PROIZVODNJA GOVEEG MESA6. vjebe

BIOLOKO-FIZIOLOKE OSOBITOSTI I NJIHOV UTJECAJ NA REZULTATE

TOVALimitirajui imbenici u proizvodnji goveeg mesa:

1. samo jedan cjeloviti ciklus2. plodnost i broj plotkinja3. tehnoloki postupci i organizacija tova4. gospodarska kretanja i ekonomski uvjeti

Rast

= poveanje biomase (stanica i meustanine tvari) u odreenom razdoblju

tijekom 3 procesa:1. hiperplazija stanica2. hipertrofija stanica3. 1. i 2. istovremeno(npr. miine stanice)

Rast

Rast

KAPACITET RASTA=odreen okvirom tjelesnih mjera

INTENZITET RASTA=odreen prirastom biomase u jedinici vremena, najee kao prosjean dnevni prirast

na oba utjeu: genetika osnova rasta-u pravilu ne iskoritena paragenetski imbenici

Rast

PASMINA je vaan imbenik tj. moramo imati pasminu prikladnu za tov (u RH) varijabilnost unutar pasmine i do 100 kg konana teina u tovu trebala bi biti 15%

manja od teine uzrasle krave

Rast

utjecaj pasmine na porodnu teinu teladi

Pasmina muka telad enska telad

Simentalska 38-45 35-42Smea 36-42 33-38

Frizijska 36-40 32-37Pincgavska 35-40 32-37

Rast

RITAM RASTA intenzitet rasta se mijenja tijekom ivota ivotinje, u mlaoj dobi int. prirasta i iskoritavanje hrane su najbolji (simentalac najvei int. rasta do 7-8 mj.)

- do oko 300 kg pojedena hrana ide vie na prirast no na uzdrne potrebe, nakon 350 kg podjednako, nakon 450 kg vie se troi na uzdrnepotrebe

Rast

od roenja do 20 mj. ivota mijenja se i udio pojedinih komponenti u organizmu tj. u ranijoj ivotnoj dobi dominira prirast u miiju uz manji utroak energije, a kasnije u masti uz vei utroak energije (za jedan kg masti treba 2,5-3 x vie energije no za kg bjelanevina)

int. prir.= utroak hrane ali i konverzija

Rast

GENETIKI KAPACITET -razliit za odlaganje miia i masti (mast vei), ako se ranije iskoristi ranije zavravamo tov

SPOL -kod junica odlaganje masti poinje ranije tj. ranije imamo vei utroak hrane za manji prirast => za tov ostavljati ne vie od 30% enskih ivotinja, no ako vei udio junica to nam govori da ili smanjujemo populaciju ili nam popul. stari

Rast

KASTRACIJA -slino kao za junice, nakon 250 kg znaajnije odlaganje masti, u R H ne koristimo kastrate za tov

INTENZITET PREHRANE -ranija intenzivna prehrana koncentriranim krmivima = bolja konverzija i vei prirast ali i ranije nagomilavanje masti, zato je bolji RACIONALAN TOV

Rast

UESTALOST PROMJENA SASTAVA OBROKA - manji prirast, slabija konverzija, manji udio miia u trupu, a vei masti i randman mesa znaajno manji

- za formiranje nove mikroflore u pravilu treba 15-30 dana

Rast

FENOMEN KOMPENZIRAJUEG (NADOKNAUJUEG) RASTA

PORODNA TEINA - loe hranjene krave naroito u posljednjoj treini graviditeta otele i do 15% laku telad, esto i avitalnu

- bitno je uskladiti porodnu teinu u populaciji da bi izbjegli teka telenja

Rast

IZBOR TELADI ZA TOV

bitni su zahtjevi trita koji postavljaju kriterije za odabir teladi za tov => telad sa boljim genetskim potencijalom =>bolji rezultati u tovu

valjani odabir moemo napraviti u dobi 6-7 tjedana

ovisi o namjeni telad za rasplod, telad kao konani produkt i telad za daljnji tov

IZBOR TELADI ZA TOV

prema obliku tijela 2 ekstremna tipa:1. IROKI, PROSTRANI I DUBOKI TIP2. USKI, PLITKI I NEDOVOLJNO DUBOKI

(PROSTRANI) TIP(niz prijelaznih tipova)

IZBOR TELADI ZA TOV

tipovi teladi

IZBOR TELADI ZA TOV

moe na temelju tjelesnih mjera u ranijoj dobi koje su u visokoj i signifikantnoj korelaciji (r=0,60-0,70) sa mjerama na kraju tova

u pravilu uski tipovi do oko 400 kg imaju manji prirast za 18% i vei utroak hrane za 20%

IZBOR TELADI ZA TOV

OTKUP TELADI ZA TOV -na sajmovima u dobi 7-8 tjedana 105 110 kg i vie

KATEGORIJE TOVLJENIKA

TOV TELADI TOV JUNADI TOV STARIJIH IVOTINJA

TOV TELADI

primjena pojedinih metoda ovisi o:1. ekonomskim imbenicima2. uvjetima dranja i hranidbe3. namjeni teladi

TOV TELADI

1. TOV TELADI PUNIM MLIJEKOM najjednostavniji ali i najskuplji tov sisanje ili napajanje, u oba sluaja mora

prvo popiti kolostrum grupno napajanje iz valova ili iz

automatskih pojilica pojedinano napajanje kante s dudom

ili boica

TOV TELADI

za vrijeme tova najbolje je prvih 2-3 tjedna telad drati pojedinano, a kasnije u manjim skupinama 3-5 ivotinja, bolje to manje kretanja, moe slobodno ili na vezu

individulna dnevna potronja mlijeka 9-13 kg =>tijekom 8-10 tjedana tova za 1 kg prirasta potroe oko 9,6 12,5 kg mlijeka, sa dnevnim prirastom oko 1100 1300 i vie g, te potroe oko 600 kg mlijeka za teinu 100-110 kg, randman 60-63%, meso I A klase

TOV TELADI

koliina mlijeka po tjednima tova (primjer)

Dob (tjedana)

Mlijeka dnevno (kg)

1 4-7 (kol.+mli.)

2 7-93 8-104 10-125 oko 126 oko 127 oko 138 oko 139 oko 1310 oko 13

Prosjek oko 11 kg

TOV TELADI

2. TOV TELADI PUNIM MLIJEKOM I MLIJENIM NADOMJESTKOM

slino prethodnom no rizinije jer moramo osigurati konstantan sastav i kakvou mlijenog nadomjestka

telad u tov sa 7 dana tj. nakon kolostruma, dobiva 3 kg punog mlijeka dnevno dok se koliina i koncentracija mlijenog nadomjestka iz dana u dan mijenjaju

TOV TELADI

ukupno potroimo oko 200 kg punog mlijeka i 650-700 l otopine mlijenog nadomjestka, za 1 kg prirasta potroimo oko 2,8 kg punog mlijeka, oko 11,3 l mlijenog nadomjestka, sa 10 tj. telad teka 110-120 kg uz dnevni prirast oko 1000-1100 g, randman oko 60%, meso I A klase

TOV TELADIDob tjedni Puno

mlijekoMlijeni nadomjestak

1 kolostrum 4-6

-

2 3 33 3 34 3 7,55 3 96 3 10,57 3 128 3 139 3 13,510 3 14,5

koliina mlijeka i mlijenog nadomjestkapo tjednima tova (primjer)

TOV TELADI

3. TOV TELADI ZA BIJELO TELEE MESO

minimalne koliine eljeza traje 95-100 dana, enska telad na kraju

tova 150, a muka 160-180 kg, dnevni prirast muka 1,1-1,3 kg, a enska 1,0-1,2 kg, za jedan kg prirasta potroi se 1,5-1,6 kg regeneriranog mlijeka, eljezo dobiju na poetku

TOV TELADI

OTHRANA TELADI ZA DALJNJI TOV I UZGOJ TE SUSTAVI DRANJA TELADI

NAPAJANJEPOJEDINANO:

1. iz kante2. boca s dudom3. automatski (pokretno ili fiksno)

TOV TELADI

DRANJEPOJEDINANO:- prvih 14 dana u tzv. KETRECIMA

TOV TELADI

ketreci

TOV TELADI- NA VEZU sa pregradama- nakon 14 dana u skupine 3-4 do dobi 1-1,5 mj.

kada mogu ii i u vee skupine (do 15 komada)

OTHRANA TELADI ZA UZGOJ I DRUGU FAZU TOVA potrebno je iz monogastrinih ivotinja

dobiti dobro razvijene preivae to ranije kval. voluminozna krmiva i koncentrat do zatvaranja jednjakog lijeba

TOV TELADI

pregrade i slobodno dranje

TOV TELADI

trebamo se pridravati principa all in all out, tovilita bi trebalo napuniti u roku 7 (max. 14) dana sa teladi sa to manjeg otkupnog podruja

TOV JUNADI

ima obiljeja industrijskog tova: proizvodnja u velikim serijama na relativno malom

prostoru procesi se razlikuju po fazama rada primjena suvremenih znanstvenih i strunih spoznaja mogunost maksimalne automatizacije i mehanizacije proizvodnja standardnog proizvoda odreene kvalitete nabava materijala na veliko i pod povoljnim uvjetima plasman proizvoda bez veeg uea posrednika

TOV JUNADI

TOV JUNADI

specijalizacija proizvodnje (u dvije faze):

1. PREDTOV JUNADI (od 100-120 do 200-220 kg) moe se odvijati u velikim tovilitima ili kod

individualnih draoca u manjem broju nastavak prethodne faze (othrane teladi), vrlo

osjetljiv dio proizvodnog procesa telad sa sajmova razliitog fiziolokog i

zdravstvenog statusa-nisu preivai

TOV JUNADI zbog prije navedenog kod nas se u praksi

najee odvija kod KOPERANATA (stoari u ugovornom sustavu proizvodnje)

kooperant- prostor (oko 1,8 m2 po teletu), radna snaga i stelje po grlu 0,8-1,2(1,3) kg sjena, a nositelj kooperacije- koncentrat (4-4,5 kg smjese/kg prirasta), veterinarsku zatitu, pravovremenu nabavku teladi i preuzimanje utovljenih ivotinja

najbolji rezultati NA VEZU- individualni tretman, puni pod te uvjek suha i ista stelja, ako ne onda u odjeljenim boksovima po 20

TOV JUNADI

all in-all out napuniti objekte to prije (7 dana), izjednaena

po tipu i dobi, razdvojiti po spolovima i teini NEGATIVNA FAZA TOVA- po dolasku u

tovilite zbog privikavanja na ambijent i hranu te zbog transportnog stresa, traje 10-15(20) dana

predtov traje do 200-230 kg tj. oko 4 mj., za kg prirasta utroi se 3,7-3,8 kg smjese i oko 0,5 kg sijena

TOV JUNADI predtov bi zajedno sa predhodnom fazom

tova trebao imati cilj stvoriti preivaa maksimalnog okvira sukob interesa kooperanata i nositelja kooperacije

2. TOV JUNADI (220-250 do 450-500 kg) muki 450 kg i vie, a enske do 420 u velikim tovilitima- objekti skupi,

obuzdavanje, proizvodnja hrane ... selekcija ivotinja koje ulaze u taj tov

TOV JUNADI

SUSTAVI DRANJA I POSTUPCI U TOVU

a) OTVORENI SUSTAV jedna strana (juna) staje otvorena te s te

strane s ispustom ili bez njega hranilice, junad u grupama 15-20

prema steljenju: DUBOKA STELJA BOKSOVI S PUNIM PODOM BOKSOVI S REETKASTIM PODOM dranje NA VEZU naputeno

TOV JUNADI

otvoreno dranje junadi

TOV JUNADIb) ZATVORENI SUSTAV

ventilacija prirodna ili umjetna ili obje NA VEZU

junad u 2 ili vie redova, izmeu dva reda krmni hodnik, leita duine 160-190 cm, a irine 100-110 cm, moe stelja ili bez nje

mane velik utroak rada i stelje, iskoristivost staje mala jer je velik manipulativni prostor

prednosti individualna kontrola, ivotinje mirne, dobri higijenski uvjeti te prema veini autora najvei prirast

TOV JUNADI

ZATVORENE STAJE S REETKASTIM PODOM

12-15 (20) ivotinja u boksu, po ivotinji 2 m2, izmeu 2 reda boksova krmni hodnik, na podu armirano betonske gredice irine 10-14 cm s razmakom 3-4 cm

prednosti manji utroak radne snage, automatizirano izgnojavanje

reetkasti pod

TOV JUNADI

TOV JUNADI

tov junadi-reetke

TOV JUNADI

STAJE S PUNIM PODOM UZ SVAKODNEVNO IZGNOJAVANJE

leita u dva dijela, po ivotinji oko 3 m2 prostora, ljeti 2-3 kg slame, a zimi 3-4 kg, problemi sa dubokom steljom, utrokom radne snage i izgnojavanjem

hranjenje obrono 2 puta dnevno, automatizirano u najveoj mjeri, ivotinje hranimo silaom (cijele stabljike kukuruza i kukuruznog zrna) i koncentratom, voda ad libitum

TOV JUNADI

utroak rada u tovu junadi kod razliitih sustava dranja

najvei utroak kod dranja na vezu, 50% manje kod slobodnog dranja, a 60-70% manje kod reetkastog poda

na vezu jedan radnik 50-70 ivotinja, ako izgnojavanje automatizirano 150-200, po ivotinji u tovu 20-25 sati rada

slobodno dranje 100-300 ivotinja po radniku, u dubokoj stelji oko 15 sati rada

reetkasti pod 300-500 pa i vie, 5-8 sati rada po ivotinji

TOV STARIJIH IVOTINJA

po zavretku rasplodne upotrebe ivotinje treba dotoviti oprez, vie masti te ne treba pretjerivati s tovom

PROIZVODNJA GOVEEG MESABIOLOKO-FIZIOLOKE OSOBITOSTI I NJIHOV UTJECAJ NA REZULTATE TOVARastRastRastRastRastRastRastRastRastRastRastRastIZBOR TELADI ZA TOVIZBOR TELADI ZA TOVIZBOR TELADI ZA TOVIZBOR TELADI ZA TOVIZBOR TELADI ZA TOVKATEGORIJE TOVLJENIKATOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV TELADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV JUNADITOV STARIJIH IVOTINJA