n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 5 4. veljače 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Attila Fülöp posjetio Croaticu 3. stranica

Foto: Ákos Kollár 7. stranica

Keresturski fašnik 14. stranicaBudimpeštanski maturanti 10. stranica

III. Salantska svinjokoljaIII. Salantska svinjokolja

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Prestiž našega jezikaNedavno nakon jedne priredbe obratio mise novinar mađarskih glasila s nezado-voljstvom što kako je to bezobrazno da napriredbi nije se prevodio hrvatski govor,kako će sad on o tome pisati, čemu su zvalionda novinare mađarskih medija. Reklasam mu da je on dobro znao da je tohrvatska priredba, da to organizirahrvatska ustanova i da je to bilo namije -njeno ponajprije Hrvatima, no, naravno,nije isključen nitko tko je zainteresiran. Štose tiče novinara, on mora biti snalažljiv idakako ima mogućnosti da ispituje orga-nizatora i da prosi od njega pomoć po tompogledu. Onda mi novinar reče da će seovako zajednica zatvoriti samo u sebe?Pitala sam ga čudi li se naprimjer tomu dase u Erdelju u mađarskim naseljimapriredbe održavaju samo na mađarskomejeziku? Malo me čudno pogledao. Na -ravno, to mu je nekako prirodno, jer torazumije. Pokušala sam mu objasniti danarodnosti zapravo preko jezika mogu op-stati i razvijati svoju kulturu. Barem da nasvojim priredbama rabe svoj jezik, ionakoimaju priliku samo u svome krugu razgo-varati. Upravo zbog otvaranja i kontakatas većinskim narodom jezik se postupnoizgubio, ali pripadnici narodnosti drukčijenisu imali priliku razvijati se, nisu mogliništa postići. Danas pola stoljeća kasnijenalazimo se u obrnutoj situaciji, djeca većništa ne znaju hrvatski kada krenu u školu,a nažalost katkad ni roditelji ne cijene to-liko taj jezik da bi istakli važnost njegovaučenja. Pokušala sam objasniti novinaru dashvati da narodnosna zajednica ne možeopstati bez očuvanja svog jezika, kako ćese obrazovati na raznim poljima ako nepoznaje taj jezik. Od novinara bi čovjekočekivao više, pogotovo ako već godi-nama prati život određene narodnosti,možda bi se mogli malo i potruditi uučenju jezika, pa zajednica na tom pod -ručju gdje rade već stoljećima je nazočna.Nažalost, još uvijek vrijedi razmišljanje dasu narodnosti lijepi u izlogu u narodnimnošnjama, ali neka se ne brinu o svojimpravima rabljenja svojega materinskogjezika bilo gdje i bilo kada. Događa se i toda se za trajanja hrvatskih priredaba slabokoriste hrvatskim jezikom, dakako i to videnovinari, pa onda možda s pravom tražeda bude zastupljen i mađarski jezik, jer suna to navikli. Takvo shvaćanje možemopromijeniti samo mi sami, sa sve češćomuporabom hrvatskoga jezika možemopopraviti njegov ugled, prestiž.

Beta

Čujem da su se sredinom ilipočetkom siječnja, iza zat-vorenih vrata, sastali u Mar-tincima, zastupnici mjesnihi hrvatskih samoupravaokružnoga bilježništva,kojem pripadaju Martinci,Starin i Križevci i druga na-selja, kako bi razmotrili sta-nje u školama gdje seodvija nastava hrvatskogajezika: u Starinu, Martin-cima i Šeljinu koji su podnadležnošću šeljinskogaškolskog okruga, te Luko -višću koje je pod nadležnošću barčan-skoga školskog okruga. Ne znamo točnotko je bio na sastanku, ali kako je izjav-ljeno za radijsku emisiju na hrvatskom

jeziku MTVA, sastanak je održan u Mar-tincima, nazočili su mu «načelnici nase-lja Podravske regije i predstavnici/zastupnici hrvatskih samouprava», a raz-govaralo se o stanju u školama u Luko-višću, Starinu i Šeljinu, gdje se predajehrvatski jezik kao predmet, te Martin-cima gdje je škola dvojezična. Regija jesuočena s opadanjem rodnosti, natali-teta, pa i u hrvatskim naseljima što re-

zultira sve manjim brojemdjece, a pogotovo djecehrvat skih korijena. Na sa-stanku su se pokušale odre-diti smjernice za budućnost,što da se radi i kako da sepostupa politički. Saznalismo da su traženi (ili će setražiti?) podatci od bilježni-štava i okružnih školskihokruga, te je zaključenokako ove škole trenutnonisu ugrožene. Zaključeno jeda će se ponovno upriličitiradni sastanak, nabacila se

mogućnost utemeljenja hrvatskogaškolskog središta, ako to žele mjesne ihrvatske samouprave zainteresiranihnaselja. Zanimljivo je da među trinaest

narodnosnih zajednica, osimšto škole preuzimaju njihovedržavne samouprave, pos -ljednje dvije godine sve je raši-renija tendencija preuzimanjanarodnosnih škola i sa stranemjesnih narodnosnih samoup -rava. U tome prednjače Ni-jemci. Tako neke zajedniceimaju već više od deset školakoje su u održavanju mjesnihnarodnosnih samouprava,koje mogu preuzeti danu školutek uza suglasnost mjesne sa-

mouprave, ako se dotična protivi, za-sada se ne može koraknuti u tomsmjeru. Jedini je primjer kod Hrvata kolj-nofska Dvojezična škola Mihovila Nako-vića koju je, nakon neuspješnih pre -govora s HDS-om, ujesen 2014. godinepreuzela u održavanje koljnofska Hrvat-ska samouprava

Branka Pavić Blažetin

Zanimljivo je da među trinaest na-

rodnosnih zajednica, osim što škole

preuzimaju njihove državne samo -

uprave, posljednje dvije godine sve

je raširenija tendencija preuzimanja

narodnosnih škola i sa strane mjes -

nih narodnosnih samouprava.

Glasnikov tjedan

Prijevremeni izbori u Semelju, 14. veljače

Pošto je zastupničko tijelo semeljske Seoske samouprave, temeljem zakona iz2011. godine CLXXXIX, odlučilo o raspuš tanju, 17. studenog 2015. godine, izbornopovjerenstvo raspisalo je prijevremene izbore za načelnika i zastupnike narečeneSamouprave, koji će biti 14. veljače 2016. godine. Za peteročlano zastupničko ti-jelo, koje čini četiri zastupnika i načelnik, kandidiralo se ukupno jedanaest kandi-data. Za načelnika su se kandidirala trojica: József Horváth u bojama Mađarskeradničke stranke, te dva nezavisna kandidata, József Ferenc Kumli i Zoltán Dani.Svi kandidati za zastupnike buduće Seoske samouprave kreću kao nezavisni, anjihova su imena: Judit Valéria Schellenberger, Zoltán Buzási, Mester Csabáné,Péter Török, Emese Tormási, Kovácsné Mihály Bos nyák (nepravilno), Csaba Szőke,Zoltán Láng i Csaba Dani.

AKTUALNO n 3 n

Attila Fülöp posjetio Croaticu

Dana 28. siječnja 2016., u prijateljskome posjetu Croatici boravioje zamjenik državnoga tajnika za nacionalne, civilne i društveneodnose Ministarstva ljudskih resursa Attila Fülöp. U Croaticinimsu prostorijama zamjenika državnoga tajnika Fülöpa primili Croa-ticin ravnatelj Csaba Horvath, voditelj Ureda Hrvat ske državnesamouprave Jozo Sol ga te glavna urednica Medijskoga centraCroatica Branka Pavić Blažetin. Ravnatelj Horvath u kratkim je

crtama predstaviodjelatnost poduzećakojem je na čelu. Je-dina izdavačka kućaHrvata u Mađarskoj,koja je lani proslavilapetnaestu obljetnicusvoga rada, u svojojtiskari tiska i pri-prema narodnos neudžbenike, narodno-sne novine i ostalaizdanja. Na Croati-cinu je popisuudžbenika sto pede-

set naslova, a premaravnateljevim pla-novima, iduće škol-ske godine bit ćeviše od dvijesto. Go-vorio je o tome kakoje Croatica zajedni-čka tvrtka Hrvatskedržavne samoup -rave i Saveza Hrvatau Mađarskoj, te po-sljednjih godina svesnažnije djeluje i kao

kulturna središnjica. Zamje-nika držav noga tajnika po -sebno su zanimali rad idjelovanje te ustrojstvo Medij-skoga centra Croatica. Glavnaje urednica Medijskoga centraCroatica Branka Pavić Blažetin,govoreći o radu i djelatnostiCentra, naglasila kako u tomemediju rade novinari na svimpodruč jima gdje obitava hr-vatska zajednica, Hrvatski jeglasnik tjednik Hrvata u Ma-đarskoj, Radio Croatica glasilona internetu tjedno s pet radij-skih emisija i 24 sata glazbom. Zastupljeni su na društvenimprofilima te tjednik i na inter-netskoj mreži. U daljnjem se

planira razvoj medijske kuće, želja je za pok retanjem internetsketelevizije. Gosp. Fülöp po hvalno je govorio o do sadašnjim Croa-ticinim dostignućima, posebice o Medijskome centru Croatica.Potom je državni tajnik u društvu Croaticina ravnatelja Čabe Hor-vatha razgledao prostorije neprofitnog poduzeća.

Kristina Goher

Kulturna središnjica Croatica i Zaklada Zornicapozivaju Vas na otvorenje izložbe

„Tradicijsko građevinarstvo hrvatskih narodnosnih naselja u slikama“

koje će biti 10. veljače 2016., u 18 sati, u galerijskom prostoru Croatica.

Autor fotografija: Tomislav Tarađija. Izložbu otvara: Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave.

Sudjeluju: polaznici budimpeštanske Hrvatske škole.

Veselimo se Vašem dolasku!Adresa: Budimpešta VI., Nagymező u. 68., I. kat.

n 4 n TEMA

Ni nadalje se ne vide rješenja nastavka izvođačkih radova na ob-novi i izgradnji pečuškoga Hrvatskog kazališta, u svezi s kojim jeSamouprava grada Pečuha umalo prije godinu dana otkazalaugovor s izvođačem radova. Na tiskovnoj konferenciji, 22. siječ -nja, na kojoj su sudjelovali pečuški gradonačelnik Zsolt Páva idržavni tajnik za kulturu pri Ministarstvu ljudskih resursa PéterHoppál, rečeno je da gradska Samouprava usuglašava stavove svladom, ali zasada se još ne zna ni točan iznos ni točan datumzavršetka građevinskih radova. Umalo godinu dana stoje izvo-đački radovi narodnosnoga kazališta. Rekonstrukcijski i građe-vinski radovi kazališta, koji su započeli u proljeće 2014. godine,po prvotnome planu trebali su se završiti najesen iste godine, aliizvođač radova stalno je kasnio. Početkom siječnja 2015. godineSamoupravi grada Pečuha dojadilo je stanje i otkazala je ugovors izvođačem, ali od tada, izuzev očuvanja stanja, ništa se nije do-gađalo. Sredinom studenoga 2015. godine pokazalo se da Sa-mouprava ne raspolaže financijskim iznosom za nastavakgrađevinskih radova – od okvirnih 560 milijuna forinti ostalo je103 milijuna, što nije dovoljno – te ni Ministarstvo ljudskih re-sursa nije moglo dati potporu za dovršetak radova narodnos -

noga kazališta, koji su 50-postotno gotovi. Nadnevak dovršetkapomakli su za ljeto 2016. godine. Za internetsko glasilo Medij-skoga centra Croatica ravnatelj pečuškoga Hrvatskog kazalištaSlaven Vidaković u svezi s navedenim izjavio je da mu je jakoteško govoriti o izgradnji kazališta, ali glede toga od 2015. godineništa se nije pokrenulo. Ima obećanja od Samouprave grada Pe-čuha da će za sljedeću kazališnu sezonu, rujan 2016. godine, bitiotvoreno novo kazalište. Ravnatelj Vidaković nada se da će novukazališnu sezonu odista započeti u novome zdanju te da će ma-njak novčanih sredstava Samouprava moći nabaviti od Ministar-stva. Po njegovim riječima stara je kazališna zgrada 70-postotnozgotovljena, ovdje će biti uredi i apartmani za goste, ali nažalostveći dio projekta „Obnova i proširenje pečuškoga Hrvatskog ka-zališta“, to jest nova kazališna dvorana i dvorana za probe iznad,on nije stručnjak, ali smatra da ni deset posto nisu dovršeni, a zapreostali dio zdanja ni temelj još nije iskopan. Sve narečeno ote-žava djelovanje samoga kazališta, probe i premijere su primjericeu pečuškome Narodnom kazalištu, gdje će biti i iduća predstava.

Kristina Goher

Kada će biti izgrađeno Hrvatsko kazalište???!!

Dana 2. travnja 2014. položen je kamen temeljac novoga zdanja Hrvatskoga kazališta. Tada se kazivalo da će radovi biti završeni do kraja 2014. godine.

TEMA n 5 n

Spomen-godina Nikole ZrinskogZapočela je Spomen-godina Nikole Zrinskog koji je 1566. godinesa svojim borcima u bitki protiv Turaka poginuo junačkomsmrću. Ove je godine 450. obljetnica toga važnog povijesnog do-gađaja, stoga će grad Siget i u sklopu ovogodišnjeg programadati počast junacima.

Predsjednik spomen-godine Nikole Zrinskog János Hóvári iz-javio je kako se nada da će 7. rujna, na 450. obljetnicu opsadeSigeta, zajedno posjetiti grad János Áder, mađarski, RecepTayyip Erdogan, turski predsjednik, i Kolinda Grabar-Kitarović,predsjednica Republike Hrvatske. Cilj je Spomen-godine poštivati vrijednosti poput hrabrosti, vjernosti, vjere. Sve tonaravno sredstvima XXI. stoljeća i tako da sve tri državeshvate bit prošlosti i uče od toga. Po mišljenju Gordana GrlićaRadmana, veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj, izhrab rosti, ustrajnosti, iskrenosti, marljivosti i časti Nikola Zrin-ski postavlja uzor za mlade naraštaje. Veleposlanik je naglasioda je predsjednica Hrvatske pristala na molbu Jánosa Áderada bude pokroviteljica Spomen-godine, a Hrvatska akade-mija znanosti i umjetnosti također je osnovala odbor za ovajdogađaj. Veleposlanik je izrazio nadu da će mađarska publika,u sklopu programa ponovno vidjeti operu Ivana Zajca s naslovom Zrinski. Prigodom godine u mađarsko-hrvatskojkoprodukciji napravit će dokumentarac, što se planira izvestina kraju godine. Tijekom godine za posjetitelje manifestacijeorganizatori nude niz šarolikih aktivnosti u duhu srednjegavijeka. Otvaranje događaja bit će 13. veljače. U sklopu pro-grama na dan oslobođenja grada Sigeta od Turaka bit će kon-ferencija povjesničara, književnih natječaja, izložaba odjećete kulinarska i glazbena večer. Sigetski gradonačelnik PéterVass istaknuo je da su uvjeti za programe «teorijski dani» zaizradbu projekta, potrebno je da vlada osigura finan cijskasredstva grada. Rekao je između ostalog i to da se za ovu go-dinu pripremaju na različite načine, u planu je izgrad nja Spo-men-dvorane Zrinskog u dvorcu, obnovljenje cesta, javnerasvjete i sustava kamera, a žele dovršiti hotel i wellness-cen-tar koji su počeli graditi prije deset godina.

Luca Gažić

Nakon vijesti o znatnim promjenama, voditeljica Instituta za na-rodnosne i strane jezike pri Visokoj školi Józsefa Eötvösa u Baji dr.Adelheid Manz, ovlaštena od rektora dr. Zoltána Melitza, u pismuje obavijestila Bajsku hrvatsku samoupravu i Hrvatsku državnusamoupravu (također i narodnosne samouprave njemačke zajed-nice), tražeći potporu za očuvanje jedinstvene ustanove u Ma-đarskoj u kojoj se obavlja izobrazba hrvatskih odgojitelja i učiteljana osnovnom stupnju (BA) te putem usavršavanja. Kako se ističeu narečenom pismu, nedavno je Ministarstvo unutarnjih poslovapokrenulo spajanje bajske visoke škole s Nacionalnim fakultetomza javnu službu (Nemzeti Közszolgálati Egyetem), prije svega usvezi s izobrazbom inžinjera vodoprivrede. Međutim, izdvajanjembi mogla biti ugrožena budućnost izobrazbe i usavršavanja hr-vatskih odgojitelja i učitelja, što ima višedesetljetnu tradiciju. Pos -rijedi je jedno od važnih središta izobrazbe narodnosnihodgojitelja i učitelja, dapače jedina ustanova u kojoj se obavljaizobrazba hrvatskih odgojitelja i učitelja u Mađarskoj. Visokaškola želi da sadašnja ponuda ustanove ostane u postojećimokvirima jer izobrazba pedagoga ima neprekinutu tradiciju. Toviše što povijesni izvori dokazuju kako je obrazovanje na narod-nosnim jezicima prisutno od samih početaka bajske visokoškol-ske ustanove. Stoga je upućen poziv bajskom i krovnompolitičkom tijelu Hrvata u Mađarskoj na usuglašavanje radi iz-radbe strategije, pri čemu bi bilo predstavljeno mjesto i sadržajnarodnosnog obrazovanja koje se obavlja u Campusu «Bajcsy Zsi-linski».

Prema bilješci usuglašavanja održanog lani 28. prosinca naFakultetu za javnu službu u Budimpešti, iznesen je stav i cilj Mi-nistarstva unutarnjih planova o izmjeni profila u izobrazbi peda-goga. Prema tome predviđa se odvajanje pedagoških smjerovaza novorođenčad, malu djecu, odgojitelje i učitelje, a kako seističe u bilješci, izobrazba narodnosnih odgojitelja i učitelja neuklapa se u novi profil. Ostvari li se planirano spajanje, ove će izo-brazbe biti ukinute – stoji u bilješci dr. Adelheid Manz.

MCC

Visoka škola u Baji

Promjena profila izobrazbe pedagoga

Ukinuće izobrazbe narodnosnih, hrvatskih odgojitelja i učitelja?

KOLJNOF – U Kulturnom domu ovoga petka, 5. februara, sepriredjuje maskenbal pod temom „Moulin Rouge Cabaret” nakojega svakoga srdačno čekaju organizatori. Bal se začme u20 uri, ulaznica stoji 1000 Ft, a u maškari 500 Ft. Najlipše pra-teži se nagradjuju, pilo i jilo donesite sa sobom! U 21 uri Vasčeka program, a potom svira TS Šetnja.

HRVATSKI ŽIDAN – Mesopusna povorka se začme 6. feb -ruara, u subotu, na ulica dotičnoga sela. Maškarada se ganeod Kulturnoga doma u 13 uri i posjetit će sve ulice, kade svakipoziv stanovnikov, na piliše i jiliše, rado se zame. Svati ćeskupa ići sve do mjesne crikve kade će fašenjski par s vese-ljem izreći sudbonosno „da”, a priseg će sprohadjati veselje itanac.

PLAJGOR – U Gradišću još živi jedan zanimljiv običaj vezanuz fašenjak, i to uprav u Plajgoru, kade će se i ljetos u nediljudede-babe ganuti na šalnu povorku. U najmanjem selu overegije, kako organizatori obećaju, od 15 uri 7. februara, garan-tirana je odlična zabava, jako žgano i ukusni grofljini.

n 6 n BAČKA

Hrvatske plesačnice u Baji

Predstavljamo jedinstveni Plesni krug „Šugavica”Bajski Plesni krug „Šugavica” u svibnju ove godine obilježava 7. godišnjicu postojanja, a od ljeta 2015. djeluje kao regist -rirana udruga. U okviru redovitih okupljanja petkom, 15. siječnja na bajskome Dolnjaku održana je prva od dviju hrvatskihplesačnica koje se ostvaruju s potporom Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije. U športskoj dvorani Osnovne išportske škole „Šugavica” okupilo se umalo stotinu ljubitelja hrvatskih narodnih plesova iz Baje i okolnih naselja. Bunje-vačkohrvatske plesove – stari rokoko, novi rokoko, keleruj, jabuke, bunjevačko kolo na dvi strane – uvježbavala je neka-dašnja članica pečuškog KUD-a «Baranja», fancaška učiteljica Jutka Poljak Csicsor, a u pratnji orkestra santovačke braćeZorana i Dejana Barića. Po običaju, trosatna plesačnica završila je plesačnicom za dušu.

– Od samih početaka okupljamo se u Osnovnoj i športskoj školi«Šugavica» na bajskom Dolnjaku. Sve je počelo u obližnjem Baš -kutu kamo su mnogi od nas odlazili na plesačnice utorkom. Bilismo više puta i u Santovu kod Ilije Stipanova, koji je na naš poti-caj uz Gabora Vasa i moju malenkost početkom svibnja 2009. go-dine počeo održavati plesačnice. Premda ga nisam poznavao,novi ravnatelj škole na bajskom Dolnjaku otprve nam je izašaoususret, podupirao naše zamisli, i osigurao nam mjesto u školskojšportskoj dvorani. Otada smo ovdje svakog petka, plešemo juž-noslavenske plesove, među njima mnogo posvećujemo i pleso-vima hrvatskih subetničkih skupina u Mađarskoj. Radujem štosam u Baji mogao sudjelovati u osnivanju Plesnoga kruga i re-dovitih plesačnica petkom. – reče nam uoči plesačnice Jozo Si-gečan, jedan od pokretača, danas dopredsjednik Udruge Plesnikrug «Šugavica».

Lani u ljeto odlučili su se za osnivanje udruge, jer su vidjeli dau tome postoji mogućnost da i dalje održavaju plesačnice na vi-sokoj, stručnoj razini, a na zadovoljstvo ne samo bajskih ljubiteljapučkih plesova nego i bližih, te udaljenijih okolnih naselja.

– Okupljamo se svakog petka od 18 do 20 sati. Po mojim saz-nanjima to je jedinstveno čak i u Mađarskoj. U okviru razgranatesuradnje s domaćim i inozemnim prijateljima, proteklih smo go-dina ugostili brojne priznate koreografe i orkestre, primjerice ko-reografa pečuškog KUD-a «Tanac» Józsefa Szávaija, zatim KUD-a«Baranja» Đuru Jeranta, a također i druge koreografe Hrvata iSrba u Mađarskoj, primjerice iz Erčina, Deske, među ostalima i or-kestar Tukuljca Ladislava Halasa, ali i mnogih i drugih naselja. Onisu nam posvjedočili da s takvom redovitošću i u tako velikombroju toga nema nigdje, osim u Baji. Obično mjesečno prva tripetka sami održavamo plesačnice koje vode naši članovi GaborVas i Vera Ostrogonac Đurić, a četvrtog petka, kao i danas, imamoplesačnicu sa živom glazbom, kada tijekom trosatne plesačnicevježbamo uz pozvanog koreografa. Dva sata učimo plesove, ajedan sat je plesačnica za dušu.

Kako smo se i sami uvjerili, obično ih se okuplja 70 – 80-ero,ali kada imaju koreografa gosta, onda ih se okupi i do 150-ero.Među članovima ima plesača svih naraštaja, od najmlađih do naj-

stariji, često i po tri naraštaja iste obitelji. Katkad se zna okupitičak i 15-ero djece. Većina plesača je iz Baje, ali im redovito dolazei iz okolnih hrvatskih naselja, od Santova, Baškuta, preko Čavoljai Gare sve do Baćina.

No ne plešu samo na svojim plesačnicama nego i na raznimdrugim gradskim priredbama.

– Zahvaljujući da smo proteklih godina uspjeli izgraditi dobrusuradnju s Gradskom samoupravom i s Baja Marketing d. o. o.-om, na naš poticaj 2012. pokrenuli smo ljetne ple sač nice na ot-vorenom, pod na zivom „Ples naroda”. Prve je godine ostvarenočetiri plesačnice, a lani ih je održano čak 9. Prvi put, vjeruju ne izadnji, dobili su potporu Hrvatske samouprave Bačko-kiškunskežupanije za održavanje dviju hrvatskih plesačnica.

– Odavno se poznajemo s predsjednikom Josom Šibalinom.Kako smo postali udruga, zatražili smo potporu za dvije hrvatskeplesačnice. Na prvu našu molbu odmah su nam dodijelili nov-čanu potporu u iznosu od sto tisuća forinta. Tako ćemo s potpo-rom Županijske hrvatske samouprave organizirati još jednuplesačnica, i to u petak, 26. veljače, kada ćemo ugostiti koreo-grafa pečuške „Baranje” Đuru Jeranta, a svirat će nam ponovnobraća Barić. Nažalost, druge potpore nemamo, jedino našegačlanstva koje svojom godišnjom članarinom pridonosi organizi-ranju plesačnica. Uz to gradsko poglavarstvo nam besplatno osi-gurava školsku športsku dvoranu na bajskom Dolnjaku. Nadamose i potpori drugih podupiratelja kulture koji podarenu svotumogu odbiti od poreza. Planiramo predati i neke natječaje. Spo-menuo bih na kraju da imamo i dvije velike godišnje priredbe, ato su već uobičajena rođendanska zabava u svibnju, i ispraćajstare godine u prosincu. Dodajmo da je u prosincu 2014. godinePlesnom krugu „Šugavica” dodijeljeno priznanje grada Baje zakulturu, za istaknuti rad na polju očuvanja narodnosne plesnetradicije.

Na sljedećoj hrvatskoj plesačnici koja će se održati u petak,26. veljače, od 18 do 21 sat, plesove će podučavati koreografĐuro Jerant, ponovno u pratnji orkestra braće Barić.

S. B.

BARANJA n 7 n

Marta Szendrői i Katica Antolović kažu mi da je nekoć svinjokoljabila kod svake bošnjačke (hrvatske) kuće, a i sada još ima svinjo-kolja, skupi se i rodbina... Rijetki drže svinje, ali svinjokolja ima,kupi se svinja... Rano s mrakom su se nekada pokupili ljudi, ženesu ih nudile slanim kruhom, rakijom... Zaklano svinjče palili suslamom i župom. Krv bi uhvatile, onu koja im nije trebala za krvavice, u tepsiji bi to žene ispekle na luku i papru, pa se jelooko devet sati... Džigericu (jetra) pola su odrezali, pa bi je obarili,na tanke šnjite (odreske) narezali, posolili i jeli. Danas peku dži-gericu. Za doručak nisu sjeli za stol, gazdarica bi iznijela kiselepaprike, luk, kruh i džigericu, pečenu krv u velikoj gvozdenoj la-boški (rukačici) iz koje bi se kašikom (žlicom) grabilo jelo i usputradilo... Uz to je išlo vino i rakija...

Rodbina se okupila. Mnogo je bilo ljudi ako je rodbina bilavelika. Gdje su bili bogatiji, klalo se više svinja, siromašniji su klalipo jedno... Meso su pušili... Gazdarica je bila pokraj šahtera (klača,

mesara) pa je govorila kako i što da se radi s mesom. Iz butića(bedro) izvadili bi krivu kost pa bi od toga napravili šunku zaUskrs. Ako nisu htjeli ostaviti veliku šunku, nju su izrezali, peklimeso i u čablicu metnuli... U čablicu bi slagali pečeno meso i po-lijevali ga maslom, tako su i čvarke čuvali, ostalo bi sve do ljeta...Rebra bi nasolili i pušili pa od toga i dimljenog mesa pravili bi ne-djeljnu čorbu (juhu). Jezik bi također pušili jer kada je pola posta,onda bi kuhali suparni grah pa bi u to stavili pušeni jezik, to sejelo u pola korizme...

Obadvije se raduju svinjokolji u «Maričinoj» organizaciji. Peklesu meso kod kuće koje su im donijeli jer u domu kulture nije bilotoliko rendlika (plamenika). Došle su, kažu u smijehu, pogledatismjesu za kobasice, pomiješale, kušale... Skupilo nas se mnogo,rado dolazimo, volimo doći... okupljamo se i divanimo (razgova-ramo)... Unuci, djeca su nam članovi KUD-a.

Judita, Brigita, Tomo, Eva, Laci, Mirko, Agi, Margita, Marko, Ritai mnogi, mnogi drugi cijeli su dan bili na nogama, kuhala se juha,meso, nadijevale pa pekle kobasice, krvavice, sarma..., salenjacis domaćom marmeladom, kolačići i razni slatkiši. Sve je to doče-kalo goste koji su se odazvali pozivu na zajedničku kolinjsku ve-čeru. Napunio se mjesni dom kulture, došla je i generalnakonzulica Vesna Haluga sa suprugom, glavna i odgovorna ured-nica Medijskog centra Croatica Branka Pavić Blažetin, predsjednikHrvatske samouprave Baranjske županije Mišo Šarošac s prijate-ljima iz Zaprešića, kod kojih su Salanćani, KUD Marica, već dvaputa gostovali i nastupali...

U večernjem programu nastupili su: poganski Ženski pjevačkizbor Snaše, kukinjski KUD Ladislava Matušeka, Mješoviti pjevačkizbor harkanjskih Hrvata, uza svirku brojnih svirača s raznihstrana, Orkestra Vizin, KUD-a Ladislava Matušeka i salantskogKUD-a Marica.

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

III. Salantska svinjokoljaU organizaciji salantskoga KUD-a Marica, 30. siječnja, treću godinu zaredom, održana je cjelodnevna i večernja priredbapod nazivom III. Salantska svinjokolja, u tamošnjem domu kulture. Već u ranim jutarnjim satima počele su pripreme zakolinje. Znatiželjnici su od šest sati preko cijelog dana mogli pratiti trenutke svinjokolje i sve ono što prati taj događaj kojije nekada obilježavao život na selu. Danas je sve manje kolinja kod kuća. Ovo salantsko okupilo nas je oko tradicijskog ko-linja i kolinjskih jela, druženja i zabave na dobrobit KUD-a Marica.

Svinju je KUD-u Marica poklonila salantska zadruga (Szalántai Zrt.).

Vrijedna družina, uz brojne pomagače, radila je cijeli dan.

n 8 n U SPOMEN

Zvanaredno je težak ov današnji pondiljak, zvanaredno jemučan prvi dan februara, i uprav tako će biti cijeli tajedan.Znali smo, prlje ali kasnije, po dugom betegu da će Vas i nasstrefiti ono neizbježno, nemilosrdno... Smrt.

Zašli ste na kraj duge ceste... na kojoj su Vam do kraja svitilihrvatski lampaši. Pod naslovom „Po dugoj cesti” je izdana2012. ljeta u posebnoj, trećoj, knjigi i Vaš pjesnički opus. Došliste onda na prezentaciju u svoje voljeno i milo Petrovo Selo,kojega ste znali najlipše opisati, nevjerojatno rad imati, dičjimveseljem doživiti sve trenutke ponovnoga boravka po stari vu-lica, med brati, siditi u publiki na svakoj svirki, pohvaliti tam-buraški časak radosti, prikdati nam „nezrilim” mudrosti, u svistiizgubljene riči, citirati vlašće jačke i istinski, toplo objamitibrate i sestrice. Svidoki smo i kristalnih suz, kad se je lipo go-vorilo o vašoj Pinčenoj dolini, pri jubileji, zipki, udaji, ženidbi,ali uprav na grobu. Bili ste vik svoj med svojimi. Djelali ste utudjini tiho i marljivo, ljeta dugo, s onom dibokom željom i žu-djom za domovinom ku nek on človik more nositi u srcu kiistinski zna ljubiti, moliti i žrtvovati se za nešto. Fizika je postalavaš hobi, učili ste generacije s voljom i željom ter s ljubavlju,zato su vas toliko i poštovali studenti u ugarskoj metropoli. Tućut su nosili svi u sebi, ki su vas poznali jer ste bili Hrvat dokrajnosti, zastupnik u državni organi, izvjestitelj, novinar, glas -nogovornik, poznavatelj, ljubitelj i prevoditelj književnosti,putnik med blaženimi, vik otvoreni za novost i poznanstva.Uvijek dobronamjerno i ljudski ste se zalagali za naš skupnikinč, materinsku rič, za korijene, za skupne vridnosti, i to takoda gor nismo upametzeli da ste i Vi nam bili rijetki biser, kao ivaše štrofe, pisane domovini, materinskom glasu, gradišćan-skoj braći, svim nam, ki smo Vas rado štali i citirali. Sad se nekprozirne suze šetaju po licu, tamo u dibini stišće nas ono ne-izrečeno, i moremo se študirati, što smo sve zanemarili, štosmo sve zgubili s Vami. Podložni u tugi, sa smrznutimi ričipozd ravilo nas je ujtro pondiljka. Dali ste nam koliko ste nek

mogli, prave riči, kad je bilo potribno batrenje, bistvanje, mi-lovali ste nas pogledom i znali smo svi da činimo pravu stvar,svaki na svojem mjestu, pak još nas muči sad grižnja savjesti.Toliko smo dužni ostali, ništ vam nismo zahvalili... Prošli stenam tiho, ukrali su Vas boli i muka... Našega uzora, pjesnika,velikana Petrovoga Sela. Človika. Hrvata. Jednoga stupa našetvrdjave, jednoga od jakih, jednoga od zadnjih...

A mi ostavljeni, nemoćni stojimo na kraju Vašega puta.Polag groba u petroviskom cintiru, po dugoj cesti... i ki zna,kad ćemo si najti utišenje na bol i strah da se toliko nemilosrd -no spuni sudbina da nas otkine, zakine i razdvaja u ovo vrime.Zašli ste u svoju vječnu Domovinu, hodte domom na počiva-nje.

Gori nam svića spominka, a u plamenu molitva, rič i vjera:Zbogom, Lajoš bači, počivajte u miru, a Vašoj obitelji u suznojdolini izražavamo iskrenu sućut!

Vaša sestrica Timea

Ostavio nas Lajoš Škrapić(1938. – 2016.)

Po dugoj cesti u tudjini, domom hodte na počinak!

Trenutak za pjesmu

Pinčena draga

Rodni kraj, Pinčena draga,brižuljasta okolina,

sinu va tudjini, draga:skromno shranjena dolina.

Loze, polja, vinogradi,lugi, tratine, parage.

Pinka teče, gaj objami,napoju ju potok, grabe.

Dolina, zipka preocev,obramba krez pokolenja:

staliž, stan, pokrov biguncev,zemaljski raj za selenja.

Vladali su te Rimljani,pak Barbari i Avari,

Germani ino Slavljani,Tatari, Turki, Mađari.

Bila si suzna dolina,horali su štuki, tanki.U boji sine zgubila,

ne znaš, gdi su jim ostanki.

Rodni kraj, Pinčena draga,krilo, gajbica ljubavi.

Ganul sam se mlad, od praga, dojt ću, kad me moć ostavi.

Lajoš Škrapić

KULTURA n 9 n

Bogatstvo...

Kozarski Hrvati

U veljači rok za prijavu na proljetne maturalne ispite

Na temelju 12. § članka 6 točke b) i c) Vladine uredbe 100/1997.(VI.13.) pravilnika o polaganju državnih maturalnih ispita, ispitise mogu polagati u dva ispitna roka, u svibnju i lipnju te u listo-padu i studenome. Pristupnik je dužan osobno ili putem opu-nomoćene osobe dostaviti popunjenu pristupnicu ustanovikoja organizira maturalne ispite. Rok je za prijavu na proljetnematuralne ispite do 15. veljače 2016., za jesenske do 5. rujna2016. Važno je da je rok za daljnju naobrazbu srednjoškolaca ta-kođer do 15. veljače 2016., što je e-prijava na portalu felvi.hu.Proljetni maturalni ispiti započinju 2. svibnja 2016., u 8.00 sati, spismenim ispitom iz mađarskoga jezika i književnosti.

PEČUH – U organizaciji Mađarskogaprosvjetnog zavoda Ureda Baranjskežupanije, u Hrvatskome klubu AugustaŠenoe 20. siječnja priređen je Narod-nosni okrugli stol kao dio niza od triokrugla stola koji imaju za cilj pos pje -šiti suradnju Mađarskoga prosvjetnogzavoda Ureda Baranjske županije s na -rodnosnim samoupravama u Baranji icivilnih udruga (civila) s nakanom ot-varanja mogućnosti i aktualnih zadaćana polju njegovanja narodnih običaja,sagledavanja aktualnih problema idonošenja preporuka. Na spomenu-tom Okruglom stolu predstavljeni suHrvati u Baranjskoj županiji. Predavanjeo njima imao je József Szávai,umjetnički voditelj KUD-a Tanac, avoditeljica susreta bila je dr. Tünde Mi-norics s Instituta za kulturne znanostiOdsjeka za posredovanje kultura irazvoj zajednica.

Izložba „Luka”U Galeriji Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe 29. siječnja otvorenaje izložba Likovne kolonije „Šarlota Lavanda” pod nazivom „Luka”.Kolonija se već desetak godina održava u srednjoj Dalmaciji, u

Prvić Luci, Srimi, Vodicama... kaže nam uime Kolonije njezinapokretačica Roberta Faltisz koju je posao turis tičke djelatnicenekada davno odveo u Vodice, te je tako i došla na zamisao po-kretanja kolonije za umjetnike iz Mađarske. Do sada u sedamgodina održano je jedanaest kolonija. Bilo je godina kada suodržane tri kolonije, tri se planiraju i 2016. godine. Sudionici sudo sada svoje radove izlagali u Vodicama, Prvić Luci, Pečuhu, Bu-dimpešti, Senandriji...Goste je pozdravio voditelj Kluba Mišo Šarošac, a izložbu je ot-vorila Vesna Haluga, generalna konzulica Generalnog konzulataRepublike Hrvatske u Pečuhu. Glazbenu pozadinu otvaranjudao je Ženski pjevački zbor Augusta Šenoe. Izložba je otvorenau Maloj galeriji Kluba do 19. veljače svakoga radnog dana od 10do 17 sati, a radove su izložili sudionici Kolonije u 2015. godini:Đuro Benković, Rozi Bornemisza, István Zámbó, Róbert Faltis,Alexandra Faltisz, Roberta Faltisz, István Fillenz, Zsolt Herédi,Gábor Kovács, János Zoltán Kovács, Zsuzsa Kovács, Andrea Me-legh, Hajnalka Molnár Csikós, Gábor Orgoványi, Adrienn Papp,Szilvia Pállay-Kovács, Richárd Széman, Tonči Juričev-Grgin, Bri-gitta Török, Dániel Zimányi-Faltisz.

Branka Pavić BlažetinŽenski pjevački zbor Augusta Šenoe

Program Hrvatskog kazališta za veljaču

7. veljače u 16 sati Rajmund Kupareo: Porođenje – misterij,Lukovišće

15. veljače u 19.30 sati Agatha Christie: Mišolovka – krimić,Narodno pozorište Tuzla

18. veljače u 19.30 sati Dobri, Loši i Visoki – baletna farsa uizvedbi plesača Pečuškog baleta, Virovitica

21. veljače u 16 sati Rajmund Kupareo: Porođenje – mis-terij, Aljmaš

28. veljače u 14 sati Rajmund Kupareo: Porođenje – mis-terij, Brlobaš.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Svečanosti su pribivali prvi tajnik Veleposlanstva RepublikeHrvat ske u Budimpešti Berislav Živković, glasnogovornik hrvat-ske manjine u Mađarskome parlamentu Mišo Hepp, savjetnikHrvat ske državne samouprave, ujedno i ravnatelj pečuškogaHrvat skog školskog centra Miroslava Krleže Gabor Győrvári,predsjednica Hrvatske samouprave grada Budimpešte Anica Pet -reš Németh, prijatelji i roditelji maturanata. Maturanti su za po-zivnicu na tu prigodu odabrali stihove hrvatskoga pjesnikaDobriše Cesarića „Ko zna (ah niko, niko ništa ne zna. Krhko jeznanje!)“ i ulomak iz pjesme slavne grupe Doors „Postoji vrijemeza život, i vrijeme za laž, i vrijeme za smijeh, i vrijeme za smrt”. Na-vodi na pozivnicama jesu i odraz osobnosti naraštaja, što spretnotreba odabrati jer donekle zrcali razrednu zajednicu. Tako je to ipri sastavljanju svečanoga programa, što su ovoga puta osmislilii predstavili polaznici 11. razreda, na čelu s razrednikom Ladisla-vom Gršićem. To je njihov dar sveča-rima, u kojem se isprepliću odlikegeneracija. Za to nikada nemojte pitatiza vrijeme ili trud.

„Današnji je dan izniman, ne samo zanas nego i za naše drage maturante. Ve-čeras ćemo svjedočiti svečanom doga-đaju još jedne generacije, koja polako, alisigurno korača u život… Ponos je stajatiovdje nakon četiri godine, zato vjerujte usebe i u svoju budućnost. Sada ste vi glav -ni junaci, vi odlučujete o svome daljnjemživotu. Nosite ovu vrpcu ponosno, onapredstavlja simbol vašega truda i samos -talnosti. Iskoristite dane mogućnosti iučinite sve što ste naumili” – reče međuostalim uime 11. razreda Mia Barbir, ana mađarskome jeziku prigodni govorčitao je Franjo Füzesi. Stihove GustavaKrkleca „Srebrene ceste” izvela je Sineta

Schmidt, a Lőrinca Szabóa „Sivatagban” Nor-bert Góhér. Lirsku pjesmu „Read All About It”Emeli Sandé na engleskom jeziku pjevala je Vi-vien Berenji. „Nemojte zaboraviti da nakon sve-čanosti predaje maturalnih vrpci, nakonmaturalnog ispita i oproštaja od škole čeka vasod svega dosadašnjega veća odgovornost: od-govornost za sebe, obitelj, društvo i za hrvatskunarodnosnu zajednicu... Svečanost predaje vrpcimeđutim ima i jedan drugi moto: „Carpe diem!”:iskoristi dan! Horacijevu izreku ne smijemo krivotumačiti: ne znači da je samo današnji danvažan i nemoj se uopće brinuti što će biti sutra.Bit je filozofije Carpe diem: veseli se svakomdanu, svim trenutcima, svim mogućnostima koježivot pruža. Raduj se današnjoj svečanosti, veče-rašnjem sjaju, raduj se što si mlad i lijep, raduj sedragi „natjecatelju” da na gledalištu mnogi na-

vijaju za tebe i tebi pomažu“ – naglasila je ravnateljica ustanoveAna Gojtan pri obraćanju slavljenicima. Slijedili su najzanosnijitrenutci jedne od najotmjenijih školskih svečanosti, ceremonijalpredaje maturalnih vrpci. Komadić tamnocrvene svile s napisom„HOŠIG 2012. – 2016.“, uvijen u značku škole. Od toga trenutkajoš je jača ta nit koja spaja, koja će ujedno postati i vodiljom cije-loga života, a prva je kušnja maturalni ispit. „Netom je prošlo go-dinu dana kada smo mi organizirali svečanost prethodnegeneracije. Tada su naša srca istodobno zadrhtala i kao da smo isto-vremeno izlanuli: „Bože, iduće godine će mene slaviti na predajivrpci“... A danas sjedimo pred vama u svečanoj odjeći, pomalo pop -lašeni, puni raznovrsnih osjećaja: dopola olakšani, stoga što seuskoro završava naše srednjoškolsko školovanje, dopola puni zabri-nutosti, naime za sve nas je ova situacija nepoznata, nova te neznamo zasigurno što donosi budućnost. Za svaki slučaj, ta vrpca

koju nam danas učenici 11. razreda za-taknu na odjeću, opominjat će nas nato da se napornim radom, marljivospremamo za maturalni ispit koji jeujed no i naš prijamni ispit za visokoškolovanje“ – istaknula je AndreaHegy béli, a na mađarskom jezikuuime svečara govorila je Fanni Czine.Zvuci skladbe Andréa Rieua „And TheWaltz Goes On“ i poput bijelih pahu-ljica, koje je uzburkao lak povjetarac,djevojke su zaplesale u otmjenimvjenčanicama u čvrstom zagrljajupartnera, mladića. Nezaboravan do-življaj u komešanju osjećaja.

Dragi svečari, neka vam životniput bude lagan, nemojte se nikadapredati, i svaku poteškoću doživitepoput izazova. Sretno!

Kristina Goher

Svečanost predaje maturalnih vrpci

Maturalna vrpca simbol, ali i odgovornostU predvorju budimpeštanske Hrvatske gimnazije 29. siječnja, u kasnim popodnevnim satima upriličena je svečanost pre-daje maturalnih vrpci. Vrpce su primili budući maturanti, naraštaj 2012. – 2016.: Anita Boda, Rebeka Bús, Fanni Czine,Andrea Hegybéli, Zsófia Lisócki, Dorina Pelyvás, Andrea Šibalin, Máté Marcell Garcia, Ivan Milković i Franjo Pataki, raz-rednice Marija Petrič i Zorica Kaceus, te profesori razreda.

Sve već je karakteristično da se otkrivajuvridnosti u naši mali mjesti, da seposvećuje pažnja i na ov način istaknutimljudem, umjetnikom, pjesnikom na kogasu u pojedini naselji, a mirno moremo rećii šire, po cijelom Gradišću, gizdavi. Vjero-jatno i po prvom ljetu smrti LajošaBrigovića je Hrvatska samoupravaHrvatskoga Židana mislila, s direktoromKulturnoga doma, Petrom Horvatom, podtiskarskim djelom „Projekta” u Kisegu islikami Timee Horvat, da je vrime došlo zapredstavljanje i onih umjetničkih slikpokojnoga našega najvećega gradiš-ćanskoga slikara, ke su dovidob počivaleu ormaru, ali jednostavno na i uz stijenudjelaonice, i ke su, zahvaljujući teti JankiBrigović, sad jur dostižne i za širu javnost.Kolorne panorame iz židanske krajine spoznatimi motivi Lajoša Brigovića za2016. ljeto, obavezno su za imati usvakom židanskom stanu, a kot pravi pok-lon će služiti i pri razni prilika svakomudragomu gostu spomenutoga naselja.Drugačijom umjetnošću se bavi ovo ljetopetroviski kalendar, i to s gastronomijom.Ana Škrapić-Timar, predsjednica Hrvatskesamouprave u Petrovom Selu, izvlikla je iz

prašine stare domaće recepte, a njesin Dani je poiskao seoske žene ke supak s veseljem pripravile sve na -ručeno, dokle je u realizaciji debelidio imao i Petar Temmel, a za tis -karska djela se skrbila Croatica d. o. o.Tako na ovi stranica imamo dvo -jezično napisane recepte s našimi

petroviskimi specijaliteti. Ki dovidobnisu znali, ali nisu se ufali obraćati ukuhnji, sad imaju neizostavljenu pri-liku. Šuljanci, šudljice, slani kifljinci,granatirmarš, s makom kifljinci,putorovi ringadljini, pažuljovi žgan -ci, lepinji s jabukami, krumpljinovapogača, horijove palice, anajzovi ijabuke „u bundi” tako gracioznopozivaju nas u akciju da je napra -vimo i kušamo da jednostavno se nemore človik suprotstaviti. Treći ka -lendar iz Koljnofa, ljetos sadržiumjetnička djela drivorezbara Fe -renca Taschnera. Prva stranica jeilustrirana s portretom koljnofskogaumjetnika i u kratki crta se da preš-

tati i životopis Feri bačija. Tako doznajemoda njevi predkipi su u stvaranju, ne već ine manje, nego veliki hrvatski kipar IvanMeštrović ter kipar iz Transilvanije, JenőSzervátiusz. Iznad kalendarskoga djelasvaki misec je dostao jednu impozantnusliku s naslovom kot Hvala, Šala u pivnici,Špecijalni dar za Timeu Horvat, Glava Kris-

tuševa, Hrvatski grb, Heroji, Postaza naših starih, Hodočasnaploča na putu prema Celju,Portret vinara, Šopron 1956.,Crikvica Sv. Martina u Koljnofu iPaleta. Kalendar je sastavila kul-turna djelačica Monika Tasch ner-Egrešić, izdavač je Seoskasamouprava. Tribi je i to naglasitida u ovi spomenuti seli jur dugaljeta je tradicija izmisliti razneideje i staviti to na papir mnogimza veselje. Polag vridnosti ovikalendari su svakako od iznimnevažnosti i u reklamiranju našegabogatstva, svagdir po Gradišću.

Tiho

GRADIŠĆE n 11 n

Tri zidni kalendari, tri umjetnostiU zadnje vrime u naši pojedini seli cijele „manufakture” se spravljaju za proizvodnju zidnihkalendarov. Trenutno imam tri u ruki za ovo ljeto, iako znam da već ko društvo još je izdalolipe fotografije s kalendarskim dijelom za svoje simpatizere. Ovput predstavljamo vam trikalendare s umjetnosti, iz kojih još morete naručiti, ako vam se vidi i želite ga imati u svojemstanu.

n 12 n PODRAVINA

Hrvatski se dan redovito priređuje, naime toga dana posvećujese posebna pozornost Hrvatima u gradu, njihovu materinskomjeziku i kulturi, reče nam Marko Kovač, predsjednik Hrvatskesamoup rave, a ujedno i Zemaljskog društva mađarsko-hrvatskogprijateljstva.

– Hrvatska samouprava u Kapoš varu treba raditi na tome da štočešće okupi što više pripadnika naše zajednice. U tome pomaže i Ze-maljsko društvo, a narodnosna samouprava podupire djelovanjeDruštva. Međusobno se dopunjujemo i tako uspijevamo ostvaritibolje programe i okupiti više ljudi. Obje se organizacije trude da sekandidiraju na natječaje, naravno ne uspijevamo uvijek dobiti sred-stva, međutim programi u dobrom dijelu ovise o tome. Pokušamoraditi po svojim mogućnostima. Ove je godine naša organizacija

imala devet priredaba, na 12 manifestacija smo sudjelovali, a šestsmo posjetili kako bismo stekli nova iskustva i uspostavili nove veze,organizirali smo tečaj hrvatskoga jezika, surađujemo s raznim udru-gama iz matične nam domovine. Zemaljsko društvo ima umalodvjesto članova, ali za sedamdesetak članova mogu reći da su ak-tivni, redovito se sastajemo i dogovaramo oko rada. – ukratko po-navlja djelovanje organizacija predsjednik Marko Kovač.

Zapravo, svi zastupnici Hrvatske samouprave članovi suDrušt va i tako je lakše uskladiti programe. U okrilju dvije organi-zacije djeluje Pjevački zbor „Most-duga“, utemeljen 2008. godine,koji vodi zastupnica kapošvarske Hrvatske samouprave MarijaArato. Pjevački su zbor utemeljili Hrvati grada Kapošvara i nje-guje hrvatsku glazbenu kulturu svih regija zajedno s tambura-šima, naime njihovi su članovi doseljenici iz raznih regija. NaHrvatskom danu publiku su obradovali hrvatskim pučkim po-dravskim pjesmama. Članovi su vrlo djelatni, osim pjevanja su-djeluju i u organizacijskim poslovima, a posljednjih godinapjevanje prati i tamburaški sastav. Na kulturnome programu Hr-vatskog dana nastupali su i svirači Tamburaškog sastava „Drava“i sastav „Hajnalig Band”. Hrvatski dan u Kapošvaru prigoda je daorganizacije izraze zahvalu onim osobama ili družinama koje supomogle u djelovanju dviju organizacija. Ovaj put zahvalili surad Kingi Mogyorósi, referentici za međunarodne veze pri GraduKapošvaru, koja je tijekom godina pomogla oko uspostave vezas matičnom domovinom, a riječi zahvale upućene su i Pjeva-čkome zboru „Most-duga”, koji je tijekom cijele godine aktivnosudjelovao u svim programima. Organizacije i u ovoj godini na-stavit će na tome putu, već su predali natječaj kod Ministarstvaljudskih resursa i nadaju se da će im natječaji biti uspješni kakobi mogli i tekuće godine ostvariti sadržajne programe za dobro-bit kapošvarskih Hrvata.

- beta -

Ruku pod rukuKapošvarska Hrvatska samouprava i Zemaljsko društvo mađarsko-hrvatskog prijateljstva već dugi niz godina zajedno sebrinu o hrvatskoj zajednici toga grada. Otkada je 2004. godine na poticaj Hrvatske samouprave utemeljeno Zemaljskodruštvo, dvije organizacije djeluju ruku pod ruku za dobrobit kapošvarske hrvatske zajednice. Svoje programe tijekomcijele godine usklađuju i na taj način uspijevaju okupiti širi krug pripadnika hrvatske narodnosti, odnosno simpatizerehrvatske kulture. Hrvatski dan u Kapošvaru krajem prošle godine priređen je u zajedničkoj organizaciji Samouprave i Društva prilikom kojeg su zbrojena dostignuća u protekloj godini. Na obilježavanju Hrvatskog dana bili su ugledni gosti:Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave, Berislav Živković, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatskeu Budimpešti, i predstavnici grada Kapošvara.

Marko Kovač predaje Mariji Arato zahvalnicu za djelovanje Zbora„Most-duga“.

Pjevački zbor „Most-duga“

MALA STRANICA n 13 n

Gustav Krklec

MASKENBALSKE ŠALEKakvog lava, to je šala.

Ja sam zvijezda maskenbala.

Klaun jedan smiješna lica,

prepun šale, pjesme, vica.

MASKA ZECAMa što će vam maske ove:

snjegovići, klaun, sove?

Maskirajte se u zeca

masku zeca vole djeca.

Književni kutak

Vic tjednaObećanja

– Sine, obećao si da ćeš se navri-jeme vratiti kući, a opet si zakas -nio!

– Znam, tata, oprosti!– Rekao sam da ću te kazniti ako

zakasniš.– Jesi, ali ako ja nisam održao obe-

ćanje, onda ne moraš ni ti.

Mali jezični savjetnik DOBRODOŠAO ili DOBRO DOŠAO?Zapravo, pravilna su oba oblika, aline u istom surječju, kontekstu.DOB RODOŠAO je pridjev i stoji uzimenicu, npr. To je dobrodošla pro-mjena.DOBRO DOŠAO je izraz sastavljenod priloga i glagolskog pridjevaradnog. Koriste se njime kao pozd -ravnim jezičnim elementom, npr.Dobro došao, prijatelju!

Međunarodni dan života

Prva veljačka nedjelja posvećena je životu, naime tada se održava Međunarodnidan života. Tim se danom posvećuje pozornost na to da svakog čovjeka treba vred-novati kao osobu i voljeti ga takvim kakav jest, bez obzira na njegovo fizičko, dušev -no ili zdravstveno stanje. Svaki ljudski život u ovaj svijet donese mnogo nove,neponovljive radosti, ljubavi i topline, svaki novi život ima u sebi moć mijenjati iobogaćivati druge živote, svaki novi čovjek ostavlja svojim životom neponovljivi, iz-vorni trag.

n 14 n POMURJE

Dječje poklade u KeresturuŠtrumfovići, kukci, leptiri, ribiči, vještice, gljive, plesačice i razne zvijeri „preplavili“ su keresturske ulice 29. siječnja na III.Dječjem fašniku. Za organizaciju se pobrinula mjesna Hrvatska samouprava i Osnovna škola Nikole Zrinskog te razneudruge mjesta. Sudjelovalo je umalo 180 djece, obučenih u razne krinke, maske.

– Prije nekoliko godina sudjelovali smo na Dječjem fašniku u Koto-ribi, gdje smo se vrlo dobro osjećali, sviđalo nam se kako se djecavesele, da su ulice bučne i šarolike od mnoštva djece, pa smo i miodlučili organizirati nešto slično prije tri godine. Činilo nam se dadjeca uživaju u tome, ali ne samo ona nego i njihovi roditelji, bake idjedovi. Mnogi izlaze na ulice, nude djeci krafne, kolače i piće. Tonam je treći dječji fašnik, a dosada smo uvijek imali goste i iz nekihudaljenih mjesta. Ovaj put su došli mladi iz Telekesa te iz naših hrvatskih prijateljskih naselja, iz Draškovca i Preloga. Svima je lijepodružiti se, veseliti se i čekati proljeće. – rekla je Anica Kovač, pred-sjednica Hrvatske samouprave.

Dječja pokladna povorka krenula je u 13 sati po seoskim uli-

cama, s velikom bukom, mnogi su istrčali naulice i pridružili se povorci da pomažu maška-rama otjerati hladne zimske dane. Od 14 satiu prepunome kulturnom domu prikazani suprogrami raznih družina, neki su se predstavilisa šaljivom scenskom igrom na mađarskom je-ziku, plesom, pjevanjem i raznim ludorijama,čime su uspjeli obradovali sudionike Fašnika.

Male družine iz Draškovca i Preloga već sudrugi put došle na naše poklade i obukle se ugljivu muharu, odnosno u havajske plesačice.Njihove su kostime izradile mame i zahvalju-jući njima ocjenjivačko povjerenstvo odrediloim vrlo dobre rezultate. Od niz zanimljivih pro-grama i krinka najbolju je ocjenu dobila dru-žina 4. razreda i družina iz Hrvatske, koji sunagrađeni prekras nom tortom i jednodnev -nim boravkom na bazenima u Kehidakus -tanyu. Drugo su mjesto osvojili učenici 2.razreda koji su nagrađeni posjetom kinoteci, atreće mjesto pripalo je 6. razredu koji su nag -rađeni pizzom.

beta

Učenici 2. razreda u glumi gliste i ribiča

Muhare iz Hrvatske nagrađene su posjetom bazenu.

LETINJA – Hrvatska zajednica toga grada 4. veljače održatće tradicionalni običaj „Lekovnog četrtka” na Julijanskoj gori.Ženski članovi obući će prikladnu odjeću, pripremiti kolačei ukusna jela te se skupa veseliti uz dobru kapljicu.

KERESTUR – To pomursko naselje 6. veljače bit će treći putdomaćinom Pomurskoga svinjokolja. Natjecanje u svinjoko-lju započinje u 7.30, a prikaz svinjokolja za sve znatiželjne po-činje u 10 sati. Družine će od jutra pripremati svinjokoljskespecijalitete koje će posjetitelji moći kušati. Svečano otvara-nje programa je u 11 sati. Posjetitelje će zabavljati kulturniprogram, među ostalima i hrvatski Tamburaški sastav „Sto-boš” iz Kaniže.

Dom kulture napunjen maškarama

SA SVIH STRANA n 15 n

Dubravkinim putem IV.Po stopama Miroslava Krleže,

Marije Jurić Zagorke i drugih poznatih hrvatskih ličnosti

Među više stotina (čak 700-ak) izloženih predmeta uz poprat -ne tekstove na hrvatskom i engleskom jeziku nalaze se, međuostalima, kutija od šibica, sjekira, vjenčanica, lisice, vrtni patuljak,sve odreda eksponati koje su obični ljudi poklonili s iskustvomljubavnog brodoloma. Na jednome mjestu uz zapakiranu kutijuslatkih tangi stoji kratak potpis: ,,Kupio mi je tange od bombona.Kada me prevario s kolegicom na poslu, poslao mi je e-mail. Kojijeftini škrtac.” Pokraj sjekire iz Njemačke čitamo: ,,Bila je prva ženakojoj sam dozvolio da se useli k meni. Poslije ras tanka svakod-nevno sam tijekom 14 dana cijepao jedan po jedan dio njezinognamještaja”. Sjekira kao terapeutski predmet – barem ovdje takoje promovirana. A muzej služidoista za neke posjetitelje kaoneka vrste terapije, a drugi gadoživljavaju humoristično. Ba-nalnim se čini, ali je tako:nema ljubavne žrtve bezzavrš ne predstave. Svakoj vezijednom dođe kraj...

A naša se šetnja nastavlja.Gomilajući doživljaje, nikakone bismo željeli propustiti ninoć provedenu u Zag rebu. U kasnim večernjim satima(nešto prije ponoći) počinjetura duhova na Gornjemgradu, a nosi ime ,,Tajne Griča.”Na njoj se može upo znati po-vijesna i tajnovita strana glav -noga grada. Kao posjetiteljiaktivno sudjelujemo u različi-tim uprizorenim zbivanjima izpovijesti grada Zagreba, odkojih nas neka naježi, a nekeraznježe.

Obilazak je temeljen na povijesnim činjenicama, na roman-siranoj povijesti preuzetoj iz romana Marije Jurić Zagorke (1873.– 1957.) i na poznatim gradskim legendama. Noćna tura ,,TajneGriča” posebna je zbog večernjeg termina te kostimiranih povi-jesnih i fiktivnih likova koji na slikovit i interaktivan način pred-stavljaju gradsku povijest, a istodobno jamče novo doživljavanjepoznatih lokacija. Grič je zapravo Gradec, najstariji dio grada naobroncima Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastaodanašnji Zagreb. Godine 1242. Bela IV. izdao je Zlatnu bulu kojomse taj dio brda na Gradecu proglašava slobodnim kraljevskimgradom

Bitni je punkt okupljanja našega društva spomenik AndrijeKačića Miošića na uglu Ilice i Mesničke ulice, a sam obilazak po-činje na Kapucinskim stubama gdje grupu dočekuje Marija JurićZagorka (1873. – 1957.) – zapravo glumica koja nju oživljuje.Svat ko od nas posjetitelja dobiva u ruke staklom uokvireni fenjer.Valja znati da je Marija Jurić Zagorka najčitanija hrvatska spisa-teljica i prva profesionalna novinarka. Zahvaljujući poznavanjumađarskog jezika, svoje je novine (Obzor) izvještavala iz budim-peštanskog parlamenta. Nastavljajući dalje šetnju stopama po -

znatih ličnosti, kod kule Lotrščak doživljavamo duh banice Man-duše. Za vrijeme obilaska susrećemo još Neru i Sinišu iz Zagorki-nih romana, ali i Petricu Kerempuha i njegovu glumačku družinukoja nam kroz predstavu priča priču o seljačkoj buni i MatijiGupcu. Tu su još i nažigač i noćobdija, pokoja prava vještica kaoi razni drugi likovi i događaji iz udžbenika i romana, isprepleteniu zavodljivu i tajanstvenu priču o Gornjem gradu. Budući daovoga puta većinu publike sačinjavaju strani novinari, specijalnoza njih/nas ove večeri predstava ide na engleskom jeziku. Ali seneki znameniti Krležini stihovi neizostavno kazuju i na hrvat-skome. Tako i čuveni Krležini redci iz Balade Petrice Kerempuha:

,,Nigdar ni tak bilo / da ninekak bilo, / pak ni vezda nebu/ da nam nekak ne bu.“ Jed-nako tako zvuče na slatkomkajkavskom i riječi simpatičneglumice vještice Bernarde Fili-pović kad oživljavajući jedanZagorkin lik, ovako odbijaprib ližavanje mladića koji njojnudi ljubav: ,,Ne buš me kuš -nul, Ivek!“. To tobožnje odbija-nje, strast i pravi mentalitetnaše duše samo se na tom nar -ječju može toliko jezgrovito islikovito izraziti. Na engleskiprevedeno to je samo jedna unizu rečenica.

Tajanstveni put uza svjet-lost svjetiljaka nastavljajmo doJezuitskoga trga, prema Ka-menitim vratima. Vrata suostatak utvrde koja vjerojatnopos toje od 1266. Često su bilapregrađivana, a nisu ih zaobišli

ni veliki požari. Najpoznatija su kao zavjetna kapelica sa slikomMajke Božje od Kamenitih vrata. Naime, u velikom požaru koji jeizbio 31. svibnja 1731. slika Majke Božje nađena je čitava i ne-oštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je go-dine slika postavljena u barokni oltar. U rukama sa svijećama natrenutak se svi zaustavljamo ovdje, moleći se Bogorodici.

Približno dvosatna šetnja Gričem sjajan je završetak zag re -bač ke večeri. Ali programu još nije kraj. Na posljednjoj postaji naMarkovu trgu kod starovjekovne klijeti gostionice Cinkuš, čekanas osvježenje i zakuska: pogačice i rakija, pivo i, narav no, vrhun-ska hrvatska vina. Sve to uz ritmove starogradskih pjesama upratnji poznatoga tamburaškog sastava Cinkuši. U tradiciji kaj-kavskog kraja „cinkuš“ označava zvono koje prati ljude od njihovarođenja i sve kroz čitav njihov život. Ono budi, oglašava, upozo-rava, zvoni na uzbunu, svadbeno je i golgotsko zvonce. Zajednos muzikašima pjevamo: ,,Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene, Za-gorje zelene, još je lepši beli Zagreb grad.“ I pjesmama nemakraja sve do rane zore kada počne svanuće – zapravo novi dan,novo lutanje po lijepom Zagreb gradu.

Josip Mihović

Smjena straže. Vojnici ispripovijedaju priču o kravati.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Nikada kasno za zdravicu

Lani sredinom prosinca, upravo uz blagdan sv. Lucije, u Izvaru jepriređena prigodna svečanost i javna tribina u organizaciji mjesneHrvatske samouprave. Program je otvorila predsjednicaSamouprave Klara Kovač s godišnjem izvješćem o radu i pro-gramima hrvatske zajednice. Na programu je bio nazočan ivoditelj HDS-ova ureda Jozo Solga, koji je u svom govoru istaknuovažnu suradnju s Klarom Kovač i s izvarskom Hrvatskomsamoupravom te s prijateljima iz bližih naselja RepublikeHrvatske. Zatim je donačelnik naselja Ždale zahvalio na pozivu, ipotvrdio suradnju s Izvarom. Slijedio je kulturni dio večeri. Prvo su nastupili učenici hrvatskoga jezičnog kružoka mjesne os-novne škole, koji su nas vratili u stare dane, te su nam pokazalidrevne izvarske običaje na Svetu Luciju, kako bi s jednom zdravi-com zaželjeli sve najbolje nazočnima. Zatim su na pozornicustupili gosti iz Ždale. Na početku njihove predstave čuli smo spletmađarskih i hrvatskih pjesama koje su nam pjevali i pratili pleso-vima osnovnoškolci, program je zaključio Pjevački zbor «Ždala» sbožićnim pjesmama. Na prigodi je bilo 150-ak gledatelja,četrdesetero njih iz Ždale. Nakon večere također je bilo veselo, svisu mogli uživati uza svirku harmonike i tambure, te sa smijehomna licu mogli su posaditi blagdansko žito u svojim kućama.

KAPOŠVAR – Hrvatska samouprava toga grada i Zemaljskodruštvo mađarsko-hrvatskog prijateljstva 13. veljače, s počet -kom u 18 sati priređuje svoj redoviti bal s naramkom, tj. svatkose brine za piće i jelo. Bal će biti u prostorijama središnjice Ze-maljskoga društva: Kaposvár, Szent Imre u. 14.

Branje rozmarina med županijskimi vridnosti

Branje rozmarina, kot četarska hrvatska tradicija, na krajuprošloga miseca je primljeno «u škrinju» vridnosti Željeznežupanije. Odluku je donesao stručni odbor, je s nami podiliovist Tivadar Čeri, potpredsjednik Hrvatske samouprave uGornjem Četaru, ki je i inicirao da ta fašenjski običaj dobijeta «status». Četarci su lani izdali DVD o tom atraktivnom do-godjaju, a ov tajedan u četvrtak će prikzeti i službeni doku-ment o priznanju. Polag toga, ta lipa pravica i ljetos pozivasve zainteresirane u selo jur 6. februara, u subotu, na bal umjesni dom kulture kade će svirati Karambolo, a drugi danjačkarni večer vabi diozimatelje, dičake i muže, na skupnojačenje i mulatovanje. Zadnji fašenjski pondiljak mladi seganu u Goricu u 11 uri ter će s jačkom posjetiti sve klite ipivnice. Utorak će dičaki ići divojkam, kako je predvidjenou pet hiž, po rozmarine i kitice, a domaćini s obilnimi stoli,tancanjem zahvaljuju za trenutke lipoga druženja i u ovommesopustu. Zadnji dan do polnoći još moru se zabavljatiČetarci na mužiku petroviskoga Janoša Timara.

Birjansko druženje

Hrvatska plesna skupina sela Birjana organizirala je 27. pro -sinca 2015. godine u mjesnoj stoljetnoj crkvi svetu misu nahrvatskom jeziku, koju je predvodio martinački župnik IlijaĆuzdi, prije dugogodišnji župnik Olaske župe i sela Birjana.Članovi Hrvatske plesne skupine u sklopu mise pjevali suhrvatske božićne pjesme: Raduj te se, narodi, Djetešce namse rodilo, Svim na zemlji mir veselje, Slava bud’ Bogu na visini.Misi je sudjelovalo mnoštvo vjernika iz Birjana, i Hrvata iMađara, kaže nam voditeljica Plesne skupine, ujedno i pred-sjednica tamošnje Hrvatske samouprave Milica MurinyiSörös. Nakon mise druženje je nastavljeno u mjesnom domukulture gdje je Plesna skupina obilježila i proslavila uspješnu2015. godinu. Razgovaralo se o uspje sima u 2015. iplanovima za 2016. godinu. Svaki član Skupine dobio je ma-jicu s imenom grupe i kalendar za 2016. godinu s fotografi-jama snimljenim na nastupima u 2015. godini. Kako kažeMilica Murinyi Sörös, ponosna je na riječi pohvale koju Plesnaskupina dobiva na svojim nastupima i u Birjanu i šire na nas-tupima u naseljima u kojima obitavaju Hrvati.

Zdravica iz Izvara:Daj vam Bog: priščokov, praščokov, guščokov,

debele konje, debele krave, kruha, vina, Božjegamira. Hvalem Bogu Jezuš Kristuš!