela ................................................................... 3
8.5 Uticaji u ploči - zidu ............................................................................... 3
8.5.2 Uticaji u proizvoljnom preseku (Presek) ........................................................ 3
8.9 Reakcije oslonaca .................................................................................. 5
8.10 Rezultanta reakcija ................................................................................ 7
8.13 Uticaji u poluprostoru ............................................................................. 8
8.18 Tekstualni prikaz rezultata statičkog proračuna ....................................... 10
8.22 Pronalaženje čvorova ........................................................................... 11
8.24 Kreiranje projektne dokumentacije ........................................................ 14
8.24.3 Definisanje formata hartije (Format hartije) ................................................ 14
8.24.4 Struktura grafičkog dokumenta .................................................................. 15
8.24.5 Generisanje tekstualnih izveštaja ............................................................... 15
8.24.6 Komande za rad sa blokovima u stablu ....................................................... 16
8.24.17 Tekući jezik izveštaja ................................................................................ 18
9. Dimenzionisanje betonskih preseka ........................................................... 1
9.4 Dimenzionisanje greda ........................................................................... 1
9.4.1.2 Ulazni podaci – Lokalni ........................................................................... 1
9.4.3 Prikaz rezultata dimenzionisanja .................................................................. 2
9.4.10 Interakcioni dijagram grede ........................................................................ 3
9.5 Dimenzionisanje seizmičkih zidova .......................................................... 3
9.6 Dimenzionisanje niza zidova ................................................................... 4
11. Dimenzionisanje drvenih konstrukcija ..................................................... 1
11.1 Izbor propisa za dimenzionisanje ............................................................. 1
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
2. GRAFIČKI INTERFEJS
2.1 Izgled ekrana
Na statusnoj liniji, u njenom desnom delu, dodata je nova ikona koja daje sledeću informaciju:
Da li se u modelu koristi poluprostor ili ne.
2.4 Aktiviranje naredbi
2.4.1 Ponavljanje i prekidanje naredbi
Kako bi se ubrzalo pokretanje naredbi, a samim tim i rad sa programom, u svakom
od modula se pamti koje su naredbe poslednje korišćene. Na početku komandne linije nalazi se
dugme , koje je predviđeno za njihovo ponovno pozivanje. Klikom miša preko ovog
dugmeta, otvara se padajući meni sa nazivima zapamćenih naredbi, a svaka od njih se može
ponovo pokrenuti klikom miša preko svog imena u listi.
Dugme čijim se aktiviranjem otvara lista sa imenima naredbi
koje su poslednje korišćene
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
2.14 Komande za promenu tekućeg prikaza u
prozoru “2D pogled” (meni “2D pogled”)
2.14.2 Editovanje liste pogleda
Izgled dijaloga za editovanje liste pogleda
“Kosi pogledi” Dugme čijim se aktiviranjem otvara novi dijalog u kome se vrši izbor
algoritma za prikaz kosih pogleda.
Izgled dijaloga za izbor algoritma za prikaz kosih pogleda
“Usmerenje kosog pogleda u pravcu gledanja odozgo”
Algoritam koji se najčešće primenjuje kod krovnih konstrukcija, a omogućava
da se kosi pogled prikazuje kao da se gleda odozgo, iz “ptičje perspektive”.
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Usmerenje kosog pogleda u pravcu gledanja odozgo
“Usmerenje kosog pogleda u pravcu gledanja sa strane *”
Algoritam koji se najčešće primenjuje kod dalekovoda, a omogućava da se
kosi pogled prikazuje u pravcu gledanja sa strane. U edit polju “*Primeniti
za nagib ravni veći od” korisnik treba da definiše nagib ravni, tako da će se
za svaki kosi pogled sa nagibom većim od zadatog primenjivati ovaj
algoritam.
Usmerenje kosog pogleda u pravcu gledanja sa strane
“Postaviti kao podrazumevano”
Uključivanjem ovog check box-a izabrani algoritam se postavlja za
podrazumevani, što znači da će se koristiti u svim novim fajlovima.
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
3. UNOS PODATAKA
3.1 Konstrukcija
3.1.1 Ploča/Zid
Množioci fizičkih karakteristika ploče
Svakom setu ploča mogu se zadati množioci fizičkih karakteristika i to nezavisno za statički i
seizmički model. Za ovu namenu predviđeno je komandno polje “Množioci”‚ čijim se
aktiviranjem otvara dijalog sledećeg izgleda:
Izgled dijaloga u kome se zadaju
množioci fizičkih karakteristika ploče
Opisi fizičkih karakteristika na koje množioci utiču prikazani su ispred edit polja u kojima se
zadaju njihove vrednosti i to nezavisno za statički i seizmički model. Mogu se zadati:
- Množilac čvrstoće na naprezanje u svojoj ravni
- Množilac čvrstoće na savijanje upravno na ravan
- Množilac težine
“Koristi množioce” - Check box čije uključeno stanje označava da će se množioci definisani u
ovom dijalogu primenjivati pri proračunu modela.
Izlaskom iz dijaloga na dugme “OK”, program se vraća u dijalog za setove ploča, a u koloni sa
rednim brojevima, setovima ploča kojima je uključeno korišćenje množilaca postavlja posebnu
sličicu, kako bi se razlikovali od ostalih. U zavisnosti od toga da li je uključeno korišćenje
množilaca samo za statički, samo za seizmički ili i za statički i za seizmički model pored rednog
broja seta mogu se naći tri različite sličice.
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Sličica koja ukazuje da je tom setu ploče
uključeno korišćenje množilaca za statički model
Sličica koja ukazuje da je tom setu ploče
uključeno korišćenje množilaca za seizmički model
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Sličica koja ukazuje da je tom setu ploče uključeno
korišćenje množilaca i za statički i za seizmički model
Generisanjem izveštaja za setove numeričkih podataka ploča generiše se i izveštaj za
množioce fizičkih karakteristika ploča.
3.1.4 Grede
Editovanje biblioteke profila
Korisniku je omogućeno da proširi tabelu sa profilima jednostavnim ubacivanjem u tabelu
karakteristika profila koje su prethodno kopirani u klipboard iz nekih drugih tablica. Potrebno je
naglasiti da se ubacivanje u listu ne vrši izborom tastera “Ctrl+V”, nego izborom odgovarajuće
komande u meniju koji se otvara desnim klikom miša iznad ćelije u tabeli. Nakon kopiranja
karakteristika profila u klipboard, potrebno je dodati novi red u tabelu sa profilima, a zatim
umesto ručnog unosa podataka u svim kolonama, potrebno je iz menija koji se otvara desnim
klikom miša preko ćelije ubačenog reda izabrati komandu “Paste”. Na ovaj način će se svi
iskopirani podaci ubaciti u odgovarajuće ćelije.
-
4
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Komanda čijim će izborom svi kopirani podaci biti ubačeni u odgovarajuće ćelije
Ukoliko se ubacuje više kopiranih redova na kraj tabele sa profilima, program će automatski
dodati nove redove u tabelu. Potrebno je voditi računa da pri ubacivanju kopiranih redova u
sredinu tabele sa profilima, program neće automatski dodati nove redove, nego će podatke
ubaciti u već postojeće redove, tako da je neophodno da korisnik pre ubacivanja ručno doda
odgovarajući broj redova.
U tabelu sa profilima su ubačene iskopirane karakteristike profila
Množioci fizičkih karakteristika grede
Svakom setu grede mogu se zadati množioci fizičkih karakteristika i to nezavisno za statički i
seizmički model. Za ovu namenu predviđeno je komandno polje “Množioci”‚ čijim se
aktiviranjem otvara dijalog sledećeg izgleda:
-
5
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izgled dijaloga u kome se zadaju
množioci fizičkih karakteristika grede
Opisi fizičkih karakteristika na koje množioci utiču prikazani su ispred edit polja u kojima se
zadaju njihove vrednosti i to nezavisno za statički i seizmički model. Mogu se zadati:
- Množilac aksijalne čvrstoće u pravcu ose 1
- Množilac čvrstoće na smicanje za osu 2
- Množilac čvrstoće na smicanje za osu 3
- Množilac torzione čvrstoće oko ose 1
- Množilac čvrstoće na savijanje oko ose 2
- Množilac čvrstoće na savijanje oko ose 3
- Množilac težine
“Koristi množioce” - Check box čije uključeno stanje označava da će se množioci definisani u
ovom dijalogu primenjivati pri proračunu modela.
Ikone koje se postavljaju pored rednih brojeva setova greda sa zadatim množiocima imaju isto
značenje kao kod setova ploča (poglavlje 3.1.1).
-
6
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
3.1.10 Površinski oslonac
Izgled dijaloga za definisanje setova numeričkih podataka
“Modelira se koristeći poluprostor”
Check box čijim će se postavljanjem na uključeno stanje za trenutno
selektovani set površinskog oslonca vršiti modeliranje tla poluprostorom. U
koloni se setovima, pored rednih brojeva setova površinskih oslonaca kojima
je uključeno modeliranje tla poluprostorom postavlja se posebna sličica, kako
bi se ovi razlikovali od ostalih setova površinskih oslonaca.
Sličica koja ukazuje da je tom setu površinskog oslonca
uključeno modeliranje tla poluprostorom
Za setove oslonaca kojima je uključeno modeliranje tla poluprostorom biće
neaktivna edit polja za zadavanje krutosti oslonaca.
Ako je u dijalogu za podatke poluprostora isključen check box “Modeliranje tla
poluprostorom je aktivno”, u modelu se neće koristiti poluprostor iako je u
setovima oslonaca postavljeno modeliranje poluprostorom (pogledati
poglavlje 3.1.16). U ovom slučaju, u koloni sa setovima oslonaca postavlja se
nova sličica.
-
7
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Sličica koja ukazuje da je tom setu površinskog oslonca uključeno
modeliranje tla poluprostorom, ali da je globalno isključeno
korišćenje poluprostora u modelu
“Podaci poluprostora”
Dugme čijim se aktiviranjem otvara dijalog za definisanje podataka
poluprostora. Ovaj dijalog je identičan dijalogu koji se otvara aktiviranjem
komande “Podaci poluprostora”, te rad u njemu nećemo ponovo objašnjavati
(pogledati poglavlje 3.1.16).
Definisanje poluprostora se odvija na potpuno isti način i u dijalozima za definisanje setova
numeričkih podataka naredbi “Linijski oslonac” i “Tačkasti oslonac”.
3.1.15 Linijska veza
Nakon aktiviranja naredbe “Veza” na komandnoj liniji se pojavljuje i opcija
“Linijska veza”. Pomoću ove naredbe se zadavanjem dve linije kreira entitet koji povezuje
čvorove modela koji se nalaze na prvoj liniji veze sa čvorovima modela koji se nalaze na
drugoj liniji veze. Zadate linije ne moraju biti parelelne, niti moraju biti iste dužine. Izborom
ove opcije ulazi se u proceduru definisanja linijske veze, a komandna linija dobija sledeći oblik:
Prva tačka prve linije (Izbor / Tačkasta veza / / Set)
Pomoću opcije “Izbor” prva linija veze se može zadati selektovanjem bilo koje linije sa crteža,
dok se pomoću opcije “Tačkasta veza” ulazi u proceduru definisanja tačkaste veze. Opcija
“Set” služi za definisanje numeričkih podataka koji će biti pridruženi linijskoj vezi, na potpuno
isti način kao i kod tačkaste veze.
Nakon zadavanja prve potrebno je zadati i drugu tačku prve linije.
Druga tačka (Luk / )
Na isti način se zadaje i druga linija veze, nakon čega se kreiranje linijske veze završava i ona
se postavlja na crtež.
Druga tačka prve linije (Izbor / Tačkasta veza / / Set)
Druga tačka (Luk / )
-
8
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
3.1.16 Podaci poluprostora
Program omogućava uvođenje u analizu trodimenzionalnog modela tla na koji se
konstrukcija oslanja. Trodimenzionalni model tla je automatski generisana prostorna struktura
sastavljena od međusobno povezanih konačnih elemenata - elastični poluprostor. Oko i ispod
ove trodimenzionalne strukture su oslonci na koje je naslonjena. Trodimenzionalnim modelom
tla može se opisati slojevitost tla na kojem se vrši fundiranje, uključujući položaj slojeva i
različitost njihovih fizičkih karakteristika.
Aktiviranjem naredbe “Podaci poluprostora” otvara se dijalog u kome je moguće
definisati podatke poluprostora, zadavanjem slojeva tla:
Dijalog za definisanje podataka poluprostora
Podaci o slojevima
U ovoj tabeli korisnici mogu da zadaju podatke o slojevima tla.
“N°” Kolona sa rednim brojevima slojeva tla.
“Ime sloja” Kolona u kojoj se unose nazivi slojeva tla.
“Ekran” Kolona u kojoj se za svaki sloj postavlja boja kojom će taj sloj biti ofarban na
crtežu na ekranu. Boje program sam generiše po kriterijumu da one za svaki
sloj budu što različitije, ali je omogućeno i da za svaki od slojeva sami
odaberete boju po želji.
-
9
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Klik miša preko strelice sa desne strane “color box”-a,
otvorio je dijalog za izbor proizvoljne boje
“Papir” Kolona u kojoj je za svaki sloj postavljena boja kojom će taj sloj biti ofarban
na crtežu u izveštaju. Boje program sam generiše i to tako da će svim
slojevima biti pridružene različite nijanse sive boje, ali je omogućeno i da za
svaki od slojeva odaberete boju po želji.
“ Dodaj” Dugme čijim se aktiviranjem u listu dodaje novi sloj tla. Ukoliko je check box
“Sa kopiranjem” uključen tada će novododatom redu biti pridruženi podaci
koji odgovaraju prethodno selektovanom redu.
“ Briši” Dugme čijim se aktiviranjem iz liste uklanja selektovani sloj.
Koordinate bušotina
S obzirom da se definisanje karakteristika tla vrši u bušotinama, potrebno je prvo zadati
koordinate svih bušotina. Dovoljno je i postojanje samo jedne jedine bušotine kako bi se
mogao definisati elastični poluprostor, ali u tom slučaju njegove karakteristike će biti uniformne
u X i Y pravcu.
“N°” Kolona sa rednim brojevima bušotina.
“X [m]” Kolona u kojoj se zadaju X koordinate bušotina.
“Y [m]” Kolona sa kojoj se zadaju Y koordinate bušotina.
-
10
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
“ Dodaj” Dugme čijim se aktiviranjem u listu dodaje nova bušotina. Ukoliko je check
box “Sa kopiranjem” uključen, tada će novododatoj bušotini biti pridružene
koordinate kao i svi podaci iz tabele “Podaci za bušotinu”, koji odgovaraju
prethodno selektovanoj bušotini.
“ Briši” Dugme čijim se aktiviranjem iz liste uklanja selektovani red.
“Unos tačke sa crteža”
Aktiviranjem ovog dugmeta, program će privremeno zatvoriti dijalog i sa
komandne linije zahtevati da odredite položaj tačke koja definiše koordinate
bušotine:
Unos tačke:
Nakon izbora tačke, program će se vratiti u dijalog za definisanje podataka
poluprostora, a preuzete koordinate bušotine će se automatski ubaciti u listu,
u red koji je bio selektovan pre izlaska na crtež.
U gornjem desnom delu dijaloga prikazuje se položaj bušotina, pri čemu je svaka bušotina
označena svojim rednim brojem. Trenutno selektovana bušotina je prikazana crvenom bojom,
dok se ostale bušotine prikazuju crnom bojom.
Podaci za bušotinu
U tabeli “Podaci za bušotinu” definišu se dubine svih slojeva tla u svakoj bušotini, kao i njihove
karakteristike. Broj slojeva tla određuje broj redova ove tabele, a podaci u njoj odgovaraju
trenutno selektovanoj bušotini u tabeli sa koordinatama bušotina.
U tabeli su prikazani podaci za trenutno selektovanu bušotinu 2
-
11
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
“N°” Kolona sa rednim brojevima slojeva tla.
“Ime sloja” Kolona sa nazivima slojeva tla.
“Z vrha [m]” Kolona u kojoj se zadaje koordinata gornje granice datog sloja za svaku od
bušotina.
“Z dna [m]” Kolona u kojoj se zadaje koordinata donje granice datog sloja za svaku od
bušotina.
“E [kN/m2]” Kolona u kojoj se zadaje modul elastičnosti u vertikalnom pravcu datog sloja
za svaku od bušotina.
“Eh [kN/m2]” Kolona u kojoj se zadaje modul elastičnosti u horizontanom pravcu datog sloja
za svaku od bušotina.
“n” Kolona u kojoj se zadaje Poasonov koeficijent datog sloja za svaku od
bušotina.
“γ [kN/m3]” Kolona u kojoj se zadaje zapreminska težina datog sloja za svaku od bušotina.
“Gornja granica najvišeg sloja”
Edit polje kome program automatski dodeljuje vrednost koordinate gornje
granice najvišeg sloja tla. Korisnik ima mogućnost i da promeni ovu vrednost,
s tim što neće biti dozvoljen unos koordinate koja je ispod ove granice. Ovim
podatkom omogućava se proširenje poluprostora u visinu.
“Donja granica najnižeg sloja”
Edit polje u kome program automatski dodeljuje vrednost koordinate donje
granice najnižeg sloja tla. Korisnik ima mogućnost i da promeni ovu vrednost,
s tim što neće biti dozvoljen unos koordinate koja je iznad ove granice. Ovim
podatkom omogućava se proširenje poluprostora u dubinu.
“Modeliranje tla poluprostorom je aktivno”
Stanje ovog check box-a utiče na globalno uključivanje, odnosno isključivanje
modeliranja tla poluprostorom. Ako je u dijalozima za setove oslonaca, nekim
osloncima uključeno modeliranje tla poluprostorom (uključen check box
“Modelira se koristeći poluprostor”), korisnik ima mogućnost da isključi
modelirnje tla poluprostorom bez ponovnog ulaska u dijalog za setove
oslonaca. Potrebno je samo da isključi check box “Modeliranje tla
poluprostorom je aktivno” i bez obzira na stanje check box-a u dijalogu za
setove, u modelu se neće koristiti poluprostor. Uključivanjem ovog check box-
a u modelu će se koristiti poluprostor za sve setove oslonaca za koje je to
definisano u dijalozima za setove oslonaca.
Aktiviranjem dugmeta “OK” izlazi se iz dijaloga, a svim setovima oslonaca kojima je uključeno
modeliranje tla poluprostorom biće pridruženi podaci poluprostora definisani u ovom dijalogu.
-
12
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Prikaz slojeva tla zadatim u bušotinama 1 i 2
Komanda “Podaci poluprostora” se može pozvati i iz modula za obradu rezultata proračuna,
s tim što će u ovom dijalogu sve izmene podataka poluprostora biti zabranjene, te će korisnici
moći samo da pregledaju unete podatke poluprostora i menjaju boje kojima se prikazuju
slojevi tla na crtežu i ekranu. U gornjem desnom delu dijaloga, osim položaja bušotina,
prikazan je i gabarit oslonaca kojima je uključeno modeliranje tla poluprostorom (predstavljen
plavim šrafiranim pravougaonikom), gabarit modela (predstavljen crvenom isprekidanom
linijom) i gabarit poluprostora (predstavljen zelenim šrafiranim pravougaonikom).
Izgled dijaloga sa podacima poluprostora, kada se naredba pozove
iz modula za obradu rezultata
-
13
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izborom komandnih polja i moguće je podatke poluprostora eksportovati u projektnu
dokumentaciju ili poslati direktno na štampu.
Izveštaj sa podacima poluprostora
3.2 Opterećenje
3.2.2 Definisanje kombinacija opterećenja
U dijalogu za definisanje kombinacija opterećenja omogućeno je istovremeno
selektovanje više kombinacija opterećenja. Selektovanje se vrši kao i u svim ostalim
naredbama, pomoću tastera Shift i Ctrl sa tastature i levog dugmeta miša.
3.2.3 Površinsko opterećenje
Opterećenje deluje po linijskom sistemu
U prethodnim verzijama programa površinskom opterećenju se moglo zadati da deluje po
sistemu greda koje su mu dodeljene. Odnosno da se pri proračunu pretvori u linijske ili
koncentrisane sile koje deluju na izabrane grede. Sada se površinskom opterećenju mogu
dodeliti “linijski sistemi”. Pod linijskim sistemom se podrazumevaju grede, linijski oslonci kao i
mesta preseka sklopa kome pripada površinsko opterećenja sa pločama iz drugih ravni.
-
14
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
3.2.12 Prednaprezanje
3.2.12.2 Gubici sile prednaprezanja
Izgled dijaloga za prikaz gubitaka sile prednaprezanja
U donjem desnom delu dijaloga se nalazi edit polje “Opis za izveštaj”. U njemu se unosi
proizvoljni tekst koji će se ispisivati u izveštaju gubtka sile prednaprezanja, neposredno ispod
naslova.
3.2.14 Konvertor opterećenja
U ranijim verzijama programa, pomoću ove naredbe se zadato površinsko
opterećenje moglo zamentiti sa odgovarajućim linijskim ili tačkastim opterećenjima, koja
deluju na selektovane grede. Sada se za delovanje zamenjujućih opterećenja mogu izabrati
grede, linijski oslonci, kao i mesta preseka sklopa kome pripada površinsko opterećenja sa
pločama iz drugih ravni.
3.5 Podešavanje parmetara koje program koristi
u svom radu (meni “Setup”)
3.5.1 Parametri
U ranijim verzijama programa, pri štampanju isprekidanih linija dešavalo se da se
tip linije ne vidi jasno na papiru, zbog neprilagođene veličine crtica i razmaka od kojih je linija
sastavljena. Kako bi se ovo izbeglo, omogućen je izbor svih tipova isprekidanih linija sa
crticama i razmacima koji su dva ili pet puta veći od standardnih. Ove linije su u listama za
izbor tipa obeležene sa tekstom “3x” odnosno “5x”.
-
15
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Padajući meni koji služi za izbor tipa linije
3.5.2 Funkcionalnost
Jedinice mera
Pored izbora jedinice mera za dužinu, silu i temperaturu u okviru ove kartoteke se zadaje i broj
decimala sa kojim će se ispisivati intenzitet opterećenja. Broj decimala se zadaje unošenjem u
odgovarajuće polje, i to posebno za svaku od tri osnovne vrste opterećenja: tačkasto, linijsko i
-
16
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
površinsko. Pored svakog od ovih polja se nalazi opis koji jasno ukazuje na koju se vrstu
opterećenja zadati broj decimala odnosi:
- Broj decimala za intenzitet tačkastih opterećenja
- Broj decimala za intenzitet linijskih opterećenja
- Broj decimala za intenzitet površinskih opterećenja
Rezultati
Prikaz sečnosti uzengija – kada je ovaj check box uključen, na dijagramu usvojenih
uzengija se za svaki segment iteracija u zagradama ispisuje i njihova sečnost.
Dijagram usvojenih uzengija na kome se ispisuje i njihova sečnost
Prikaz broja komada uzengija - kada je ovaj check box uključen, na dijagramu usvojenih
uzengija se za svaki segment iteracija u zagradama ispisuje i usvojeni broj komada.
Dijagram usvojenih uzengija na kome se ispisuje i broj uzengija
-
17
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Kontrola zidanih zidova – razdvojeno – stanje ovog check box-a određuje na koji će se
način, pomoću naredbe “Kontrola naprezanja u zidanim zidovima”, izvršiti dimenzionisanja
selektovanih zidanih zidova. Ako je ovaj check box uključen kontrola naprezanja se vrši
pojedinačno za svaki od selektovanih zidova. To znači da će se za svaki od njih odrediti
merodavni preseci i štampati kompletan izveštaj u tim presecima. Takođe, na crtežu će se
prikazivati posebna osa dimenzionisanja za svaki od selektovanih zidova. Kako se pri
editovanju sa crteža biraju upravo ove ose, zajedničko editovanje svih zidova neće biti
moguće, već se mora vršiti za svaki dimenzionisani zid posebno. Ako je check box isključen
kontrola naprezanja se vrši istovremeno u svim selektovanim zidovima, a u izveštaju se
štampaju rezultati u merodavnim presecima koji važe za sve njih. U ovom slučaju na crtež se
postavlja jedinstvena osa dimenzionisanja, tako da se svi zidovi koji su zajedno dimenzionisani
zajedno mogu i editovati.
Ispis min/max uticaja samo za vidljive grede - Kada se u modulu “Obrada rezulta”,
izborom naredbe “Greda” prikažu dijagrami presečnih sila u gredama, program na statusnoj
liniji, u krajnjem levom polju, ispisuje naziv izabranog uticaja i njegove ekstremne vrednosti za
grede koje se prikazuju u tekućem prozoru. Ako je check box “Ispis min/max uticaja samo za
vidljive grede” isključen, trenutno stanje vidljivosti dijagrama izabranog uticaja se neće
uzimatu u obzir. To znači da će se ispisivati ekstremi za sve grede u modelu ako je fokus na
prozoru “3D pogled”, a ako je fokus na prozoru “2D pogled” ispisivaće se ekstremi za sve
grede koje pripadaju trenutno prikazanom sklopu. Ako je ovaj check box uključen ispisivaće se
ekstremne vrednosti izabranog uticaja samo za grede kojima su u tekućem prozoru prikazani
dijagrami. To znači da se neće uzimati u obzir sledeće grede:
- grede čiji su uticaji sakriveni pomoću naredbe “Sakrivanje uticaja”, koja se javlja na
komandnoj liniji nakon pokretanja naredbe “Greda”
- grede koje su sakrivene pomoću naredbe “Sakrivanje”
- grede čije je prikazivanje u prozoru 3D pogled isključeno izborom opcija “Tekući 2D prikaz” ili
“Samo tekući 2D prikaz”, iz padajućeg menija koji se otvara desnim klikom miša preko naziva
prozora.
Isključivanje globalne vidljivosti greda, desnim klikom miša preko ikone naredbe “Greda” ili u
dijalogu naredbe “Vidljivost”, neće uticati na prikaz ekstrema, zato što se na taj način ne
isključuje prikazivanje dijagrama izabranog uticaja.
3.6 Komande za rad sa datotekama
3.6.4 Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao)
Snimanje u format Tower 7 Demo programa (*.twd)
Pomoću ove naredbe trenutno stanje modela se može snimiti i u format Tower 7 Demo
programa. Procedura snimanja je ista, samo je još potrebno iz liste “Tip fajla” izabrati opciju
“Tower 7 Demo (*.twd)”. Pored ulaznih podataka snimaju se i rezultati statičkog proračuna,
ukoliko postoje, kao i kreirana projektna dokumentacija. Na ovaj način je omogućeno
učitavanje modela i pregled dobijenih rezultata u besplatnom Tower 7 Demo programu.
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
4. FORMIRANJE MREŽE KONAČNIH
ELEMENATA
4.2 Generisanje mreže konačnih elemenata
Ako se u modelu koristi poluprostor, nakon aktiviranja komande “Generisanje”
otvara se dijalog sledećeg izgleda:
Izgled dijaloga za generisanje mreže
u modelu koji sadrži poluprostor
Mreža K.E. konstrukcije
U ovom delu dijaloga vrši se zadavanje parametara za definisanje mreže konačnih elemenata
konstrukcije, a rad u njemu je isti kao u dijalogu za generisanje mreže modela koji ne sadrži
poluprostor, te ga nećemo ponovo objašnjavati.
Mreža K.E. poluprostora
Mreža konačnih elemenata poluprostora predstavlja trodimenzionalnu mrežu koja prati
dimenzije modela kao i zadate slojeve tla. Gabarit mreže poluprostora određen je gabaritom
oslonaca za koje se radi modeliranje tla poluprostorom. Potrebno je naglasiti da mreža
poluprostora generiše ispod oslonaca za koje je uključeno modeliranje tla poluprostorom, a
ukoliko se neki delovi konstrukcije nalaze ispod ovih oslonaca, mreža poluprostora se generiše
oko ovih delova.
“Korak po visini”
S obzirom da mrežu poluprostora čini niz horizontalnih mreža povezanih
vertikalnim mrežama, u ovom edit polju se zadaje rastojanje između
horizontalnih mreža.
“Proširenje preko gabarita temelja”
Mreža poluprostora prati dimenzije modela, ali korisnicima je omogućeno da
izvrše proširenje mreže poluprostora i na taj način simuliraju njenu
beskonačnost. Zadavanjem vrednosti u ovom edit polju proširuje se mreža
poluprostora i preko gabarita oslonaca za koje je uključeno modeliranje tla
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
poluprostorom. Treba voditi računa da se ovim proširenjem mreža
poluprostora može mnogo povećati, pa će samim tim i broj čvorova biti veliki.
Proširenje se može zadavati u metrima ili u procentima. Isključen check box
“Relativno” označava da će se vrednost proširenja zadavati u metrima, pri
čemu minimalna vrednost iznosi 0.1m. Uključen check box označava da se
proširenje zadaje u procentima.
U slučaju da izgenerisana mreža poluprostora ima veliki broj čvorova, program korisniku
omogućava da proredi mrežu i na taj način skrati vreme proračuna. Proređenje mreže
omogućava smanjenje broja čvorova poluprostora i to od konstrukcije ka spoljašnjim ivicama
mreže poluprostora. U listi koja se nalazi u donjem delu dijaloga ponuđeni su stepeni
proređenja mreže poluprostora: “Proređenje mreže I stepena”, “Proređenje mreže II
stepena”, “Proređenje mreže III stepena”, “Proređenje mreže IV stepena” i
“Proređenje mreže V stepena”, pri čemu I stepen označava najmanje, a V stepen najveće
proređenje. Ukoliko korisnik ne želi da vrši proređenje mreže poluprostora potrebno je iz liste
da izabere opciju “Bez proređenja”.
Nakon zadavanja parametara kojima se definišu mreže konačnih elemenata konstrukcije i
poluprostora, potrebno je aktivirati dugme “OK”, nakon čega će početi proces generisanja
mreže prema zadatim kriterijumima.
U toku samog generisanja mreže na ekranu će stajati dijalog, koji pokazuje da se odvija neki
proces.
Dijalog za praćenje procesa generisanja mreže
Posle izvesnog vremena, na ekranu će se pojaviti poruka o uspešno sprovednom postupku
generisanja mreže i informacija o broju izgenerisanih čvorova konstrukcije i poluprostora.
Aktiviranjem dugmeta “OK”, ovaj dijalog će biti zatvoren, a na ekranu će se pojaviti
izgenerisane mreže konačnih elemenata konstrukcije i poluprostora. Mreža konačnih
elemenata poluprostora će se u modulu za generisanje mreže moći prikazati samo u prozoru
“3D pogled”, dok će se mreža konačnih elemenata konstrukcije prikazivati u prozorima “2D
pogled” i “3D pogled”. Mreža konačnih elemenata poluprostora se prikazuje u prozoru “2D
pogled” samo u modulu za obradu rezultata kada je prikazan neki od uticaja u poluprostoru.
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izgenerisane mreže konstrukcije i poluprostora
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
6. MODALNA ANALIZA
6.1 Proračun
Grupisanje masa i parametri seizmičkog proračuna
Izgled dijaloga u kome se vrši grupisanje masa
i definisanje naprednih opcija seizmičkog proračuna
- Faktor krutosti vertikalnih stubova na savijanje – pomoću ovog parametra može
se smanjiti krutost na savijanje vertikalnih stubova pri seizmičkom proračunu. Opseg za
ovaj faktor je od 1.0 do 0.001.
Proračun regularnosti konstrukcije
Jedan od važnih parametara u seizmičkoj analizi konstrukcije je određivanje njene
regularnosti. Program Tower može na osnovu geometrije, karakteristika i rasporeda mase
konstrukcije automatski odrediti da li je ona regularna u osnovi. Provera se sprovodi u sklopu
proračuna modalne analize, kada se check box “Izvršiti proračun regularnosti
konstrukcije” postavi na uključeno stanje. Napomenućemo da je ovaj check box dostupan
samo ako su u dijalogu “Grupisanje masa i parametri za seizmički proračun” izabrane tavanice
u kojima se grupišu mase. Proračun regularnosti vrši se po kriterijumima Eurocode 8 propisa
EN 1998-1.
Kriterijumi regularnosti u osnovi koje propisuje Eurocode 8 su:
1) vitkost < 4:
min
max
L
L
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
2) ekscentricitet < 30% radijus torzije:
Pravac X: e0X ≤ 0.3∙rX
Pravac Y: e0Y ≤ 0.3∙rY
3) radijus torzije > radijus inercije:
Pravac X: rX > lS
Pravac Y: rY > lS
U programu se proveravaju drugi i treći kriterijum. Ispitivanje prvog 1 kriterijuma je potpuno
trivijalno, pa zato i nije predmet analize programa.
Konstruktivna ekscentričnost (e0i) predstavlja rastojanje između centra mase i centra krutosti
u nivou svake od tavanica. Centar mase se određuje na osnovu rasporeda mase i predstavlja
težište mase svake od tavanice. Proračun centra krutosti je složeniji i odvija se na sledeći
način:
- u centru mase (CM) svake tavanice se nanose 3 opterećenja - jedinična sila u X pravcu (FXi),
jedinična sila u Y pravcu (FYi) i jedinični moment oko Z ose (Mi). Usled delovanja ovih sila
računa se rotacija (RZi) , a na osnovu nje konstruktivna ekscentričnost (e0i) i položaj centra
krutosti (XCRi , YCRi).
ii0X,i
iiZ,
iX,iZ,
i0X, XCMeXCR1)(MR
1)(FRe
ii0Y,i
iiZ,
iY,iZ,
i0Y, YCMeYCR1)(MR
1)(FRe
Radijus torzije (ri) se određuje na sledeći način:
- na svaku od tavanica nanose se 3 različita opterećenja - jedinična sila u X pravcu (FTXi),
jedinična sila u Y pravcu (FTYi) i jedinični moment oko Z ose (MTi). Ova opterećenja se nanose u
centru krutosti (CR). Zatim se sračunava rotacija (RZi), pomeranja (UXi , UYi), na osnovu njih
torziona (KM,i) i poprečna krutost (KFX,i , KFY,i), a na osnovu njih torzioni radijusi (rXi , rYi).
1)(MR
1K
iT,iZ,
iM,
, 1)(FU
1K
iTX,iX,
iFX,
, 1)(FU
1K
iTY,iY,
iFY,
iFY,
iM,
iX,K
Kr i
iFX,
iM,
iY,K
Kr
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
6.5 Animacija tekućeg tona
Pomoću prekidača, koji se nalaze u gornjem desnom uglu dijaloga, može se izvršiti
promena pogleda za koji se prikazuje animacija oscilovanja konstrukcije.
Prekidači za izbor pogleda u dijalogu za animaciju tekućeg tona
Ukoliko su svi prekidači isključeni, prikazivaće se anmacija za pogled koji je u trenutku
pokretanja naredbe bio postavljen u prozoru “3D pogled”. Nakon izbora prekidača u
dijalogu će se prikazivati default pogled konstrukcije.
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
7. PRORAČUN MODELA
7.3.4 Seizmički proračun
Metoda ekvivalentnog statičkog opterećenja
Ukoliko se seizmički proračun sprovodi metodom ekvivalentnog statičkog opterećenja, bez
prethodno izvršene modalne analize, napredne opcije proračuna se mogu zadati iz samog
dijaloga za podešavanje parametara proračuna. Znači dugme “Napredne opcije seizmičkog
proračuna” će postojati u ovom samo pod uslovom da nije izvršena modalna analiza. U
suprotnom, ono se neće videti u dijalogu, a seizmički proračun će se raditi sa parametrima koji
su zadati pri proračunu modalne analize.
Dugme “Napredne opcije seizmičkog proračuna”
u dijalogu naredbe za proračun modela
Izborom ovog dugmeta otvara se dijalog za definisanje paramatara seizmičkog proračuna. Svi
podaci koji se u njemu mogu zadati imaju isto značenje kao i istoimeni podaci u dijalogu za
grupisanje masa i parametre seizmičkog proračuna, koji se otvara iz dijaloga za proračun
modalne analize.
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Dijalog u kome se zadaju napredne opcije seizmičkog proračuna
7.3.4.7 Proizvoljna spektralna kriva
Korisniku je omogućeno da unese podatke u donju tabelu u kojoj se definiše izgled
krive, jednostavnim ubacivanjem u tabelu podataka koji su prethodno kopirani u klipboard iz
nekih drugih tablica. Potrebno je naglasiti da se ubacivanje u listu ne vrši izborom tastera
“Ctrl+V”, nego izborom odgovarajuće komande u meniju koji se otvara na desni klik miša na
ćeliju u tabeli. Nakon kopiranja podataka u klipboard, potrebno je dodati novi red u tabelu, a
zatim umesto ručnog unosa podataka u kolonama, dovoljno je iz menija koji se otvara na desni
klik miša preko ćelije novoubačenog reda izabrati komandu “Paste”. Na ovaj način će se svi
iskopirani podaci ubaciti u odgovarajuće ćelije.
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Komanda čijim će izborom svi kopirani podaci biti ubačeni u odgovarajuće ćelije
Ukoliko se ubacuje više kopiranih redova, program će automatski dodati nove redove u tabelu i
izvršiti njihovo sortiranje.
U tabelu su ubačeni iskopirani podaci
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
8. OBRADA REZULTATA
PRORAČUNA
8.2 Izbor tekućeg slučaja opterećenja
8.2.1 Kreiranje SRSS kombinacija
Poseban slučaj predstavlja kreiranje SRSS kombinacija od parova multimodalnih
seizmičkih slučajeva opterećenja koji su nastali uključivanjem efekta slučajne torzije. Tada se
u svakom čvoru mreže konačnih elemenata porede vrednost uticaja od ova dva slučaja
opterećenja i za kombinaciju se usvaja veća od njih. U dijalogu za kreiranje SRSS kombinacija
ovi parovi opterećenja se obeležavaju posebnim bojama.
Parovi opterećenja nastali uključivanjem efekta slučajne torzije
pri multimodalnom seizmičkom proračunu
Kreiranje SRSS kombinacija od ovih parova opterećenja se vrši na isti način kao i kod običnih
slučajeva optrećenja – dodavanjem novog reda u tabelu i unošenjem multiplikatora u
odgovarajućim kolonama.
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Kreirane je SRSS kombinacije od para opterećenja sa rednim brojevima III i IV
U kreiranje jedne SRSS kombinacije može se uključiti više ovih parova opterećenja, pri čemu
se prvo određuje maksimalna vrednost za svaki od tih parova, a zatim od dobijenih vrednosti
kreira standardna SRSS kombinacija po formuli 2ii EkE.
Kreirana je SRSS kombinacija od dva para opterećenja
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
8.3 Prikaz deformisanog modela
Animacija deformisanog modela
Pomoću prekidača, koji se nalaze u gornjem desnom uglu dijaloga, može se izvršiti promena
pogleda za koji se prikazuje animacija deformisanog modela.
Prekidači za izbor pogleda u dijalogu za animaciju deformisanog modela
Ukoliko su svi prekidači isključeni, prikazivaće se anmacija za pogled koji je u trenutku
pokretanja naredbe bio postavljen u prozoru “3D pogled”. Nakon izbora prekidača u
dijalogu će se prikazivati default pogled konstrukcije.
8.5 Uticaji u ploči - zidu
8.5.2 Uticaji u proizvoljnom preseku (Presek)
Program omogućava proračun uticaja u preseku površinskih entiteta za
multimodalne seizmičke slučajeve opterećenja, kombinacije sa multimodalnim seizmičkim
slučajevima opterećenja, SRSS kombinacije, kao i anvelopske slučajeve opterećenja. Za
ovakve slučajeve opterećenja, ako se ne zada širina trake (preuzima se “default” širina trake
“0”), uticaji se ne prikazuju putem dijagrama, nego preko rezultante presečnih sila M, T, N za
proizvoljno zadati položaj preseka. Vrednost sila se na poseban način prikazuje na liniji
preseka.
Povlačenjem preseka za odabrani uticaj “Ns” i klikom na desni taster miša za prihvatanje
“default” širine trake “0”, na ekranu će se pojaviti prikaz normalne sile upravne na pravac
preseka.
-
4
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Za prikaz normalne sile upravne na pravac preseka zadaje se uticaj “Ns”
Povlačenjem preseka za odabrani uticaj “Nn” i klikom na desni taster miša za prihvatanje
“default” širine trake “0”, na ekranu će se pojaviti prikaz momenta savijanja oko ose upravne
na ravan zida.
Za prikaz momenta savijanja oko ose upravne na ravan zida
zadaje se uticaj “Nn”
Povlačenjem preseka za odabrani uticaj “Nns” i klikom na desni taster miša za prihvatanje
“default” širine trake “0”, na ekranu će se pojaviti prikaz transverzalne sile u pravcu preseka.
-
5
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Za prikaz transverzalne sile u pravcu preseka zadaje se uticaj “Nns”
8.9 Reakcije oslonaca
Ako se na crtežu nalaze link elementi postavljeni pomoću naredbe “Veza”, nakon
aktiviranja ove naredbe na sredini njihovih linija biće prikazane vrednosti uticaja koji se
prenose.
Prikazivanje uticaja u linijskoj i tačkastoj vezi
Izborom podopcije “prIkaz”, koja je prisutna na komandnoj liniji, otvara se dijalog sledećeg
izgleda:
-
6
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izgled dijaloga za izbor reakcija koje će biti prikazane na ekranu
Check box-ovi koji se nalazi sa leve strane naziva entiteta za koje se prikazuju uticaji
(“Tačkasti oslonci”, “Linijski oslonci”, “Veza”) služe za isključivanje, odnosno uključivanje
prikazivanja cele grupe uticaja datog entiteta.
U dijalogu se nalaze prekidači pomoću kojih se vrši izbor reakcija tačkastih i linijskih oslonaca
kao i sila u vezama koje će se prikazivati na crtežu.
Veza
N1 - sila u vezi u pravcu lokalne ose “1”
T2 - sila u vezi u pravcu lokalne ose “2”
T3 - sila u vezi u pravcu njegove lokalne ose “3”
M1 - torzioni moment oko lokalne ose “1”
M2 - moment savijanja oko lokalne ose “2”
M3 - moment savijanja oko lokalne ose “3”
Korisniku je omogućeno da u slučaju linijske veze može sam da podešava mesto na kome će
se prikazivati vrednost sila i to na prvoj liniji, na drugoj liniji ili na obe linije veze:
“Ispis na prvoj liniji veze”
Uključivanjem ovog check box-a sile u linijskim vezama će se ispisivati na
sredini prve linije veze.
“Ispis na drugoj liniji veze”
Uključivanjem ovog check box-a sile u linijskim vezama će se ispisivati na
sredini druge linije veze.
Prema usvojenoj konvenciji, sile u vezama su pozitivne ako njihovi vektori deluju u pravcu
pozitivnih smerova lokalnih koordinatnih osa veza.
Nakon izbora vrste uticaja i aktiviranja komandnog polja “OK”, na ekranu će se na sredinama
linija veza ispisivati sile u vezama za odabrane vrste uticaja.
-
7
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
8.10 Rezultanta reakcija
Pomoću naredbe “Rezultanta reakcija” može se dobiti suma reaktivnog
opterećenja selektovanih oslonca i to u pravcu globalnih koordinatnih osa. Najviše se koristi za
kontrolu ispravnosti zadatog opterećenja i ostalih elemenata konstrukcije. Izborom naredbe iz
padajućeg menija “Uticaji” ulazi se u proceduru selektovanja oslonaca čija se suma reakcija
traži, a komandna linija dobija sledeći oblik:
Oslonci – Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Grupe selekcije /
Poslednja selekcija / Deselektovanje / ):
Pri selektovanju oslonaca nema nikakvih ograničenja. Mogu se istovremeno selektovati
površinski, linijski i tačkasti oslonci, bez obzira na to kakav međusobni odnos imaju u modelu.
Po završetku selekcije program otvara dijalog u kome se prikazuju sume reakcija selektovanih
oslonaca.
Ukoliko je model ispravno kreiran i proračunat, a selektuju se svi oslonci, dobijene sume
reakcija moraju odgovarati rezultatima koji se dobijaju pomoću naredbe “Sume reakcija”.
Sume zadatog opterećenja i sume reakcija
dobijene pomoću naredbe “Sume reakcija”
Sume reakcija dobijene pomoću
naredbe “Sume reakcija”
kada se selektuju svi oslonci
-
8
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Naredba je neaktivna u sledećim slučajevima:
- ako je za tekući slučaj opterećenja postavljena anvelopa ekstremnih uticaja.
- ako je u okviru tekućeg slučaja opterećenja zadato pokretno opterećenje, obzirom da se i u
tom slučaju rezultati prikazuju putem anvelopa ekstremnih uticaja za različite položaje
pokretnog opterećenja.
- ako je za tekući slučaj opterećenja postavljena uticajna linija.
- ako tekući slučaj opterećenja predstavlja seizmičko opterećenje koje je proračunato
metodom multi modalne analize. Prikazivanje sume reakcija u ovakvim slučajevima nema
nikakvog smisla, obzirom da su sve reakcije oslonaca dobijene nekom od statističkih
metoda, te uvek imaju pozitivnu vrednost.
- ako je za tekući slučaj opterećenja postavljena SRSS kombinacija.
8.13 Uticaji u poluprostoru
U slučaju fundiranja na tlu koji se modelira kao elastični poluprostor, pomoću
komande “Uticaji u poluprostoru” možete dobiti informaciju o naponima i
pomeranjima u poluprostoru. Izborom ove naredbe, program odmah u prozoru
“2D prikaz” prikazuje rezultate proračuna u poluprostoru za tekući slučaj
opterećenja.
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomoću koje se
može vršiti brza promena vrste uticaja.
Lista za brzi izbor uticaja
U zatvorenoj listi se nalaze samo oni uticaji koji se najčešće koriste. Ostali uticaji se mogu
izabrati iz dijaloga koji se otvara izborom opcije “Ostali” u tulbaru ili pak izborom podopcije
“prIkaz” sa komandne linije.
-
9
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izgled dijaloga za izbor uticaja
u poluprostoru
Ovaj dijalog je veoma sličan ranije opisanom dijalogu za izbor uticaja u pločama i zidovima.
Jedina razlika je u vrsti uticaja za koje se želi prikaz rezultata putem izolinija. Kod
poluprostora, na raspolaganju su sledeći uticaji:
Xp - pomeranje u pravcu globalne X ose Yp - pomeranje u pravcu globalne Y ose Zp - pomeranje u pravcu globalne Z ose
σ,sop - napon u neopterećenom tlu, koji zavisi od zapreminske težine i dubine slojeva tla
σ,kon - napon u tlu od opterećenja konstrukcije
σ,uk - ukupan napon u tlu
Slojevi - prekidač čijim se aktiviranjem u prozoru “2D pogled” prikazuju definisani slojevi u
tlu. Potrebno je naglasiti da se slojevi mogu prikazivati samo kada je u prozoru “2D
pogled” postavljen ram (horizontalni, vertikalni ili kosi). Ako je postavljen nivo ili
cilindrični ram nije moguće prikazati slojeve.
Mreža konačnih elemenata poluprostora se prikazuje u prozoru “2D pogled” samo ako je
prikazan neki od uticaja.
Značenje svih ostalih ponuđenih parametara u ovom dijalogu je potpuno isto kao i kod naredbe
za izbor uticaja u pločama, odnosno zidovima.
-
10
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
8.18 Tekstualni prikaz rezultata statičkog
proračuna
“Izabrana opterećenja i kombinacije”
Uključivanjem ovog prekidača postaje dostupno dugme “Izbor”, čijim se
aktiviranjem otvara dijalog u kome korisnik ima mogućnost da sam bira
opterećenja za koja želi da generiše izveštaj.
Dijalog u kome se vrši izbor opterećenja
za generisanje izveštaja
Klikom miša u koloni sa check box-ovima potrebno je označiti sve osnovne
slučajeve opterećenja i kombinacije za koje će se generisati izveštaj. Uzastopnim klikom miša preko bilo kog check box-a pojavljivaće se i uklanjati simbol “”.
Postojanje simbola “” označava da će se za taj slučaj opterećenja, odnosno
kombinaciju generisati izveštaj.
U edit polju koje se nalazi ispod tabele sa slučajevima opterećenja, prikazani su
redni brojevi svih slučajeva opterećenja i kombinacija za koje će se izvršiti
generisanje izveštaja. Izbor slučajeva opterećenja i kombinacija može se vršiti i
direktno u ovom edit polju unošenjem njihovih rednih brojeva ili intervala koji
obuhvata željene redne brojeve. Ako je npr. potrebno selektovati slučaj opterećenja
sa rednim brojem 1 u edit polje treba uneti string “1”, a kada je potrebno izabrati
slučajeve opterećenja sa rednim brojevima 1, 2 i 3, u edit polje treba uneti string
“1-3”. Uneti redni brojevi/intervali se moraju razdvajati zarezima.
Aktiviranjem dugmeta “OK”, ovaj dijalog će biti zatvoren, a program će se vratiti u
osnovni dijalog za generisanje tekstualnih izveštaja u kome će sada ispod prekidača
“Izabrana opterećenja i kombinacije” biti prikazani redni brojevi svih slučajeva
opterećenja i kombinacija za koje će se izvršiti generisanje izveštaja.
-
11
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Polje u kome se prikazuju slučajevi opterećenja
izabrani za generisanje izveštaja
8.22 Pronalaženje čvorova
Pomoću ove naredbe se može pronaći bilo koji čvor sa mreže konačnih elemenata u
modelu. Pored toga što se traženi čvor obeležava posebnim simbolom, prikazuje se i spisak
svih sklopova kojima on pripada uz mogućnost da se jednim klikom miša bilo koji od njih
izabere za prikazivanje u 2D prozoru. Naredba se najviše koristi pri kontroli rezultata i
kreiranju tekstualnih izveštaja koji se pozivaju na brojeve čvorova sa mreže konačnih
elemenata. Može se zahtevati pronalaženje jednog ili dva čvora istovremeno. Kako se grede u
tekstualnim izveštajima obeležavaju sa brojevima čvorova početne i krajnje tačke, traženjem
ta dva čvora istovremeno pronalaze se i sklopovi kojima greda pripada a izborom nekog od
njih veoma lako se dolazi se i do prikaza tražene grede na ekranu.
Ova naredba se nalazi u meniju “Prikaz”, u modulu “Obrada rezulta”, a dostupna je za
upotrebu samo ako je izvršen statički ili proračun multimodalne analize, obzirom da mreža
konačnih elemenata svoj finalni oblik dobija tek kada se sprovede jedan od ova dva proračuna.
Nakon aktiviranja naredbe otvara se “plivajući” dijalog sledećeg izgleda:
-
12
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
U dijalog box-u je prikazana lista sa nazivima svih sklopova koji se nalaze u modelu, izuzev
složenih. Desnim klikom miša preko dijalog box-a otvara se padajući meni, pomoću koga se
određuje vrsta sklopova koji će se prikazivati u listi.
-
13
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Padajući meni za izbor
vrsta sklopova
Pronalaženje željenog čvora se vrši tako što se prvo njegov broj unese u edit polje, koje se
nalazi na samom vrhu dijaloga, a zatim klikne na dugme “Traži”. Program traženi čvor
obeležava posebnim simbolom, a u listi ostaju prikazana samo imena sklopova kojima traženi
čvor pripada. Ukoliko traženi čvor ne pripada ni jednom sklopu ova lista će biti prazna. Ukoliko
se traže dva čvora njhovi brojevi u edit polju se moraju razdvojiti nekim karakterom (znaci
interpukcije, razmak, slova...). U prvom redu ispod edit polja se ispisuje zadati filter, odnosno
brojevi čvorova koji se traže, kako bi ste u svakom trenutku znali koji su čvorovi posebno
obeleženi na crtežu.
Zatraženo je pronalaženje čvora sa brojem 376, tako da je on u modelu obeležen
sa crvenim kvadratićem, a u listi su prikazani samo sklopovi kojima pripada
Ako se klikne mišem preko naziva nekog od sklopova u listi on će se prikazati u prozoru 2D
pogled, a traženi čvor će biti obeležen predviđenim simbolom i u ovom pogledu.
-
14
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Klikom miša preko njegovog naziva u listi nivo 6.00 je izabran
za prikazivanje u prozoru 2D pogled
U dijalogu naredbe “Vidljivost” može se uključiti prikazivanje mreže konačnih elemenata i
ispisivanje brojeva čvorova. Na taj način se može proveriti da li je na crtežu obeležen broj čije
je pronalaženje traženo.
Traženi čvor sa prikazanom mrežom konačnih elemenata i brojevima čvorova
Naredba “Pronalaženje čvorova” je transparentna, što znači da se ona može pokrenuti i kada je
aktivna neka druga naredba. Takođe, bilo koja naredba se može pokrenuti kada je dijalog box
ove naredbe aktivan, što znači da njegovo prikazivanje na ekranu ne utiče na rad programa.
8.24 Kreiranje projektne dokumentacije
8.24.3 Definisanje formata hartije (Format hartije)
Definisanje izgleda zaglavlja
Ne crtaj sadržaj ćelije ukoliko stranica pripada uvodnom delu – ako je ovaj check box
uključen sadržaj selektovane ćelije zaglavlja neće se prikazivati na stranicama dokumenta koje
pripadaju poglavlju “Uvodni deo”. Stanje check box-a se podešava za sveku ćeliju zaglavlja
-
15
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
ponaosob, a ćelije za koje je check box uključen se posebno obeležavaju na crtežu u dijalogu
naredbe.
Definisanje tekstova na hartiji
Štampanje naslova uvodnog dela – pomoću ovog check box-a se određuje da li će se
naslov poglavlja “Uvodni deo” štampati ili ne. Da bi se štampanje izvršilo pored ovog mora biti
uključen i check box “Štampanje naslova”. Naslov poglavlja uvodnog dela se može pojaviti ili
samo na vrhu strane na kojoj se nalazi njegov početak, ili pak na vrhu svih strana na kojima
se poglavlje prostire. Način štampanja se određuje kao i za sva ostala poglavlja u izveštaju,
izborom jednog od dva ponuđena prekidača “Samo na početnoj strani” ili “Na svakoj strani”.
Tekst koji se ispisuje kao naslov uvodnog dela može biti potpuno proizvoljan i zadaje se u edit
polju “Naziv uvodnog dela”. Ukoliko je ovo edit polje prazno kao naslov se ispisuje tekst
“Uvodni deo”.
Numerisati stranice uvodnog dela – Check box pomoću koga se određuje da li će se
numerisati stranice dokumenta koje pripadaju poglavlju “Uvodni deo”. Pod numerisanjem
stranica se podrazumeva samo ispisivanje rednog broja stranice na samoj hartiji dokumenta.
Stanje ovog check box-a neće uticati na broj tekuće stranice koji se ispisuje na statusnoj liniji,
kao ni na broj stranice koji se ispisuje pored imena bloka u stablu.
8.24.4 Struktura grafičkog dokumenta
U stablu dokumenta, na samom početku, dodata je grana “Uvodni deo”. Poglavlje
“Uvodni deo” je predviđeno za smeštanje svih grafičkih i tekstualnih blokova koji se trebaju
štampati pre samog sadržaja dokumenta. U meniju koji se otvara desnim klikom miša preko
naziva ovog poglavlja nalaze se naredbe za kreiranje novih blokova (Novi blok na početku
poglavlja, Novi blok na kraju poglavlja), kao i naredbe za ubacivanje blokova koji se kopiraju ili
premeštaju iz nekog drugog poglavlja (Ubaci kopirane blokove na početak poglavlja, Ubaci
kopirane blokove na kraj poglavlja). Pomoću ovih naredbi veoma lako se svi potrebni izveštaji
mogu ubaciti u granu “Uvodni deo”.
8.24.5 Generisanje tekstualnih izveštaja
Generisanje tekstualnog izveštaja o sprovedenoj modalnoj analizi
Ukloliko je izvršena provera regularnosti kostrukcije, pri generisanju izveštaja modalne analize
kreiraće se i tablica sa rezultatima ovog proračuna.
-
16
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Tablica sa rezultatima proračuna regularnosti konstrukcije
8.24.6 Komande za rad sa blokovima u stablu
Karakteristike bloka
Ako se naredba pokrene dok je selektovan grafički blok, u dijalogu će se naći i zatvorena lista
sa sledećim opcijama: “Ne ravna se”, “Poslednji u redu - levo”, “Poslednji u redu -
sredina” i “Poslednji u redu - desno”.
Lista za izbor ravnanja selektovanog bloka
Podrazumevano je da se svim grafičkim blokovima pri njihovom kreiranju dodeli parametar
“Ne ravna se”, koji označava da se blokovi u izveštaju slažu uobičajeno jedan iza drugog, u
skladu sa svojom veličinom i veličinom hartije.
-
17
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izborom jedne od preostale tri opcije iz liste, selektovanom bloku se istovremeno zadaje da je
poslednji u redu i vrši se njegovo ravnanje. Blok postaje poslednji u svom redu, tako što blok
koji se nalazi iza njega prelazi u sledeći red. Ravnanje selektovanog bloka se odnosi samo na
prostor od njegovog početka pa do kraja reda u kome se nalazi, a ne na ceo red. Ravnanje
zavisi od izabrane opcije iz liste, i kao što se vidi iz njihovih imena može biti levo, sredina i
desno.
Raspored grafičkih blokova pre ravnanja
Svakom drugom bloku je zadato da je poslednji u redu uz ravnanje po sredini,
odnosno izabrana je opcija “Poslednji u redu - sredina” iz liste
Prikazivanje rednog broja stranice ispred imena bloka u stablu
Ispred naziva svakog bloka u stablu dokumenta može se prikazivati redni broj stranice na kojoj
taj blok počinje. Za ovu namenu je predviđena naredba “Prikaži broj stranice uz naziv
bloka”, iz padajućeg menija koji se otvara desnim klikom miša preko imena bilo kog bloka u
stablu. Uzastopnim klikom miša preko ove komande u meniju pojavljivaće se i uklanjati simbol
“”. Postojanje simbola “” označava da će se ispred naziva blokova u stablu izveštaja
ispisivati broj stranice na kojoj oni počinju.
-
18
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
8.24.17 Tekući jezik izveštaja
Jezik izveštaja se može menjati i u samom editoru hartije. Za ovu namenu je
predviđena ikona , koja je je smeštena u gornjem tulbaru prozora. Levim klikom miša
preko ikone otvara se lista sa spiskom svih programom predviđenih jezika, u kojoj je ispred
tekućeg jezika postavljen znak .
Padajući meni sa ponuđenim jezicima za kreiranje izveštaja
Izborom iz ove liste bilo koji od ponuđenih jezika se može postaviti za tekući jezik izveštaja.
Nakon promene tekućeg jezika izveštaja u postojećoj projektnoj dokumentaciji neće doći do
izmena, ali će svi nadalje generisani tekstualni izveštaji, kao i potpisi grafičkih blokova, biti
ispisivani na novo odabranom jeziku.
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
9. Dimenzionisanje betonskih
preseka
9.4 Dimenzionisanje greda
Pored jednodelnih i masivnih preseka mogu se dimenzionisati i gredni elementi
kojima je pridružen višedelni poprečni presek od različitih materijala (spregnuti materijali), kao
i višedelni poprečni presek od betona kome je u ulazim podacima uključeno da se ponaša kao
spregnuti. Važno je napomenuti da za ove dve vrste preseka usvajanje armature nije moguće.
9.4.1.2 Ulazni podaci – Lokalni
Spregnuti materijali
Ukoliko se selektuje greda spregnutog poprečnog preseka koji u sebi ima više preseka od
betona u dijalogu će se nalaziti i zatvorena lista sa nazivima tih preseka.
Lista za izbor preseka kome se zadaju ulazni podaci
Slika u dijalogu, kao i svi ostali prikazani podaci odgovaraju tekućem preseku u listi. Izborom
iz liste bilo koji presek se može postaviti za tekući kako bi mu se zadali odgovarajući ulazni
podaci za dimenzionisanje. Ukoliko spregnuti presek ima samo jedan betonski presek on će biti
prikazan odmah po otvaranju dijaloga, a ova lista će biti nedostupna.
-
2
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
9.4.3 Prikaz rezultata dimenzionisanja
Pojedinačni dijagrami kod greda spregnutog poprečnog preseka
U slučaju selektovanja greda spregnutog poprečnog preseka, dostupna će biti i zatvorena lista
za izbor pojedinačnih delova spregnutog poprečnog preseka, koja se nalazi u donjem delu
dijalog box-a.
Zatvorena lista za izbor pojedinačnih delova
spregnutog poprečnog preseka
Izborom jednog od ponuđenih preseka iz liste na ekranu će se umesto dijagrama potrebne
armature za ceo presek, pojaviti dijagrami potrebne armature odabranog dela spregnutog
preseka.
Dijagrami potrebne armature koji pripadaju pravougaonom preseku b/d=100/10,
Beton MB 30, u okviru definisanog spregnutog poprečnog preseka
-
3
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
9.4.10 Interakcioni dijagram grede
Generisanje interakcionog dijagrama u izabranoj tački grede/stuba se može izvršiti
sa korišćenjem računski potrebne armature ili sa korišćenjem usvojene armature. Koja će se
armatura koristiti određuje se izborom jednog od 2 prekidača koji se nalaze u donjem levom
uglu dijaloga: “Koristi računski potrebnu armaturu” ili “Koristi usvojenu armaturu”.
Ukoliko izabrana tačka pripada dimezionisanoj gredi u kojoj nije usvojena armatura, ova dva
prekidača će biti nedostupna, a generisanje interakcionog dijagrama će se izvršiti sa
korišćenjem računski potrebne armature.
Prekidači za izbor armature sa kojom će se vršti generisanje interakcionog dijagrama
U gornjem levom uglu dijaloga nalazi se prikaz poprečnog preseka grede sa ucrtanom
usvojenom armaturom, ukoliko je ona korišćenja pri generisanju interakcionog dijagrama,
odnosno sa šematski predstavljenom potrebnom armaturom ako je proračun izvršen sa njom.
9.5 Dimenzionisanje seizmičkih zidova
Interakcioni dijagram
Obzirom da se seizmički zidovi ne dimenzionišu kao ploče, već se postupak svodi na
dimenzionisanje odgovarajućeg pravougaonog preseka, omogućeno je i generisanje
interakcionih dijagrama, odnosno kontrola nosivosti zida u zadatom preseku. Za ovu namenu
je predviđeno komandno polje “Interakcioni dijagram”, čijim aktiviranjem se otvara dijalog
sledećeg izgleda.
-
4
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
Izgled dijaloga “Interakcioni dijagram”
Rad sa ovim dijalogom je potpuno isti kao i kod naredbe za generisanje interakcionih
dijagrama grede.
9.6 Dimenzionisanje niza zidova
Aktiviranjem komandnog polja “Interakcioni dijagram” otvara se dijalog za
generisanje interacionog dijagrama u preseku koji je u listi postavljen za tekući. Rad sa ovim
dijalogom je potpuno isti kao i kod naredbe za generisanje interakcionih dijagrama grede.
-
1
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: [email protected] * Tel. 011 3809-158
11. Dimenzionisanje drvenih
konstrukcija
11.1 Izbor propisa za dimenzionisanje
EUROCODE
Izgled dijalog box-a za izbor tekućeg propisa
Ukoliko je iz liste izabran propis EUROCODE biće dostupni i parametri u delu dijaloga “γm”,
pomoću kojih se definišu parcijalni koeficijenti sigurnosti materijala za osnovne kombinacije
opterećenja. Ako je check box “EC5 podrazumevano” postavljen na uključeno stanje
koristiće se parcijalni koeficijenti koji su predviđeni izabranim propisom. Međutim, kada se ovaj
check box isključi dostupna postaju edit polja “Monolitno drvo” i “Lepljeno lamelirano”, u
kojima se mogu zadati proizvoljne vrednosti parcijalnog koeficijenta za ove dve vrste
materijala.
Zadate su nove vrednosti parcijalnih koficijenata
sigurnosti materijala
Tower 7Sadržaj2. GRAFIČKI INTERFEJS2.1 Izgled ekrana2.4 Aktiviranje naredbi2.4.1 Ponavljanje i prekidanje naredbi
2.14 Komande za promenu tekućeg prikaza u prozoru “2D pogled” (meni “2D pogled”)2.14.2 Editovanje liste pogleda
3. UNOS PODATAKA3.1 Konstrukcija3.1.1 Ploča/Zid3.1.4 Grede3.1.10 Površinski oslonac3.1.15 Linijska veza3.1.16 Podaci poluprostora
3.2 Opterećenje3.2.2 Definisanje kombinacija opterećenja3.2.3 Površinsko opterećenje3.2.12 Prednaprezanje3.2.12.2 Gubici sile prednaprezanja
3.2.14 Konvertor opterećenja
3.5 Podešavanje parmetara koje program koristi u svom radu (meni “Setup”)3.5.1 Parametri3.5.2 Funkcionalnost
3.6 Komande za rad sa datotekama3.6.4 Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao)
4. FORMIRANJE MREŽE KONAČNIH ELEMENATA4.2 Generisanje mreže konačnih elemenata
6. MODALNA ANALIZA6.1 Proračun6.5 Animacija tekućeg tona
7. PRORAČUN MODELA7.3.4 Seizmički proračun7.3.4.7 Proizvoljna spektralna kriva
8. OBRADA REZULTATA PRORAČUNA8.2 Izbor tekućeg slučaja opterećenja8.2.1 Kreiranje SRSS kombinacija
8.3 Prikaz deformisanog modela8.5 Uticaji u ploči - zidu8.5.2 Uticaji u proizvoljnom preseku (Presek)
8.9 Reakcije oslonaca8.10 Rezultanta reakcija8.13 Uticaji u poluprostoru8.18 Tekstualni prikaz rezultata statičkog proračuna8.22 Pronalaženje čvorova8.24 Kreiranje projektne dokumentacije8.24.3 Definisanje formata hartije (Format hartije)8.24.4 Struktura grafičkog dokumenta8.24.5 Generisanje tekstualnih izveštaja8.24.6 Komande za rad sa blokovima u stablu8.24.17 Tekući jezik izveštaja
9. Dimenzionisanje betonskih preseka9.4 Dimenzionisanje greda9.4.1.2 Ulazni podaci – Lokalni9.4.3 Prikaz rezultata dimenzionisanja9.4.10 Interakcioni dijagram grede
9.5 Dimenzionisanje seizmičkih zidova9.6 Dimenzionisanje niza zidova
11. Dimenzionisanje drvenih konstrukcija11.1 Izbor propisa za dimenzionisanje