tim4pin magazin • prosinac • 2018

Zahvaljujemo na suradnji i povjerenju u protekloj godini. Želimo Vam sretnu i uspješnu 2019.

www.spi.hr

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB, tel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected]

IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2019. GODINU

Novine u poreznom sustavu

Mehanizmi nadzora nad provedbom EU projekata

Pripreme za godišnji popis

Prigodna darivanja i nagrađivanja u 2018.godini

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• p

rosi

nac

• 20

18.

BROJ 12.prosinac 2018.

12

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

CBA - analiza troškova i koristi

Teme: Analiza troškova i koristi, Analiza okruženja, Defi niranje ciljeva i identifi kacija projekta, Tehnička izvedivost i održivi razvoj, Financijska i Ekonom-ska analiza, Procjena rizika, Primjeri dobre prakse + USB sa radnim materijalima u Excelu za samostalnu izradu CBA.

Autor: Kristian Korunić

Izdanje: Zagreb, 2017.

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.

Autori: Goran Matešić, Ante Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina Bačurin i Iva Šuler, Urednica: Iva Šuler


Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekta

Teme: Sveobuhvatno izdanje za uspješno korištenje EU fondova.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Kosor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić


Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru

Teme: Jedinstvena publikacija koja na drugačiji i vrlo praktičan način opisuje fi nancijsko upravljanje i sustav unutarnjih kontrola u praksi.

Autori: Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić, Danijela Stepić


Aktualna izdanja



Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić






POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček


Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Jajčinović, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Tamara Bodor, mag.croat. et mag.comm.

Slike: Advent u Opatiji, Arhiva TZG OpatijaAutor: Vasja Pinzovski

Grafi čka priprema i oblikovanje naslovnice: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Zakoračili smo u vrijeme ovogodišnjeg Adventa. U mnogim je domovima za-paljena prva adventska svijeća, a ulice i trgovi gradova i naselja dobili su novo prigodno ruho. Milijuni ukrasnih lampica svake će nas noći podsjećati da smo u najsvečanijem i po mnogo čemu najljepšem mjesecu u godini. Isto tako, svi će nas mediji podsjećati i da smo u mjesecu darivanja i potrošnje.

Prema procjenama, očekuje se da će potrošnja u ovom mjesecu premašiti re-kordnu 2008. godinu i doseći čak 13,5 milijardi kuna?! Nešto manje bilo je te pretkrizne godine iz čega bismo mogli zaključiti da je deset gladnih godina iza nas. Pesimističke prognoze ipak govore da će se naš nestrpljivo čekani gospo-darski rast od nepunih 3 % ipak sniziti. No neka ovo bude i mjesec optimizma, a dogodine ćemo se iznova suočavati s realnošću brojnih i kompleksnih iza-zova, ali i prilika.

Ovom se prilikom nećemo osvrtati ni na političku scenu. Sve je već rečeno. Glavni junaci, zapleti i fabule su nepromijenjeni, a raspleti s ili bez katarze uslijedit će u budućnosti.

Ovaj broj časopisa pokazuje da smo stigli do kraja još jedne zajedničke, pret-platničke godine. Ovo je vrijeme kada se iznova pitamo jesmo li opravdali vaše povjerenje i jeste li uz nas bili uspješniji i sigurniji u svakodnevnom radu. Po-tvrdan odgovor na ovo pitanje nadamo se dobiti i od vas, nastavkom pret-platničkog odnosa u sljedećoj godini. Vjerujemo i nadamo se da ćemo ostati zajedno.

Na kraju ovoga kratkog uvodnog obraćanja želimo vam prenijeti našu poruku i naše želje.

Neka vas ovo predblagdansko vrijeme ne uznemiri vanjštinom, blještavilom, potrošačkom groznicom i nametnutim imperativima materijalnih darivanja. Odvojite vrijeme za sebe i one koji vas vole, tako ćete i sebi i njima pokloniti najljepši dar.

Neka vam je blagoslovljen Božić i uspješna i zdrava nadolazeća 2019. godina!

U ime uredništva i osobno

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

EU FONDOVI NAKON 2020.Dijalog sa suradnicima o pripremi i provedbi EU projekata i predstavljanje nove knjige MOJ EU PROJEKT

7.12. Rijeka

12.-14.12. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

14.12. Izmjene poreznih propisa, novine od 1.12. po kolektivnim ugovorima, godišnji reobračun dohotka od nesamostalnog rada te pripremne radnje za godišnje fi nancijsko izvještavanje u sustavu proračuna

19.12. Elektroničko izdavanje računa - prednosti i obveze

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinuIvana Jakir-Bajo

Ana Zorić

17

Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018: gospodarstva EU-a će i dalje rasti Davor Galinec

RAČUNOVODSTVO

21

Knjigovodstveno praćenje provođenja programa Erasmus+Hana Zoričić

24

Pripreme za godišnji popis imovine i obvezaDavor Vašiček

POREZI I DOPRINOSI

29

Izmjene u sustavu poreza na dobit i PDV-aIvan Čevizović

31

Zahtjev za reprogram poreznog duga fi zičkih osoba – građanaMirjana Mahović Komljenović

36

Obvezni godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2018. godinuMirjana Mahović Komljenović

PLAĆE I NAKNADE

43

Božićnica, prigodna darivanja i novi oblici nagrađivanja u 2018. Maja Butorac

52

Novine kod ostvarivanja prava na doplatak za djecu od 1. srpnja 2018. Sanja Rotim

PRAVO

59

Novi iznos prosječne mjesečne plaće u RH za izračun iznosa na kojem je ovrha ograničenaGordana Muraja

JAVNA NABAVA

61

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

63

Zajednica gospodarskih subjekata kao ponuditelj u postupku javne nabaveAnte Loboja

70

Isključenje gospodarskog subjekta zbog nedostataka iz prethodnog ugovoraZoran Vuić

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

76

Financijski instrumenti programa ruralnog razvoja 2014. – 2020.Kristina Kosor

80

Mehanizmi nadzora nad provedbom projekata EU-aDavorka Žagar

LOKALNA SAMOUPRAVA

84

Specifi čnosti zaduživanja na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) raziniNevenka Brkić

88Komunalni linijski prijevoz putnikaDesanka Sarvan

92

Treba li rad predstavničkog tijela biti javan?Željka Tropina Godec

99

Uloga povjerenika u lokalnim jedinicama koje nisu donijele proračunKatarina Serdar

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

106

Zapošljavanje studenata u (sportskim) udrugamaSuzana Šop

PAMETNI GRADOVI

111

Pozicija Hrvatske na europskoj karti pametnih gradovaDamir Juričić

TIM4PIN INFO

118Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

120 Naknade korisnika državnog proračuna

121 Plaće

123Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

124 Drugi dohodak

126 Primici izuzeti od ovrhe

127 Financijske obavijesti

127 Ostale informacije

129 Aktualni EU natječaji

Sadržaj

01/5531-755 01/5531-335

290,00 knCIJENA

20% POPUSTA

01/5531-755 01/5531-335

300,00 knCIJENA

20% POPUSTA

Povodom objavljivanja nove knjige MOJ EU PROJEKT – priručnik za pripremu i provedbu EU projekata, u organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, u Osijeku, Zagrebu i Splitu održan je ciklus konferencija o EU fondovima nakon 2020. uz panel raspravu i dijalog sa sudionicima. Na konferencijama se razgovaralo o prijedlogu novog višegodišnjeg proračuna Europske komisije te izazo-vima u pripremi i provedbi EU projekata.

Konferencije u Osijeku i Zagrebu moderirao je direktor sektora za fi -nancijske institucije i ekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i koautor knjige, Zvonimir Savić, a panelisti u Osijeku bili su:

Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu, urednica i koautorica knjige,

Nada Zrinušić, pomoćnica ministrice za međunarodne poslove i pro-grame u Ministarstvu za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu politi-ku, koautorica knjige i

Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije u Osječko-baranjskoj županiji.

U Zagrebu su, uz Zvonimira Savića i Ivanu Maletić, sudjelovali:

Božana Bešlić, pomoćnica ravnateljice za koordinaciju, međunarod-ne i horizontalne poslove pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ri-barstvu i ruralnom razvoju, koautorica knjige i

Saša Bukovac, pomoćnik ravnateljice za ne IAKS mjere ruralnog ra-zvoja i potpore u ribarstvu pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koautor knjige.

Hrvatska će nakon 2020. dobiti novu omotnicu od preko 10 milijardi eura te su panelisti istaknuli kako je važno razgovarati sa svim poten-cijalnim korisnicima i tako defi nirati prioritete za ova sredstva. Samo tako ćemo ih uspješno i brzo uložiti u područja koja su najvažnija za razvoj Hrvatske.

Također, napomenuli su kako bi korištenje tog novca bilo mnogo učin-kovitije kada bi se u defi niranje prioriteta fi nanciranja za iduće raz-doblje uključilo poduzetnike, poljoprivrednike, mlade, znanstvenike, neprofi tne organizacije, lokalne jedinice i ostalu javnost. Najvažnije je da se upravo oni – potencijalni korisnici EU sredstava prepoznaju u natječajima i da su uvjeti natječaja prilagođeni njihovim potrebama.

Na konferencijama je dan pregled natječaja koji se mogu očekivati u području poljoprivrede i ruralnog razvoja, inovacija, obnovljivih izvo-ra energije, programa za branitelje i sl.

Na konferenciji u Splitu sudjelovali su Ivana Maletić, Saša Bukovac i Zvonimir Savić. Panelisti su naglasili kako je važno dovršiti projekte započete u ovom razdoblju, ali uz para-lelno pripremanje za novu omotnicu, kako bismo odmah na početku novog razdoblja bili spremni s novim projektima. Zaključili su da će to dovesti do pomaka u Hrvatskoj.

Ovim putem Vas pozivamo da nam se pridružite na idućoj konferenciji:7. prosinca - hotel Bonavia, Rijeka - od 17 do 19 sati

Sponzori: Medijski pokrovitelj:

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru i TIM4PIN magazin

PREDAVAČI

TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava.

ODRŽAVANJE

MJESTO: DATUM:Zagreb 14.12.2018.

KOTIZACIJA

790,00 kn (uključen PDV, knjiga Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru) i 590,00 kn za svakog sljedećeg sudionika iz iste institucije

Izmjene poreznih propisa, novine od 1.12. po kolektivnim ugovorima, godišnji reobračun dohotka od nesamostalnog rada te pripremne radnje

za godišnje fi nancijsko izvještavanje u sustavu proračuna14. prosinca 2018., Zagreb

Iz programa izdvajamo:

I. NOVINE U OPOREZIVANJU OD 1. SIJEČNJA 2019. • Promjena poreznih razreda• Povećanje neoporezivih iznosa• Promjena doprinosa na osnovicu

II. GODIŠNJI OBRAČUN DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA U MJESECU PROSINCU 2018.• Obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak• Primjeri sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i iskazivanja u JOPPD obrascu• Priznavanje prava u posebnom postupku godišnjeg obračuna koji provodi Porezna uprava

III. PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Sva pitanja koja želite da budu obrađena na radionici, pošaljite na [email protected].

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodUz Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. go-dinu i projekcije za 2020. i 2021. Hrvatski sabor donio je i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2019. godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju). Zakonom o izvršavanju uređuju se pri-hodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna RH i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te fi nancijskom i nefi nancijskom imovinom, po cajne mjere u gospo-darstvu, korištenje namjenskim prihodima i primici-ma, korištenje vlas m prihodima, prava i obveze ko-risnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.

Obveznici primjene Zakona o izvršavanju primarno su proračunski korisnici državnog proračuna premda se dio odredbi Zakona odnosi i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), ali isključivo u dijelu zaduživanja.

Kao što se na središnjoj razini taj Zakon predlaže uz državni proračun, na lokalnoj i područnoj (regional-noj) razini donosi se odluka o izvršavanju proračuna koja je u svojoj bi istovjetna ovome aktu. U svojim odlukama o izvršavanju proračuna JLP(R)S-ovi uređu-ju pitanja značajna za izvršavanje njihovih proračuna jekom proračunske godine.

Svake se godine unapređuje metodologija i sadržaj državnog proračuna te fi nancijskih planova izvan-

proračunskih korisnika državnog proračuna. Ove godine opći dio državnog proračuna sadrži, prvi put, rashode po funkcijskoj klasifi kaciji. Dosad su is bili sadržani u dijelu obrazloženja proračuna. Nadalje, pregled potprojekata EU-a dan je kao novi prilog cjelokupnom proračunskom dokumentu. Treba pod-sje , u posebnom dijelu državnog proračuna pro-računski korisnici na pojedinim proračunskim ak v-nos ma / projek ma koji se fi nanciraju iz sredstava EU-a zbirno planiraju po nekoliko projekata koji sa svojim iznosima nisu vidljivi u posebnom dijelu. Iako se ovakvim načinom planiranja pos gla veća fl eksi-bilnost u izvršavanju projekata EU-a, izgubila se in-formacija o tome što se točno fi nancira m zbirnim ak vnos ma / projek ma, što se sada objavom pri-loga potprojekata EU-a mijenja.

I ove je godine u posebnom dijelu omogućena uspo-redba s planom državnog proračuna za 2018. godinu i ostvarenjem za 2017. Rashodi se u posebnom dije-lu državnog proračuna iskazuju i prema izvorima fi -nanciranja, a od 2019. izvori su predočeni uz svaku pojedinu ak vnost, odnosno projekt. Novost je i da fi nancijski plan svakog izvanproračunskog korisnika sadrži i obrazloženje (uz opći i posebni dio). Dosad se obrazloženje izrađivalo konsolidirano na razini svih izvanproračunskih korisnika.

U svrhu primjene načela sveobuhvatnos državnog proračuna, nastavljena je praksa koja je u primjeni od 2015., tako da će državni proračun u 2019., kao i njegove projekcije za 2020. i 2021. godinu obuhvaća vlas te i namjenske prihode i primitke svih proračun-skih korisnika državnog proračuna.

Izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinuIvana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

U nastavku teksta autorice daju prikaz pojedinih odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2019. godinu koje su značajne proračunskim korisnicima državnog proračuna u dijelu ostva-rivanja njihovih prava, ali ukazujući i na njihove obveze, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz poseban naglasak na odredbe koje su se mijenjale u odnosu na prethodnu godinu.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

2. Specifi čnos u procesu izvršavanja državnog proračuna

2.1. Osiguranje sredstava učešća za sufi nanciranje projekata EU-a

U državnom proračunu osiguravaju se fi nancijska sredstva za proračunsku godinu svim proračunskim korisnicima koji su određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima odnosno ak vnos ma i projek ma. Člankom 4. Zakona o izvršavanju propi-sano je kako su korisnici obvezni u fi nancijskom pla-nu planira sredstva pomoći, namjenskih primitaka i učešća Republike Hrvatske za projekte fi nancirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu predviđe-nom za fi nanciranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se rabi u 2019. Izvor fi nanciranja 5 Pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, među-narodnih organizacija te ins tucija i jela Europske unije, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna. Za potrebe izvršavanja pla-ćanja iz sredstava EU-a u državnom proračunu otvo-reni su izvori fi nanciranja 51 Pomoći EU, 55 Refunda-cije iz pomoći EU, 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU. Već je Zakon o proračunu, uzevši u obzir važnost čim većeg iskorištavanja sredstava iz fondova Europ-ske unije, propisao fl eksibilnost u pogledu planiranja i izvršavanja sredstva Europske unije. Odredbama Zakona o izvršavanju dana je dodatna fl eksibilnost za sredstva učešća Republike Hrvatske (izvor fi nancira-nja 12 Sredstva učešća za pomoći).

Omogućeno je da proračunski korisnici državnog proračuna mogu jekom godine otvara nove pro-jekte EU-a s odgovarajućim stavkama, uključujući i nove stavke unutar postojećih projekata, ne samo za dio sredstava koji se ostvaruje iz fondova EU-a, već i za nacionalna sredstva učešća.

Također, dana je dodatna fl eksibilnost i za sredstva za fi nanciranje projekata koja se refundiraju iz pomo-ći Europske unije (izvor fi nanciranja 55 Refundacije iz pomoći EU) na is način kao i za sredstva učešća. Na-vedeno znači da se sredstva za fi nanciranje projekata, koja se refundiraju iz pomoći Europske unije, mogu preraspodjeljiva samo između h projekata i to bez ograničenja između projekata unutar istog razdjela organizacijske klasifi kacije, a najviše do 15 % između projekata različi h razdjela organizacijske klasifi kacije. U m slučajevima jedini uvjet koji korisnik mora ispuni- je zatraži i dobi suglasnost Ministarstva fi nancija.

Nadalje, sredstva za fi nanciranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se, ta-kođer uz suglasnost Ministarstva fi nancija, osigura- i u okviru naknadno utvrđenih stavki, ak vnos i

projekata jekom proračunske godine.

Od prethodne godine proračunskim korisnicima omogućeno je izvršavanje ak vnos i projekta koji se fi nanciraju iz izvora 55 Refundacije iz pomoći EU, a koji nisu planirani u Državnom proračunu za 2019. go-dinu što znači da proračunski korisnici mogu jekom godine otvara nove ak vnos i projekte s odgova-rajućim stavkama, te nove stavke unutar postojećih ak vnos i projekata.

Sve navedene odredbe vezane ponajprije uz fl eksibil-nost dodane su zbog činjenice da su Hrvatskoj sada, s jedne strane dostupna značajnija sredstva iz fondova Europske unije, koja se teži iskoris u što većoj mo-gućoj mjeri dok, s druge strane, korisnici imaju i više prak čnog iskustva pa se donekle treba prilagodi stvarnim potrebama i okolnos ma koje se pojavljuju u praksi.

2.2. Programsko fi nanciranje javnih visokih učilišta

Odlukom o programskom fi nanciranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022. (NN, br. 87/18) utvrđuju se način fi nanciranja javnih visokih učilišta i sredstva potrebna za programsko fi nanciranje javnih visokih učilišta, a koja uključu-ju sredstva potrebna za sufi nanciranje materijalnih troškova nastavne, znanstvene i umjetničke djelat-nos javnim sveučiliš ma te nastavne djelatnos ve-leučiliš ma i visokim školama u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022. Uz osiguravanje temeljnog fi nanciranja visokih učilišta tom se Odlukom prvi put omogućuje i dodatno fi nanciranje koje se temelji na rezulta ma, odnosno pos zanju dogovorenih ciljeva. Zbog h specifi čnos u načinu fi nanciranja visokih učilišta i javnih znanstvenih ins tuta, člankom 5. Za-kona o izvršavanju Ministarstvu znanos i obrazova-nja daje se fl eksibilnost da sredstva za programsko fi nanciranje javnih visokih učilišta i javnih znanstve-nih ins tuta mogu preraspodjeljiva jekom prora-čunske godine, i to bez ograničenja unutar ak vnos A622122 Programsko fi nanciranje javnih visokih učili-šta, odnosno unutar ak vnos A622137 Programsko fi nanciranje javnih znanstvenih ins tuta, naravno, uz suglasnost Ministarstva fi nancija.

2.3. Potraživanja države za naplaćena javna davanja

Zakonom o izvršavanju propisuje se obveza iskazi-vanja naplate potraživanja države za javna davanja u nefi nancijskoj i fi nancijskoj imovini u državnom proračunu. Za navedeni poslovni događaj kojim se zatvaraju potraživanja države za javna davanja, po-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

11


trebno je u državnom proračunu, odnosno izvješta-ju o njegovom izvršenju, iskaza prihod i rashod, i to onu vrstu prihoda koja će ovisi o vrs javnih davanja koja su naplaćena te onu vrstu rashoda koja će ovisi- o primljenoj fi nancijskoj i nefi nancijskoj imovini, i

to prema ekonomskoj klasifi kaciji utvrđenoj Pravilni-kom o proračunskim klasifi kacijama1. Javna davanja u smislu Općeg poreznog zakona2 su porezi i druga javna davanja (trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne pre-kršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela). Tim člankom Zakona o izvršavanju dana je i fl eksibilnost u izvršavanju rashoda nastalih takvim poslovnim događajima i iznad visine rasho-da utvrđenih državnim proračunom, a za iskazivanje navedenih prihoda i rashoda mogu se uz suglasnost Ministarstva fi nancija i naknadno utvrdi ak vnos i/ili projek .

2.4. Prijenos neizvršenih ak vnos i projekata u sljedeću godinu

Člankom 55. Zakona o proračunu utvrđeno je kako se ak vnos i projek , za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu u toj visini izvršava u sljedećoj godini i to pod uvje ma propisanima Zako-nom o izvršavanju državnog proračuna. I u prethod-nim su godinama zakonima o izvršavanju propisivani preduvje za prijenos ak vnos i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Is su ostali i u 2019.

Ak vnos i projek fi nancirani sredstvima Europ-ske unije te kapitalni projek koji nisu izvršeni do kraja 2018. godine mogu se prenije i izvršava u 2019. godini ako su ispunjeni osnovni preduvje :

• proračunska sredstva osigurana u Državnom pro-računu za 2018. za ak vnos i projekte koji se prenose moraju na kraju 2018. osta neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez iz-vršenih preraspodjela jekom 2018.

• prenesene ak vnos i projek mogu se izvršava u 2019. uz suglasnost Ministarstva fi nancija

• korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2019. uz koji su dužni dostavi ugovor i račun za obveze nastale u 2018., s dospijećem plaćanja u 2019.

Zakonom o izvršavanju defi nirani su i kriteriji za pri-jenos ak vnos i projekata iz 2019. u 2020. kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na

1 Pravilnik o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13).2 Opći porezni zakon (NN, br. 115/16).

onim ak vnos ma i projek ma koje se neće preras-podjeljiva jekom 2019., kao i za obveze nastale u 2019. s dospijećem plaćanja u 2020. Krajnji rok predaje zahtjeva za prijenos je kraj ožujka 2020., a uz zahtjev je, također, potrebno priloži ugovor i račun za obveze koje će nasta u 2019., s dospijećem plaćanja u 2020.

I za 2019. Ministarstvo fi nancija je za praćenje onih ak vnos i projekata fi nanciranih sredstvima Europ-ske unije te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora fi nanciranja 1 Opći prihodi i primici predvidjelo poseban podizvor 14 Neutrošena sredstva za fi nanciranje prenesenih EU ak vnos i projekata te kapitalnih projekata.

2.5. Plaćanje predujmom

Plaćanje predujmom u pravilu se izbjegava bez obzira na osigurana sredstva i Zakonom o proračunu predvi-đeno je kao iznimka, uz suglasnost ministra fi nancija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana.

Proračunski korisnik može plaća predujmom bez su-glasnos , ali samo do iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno za lokalnu i područnu (regionalnu) jedinicu odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a.

U skladu s navedenim, u članku 12. Zakona o izvr-šavanju propisana je granica od 50.000,00 kuna do koje korisnici mogu plaća predujmom bez sugla-snos ministra fi nancija.

Taj se iznos nije mijenjao u odnosu na 2018., a na ovaj način i JLP(R)S-ovi u svojim odlukama o izvršavanju proračuna mogu propisa određeni iznos do kojeg njihovi korisnici mogu plaća predujmovima bez su-glasnos načelnika, gradonačelnika ili župana. Ako taj iznos, među m, ne propišu, to će znači da se njihovi proračunski korisnici ne mogu koris mjerom plaća-nja predujmom.

Plaćanje predujmom odnosi se isključivo na transak-cije kod kojih, nakon plaćanja predujmom, dolazi do protučinidbe (isporuka robe, usluga, radova) te s m povezanog primitka ulaznog računa. Ako protučinid-be nema i ne postoji izravna veza između plaćanja i protučinidbe, radi se o nerecipročnim rashodima i u takvim slučajevima nije potrebno traži suglasnost ministra fi nancija za plaćanje predujmom.

Zahtjev za dobivanje suglasnos za plaćanje preduj-mom proračunski korisnici dostavljaju Ministarstvu fi nancija, Državnoj riznici, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna. Uz zahtjev za dobivanje su-glasnos potrebno je dostavi odgovarajuću doku-mentaciju iz koje je razvidno da je zahtjev opravdan:

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

• nacrt ugovora, ponudu ili predračun dobavljača u kojem je jasno navedeno predviđeno plaćanje pre-dujmom

• ugovorene instrumente osiguranja naplate potra-živanja: bankovne garancije, ovjerene zadužnice ili druga sredstva fi nancijskog osiguranja i sl., pla va u korist naručitelja.

Također u zahtjevu za dobivanje suglasnos za pla-ćanje predujmom potrebno je naves poziciju fi -nancijskog plana proračunskog korisnika na kojoj su osigurana sredstva za plaćanje (ak vnost / projekt, stavka, izvor fi nanciranja).

Za obveze preuzete po ugovorima za projekte sufi -nancirane sredstvima Europske unije korisniku, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regional-noj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje pre-dujmom, bez obzira na iznos predujma.

2.6. Višegodišnje zaduživanje

Kako bi se osiguralo kon nuirano i višegodišnje pra-ćenje potrošnje te osigurala fi skalna disciplina po-trebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovor-nih obveza. Naime, tada je prvi puta onda važećim Zakonom o proračunu3 propisano da proračunski korisnici državnog proračuna prije sklapanja ugo-vora koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama moraju ishodi suglasnost Vlade. Zakonom o pro-računu iz 2008. godine4 ta je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna JLP(R)S-ova koji suglasnost trebaju ishodi od načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana.

Krajem 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopuna-ma Zakona o proračunu5 proračunskim je korisnicima državnog proračuna skraćena procedura davanja su-glasnos kod sklapanja ugovora kojima se preuzima-ju višegodišnje obveze na teret državnog proračuna. Naime, njime je predviđeno da obveze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu preuze samo uz suglasnost ministra fi nancija (dakle, nije potrebna i suglasnost Vlade) ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Zakonom o izvršavanju za 2019. taj iznos ukupne ob-veze po ugovoru nije se mijenjao u odnosu na 2018. i utvrđen je na razini od 10.000.000,00 kuna.

3 Zakon o proračunu (NN, br. 96/03).4 Zakon o proračunu (NN, br. 87/08).5 Zakon o proračunu (NN, br. 136/12).

Dakle, suglasnost proračunskim korisnicima držav-nog proračuna za preuzimanje obveza po ugovori-ma koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama daje ministar fi nancija ako ukupna obveza po ugo-voru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna. A ako ukupna obveza po ugovoru koji zah jeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi taj iznos, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na pri-jedlog ministra fi nancija.

Proračunski korisnici državnog proračuna razine razdjela dostavljaju zahtjev za dobivanjem suglasno-s Ministarstvu fi nancija. Među m, ako je riječ o pro-računskim korisnicima druge i treće razine (agencije, ustanove u kulturi, ustanove u zdravstvu i sl.), zahtjev se najprije dostavlja nadležnom ministarstvu koje potpun zahtjev dostavlja Ministarstvu fi nancija.

Među m, postoje situacije kod kojih pri sklapanju vi-šegodišnjih ugovora na teret državnog proračuna nije potrebno ishodi suglasnost ministra fi nancija, odno-sno Vlade.

Ministarstvo fi nancija je još 2012. godine dalo Napu-tak kojim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih ugovora vezanih uz rashode koji su kon nuirano dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika držav-nog proračuna te su kao takvi predviđeni državnim proračunom i projekcijama, nije potrebna suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kon nuirano dio re-dovnog poslovanja proračunskog korisnika državnog proračuna podrazumijevaju se, primjerice, troškovi komunalnih usluga (opskrba vodom, odvoz smeća itd.) i drugi režijski troškovi (troškovi opskrbe stru-jom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta itd.), za m troškovi redovnog održavanja postojećih in-formacijskih sustava, obnavljanja postojećih licenci, redovne nabave uredskog materijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s prora-čunskom godinom ili ne.

2.7. Proračunska zaliha

Zakonom o proračunu regulirano je da se sredstva proračunske zalihe mogu koris za:

• nepredviđene namjene za koje u državnom prora-čunu nisu osigurana sredstva

• namjene za koje se jekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva jer ih pri pla-niranju proračuna nije bilo moguće predvidje

• fi nanciranje rashoda nastalih pri otklanjanju poslje-dica elementarnih nepogoda, epidemija ili izvan-rednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća

• druge nepredviđene rashode jekom godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

13


Ta se sredstva ne mogu upotrebljava za pozajmljiva-nje, a Zakonom o proračunu ograničen je najviši iznos proračunske zalihe na 0,50 % planiranih proračunskih prihoda bez primitaka.

Zakonom o izvršavanju utvrđeno je da proračunska zaliha iznosi 200.000.000,00 kuna. O korištenju sred-stvima proračunske zalihe odlučuje Vlada, a predsjed-nik Vlade može raspolaga sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna i ministar fi nancija od 100.000,00 kuna.

Ono što je važno jest da korisnik obvezno dostav-lja Ministarstvu fi nancija izvješće o zakonitom, na-mjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sred-stava proračunske zalihe, a neutrošena i nenamjen-ski utrošena sredstva mora vra u državni prora-čun.

Ako se jekom godine u državnom proračunu osigu-raju sredstva za namjenu za koju su dodijeljena sred-stva proračunske zalihe, rješenja i odluke na temelju kojih su sredstva proračunske zalihe dodijeljena stav-ljaju se izvan snage, odnosno nije potrebno donosi novo rješenje kojim bi se prethodno doneseno rješe-nje Vlade o dodjeli sredstava stavilo izvan snage.

Navedenim člankom propisana je i obveza korisnici-ma da najkasnije u roku od 14 radnih dana nakon što zaprime mjesečne izvještaje Financijske agencije o ovrhama koje su provedene na teret sredstava prora-čunske zalihe, preknjiže ovrhe na svoju proračunsku poziciju.

2.8. Devizna sredstva

Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostva-ruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva fi -nancija, otvori račun. Navedena obveza već se dugi niz godina propisuje odredbama zakona o izvršava-nju. Važno je naglasi da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog proračuna, dakle i na fakultete, ustanove u kulturi i ustanove u zdravstvu bez obzira na to što devizna sredstva koja će im bi doznačena iz inozemstva mogu bi klasifi cirana kao vlas ili namjenski prihodi i izuze od uplate u dr-žavni proračun.

2.9. Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun

Prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju na te-melju zakona i drugih propisa donesenima na temelju zakona uplaćuju se na račun HR12 1001 0051 8630 0016 0, a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanci-ranje drugih javnih potreba propisuju se šifre prihoda

po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda (dalje u tekstu: Naredba). Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i upla telja, na nalogu za plaćanje ispunjava-ju se podaci u poljima model i poziv na broj odobre-nja kako se propisuje u prilozima Naredbe. Naredbu za 2019. godinu donijet će ministar do kraja siječnja 2019., a do stupanja na snagu Naredbe za 2019. pri-mjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanci-ranje drugih javnih potreba u 2018. godini.

S obzirom na to da se prihodi uplaćuju tako da obve-znik plaćanje obavlja na temelju dobivenog naloga od jela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi

pogrešnih uplata, odnosno uplata više sredstava od naloženog.

Člankom 17. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju upla teljima na teret h prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo fi nancija, Ministarstvo unutarnjih poslova (za pogrešno ili više uplaćene pri-hode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnos Ministarstva unutarnjih po-slova) i Ministarstvo pravosuđa (za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih ka-zni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnos pravosudnih jela).

Kod pogrešnih uplata, uz zahtjev koji se podnosi jed-nom od navedena tri ministarstva (ovisno o vrs pri-hoda koji je pogrešno uplaćen) potrebno je priloži dokaze na temelju kojih se može utvrdi da se radi o pogrešnoj upla . Nakon zaprimanja zahtjeva, provje-rava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i prilože-nu dokumentaciju i provjera uplate na račun držav-nog proračuna), a ako se utvrdi da se radi o pogrešnoj upla u upravnom se postupku donosi se rješenje o povratu.

2.10. Trošenje proračunskih sredstava

Radi održavanja tekuće likvidnos na temelju naloga ministra mogu se povlači raspoloživa sredstva kori-snika.

Ako se u jeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisniku će se umanji sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustavi isplata sred-stava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjen-ski utrošena, o čemu odluku donosi ministar fi nancija.

Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2019., a za koje neće bi iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2019. korisnici su duž-ni vra na račun državnog proračuna. Način i rok povrata odredit će naputkom ministar fi nancija.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

3. Zaduživanje i pomoći JLP(R)S-a3.1. Mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem

JLP(R)S-a

Člankom 20. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja JLP(R)S-ova u skla-du s ovlaštenjem iz članka 75. stavka 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada ovlaštena izda suglasnost za zaduženje zadržana je na istoj razini kao i u 2018. i iznosi najviše do 3 % ukupno ostva-renih prihoda poslovanja svih JLP(R)S-ova iskazanih u izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine na obrascu PR-RAS.

Ograničenja se ne odnose na JLP(R)S-ove kojima je Vlada dala suglasnos do 31. prosinca 2018. godine, a nisu korištene u 2018. godini, jedinice lokalne samou-prave na potpomognu m područjima, JLP(R)S-ovima za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije i JLP(R)S-ovima za projekte energetske učinko-vitos u kojima sudjeluju JLP(R)S-ovi.

Premda se na navedene jedinice ne odnosi ograniče-nje ukupne visine zaduživanja za lokalnu državu od 3 %, isto su obvezne dostavi Ministarstvu fi nancija za-htjev za zaduživanje sukladno odredbama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i sugla-snos JLP(R)S-a.6

3.2. Kompenzacijske mjere za JLP(R)S-ove

Zakon o izvršavanju više ne sadrži odredbe na teme-lju kojih su se JLP(R)S-ovima do 2018. isplaćivale po-moći iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva fi -nancija. Naime, Zakonom o fi nanciranju JLP(R)S-ova7 koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018., uspostavlja se novi model fi nanciranja JLP(R)S-ova koji uključuje i novi model fi skalnog izravnanja koje se fi nancira iz 17 % udjela u porezu na dohodak.

Slijedom navedenog, u državnom proračunu za 2019. na pozicijama Ministarstva fi nancija u iznosu od 102,5 mil. kuna planirane su pomoći JLP(R)S-ovima u visini 100 % koje su iste ostvarile u 2018. na temelju kom-penzacijskih mjera radi provedbe Zakona o fi nancira-nju JLP(R)S-ova. U 2018. JLP(R)S-ovi su ostvarili pomoći u visini razlike između zbroja prihoda od poreza na do-hodak i prireza ostvarenih u 2017. i prihoda od pomoći koji su u 2017. ostvareni u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. te prihoda od poreza na dohodak i prireza koje su ostvarili jekom 2018.

6 Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasno-s JLP(R)S-ovima (NN, br. 59/09 i 139/10).7 Zakon o fi nanciranju jedinica lokalne i područne samouprave (NN, br. 127/17).

Važno je napomenu da su sredstva koja će se dozna-či JLP(R)S-ovima nenamjenska i ne smatraju se teku-ćim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propi-sima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namješte-nika u upravnim odjelima i službama JLP(R)S-ova. Iako se ne smatraju pomoćima u kontekstu navedenog propisa, JLP(R)S-ovi će ta sredstva iz državnog prora-čuna planira i eviden ra u okviru podskupine 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna.

4. Materijalna i ostala prava4.1. Osnovica za obračun naknada i drugih

primanja na temelju posebnih propisa

Člankom 23. Zakona o izvršavanju propisano je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osno-vica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u 2019. godini iznosi kao i dosad 3.326,00 kuna.

4.2. Visina dnevnice i naknada

Člankom 19. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada na donošenje odluke o naknadama i visini troškova za službeno putovanje u tuzemstvu i inozemstvu koja se isplaćuju iz državnog proračuna, kao i o visini ostalih naknada koje se prema propisima mogu isplaćiva zaposlenima i dužnosnicima kojima se rashodi fi -nanciraju iz sredstava državnog proračuna i iz sred-stava izvanproračunskih fondova iz članka 2. stavka 2. Zakona o proračunu. Ta će se odluka primjenjiva samo onda kada navedena prava nisu na drugačiji način uređena kolek vnim ugovorima ili posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na materijalna prava.

Trenutno je način isplate navedenih naknada i njihova visina određen:

• Uredbom o izdacima za službena putovanja u ino-zemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove8

• Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima u dijelu u kojem nije u suprotnos s posebnim propisima9

8 Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se ko-risnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (NN, br. 50/92 i 73/93).9 Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknade za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužno-snike, te ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

15


• Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna10.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 170,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju se u punom iznosu. Naknada troš-kova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Važno je naglasi kako navedene odluke ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odluke na temelju članka 19. Zakona o izvršavanju što je utvrđeno u pri-jelaznim i završnim odredbama, u članku 50. Zakona o izvršavanju.

4.3. Sredstva za osiguranje imovine i zaposlenika

U skladu s člankom 22. Zakona o izvršavanju, pro-računski korisnici obvezni su u svojim fi nancijskim planovima planira sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jah prema po-sebnim propisima iz djelatnos osiguranja.

I dalje su na proračunskim pozicijama Ministarstva fi -nancija u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu osigurana sredstva za:

• naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) koja se doznačuju ko-risnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šte

• osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Treba naglasi da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vr ćima, kazališ ma i ostalim korisnicima JLP(R)S-a. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz državnog pro-računa trebaju zbog nesretnog slučaja kopiju police, potrebno je obra se na adresu: Ministarstvo fi nan-cija, Katančićeva 5, Zagreb, a ista je dostupna i na in-ternetskim stranicama Ministarstva fi nancija.

4.4. Ostalo

Proračunski korisnici koji se fi nanciraju iz državnog proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu (ne Ministarstvu fi nancija) dostavi rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika i to u roku osam dana od dana zasnivanja odnosno prestanka

proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12).10 Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za ko-risnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06).

radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravo-dobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2019. za plaće i druge rashode (članak 18. Zakona o izvršavanju). Treba naglasi da to, pri-mjerice, znači da centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku, a ne Ministarstvu fi nancija. Mini-starstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu po-li ku kao nadležno ministarstvo nema obvezu dosta-ve prikupljenih rješenja Ministarstvu fi nancija.

5. Korištenje namjenskim i vlas m prihodima

Slijedeći obvezu iz Zakona o proračunu, od 2015. go-dine se u državnom proračunu iskazuju vlas i na-mjenski prihodi i primici onih ustanova čiji su vlas i namjenski prihodi i primici dio državnog proračuna, ali nisu dio novčanog jeka sustava državne riznice. Te ustanove i dalje na svojim računima ostvaruju ove prihode i sa svojih računa podmiruju obveze / rashode fi nancirane iz navedenih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlas h i namjenskih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice. I u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. te projekcijama za 2020. i 2021. go-dinu zadržava se is pristup.

5.1. Korištenje namjenskim prihodima i primicima

Prema članku 48. Zakona o proračunu namjenski pri-hodi i primici proračuna su: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osi-guranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju prora-čuna JLP(R)S-a može se propisa izuzeće od obveze uplate h prihoda u proračun.

Tako članak 41. Zakona o izvršavanju propisuje izu-zeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primi-taka za proračunske korisnike u visokom obrazo-vanju, javne ins tute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacio-nalnu i sveučilišnu knjižnicu, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvat-sku regulatornu agenciju za mrežne djelatnos te za prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko – konzularnim predstavništvima Re-publike Hrvatske u inozemstvu.

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Na is način trebaju postupi i JLP(R)S-ovi ako nisu u mogućnos proračunom obuhva sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika te osigura izvrša-vanje ak vnos i projekata fi nanciranih iz h izvora po kriterijima iz članka 50. Zakona o proračunu.

Nadležna ministarstva uspostavila su jekom 2015. sustav izvještavanja na temelju kojeg će i u 2019. evi-den ra u sustavu državne riznice SAP, na mjesečnoj razini, naplatu i potrošnju namjenskih prihoda i primi-taka navedenih korisnika. Polugodišnji i godišnji izvje-štaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2019. sadržavat će i izvršenje rashoda h kori-snika na gotovinskoj osnovi fi nanciranih iz, u državni proračun uključenih namjenskih prihoda i primitaka.

Člankom 41. Zakona o izvršavanju predviđa se mo-gućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja donacijama za koje nije utvrđena na-mjena korištenja i par cipacija studenata u troškovi-ma studija na akredi ranim studijskim programima.

Važno je spomenu da se člankom 50. Zakona o pro-računu daje fl eksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka tako da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u iznosima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja priho-da. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenije i troši u drugoj go-dini. To je izuzetno bitno jer proračuni i proračunski korisnici često ne mogu predvidje i točno isplanira koliko će, primjerice, donacija ili pomoći ostvari pa se u praksi znalo događa da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koris . Među m, za-htjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka kori-snik podnosi Ministarstvu fi nancija najkasnije do 31. ožujka 2019. godine.

5.2. Korištenje vlas m prihodima

Zakonom o proračunu vlas prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i defi nirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma koji se ne fi nanciraju iz proračuna. Uplaćeni, a manje planirani vlas prihodi mogu se izvršava iznad iznosa utvrđenih u proraču-nu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlas te prihode također je omogućeno korištenje prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma u proračunu, kao i pri-jenos neutrošenih vlas h prihoda iz jedne u drugu proračunsku godinu. Kao i kod prijenosa namjenskih prihoda i primitaka, Zakonom o izvršavanju utvrđu-je se rok za podnošenje zahtjeva za prijenos vlas h sredstava iz jedne u drugu proračunsku godinu. Za-htjev za prijenos vlas h prihoda korisnik podnosi Ministarstvu fi nancija najkasnije do 31. ožujka 2019.

Zakonom o izvršavanju može se propisa izuzeće od obveze uplate h prihoda u proračun što se i čini člankom 42. Zakona o izvršavanju.

Prema navedenom članku obveza uplate vlas h prihoda ne odnosi se na proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne ins tute, Sveučilišni ra-čunski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, proračun-ske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sank-cija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnos .

Kao i u dijelu praćenja namjenskih prihoda i primita-ka, jekom 2015. nadležna ministarstva uspostavila su sustav izvještavanja koji će koris i u 2019. za eviden ranje naplate i potrošnje vlas h prihoda u sustavu državne riznice SAP.

Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva pro-pišu mjerila i način korištenja vlas m prihodima koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva fi nancija.

Vlas te prihode korisnici upotrebljavaju za podmi-renje rashoda nastalih obavljanjem poslova na trži-štu i u tržišnim uvje ma na temelju kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od po-trebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koris za podmirenje rashoda redovne djelatnos . Dosad su takve pravilnike donijeli Ministarstvo pra-vosuđa u 2016., Ministarstvo zaš te okoliša i energe- ke u 2017. i Ministarstvo kulture u 2018.

Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlas m pri-hodima kaznenih jela11 u prijelaznim je i završnim odredbama zakona o izvršavanju ostavljen na snazi i primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerili-ma i načinu korištenja vlas m prihodima iz članka 42. stavka 4. Zakona o izvršavanju.

Isto tako, na snazi je ostavljen i Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlas h prihoda nacio-nalnih parkova i parkova prirode12 koji je u 2017. do-nio ministar zaš te okoliša i energe ke uz suglasnost ministra fi nancija.

11 Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlas h prihoda kazne-nih jela (NN, br. 114/15).12 Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlas h priho-da nacionalnih parkova i parkova prirode (NN, br. 65/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

17

UDK 336.2 FINANCIJE I FINACIJSKO POSLOVANJE

Europski sta s čki ured (Eurostat) objavio je 22. listo-pada 2018. konačno Izvješće o prekomjernom prora-čunskom manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2014. – 2017., nakon čega su stručne službe Komisije, na temelju tog izvješća i svih drugih raspo-loživih spoznaja, sastavile i objavile jesenske ekonom-ske prognoze 2018. koje obuhvaćaju razdoblje 2018. – 2020., i to za EU kao cjelinu, europodručje i poje-dinačno za svaku državu članicu.1 Nalazi Komisijinih jesenskih ekonomskih prognoza objavljeni su na kon-ferenciji za sak održanoj 8. studenog 2018. godine.

Na skovnoj konferenciji2 Valdis Dombrovskis, pot-predsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za fi nancijsku stabilnost, fi nancijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je da se ove i sljedeće go-dine očekuje rast svih gospodarstava EU-a zahvaljujući čemu će se otvara radna mjesta, i ukazao pritom na rast neizvjesnos i rizika koji počinju djelova na uspo-

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove in-s tucije u kojoj je zaposlen i drugih ins tucija koje se spominju u radu, te ih ni na koji način ne obvezuju.1 Dostupno na engleskom jeziku na: h ps://ec.europa.eu/info/si-tes/info/fi les/economy-fi nance/ip089_en_0.pdf. 2 Priopćenje s skovne konferencije dostupno je na hrvatskom je-ziku na: h p://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-6254_hr.htm.

ravanje tempa gospodarske ak vnos . Zbog toga treba pojača otpornost europskih gospodarstava tako da se na razini EU-a donose konkretne odluke o daljnjem ja-čanju ekonomske i monetarne unije, dok je na nacional-nim razinama (države članice) potrebno još više ojača instrumente fi skalne zaš te i smanji državni dug, pri čemu pozi vne učinke rasta trebaju osje i najranji-viji članovi društva. Na njegovo izlaganje nadovezao se Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i fi nancij-ske poslove, oporezivanje i carinu, koji je tom prilikom izjavio da je europsko gospodarstvo u dobrom stanju i da se rast tek postupno usporava te da će se taj trend nastavi jekom sljedeće dvije godine. Napominje da nezaposlenost u Europi i dalje pada na razine koje nisu zabilježene od vremena prije krize, a očekuje se i daljnji pad javnog duga u europodručju i fi skalni defi ci znat-no niži od 1 % BDP-a. I on uviđa sve nesigurnije me-đunarodno okruženje te smatra da kreatori poli ka u Bruxellesu i u glavnim gradovima država članica moraju radi na tome da europodručje bude dovoljno snažno da se može nosi sa svime što budućnost donosi.

Jesenske ekonomske prognoze 2018. – 2020. za EU-28 i europodručjeKomisija predviđa da će se na razini sadašnjih 28 dr-žava članica EU-a ostvareni rast od 2,4 % u 2017. po-

Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018: gospodarstva EU-a će i dalje ras Davor Galinec *

Na konferenciji za sak održanoj 8. studenog 2018. Europska komisija objavila je svoje jesenske ekonomske prognoze 2018. Predviđanja Komisije u vezi gospodarskog rasta i drugih ključnih makroekonomskih poka-zatelja za EU-28, europodručje i Hrvatsku nešto su manje op mis čna u odnosu na prethodne proljetne prognoze iz travnja. Naime, došlo je do pogoršanja uvjeta u okruženju i predviđa se da će sve veća globalna neizvjesnost, napetos u međunarodnoj trgovini i više cijene na e nega vno utjeca na rast u Europi, a samim me i u državama članicama. Osim toga, prisutni su izgledi za usporavanje napretka na tržištu rada i povećanje ograničenja na strani ponude u nekim državama članicama, što također ima nega van utjecaj na gospodarski rast. Projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za 2018. godinu iznosi 2,8 %, što je iden č-no stopi objavljenoj u sklopu proljetnih prognoza. Glavni pokretač rasta i dalje je rast potrošnje kućanstava zbog rasta raspoloživog dohotka kućanstava. Osim toga, primjetan je porast zaposlenos i plaća. Jedini rizik vezan uz postojanost projekcija za Hrvatsku 2018. – 2020. Komisija vidi u fi skalnim transferima države prema posrnulim tvrtkama (uglavnom u sektoru brodogradnje), koji bi možda mogli bi veći od očekivanih. U nastavku slijedi prikaz glavnih nalaza jesenskih ekonomskih prognoza 2018.

18

FINANCIJE I FINACIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

stupno smanjiva , i to na 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. te 1,8 % u 2020. godini. Sličan trend predviđa se i u eu-ropodručju gdje bi došlo do smanjenja rasta s razine od 2,4 % u 2017. na 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. i 1,7 % u 2020. (tablica 1). Takva predviđanja niža su za 0,1 do 0,2 postotna boda u odnosu na prognoze rasta BDP-a objavljene u proljetnim prognozama. Razlog tome je predviđanje da će sve veća globalna neizvjesnost, napetos u međunarodnoj trgovini i više cijene na e nega vno utjeca na rast u Europi, a samim me i u državama članicama. Isto tako, nega vnom utjecaju mogli bi pridonije izgledi za usporavanje napretka na tržištu rada i povećanje ograničenja na strani ponude u nekim državama članicama. U takvim uvje ma po-kretači rasta EU-a sve će više bi unutarnji: privatnu potrošnju trebao bi potaknu veći rast plaća i fi skalne mjere u nekim državama članicama. Osim toga, oče-kuje se da će uvje fi nanciranja i visoke stope iskori-štenos kapaciteta i dalje po ca ulaganja. Očekuje se da će ukupna infl acija (mjerena Harmoniziranim in-deksom potrošačkih cijena – HICP) jekom razdoblja prognoze i dalje bi umjerena. U EU-28 infl acija bi mogla doseći godišnju razinu od 2 % u 2018. i 2019. te uspori na 1,8 % u 2020. dok se u europodručju očekuje nešto niža infl acija: 1,8 % u 2018. i 2019. te 1,6 % u 2020. Projicirani pokazatelji infl acije nešto su viši u odnosu na proljetne prognoze budući da je rast cijena na e ove godine potaknuo infl aciju više od očekivanog, a očekuje se i nastavak snažnih učinaka rasta cijena na e na infl aciju i u prvom tromjesečju sljedeće godine. Temeljna infl acija (koja isključuje ci-jene energije i neprerađene hrane) ove je godine bila rela vno niska, no očekuje se da će ona predstavlja glavni pokretač ukupne infl acije u 2020. s obzirom na očekivani rast plaća zbog smanjenja radne snage na

tržištu rada. Nezaposlenost se i dalje smanjuje na razi-ni EU-a zbog poboljšanja uvjeta na tržištu rada u prvoj polovici 2018., pri čemu će zaposlenost i dalje ras , čak i u uvje ma usporavanja gospodarskog rasta. U Europi se očekuje nastavak otvaranja radnih mjesta zahvaljujući daljnjem rastu i provedbi strukturnih re-formi u nekim državama članicama. Nezaposlenost bi trebala i dalje pada , ali sporije nego dosad jer će sve veći nedostatak radne snage i sporiji gospodarski rast na kraju kompenzira pos gnu rast zaposlenos . Komisija predviđa da će stopa nezaposlenos u EU-28 iznosi 6,9 % u 2018., u 2019. 6,6 % te u 2020. 6,3 % (što bi bila najniža stopa nezaposlenos zabilježena od početka prikupljanja mjesečnih serija podataka o nezaposlenos u siječnju 2000.). U europodručju se očekuje pad nezaposlenos na 8,4 % ove godine, pa na 7,9 % u 2019. i 7,5 % u 2020. U domeni državnih fi nancija u EU-28 i europodručju, Komisija u 2018. go-dini očekuje daljnje smanjenje udjela defi cita i duga opće države u odnosu na BDP, pri čemu će smanjenju defi cita prilično doprinije i smanjenje rashoda za ka-mate. Procjenjuje se da će udio defi cita opće države u BDP-u u europodručju iznosi 0,6 % u 2018., 0,8 % u 2019. te 0,7 % u 2020 godini. U EU-28 udio defi cita u BDP-u bit će neznatno viši u 2018. i iznosit će 0,7 % dok bi u 2019. i 2020. trebao bi na razini projekcije za europodručje (-0,8 % u 2019. i -0,7 % u 2020.). Komi-sija predviđa i daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u na razini EU-28 i europodručja budući da se stvara primarni sufi cit koji omogućuje lakše smanjenje duga. Udio duga u BDP-u u europodručju trebao bi se sma-nji s 86,9 % u 2018. na 84,9 % u 2019. i na 82,8 % u 2020. dok bi u EU-28 trebala bi dosegnuta razina od 81,4 % BDP-a u 2018., nakon čega bi uslijedilo smanje-nje na 79,5 % u 2019. te 77,6 % u 2020.

PRETPLATE NA

SU U TIJEKU NAwww.tim4pin.hr

[email protected]

[email protected]

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

19

UDK 336.2 FINANCIJE I FINACIJSKO POSLOVANJE

Tablica 1: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za EU-28 i europodručje 2018. – 2020. ***- u % ukupne radne snage

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**Ostvarenje Jesenska prognoza EK

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020EU-28

Realni BDP* 1,8 2,3 2,0 2,4 2,1 1,9 1,8Stopa nezaposlenos *** 10,2 9,4 8,6 7,6 6,9 6,6 6,3Infl acija (HICP)* 0,5 0,0 0,3 1,7 2,0 2,0 1,8Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,7 1,8 2,0 2,6 2,5 2,3 2,3Defi cit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,9 -2,3 -1,7 -1,0 -0,7 -0,8 -0,7

Proračunski prihodi 45,0 44,6 44,6 44,8 44,8 44,6 44,4Proračunski rashodi 47,9 46,9 46,3 45,8 45,5 45,4 45,1

Izdaci za kamate (opća država)** 2,5 2,2 2,1 2,0 1,9 1,8 1,8Izdaci za inves cije (opća država)** 2,9 2,9 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 88,1 86,0 84,9 83,2 81,4 79,5 77,6Europodručje

Realni BDP* 1,4 2,1 1,9 2,4 2,1 1,9 1,7Stopa nezaposlenos *** 11,6 10,9 10,0 9,1 8,4 7,9 7,5Infl acija (HICP)* 0,4 0,0 0,2 1,5 1,8 1,8 1,6Saldo tekućeg računa platne bilance** 3,0 3,3 3,5 4,0 3,8 3,6 3,6Defi cit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,5 -2,0 -1,6 -1,0 -0,6 -0,8 -0,7

Proračunski prihodi 46,7 46,2 46,0 46,1 46,0 45,7 45,5Proračunski rashodi 49,1 48,3 47,5 47,0 46,7 46,5 46,1

Izdaci za kamate (opća država)** 2,6 2,3 2,1 2,0 1,9 1,8 1,8Izdaci za inves cije (opća država)** 2,7 2,7 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 94,2 92,1 91,2 88,9 86,9 84,9 82,8***- u % ukupne radne snage

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018.

ma i radničkih doznaka iz inozemstva. Daljnje jačanje kupovne moći kućanstava moguće je zbog najavlje-nog smanjenja PDV-a na određene proizvode jekom 2019. i smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod 2020. te dostupnos potrošačkih kredita po ni-skim kamatnim stopama. Slijedom navedenog, realni rast u 2019. trebao bi također iznosi 2,8 %, a u 2020. godini 2,6 %. Izvoz roba solidan je zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji dok bi izvoz usluga mogao stagni-ra nakon dugog razdoblja snažnog rasta prihoda od inozemnog turizma jer je došlo do oporavka konku-rentskih turis čkih tržišta Mediterana. Predviđa se i daljnji rast uvoza roba zbog jake domaće potražnje pa će doći do smanjenja u bilanci razmjene roba i usluga s inozemstvom, ali će ta bilanca i dalje bi pozi vna. Sufi cit salda tekućeg računa trebao bi se smanji s 2,5 % BDP-a u 2018. na 1,8 % BDP-a u 2020. godi-ni, što predstavlja smanjenje od 0,3 postotna boda u 2018., odnosno od 0,1 postotnog boda u 2019. u odnosu na projekcije objavljene u sklopu proljetnih prognoza. Fiskalni sufi cit je po prvi put zabilježen u Hrvatskoj u 2017. godini i iznosio je 0,9 % BDP-a.

U razmjeni s ostatkom svijeta saldo tekućeg računa platne bilance na razini EU-28 i europodručja jekom razdoblja prognoze (2018. – 2020.) postupno će se smanji za oko 0,3 postotna boda u odnosu na 2017. godinu, što vjerojatno u sebi sadrži i učinke rizika glo-balne neizvjesnos , napetos u međunarodnoj trgo-vini i viših cijena na e.

Jesenske ekonomske prognoze 2018. – 2020. za Republiku HrvatskuŠto se če ocjene trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj predstavljenih u jesenskim prognozama 20183. (tablica 2), projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za 2018. godinu iznosi 2,8 %, što je iden č-no stopi objavljenoj u sklopu proljetne prognoze iz travnja. Glavni pokretač rasta i dalje je rast potroš-nje kućanstava, a što je posljedica rasta raspoloživog dohotka kućanstava. K tome, primjetan je porast za-poslenos i plaća, kao i povećanih prihoda od turiz-

3 Jesenske ekonomske prognoze Komisije, str. 106. – 107.

20

FINANCIJE I FINACIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Tablica 2: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za Hrvatsku 2018. – 2020.* **- u % ukupne radne snage

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**Ostvarenje Jesenska prognoza EK

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Republika Hrvatska

Realni BDP* -0,1 2,4 3,5 2,9 2,8 2,8 2,6

Stopa nezaposlenos *** 17,2 16,1 13,4 11,1 9,1 7,6 6,6

Infl acija (HICP)* 0,2 -0,3 -0,6 1,3 1,6 1,5 1,4

Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,0 4,6 2,5 4,1 2,5 2,0 1,8

Defi cit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -5,1 -3,4 -0,9 0,9 0,2 0,4 0,1

Proračunski prihodi 42,9 44,8 46,0 45,8 45,1 44,4 43,9

Proračunski rashodi 48,1 48,3 46,9 45,0 44,9 44,1 43,8

Izdaci za kamate (opća država)** 3,4 3,5 3,1 2,7 2,4 2,3 2,2

Izdaci za inves cije (opća država)** 3,6 3,2 3,2 2,7 2,7 2,7 2,9

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 84,0 83,7 80,2 77,5 73,5 70,1 68,2

***- u % ukupne radne snage

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018.

Za razdoblje 2018. – 2020. Komisija predviđa smanje-nje fi skalnih prihoda i rashoda (u % od BDP-a) u odnosu na 2017. godinu, s m da se predviđa veći pad na strani prihoda, a me i manji fi skalni sufi cit (0,2 % 2018., 0,4 % 2019. te 0,1 % 2020.), što će bi posljedica najavlje-nih smanjenja PDV-a i poreznog rasterećenja dohotka. Rashodi će ras pod utjecajem povećanja mase plaća u javnom sektoru u 2016. godini, a u razdoblju 2018. – 2019. moguć je utjecaj ak viranja državnih jamstava brodogradnji (što se pretvara u dug države koja je za njega jamčila) u visini od oko 1 % BDP-a. Zbog pojave fi skalnog sufi cita i rasta BDP-a omjer konsolidiranog duga opće države i BDP-a i dalje će se značajno smanji-

va , s 77,5 % u 2017. na 73,5 % u 2018., 70,1 % u 2019. na konačnih 68,2 % u 2020. godini. Komisija prognozira da će stopa nezaposlenos u Hrvatskoj bi smanjena s 11,1 % u 2017. na 6,6 % u 2020. godini, što potkrepljuje tezom da će doći do jakih pri saka na povećanje pla-ća u privatnom sektoru u kojem je uočljiv nedostatak radne snage, a što bi s druge strane trebalo utjeca na smanjenje iseljavanja radno ak vnog stanovništva iz Hrvatske. Jedini rizik vezan uz postojanost projekcija za Hrvatsku 2018. – 2020. Komisija vidi u fi skalnim tran-sferima države prema posrnulim tvrtkama (većinom iz sektora brodogradnje), a koji bi možda mogli bi veći od očekivanih.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

21

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodErasmus+ najveći je program Europske unije za ob-razovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Program je namijenjen (su)fi nanciranju projekata u području obrazovanja, osposobljavanja i sporta te projekata namijenjenih mladima. Svrha je programa Erasmus+ podrža napore država da učinkovito iskoriste po-tencijal europskog talenta i socijalnog kapitala za cje-loživotno učenje, povezivanjem potpore formalnom i neformalnom učenju u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Programom se, također, pružaju veće prilike za suradnju i mobilnost s par-tnerskim državama, posebno u područjima visokog obrazovanja i mladih. U Republici Hrvatskoj Agencija za mobilnost i programe Europske unije je nacionalna agencija za Erasmus+, što podrazumijeva informiranje i savjetovanje, raspisivanje javnih natječaja za dodje-lu fi nancijske potpore za ak vnos mobilnos i stra-teških partnerstava, zaprimanje prijava, njihov oda-bir, ugovaranje i fi nanciranje projekata te nadziranje i praćenje njihove provedbe. Agencija za mobilnost je proračunski korisnik državnog proračuna u nadlež-nos Ministarstva znanos i obrazovanja. Pomoći od ins tucija i jela EU-a namijenjene (su)fi nanciranju programa i projekata koje Agencija na temelju natje-čaja dodjeljuje subjek ma koji se javljaju na natječaje unutar programa Erasmus+ u cijelos se planiraju u državnom proračunu na pozicijama Agencije – razdjel 080 Ministarstva znanos i obrazovanja, glava 08091 Agencije i ostale javne ustanove u znanos i obrazo-vanju, RKP 43335 Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Sredstva se planiraju u okviru izvora fi nanciranja 51 Pomoći EU, osnovni račun 63231 Te-

kuće pomoći od ins tucija i jela EU-a. S obzirom na to da je taj program prioritetno namijenjen sustavu obrazovanja, u velikom broju slučajeva krajnji korisni-ci su škole i fakulte koji se učestalo obraćaju Mini-starstvu fi nancija s pitanjima vezanim uz računovod-stveno eviden ranje poslovnih događaja vezanih uz ovaj program. S obzirom na navedeno, u nastavku se daje kratak pregled računovodstvenog eviden ranja programa Erasmus+ s prak čnim primjerima koji se javljaju u praksi.

2. Knjigovodstveno eviden ranje programa Erasmus+

U programu Erasmus+ koji provodi Agencija za mobil-nost i programe Europske unije (dalje u tekstu: Agen-cija za mobilnost), primjenjuje se načelo pojednostav-ljenih troškova (eng. Simplifi ed Cost Op on – SCO). Primjenom tog načela, prihvatljivi troškovi računaju se u skladu s unaprijed defi niranom metodom koja se temelji na ostvarenjima, rezulta ma ili nekim dru-gim troškovima. Ne zah jeva se pronalaženje traga svakog eura sufi nanciranih izdataka u priloženim do-kumen ma već je umjesto na prikupljanju i provjeri fi nancijskih dokumenata, fokus na pos zanju ciljeva poli ke. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da to načelo fi nanciranja znatno pojednostavljuje administra vne postupke i smanjuje rizik pogreške. Tri su modela fi -nanciranja projekata prema načelu pojednostavljenih troškova: fi nanciranje primjenom fi ksnih stopa, stan-dardnih veličina jediničnih troškova i fi ksnih (paušal-nih) iznosa.

Upravo radi primjene načela pojednostavljenih troš-kova kod programa Erasmus+ bilo je potrebno osmisli drugačija pravila za njihovo knjigovodstveno eviden- ranje u odnosu na ostale programe sufi nancirane iz

strukturnih fondova EU-a. Prilikom isplate fi nancijskih

Knjigovodstveno praćenje provođenja programa Erasmus+Hana Zoričić *

Autorica u tekstu daje osvrt na knjigovodstvene evidencije programa Erasmus+ u sklopu kojeg Agencija za mobilnost i programe EU-a, kao nacionalna agencija za Erasmus+, dodjeljuje fi nancijska sredstva iz fondova EU-a različi m korisnicima iz sustava obrazovanja i znanos koji su ujedno i proračunski korisnici, kao što su škole, fakulte i sl. U tekstu se posebno osvrće na knjigovodstveno eviden ranje projekata u kojima se osim troškova provedbe projekta kod krajnjih korisnika javljaju i prijenosi sredstava partnerima s obzirom na to da se m programom Europske unije po če suradnja i mobilnost partnerskih država.

* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

22

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

sredstava od Agencije za mobilnost korisnicima koji-ma su sredstva odobrena putem natječaja, Agencija će eviden ra rashod (pomoći na temelju prijenosa sredstava EU-a) i odmah prihod od pomoći EU-a. Taj način knjigovodstvenog eviden ranja razlikuje se od knjigovodstvenog eviden ranja strukturnih fondova kod kojih se prihod od EU-a priznaje tek po nastanku rashoda kod krajnjeg korisnika sredstava EU-a. Kod projekata fi nanciranih iz programa Erasmus+ kori-snik će u trenutku kada dobije sredstva ima prihod na temelju prijenosa sredstava EU-a, dok će rashod eviden ra prema prirodnoj vrs troška u trenutku nastanka. U tom slučaju nije potrebno dodatno izvje-štavanje korisnika o potrošenim sredstvima kako bi se kod Agencije za mobilnost eviden rao prihod od EU-a. Prilikom vrednovanja završnog izvješća ocjenju-je se kvaliteta provedenih ak vnos te se u slučaju manjkave, djelomične ili zakašnjele provedbe korisni-ku umanjuje fi nancijska potpora, ovisno o dobivenoj ocjeni u određenom postotku na određene kategori-je troškova ili na ukupan iznos ugovorenih sredstava, a ne na temelju računa.

S obzirom na to da će Agencija odmah po ispla sred-stava korisniku eviden ra rashod na temelju prije-nosa sredstava EU-a (i prizna prihod od pomoći EU), a korisnik istovremeno eviden ra prihod na temelju prijenosa sredstava EU-a (neovisno o nastanku ras-hoda), ovi prijenosi bit će eviden rani na prihodovnoj i rashodovnoj strani u istom izvještajnom razdoblju, što je od iznimne važnos za konsolidaciju fi nancij-skih izvještaja općeg proračuna.

Zbog toga što priznavanje prihoda od pomoći EU-a ili na temelju prijenosa sredstava EU-a ne ovisi o na-stanku rashoda na projektu, moguća je situacija u ko-joj korisnik u jednoj godini ostvari višak prihoda nad rashodima (na tom izvoru fi nanciranja) zbog primitka sredstava predfi nanciranja od Agencije pred kraj go-dine, dok sama provedba projekta (a me i nastanak rashoda) započinje u sljedećoj godini. U toj godini (sljedećoj) korisnik će ima manjak prihoda nad ras-hodima (na tom izvoru fi nanciranja), koji će se pokri prenesenim viškom iz prethodne godine.

U nastavku se daju primjeri knjigovodstvenih eviden-cija kod Agencije za mobilnost i različi h korisnika koji se javljaju na natječaje Agencije za mobilnost za do-djelu sredstava EU-a iz programa Erasmus+ uzimajući u obzir različite situacije koje su moguće s obzirom na ishod završnog izvješća koje korisniku odobrava Agencija za mobilnost. S obzirom na to da se kod pro-grama Erasmus+ u velikom broju slučajeva uz krajnje korisnike javljaju i partneri, kako domaći tako i ino-zemni, pojašnjavaju se i knjigovodstvene evidencije vezane uz ove slučajeve.

Primjer 1.

Agencija za mobilnost prenosi sredstva EU-a školi ko-joj je osnivač grad, iz programa Erasmus+. Agencija je školi ispla la 70 % predviđene vrijednos projek-ta u iznosu od 14.000 kn. Analizom završnog izvješća ustanovljeno je da korisnik ima pravo na isplatu do ukupno ugovorenog iznosa od 20.000 kn, pa je Agen-cija školi ispla la i razliku sredstava. U nastavku su prikazane knjigovodstvene evidencije u slučaju kada škola posluje preko vlas tog računa i kada škola po-sluje preko riznice grada.

Evidencije kod Agencije za mobilnost:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Agencija dobiva sredstva EU-a na devizni račun 100.000 1112 23957

2.1. Agencija prenosi sredstva na račun škole 14.000 36813 1112

2.2. Priznavanje prihoda 14.000 23957 632313.1. Završna isplata na temelju odobrenja završnog izvješća 6.000 36813 1112

3.2. Priznavanje prihoda 6.000 23957 63231

a) Evidencije kod škole koja posluje preko vlas tog računa:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Škola na račun od Agencije prima sredstva EU-a za projekt 14.000 11121 63811

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 12.500 3 23

3. Plaćanje fakture 12.500 23 111214. Uplata na temelju odobrenja završnog izvješća 6.000 11121 63811

b) Evidencije kod škole koja posluje preko riznice:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Eviden ranje sredstava EU-a od Agencije za projekt škole uplaćenih na račun gradske riznice

14.000 16721 63811

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 12.500 3 23

3. Primljena obavijest iz riznice da je faktura plaćena 12.500 23 16721

4. Uplata na temelju odobrenja završnog izvješća 6.000 16721 63811

Primjer 2.

Agencija za mobilnost prenosi sredstva EU-a fakulte-tu koji je jedna od sastavnica sveučilišta, iz programa Erasmus+. Agencija je fakultetu ispla la 70 % predvi-đene vrijednos projekta u iznosu od 14.000 kn (uku-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

23


pna vrijednost projekta iznosi 20.000 kn). Analizom završnog izvješća ustanovljeno je da fakultet nema pravo na isplatu do ukupno ugovorenog iznosa od 20.000 kn, već je i dužan vra Agenciji 2.000 kn.

Evidencije kod Agencije za mobilnost i programe EU-a:

Opis IznosRačun

Duguje PotražujeGodina 1.1. Agencija prima predujam sredstava na svoj devizni račun 100.000 1112 23957

2.1. Agencija prenosi sredstva na račun fakulteta 14.000 36931 1112

2.2. Priznavanje prihoda 14.000 23957 63231Godina 2.1. Analiza završnog izvješća – naložen povrat sredstava predujma u iznosu od 2.000 kn

2.000 12913 23957

2. Fakultet uplaćuje povrat 2.000 1112 12913

Evidencije kod fakulteta (posluje preko vlas tog ra-čuna):

Opis IznosRačun

Duguje PotražujeGodina 1.1. Fakultet prima sredstva (70 %) od Agencije na svoj račun 14.000 11121 63931

2. Fakultet provodi projekt (nastanak rashoda) 13.000 3 23

3. Fakultet plaća fakture 13.000 23 11121Godina 2.1. Analiza završnog izvješća – naložen povrat sredstava predujma u iznosu od 2.000 kn

2.000 92211 23957

2. Fakultet uplaćuje povrat 2.000 23957 11121

U slučaju da na temelju analize završnog izvješća fa-kultet mora vra dio sredstava EU-a primljenih za provedbu projekta, fakultet će isto eviden ra preko viškova / manjkova i obveze za primljeni predujam sredstava EU-a.

Primjer 3.

Agencija za mobilnost prenosi sredstva EU-a fakulte-tu koji je jedna od sastavnica sveučilišta, iz programa Erasmus+ za određeni projekt. Fakultet je voditelj pro-jekta, a partneri na projektu su mu osnovna škola iz Splita (proračunski korisnik drugog proračuna), fakul-tet iz Ljubljane koji je proračunski korisnik državnog proračuna u Republici Sloveniji, članici Europske unije te fakultet iz Sarajeva koji je proračunski korisnik dr-žavnog proračuna Bosne i Hercegovine koja nije čla-

nica Europske unije. Fakultet za provedbu projekta od Agencije za mobilnost prima 70.000 kuna od čega je dio sredstava namijenjen njegovim vlas m troškovi-ma prilikom provedbe projekta, a dio je namijenjen prijenosu partnerima na projektu.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Fakultet prima sredstva od Agencije na svoj račun 80.000 11121 63931

2. Fakultet provodi projekt (nastanak rashoda) 30.000 3 23

3. Fakultet plaća fakture 30.000 23 111214. Prijenos sredstava OŠ iz Splita 20.000 36813 111215. Prijenos sredstava fakultetu iz Ljubljane 20.000 36111 11121

6. Prijenos sredstava fakultetu iz Sarajeva 20.000 36112 11121

Primjer 4.

Agencija za mobilnost prenosi sredstva EU-a ins tutu koji je proračunski korisnik državnog proračuna. Ins tut je voditelj projekta, a partneri na projektu su mu privatni ins tut iz Italije (d.o.o.), neprofi tna organizacija u Repu-blici Hrvatskoj te neprofi tna organizacija u Italiji. Ins tut za provedbu projekta od Agencije za mobilnost prima 70.000 kuna od čega je dio sredstava namijenjen njego-vim vlas m troškovima prilikom provedbe projekta, a dio je namijenjen prijenosu partnerima na projektu.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Ins tut prima sredstva od Agencije na svoj račun 70.000 11121 63931

2. Ins tut provodi projekt (nastanak rashoda) 20.000 3 23

3. Ins tut plaća fakture 20.000 23 111214. Prijenos sredstava privatnom ins tutu iz Italije 30.000 35311 11121

5. Prijenos sredstava neprofi tnoj organizaciji u RH 10.000 38131 11121

6. Prijenos sredstava neprofi tnoj organizaciji iz Italije 10.000 38131 11121

Prilikom prijenosa sredstava partneru na projektu osnovni računi u knjigovodstvenim evidencijama ra-zlikovat će se ovisno o tome radi li se o partneru u Republici Hrvatskoj ili o partneru u inozemstvu, ovi-sno o pravnom statusu partnera (trgovačko društvo, neprofi tna organizacija itd.) te ovisno o tome je li ze-mlja iz koje partner dolazi članica Europske unije ili nije. Upravo zato prije prijenosa sredstava partneru na projektu važno je ima informaciju o pravnom obliku svakog od partnera kako bi se knjigovodstvene evidencije točno provele.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. Obveza, predmet i organizacija popisa1.1. Zakonska podloga

Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelo-kupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i neprofi tne organizacije suš nski je vrlo bitna u kontekstu realnog iskazivanja fi nancijskog re-zultata, ali i unutarnjeg nadzora poslovanja. Obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine određena je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18) i Zakonom o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14).

Iznimno, proračun i proračunski korisnici koji obav-ljaju muzejsku djelatnost popis građe mogu obavi u roku koji nije duži od pet godina, a proračun i pro-računski korisnici koji obavljaju knjižničnu djelatnost popis knjižnične građe mogu obavi u roku koji nije duži od roka za provođenje obvezne redovne revizije knjižnične građe utvrđenog posebnim podzakonskim aktom.

Popis vojnih nekretnina kojima upravlja odnosno ras-polaže ministarstvo nadležno za obranu može se oba-vi u roku koji nije duži od tri godine.

Popis imovine ima i poseban značaj u kontekstu kon nuiranih ak vnos na unaprjeđenju sustava upravljanja državnom imovinom.1

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ri-jeci.1 Naime, Ministarstvo fi nancija svojim je aktom (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vo-đenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imo-vine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

Državni proračun i proračuni JLP(R)S-ova te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa sta-njem na dan 31. prosinca svake godine proves sve-obuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu / upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja tom imovinom (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vla-sništvo, druga pravna osnova korištenja, bez doku-men rane pravne osnove) i neovisno o svom prav-nom statusu.

Pritom su se državni proračun i proračuni JLP(R)S-ova te njihovi proračunski i izvanproračunski kori-snici dužni pridržava članka 15. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republi-ka Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske, pridržavaju odredbi propisa koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvar-nog stanja potrebno je uskladi / ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim po-javnim oblicima imovine i to tako da:

• anali čke evidencije i pomoćne knjige o nekret-ninama moraju sadržava najmanje podatke i in-formacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11)2

• anali čke evidencije i pomoćne knjige o fi nancij-skoj imovini / dionicama i udjelima moraju sadr-

državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7).2 Oblik anali čke kar ce s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrđuje Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Pripreme za godišnji popis imovine i obvezaDavor Vašiček *

U članku se kao i svake godine podsjeća na neke pripremne pravne i organizacijske aspekte provođenja popisa, te se ukazuje na posebnos pojedinih postupaka. O poreznom i računovodstvenom statusu inven-turnih razlika bit će riječi u sljedećem broju časopisa s obzirom na to da računovodstvena i porezna obrada popisnih elaborata slijedi tek po stvarnim i formalno pravno reguliranim odstupanjima knjigovodstvenog i stvarnog stanja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

25


žava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine

• anali čke evidencije i pomoćne knjige o ostalim oblicima imovine moraju sadržava podatke po-trebne za učinkovito upravljanje.

Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obve-zno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

1.2. Predmet popisa

Popisom treba utvrdi stvarno stanje:

• vlas te imovine (nefi nancijske i fi nancijske): du-gotrajne i kratkotrajne nefi nancijske imovine (zali-ha materijala, proizvoda i robe), fi nancijske imovine (novčanih sredstava, depozita, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, po-traživanja)

• obveza.

Popis uključuje i tuđu imovinu eviden ranu u izvanbilančnoj evidenciji (npr. sredstva u fi nancij-skom najmu – leasingu, fi ducijarna i hipotekarna vlasništva i sl.) kao i potencijalne obveze koje se također prate u izvanbilančnoj evidenciji (npr. dana jamstva, instrumente osiguranja i sl.). Radi se, naime, o elemen ma koji mogu ima značajan utjecaj na po-slovanje u budućnos .

Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popi-snim listama.

Zakonski predstavnik proračunskog i neprofi tnog su-bjekta o tome obvezno donosi odluku. Odlukom se određuje koliko se i koja povjerenstava za popis osni-vaju, formira se središnje povjerenstvo, ako se to oci-jeni potrebnim, postavlja se plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvje-štaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema stvarnim potrebama, odnosno veličini kao i organizacijskim i poslovnim specifi čnos ma organizacije.

Povjerenstvo za popis, u pravilu, ima predsjednika i najmanje dva člana. Broj članova povjerenstva mora zadovolji potrebu sveobuhvatnos popisa te dane rokove u kojima popis mora bi izvršen.

Predsjednik i članovi povjerenstva ne mogu bi za-poslenici koji upravljaju materijalnim i novčanim vri-jednos ma koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava veći stupanj nepristranos popisa.

Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba ima na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvan-

ta vne i kvalita vne vjerodostojnos informacija o stvarnom stanju imovine i obveza.

Kod korisnika državne imovine, sastav povjerenstava za popis imovine, u pogledu stručnos i kompetenci-ja, valja po mogućnos odredi i u skladu s obvezom sveobuhvatnog popisa državne imovine precizira-nom spomenutom Uputom Ministarstva fi nancija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vla-sništvu Republike Hrvatske.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi po-vjerenstva za popis odgovorni su za:

• točnost stanja utvrđenog popisom• pravilno sastavljanje popisnih lista• pravodobno obavljanje popisa• vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom

popisu.

U nastavku se daje primjer Odluke o popisu prora-čunskog subjekta koji je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva. Primjer je u potpunos primjenjiv i na neprofi tne organizacije uz prilagodbe pravnih izvora.

Klasa: Urbroj: Rijeka, 3. prosinca 2018. godine Na osnovi odredbe članka 16. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16,3/18) i članka xx. Statuta XXX ravnatelj YYY, donosi

O D L U K Uo popisu imovine, obveza i potraživanja

I. Poradi utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza i vjerodostojnos knjigovodstvenih evi-dencija, na dan 31. prosinca 2018. godine, na-laže se provođenje popisa:

1. Nefi nancijske imovine- neproizvedene dugotrajne imovine- proizvedene dugotrajne imovine- plemeni h metala i ostalih pohranjenih

vrijednos - sitnog inventara- nefi nancijske imovine u pripremi- proizvedene kratkotrajne imovine

2. Financijske imovine - novca na računima i u blagajni- depozita i jamčevnih pologa- danih zajmova

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

- vrijednosnih papira- dionica i udjela u glavnici- potraživanja

3. Obveza.

II. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povje-renstva:

1. Središnje povjerenstvo u sastavu: predsjednica član član rezervni član

2. Povjerenstvo za popis nefi nancijske imovine u sastavu:

predsjednik član član rezervni član

3. Povjerenstvo za popis fi nancijske imovine u sastavu:

predsjednica član član rezervni član

4. Povjerenstvo za popis obveza u sastavu: predsjednica član član rezervni član

III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnos sudjelova u radu povjerenstva, rezervni član mijenja čla-na povjerenstva, a prvi član mijenja predsjedni-ka. Član povjerenstva može bi svaki zaposlenik koji ne rukuje i nije odgovoran za sredstva koja se popisuju.

IV. Organizaciju sveukupnog popisa provodi Sre-dišnje povjerenstvo, a organizaciju popisa poje-dinih oblika imovine i obveza predsjednik za to imenovanog povjerenstva.

V. Povjerenstva će do 15. siječnja 2019. dostavi izvještaje o obavljenom popisu Središnjem po-vjerenstvu. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna konsta ra naturalne razlike, po mo-gućnos obavi procjenu viškova i manjkova poštujući načela procjene utvrđene Uputom Ministarstva fi nancija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/12-01/127, URBROJ: 513-05-02/13-7 od 29.10.2013.).

Uz navedeno, povjerenstva će naves uzroke nastalih razlika te po potrebi predloži otpis, odnosno rashodovanje imovine.

VI. Središnje povjerenstvo će objedini izvještaje povjerenstava i izradi skupni izvještaj o obav-ljenom popisu, preispita utvrđene viškove i manjkove te prijedloge za otpis, odnosno ras-hodovanje i dostavi ga do 20. siječnja 2019. ravnatelju.

Ravnatelj Dostavi : članovima Povjerenstava

2. Pripremne radnjePrije samog provođenja fi zičkog popisa povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis trebaju oba-vi pripremne radnje. Temelji m pripremnim rad-njama olakšava se provedba te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine:

• plan rada u kojem su popisani svi poslovi popisa• utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslova

popisa • pribavljanje popisnih lista.

Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim putem obavještava predsjednike i članove povjeren-stva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne radnje obvezni su obavi i odjeli u kojima se obavlja popis, a one se sastoje od:

• osiguranja dostupnos imovine popisu• omogućavanja dostupnos dokumentacije o imo-

vini i obvezama koje su predmet popisa• provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini• kod potraživanja i obveze potrebno je provjeri je

li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen dokument te jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknji-ženi

• usklađivanja podataka eviden ranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa.

3. Provedba popisa Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi sa-mog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i pre-brojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popi-som unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste za m potpisuju

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

27


predsjednik i svi članovi povjerenstva čime se potvr-đuje njihova vjerodostojnost. Nakon unošenja stvar-nog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđu-ju se količinske razlike između stanja utvrđenog popi-som i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike vrijednosno se obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke h razlika i daje prijedlog njihove li-kvidacije. Kod popisivanja imovine i obveza, potrebno je utvrdi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uoči razlike.

Nematerijalna imovina, potraživanja i obveze popisu-ju se na temelju njihovih iskaza u knjigovodstvenim evidencijama. Popis zapravo predstavlja provjeru nji-hove pravne i knjigovodstvene utemeljenos .

Sve promjene nastale od dana popisa do datuma pod kojim se provodi popis (31. prosinac 2018.) moraju se pridoda ili oduze od popisom utvrđenog stvarnog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim doga-đajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno sta-nje na dan 31. prosinca 2018.

4. Izvještaj o obavljenom popisuSvako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog po-pisa sastavi izvještaj o rezulta ma obavljenog popi-sa i uz njega priloži popisne liste. Središnje povje-renstvo (ako je osnovano) uz izvještaje povjerenstava sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu.

Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržava :

• mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku• prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka od-

nosno viška• mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima

kao i nenapla vim te zastarjelim potraživanjima• mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotreblji-

ve dugotrajne nefi nancijske imovine i obustavlje-nih inves cija

• primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materi-jalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe

• objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija isto-vrsnog materijala, sitnog inventara i dr.

• prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

5. Usklađivanje knjigovodstvenog i stvarnog stanja

Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik odlučuje o:

• načinu likvidacije utvrđenih manjkova• načinu knjiženja utvrđenih viškova• visini otpisa nenapla vih i zastarjelih potraživanja i

obveza• rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i

sitnog inventara• mjerama pro v osoba odgovornih za manjko-

ve, oštećenja, neusklađenos knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživa-nja i slično.

Na temelju odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladi stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima usta-novljenim u izvještaju o popisu. Utvrđene popisne (inventurne) razlike – viškove i manjkove – eviden -raju se u knjigovodstvenim evidencijama na temelju naloga za knjiženje koje u tu svrhu sastavlja voditelj računovodstva, a daje zakonski predstavnik.

Poseban naglasak potrebno je stavi na obveze pro-računskih subjekata u vezi usklađivanja knjigovod-stvenog i stvarnog stanja potraživanja. Naime, prema izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 3/2018, članak 37.a) slijedi navedeno.

(1) Ispravak vrijednos potraživanja provodi se na kraju godine uzimajući u obzir:• kašnjenje u napla preko godine dana• pokretanje stečajnog i/ili likvidacijskog postup-

ka nad dužnikom.

(2) Ako se s naplatom potraživanja kasni:• između jedne i tri godine, vrijednost potraživa-

nja ispravlja se po stopi od 50 %• iznad tri godine, vrijednost potraživanja isprav-

lja se po stopi od 100 %.

(3) Ako je nad dužnikom pokrenut stečajni i/ili likvida-cijski postupak, vrijednost potraživanja ispravlja se po stopi od 75 %.

(4) Bez obzira na provođenje ispravka vrijednos po-traživanja u skladu s ovim člankom, proračuni i proračunski korisnici moraju poduzima sve po-trebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primi-taka iz nadležnos i uplatu u proračun, odnosno fi nancijski plan prema važećim propisima.

(5) U potpunos ispravljena potraživanja zadržavaju se u bilančnoj evidenciji sve do trenutka prestanka postojanja pravne osnove za njihovu naplatu.

(6) Ispravak vrijednos potraživanja ne predstavlja pro-mjenu u vrijednos imovine i obveza, a provodi se zaduženjem odgovarajućeg osnovnog računa u ra-zredu 9 Vlas izvori i odobrenjem odgovarajućeg osnovnog računa ispravka vrijednos potraživanja.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

U nastavku daje se primjer Odluke o otpisu potraži-vanja i obveza proračunskog korisnika XXX, a koji je u potpunos primjenjiv i za neprofi tne organizacije uz prilagodbu pravnog izvora.

Na osnovi članka 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16,3/18), članka xx. Statuta proračun-skog korisnika XXX Upravno vijeće XXX na sjednici održanoj 28. siječnja 2019., donijelo je ovu

O D L U K Uo otpisu potraživanja i obveza na dan

31. prosinca 2018. godine

I. Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potra-živanja sa stanjem na dan 31. prosinca 2016. godine, otpisuje:

1. potraživanja u ukupnom iznosu od ___ kn s osnova:

a) kn

b) kn

c) kn

2. obveze proračunskog korisnika XXX u uku-pnom iznosu od ____ kn s osnova:

a) kn

b) kn

Tablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza po pravnim i fi zičkim osobama sastavni su dio ove Odluke.

II. Zadužuju se nadležne službe proračunskog kori-snika XXX da izvrše otpis potraživanja i obve-za iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog korisnika XXX.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Klasa:Ur.broj:Zagreb, 28. siječnja 2019.

Predsjednik Upravnog vijeća

Prema računovodstvenim propisima zakonski pred-stavnik obvezan je na temelju izvještaja o popisu i priloženih popisnih lista odluči , između ostalog, i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara. Pritom valja vodi računa o mogućim statutarnim ograničenjima zakonskog predstavnika u pogledu pojedinačne vrijednos o kojoj on može samostalno odlučiva . Imovina koja više nije za upotrebu ras-hoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlu-kom o rashodovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadaš-nje vrijednos te ispravka vrijednos . Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodo-vanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili otuđi . Pod otuđenjem se ponajprije misli na prodaju ili doniranje. Bitno je naglasi da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi na temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o primopredaji pri prodaji ili donaciji (ako se rashodovana imovina prodala ili do-nirala), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine (ako se rashodovana imovina dala uniš ) ili odgovarajućeg dokumenta o preuzi-manju imovine od strane specijaliziranih subjekata za skrb o otpadu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

29

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. Izmjene u oporezivanju dobi Izmjene u sustavu poreza na dobit uglavnom neće ima posljedice na porezne obveznike iz neprofi tnog i proračunskog sektora. Naime, većina izmjena zakona odnosi se na implementaciju propisa Europske unije u segmentu borbe pro v izbjegavanja plaćanja poreza i erozije poreznih osnovica. Osim toga, jedan dio izmje-na i dopuna odnosi se na tehničko uređenje ukupne porezne regula ve i usklađenje s drugim propisima. Tako je, primjerice, izmijenjena defi nicija otvorenih inves cijskih fondova koji se ne smatraju poreznim obveznicima, a sve radi usklađenja s propisima koji uređuju njihovo poslovanje. Isto tako, odredbe o stalnoj poslovnoj jedinici nerezidenta su brisane jer su iste uključene u odredbe Općeg poreznog zakona. U tom smislu odredbe vezane uz utvrđivanje dobi poslovnih jedinica sada eksplicitno naglašavaju da se pri utvrđivanju dobi moraju uze u obzir obavljene funkcije, imovina kojom se koris te svi rizici koje su te jedinice preuzele bilo kojim putem.

Slično tome, implementacija odredbi o ograničenju kamata i inozemnim kontroliranim društvima ne bi trebala ima učinak na porezne obveznike iz nepro-fi tnog i proračunskog sektora. Naime, odredbe o ograničenju kamata kao porezno priznatog rashoda, sukladno novom članku 30.a Zakona o porezu na do-bit, ograničavaju odbitak rashoda od kamata na viši između dva iznosa:

• 30 % EBITDA-e• 3 milijuna EUR.

Smatra se da porezni obveznik ostvaruje prekorače-ne troškove zaduživanja kada troškovi zaduživanja prekoračuju oporezivi prihod od kamate ili drugi eko-nomski istovjetni oporezivi prihod. Za potrebe izraču-

na EBITDA uzimaju se u obzir samo oporezivi priho-di, te se dobi prije poreza dodaju porezno prizna troškovi amor zacije i ukupni troškovi zaduživanja (kamate). Među m, to ograničenje ne odnosi se na osobe koje su:

• samostalni subjek koji nisu dio konsolidirane gru-pe za računovodstvene potrebe i koji nemaju nijed-nu povezanu osobu po čl. 30.b stavka 8. ili stalnu poslovnu jedinicu i koje ne primaju ili ne odobrava-ju zajmove svojim članovima ili dioničarima

• porezni obveznici koji su fi nancijska društva.

Izmjene relevantne za neprofi tne i proračunske su-bjekte odnose se na dva segmenta:

1. otpis potraživanja2. porez po odbitku.

1.1. Otpis potraživanja

Izmjenama čl. 9. Zakona o porezu na dobit, u is su uključene odredbe prema kojima je porezno priznat rashod nastao otpisom potraživanja:• u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača• posebnim propisom o postupku izvanredne upra-

ve u trgovačkim društvima od sustavnog značaja prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sustavnog značaja za Re-publiku Hrvatsku (NN, br. 32/2017).

Iako izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit stu-paju 1. siječnja 2019., odredbe o otpisu potraživanja primjenjuju se već prilikom podnošenja porezne pri-jave za 2018. godinu.

1.2. Porez po odbitku

Dopunama čl. 31. Zakona o porezu na dobit, propisa-no je da se porez na dobit po odbitku plaća po stopi od 15 % na naknade za nastupe (usluge) inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom

Izmjene u sustavu poreza na dobit i PDV-aIvan Čevizović *

U saborskoj proceduri, kao dio paketa porezne reforme u 2018. godini, uključene su i izmjene u propisima vezanima uz oporezivanja dobi kao i poreza na dodanu vrijednost. Tijekom 10. sjednice Sabora, 21. stude-nog 2018. godine predložene izmjene su i usvojene. U članku su prikazane osnovne promjene koje se refl ek- raju na područje poreznih obveznika iz javnog (proračunskog) i neprofi tnog sektora.

* doc. dr. sc. Ivan Čevizović, Čevizović Ivan j.d.o.o za porezno savjet-ništvo, Zagreb.

30

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

osobom koja nije fi zička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i do-prinosa za fi zičku osobu izvođača. Ta odredba bit će relevantna mnogim poreznim obveznicima koji an-gažiraju inozemne izvođače koji za svoju djelatnost upotrebljavaju pravne osobe. To će bi relevantno, primjerice, kazališ ma, organizatorima kulturnih ma-nifestacija, sportskih događanja i slično. Taj novi mo-del oporezivanja isplata pojednostavit će m osoba-ma proceduru isplate te smanji broj različi h javnih davanja koja se u tom slučaju obračunavaju. Točnije, svest će ih na jedno – porez na dobit.

Odredbe o primjeni stope poreza po odbitku od 20 % za plaćanja osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u drža-vama koje se nalaze na popisu nekoopera vnih juris-dikcija u porezne svrhe EU-a, a s kojima Republika Hr-vatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja, proširene su na sve naknade koje se inače oporezuju porezom na dobit po odbitku, a uključuju kamate, dividende, savjetovanje i dr.

2. Izmjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost

Izmjene u porezu na dodanu vrijednost raspoređene su svojim stupanjem na snagu u dvije godine: 2019. i 2020.

Proširenjem članka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, precizirano je da se, iznimno, obavljenim uslugama uz naknadu ne smatra korištenje osobnim automobilima za privatne potrebe za koje je izvršen odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 2. Zako-na. Na temelju ove odredbe proizlazi da se prilikom obračunavanja plaće u naravi ne obračunava PDV iako je odbijen dio PDV prilikom nabave, odnosno po računu za n ajam.

Nadalje, proširena je primjena stope 13 % i to na:

• dječje pelene• isporuku živih živo nja: goveda, svinja, ovaca, koza,

konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva • isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jes vih kla-

oničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva

• isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi

• isporuku žive ribe• isporuku svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i

ostalih vodenih beskralježnjaka• isporuku svježih ili rashlađenih rakova: jastozi, hla-

povi, škampi, kozice• isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i

gomolja• isporuku svježeg i suhog voća i orašas h plodova• isporuku svježih jaja peradi, u ljusci• usluge i povezana autorska prava pisaca, skladate-

lja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovara-jućih organizacija za kolek vno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propi-sima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog jela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

Stopa od 5 % proširuje se na sve lijekove, bez obzira na to isporučuju li se na recept ili bez njega.

Od ostalih izmjena za neprofi tne organizacije važno je spomenu promjenu u pogledu ulaska u sustav PDV-a. Naime, obveza upisa u registra poreznih ob-veznika PDV je i dalje povezana s vrijednošću ispo-ruka od 300.000,00 kn. Među m, u slučaju prelaska praga obveza upisa nastupa odmah, u tekućoj godini, a ne više tek istekom tekuće godine. Stoga će bi po-trebno kod svih onih osoba koje ostvaruju određene isporuke, i blizu su granice za obvezan ulazak, vodi računa o tome je li prag premašen kako bi se odmah upisali u registar poreznih obveznika i obračunavali PDV.

Zbog promjene režima obračuna poreza za nerezi-dente koji imaju hrvatski broj PDV-a (registrirani su za potrebe PDV-a u Hrvatskoj), a prema kojima više ne rade prijenos porezne obveze prilikom isporuke tuze-mnim poreznim obveznicima, već na redovan način obračunavaju PDV, ukida se obveza pripreme i dosta-ve obrasca INO PPO.

Za sve koji jesu porezni obveznici važna novost je uvođenje obveze predaje posebne evidencije o pri-mljenim računima. Ta evidencija predavat će se uz poreznu prijavu PDV-a elektroničkim putem.

Naposljetku, propisano je sniženje opće stope PDV-a s 25 % na 24 %. Među m, ova odredba stupa na sna-gu tek 1. siječnja 2020. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

31


1. UvodZakon o otpisu dugova fi zičkim osobama (NN, br. 62/18; dalje u tekstu: Zakon) koji se primjenjuje od 21. srpnja 2018. godine, donesen je s ciljem stvara-nja mogućnos za deblokadu računa dužnika. Svrha donesenog Zakona je provedba jednokratne mjere pomoći radi rješavanja problema blokiranih računa fi zičkih osoba – građana, jednokratnim otpisom duga do ukupno 10.000,00 kn, te pružanja mogućnos re-programa ostatka dospjelog poreznog duga koji nije naplaćen ovrhom, odnosno otpisan prema Zakonu.

Prema čl. 5. st. 1. Zakona, dužnikom kojem se mogu otpisa dugovi i koji može podnije zahtjev poreznom jelu za reprogram poreznog duga koji nije naplaćen

ovrhom i nije otpisan prema Zakonu, smatra se:

∑ fi zička osoba koja ne obavlja registriranu djelat-nost

∑ fi zička osoba koja je registriranu djelatnost obav-ljala najduže do 31. prosinca 2017. godine, a nad kojom se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računu radi naplate dospjelog duga i koja se na dan stupanja na snagu Zakona (21. srpnja 2018.) još uvijek provodi.

Prema tome, Zakon se odnosi na fi zičke osobe – građane koji ne obavljaju djelatnost ili su djelatnost obavljali najduže od 31. prosinca 2017. godine, a koji imaju dospjele dugove za koje se provodi ovrha na

novčanim sredstvima. Stoga je u prijelaznim i završ-nim odredbama Zakona, zbog sprječavanja moguće zlouporabe Zakona, propisana obveza prema kojoj je Ministarstvo fi nancija obvezno Financijskoj agenciji (FINA) dostavi podatke o fi zičkim osobama koje su na dan 1. siječnja 2018. godine obavljale registriranu djelatnost, kako bi se takve fi zičke osobe isključile iz primjene Zakona.

Zakon je podijeljen na če ri dijela u kojima se uređu-je postupak otpisa dospjelog neplaćenog duga kao i reprogram poreznog duga koji nije naplaćen ovrhom koju provodi FINA prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN, br. 68/18).

Nastavno se u tablici 1. daje prikaz dijelova Zakona po kojima se provodi postupak otpisa dugova na temelju Zakona te podnošenje zahtjeva za reprogram pore-znog duga koji nije naplaćen u ovršnom postupku i nije otpisan prema Zakonu.

Zahtjev za reprogram poreznog duga fi zičkih osoba – građanaMirjana Mahović Komljenović *

Kao jednokratna mjera pomoći radi rješavanja problema dugotrajno blokiranih računa fi zičkih osoba – gra-đana, donesen je Zakon o otpisu dugova fi zičkim osobama. Navedenim Zakonom koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., propisani su uvje , način te postupak jednokratnog otpisa duga do ukupne svote zbroja glavnice i troškova svih vjerovnika iz grupe I. do najviše 10.000,00 kn. Pravne i fi zičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost kao vjerovnici iz II. grupe, mogle su otpisa dospjele dugove blokiranim građanima bez ograničenja svote, što znači i više od 10.000,00 kn, a na temelju zahtjeva dužnika ili samostalno prema vlas toj odluci. Među m, za dospjeli porezni dug koji nije u potpunos otpisan sukladno odredbama Zako-na, a za koji se u Financijskoj agenciji i dalje provodi ovrha na novčanim sredstvima na temelju osnova za plaćanje Porezne uprave, dužnik može poreznom jelu najkasnije do 31. prosinca 2018. godine, podnije zahtjev za njegovim reprogramiranjem i plaćanjem na rate.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi na-cija, Porezna uprava, Zagreb.

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Tablica 1. Dijelovi Zakona o otpisu dugova fi zičkim osobama

Red.br.

Naziv dijela Zakona Opis

1. Prvi dio – uvodne odredbe

Svrha i cilj Zakona, defi nicija dužnika te podjela vjerovnika na dvije grupe

2. Drugi dio – otpis duga

Način i postupak izvršavanja otpisa dugova vjerovnika iz grupe I. na temelju Zakona, te osnova zahtjeva dužnika ili prema vlas toj odluci vjerovnika iz grupe II. i porezno priznavanje otpisa dugova

3. Treći dio – reprogram poreznog duga

Podnošenje zahtjeva za reprogram poreznog duga koji nije otpisan prema Zakonu, postupanje po zahtjevu, donošenje rješenja, mogućnost podnošenja žalbe te primjena ins tuta zastare

4. Četvr dio – prijelazne i završne odredbe

Korištenje podacima FINA-e za potrebe postupanja po Zakonu te odredba o početku primjene Zakona

2. Propisane grupe vjerovnikaPrema Zakonu, vjerovnici se dijele u dvije grupe s ra-zliči m načinom postupanja prema dužnicima.

∑ Vjerovnici iz grupe I. za koje se propisuje obvezan postupak otpisa dospjelog dugovanja su: Republika Hrvatska, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji se nalaze u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačka društva u isključivom vlasništvu RH te pravne oso-be kojima je osnivač RH koje se nalaze u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obve-znika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos koji objavljuje MF kao i vjerovnici tražbina koje se na-plaćuju na temelju rješenja Porezne uprave (PU)

∑ Vjerovnici iz grupe II. koji prema vlas toj odluci mogu samostalno otpisa dospjeli dug su: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pro-računski i izvanproračunski korisnici proračuna je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanpro-računskih korisnika, fi nancijske ins tucije te sve druge pravne osobe i fi zičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost.

3. Reprogram poreznog dugaPrema čl. 12. st. 1. i 2. Zakona propisano je da za do-spjeli porezni dug koji nije u potpunos otpisan su-kladno odredbama Zakona, a za koji se i dalje provodi ovrha na novčanim sredstvima, dužnik može pore-znom jelu podnije zahtjev za njegov reprogram.

Dospjelim poreznim dugom smatra se:

∑ dospjeli nenaplaćeni odnosno neplaćeni porezni dug nastao s osnove poreza (PDV, porez na dobit,

porez i prirez na dohodak, porez na potrošnju, po-rez na kuće za odmor, porez na promet nekretnina, porez na nasljedstva i darove)

∑ dospjeli nenaplaćeni odnosno neplaćeni porezni dug nastao s osnove doprinosa (za MO na teme-lju generacijske solidarnos , za MO za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje, za ob-vezno ZO, za ZO zaš te zdravlja na radu, za ZO u slučaju nezaposlenos )

∑ dospjeli nenaplaćeni odnosno neplaćeni porezni dug nastao s osnove drugih javnih davanja čije je utvrđivanje, naplata ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela defi nira-nog odredbama zakona koji propisuje opći porezni postupak (spomenička renta, doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, doprinos Hrvatskoj gospodar-skoj komori, članarina turis čkim zajednicama).

3.1. Tko može podnije zahtjev za reprogram poreznog duga

Prema odredbama Zakona, zahtjev za reprogram po-reznog duga može podnije fi zička osoba – građanin, za preostalo dugovanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja koja pra PU, po osnovi za plaćanje koja je bila na izvršenju na dan 31. prosinca 2017. go-dine u FINA-i, a čije je izvršenje trajalo do 21. srpnja 2018. godine kada je Zakon stupio na snagu.

No zahtjev za reprogram poreznog duga mogu pod-nije i dužnici koji istovremeno imaju više rješenja o ovrsi dostavljenih FINA-i na izvršenje. U tom slučaju potrebno je zbroji svote iz rješenja o ovrsi radi uku-pne svote duga koja se može reprogramira .

Među m, može se dogodi da dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje kod FINA-e ima eviden- rane druge vjerovnike iz grupe I. koji su ispred PU, i

to za svotu jednaku ili veću od 10.000,00 kn. U tom slučaju dopuštena je propisana svota od 10.000,00 kn, već iskorištena za otpis osnova za plaćanje drugih vjerovnika iz grupe I., radi čega se osnova za plaćanje PU i dalje izvršava.

Budući da se radi o dužniku na kojeg se mogu primi-jeni odredbe Zakona, neovisno o tome što osnova za plaćanje PU nije došla na red izvršenja u FINA-i, i takvom se dužniku može odobri reprogram na te-melju Zakona i to za ukupnu svotu osnova za plaćanje koja je bila na izvršenju na dan 31. prosinca 2017. go-dine, a čije izvršenje i dalje traje do dana podnošenja zahtjeva dužnika za reprogram.

3.2. Nadležnost ispostave PU za podnošenje zahtjeva

Zahtjev za reprogram poreznog duga fi zička osoba pod-nosi nadležnoj ispostavi PU prema svom prebivalištu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

33


Među m, ako fi zička osoba ima iskazano porezno du-govanje u ispostavi koja je različita od ispostave nje-nog prebivališta (primjerice, za dugove na porezu na promet nekretnina koje se plaćaju prema mjestu gdje se nekretnina nalazi), tada se za predmetno dugova-nje zahtjev za reprogram podnosi nadležnoj ispostavi gdje se nalazi nekretnina ili ispostavi koja je izvršila zaduženje predmetnog duga.

Ako fi zička osoba ima zadužena dugovanja na knji-govodstvenoj kar ci na više ispostava PU, zahtjev za reprogram može se podnije na bilo kojoj ispostavi, pri čemu će o zahtjevu za reprogramom rješenjem odluči ispostava PU koja je nadležna prema prebi-valištu fi zičke osobe uz obvezu dostave rješenja svim drugim ispostavama na kojima postoji dug za koji se odobrava reprogram.

3.3. Propisani elemen zakona

Prema čl. 13. Zakona, fi zička osoba – građanin može podnije zahtjev za reprogram poreznog duga najka-snije do 31. prosinca 2018. godine. Svi zahtjevi zapri-mljeni nakon isteka roka odbacit će se rješenjem kao nepravovremeni. Zahtjev treba bi vlastoručno pot-pisan od strane dužnika, a ako u ime dužnika zahtjev podnosi opunomoćenik, uz zahtjev se obvezno mora priloži i potpisana punomoć.

Prema Obavijesti poreznim obveznicima o repro-gramiranju poreznog duga sukladno odredbama Zakona, koju je PU objavila 9. studenog 2018. go-dine na svojim mrežnim stranicama, zahtjev za re-program podnosi se na obrascu koji treba sadrža-vati osnovne podatke za postupanje po zahtjevu, a to su:

a) Podaci o podnositelju zahtjeva: ime i prezime, adresa, OIB, mjesto i datum podnošenja zahtje-va

b) Podaci o tome kome se zahtjev podnosi: naziv po-dručnog ureda te naziv ispostave

c) Podaci o vjerovnicima grupe I. koji su otpisali dug u ukupnoj svo do 10.000,00 kuna sukladno Zakonu: naziv vjerovnika te svota

d) Podaci o rješenju o ovrsi na temelju čega se traži reprogram poreznog duga: klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja

e) Podatak o razdoblju na koje se reprogram traži: raspon duga te broj mjeseci otplate.

Uz obrazac zahtjeva dužnik treba dostavi i potvrdu FINA-e o ukupnom iznosu osnova vjerovnika iz gru-pe I. koje je FINA prestala izvršava kako bi PU sa sigurnošću mogla utvrdi da dužnik koji je podnio zahtjev ispunjava uvjete za reprogram duga. Izdava-nje navedene potvrde FINA ne naplaćuje.

3.4. Rokovi otplate dospjelog poreznog duga

Reprogramiranje dospjelog poreznog duga koji nije u potpunos otpisan, a prema čl. 13. st. 2. Zakona, odobrava se u mjesečnim anuite ma, ovisno o visini duga, prema podacima u navedenoj tablici.

Tablica 2. Visina poreznog duga i rokovi otplate

Visina poreznog duga Rok otplatedo 50.000,00 kuna do 36 mjeseci

50.000,01 – 100.000,00 kuna do 42 mjeseca100.000,01 – 200.000,00 kuna do 48 mjeseci200.000,01 – 500.000,00 kuna do 54 mjeseca

više od 500.000,00 kuna do 60 mjeseci

Na reprogramiranu glavnicu dospjelog poreznog duga obračunava se zakonska zatezna kamata koja za razdoblje od 1. 7. do 31. 12. 2018. godine iznosi 6,82 %. Kamata se obračunava od dana donošenja rješe-nja do dana dospijeća posljednjeg anuiteta.

3.5. Postupanje Porezne uprave po zahtjevu dužnika

Po primitku zahtjeva za odobravanje reprograma, is-postava PU provjerava:

∑ je li zahtjev zaprimljen u roku do 31. prosinca 2018. godine. Ako su zahtjevi zaprimljeni nakon propisanog roka, PU će donije rješenje kojim se zahtjev odbacuje radi isteka roka. Među m, svi za-htjevi koji su poslani putem pošte kao preporuče-na pošiljka najkasnije do 31. prosinca 2018. godine, neće se odbaci iako će bi zaprimljeni u PU i na-kon 31. prosinca 2018. godine.

∑ je li uz zahtjev dostavljena potvrde FINA-e. Duž-nika (ili njegovog opunomoćenika) koji uz zahtjev ne dostavi potvrdu FINA-e o ukupnom iznosu os-nova vjerovnika iz grupe I. koje je FINA prestala izvršava na temelju Zakona, nadležna ispostava PU pisanim će putem zaključkom pozva da do-stavi potvrdu. Zaključkom se određuje rok od 15 dana za dostavu potvrde pomoću koje PU pro-vjerava ispunjava li dužnik koji je podnio zahtjev zakonske uvjete za reprogram duga. Nadalje, ako zahtjev u ime dužnika podnosi opunomoćenik, a punomoć nije dostavljena uz zahtjev, ispostava PU također će pisanim putem zaključkom pozva opunomoćenika da dostavi punomoć. U slučaju kada tražena dokumentacija ne bude dostavlje-na u ostavljenom roku od 15 dana od primitka zaključka, sukladno čl. 47. st. 4. OPZ-a (NN, br. 115/16), zahtjev za reprogram poreznog duga od-bit će se rješenjem.

∑ je li dužniku FINA prestala izvršava osnovu za plaćanje. Ako se dužniku prestala izvršava osno-va za plaćanje za svotu koja je manja od 10.000,00 kn (iako je osnova iznosila više od 10.000,00 kn), to

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

znači da su ispred PU u Očevidniku redoslijeda os-nova za plaćanje bili drugi vjerovnici iz grupe I. No ako se dužniku uopće nije prestala izvršava osno-va za plaćanje PU, uvidom u dostavljenu potvrdu FINA-e uz zahtjev utvrdit će se jesu li se prestale izvršava osnove za plaćanje drugih vjerovnika iz grupe I. Ako navedeni uvje nisu ispunjeni, PU će rješenjem odbi zahtjev dužnika.

∑ je li dug za koji je podnesen zahtjev za reprogram predmet Zakona. Reprogram poreznog duga može se odobri samo za ona dugovanja koja su obuhva-ćena osnovama za plaćanje koje su bile na izvrše-nju u FINA-i s danom 31. prosinca 2017. godine, a izvršenje te osnove provodilo se i na dan stupanja na snagu Zakona.

∑ je li prilikom analize duga za koji se traži repro-gram nastupila zastara. Ako ispostava uoči kako je predmet rješenja o ovrsi dugovanje za koje je nastupi-la zastara prava na naplatu, tada će najprije, bez odlaganja, proves postupak utvrđivanja zastare prava na naplatu. Na zastaru prava na naplatu PU mora pazi po službenoj duž-nos , pri čemu utvrđivanje za-stare predstavlja i prethodno pitanje koje je potrebno riješi u postupku rješavanja zahtjeva za reprogram poreznog duga. U slučaju kada je zahtjev za re-program podnesen za zastarje-lo dugovanje koje je osigurano založnim pravom na nekretni-ni, ispostava PU donijet će rje-šenje o odbijanju zahtjeva.

Prema čl. 16. Zakona, od dana izvršnos rješenja kojim je odo-bren reprogram do njegova iste-ka, odnosno do izvršnos rješe-nja kojim se reprogram ukida, zastara ne teče.

Primjer 1: Popunjavanje zahtje-va za reprogram poreznog duga

Fizička osoba, Petar Kralj iz Zagre-ba, prestao je obavlja obrtničku djelatnost završnih građevinskih radova 2. travnja 2017. godi-ne. Za iskazane porezne dugove provodio se ovršni postupak u FINA-i prema rješenju o ovrsi na temelju ovršnih i vjerodostojnih

isprava na dan 31. prosinca 2017. godine, a koji se ovršni postupak još uvijek provodi i na dan stupanja na snagu Zakona (21. srpnja 2018. godine). Nakon provedenog otpisa, preostalo ukupno neplaćeno du-govanje s pripadajućim kamatama do dana podnoše-nja zahtjeva iznosi 30.500,00 kn, za koju svotu fi zička osoba podnosi 30. studenog 2018. godine ispostavi PU Novi Zagreb, prema svom prebivalištu, zahtjev za reprogram.

Uz zahtjev dostavlja se i potvrda FINA-e o ukupnom iznosu osnova vjerovnika iz grupe I. koje je FINA prestala izvršava (Hrvatska elektroprivreda d.d. – otpisana svota duga iznosi 3.200,00 kn). Prema vi-sini poreznog duga (do 50.000,00 kn), fi zička osoba predlaže plaćanje ostatka duga u 36. mjesečnih anu-iteta.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

35


3.6. Donošenje rješenja kojim se odobrava reprogram

Ako fi zička osoba udovoljava propisanim uvje ma, PU će donije rješenje kojim se reprogram odobrava. Pre-ma čl. 14. st. 1. i 2. Zakona, o zahtjevu za reprogramom poreznog duga PU odlučuje rješenjem prema pravili-ma koja su propisana za opći upravni postupak. Isto-vremeno s donošenjem rješenja o reprogramu, PU je dužna izradi i Plan otplate reprogramiranih obveza na temelju kojeg će se proves odgovarajuća knjiženja na knjigovodstvenoj kar ci dužnika te izradi dopis s uplatnim računima po vrstama prihoda iz Plana otpla-te. Stoga je dužnik obvezan uplate obavlja na pripa-dajuće uplatne račune gdje je knjigovodstveno eviden- ran dug koji je obuhvaćen reprogramom.

Plan otplate reprogramiranih obveza smatra se sa-stavnim dijelom rješenja, a sadrži sljedeće podatke:∑ glavnicu duga, odnosno svotu reprogramirane obveze∑ broj mjesečnih anuiteta na koji je odobren repro-

gram, a najviše do 60 mjeseci∑ svotu obračuna h kamata do dana donošenja rje-

šenja o reprogramu∑ vrste računa po kojima se odobrava reprogram∑ općinu zaduženja∑ zakonsku zateznu kamatu stopu koja se plaća na

reprogramiranu glavnicu duga∑ datum donošenja rješenja o reprogramu.

Po izvršnos rješenja kojim se odobrava reprogram, obustavlja se ovrha za onu svotu duga koji je obuhva-ćen rješenjem o reprogramu.

Primjer 2: Rješenje kojim se odobrava reprogram duga Nastavno se daje primjer rješenja kojim se fi zičkoj osobi za dug na porezu na promet nekretnina odo-brava reprogram duga na 36 mjesečnih anuiteta.

3.7. Povezivanje uplata prema rješenju o reprogramu sa zaduženjima prema Jedinstvenom obrascu poreza, prireza i doprinosa (JOPPD)

Radi povezivanja uplata prema rješenju o odobrenom reprogramu sa zaduženjima na temelju JOPPD-a, dužni-ci su pri upla anuiteta za vrste prihoda koji su vezani uz JOPPD dužni na nalozima za uplatu u pozivu na broj primatelja kao oznaku P3 (treći podatak), upisa pete-roznamenkastu oznaku JOPPD-a od kojih su prve dvije znamenke (18) oznaka godine u kojoj se obavlja uplata, a iduće tri znamenke (820) oznaka uplate po reprogramu.

Za uplatu anuiteta u ovoj godini, oznaka uplate po re-programu bit će 18820.

Povezivanje uplata sa zaduženjima na vrstama prihoda JOPPD-a provodi se sustavno po staros , te se upla-tom najprije povezuje najstariji nepovezani obrazac.

3.8. Ukidanje reprograma

Ako se dužnik ne pridržava rokova i načina plaćanja reprogramiranog dospjelog poreznog duga, nadlež-na ispostava PU pisanim će putem pozva dužnika na plaćanje dospjelog anuiteta u roku od osam dana od primitka poziva. Ako dužnik u dostavljenom roku ne podmiri dospjeli anuitet, ispostava PU donijet će novo rješenje kojim se ukida rješenje o reprogramu, a sukladno čl. 14. st. 3. Zakona. Po izvršnos rješenja o ukidanju reprograma, potrebno je proves i odgova-rajuća knjiženja na knjigovodstvenoj kar ci dužnika.

Posebno se is če da dužnik može pro v rješenja o od-bacivanju zahtjeva za reprogramom, rješenja o odo-bravanju reprograma te rješenja o ukidanju reprogra-ma izjavi žalbu na način kojim se uređuje opći upravni postupak. Žalba se podnosi Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja, pri čemu žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Na žalbu se plaća 35,00 kn upravne pristojbe prema st. 1. tarifi br. 3 iz Priloga I. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (NN, br. 8/17 – 129/17).

4. ZaključakPorezna uprava smatra se vjerovnikom grupe I. te je FINA na dan 21. srpnja 2018. prestala izvršava osno-ve za plaćanje onih fi zičkih osoba – građana za koje se na dan 31. prosinca 2017. godine provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu, a koja se još uvijek provodila i na dan stupanja na snagu Zakona, do uku-pne svote zbroja glavnice i troškova od 10.000,00 kn, za sve vjerovnike iz grupe I.

Za dospjeli porezni dug (po osnovi poreza, doprino-sa ili drugih javnih davanja) koji nije u potpunos ot-pisan prema odredbama Zakona, a za koji se i dalje provodi ovrha na novčanim sredstvima, fi zičke osobe mogu ispostavi PU, prema svom prebivalištu, pod-nije zahtjev za njegov reprogram. Zahtjev se može podnije najkasnije do 31. prosinca 2018. godine, a svi zahtjevi zaprimljeni nakon isteka roka odbacit će se rješenjem kao nepravovremeni. Obrazac zahtjeva objavljen je na mrežnoj stranici PU, a uz zahtjev treba dostavi i potvrdu FINA-e o ukupnom iznosu osnova vjerovnika iz grupe I. koje je FINA prestala izvršava na temelju Zakona. O zahtjevu za reprogramom poreznog duga PU odlučuje rješenjem prema pravilima koja su propisana za opći upravni postupak. Ovisno o visini, re-programiranje dospjelog poreznog duga odobrava se u jednakim mjesečnim anuite ma na rok otplate od 36 do 60 mjeseci. Na reprogramiranu glavnicu dospjelog poreznog duga obračunava se zatezna kamata po stopi od 6,82 % i to od dana donošenja rješenja do dana dos-pijeća posljednjeg anuiteta. Po izvršnos rješenja ko-jim se odobrava reprogram, obustavlja se ovrha za onu svotu duga koji je obuhvaćen rješenjem o reprogramu.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. UvodPrema sklopljenom ugovoru o radu s poslodavcem, fi zičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaću koja se oporezuje prema odred-bama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16; dalje u tekstu: Zakon) te njegovog provedbenog pro-pisa Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 i 128/17; dalje u tekstu: Pravilnik).

Prema čl. 21. Zakona, primicima po osnovi nesamo-stalnog rada smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osno-vi radnog odnosa. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamo-stalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje, od kojeg iznosa se odbija i neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak, te dobiva porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak od nesamostalnog rada primjenom propi-sanih poreznih stopa ovisno o visini poreznih razreda.

Porez i prirez na dohodak iz plaće radnika poslodavac je obvezan na pravilan način obračuna , obustavi i upla u ime radnika svaki mjesec pri ispla plaće -jekom godine, a tako uplaćeni porez i prirez smatraju se predujmom poreza dok se konačan obračun poreza na dohodak i prireza obavlja na kraju godine s posljed-

njom isplatom plaće (obično s isplatom plaće u prosin-cu za studeni), za svakog pojedinog radnika posebno. Godišnja porezna obveza može bi utvrđena u istom iznosu kao što su i plaćeni predujmovi poreza na do-hodak i prireza jekom godine, ili može bi veća ili ma-nja od plaćenih predujmova kada se ostvaruje pravo na povrat više plaćenog poreza i prireza po konačnom obračunu, odnosno obveza za uplatu poreza.

Radi navedenog, cilj je sastavljanja godišnjeg obraču-na poreza na dohodak iz plaće da se radnicima odmah po učinjenom obračunu, i to s posljednjom isplatom plaće u prosincu, vra preplaćeni porez ako je is u vidu predujma preplaćen jekom godine, odnosno da se upla razlika poreza i prireza ako je is nedovoljno uplaćen jekom godine.

2. Utvrđivanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Svi poslodavci i ispla telji primitaka i mirovina, a pre-ma čl. 47. st. 1. Zakona te čl. 25. st. 5. Pravilnika, ob-vezni su za svoje radnike i druge fi zičke osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, obavi godišnji obračun poreza na dohodak u prosincu te-kuće godine, a najkasnije do 31. prosinca ako jekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovi-to mjesečno isplaćivan ili je porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito radi čega je porez uplaćen u većem iznosu.

Obvezni godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2018. godinuMirjana Mahović Komljenović *

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, za određene poslodavce, odnosno ispla telje primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine), uz zadovoljenje propisanih uvjeta, propisano je sastavljanje go-dišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak. Godišnji obračun poreza iz plaća za 2018 godinu obavlja se s posljednjom isplatom plaće u kalendarskoj godini, a najkasnije do 31. prosinca 2018. godine. Svrha go-dišnjeg obračuna plaće je izravnanje porezne osnovice i ravnomjerno godišnje oporezivanje ako je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana te drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznog osiguranja. Među m, poslodavci mogu obavi utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak iz plaće za 2018. godinu samo za one radnike koji su kod njih radili jekom cijelog pore-znog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi na-cija, Porezna uprava, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

37


Navedeno znači da godišnji obračun poreza iz plaće za 2018. godinu treba obavi u prosincu 2018. godi-ne, a najkasnije do 31. prosinca 2018., i to u pravilu s posljednjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada ako su zadovoljeni propisani uvje za obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna. Tako će radnici već s isplatom plaće u prosincu ostvari povrat više plaće-nog poreza na dohodak te ne trebaju čeka godišnji obračun koji u posebnom postupku po službenoj duž-nos provodi Porezna uprava u idućoj godini.

Prema čl. 21. Zakona, obveznici sastavljanja godišnjeg obračuna su:

• poslodavac – pravna osoba koji je obveznik plaća-nja poreza na dobit i koji radnicima isplaćuje u nov-cu ili daje u naravi plaću po osnovi radnog odnosa

• poslodavac – fi zička osoba koji obavlja samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnog zani-manja, a obveznik je plaćanja poreza na dohodak ili dobit, ima zaposlene radnike te za isplatu poduzet-ničke plaće

• ispla telj plaće članova predstavničkih i izvršnih jela državne vlas i jedinica lokalne i područne

regionalne samouprave za plaću radnika isplaćena za rad u m jelima i jedinicama

• ispla telj plaće fi zičkih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna druš-tva koji ostvaruju plaću za rad u m društvima

• ispla telj naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz domo-vinskog rata I. skupine prema posebnom propisu

• ispla telji mirovina ostvarenih na temelju prijaš-njih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osi-guranje (čl. 21. st. 2. Zakona).

Pri godišnjem obračunu poslodavac ili ispla telj mora utvrdi godišnji dohodak od nesamostalnog rada koji je isplaćen u poreznom razdoblju, a koji se umanjuje za 12 mjesečnih osobnih odbitaka prema podacima iz porezne kar ce, i na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuju se dvije porezne stope:

Mjesečna porezna osnovica u kn

Godišnja porezna osnovica u kn

Porezna stopa

do 17.500,00 do 210.000,00 24 %iznad 17.500,00 iznad 210.000,00 36 %

Svotu godišnjeg poreza na dohodak potrebno je uve-ća i za propisanu stopu prireza ako je radnik imao prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak.

Prema čl. 91. Zakona, propisana je visoka novčana ka-zna od 10.000,00 kn do 50.000,00 kn za poslodavca – pravnu osobu ako ne sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

3. Razlozi za obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Poslodavac i ispla telj primitaka i mirovina obvezan je za radnike i druge fi zičke osobe sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza u sljedećim slu-čajevima:

• ako jekom godine plaća nije redovito mjesečno isplaćivana radi čega radnici nisu mogli iskoris pravo na osobne odbitke na godišnjoj razini ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito (primjerice, u jednom mje-secu su isplaćene dvije plaće koje su oporezivane po najvišoj stopi)

• ako su radnici jekom poreznog razdoblja koris li pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada pla-će na teret sredstava obveznih osiguranja, uz uvjet da su navedeno pravo koris li manje od 12 mjeseci poreznog razdoblja

• u svim drugim slučajevima kada je porezno opte-rećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik ostvario razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza, a radi ravnomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno izravnanja porezne osnovice.

3.1. Uvje za sastavljanje godišnjeg proračuna

Prema čl. 47. st. 2. Zakona, poslodavac i ispla telj pri-mitka obvezan je sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, prema propisanim uvje ma, i to samo za:

• radnike i fi zičke osobe koji su kod njega bili zapo-sleni i ostvarivali plaću ili mirovinu u cijelom pore-znom razdoblju (od 1. 1. do 31. 12. 2018.),

• radnike koji nisu mijenjali prebivalište ili uobičaje-no boravište između gradova i općina koje su pro-pisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

Prema tome, poslodavac ima obvezu sastavljanja go-dišnjeg obračuna poreza na dohodak za sve radnike u slučajevima neredovite isplate plaće u jeku godine ako je u pojedinom mjesecu isplaćena veća plaća, ot-premnina, jubilarna nagrada ili neka druga naknada u iznosu većem od Zakonom i Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa, zbog čega je obračun poreza obavljen primjenom veće porezne stope nego na go-dišnjoj razini, kao i zbog isplate naknade plaće na te-ret sredstava obveznih osiguranja, osim ako to pravo nije korišteno svih 12 mjeseci poreznog razdoblja.

Napominje se da poslodavac ne može sastavi godiš-nji obračun za radnike koji kod njega nisu bili zaposle-

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

ni cijelu godinu te za radnike koji su mijenjali mjesto prebivališta između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak.

Među m, navedeno se ne odnosi na radnike koji su jekom cijele godine radili kod istog poslodavca i nisu

mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište, a jekom godine promijenila se postojeća stopa pri-reza. U tom slučaju poslodavac ima obvezu izračuna-vanja prosječne godišnje stope prireza te za radnike sastavlja godišnji obračun poreza na dohodak (u slu-čaju neredovi h isplata plaće, redovi h isplata pla-ća, ali s različi m poreznim opterećenjem, odnosno za radnike koji su jekom godine ostvarivali pravo na isplatu neoporezivih naknada).

Nastavno se daje pregled promjena stope prireza jekom 2018. godine uz izračun prosječne godišnje

stope prireza za općine.

NazivStopa

prireza – vrijedi do

Stopa proreza – vrijedi

od

Prosječna godišnja stopa

prireza

Matulji 0 %

31. 5. 2018.10 %

1.6. 2018.5,833 %

Plitvička jezera

5 %31. 1. 2018.

8 %1.2. 2018.

7,750 %

Štefanije10 %

31. 1. 2018.8 %

1.2. 2018.8,617 %

Š tar10 %

28. 2. 2018.5 %

1.3. 2018.5,833 %

Negoslavci10 %

28. 2. 2018.5 %

1.3. 2018.5,833 %

Primjerice, prosječna godišnja stopa prireza za 2018. za općinu Negoslavce koja je do 28. 2. 2018. imala propisanu stopu prireza od 10 % a od 1. 3. 2018. pri-rez se smanjio na 5 %., izračunat će se na način:

izračun: 2 mj. x 10 % = 20

10 mj. x 5 % = 50 ukupno 70 : 12 mj. = 5,833 %.

4. Neredovita isplata plaća jekom godine Radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak ili neopore-zivi dio dohotka za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Visina osobnog odbitka ovisi o broju uzdržavanih članova uže obitelji te invalidnos ako postoji, a utvrđuje se prema podacima iz porezne kar ce – obrascu PK poreznog obveznika koja se pre-daje poslodavcu. U slučaju istovremenog rada radni-ka kod dva ili više poslodavaca jekom godine, radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak samo kod onog poslodavca kojem je predao poreznu kar cu, ili može zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema ispla te-ljima, a sukladno čl. 28. st. 8. Pravilnika. U tom slučaju

Porezna uprava na poreznoj kar ci eviden ra omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema ispla -teljima, a sukladno zahtjevu radnika.

Među m, u slučaju neredovi h isplata plaća jekom godine treba uvažava odredbe čl. 25. st. 5. Zakona. Navedenim odredbama Zakona propisano je da u slučaju kada poslodavac ili ispla telj primitka na dan dospjelos ne ispla plaću, a istodobno je prema za-konu kojim se uređuju radni odnosi obvezan dostavi radniku obračun iznosa koji je bio dužan ispla , tada i predujam poreza od nesamostalnog rada obraču-nava i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a ne isplaćenom primitku.

Prema tome, ako plaća za rujan 2018. nije isplaćena jekom listopada, poslodavac je bio dužan do 31. li-

stopada 2018. uruči radniku obračun dospjele, a neisplaćene plaće i upla doprinose te porez na do-hodak i prirez.

Prema čl. 93. st. 2. Zakona o radu (NN, br. 93/14), pro-pisano je da je poslodavac koji na dan dospjelos ne ispla plaću, naknadu plaće ili otpremninu, ili ih ne ispla u cijelos , dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnina, radniku dostavi obračun iznosa koje je bio dužan ispla .

Prema tome, za razliku od ranijih godina, ako poslo-davac nije ispla o plaću radnicima, imao je obvezu do posljednjeg dana u mjesecu obračuna i upla doprinose iz i na plaću, ali bez obračuna poreza na dohodak i prireza. U tom slučaju, nije ni dospjela ob-veza za uplatu obračunatog poreza i prireza, a me ni mogućnost priznavanja prava na korištenje mjeseč-nog osobnog odbitka.

Stoga, radi navedene odredbe propisane čl. 25. st. 5. Zakona, a koja je u primjeni od 1. siječnja 2017., poslo-davac u slučaju neredovite isplate plaće jekom godi-ne više neće treba sastavi godišnji obračun plaće. Naime, više se neće ni utvrdi razlika poreza i prireza za povrat radniku ako je poslodavac priznavao osobni odbitak radnicima i za one mjesece u godini u kojima im nije ispla o ugovorenu plaću budući da istodob-no s nastankom obveze dostave radniku obračunate svote koju je dio dužan ispla , na naplatu dospijeva i obračuna predujam poreza na dohodak od nesa-mostalnog rada. Kada naknadno ispla plaću, poslo-davac više ne obračunava porez na dohodak i prirez jer ih je već obračunao.

4.1. Popunjavanje podataka na obrascu IP

Odredbom čl. 31. st. 11. Pravilnika, propisano je da su poslodavci i ispla telji plaće obvezni popuni iz-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

39


vješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirez na obrascu IP koje trebaju dostavi radniku najkasni-je do 31. siječnja 2019. za 2018. godinu, a u koje se upisuje i ona svota plaće koja nije isplaćena radniku, a dospjela je za isplatu u određenom mjesecu kalen-darske godine.

Prema čl. 31. st. 12. Pravilnika, ako poslodavac na-knadno ispla plaću, a najkasnije do 31. siječnja teku-će godine za prethodnu godinu, prema kojoj je obra-čunat odnosno uplaćen porez sukladno članku 25. stavku 5. Zakona, u obrascu IP se tako isplaćena plaća iskazuje u mjesecu u kojem je nastala obveza uplate predujma poreza na dohodak po osnovi te plaće.

Prema tome, u stupac 3 obrasca IP upisuje se iznos isplaćene ili obračunate plaće (ako ista nije isplaćena u mjesecu u kojem je dospjela na isplatu) te sljedeći iden fi katori:

• iden fi kator 1 – za poslodavce, ispla telje plaće i mirovine kojima su radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke dostavili poreznu kar cu – obrazac PK odnosno kojima je Porezna uprava do-stavila obrazac PK elektroničkim putem po osnovi koje ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđi-vanju predujma poreza na dohodak od nesamo-stalnog rada

• iden fi kator 2 – za poslodavce, ispla telje plaće i mirovine kojima radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke, nisu dostavili poreznu kar -cu – obrazac PK, odnosno kojima Porezna uprava nije dostavila obrazac PK elektroničkim putem i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesa-mostalnog rada, i ne mogu koris osobni odbitak

• iden fi kator 3 – za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak za prote-kla porezna razdoblja prije tekućeg poreznog raz-doblja, prema godinama i to u slučaju iz članka 25. stavka 2. Zakona

• iden fi kator 4 – za ispla telje kada su porezni ob-veznici zatražili raspodjelu osobnog odbitka prema poslodavcima u određenom omjeru (postotku).

5. Godišnji obračun poreza iz plaće pri ispla naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja

Poslodavac je obvezan sastavi godišnji obračun po-reza na dohodak i za svoje radnike ako im je u dije-lu godine isplaćivana plaća, ali su krajem godine za-tečeni na korištenju nekog od prava i to: za rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, mirovanje

radnog odnosa do treće godine života djeteta, bolo-vanje iznad 42 dana zbog privremene nesposobnos za rad radi boles , ozljede ili smještaja u zdravstvenu ustanovu ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili prora-čuna RH. U godišnjem obračunu poreza na dohodak, navedeni radnici ostvarit će pravo na ukupan godišnji iznos osobnog odbitka i na izravnanje porezne osno-vice, te na povrat jekom godine preplaćenog poreza i prireza.

Među m, poslodavac nema obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće za one radnike kojima nije isplaćivanja plaća, već su is ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja i državnog proračuna jekom svih 12 mjeseci u godini budući da su navedene na-knade neoporezive, te nije ni bilo uplate poreza i pri-reza po toj osnovi.

6. Godišnji obračun poreza iz plaće zbog neravnomjernog poreznog opterećenja

Obveza godišnjeg obračuna poreza iz plaća propisana je i za one poslodavce koji su jekom godine svojim radnicima redovito isplaćivali plaću, ali s različi m poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je došlo do oporezivanja primjenom veće pore-zne stope nego na godišnjoj razini. To mogu bi sluča-jevi isplate jekom poreznog razdoblja većeg iznosa bonusa ili 13. plaće kao nagrade za uspješno obavljen posao, isplate jubilarne nagrade, otpremnine, isplata oporezive otpremnine u mjesecu zajedno s isplatom plaće za taj mjesec, naknade, potpore ili ostale na-knade u iznosu većem od Pravilnikom propisanog ne-oporezivog iznosa.

Primjerice, zbog isplate većeg iznosa bonusa u stude-nom 2018. zajedno s isplatom plaće za listopad 2018., radniku je obračunat i obustavljen porez po stopi od 24 % i 36 %, ali na temelju godišnjeg obračuna proizlazi da ne treba pla porez na dohodak samo po stopi od 24 %. Stoga se sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza iz plaće, izravnava porezna osnovica i utvrđuje pravo na povrat jekom godine više plaćenog poreza i prireza, a zbog ravnomjernog oporezivanja na godišnjoj razini.

7. Godišnji obračun poreza zbog promjene osobnog odbitka jekom godine

Prema čl. 26. st. 4. Zakona, svaku promjenu koja utje-če na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) rad-nik treba prijavi nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve i dostavi joj odgovarajuće isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene kako bi poslodavac

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

na temelju upisane promjene u obrascu PK mogao ispravno obračuna i obustavi porez i prirez iz pla-će. To može bi u slučaju kada je kod radnika jekom godine došlo do određenih promjena u smislu pove-ćanja osobnog odbitka zbog rođenja djeteta, nastupa vlas te invalidnos ili invalidnos za uzdržavane čla-nove uže obitelji, a koje povećanje faktora osobnog odbitka nije bilo upisano u poreznu kar cu – obrazac PK u roku kojim bi se osiguralo da se nastala promje-na uzme u obzir prije prve sljedeće isplate plaće.

Ako promjenu podataka na obrascu PK radnik nije obavio na vrijeme, poslodavcu nije bila poznata pro-mjena faktora osobnog odbitka u trenutku isplate plaće, radi čega se u pojedinim mjesecima porez na dohodak obračunava i plaća po višim stopama nego što bi to trebalo na godišnjoj razini.

Tako je, primjerice, radnik kojem se rodilo dijete 25. svibnja 2018. promjenu porezne kar ce i povećanje osobnog odbitka za uzdržavano dijete na temelju izvoda iz ma ce rođenih trebao prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu te dostavi poslodavcu do 25. lipnja 2018. Kad se podaci koji utječu na iznos osobnog odbitka u poreznoj kar ci promijene u jeku mjeseca, pravo na osobni odbitak uvijek se zaokružu-je na pune mjesece i to u korist poreznog obveznika. Prema navedenom, radnik ostvaruje pravo na uve-ćani osobni odbitak za rođeno dijete već od svibnja 2018., a kako je obrazac PK ispravljen u lipnju kada je već obračunat i obustavljen porez iz plaće za svibanj 2018., to se uvećani osobni odbitak može iskoris dobrovoljnim sastavljanjem godišnjeg obračuna po-reza od strane poslodavca.

Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće poslodavac obavlja na is način kao i u slučajevima kada je to obvezan učini , što znači samo za radnike koji su kod njega radili jekom cije-le godine te nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak.

Među m, ako poslodavac nije odlučio dobrovoljno sastavi godišnji obračun poreza, pravo na godišnje osobne odbitke radnici mogu ostvari putem zahtje-va za priznavanjem prava u posebnom postupku pod-nošenjem obrasca ZPP – DOH koji se za 2018. može podnije do kraja veljače 2019. godine. Ako su gra-đani korisnici elektroničke usluge e-građani, obrazac ZPP – DOH za 2018. podnose elektroničkim putem korištenjem usluga koje se nude putem jedinstvenog portala Porezne uprave.

Više plaćeni porez poreznom obvezniku vraća se pre-ma rješenju koje je Porezna uprava dužna dostavi do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

8. Utvrđivanje godišnjeg poreza iz plaćeGodišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg pri-mitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj go-dini uplaćene doprinose za mirovinsko osiguranje I. i II. stupa te za osobni odbitak na godišnjoj razini.

Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka služi za pokriće osnovnih životnih potreba radnika te za uzdržavanje djece i članova njegove uže obitelji, a uvećava se za vlas tu invalidnost radnika te za in-validnost djece ako ista postoji, prema propisanim faktorima.

Umanjenjem ukupnih primitaka po osnovi nesa-mostalnog rada za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja i ukupni godišnji osobni odbitak radnika, dobiva se porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak po propisanim poreznim stopa-ma i prirez ako je propisan za mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika.

Godišnja obveza poreza na dohodak za 2018. utvrđu-je se primjenom dviju poreznih stopa od 24 % i 36 %, a obračuna godišnji porez iz plaće uvećava se za propisanu stopu prireza.

Pri godišnjem obračunu poreza na dohodak iz plaće, uspoređuje se iznos utvrđene godišnje porezne ob-veze i uplaćenog predujma poreza i prireza jekom godine, te utvrđuje razlika najčešće za povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza koji je posloda-vac obvezan vra radniku.

U tom slučaju poslodavac može:

• odmah vra radniku preplaćeni iznos poreza na dohodak i prireza, a koji se može prebi s njego-vom obvezom poreza na dohodak i prireza kod posljednje isplate plaće, odnosno prebijanje je mo-guće učini umanjenjem tekuće porezne obveze radnika s područja iste općine ili grada

• podnije zahtjev za povrat poreza nadležnoj ispo-stavi Porezne uprave prema svom sjedištu ako je iznos povrata veći od obveze poreza na dohodak i prireza kod posljednje isplate plaće, putem aplika-cije SNU – Specifi kacije nepovezanih uplata.

8.1. Iskazivanje podataka o utvrđenim razlikama u poreznim evidencijama

Utvrđene razlike po godišnjem obračunu poreza iz pla-ća za 2018. godinu poslodavci su obvezni upisa u pro-pisane evidencije i to u: obrazac DNR, Jedinstveni obra-zac poreza, prireza i doprinosa (JOPPD) i obrazac IP.

Prema čl. 30. Pravilnika, za svakog zaposlenog rad-nika poslodavci i ispla telji primitaka dužni su vodi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

41


Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada – obra-zac DNR, u koju se upisuju podaci o svim isplatama po osnovi plaće, obustavljenim i uplaćenim doprino-sima za obvezna osiguranja iz plaće te o porezu i pri-rezu i to kronološkim redom kako su isplate obavlje-ne jekom godine. Obrazac DNR poslodavac može po obliku i sadržaju prilagodi svojim potrebama, ali je obvezan osigura da prilagođeni obrazac sadrži sve propisane elemente.

Godišnji obračun plaće za 2018. obavlja se tako da se na dan posljednje isplate plaće u godini zbroje podaci u obrascu DNR koji se odnose na sve prethodno ispla-ćene plaće po kojima je obavljen obračun i uplata po-reza na dohodak. Zbrojnim podacima u obrascu DNR treba pribroji i posljednju plaću u prosincu 2018. te utvrdi neiskorištene iznose godišnjih osobnih odbi-taka i obračuna porez i prirez po poreznim stopama i poreznim razredima za 2018.

Utvrđenjem razlika između godišnjeg obračuna plaća i plaća koje su prethodno isplaćene, dobiva se razlika poreza i prireza za povrat ili uplatu.

Utvrđena razlika za povrat poreza i prireza iskazuje se i u obrascu IP koji poslodavac dostavlja samo radniku do kraja siječnja 2019. za 2018. godinu, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave. U zadnjem zbir-nom redu obrasca IP ne mogu bi iskazane nega vne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez (stupci 7 i 8) mogu bi najmanje jednaki nuli.

Primjer:

Pravna osoba Sirius d.o.o. sa sjedištem u Samoboru ima cijelu godinu zaposlenog jednog radnika, Ivana Bana s prebivalištem u Zagrebu koji prema skloplje-nom ugovoru o radu prima mjesečnu bruto plaću u iznosu od 16.000,00 kn. Prema dostavljenom obras-cu PK ostvaruje pravo na faktor osobnog odbitka 1,00 jer nema uzdržavanih članova tako da mu osob-ni odbitak iznosi 3.800,00 kn mjesečno. Poslodavac je radniku u listopadu ispla o veću plaću radi čega je došlo do oporezivanja primjenom veće stope po-reza, te je potrebno izravna poreznu osnovicu na godišnjoj razini.

Prema čl. 31. Pravilnika, na osnovi podataka iz obras-ca DNR poslodavci su obvezni vodi i izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – obrazac IP, kao obveznu evidenciju u koju se kronološkim slije-dom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada ili obraču-na h primitaka (u slučaju neisplate plaće prema čl. 25. st. 5. Zakona), uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje plaću jekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja.

Godišnji obračun plaće za 2018. za radnika Ivana Bana

Mjesec isplate Iznos plaće Doprinosi iz

plaće Dohodak Osobni odbitak

Porezna osnovica Porez Prirez Porez i

prirezNeto plaća za isplatu

Siječanj 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Veljača 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Ožujak 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Travanj 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Svibanj 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Lipanj 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Srpanj 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Kolovoz 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Rujan 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20Listopad 46.000,00 9.200,00 36.800,00 3.800,00 33.000,00 9.780,00 1.760,40 11.540,40 25.259,60Studeni 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20I-IX 206.000,00 41.200,00 164.800,00 41.800,00 123.000,00 31.380,00 5.648,40 37.028,40 127.771,60Prosinac 16.000,00 3.200,00 12.800,00 3.800,00 9.000,00 2.160,00 388,80 2.548,80 10.251,20I-XII 222.000,00 44.400,00 177.600,00 45.600,00 132.000,00 33.540,00 6.037,20 39.577,20 138.022,80Godišnji obračun 222.000,00 44.400,00 177.600,00 45.600,00 132.000,00 31.680,00 5.702,40 37.382,40 140.217,60

Razlika -1.860,00 -334,80 -2.194,80 2.194,80

Poslodavac sastavlja godišnji obračun poreza za 2018., a koji se utvrđuje na sljedeći način:

Red.br.

OPISGodišnji obračun

2018.1. Godišnji iznos bruto plaće 222.000,002. Doprinosi iz plaće 44.400,003. Dohodak 177.600,004. Godišnji osobni odbitak 45.600,005. Godišnja porezna osnovica 132.000,006. Porez po stopi 24 % (do 210.000,00) 31.680,007. Godišnji prirez 18 % 5.702,408. Ukupno godišnji porez i prirez 37.382,409. Uplaćeno poreza i prireza I-XI 39.577,20

10. Više uplaćeno poreza i prireza 2.194,80

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Na temelju godišnjeg obračuna i ravnomjerno raspo-ređene porezne obveze po mjesecima, poslodavac će radniku zajedno s isplatom plaće u prosincu 2018. vra preplaćeni porez i prirez za 2018. godinu u iznosu od 2.194,80 kn. (10.251,20 + 2.194,80)

Godišnji obračun poreza na dohodak poslodavac iskazuje i u obrascu IP koji predaje radniku do 31. si-ječnja 2019. za 2018. godinu.

U JOPPD se upisuju podaci o ispla plaće u posljed-njem mjesecu kalendarske godine te podaci iz godiš-njeg obračuna poreza na dohodak i prireza.

Podaci se iskazuju na JOPPD-u na str. B u zasebnim recima:• posebno iznos plaće za 11. mjesec koja je isplaćena

u prosincu• posebno iznos godišnjeg obračuna poreza za 2018.

U JOPPD-u na str. A pod V.1. ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza po osnovi nesamostalnog rada iskazuje se više plaćeni porez u iznosu od 2.194,80 s nega vnim predznakom „-„ koji iznos predstavlja ra-zliku preplaćenog poreza i prireza iskazanog na str. B JOPPD-a. Prema podacima iz primjera godišnjeg obra-čuna poreza na dohodak za radnika Ivana Bana, na str. B JOPPD-a upisuju se sljedeći podaci:Oznaka stupca

Naziv stupca šifra

6. 2.Oznaka primitka /obveze doprinosa

0406 – obveze po konačnom godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza

10. 1. i 10. 2.

Razdoblje obračuna od; razdoblje obračuna do

cijela godina od 1. 1. do 31. 12. 18.

14. 1.Iznos obračunatog poreza na dohodak

može bi nega van s predznakom minus „-„

16. 2. Iznos za isplatuiznos preplaćenog poreza koji se vraća radniku (2.194,80 kn)

JOPPD se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate plaće ili najkasnije sljedeći dan.

9. Ispravak godišnjeg obračuna poreza na dohodak

Prema čl. 83. st. 11., 12. i 13. Pravilnika, propisano je da se ispravak JOPPD-a obavlja kada se naknadno utvrdi manji ili viši iznos poreza i prireza za povrat od iznosa iskazanog u već predanom JOPPD-u.

Ako je za poreznog obveznika na izvornom JOPPD-u iska-zan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za kojeg se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskaza manji iznos za po-vrat, ispravak iskazanog iznosa iskazuje dopunom izvor-nog JOPPD-a s oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskaza iznos za koji se treba umanji iznos povrata iska-zan u izvornom JOPPD-u, ali s pozi vnim predznakom.

Primjer: poslodavac pri godišnjem obračunu nije uo-čio da je radnik promijenio podatke na poreznoj kar- ci, primjerice, o raspodjeli osobnog odbitka za dije-

te između supružnika. Poslodavac treba sastavi novi godišnji obračun u kojem će za povrat poreza utvrdi manji iznos poreza na dohodak.

Ako je za nekog stjecatelja primitka / osiguranika na izvornom JOPPD-u iskazan povrat po godišnjem obra-čunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za kojeg se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskaza veći iznos za povrat, ispravak iskaza-nog iznosa za povrat iskazuje se dopunom izvornog JOPPD-a s oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskaza razlika za povrat s nega vnim predznakom.

Primjer: nakon što je sastavljen godišnji obračun, poslo-davac je utvrdio da se radniku u 12 mj. rodilo dijete koje je upisano na PK i da radnik ima pravo na uvećani osobni odbitak za dijete budući da se promjena nastala jekom mjeseca zaokružuje u korist poreznog obveznika. Poslo-davac sastavlja novi obračun uzimajući u obzir i olakšicu za novorođeno dijete i utvrđuje veći iznos za povrat.

Ako je za nekog poreznog obveznika na izvornom obrascu iskazan povrat po godišnjem obračunu pore-za na dohodak od nesamostalnog rada, a nakon toga uslijedi nova isplata primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada za koju ispla telj u trenutku godišnjeg obračuna nije znao ili nije mogao zna , novi godišnji obračun (reobračun godišnjeg obračuna) iskazuje se u novom JOPPD-u s oznakom vr-ste izvješća 1 na dan nove isplate, a u kojem se iskazuje razlika između iznosa povrata / uplate po godišnjem obračunu iskazanom u prethodnom JOPPD-u i iznosa koji je izračunat u novom godišnjem obračunu u koje-mu je uzet u obzir i naknadno isplaćeni primitak.

10. ZaključakGodišnji obračun poreza iz plaće za 2018. godinu sa-stavlja se radi veće isplate u jeku pojedinog mjeseca poreznog razdoblja ili isplate neoporezivih naknada na teret sredstava obveznih osiguranja, kada je mo-guće ostvari pravo na povrat više plaćenog poreza.

Poslodavac može izvrši godišnji obračun poreza na do-hodak iz plaće samo u prosincu budući da trebaju bi zadovoljeni uvje da radnik kod poslodavca mora bi zaposlen jekom cijelog poreznog razdoblja, a obračun se sastavlja za radnike koji nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Ako je -jekom godine uvedena nova stopa prireza, poslodavac je pri godišnjem obračunu plaće dužan izračuna prosječnu godišnju stopu prireza. Kada se naknadno utvrdi manji ili viši iznos poreza i prireza za povrat od iznosa iskazanog u već predanom JOPPD-u, obavlja se ispravak obrasca.

Odredbama Zakona propisane su visoke novčane ka-zne za poslodavce pravne i fi zičke osobe koji su ob-vezni, a ne sastave godišnji obračun poreza iz plaće.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

43

UDK 347.7 PLAĆE I NAKNADE

1. Uvod Pravo isplate božićnica i prigodnih darova zaposlenici ostvaruju na temelju radnog odnosa, a prema zako-nu, kolek vnom ugovoru, pravilniku o radu, ugovoru o radu, odnosno prema sporazumu sklopljenim izme-đu radničkog vijeća i poslodavca. Dakle, navedenim ak ma propisana su prava zaposlenika, a čija isplata mora bi sukladna poreznim pravilima.

Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 115/16) i dosad važeći Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17) defi nirali su da je zaposleniku jekom go-dine dopušteno ispla neoporezivo 2.500,00 kn prigodnih nagrada u što spadaju božićnice, regresi, uskrsnice i drugo.

Novim poreznim propisom, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na doho-dak (NN, br. 106/28) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 106/18) ne mijenjaju se neoporezivi iznosi prigod-nih nagrada. Božićnica, naknada za godišnji odmor i druge prigodne nagrade ostale su nepromijenjene, odnosno mogu se neoporezivo ispla do 2.500,00 kn neoporezivo. Novine su defi nirane u okviru novog oblika ne-oporezivih darivanja radnika naziva Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađiva-nja radnika, objašnjeni u poglavlju 6.

Po pitanju božićnice, potrebno je utvrdi ostvaruje li se pravo na neoporezivu isplatu božićnice ili ne, ovisno o tome je li se jekom godine već zaposleniku ispla o dopušteni neoporezivi iznos prigodnih nagrada.

Osim toga, poreznim propisom određeno je kako je dopušteno neoporezivo ispla dar djetetu do 15 godina staros koje je jekom 2018. (do 31. prosin-ca) navršilo 15 godina, i to u iznosu od 600,00 kn. Ta-kođer, dopušteno je ispla neoporezivo 600,00 kn darova u naravi pri čemu se svakako jedan dio može ispla povodom božićnih blagdana, ali, također, tre-ba utvrdi je li zaposleniku jekom godine već ispla-ćeno darova u naravi u iznosu od 600,00 kn ili više, odnosno ima li prostora za neoporezivo darivanje u naravi u 2018. godini.

2. Ostvarivanje prava na božićnicu i prigodne darove

2.1. Izvori prava

U praksi se često događaju dvojbe u vezi sa samim izvorom prava zaposlenicima tako da se nerijetko poseže za Pravilnikom o porezu na dohodak da bi se utvrdilo ostvaruje li se određeno pravo ili ne. Među- m, Pravilnik o porezu na dohodak defi nira porezno

priznate iznose, no izvori prava zaposlenika (zakoni, pravilnici, kolek vni ugovori, sporazumi, ugovori o radu i sl.) defi niraju načine konzumacije prava. Zakon o radu (NN, br. 93/14, 127/17; dalje u tekstu: ZOR) je krovni zakon koji uređuje materijalna prava zaposle-nika i njime pravo na božićnicu nije uređeno. Tako-đer, nije uređeno pravo na prigodni dar zaposleni-ku: dar za dan sv. Nikole za zaposlenikovo dijete, ni mogućnost isplate dara u naravi.

Unatoč tome, navedena prava najčešće jesu predmet uređenja nekog od drugih izvora prava zaposlenika, a koji obvezuju poslodavca: kolek vnog ugovora, sporazuma između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnika o radu, ugovora o radu. Sva prava koja su defi nirana pravilnikom o radu ins tucije, te kolek v-

Božićnica, prigodna darivanja i novi oblici nagrađivanja u 2018. Maja Butorac *

Pravo isplate božićnica i prigodnih darova zaposlenici u javnom i neprofi tnom sektoru ostvaruju na temelju radnog odnosa, a sukladno s izvorima radnog prava i poreznim pravilima. Novi porezni propisi pokrenuli su brojna pitanja mogućih isplata novodefi niranih neoporezivih nagrada (za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja) u javnom i neprofi tnom sektoru. U članku je objašnjeno upravo ostvarivanje pra-va na prigodne božićne nagrade, ali i porezno novodefi nirane nagrade zaposlenicima u državnom, javnom i neprofi tnom sektoru.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

44

PLAĆE I NAKNADE UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

nim ugovorom koji obvezuje poslodavca, obvezno se izravno primjenjuju na sve zaposlenike ins tucije. U slučaju da je pravo na božićnicu i druge prigodne da-rove defi nirano u više izvora koji obvezuju poslodav-ca, u različi m iznosima, uz različite uvjete, sukladno članku 9., stavku 3. ZOR-a, poslodavac je dužan za-posleniku omogući za zaposlenika najpovoljnije defi nirano pravo.

2.2. Prava zaposlenih u nepunom radnom vremenu

U praksi postoje različite dvojbe po pitanju ostvari-vanja prava za one zaposlenike koji rade u nepunom radnom vremenu. Općenito je pravilo da zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu moraju ostva-ri ista prava, kao i oni koji rade u punom radnom vremenu, radi izbjegavanja moguće diskriminacije. Poslodavac je dužan osigura iste uvjete rada za-poslenicima koji su zaposleni na temelju ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, kao i zaposleni-cima s ugovorom o radu u punom radnom vreme-nu (čl. 63., st. 1. ZOR-a), što prak čno znači da, ako se odlukom donese da se božićnica i prigodni darovi isplaćuju zaposlenicima ustanove, tada se isplaćuju svima, dakle, kako zaposlenicima zaposlenim u pu-nom tako i zaposlenicima zaposlenim u nepunom radnom vremenu.

Pritom, važno je napomenu da je člankom 62., stavkom 6. ZOR-a određeno da se plaća i druga ma-terijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vreme-nu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Odnosno, ZOR propisuje da ako zaposlenik radi polovinu radnog vremena, ostvaruje pravo na po-lovinu propisane božićnice (dakle, razmjerno rad-nom vremenu).

Među m, ako pravilnik o radu određuje da se svim za-poslenicima (onima koji imaju ugovor o radu s punim i s nepunim radnim vremenom) božićnica isplaćuju u punom iznosu, tada zaposlenik ostvaruje povoljnije pravo defi nirano pravilnikom o radu. Kako je po pi-tanju prigodnih darova povodom Božića navedenim stavkom 6. članka 62. samo za božićnice decidirano utvrđeno da se zaposleniku dodjeljuje iznos razmje-ran radnom vremenu, u praksi se pojavljuju dvojbe ostvaruju li zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu pravo na isplatu prigodnih darova djeci razmjerno radnom vremenu ili u punom iznosu.

Do službenih tumačenja koja bi to opovrgla, sma-tra se da se drugi prigodni darovi zaposlenicima

nenavedeni u ZOR-u, a koji rade u nepunom rad-nom vremenu, dodjeljuju u punom iznosu na is način kako se dodjeljuju i zaposlenicima koji rade u punom radnom vremenu, odnosno smatra se da se o pitanju prigodnih darova povodom Božića razmje-ran dio računa isključivo za božićnice, što i jest utvr-đeno u ZOR-u.

2.3. Prava osoba koje rade u više ins tucija

S obzirom na to da ostvarivanje prava na prigodne darove nije dovoljno pravno regulirano Zakonom o radu, u praksi se obraća na odredbe kolek vnih ugo-vora i druge autonomne izvore radnog prava koji su relevantni za zaposlenika, a često se sklapaju i spo-razumi između ustanova koje zapošljavaju zaposleni-ka na pola radnog vremena radi usklađivanja prava. Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju ista prava kao i zaposlenici s punim radnim vremenom glede određenih prava defi niranih kolek- vnim ugovorima ili sporazumom.

Obično zaposlenik koji radi nepuno radno vrijeme u jednoj ili više ustanova, ima pravo na jedan puni iznos dara za dijete, koji će ispla ustanova u kojoj zaposlenik ostvaruje pravo na osobni odbitak prigo-dom obračuna plaće, no ako je sporazumom ili ko-lek vnim ugovorom drugačije defi nirano, moguće je da zaposlenik dobije razmjerni dio dara od svakog pojedinog poslodavca.

Što se če samog iznosa, na to upućuje i ZOR, član-kom 62., stavkom 6. kojim je određeno je da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđu-ju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vre-menu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To konkretno znači kako je moguće da pravilnik o radu određuje da se svim zaposlenicima ( onima koji imaju ugovor o radu s punim i s nepunim radnim vreme-nom) prigodni dar isplaćuje u punom iznosu, pri čemu zaposlenik ostvaruje povoljnije pravo defi nirano pra-vilnikom o radu.

Novina od 1. siječnja 2017. jest da prigodna nagrada koja se isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u istom poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je jekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom po-slodavcu podnije pisanu izjavu u kojoj će naves je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunat i uplaćen pre-dujam poreza na dohodak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

45


U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može ispla - samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00

kuna).

3. Porezni tretman božićnica i prigodnih darova

Božićnica i dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole materijalna su prava čija je isplata karakteris čna za prosinac. Osim božićnica i dara za djecu, zaposleniku se može dodijeli dar u naravi, u prosincu, kao i u bilo kojem drugom mjesecu, no u prosincu dar za djecu može bi uvećan, odnosno pored dara za djecu, zapo-sleniku se mogu uruči pokloni za djecu (prema po-reznim i posebnim propisima) koji će uveća osnovni dar djetetu.

3.1. Porezni tretman isplate božićnice

Poslodavac ostvaruje pravo neoporezive isplate božićnica zaposlenicima sukladno Pravilniku o po-rezu na dohodak (čl. 7., st. 2., t. 5.), kojim se utvrđu-je da se jekom godine neoporezivo mogu ispla prigodne nagrade u visini do 2.500,00 kuna godiš-nje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.).

Primjerice, ako je zaposleniku jekom 2018. godine izvršena isplata regresa za godišnji odmor u visini od 2.500,00 kn, poslodavac ne može neoporezivo ispla božićnicu jer je iskorištena mogućnost neo-porezive isplate prigodnih nagrada za 2018. godinu. Poslodavac će u tom slučaju bi obvezan božićnicu oporezova , odnosno izvrši sva obvezna javna da-vanja na neto iznos božićnice (porez, prirez, doprino-si). Ako je jekom 2018. godine zaposleniku isplaćen regres za godišnji odmor u visini od 2.000,00 kn, tada mu se božićnica neoporezivo može ispla u visini od 500,00 kn, a sve iznad toga se oporezuje, odno-sno pribraja se plaći za prosinac, čime se posljedično uvećava dohodak od nesamostalnog rada za do čni mjesec.

Neoporezivi iznos božićnice može se ispla u go-tovini (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 92.) ili na tekući račun, odnosno u novcu, ali i u naravi dok se oporezivi iznos božićnice isplaćuje na tekući račun ili u naravi, odnosno nije dopuštena gotovinska isplata iste.

3.2. Porezni tretman isplate dara za djecu

Poslodavac raspolaže pravom neoporezive isplate dara djetetu sukladno Pravilniku o porezu na doho-dak (čl. 7., st. 2., t. 18.), kojim se utvrđuje da se je-kom godine neoporezivo može ispla dar djetetu do 15 godina staros , do 600,00 kn godišnje.

Važno je obra pažnju na granične slučajeve. Primjerice, ako dijete navršava 16 godina 31. pro-sinca 2018., odnosno jekom čitave 2018. godine ima 15 godina (čak i na dan donošenja odluke o ispla ovog prava ima 15 godina), smatra se da roditelj ne ostvaruje pravo na neoporezivi dar za dijete jer porezni propis tumači da je uvjet za ovu isplatu da dijete u do čnoj godini navršava 15 go-dina staros .

Primjerice, ako se odlukom propiše isplata dara djete-tu u iznosu od 700,00 kn, poslodavac će u tom slučaju bi obvezan oporezova sav iznos veći od porezno priznatog troška, odnosno oporezovat će 100,00 kn. U tom slučaju, poslodavac je dužan izvrši sva obve-zna javna davanja na neto iznos oporezivog djela dara (porez, prirez, doprinosi). Time, 100,00 kn se pribraja plaći za prosinac čime se posljedično uvećava doho-dak od nesamostalnog rada.

Neoporezivi iznos dara za djecu može se ispla u gotovini (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 92.) ili na tekući račun, odnosno u novcu, ali i u naravi dok se oporezivi iznos dara isplaćuje na tekući račun ili u naravi, odnosno nije dopuštena gotovinska isplata istog.

3.3. Porezni tretman isplate dara u naravi zaposlenicima

Zaposlenicima se osim božićnica i dara za djecu može dodijeli dar u naravi, čime se prigodno darivanje zaposlenika može uveća . Postoji mogućnost da se zaposlenika, pored isplate božićnice, daruje u naravi.

Također, pored dara za djecu, zaposleniku se mogu uruči pokloni za djecu (prema poreznim i posebnim propisima), koji će uveća osnovni dar djetetu. Ne-oporezivo se dar u naravi (stvarima ili uslugama) može ispla (sukladno Pravilniku o porezu na do-hodak, čl. 22., st. 3., t. 7.) u vrijednos do 600,00 kn godišnje.

Tako, recimo, ako kolektivni ugovor ili pravilnik o radu propisuje mogućnost isplate dara za djecu u visini od 600,00 kn, a odlukom čelnika se za-poslenika daruje poklonom za darivanje djeteta u vrijednosti od 150,00 kn, tada roditelj djeteta ostvaruje pravo na isplatu dara za djecu u visini od 600,00 kn i pored toga poklon u vrijednosti od 150,00 kn u vidu dara u naravi, a sve u svrhu darivanja djeteta.

U ovom slučaju, dar za djecu do 15 godina staros u visini od 600,00 kn u cijelos je neoporeziv jer je sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 7. st. 2. t. 18. Pravilnika), dar djetetu do 15 godina staros

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

(koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navr-šilo 15 godina) neoporeziv do 600,00 kn godišnje. Poklon u vrijednos od 150,00 kn je neoporeziv ako zaposlenik u 2018. godini nije imao darivanja u naravi veća od 600,00 kn. Ako je imao darivanja u 2018. u iznosu 600,00 kn ili većem, tada se poklon u vrijednos 150,00 kn smatra neto plaćom zapo-slenika, stoga je poslodavac obvezan obračuna sva obvezna javna davanja na taj iznos (porez, prirez, doprinose).

3.4. Neke posebnos isplate božićnih prigodnih darova

Važno je istaknu da se prethodno nabrojana neo-poreziva božićna prigodna darivanja odnose samo na osobe u radnom odnosu kod poslodavca, no ne i na sve druge osobe koje imaju određeni poslovni odnos s poslodavcem, primjerice, osobe kojima se nakna-da za obavljeni rad povremeno isplaćuje na temelju drugog dohotka, no nemaju zasnovan radni odnos u ins tuciji.

Tablica 1. Porezne specifi čnos kod isplate božićnih pri-godnih darivanja

RBPrimitak zaposle-

nika

Dopušteni neoporezivi iznos (god.)

Mogući načini isplate

neopore-zivog djela primitka

Mogući načini isplate

oporezivog djela

primitka

Napomene

1 Božićnica 2.500,00 kn

u novcu (gotovina

ili na tekući račun);

u naravi

na tekući račun;

u naravi

prigodne nagrade

neoporezivo u kumula vu do 2.500,00 kn/

god. (božićnica, naknada za

godišnji odmor i sl.).

2 Dar za djecu 600,00 kn

u novcu (gotovina

ili na tekući račun);

u naravi

na tekući račun;

u naravi

dar djetetu do 15 godina staros koje

je jekom 2018. (do

31. prosinca) navršilo 15

godina

3 Dar u naravi 600,00 kn u naravi

u naravi (u

stvarima, uslugama i pravima koje imaju novčanu

vrijednost)

dar u stvarima ili uslugama

čija se vrijednost utvrđuje

prema tržišnoj vrijednos

Izvor: obrada autorice

4. Darovi djeci u državnom i javnom sektoru

4.1. Pravo na darove djeci u državnim službama

Državni službenici i namještenici pravo na dar za dje-cu ostvaruju na temelju članka 57. Kolek vnog ugo-vora za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17, 12/18). Njime se utvrđuje da svakom službe-niku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole.

Također je propisano da će o visini dara za djecu Vla-da RH i sindika državnih službi pregovara svake go-dine u postupku donošenja Prijedloga Državnog pro-računa s m da, ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je iznosila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Kako ne postoji posebno potpisan sporazum, pri-mjenjuje se posljednje potpisan sporazum između Vlade RH i sindikata državnih službi koji da ra iz 2007. godine. Sporazumom o visini regresa, božić-nice i dara za djecu u 2007. godini, dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole za 2007. godinu utvrđen je u iznosu od 500,00 kn, tako da se taj iznos primje-njuje i u 2018. godini.

Pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole za službenike i namještenike u državnim službama je usklađeno s poreznim propisima, odnosno bitno je da dijete u te-kućoj godini u kojoj se isplaćuje dar navršava 15 godi-na tako da zaposlenik ostvaruje pravo na navedeni neoporezivi primitak ako je ispunjen uvjet da je di-jete jekom 2018. godine (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros .

S obzirom na to da je Pravilnikom o porezu na do-hodak propisano da se dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros ) neoporezivo isplaćuje do 600,00 kuna godišnje, dar djetetu u državnim službama koji se isplaćuje u visini od 500,00 kn u cijelos je neoporeziv. Odredbe Zakona o porezu na dohodak u praksi su izazvale određene dvojbe u vezi s me tko od roditelja ostvaruje pravo na neopore-zivi dar djetetu: oba roditelja, roditelj koji ostvaruje pravo na poreznu olakšicu na dijete ili roditelj prema njihovom vlas tom dogovoru.

Bez obzira na to tko koris poreznu olakšicu na dijete, dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole mogu ostva-ri oba roditelja zaposlena u državnoj službi. Ako je drugi roditelj zaposlen u ins tuciji koja nije državna služba, zaposlenik državne službe također ostvaruje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

47


pravo na dar, a za drugog roditelja ostvarivanje ovog prava ovisi o kolek vnom ugovoru i ak ma ins tucije čiji je zaposlenik.

Naime, neupitno je ostvarivanje prava na dar za dije-te u prethodno navedenom slučaju jer je člankom 57. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike decidirano propisano da svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole.

4.2. Pravo na darove djeci u javnim službama

Dar u prigodi dana sv. Nikole defi niran je Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namješteni-ke u javnim službama (NN, br. 128/17, 47/18; dalje u tekstu: TKU), stavkom 69. Svakom zaposleniku rodi-telju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole.

O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s m da, ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je iznosila zadnja ispla-ta dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugo-vora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Posljednje potpisan sporazum je Sporazum o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. godini od 29. lipnja 2007., kojim je iznos dara za djecu utvrđen u visini od 500,00 kn neto. Stoga, kako ne postoji kasnije defi niran sporazum kojim se uređuje visina dara za djecu u prigodi dana sv. Nikole, u 2018. godini visina iznosa dara za dijete iznosit će kao i u 2007., dakle, 500,00 kn.

Dar djetetu u iznosu od 500,00 kn u cijelos je neo-poreziv s obzirom na to da je Pravilnikom o porezu na dohodak propisano da se dar djetetu do 15 go-dina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina) neoporezivo isplaćuje do 600,00 kuna godišnje.

U praksi se često pojavljuju dvojbe oko ostvarivanja ovog prava ako oba roditelja djeteta mlađeg od 15 godina rade u istoj ustanovi o čemu se Komisija za tumačenje odredbi TKU-a izjasnila kako slijedi1: su-kladno TKU-u, pravo na dar za djecu ima svaki radnik zaposlen u javnoj službi koji ima dijete do 15 godina. Prema tome, to pravo imaju oba roditelja, neovisno o tome što rade u istoj ins tuciji.

1 Tumačenje Povjerenstva za tumačenje odredbi TKU-a, Tumačenje br. 22/2014, od 23. lipnja 2014.

Pravo na dar djetetu do 15 godina staros u prigodi dana sv. Nikole pripada svakom djetetu zaposlenika javne službe, a koje je 15 godina navršilo ne do 6. pro-sinca (kada se pravo ostvaruje) već u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar.

Pravo na dar za djecu prošireno je i na posvojitelje i skrbnike djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se dar isplaćuje. Ovo je pravo TKU-om prošireno na po-svojitelje i skrbnike.

4.3. Pitanja iz prakse

Koja je razlika između plaće u naravi i dara u naravi, postoje li limi i koliko iznose?

Plaća u naravi je primitak po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona o po-rezu na dohodak u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala pri-manja u naravi). Primitak u naravi obično je sinonim za davanje darova, usluga bez naknade i slično, a koji je utvrđen pojedinačnom vrijednos u neoporezivom iznosu do 600,00 kn, po pojedinom radniku i osoba-ma koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona go-dišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odno-sno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se, u smislu Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi.

Za koje od navedenog se predaje JOPPD?

Za oporeziv primitak predaje se JOPPD dok se za primitak u naravi čija je pojedinačna vrijednost do 600,00 kn po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona godišnje JO-PPD ne podnosi.

Nemamo sredstava za isplatu dara u naravi, možemo li ga ispla početkom 2019. godine?

Ako donesete odluku u 2018., možete ispla neopo-rezivi dar u naravi u 2019. iako isplaćujete sa zakaš-njenjem, uz obrazloženje. Pritom je važno da odluka da ra iz godine nastanka prava, a to je 2018.. Prigod-ne nagrade do propisanog iznosa (božićnica, nakna-da za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna raz-doblja (naknadne isplate) izvještavat ćete šifrom 61.

Nismo ispla li dar u naravi krajem 2017. godine jer nismo imali sredstava, možemo li to učini sada u 2018.?

Možete, uz obvezno objek vno obrazloženje, i to ako vam odluka da ra iz 2017. godine kada se ostvarilo pravo na ovu isplatu. Napominjemo da je defi niran drugačiji iznos darova u naravi za 2018. godinu po iz-mjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

dak, članak 22., stavak 3., točka 7., u visini od 600,00 kn neoporezivog iznosa koji se primjenjuje za daro-ve u 2018. Dakle, ako imate ovakvu odluku iz 2017., primjenjujete staru odredbu o darovima u visini od 400,00 kn. Prigodne nagrade do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za pret-hodna porezna razdoblja (naknadne isplate) izvješta-vat ćete šifrom 61.

4.4. Pravo na isplatu božićnica u državnim službama

Božićnica je defi nirana člankom 58. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike kojim je propisano kako su ugovorne strane sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku ispla go-dišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

O visini godišnje nagrade za božićne blagdane će ugo-vorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pre-govara prije donošenja smjernica ekonomske i fi skalne poli ke za naredno razdoblje i ugovori dodatkom ovog Ugovora, s m da, ako se dodatak ne potpiše do dono-šenja smjernica ekonomske i fi skalne poli ke za nared-no razdoblje, godišnja nagrada iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.

Posebno defi nirani sporazum ne postoji tako da se visina iznosa božićnice određuje prema članku 58., odnosno u iznosu koliko je bila zadnja isplata. Po-sljednje defi nirana isplata da ra iz 2007. godine na temelju posljednjeg potpisanog sporazuma između Vlade i sindikata, a u iznosu od 1.250,00 kuna.

4.5. Pravo na isplatu božićnica u javnim službama

TKU-om je defi nirano da zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).

O visini regresa i božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine pri-je donošenja smjernica ekonomske i fi skalne poli ke za naredno razdoblje (u svibnju / lipnju svake godine), a ako se dogovor ne pos gne, regres i božićnica izno-sit će za tu godinu najmanje onoliko koliko je iznosi-la zadnja isplata h prava. Pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnica) u jednakom iznosu imaju svi zaposlenici u javnim službama.

Posljednja isplata bila je u skladu s posljednje pot-pisanim sporazumom, Sporazumom o visini regre-sa, božićnice i dara za djecu iz 2007. godine, od 29. lipnja 2007., kojim je iznos božićnice utvrđen u vi-sini od 1.250,00 kn neto, tako da je to iznos koji se isplaćuje i 2018. godine.

5. Primjeri eviden ranja i izvještavanja u JOPPD obrascu

Prigodne nagrade, odnosno božićnice, do propisanog iznosa (čl. 7. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na doho-dak), dar djetetu do 15 godina staros , do propisa-nog iznosa (čl. 7. st. 2. t. 18. Pravilnika o porezu na dohodak), obvezno se iskazuju u JOPPD-u, do 15. u mjesecu protekom mjeseca isplate, a pod oznakom neoporezivog primitka (pod 15.1.):

• 21 – dar djetetu do 15 godina staros • 22 – prigodne nagrade do propisanog neoporezi-

vog iznosa (božićnice i dr.) za tekuće porezno raz-doblje.

U JOPPD označava se i način isplate. Pritom, u sluča-ju da se is primitak isplaćuje na dva ili više načina, npr. dio u gotovini, a dio u naravi, svaki se pojedinačni iznos iskazuje u zasebnom retku.

Primjer 1. Isplata dara za dijete do 15 godina staros

1) Radniku Marku Mariću isplaćuje se sa žiroračuna dar za dijete do 15 godina staros 150,00 kn u nov-cu dana 21. prosinca 2018.

2) Radnika Marka Marića daruje se i poklon paketom (darom u naravi) u visini od 150,00 kn, također za dijete do 15 godina staros dana 21. prosinca 2018.

Tablica 1. Eviden ranje dara za dijete u proračunskom i neprofi tnom računovodstvu

Opis Račun (proračun)

Račun (neprofi tno) Duguje Potražuje

1) Obračun obveze za isplatu prigodnog dara u novcu

Obveze za dani dar za dijete 231711 24171 150,00

Trošak za dani dar za dijete u novcu 312131 412131 150,00

2) Obračun obveze za dar u naraviObveze za dani dar za dijete u naravi 231712 24172 150,00

Trošak za dani dar u naravi 312132 412132 150,00

3) Podjela bonova roditeljimaObveza prema trgovačkom društvu – dobavljaču

23954 2425 150,00

Obveze za dani dar za dijete u naravi 231712 24172 150,00

4) Isplata dara u novcu i u naraviŽiroračun 11121 11121 300,00Obveze za dani dar za dijete 231711 24171 150,00

Plaćanje prema računu trgovačkog društva 23954 2425 150,00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

49

UDK 347.7 PLAĆE I NAKNADESt

rani

ca B

JOPP

D-a

u v

ezi s

dar

ovan

jem

zap

osle

nika

za

dije

te, u

nov

cu i

u na

ravi

:

I. OIB

podn

osite

lja iz

vješć

a 111

1111

1111

II. Oz

naka

izvje

šća 1

8355

III. Vr

sta iz

vješć

a 1IV.

Redn

i bro

j stra

nice 1

/ 1

1. Redn

i br

oj

2. Šif

ra

općin

e /

grad

a pre

-biv

ališta

/ bor

a-viš

ta

4. OI

Bstj

ecat

elja/

osigu

ranik

a

6.1. O

znak

a stj

ecat

elja /

os

igura

nika

7.1. O

bvez

a do

datn

og

dopr

inosa

za

MO

za st

až s

poveća

nim

trajan

jem

8. Oz

naka

pr

vog /

za

dnjeg

mj

esec

a u

osigu

ranju

po

istoj

osno

vi

10. U

kupn

i sa

rad

a pr

ema

kojim

a se

radi

obraču

n

10.0.

Uku

pni

neod

rađe

ni

sa r

ada (

10.

– od

rađe

ni sa

rad

a)

11. Iz

nos

prim

itka

(opo

reziv

i)

12.1.

Do

prino

s za

miro

vinsk

o os

igura

nje

12.3.

Do

prino

s za

zdra

vstv

eno

osigu

ranje

12.5.

Do

prino

s za

zapo

šljav

anje

12.7.

Dod

atni

dopr

inos z

a m

irovin

sko

osigu

ranje

za

staž o

sigur

anja

koji s

e rač

una

s pov

ećan

im

trajan

jem - I

I ST

UP

12.9.

Pose

ban

dopr

inos z

a za

pošlj

avan

je os

oba s

inv

alidit

etom

13.2.

Izd

atak

- up

laćen

i do

prino

s za

miro

vinsk

o os

igura

nje

13.4.

Os

obni

odbit

ak

14.1.

Izno

s ob

raču

nano

g po

reza

na

doho

dak

15.1.

Ozn

aka

neop

orez

ivog

prim

itka

16.1.

Oz

naka

na

čina

isplat

e

17.

Obraču

nani

prim

itak o

d ne

sam

. rad

a (p

laća)

1. Redn

i br

oj

3. Šif

ra

općin

e / g

rada

ra

da

5. Im

e i

prez

ime

stjec

atelj

a /

osigu

ranik

a

6.2. O

znak

a pr

imitk

a/ob

veze

do

prino

sa

7.2. O

bvez

a po

sebn

og

dopr

inosa

za

po ca

nje

zapo

šljav

anja

osob

a s

invali

ditet

om

9. Oz

naka

pu

nog /

ne

puno

g ra

dnog

vr

emen

a ili

rada

s po

lovico

m ra

dnog

vr

emen

a

10.1.

Ra

zdob

lje

obraču

na od

10.2.

Ra

zdob

lje

obraču

na do

12.

Osno

vica

zaob

raču

n do

prino

sa

12.2.

Do

prino

s za

miro

vinsk

o os

igura

nje –

II ST

UP

12.4.

Do

prino

s za

zaš

tu

zdra

vlja n

a ra

du

12.6.

Dod

atni

dopr

inos z

a m

irovin

sko

osig.

za st

až

osigu

ranja

ko

ji se r

ačun

a s p

oveć

anim

tra

janjem

12.8.

Pose

ban

dopr

inos z

a ko

rište

nje

zdra

vstv

ene

zaš

te u

inoze

mstv

u

13.1.

Izda

tak

13.3.

Do

hoda

k13

.5.

Pore

zna

osno

vica

14.2.

Izno

s ob

raču

nano

g pr

ireza

po

rezu

na

doho

dak

15.2.

Izno

s ne

opor

ezivo

g pr

imitk

a

16.2.

Izno

s za i

splat

u

101

333

1111

1111

111

00

00

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

021

10,0

001

333

Mar

ko M

arić

00

001

.01.20

18.

31.12

.2018

.0,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

015

0,00

150,0

02

0133

311

1111

1111

10

00

00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

215

0,00

0133

3M

arko

Mar

ić 0

00

01.01

.2018

.31

.12.20

18.

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

150,0

015

0,00

Primjer 2. Obračun božićnice (neoporezivog i opo-rezivog djela)

1) Sukladno odredbi Pravilnika o radu, radniku Lau-ri Lurić se sa žiroračuna isplaćuje božićnica u iznosu od 2.800,00 kn na tekući račun, 21.prosinca 2018., od čega iznos od 2.500,00 kn ne podliježe oporeziva-nju, a iznos od 300,00 kn oporeziv je i smatra se pri-mitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) na koje se obračunavaju javna davanja. Plaća za studeni isplaćena je ranije (1. prosinca 2018.) pa se obračun oporezive božićnice vrši stopom koja nije do kraja iskorištena, što konkretno iznosi 24 %.

Tablica 2. Obračun oporezivog dijela božićnice

Opis Stopa IznosBruto primitak (oporeziva božićnica) 523,16Doprinosi iz osnovice ukupno 20 % 104,63

MO I. stup 15 % 78,47MO II. stup 5 % 26,16

Oporeziva osnovica 418,53Porez na dohodak 24 % 100,45Prirez 18 % 18,08Porezna obveza ukupno 118,53Neto božićnica za isplatu radniku 300,00Doprinosi na osnovicu ukupno 17,20 % 89,98

Zdravstveno osiguranje 15 % 78,47Zaš ta zdravlja na radu 0,50 % 2,62

Zapošljavanje 1,70 % 8,89

Tablica 3. Eviden ranje oporezive i neoporezive božićnice u proračunskom i neprofi tnom računovodstvu

Opis Račun (proračun)

Račun (neprofi tno) Duguje Potražuje

1) Obračun neoporezive božićniceNeoporeziva božićnica 231713 24173 2.500,00Trošak za danu neopor. božićnicu 312121 412123 2.500,00

2) Obračun oporezive božićniceTrošak za danu opor. božićnicu 312122 412124 523,16 Obveze za:

Neto oporezivu božićnicu 231714 24174 300,00MO I. stup 231511 241511 78,47

MO II. stup 231512 241512 26,16Porez na dohodak 23141 24141 100,45

Prirez 23142 24142 18,08zdravstveno osiguranje 15 % 23162 24162 78,47zaš ta zdravlja na radu 0,5 % 23164 24164 2,62

zapošljavanje 1,7 % 23163 24163 8,893) Isplata božićniceŽiroračun 1111 1111 3.023,16Neoporeziva božićnica 231713 24173 2.500,00 Oporeziva božićnica 231714 24174 300,00 MO I. stup 231511 241511 78,47 MO II. stup 231512 241512 26,16 Porez na dohodak 23141 24141 100,45 Prirez 23142 24142 18,08 zdravstveno osiguranje 15 % 23162 24162 78,47 zaš ta zdravlja na radu 0,5 % 23164 24164 2,62 zapošljavanje 1,7 % 23163 24163 8,89

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Stra

nica

B JO

PPD

-a u

vez

i s o

pore

zivi

m i

neop

orez

ivim

dije

lom

bož

ićni

ce:

I. O

IB p

odno

site

lja iz

vješća

222

2222

2222

II. O

znak

a iz

vješća

183

55III

. Vrs

ta iz

vješća

1IV

. Red

ni b

roj s

tran

ice

1 /

1

1. Redni broj

2. Š

ifra

opći

ne

/ gr

ada

preb

ival

išta

/ bo

ravi

šta

4. O

IBst

jeca

telja

/

osig

uran

ika

6.1.

Ozn

aka

stje

cate

lja /

osig

uran

ika

7.1.

Obv

eza

doda

tnog

do

prin

osa

za

MO

za

staž

s

pove

ćani

m

traj

anje

m

8. O

znak

a pr

vog

/ za

dnje

g m

jese

ca u

os

igur

anju

po

isto

j osn

ovi

10. U

kupn

i sa

rad

a pr

ema

kojim

a se

radi

ob

raču

n

10.0

. U

kupn

i ne

odrađe

ni

sa r

ada

(10.

-

odrađe

ni

sa r

ada)

11. I

znos

pr

imit

ka(o

pore

zivi

)

12.1

. D

opri

nos

za

mir

ovin

sko

osig

uran

je

12.3

. D

opri

nos

za

zdra

vstv

eno

osig

uran

je

12.5

. Dop

rino

s za

za

pošl

java

nje

12.7

. Dod

atni

do

prin

os z

a m

irov

insk

o os

igur

anje

za

sta

ž os

igur

anja

ko

ji se

rač

una

s po

veća

nim

tr

ajan

jem

- II

STU

P

12.9

. Po

seba

n do

prin

os z

a za

pošl

java

nje

osob

a s

inva

lidit

etom

13.2

. Iz

data

k -

uplaće

ni

dopr

inos

za

mir

ovin

sko

osig

uran

je

13.4

. O

sobn

i od

bita

k

14.1

. Izn

os

obraču

nano

g po

reza

na

doho

dak

15.1

. Ozn

aka

neop

orez

ivog

pr

imit

ka

16.1

. O

znak

a na

čina

ispl

ate

17.

Obr

ačun

ani

prim

itak

od

nes

am.

rada

(plaća

)

3. Š

ifra

opći

ne

/ gr

ada

rada

5. Im

e i

prez

ime

stje

cate

lja /

os

igur

anik

a

6.2.

Ozn

aka

prim

itka

/

obve

ze

dopr

inos

a

7.2.

Obv

eza

pose

bnog

do

prin

osa

za p

o c

anje

za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidit

etom

9. O

znak

a pu

nog

/ n

epun

og

radn

og v

rem

ena

ili r

ada

s po

lovi

com

ra

dnog

vre

men

a

10.1

. Ra

zdob

lje

obraču

na

od

10.2

. Ra

zdob

lje

obraču

na

do

12.

Osn

ovic

a za

obraču

n do

prin

osa

12.2

. D

opri

nos

za

mir

ovin

sko

osig

uran

je

- II S

TUP

12.4

. D

opri

nos

za z

aš t

u zd

ravl

ja n

a ra

du

12.6

. Dod

atni

do

prin

os z

a m

irov

insk

o os

ig.

za s

taž

osig

uran

ja

koji

se r

ačun

a s

pove

ćani

m

traj

anje

m

12.8

. Pos

eban

do

prin

os z

a ko

rišt

enje

zd

ravs

tven

e za

š t

e u

inoz

emst

vu

13.1

. Izd

atak

13.3

. D

ohod

ak

13.5

. Po

rezn

a os

novi

ca

14.2

. Izn

os

obraču

nano

g pr

irez

a po

rezu

na

doho

dak

15.2

. Izn

os

neop

orez

ivog

pr

imit

ka

16.2

. Izn

os

za is

plat

u

101

333

2222

2222

222

0001

03

00

300,

0078

,47

78,4

78,

890,

000,

0010

4,63

0,00

100,

4522

10,

00

0133

3La

ura

Lurić

0021

01

01.0

1.20

18.

31.1

2.20

18.

300,

0026

,16

2,62

0,00

0,00

0,00

418,

5341

8,53

18,0

82.

500,

002.

800,

00

6. Nove neoporezive nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika

Porezni propisi (Zakon i Pravilnik) izmijenjeni su kra-jem studenog 2018. Pravilnik donosi novine s pri-mjenom od 1. prosinca 2018. u okviru novog oblika nagrađivanja radnika. Konkretno, Izmjenama i do-punama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 106/18) defi niran je novi oblik neoporezivog nagrađi-vanja zaposlenika. U Pravilniku o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 i 128/17), u članku 7. stavku 2. iza r.br. 31. dodaje se r.br. 32. koji glasi:

RB Opis Koef. Iznos

32.

Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)

2,0 do 5.000,00 kuna godišnje

Dakle, od 1. prosinca 2018. mogu se neoporezivo ispla nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje.

Pitanje koje se potom nameće jest dopušteni način isplate takvog primitaka. On je defi niran člankom 92. Pravilnika, stavkom 3. točkom 5. podtočkom 5.4., ko-jim propisuje da se nagrade za radne rezultate i dru-ge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) na koje se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak, osim na žiroračun, mogu ispla i u gotovu novcu.

Također, defi nirale su se i dopune oko izvještavanja, konkretno Prilog 4. Pravilnika Neoporezivi primici / primici koji se ne smatraju dohotkom JOPPD-a.

PRILOG 4.

Oznaka 4. Neoporezivi primici / primici koji se ne smatraju dohotkom

63Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)

U slučajevima isplata ovih nagrada u iznosima većim od 5.000,00 kn godišnje, is se pribrajaju plaći za do- čni mjesec, odnosno obračunavaju se kao plaća (po-

rezi i doprinosi).

Kako se ova nova odredba nije s gla pregovori-ma defi nira nijednim kolek vnim ugovorom u javnim i državnim službama, ako se, prema na-šem mišljenju, raspolaže vlas m prihodima, potrebno je internim ak ma (odluke i sl.) uredi ostvarivanje ovog prava svojim zaposlenicima. S

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

51


Ako je sudi prema prethodno donesenoj Upu (sr-panj 2018.), tada je pretpostavka da će Ministarstvo fi nancija za korisnike državnog proračuna objavi sljedeće2:

• božićnica kao vrsta primanja nije obuhvaćena član-kom 172. OZ-a (izuzeće od ovrhe) ili člankom 173. OZ-a (ograničenje ovrhe), zbog čega se navedeno primanje može u cijelos iskoris za namirenje ovrhovoditelja

• poslodavac je dužan samo iznose koji su izuze od ovrhe (članak 172. i 173. OZ-a) upla na poseban račun ovršenika

• u slučaju da poslodavac postupa po obavijes Fi-nancijske agencije (FINA) u skladu s člankom 212. OZ-a, ne provodi ovrhu i nije je vezan rješenjem o ovrsi te nije dužan plijeni ovršenikova primanja (ovrhu provodi FINA), znanje poslodavca o pro-vedbi ovrhe na novčanoj tražbini po računu nije zapreka poslodavcu da božićnicu radniku ispla u gotovini, isključivo na njegov zahtjev

• u slučaju da ovrhu provodi poslodavac na teme-lju rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena samo (isključivo) na plaći (članak 197. OZ-a) te se ovrha provodi samo na plaći, a ne i na drugom stalnom novčanom primanju (navedeno je u rješenju o ovr-si), poslodavac može božićnicu radniku ispla u gotovini, isključivo na njegov zahtjev.

• u slučaju da ovrhu provodi poslodavac na temelju rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena rješenjem o ovrsi javnog bilježnika općenito na imovini (čla-nak 284. stavak 2. OZ-a) ili rješenjem o ovrsi na pla-ći i drugim stalnim novčanim primanjima (članak 197. OZ-a) to podrazumijeva i plaću i božićnicu (na-vedeno je u rješenju o ovrsi) ili poslodavac postupa u skladu s privatnom ispravom iz članka 202. OZ-a koja ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a kojom je dužnik dao suglasnost za zapljenu plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja (osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe), poslodavac je dužan božićnicu ispla na račun koji je ovrhovoditelj naveo u rješenju o ovrsi tj. poslodavcu je zabranjeno radniku ispla božić-nicu u gotovini.

2 Preporučuje se čeka objavu Upute nadležnog ministarstva. Autorica u tekstu daje presumpcije u odnosu na prethodno iskustvo.

obzirom da je ova novina u potencijalnim pravima povezana s mogućnos ma fi nanciranja iz vlas h prihoda podsjećamo da je u pogledu trošenja h sredstava moguća fl eksibilizacija (povezanost ras-hoda s razinom naplaćenih prihoda) u odnosu na usvojene fi nancijske planove/proračune.

Neprofi tne službe, koje u primjeni nemaju nije-dan kolek vni ugovor, mogu ispla svojim za-poslenicima navedene nagrade, neoporezivo do 5.000,00 kn, uz odluku čelnika ili drugog internog akta.

Da bi se porezno priznala isplata te nagrade, važno je dodijeli je svim zaposlenicima, pri čemu je mogu-će da se jednima dodijeli veći iznos, a drugima manji iznos, za što treba postoja objek vno obrazloženje. Primjerice, dobar primjer podloge za isplatu ovih na-grada je ocjena zaposlenika od poslodavca, odnosno drugih zaposlenika, pri čemu iznosi između zaposleni-ka mogu uvelike varira .

7. Isplata božićnice kod ovrheOvršni zakon (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) člancima 172., te 173., defi nira izuzimanje od ovrhe te ograničenja od ovrhe. Božićnica, kao prigod-na nagrada, ne spada u kategoriju primanja koja su izuzeta ili ograničena od ovrhe.

Iako se prema članku 92. Pravilnika o porezu na do-hodak defi nira da je božićnicu moguće ispla u go-tovini, dosadašnji stav nadležnih ins tucija bio je da se Ovršni zakon mora primjenjiva povrh Pravilnika o porezu na dohodak koji defi nira isključivo tehniku isplate te da se isplate božićnica isplaćuju na redovan račun zaposlenika ako je račun zaposlenika u blokadi.

To je načelo izmijenjeno u prosincu 2016., suklad-no stavu Ministarstva pravosuđa, gdje se izjasnilo po pitanju isplate božićnica osobama s rješenjem o ovrsi. Navedeni stav potvrđivan je novim Uputama narednih godina u srpnju svake naredne godine po pitanju regresa te opet u prosincu svake godine po pitanju božićnice. U trenutku izdavanja časopisa, nije objavljeno mišljenje u odnosu na isplatu božićnice za 2018., no na temelju dosadašnje prakse, očekuje se da će Ministarstvo fi nancija svojim korisnicima sla Uputu o postupanju vezano uz isplatu božićnice za 2018. godinu, oko 20. prosinca 2018.

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu

Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju mjesno su nadležne područne službe i uredi Zavoda prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno korisnika doplatka za djecu. Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih pro-pisa EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos u prvom stupnju nadležna je Područna služba u Zagre-bu, Odjel za provedbu uredbi EU-a i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Za rješavanje žalbe pro v prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu nadležna je Središnja služba Zavoda u Zagrebu, na adresi Mihanovićeva 3. Osigurava se i sudska zaš ta prava na doplatak za djecu na upravnim sudovima Republike Hrvatske. U postupku rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09). Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u poslovima provedbe doplatka za djecu obavlja Ministarstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku.

2. Uvje za stjecanje prava na doplatak za djecu

Uvje koji moraju bi ispunjeni za stjecanje prava na doplatak za djecu prema ZDD-u su:

a) podnositelj zahtjeva (korisnik) ima hrvatsko dr-žavljanstvo te neprekidno prebivalište u Republici Hrvatsko najmanje tri godine prije podnošenja za-htjeva ili status stranca s odobrenim neprekinu m stalnim boravkom najmanje tri godine prije pod-nošenja zahtjeva

b) podnositelj zahtjeva ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaš tom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta držav-ljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog bo-ravka na području Republike Hrvatske

c) ukupni dohodak kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70 % proračunske osnovice (dalje u tek-stu: dohodovni cenzus)

d) podnositelj zahtjeva (korisnik) živi u kućanstvu s djetetom (pod kućanstvom korisnika podrazumi-jeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenog ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva)

e) podnositelj zahtjeva (korisnik) uzdržava dijete.

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovi-sno o broju članova kućanstva, broju djece i visine

Novine kod ostvarivanja prava na doplatak za djecu od 1. srpnja 2018. Sanja Ro m *

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu objavljen je u Narodnim novinama broj 58/18, a stupio je na snagu 1. srpnja 2018. Izmjene postojećeg sustava doplatka za djecu uvedene su kao jedna u nizu fi nancijskih mjera sa svrhom poboljšanja novčanih potpora za po canje porasta nataliteta u Republici Hrvatskoj, odnosno mjera za poboljšanje socijalno – ekonomskog statusa obitelji. Prema Zakonu o doplatku za djecu (NN, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – OUSRH, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18; dalje u tekstu: ZDD), doplatak za djecu je novčano primanje koje koris roditelj ili druga osoba određena ZDD-om radi potpore uzdržavanja i odgoja djece, a koje ne može bi predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se doplatak ostvaruje. To je osobno pravo korisnika doplatka koje se ne može prenosi na drugu osobu. Sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod). U nastavku više o ostvarivanju prava na doplatak za djecu, uz naglasak na zakonske novine od 1. srpnja 2018.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

53


ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te dru-gim uvje ma utvrđenim ZDD-om.

3. Tko može ostvari pravo na doplatak za djecu?

Pravo na doplatak za djecu može ostvari roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog jela (novina kojom se od 1. srpnja 2018. obuhvaćaju i odluke su-dova kao nadležnih jela u odlučivanju o povjerava-nju djeteta na čuvanje i odgoj), dijete povjereno na čuvanje i odgoj (dalje u tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvje ma utvrđenim ZDD-om.

Korisnik doplatka za djecu može bi i punoljetno di-jete bez oba roditelja koje je na redovitom školova-nju. Navedeni korisnici mogu bi hrvatski državljani koji imaju neprekidno prebivalište u Republici Hrvat-skoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjavaju uvjete propisane ZDD-om. Korisnik može bi i stranac koji ima neprekinu odobreni stalni bo-ravak u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine pri-je podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ZDD-om.

Korisnik može bi i stranac koji ima odobren azil, od-nosno stranac kojem je odobrena supsidijarna zaš ta, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu, a na navedene kategorije korisnika primjenjuju se sve odredbe ZDD-a osim uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske. Ako oba bračna druga mogu ostvari pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumje koji od njih će to pravo ostvari , a pravo na doplatak za djecu može se ostvari samo po jednoj osnovi osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava soci-jalne sigurnos nije drukčije uređeno.

4. Djeca za koju pripada doplatak za djecuDoplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava i to: djecu rođenu u braku i izvan braka (za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom za-jednicom), posvojenu djecu ili pastorčad, uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. Za unučad i drugu djecu uzetu na uzdržavanje pripada doplatak za djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje, i to ako:

• se roditelj nalazi na odsluženju vojnog roka, a dije-te nema drugog roditelja

• su roditelji potpuno i trajno nesposobni za privre-đivanje

• se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su radi primjene mjere sigurnos , odnosno odgoj-

ne ili zaš tne mjere upućeni u ustanove prema propisima o izvršenju kaznenih sankcija

• je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a iznimno pravo na doplatak za djecu do završetka osnovnog školovanja ostvaruje dijete koje je navršilo 15 go-dina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže boles . Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Izmjenama ZDD-a od 1. srpnja 2018. propisana je nova iznimka, a odnosi se na dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, doplatak za djecu pripada do za-vršetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete na-vršava 20 godina života.

Iznimno za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, doplatak za djecu pri-pada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života. Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog duže boles produžuje se i nakon navršenih godina života do kojih im pripada doplatak za djecu, i to za onoliko vremena koliko je dijete zbog boles izgubilo od re-dovitog školovanja, a najduže do 21. godine života. Doplatak za djecu pripada i za razdoblje u kojem je dijete spriječeno redovito pohađa školu zbog bo-les .

5. Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o doplatku za djecu (NN, br. 82/15 – na snazi od 1. rujna 2015.), izmijenjena je odredba članka 12., prema kojoj je za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima pripadao do-platak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.

Prema izmijenjenoj odredbi članka 12. od 1. rujna 2015. pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisi-ma, pripada korisniku od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

invaliditet postoji, pod uvjetom da je invaliditet na-stao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta. Teži ili teški invaliditet, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvje ma, dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnog jela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu re-habilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a prema odredbama Uredbe o metodologijama vješta-čenja (NN, br. 67/17.; dalje u tekstu: Uredba).

Prema navedenoj Uredbi u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu donosi se Nalaz i mišlje-nje o vrs i težini invaliditeta – oštećenja funkcio-nalnih sposobnos . Postupak za vještačenje djeteta pokreće područna služba / ured Zavoda službenim putem kada je u zahtjevu za ostvarivanje prava na-vedeno da dijete za koje se traži doplatak ima ošte-ćenje zdravlja.

6. Slučajevi u kojima doplatak za djecu ne pripada korisniku

Zakon o doplatku za djecu propisuje u kojim slučajevi-ma doplatak za djecu ne pripada korisniku:

• za djecu s prebivalištem u inozemstvu i za djecu s boravkom u inozemstvu dužim od tri mjeseca neprekidno, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos nije drukčije određeno (čl. 9. ZDD-a)

• za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz dr-žavnog proračuna, odnosno proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnom propisu (čl. 13. ZDD-a)

• za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u ino-zemstvu osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos nije drukčije određeno (čl. 14. ZDD-a).

Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djete-ta u brak (čl. 14. ZDD-a).

7. Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje i ostvarivanje prava na doplatak za djecu

Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom. Zahtjev se podnosi osobno ili poštom nadležnoj ustrojstvenoj jedinici (područnoj službi / uredu / ispostavi) Zavoda, prema mjestu pre-bivališta podnositelja zahtjeva, a moguće ga je pre-da besplatno i u poštanskim uredima na području RH. Pravo na doplatak za djecu pripada od dana pod-nošenja zahtjeva ako su ispunjeni propisani uvje za stjecanje prava na doplatak.

Novost je da iznimno od navedenog, prema izmi-jenjenoj odredbi članka 23. stavka 3. ZDD-a od 1. srpnja 2018., pravo na ostvarivanje doplatka za novorođenu djecu pripada od dana rođenja djete-ta, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje tog prava podnesen u roku od mjesec dana od rođe-nja djeteta. U postupcima u kojima je zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podne-sen u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ZDD-a, pravo na doplatak za djecu priznat je od dana stupanja na snagu ZDD-a (dakle od 1. srpnja 2018.).

U zahtjevu treba naves : iden fi kacijske podatke (OIB, MBG, ime i prezime) podnositelja zahtjeva, dje-ce i svih članova kućanstva, adresu (mjesto stanova-nja, broj pošte, ulicu i kućni broj i državu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva), je li podnositelj zahtjeva u braku ili izvanbračnoj zajednici ili sam uzdr-žava djecu, u kojem je odnosu / srodstvu podnositelj zahtjeva s djecom za koju traži doplatak za djecu (ro-ditelj, djed, baka, očuh, maćeha, skrbnik) i u kojem je srodstvu s članovima kućanstva, jesu li članovi kućan-stva zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i u kojoj državi, boravi li ili prebiva dijete za koje traži doplatak za djecu izvan RH, ostvaruje li se za dijete doplatak za djecu u drugoj državi, koju vrstu prihoda / dohodaka / naknada ostvaruju svi članovi kućanstva uključuju-ći i djecu za koju se traži doplatak za djecu, postoji li invaliditet ili oštećenje zdravlja djeteta za koje se traži doplatak za djecu, je li djetetu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja (težim ili teškim invaliditetom) osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima, te IBAN tekućeg računa banke podnosite-lja zahtjeva / korisnika doplatka za djecu. Uz zahtjev za prvo priznavanje prava na doplatak za djecu (novi korisnici) potrebno je dostavi dokumentaciju nave-denu u nastavku.

Za podnositelja zahtjeva: presliku osobne iskazni-ce, presliku potvrde iz ma ca ili elektronički zapis iz e-Ma ca (e-Građani) – potvrdu o rođenju, vjenčanju, razvodu, potvrdu MUP-a o statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaš tom ili statusa člana njihove obitelji, rješenje centra za socijalnu skrb, odnosno odluku suda (o skrbništvu, udomiteljstvu, o čuvanju i odgoju djeteta), potvrdu banke o broju tekućeg ra-čuna na koji će se isplaćiva doplatak za djecu. Pod-nositelj zahtjeva obvezan je za sebe i druge članove kućanstva dostavi i:

• potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu

• potvrdu poslodavca o isplaćenim naknadama zbog bolovanja na teret HZZO-a

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

55


• potvrdu centra za socijalnu skrb o naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja i o udomiteljskoj naknadi.

Za djecu za koju se zah jeva doplatak: dokaz o ro-đenju (izvadak iz ma ce rođenih, rodni list, potvrdu o rođenju, potvrde iz ma ca ili elektronički zapis iz e-Ma ca).

Za članove kućanstva: presliku osobne iskaznice za punoljetnog člana, presliku potvrde iz ma ca ili elek-tronički zapis iz e-Ma ca iz sustava e-Građani, dokaz o rođenju za maloljetnu djecu za koju se ne traži pra-vo na doplatak za djecu.

Za ostvarivanje prava prema posebnim uvje ma: dokaz o smr roditelja, dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnos za samostalan život i rad rodite-lja, dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato, rje-šenje o oduzimanju poslovne sposobnos roditelja.

Uz zahtjev za nastavno ostvarivanje prava od 1. ožujka tekuće godine (postupak prevođenja) do-stavlja se: izjava o promjenama u statusu korisnika i djece i promjenama u broju i svojstvu članova ku-ćanstva (radni status, status redovitog učenika, broj članova kućanstva, adresa, broj tekućeg računa i sl.), dokazi za iden fi kaciju novih članova kućanstva. Za-htjev i dokazi za nastavno ostvarivanje prava na do-platak za djecu od 1. ožujka tekuće godine podnosi se u svakoj godini u razdoblju od siječnja do 1. ožujka tekuće godine. Prema zahtjevima podnesenim nakon 1. ožujka, o pravu se rješava od dana podnošenja za-htjeva.

Kada je pravo na doplatak za djecu već priznato, u svakoj sljedećoj godini pravo na doplatak za djecu ostvaruje se na osnovi zahtjeva podnesenog do 1. ožujka kada se prema ukupnom dohotku kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj go-dini ponovo utvrđuju uvje za ostvarivanje prava, od-nosno dohodovni cenzus i pripadajući iznosi doplatka za djecu (postupak prevođenja). U tom slučaju, uz zahtjev za nastavno ostvarivanje prava treba dosta-vi dokaze o nastalim promjenama u odnosu na već ranije dostavljene dokaze.

Ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava ne podnese do 1. ožujka tekuće godine, pravo se može ostvari , ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datu-ma kada je zahtjev podnesen. Zahtjevi za rješavanje o nastavnom pravu na doplatak za djecu od 1. ožujka podnose se od siječnja tekuće godine.

Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u RH utvrđuje se službenim putem. To znači da korisnik doplatka za djecu uz zahtjev ne prilaže dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini. Ako je nakon novog izračuna na osnovi uku-pnog dohotka ostvarenog u prethodnoj godini u pre-

vođenju utvrđena svota doplatka za djecu za tekuću godinu u istoj svo kao u prethodnom rješenju, do-platak za djecu isplaćuje se prema ranije donesenom rješenju kojim je utvrđeno pravo i visina doplatka za djecu.

To znači da će se korisnicima kojima u postupku pre-vođenja nije izmijenjena svota doplatka za djecu, određena u prethodnom rješenju, nastavi isplata doplatka za djecu bez donošenja i dostave rješenja za tekuću godinu. Zavod će i nadalje donosi rješenja korisnicima kojima se svota doplatka za djecu sma-nji ili poveća, a rješenje će donije i onim korisnici-ma koji podnesu prigovor zbog neizmijenjene svote doplatka za djecu, smatrajući da nije pravilno odre-đena. Korisnici koji ne dobiju rješenje o prevođenju kao dokaz da ostvaruju pravo na doplatak za djecu (radi ostvarivanja drugih prava) mogu u nadležnoj po-dručnoj službi / uredu zatraži izdavanje rješenja ili potvrdu o ostvarenom pravu na doplatak za djecu za tekuću godinu.

Zbog eventualnih okolnos koje mogu utjeca na izmjenu donesenog rješenja o pravu na doplatak za djecu, korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi / uredu Zavoda prijavi svaku pro-mjenu nastalu jekom godine koja može utjeca na promjenu utvrđenih uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu (preseljenje, stupanje u radni od-nos ili prestanak radnog odnosa korisnika, djeteta ili člana kućanstva, prebivalište ili boravak djeteta u ino-zemstvu, zaposlenje korisnika ili bračnog druga u dru-goj državi ili članici EU-a, stjecanje mirovine korisnika ili bračnog druga u drugoj državi članici EU-a, smje-štaj djeteta s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja, odnosno težim ili teškim invaliditetom u ustanovu, prestanak redovitog školovanja djeteta, završetak školovanja, stupanje u brak korisnika ili djeteta) ili na izmjenu svote doplatka za djecu (stupanje u radni od-nos, prestanak radnog odnosa, umirovljenje, ostva-rivanje prava na novčanu naknadu, promjena broja članova kućanstva, stjecanje prihoda u inozemstvu) i to u roku 15 dana od nastale promjene.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činje-nice i okolnos u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na do-platak ili zbog kojih je korisniku pripadala manja svota doplatka za djecu zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva (povećanje broja djece ili članova kućanstva bez prihoda, prestanak ostvariva-nja prihoda zbog prestanka radnog odnosa ili obav-ljanja samostalne djelatnos , prestanak ostvarivanja naknade), korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava svota doplatka za djecu od prvog dana idu-ćeg mjeseca nakon prijave nastale promjene.

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća uku-pni dohodak kućanstva koji uvjetuje prestanak prava na doplatak (povećanje broja članova kućanstva koji ostvaruje prihod / dohodak, smanjenje broja članova kućanstva, zaposlenje korisnika ili člana kućanstva), pravo na doplatak za djecu prestaje od prvog dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene. Kada se u tekućoj, kalendarskoj godini izmijene činjenice i okol-nos zbog kojih korisniku prestaje pravo na dopla-tak, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustav-lja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je došlo do promjene. Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može bi ko-risnik, ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvr-đeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to kori-snik izričito zah jeva.

Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koris za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno jelo socijal-ne skrbi odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome donije rješenje i izvijes Zavod.

8. Što donose izmjene Zakona o doplatku za djecu od 1. srpnja 2018. u odnosu na određivanje iznosa doplatka za djecu?

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvje-tom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70 % proračunske osnovice (dalje u tek-stu: dohodovni cenzus), te da živi u kućanstvu s djete-tom. Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj oporezi-vih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih ZDD-om koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva. Proračunska osnovica utvrđuje se svake godine Zakonom o izvr-šavanju Državnog proračuna RH. Prema Zakonu o iz-vršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17) proračunska osnovica iznosi 3.326,00 kuna.

Oporezivi dohoci prema propisima o porezu na do-hodak su: dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), dohodak od samostalne djelatnos (primi-tak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnos , od slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva), dohodak od imovine i imovinskih prava (primitak od najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja kam-pova, primitak od vremenski ograničenog ustupa au-torskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava), dohodak od kapitala (primitak od dividendi, udjela u dobi , kamata, izuzimanja imo-vine i korištenja uslugama na teret dobi iz tekućeg

razdoblja i udjela u dobi , dodjela ili opcijska kupnja vlas h dionica), dohodak od osiguranja (primici od životnog osiguranja s obilježjem štednje i primici od dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje tuzemni osiguravatelji isplaćuju osiguranicima korisnicima osi-guranja, odnosno ugovarateljima osiguranja, primici po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovin-skog osiguranja, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje je u korist poreznog obveznika radni-ka uplaćivao njegov poslodavac, uz njegov pristanak ili ih je u svoju korist uplaćivao obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnos , koji dohodak se utvrđuje na osnovi poslovnih knjiga), te drugi doho-dak (dohodak članova skupš na, odbora, upravnih vijeća, dohodak od autorskih naknada, od umjetnič-kih, zabavnih, sportskih, književnih, likovnih, radio i tv djelatnos , dohodak trg. putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, sud. vještaka, turist. djelatnika, tumača, sport. sudaca, od sezonskog rada poljoprivrednika, dohodak po osnovi primitaka u naravi, nagrade uče-nicima i sportašima, primanja učenika i studenata preko udruga, isporučeno umj. djelo, prof. djelatnost novinara, umjetnika i sportaša i dr.).

Drugi primici određeni ZDD-om koji se utvrđuju u ukupni dohodak su i dohoci, odnosno naknade bez obzira na to plaća li se na njih porez, a to su: mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostva-rene zbog njege i skrbi o djetetu (naknade određene prema odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama – NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17. i Zakona o udomiteljstvu – NN, br. 90/11, 78/12.: rodiljna i roditeljska naknada, udomi-teljska naknada i sl.), naknade za vrijeme privremene spriječenos za rad, naknade zbog nezaposlenos , naknade zbog profesionalne rehabilitacije.

Budući da proračunska osnovica za 2018. godinu iznosi 3.326,00 kn (kao i u prethodnoj godini), doho-dovni cenzus (50 % od proračunske osnovice) iznosi 1.663,00 kn. (od 1. ožujka 2018. do 30. lipnja 2018.). Od 1. srpnja 2018. do 1. ožujka 2019. povećan je do-hodovni cenzus na 70 % od proračunske osnovice i iznosi 2.328,20 kn. Svota doplatka za djecu određu-je se ovisno o visini ostvarenog ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno:

• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33 % (543,14 kn) proračun-ske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9 % (299,34 kn) proračunske osnovice po djetetu (prva cenzusna grupa)

• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34 % (543,47 kn) i 33,66 % (1.119,53 kn) proračunske osnovice, korisniku

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

57


pripada doplatak za djecu u visini od 7,5 % (249,45 kn) proračunske osnovice po djetetu (druga cenzu-sna grupa)

• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisni-ka mjesečno iznosi između 33,67 % (1.120,00 kn) i 50 % (1.663,00 kn) do 30. lipnja, odnosno 70 % (2.328,20 kn) proračunske osnovice od 1. srpnja 2018., korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6 % (199,56) proračunske osnovice po djetetu (treća cenzusna grupa)

• za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata, nepoznatog prebivališta, pot-puno nesposobni za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost – pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 %

• za dijete s jednim roditeljem ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat, nepoznatog prebivališta, potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost – pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cen-zusu, povećava se za 15 %

• za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25 % većoj svo od pripadaju-će svote doplatka za djecu određene prema utvr-đenom dohodovnom cenzusu

• za djecu s težim ili teškim invaliditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se neovisno o visini prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka za djecu određuje se u visini od 25 % od proračunske osnovice

• prema članku 122. Zakona o hrvatskim branite-ljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/17), djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branite-lja iz Domovinskog rata imaju pravo na doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu.

Dakle, budući da je novim izmjenama ZDD-a izmije-njen dohodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje pra-va na doplatak za djecu tako da se s 50 % proračun-ske osnovice povisuje na 70 %, počevši od 1. srpnja 2018., doplatak za djecu mogu prima obitelji s dje-com čiji ukupni prihodi ne prelaze iznos od 2.328,00 kn po članu kućanstva (do 30. lipnja 2018. je taj iznos bio 1.663,00 kn po članu kućanstva). Povodom toga mijenja se i dohodovni cenzus na temelju kojeg se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu (tre-ća cenzusna grupa), odnosno korisniku pripada pra-vo na doplatak za djecu u visini od 6 % proračunske osnovice po djetetu ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 70 % proračunske osnovice (prihod od 1.120 kn do 2.328 kn mjesečno).

Dakle, iznosi doplatka ostali su is , odnosno ako uku-pni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, dječji doplatak iznosi 299,34 kn, ako prelazi 543,47 kn, a ne prelazi 1.119,53 kn, tada iznosi 249,45 kn, te ako prelazi 1.120 kn, a ne prelazi 2.328 kn, tada iznosi 199,56 kn.

• Za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta, ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad, ili im je oduzeta poslovna sposobnost, svota doplat-ka za djecu uvećana za 25 % iznosi (ovisno o cen-zusnoj grupi): 374,18 kn, ili 311,81 kn, ili 249,45 kn.

• Za dijete s oštećenjem zdravlja svota doplat-ka uvećana za 25 % iznosi jednako. Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta, ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad, ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, svota doplatka za djecu, uvećana za 15 % iznosi (ovisno o cenzusnoj grupi): 344,24 kn, ili 286,87 kn, ili 229,49 kn.

• Za dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata doplatak za djecu određuje se u najvišem predviđenom iznosu od 9 % proračunske osnovice uvećane 25 % i iznosi 374,18 kn.

• Za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema po-sebnim propisima, svota doplatka za djecu odre-đuje se u visini od 25 % od proračunske osnovice i iznosi 831,50 kn.

Zakon o doplatku za djecu je člankom 18. propisao određivanje pronatalitetnog dodatka tako da kori-sniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se, uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem, korisniku dodaje 500,00 kn ako upotrebljava dopla-tak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn mjesečno ako upotrebljava doplatak za četvero i više djece.

Tablica 1: Cenzusne grupe i iznosi doplatka za djecu - 2018. god.

Ukupni dohodak po članu kućanstva mj. (prethodne

god.) – % od proračunske

osnovice (3.326,00 kn)

Visina doplatka

po djetetuPovećanje

25 %Povećanje

15 %

Ne prelazi 16,33 % (543,14) 9 %(299,34) 374,18 344,24

Između 16,34 % (543,47) i 33,66 % (1.119,53)

7,5 %(249,45) 311,81 286,87

Između 33,67 % (1120,00) i 50 % (1.663,00) ili 70 % (2.328,20)

6 %(199,56) 249,45 229,49

Djeca s težim ili teškim invaliditetom – neovisno o visini prihoda

25 %(831,50)

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

9. Naknada šteteKorisnik doplatka za djecu dužan je Zavodu nadokna-di štetu koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka za djecu:1. ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo

ili ga ostvari u višoj svo nego što mu pripada na temelju neis ni h i netočnih podataka za koje je znao ili morao zna da su neis ni i netočni

2. ako u određenom roku ne prijavi promjene koje uzrokuju gubitak prava na doplatak za djecu ili utječe na visinu doplatka, a znao je ili morao zna za te promjene

3. ako mu je isplaćen doplatak na koji nije imao pravo prema rješenju ili je doplatak isplaćen u većoj svo- od svote određene u rješenju kojim je utvrđeno

pravo i svota doplatka.

10. Kaznene odredbe ZDD-aPrema odredbi članka 35. ZDD-a korisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svo od 1.000,00 do 5.000,00 kuna:

1. ako ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neis ni h i netočnih podataka

2. ako ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka za djecu.

Odgovorna osoba nadležnog središnjeg jela državne uprave ili jela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, javne ustanove, odnosno drugog nadležnog jela ili pravne osobe, i fi zička osoba koja Zavodu uskra dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka iz članka 30.a (na temelju čijih se podataka i isprava odlučuje o ispunjavanju uvjeta za ostvare-nje ili korištenje pravom na doplatak za djecu) ZDD-a, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svo od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

Elektroničko izdavanje računa u javnoj nabavi – prednosti i obveze

19. prosinca, Zagreb

Iz programa izdvajamo:• Što donosi Zakon o elektroničkom

izdavanju računa u javnoj nabavi

• Rokovi za prilagodnu• Obveze za primatelje/pošiljatelje

e-računa• Uloga informacijskih posrednika• Obveza izdavanja računa prema

poreznim propisima• Korištenje elektroničkih računa za

potrebe PDV-a

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

59

UDK 331.2 PRAVO

1. UvodČlanak 173. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, ZOIZD ZPP 25/13, 93/14, Odluka USUD RH 55/16 i 73/17) propisuje da su od ovrhe izuze iznosi koji se izra-čunavaju od prosječnog iznosa mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osoba-ma u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – ko-lovoz tekuće godine, a koji se primjenjuje u idućoj godini.

Iznos prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj ob-vezan je, na temelju stavka 3. tog članka, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine u Narodnim novinama objavi Državni zavod za sta s ku. Podatak o iznosu koji će se koris za izračun u 2019. objavljen je u Na-rodnim novinama br. 98/2018. od 7. studenog 2018. godine pod naslovom Prosječna mjesečna isplaćena neto i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osoba-ma Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. te se iz te objave saznaje da se radi o iznosu u visini 6.237 kn.

Iz formulacije koju Ovršni zakon upotrebljava slijedi da nije bitno za koje se razdoblje plaća isplaćuje nego je bitno u kojoj godini se isplaćuje. Tako će se izno-si utvrđeni na temelju ovog podatka primjenjiva za izračun zaš ćenog dijela plaće za isplate od 1. siječnja 2019. godine.

Kako je prosjek u 2018. za 277,00 kn veći od prosje-ka iz 2017. godine kada je prosječna neto plaća bila 5.960 kn, promijenili su se i iznosi izuze od ovrhe.

2. Obračun zaš ćenog dijela plaće / stalnog novčanog primanja

Dio plaće na kojem se ovrha ne može proves ovisi od visine plaće ovršenika i vrste ovrhe. Iznosi nave-deni u tablici primjenjuju se kod ovrhe na plaći i kod ovrhe na drugim primanjima koja imaju značaj jedi-nih stalnih novčanih primanja pa će izrazom plaća bi obuhvaćeni svi primici na koje se odredbe Ovršnog zakona o ograničenju ovrhe mogu primijeni .

Tablice u nastavku prikazuju trenutno stanje za sve ovršenike i sve vrste ovrha, a u njima je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po radniku u Republici Hrvatskoj označena kra com pr. n. pl. RH.

Ako je plaća manja od utvrđenog republičkog prosjeka, zaš ćeni dio plaće izračunava se od iznosa plaće, a ako je plaća jednaka ili veća od republičkog prosjeka, zaš -ćeni dio izračunava se od iznosa republičkog prosjeka.

2.1. Ovršenikova plaća je najmanje 6.237,00 kn

Obračun koji ovisi od visine plaće ovršenika

Ako je ovršenikova plaća jednaka ili veća od prosječ-ne neto plaće u RH, od ovrhe je zaš ćeno:

Plaća Zaš ćeno od ovrhe Dopuštena ovrha

Plaća = 6.237,00 kn 2/3 pr. n. pl. RH sve preko 2/3 pr. n. pl. RH

Plaća > 6.237,00 kn (= 4.158,00 kn) (> 4.158,00 kn)

Obračun koji ovisi od vrste tražbine zbog koje se ovrha provodi

2.1.1. Ako se ovrha provodi radi / po osnovi:• naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja• naknade štete zbog narušenog zdravlja ili smanje-

nja, odnosno gubitka radne sposobnos

Novi iznos prosječne mjesečne plaće u RH za izračun iznosa na kojem je ovrha ograničenaGordana Muraja *

Dio plaće koji se ovršeniku može upla na zaš ćeni račun od 1. siječnja 2019. godine treba izračunava od prosječnog iznosa mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2018. godine, a utvrđeni iznos je 6.237,00 kune.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica, Odvjetnički ured Muraja.

60

PRAVO UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

• naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr- davatelja uzdržavanja

od ovrhe je zaš ćeno:

Prosječna neto plaća u RH

Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha


Plaća > 6.237,00 kn (= 3.118,50 kn) (> 3.118,50 kn)

2.1.2. Ako se ovrha provodi radi: • prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje

djeteta od ovrhe je zaš ćeno:

Prosječna neto plaća u RH

Zaš ćeno od ovrhe Dopuštena ovrha


Plaća > 6.237,00 kn (= 1.559,25 kn) (> 1.559,25 kn)

2.2. Ovršenikova plaća manja je od 6.237,00 kn

Obračun koji ovisi od visine plaće ovršenika

Ako je ovršenikova plaća manja od prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je zaš ćeno:


Plaća < 6.237,00 kn

3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 pr. n. pl. u RH (= 4.158,00 kn)

1/4 plaće ovršenika ili sve preko 4.158,00 kn

Obračun koji ovisi od vrste tražbine zbog koje se ovrha provodi

2.2.1. Ako se ovrha provodi radi / po osnovi:• naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja • naknade štete zbog narušenog zdravlja ili smanje-

nja, odnosno gubitka radne sposobnos • naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr-

davatelja uzdržavanja

kod takvih ovrha zaš ćeno je:


Plaća < 6.237,00 kn 1/2 plaće ovršenika 1/2 plaće ovršenika

2.2.2. Ako se ovrha provodi radi naplate iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je zaš ćeno:.


Plaća < 6.237,00 kn 1/4 plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika

SEMINARI I RADIONICE

- U NAJAVI -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

12. – 14. 12.

Izmjene poreznih propisa, novine od 1.12. po kolektivnim ugovorima, godišnji reobračun dohotka od nesamostalnog rada te pripremne radnje za godišnje fi nancijsko izvještavanje u sustavu

proračuna

14.12.

Elektroničko izdavanje računa u javnoj nabavi – prednosti i obveze

1 9.12.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

61

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

Dostava dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koji moraju bi ispunjeni sukladno posebnim pro-pisima.

Državna komisija ocijenila je kako nije nezakonito traženje naručitelja u dokumentaciji o nabavi da odabrani ponuditelj prije potpisa ugovora (odno-sno u roku od osam dana od dana izvršnos od-luke o odabiru) naručitelju dostavi dokaze o ispu-njavanju uvjeta i zahtjeva koji moraju bi ispunje-ni sukladno posebnim propisima, a ako tražene dokaze ne dostavi smatrat će se da nije pristupio potpisu ugovora te će naručitelj u tom slučaju po-stupi sukladno članku 307. stavku 7. ZJN-a 2016.

Rješenje Državne komisije, Klasa: UP/II-034-02/18-01/307, od 16. svibnja 2018.

... Na sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj O.t. d.o.o. Žalitelj navodi kako je naručitelj propisao da je odabrani ponuditelj dužan prije potpisa ugovora, u roku od osam dana od dana izvršnos odluke o odabiru, dostavi dokaze da je ovlašten obavlja djelat-nost projek ranja, djelatnost građenja, stručne geodetske poslove i obavljanje djelatnos prije-voza otpada sukladno pozi vnim propisima.

S obzirom na to da je ugovor o javnoj nabavi u pra-vilu sklopljen na dan izvršnos odluke o odabiru, a izvršava se u skladu s uvje ma određenim u doku-mentaciji o nabavi i odabranom ponudom, Držav-na komisija je ocijenila da ispunjenje uvjeta i za-htjeva koji moraju bi ispunjeni sukladno poseb-

nim propisima dokazuje ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu prije donošenja odluke o odabiru.

Državna komisija ocjenjuje da dokumentacija o na-bavi u tom dijelu nije nezakonita. Stoga je žalbeni navod neosnovan.

Fakulta vne osnove za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave.

Državna komisija ocijenila je kako se ne može ot-kloni prigovor žalitelja da je odabrani ponuditelj dostavio lažnu potvrdu o nostrifi kaciji, pa u tom smislu naručitelj treba ponovno izvrši pregled i ocjenu ponuda u kojem treba uze u obzir sazna-nja iz predmetnog žalbenog postupka te u odno-su na odabranog ponuditelja ispita postojanje osnova za isključenje.

Rješenje Državne komisije: Klasa: UP/II-034-02/18-01/754, od 13. studenoga 2018.

…Na odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj R. – trade d.o.o. u kojoj osporava zakonitost postupka pregleda i ocjene ponuda. Navodi da je odabrani ponuditelj dostavio lažnu potvrdu o nostrifi kaciji izdanu od Ins tuta X. Navodi da je izvorna potvrda o nostrifi kaciji izmijenjena u dijelu koji se odnosi na nazivnu snagu i oznaku pa transformatora te ograničenje roka valjanos iste (nedostaje tekst: najdulje tri godine). Kao dokaz svojih tvrdnji da je odabrani ponuditelj dostavio lažnu potvrdu o no-strifi kaciji, žalitelj u žalbenom postupku dostavlja očitovanje Ins tuta X koji u bitnom navodi da do-stavljena potvrda ne odgovara izvorniku potvrde, i

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rješa-vanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih na-tječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često se dolazi do odgovora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a1, te se ovdje daje prikaz najvažnijih stavova.

* Pripremio: Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, po-duzetništva i obrta.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

62

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

to u dijelu koji se odnosi na nazivnu snagu, oznaku pa transformatora, ograničenje roka valjanos

(nedostaje tekst najdulje do tri godine) te da se ra-zlikuju podaci o potpisnicima potvrde.

Naručitelj je u t. 3.4. dokumentacije o nabavi pro-pisao da će isključi gospodarskog subjekta iz po-stupka javne nabave ako je gospodarski subjekt kriv za ozbiljno pogrešno prikazivanje činjenica pri dostavljanju podataka potrebnih za provjeru odsutnos osnova za isključenje ili za ispunjenje kriterija za odabir gospodarskog subjekta, ako je prikrio takve informacije ili nije u stanju priloži popratne dokumente.

Državna komisija smatra da nisu postojali vidljivi i jasni znakovi zbog kojih je naručitelj trebao posum-nja u ispravnost dostavljene potvrde o nostrifi ka-ciji te eventualno izvrši provjeru kod izdavatelja

dokumenta, sukladno članku 264. stavku 4. ZJN-a 2016.

S obzirom na to da žalitelj u žalbenom postupku prilaže dokaze koji upućuju na to da je došlo do manipulacije s podacima iz izvorne potvrde o no-strifi kaciji, a koje dokaze naručitelj i odabrani ponu-ditelj u žalbenom postupku ne pobijaju (odabrani ponuditelj u bitnom navodi da je sporni dokument dobio od svog dobavljača te nije posumnjao u nje-govu valjanost), Državna komisija ocijenila je kako se ne može otkloni prigovor žalitelja da je odabra-ni ponuditelj dostavio lažnu potvrdu o nostrifi kaci-ji. Stoga naručitelj treba ponovno izvrši pregled i ocjenu ponuda u kojem treba uze u obzir saznanja iz predmetnog žalbenog postupka te u odnosu na odabranog ponuditelja ispita postojanje osnova za isključenje iz t. 3.4. dokumentacije o nabavi.

PRETPLATE NA

SU U TIJEKU NAwww.tim4pin.hr

[email protected]

[email protected]

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

63


1. Prethodni Zakon o javnoj nabaviPrethodni Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14; dalje u tekstu: prethodni ZJN), u članku 2. (Temeljni pojmovi) defi nirao je zajednicu ponuditelja i natjecatelja kao udruženje više gospo-darskih subjekata koje je pravodobno dostavilo za-jedničku ponudu ili zahtjev za sudjelovanje. U članku 14. stavku 2. prethodnog ZJN-a bilo je propisano da za potrebe dostavljanja ponude ili zahtjeva za sudje-lovanje naručitelj ne smije od zajednice ponuditelja ili natjecatelja zah jeva određeni pravni oblik njihova zajedničkog ustrojstva, ali može poslije odabira od za-jednice ponuditelja zah jeva određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvrše-nje ugovora.

Također, bilo je propisano da u zajedničkoj ponudi mora bi navedeno koji će dio ugovora o javnoj na-bavi: 1. predmet, 2. količina, 3. vrijednost i 4. postotni dio – izvršava pojedini član zajednice ponuditelja.

Usto, bilo je propisano da naručitelj neposredno pla-ća svakom članu zajednice ponuditelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je on izvršio, ako zajed-nica ponuditelja ne odredi drugačije. Odgovornost ponuditelja iz zajednice ponuditelja bila je solidarna po samom Zakonu. Dakle, svaki od članova zajednice ponuditelja bio je odgovoran za izvršenje ugovora o

javnoj nabavi bez obzira na svoj udio u izvršenju ugo-vora koji je određen u ponudi zajednice ponuditelja odnosno u samom ugovoru. Odgovornost je na svim članovima zajednice ponuditelja zajedno i na svakom članu pojedinačno.

Zakon o javnoj nabavi 2016 (dalje u tekstu: ZJN 2016), za razliku od prethodnog ZJN-a, ne sadrži zakonsku odredbu o solidarnoj odgovornos članova zajedni-ce gospodarskih subjekata. Među m, solidarnu od-govornost članova zajednice gospodarskih subjekata svaki pojedini naručitelj može odredi u dokumenta-ciji o nabavi za određeni postupak javne nabave, što naručitelji u praksi i primjenjuju.

Primjer iz prakse primjene prethodnog Zakona: Mišljenje Ministarstva1

Gospodarski subjekt u dopisu navodi da jedan član zajednice ponuditelja više nije u mogućnos pruža usluge koje su predmet okvirnog sporazuma pa po-stavlja pitanje može li drugi član iste zajednice, koji ispunjava sve uvjete za izvršenje navedenih poslova, isporuči i fakturira predmetne usluge naručitelju. Člankom 2. stavkom 29. prethodnog ZJN-a propisano je da je zajednica ponuditelja udruženje više gospo-darskih subjekata koje je pravodobno dostavilo za-jedničku ponudu.

Sukladno članku 14. stavku 2. prethodnog ZJN-a u zajedničkoj ponudi mora bi navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijed-

1 Klasa: 406-01/15-01/59.

Zajednica gospodarskih subjekata kao ponuditelj u postupku javne nabaveAnte Loboja *

U postupku javne nabave kao natjecatelj odnosno ponuditelj može sudjelova svaki gospodarski subjekt, odnosno fi zička ili pravna osoba, uključujući podružnicu ili javno jelo, ili zajednicu h osoba ili jela, uklju-čujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. Autor u članku obrađuje norma vni okvir vezan za sudjelovanje zajednice gospodarskih su-bjekata u postupcima javne nabave te relevantnu praksu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (dalje u tekstu: Ministarstvo) kao središnjeg jela državne uprave za poli ku javne nabave i Državne komi-sije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija), kao žalbenog jela u tom dijelu.

* Ante Loboja, dipl. iur., voditelj službe za Stručnu pomoć u Upravi za poli ku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

nost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja. Budući da je odgovornost ponuditelja iz zajednice ponuditelja solidarna, Ministarstvo je dalo mišljenje da bi sudionik zajednice koji zadovoljava sve uvjete i kriterije za izvršenje poslova trebao preuze izvršenje onog dijela već potpisanog ugovora za koji je bio zadužen član koji više nije u mogućnos izvrši tražene usluge.

Među m, sklapanje novog ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sa zajednicom ponu-ditelja u kojoj jedan član zajednice nije u mogućnos izvrši tražene usluge bilo bi suprotno odredbi član-ka 105. stavka 1. ZJN-a prema kojoj ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum mora bi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmeta-nje i odabranom ponudom jer is ugovor ne bi bio u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

2. Zajednica gospodarskih subjekata prema ZJN-u 2016

Za razliku od prethodnog ZJN-a koji je sadržavao određena norma vna rješenja o zajednici ponuditelja i natjecatelja, o dijelu ugovora o javnoj nabavi, pred-metu, količini, vrijednos i postotnom udjelu koji će izvršava pojedini član zajednice ponuditelja, a što je moralo bi navedeno u ponudi, o solidarnoj odgovor-nos članova zajednice ponuditelja te o neposred-nom plaćanju svakom članu zajednice ponuditelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je on izvršio, ako zajednica ponuditelja ne odredi drugačije, ZJN 2016 ne sadrži takve odredbe već prepušta naručiteljima da sami dokumentacijom o nabavi reguliraju navede-na pitanja.

Među m, Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/7, od 5. siječnja 2016., donosi odredbe o utvrđivanju standar-dnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD) kojima se od gospodarskih subjekata zah jevaju određeni podaci ako is sudjeluju u postup-ku nabave zajedno s drugim gospodarskim subjek ma, a koji su dijelom na tragu zakonskih rješenja iz prethod-nog ZJN-a.

ESPD – Dio II.: Podaci o gospodarskom subjektu (A: Podaci o gospodarskom subjektu)

Oblik sudjelovanja: Odgovor:Sudjeluje li gospodarski subjekt u postupku nabave zajedno s drugim gospodarskim subjek ma?

[] Da [] Ne

Ako je odgovor da, osigurajte da ostali subjek dostave zaseban obrazac ESPD.

Ako je odgovor da:a) navedite ulogu gospodarskog

subjekta u skupini (voditelj, odgovoran za određene zadaće…)

b) navedite ostale gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupku nabave

c) ako je primjenjivo, navedite naziv skupine koja sudjeluje

a): [……]

b): [……]

c): [……]

U tom smislu Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17; dalje u tekstu: Pravilnik) u članku 2. (Sadržaj doku-mentacije o nabavi) stavku 1. t. 7. podtočki 11. propi-suje da dokumentacija o nabavi sadrži i odredbe koje se odnose na zajednicu gospodarskih subjekata (po-nuditelja ili natjecatelja).

U članku 7. stavku 2. Pravilnika (Sadržaj ponude) pro-pisan je sadržaj ponudbenog lista:

1. podaci o naručitelju (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB)2. podaci o ponuditelju (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB ili

nacionalni iden fi kacijski broj, broj računa, navod o tome je li ponuditelj u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poštanska adresa, adresa elektroničke pošte, kontakt osoba ponuditelja, broj telefona i faksa)

3. predmet nabave4. podaci o podugovarateljima i podaci o dijelu ugo-

vora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor

5. cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost 6. iznos poreza na dodanu vrijednost7. cijena ponude s porezom na dodanu vrijednost 8. rok valjanos ponude 9. datum i potpis ponuditelja, ako se ponuda dostav-

lja sredstvima komunikacije koja nisu elektronička.

U stavku 4. istog članka Pravilnika propisano je da ako se radi o zajednici gospodarskih subjekata, ponudbeni list sadrži podatke iz stavka 2. točke 2. istoga članka za svakog člana zajednice uz obveznu naznaku člana koji je voditelj zajednice te ovlašten za komunikaciju s naručiteljem. Dakle, u ponudi zajednice ponudite-lja potrebno je u ponudbenom listu naves naziv ili tvrtku, sjedište, OIB ili nacionalni iden fi kacijski broj, broj računa, navod o tome je li ponuditelj u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poštansku adresu, adre-su elektroničke pošte, kontakt osobu ponuditelja, broj telefona i faksa za svakog ponuditelja.

3. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta

Naručitelj je obvezan isključi iz postupka javne na-bave gospodarske subjekte koji su sudjelovali u ak v-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

65


nos ma zločinačke organizacije ili koji su bili progla-šeni krivima za korupciju, prijevaru, kaznena terori-s čka djela, pranje novaca ili fi nanciranje terorizma, i druga kaznena djela propisana člankom 251. stavkom 1. ZJN-a 2016. Neplaćanje poreza ili doprinosa za mi-rovinsko i zdravstveno osiguranje također je obvezu-jući razlog isključenja iz postupka javne nabave.

Usto, naručitelji imaju obvezu isključenja iz postupka javne nabave ako su to predvidjeli u dokumentaciji o nabavi (fakulta vne osnove za isključenje) onih gospodarskih subjekata za koje može dokaza da su nepouzdani jer su, primjerice, prekršili okolišne ili društvene obveze, ili su počinili ostale oblike teških profesionalnih propusta poput kršenja pravila o tr-žišnom natjecanju ili prava intelektualnog vlasništva. Teški profesionalni propust može doves u pitanje integritet gospodarskog subjekta, neovisno o tome ima li on fi nancijsku i tehničku sposobnost za izvr-šenje ugovora. Naručitelji imaju mogućnost isključi natjecatelje ili ponuditelje čija je izvedba u prethod-nim javnim ugovorima imala velike nedostatke veza-ne uz bitne zahtjeve, primjerice, ako natjecatelji ili ponuditelji nisu izvršili isporuku ili svoje obveze, ako su isporučeni proizvod ili pružena usluga imali znatne nedostatke zbog kojih su bili neiskoris vi za potrebe kojima su namijenjeni ili ako su se natjecatelji ili po-nuditelji ponašali na neprimjeren način koji dovodi u pitanje njihovu pouzdanost. Primjer iz prakse: Državna komisija navodi da ža-litelj nije pokrenuo sudski spor radi osporavanja raskida ugovora, iz čega proizlazi da je pristao na isto, a samim me i na kvalifi kaciju naručitelja o ne-dostacima iz prethodnog ugovora čija je posljedica bila njegov prijevremeni raskid.2

Naručitelj, ŽUC Sisačko – moslavačke županije, Sisak, objavio je 1. ožujka 2017. u Elektroničkom obrascu javne nabave RH (EOJN RH) obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2018/S 0F2-000510, za predmet nabave: obno-va dijela županijske ceste Ž3250 s izgradnjom bicikli-s čkih staza.

Na Odluku o odabiru ponude zajednice ponuditelja Poduzeće za ceste d.o.o. S. Brod i PZC Brod d.o.o. S. Brod, Vodoprivreda Vinkovci d.o.o. Vinkovci i Hidroin-ženjering d.o.o. Rijeka, žalbu je 9. travnja 2018. izjavio žalitelj Pedom asfal d.o.o. Zagreb. Žalitelj u žalbi os-porava razlog svog isključenja iz postupka javne na-bave. Navodi da naručitelj nije dokazao da je žalitelj pokazao značajne ili opetovane nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora jer

2 Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/313.

je nedostatak koji naručitelj pripisuje žalitelju, rezul-tat postupanja naručitelja.

Državna komisija izvršila je uvid u Zapisnik o pregle-du i ocjeni ponuda i utvrdila da je žalitelj isključen iz predmetnog postupka javne nabave jer su nastupile okolnos iz članka 254. stavka 1. t. 7. ZJN-a 2016 i t. 3.2. podtočke d) dokumentacije o nabavi. Navodi se da je 11. listopada 2016. izvoditelju Pedom asfal d.o.o. upućen (preporučenom pošiljkom s povratni-com) raskid ugovora zaključenog 28. rujna 2016. jer is nije u roku od osam dana dostavio traženo jam-stvo za uredno ispunjenje ugovora, nakon čega je do-nesena nova odluka o odabiru i zaključen ugovor sa sljedećim najpovoljnijim ponuditeljem. Također, pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pokrenut je postupak naplate jamstva za ozbiljnost ponude jer se naručitelj nije uspio napla ovrhom, odnosno sudskim putem s obzirom na to da Pedom asfal d.o.o. nije imao po-treban iznos od 100.000,00 kn na poslovnom raču-nu u banci, koja je po mjeničnom očitovanju trebala ispla jamčeni iznos. (…)

Člankom 254. stavkom 1. t. 7. ZJN-a 2016 propisano je da javni naručitelj može isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako gospodarski subjekt pokaže značajne ili opetovane nedostatke -jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovo-ra o javnoj nabavi ili prethodnog ugovora o koncesiji čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog ugovo-ra, naknada štete ili druga slična sankcija. Navedeni razlog isključenja predviđen je t. 3.2. podtočkom d) dokumentacije o nabavi. Žalitelj navodi da je poduzeo ak vnos s ciljem pravovremene dostave jamstva za uredno ispunjenje ugovora (za prethodni ugovor o javnoj nabavi) i to dopisom kojim traži od naruči-telja dodatne informacije relevantne za ishođenje predmetnog jamstva, a da naručitelj na dopis nije odgovorio već je raskinuo ugovor. Stoga smatra da je nedostatak koji naručitelj pripisuje žalitelju rezultat postupanja naručitelja.

Državna komisija navodi kako iz navoda žalitelja i do-stavljenih dokaza proizlazi da žalitelj osporava raskid prethodnog ugovora, što nije u nadležnos žalbenog jela. Također, navodi kako je evidentno da žalitelj

nije pokrenuo sudski spor radi osporavanja raskida ugovora, iz čega proizlazi da je pristao na raskid tog ugovora, a samim m i na kvalifi kaciju naručitelja o nedostacima iz prethodnog ugovora čija je posljedica bila prijevremeni raskid ugovora.

Zaključno, Državna komisija ocjenjuje da žalitelj nije dokazao da je naručitelj u predmetnom postupku pogrešno primijenio članak 254. stavak 1. t. 7. ZJN-a 2016 dok je, s druge strane, naručitelj izveo pravilan zaključak da su se u postupanju gospodarskog subjek-

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

ta Pedom asfal d.o.o. ostvarile okolnos iz navede-nog članka Zakona (značajni nedostaci jekom pro-vedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi). Stoga je žalbeni navod je neosnovan.

4. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta (uvje sposobnos )

Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave mogu se odnosi na:

• sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnos • ekonomsku i fi nancijsku sposobnost• tehničku i stručnu sposobnost.

Naručitelj smije kao uvjete sposobnos gospodar-skog subjekta u postupku javne nabave odredi samo gore navedene kriterije za odabir, a prilikom njihovog određivanja on smije zah jeva samo minimalne ra-zine sposobnos (u obavijes o nadmetanju) koje osiguravaju da će gospodarski subjekt bi sposoban izvrši ugovor o javnoj nabavi.

Svi uvje sposobnos moraju bi :

• vezani uz predmet nabave• razmjerni predmetu nabave.

Kriterije za odabir gospodarskog subjekta, koje je na-ručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi, zajedn ica gospodarskih subjekata dokazuje kumula vno.

Primjer iz prakse: Državna komisija ocijenila je da je u pitanju dokazivanje tehničke i stručne sposob-nos koju članovi zajednice ponuditelja dokazuju zajednički, pa je is ponuditelj dokazao navedenu sposobnost.3

Naručitelj, Grad Zagreb, objavio je 10. srpnja 2017. u EOJN-u RH obavijest o nadmetanju s dokumenta-cijom o nabavi, u otvorenom postupku s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-skim subjektom, broj: 2017/S 0F2-0014310, za pred-met nabave: usluga osiguranja.

Na Odluku o odabiru ponude zajednice ponuditelja Jadransko osiguranje d.d. Zagreb i Euroherc d.d. Za-greb, žalbu je 16. listopada 2017. izjavio žalitelj Croa- a osiguranje d.d. Zagreb. Žalitelj u žalbi u bitnom os-

porava razloge odbijanja vlas te ponude te valjanost ponude odabranog ponuditelja. Navodi da je član odabrane zajednice ponuditelja društvo Euroherc d.d. dostavilo ažurirani popratni dokument – popis izvršenih najznačajnijih ugovora o uslugama osigura-nja, u kojem nije naveden datum završetka usluge.


U t. 15.2.1. dokumentacije o nabavi, dijelu koji se od-nosi na tehničku i stručnu sposobnost (Popis pruženih usluga koji sadrži najmanje: opis, vrijednost, datum završetka usluga, te naziv druge ugovorne strane), propisano je da gospodarski subjekt mora dokaza- da je u godini u kojoj je započeo postupak javne

nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini, pružio usluge iste ili slične kao predmet nabave s m da zbroj vrijednos ugovora bez PDV-a (najviše tri ugovora) mora bi minimalno u visini polovice proci-jenjene vrijednos nabave. (…)

Za potrebe utvrđivanja okolnos iz t. 15.2.1. doku-mentacije o nabavi, gospodarski subjekt u ponudi do-stavlja ispunjeni obrazac ESPD, Dio IV. Kriteriji za oda-bir, Odjeljak A, za ponuditelja i člana zajednice gos-podarskih subjekata, odnosno Odjeljak C, Tehnička i stručna sposobnost, t. 1 b), t. 10), ako je primjenjivo, tj. u slučaju da obrazac ESPD dostavlja gospodarski subjekt na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja. (…)

Državna komisija utvrdila je da je član zajednice ponu-ditelja Jadransko osiguranje d.d., postupajući prema pozivu naručitelja za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, dostavio Popis uredno izvršenih uslu-ga osiguranja kojim je u cijelos dokazao tehničku i stručnu sposobnost kako je to traženo točkom 15.2.1 dokumentacije o nabavi, s podatkom o vremenu i mjestu izvršenja ugovora. Član zajednice ponuditelja Euroherc d.d. također je dostavio ažurirani popratni dokument – Popis ugovora, u kojem nedostaje kon-kretan podatak o vremenu izvršenja ugovora.

Među m, kako je u pitanju dokazivanje tehničke i stručne sposobnos koju članovi zajednice ponudite-lja nisu dužni pojedinačno dokaziva , već istu doka-zuju zajednički, kumula vno, predmetnu sposobnost dokazalo društvo Jadransko osiguranje d.d., utvrđe-no je da je ponuda sukladna dokumentaciji o nabavi i zahtjevu naručitelja za dostavom ažuriranih poprat-nih dokumenata, kao i da je zajednica ponuditelja u tom dijelu dokazala sposobnost. Stoga je žalbeni na-vod neosnovan.

Primjer iz prakse: Mišljenje Ministarstva4

Na pitanje javnog naručitelja može li dokaze sposob-nos za obavljanje profesionalne djelatnos osim za gospodarskog subjekta traži i za podugovaratelje te za sve članove zajednice gospodarskih subjekata po-jedinačno, Ministarstvo se očitovalo kako slijedi.

Člankom 257. ZJN-a 2016 propisani su kriteriji za oda-bir gospodarskog subjekta koji se odnose na sposob-nost za obavljanje profesionalne djelatnos . Stavak

4 Klasa: 406-01/17-01/72.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

67


1. navedenog članka propisuje kako javni naručitelj može zah jeva da gospodarski subjekt dokaže upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar u državi njegova poslovnog nastana, dok stavak 2. propisuje da ako gospodarski subjekt mora posjedo-va određeno ovlaštenje ili bi član određene organi-zacije kako bi mogao pruža usluge u državi njegova poslovnog nastana, javni naručitelj u postupcima jav-ne nabave usluga može od njega zah jeva da doka-že posjedovanje takvog ovlaštenja ili članstva.

Pojam gospodarski subjekt defi niran je člankom 3. točkom 8. ZJN-a 2016. (…) U tom smislu, mišljenja smo da naručitelj može zah jeva ispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta u odnosu na sposob-nost za obavljanje profesionalne djelatnos od na-tjecatelja odnosno ponuditelja, bilo da su samostalni natjecatelji ili ponuditelji, ili u zajednici, dok is uvjet ne mogu postavlja u odnosu na podugovaratelje.

5. Zajednica gospodarskih subjekata – oslanjanje na sposobnost drugih članova zajednice

Gospodarski subjekt može se u postupku javne na-bave radi dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta iz članaka 258. (ekonomska i fi nancijska sposobnost) i 259. ZJN-a 2016 (tehnička i stručna sposobnost) osloni na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihovog međusobnog odnosa. Radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifi -kacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. Zakona ili uz re-levantno stručno iskustvo, gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave osloni na sposobnost drugih subjekata samo ako će subjek izvodi ra-dove ili pruža usluge za koje se ta sposobnost traži.

Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnost drugih subjekata, mora javnom naručitelju dokaza da će ima na raspolaganju potrebne resurse za izvr-šenje ugovora, primjerice, prihvaćanjem obveze dru-gih subjekata da će te resurse stavi na raspolaganje gospodarskom subjektu.

Sukladno odredbi članka 277. (javni naručitelji) i član-ka 390. stavka 5. ZJN-a 2016 (sektorski naručitelji) zajednica gospodarskih subjekata može se osloni na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata pod uvje ma određenim ovim poglavljem.

Među m, naručitelj može zah jeva da određene ključne zadatke, odnosno poslove obavlja izravno sam ponuditelj ili član zajednice ponuditelja.

Primjer iz prakse: Državna komisija ocijenila je da iz ponude žalitelja i iz odgovora na zahtjev za pojaš-

njenje i upotpunjavanje, nije razvidno da će član za-jednice ponuditelja, na čije relevantno stručno isku-stvo se oslonio drugi član zajednice, izvodi radove za koje se ta sposobnost traži.5

Naručitelj, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., objavio je 27. studenog 2017. u EOJN-u RH obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F5-0024683, za predmet nabave: rekonstrukcija DV 110 kV Slavonski Brod – Slavonski Brod 2.

Na Odluku o odabiru ponude zajednice ponuditelja Dalekovod d.d. Zagreb i Dalekovod proizvodnja d.o.o. Dugo Selo, žalbu je 9. travnja 2018. izjavila zajedni-ca ponuditelja Valard Zagreb d.o.o. i Valard Constru-c on LP, Kanada. Žalitelj u žalbi osporava zakonitost pregleda i ocjene ponuda.

Žalitelj navodi da je naručitelj postupio pro vno član-ku 3. stavku 8. i članku 390. stavcima 2. i 5. ZJN-a 2016, kada je odbio ponudu žalitelja kao neprihvatljivu. Na-dalje, tvrdi da će Valard Construc on LP izvodi sve radove preko tvrtke Valard Zagreb d.o.o., a da je na-ručitelj pogrešno zaključio kako Valard Construc on LP neće izvodi radove jer je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveo da je iz ponude žalitelja razvidno kako član zajednica ponuditelja Valard Construc on LP neće izvodi radove u odnosu na koje se gospo-darski subjekt oslonio, s obzirom na to da je u uvezu ponude za navedenog člana zajednice ponuditelja iskazan iznos od 0,00 kn, te je navedeno da će izvr-šava dio ugovora koji nije predmet nabave odnosno nije dio troškovnika (nadzor u izvođenju radova), zbog čega je ponudu žalitelja odbio kao neprihvatljivu. (…)

Državna komisija is če da među strankama nije sporno da iz ponude žalitelja (obrazac ESPD) te iz pojašnjenja proizlazi da se član zajednice ponudite-lja Valard Zagreb d.o.o., radi dokazivanja prethodnog iskustva gospodarskog subjekta (popis radova) iz t. 3.2.2.1. dokumentacije o nabavi, oslonio na relevan-tno stručno iskustvo člana zajednice ponuditelja Va-lard Construc on LP, Kanada, te da će član zajednice ponuditelja Valard Zagreb d.o.o. izvršava ugovor u iznosu od 6.682.903,40 kn (79,13 %), a da je za čla-na zajednice ponuditelja Valard Construc on LP u ponudbenom listu navedeno kako je dio predmeta nabave koji će izvršava nadzor u izvođenju radova (koji nije stavka troškovnika) te da postotni dio pred-meta nabave koji će izvršava iznosi 0,00 %, odnosno vrijednosno i količinski 0. Također, među strankama nije sporno da žalitelj namjerava da u podugovor podugovaratelju Sanac d.o.o. dio ugovora u iznosu od 1.635.735,00 kn (19,37 %), a podugovaratelju Biuro


68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Studiow i Projektow E. E. K., Poljska dio ugovora u iznosu od 126.679,73 kn (1,50 %).

Među strankama je u konkretnom slučaju sporno mora li član zajednice ponuditelja, na čiju se sposob-nost radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz relevantno stručno iskustvo oslonio drugi član zajednice ponuditelja, izvodi radove za koje se ta sposobnost traži ili te radove može izvodi član za-jednice ponuditelja koji ne ispunjava kriterij stručnog iskustva. (…)

U zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda u bitnom se navodi da žalitelj naručitelju nije razjasnio kako ispu-njava uvjete propisane člankom 390. stavkom 2. ZJN-a 2016 jer je iz ponude žalitelja nedvojbeno utvrđeno da član zajednice ponuditelja Valard Construc on LP neće izvodi radove na koje se gospodarski subjekt oslonio. Također, navodi se da je radi navedenog naručitelj po-nudu žalitelja odbio kao neprihvatljivu s obzirom na to da ne ispunjava kriterije za odabir gospodarskog su-bjekta, odnosno nije dokazao relevantno stručno isku-stvo za ispunjenje predmeta nabave.

Na temelju navedenog Državna komisija ocijenila je da ponuda žalitelja nije sukladna uvje ma i zahtjevi-ma iz dokumentacije o nabavi, i žalitelj ponudu nije razjasnio na temelju ins tuta iz članka 293. ZJN 2016, sukladno traženju naručitelja. Dakle, ni iz ponude žali-telja ni iz odgovora na zahtjev naručitelja nije razvid-no da će član zajednice ponuditelja Valard Construc -on LP izvodi radove za koje se ta sposobnost traži, a na relevantno stručno iskustvo tog člana Zajednice oslanja se drugi član Zajednice. Državna komisija, ta-kođer, navodi da nije prihvatljiva tvrdnja žalitelja da se izvođenje radova Valard Construc on LP podrazu-mijeva jer su članovi zajednice povezana trgovačka društva. Povezana trgovačka društva su samostalne pravne osobe i ta činjenica, kod rješavanja predmet-nog pravnog pitanja, ne dovodi do drugačije primjene relevantnih odredbi ZJN-a 2016. Stoga je žalbeni na-vod neosnovan.

6. Obrazac ESPD u slučaju zajedničke ponude zajednice gospodarskih subjekata

Člankom 7. stavkom 1. Pravilnika propisano je da Po-nuda u postupku javne nabave sadrži: 1. popunjeni ponudbeni list, uključujući uvez ponude ako se ponu-da dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije, 2. popunjeni troškovnik, 3. popunjeni obrazac ESPD, 4. jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, te 5. ostalo što je traženo u dokumentaciji o nabavi.

Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) osobna je izjava gospodarskog subjekta koja pred-

stavlja preliminarni (prethodni) dokaz kojim se za-mjenjuju potvrde koje izdaju jela javne vlas (npr. ministarstva, sudovi i sl.) ili treće osobe (npr. jela nadležna za potvrđivanje, jela za ocjenu sukladnos i sl.). To je službena izjava gospodarskog subjekta o vlas toj prikladnos , fi nancijskom stanju i sposobno-s , odnosno izjava da se ne nalazi u jednoj od situ-acija u kojoj se gospodarski subjek isključuju ili se mogu isključi , da ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvje sposobnos ) i da, prema potrebi, ispunjava objek vna pravila i kri-terije koji su određeni u svrhu ograničavanja broja inače kvalifi ciranih natjecatelja koji će se pozva na sudjelovanje.

Ako je ponuditelj (ili natjecatelj) zajednica gospodar-skih subjekata, svaki gospodarski subjekt mora dosta-vi ispunjen obrazac ESPD za sebe. Dakle, gospodar-ski subjekt koji sam podnosi ponudu (i ne oslanja se na sposobnost drugih subjekata kako bi ispunio krite-rije za odabir gospodarskog subjekta (uvjete sposob-nos )) dužan je ispuni jedan ESPD.

U slučaju zajednice ponuditelja, osnove za isključenje utvrđuju se za sve članove zajednice ponuditelja po-jedinačno te se za svakog člana zajednice dostavlja zaseban ESPD, pa ako zajednica gospodarskih subje-kata sudjeluje u postupku javne nabave nužno je do-stavi zaseban ESPD za svakog člana zajednice u ko-jem su utvrđeni podaci zatraženi na temelju dijelova II. – V. (Podaci o gospodarskom subjektu; Osnove za isključenje; Kriteriji za odabir itd.).

U članku 260. stavku 2. ZJN-a 2016 propisana je ob-veza gospodarskih subjekata da u postupcima javne nabave i male i velike vrijednos dostave obrazac ESPD u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje. Dodatno, u Prilogu 1. (Upute) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/7, od 5. siječnja 2016., o utvrđivanju standar-dnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaci-ju o nabavi, izrijekom se navodi da se uz ponude u otvorenim postupcima i zahtjeve za sudjelovanje u ograničenim postupcima, natjecateljske postupke uz pregovore, natjecateljske dijaloge i partnerstva za inovacije mora (se) priloži ESPD koji su gospodarski subjek ispunili kako bi dostavili tražene podatke.

7. Posebni uvje za izvršenje ugovoraČlankom 218. stavkom 1. ZJN-a 2016 propisano je da javni naručitelj može odredi posebne uvjete vezane uz izvršenje ugovora, pod uvjetom da su oni povezani s predmetom nabave i navedeni u pozivu na nadme-tanje ili dokumentaciji o nabavi. Sukladno članku 2. stavku 1. t. 7. Pravilnika o dokumentaciji te ponudi u postupcima javne nabave, dokumentacija o nabavi sadrži, između ostalog, i podatke koji se odnose na

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

69


posebne uvjete za izvršenje ugovora (podtočka 18.) i uvjete i zahtjeve koji moraju bi ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima.

U tom smislu naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje takve posebne uvjete i zahtjeve čije ispu-njenje ne moraju dokaziva svi ponuditelji u postup-ku javne nabave, te ne moraju prilaga dokaze kojima se dokazuje ispunjavanje navedenih uvjeta, već se ta-kvi dokazi traže samo od odabranog ponuditelja prije sklapanja ugovora. Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršno-s odluke o odabiru, osim u nekim slučajevima, dok se sam ugovor sklapa (potpisuje) u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnos odluke o odabiru.

Primjer iz prakse: Državna komisija ocijenila je da, s obzirom na to da je u dokumentaciji o nabavi su-glasnost Državne geodetske uprave određena kao posebni uvjet za obavljanje stručnih geodetskih po-slova, istu suglasnost nije bilo potrebno dostavlja u ponudi već prije sklapanja ugovora.6

Naručitelj, JU Nacionalni park Plitvička jezera, objavio je 26. srpnja 2017. u EOJN-u RH obavijest o nadme-tanju s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom po-stupku, broj: 2017/S 0F2-0015494, za predmet naba-ve: obnova ŠRC Mukinje.

U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponu-da odabrana je ponuda zajednice ponuditelja Ener-go-tehna d.o.o. Sv. Nedjelja i Funda d.o.o. Zaprešić. Žalbu na Odluku o odabiru je 19. ožujka 2018. izjavila zajednica ponuditelja Hedom d.o.o. i Lavčević d.d. Split.

Žalitelj, između ostalog, navodi kako je u t. 44.2. doku-mentacije o nabavi određeno da se među posebnim uvje ma traži dokaz o ovlaštenju za obavljanje struč-nih geodetskih poslova u RH, da odabrani ponudite-lji nisu ni pokušali dokaza da oni raspolažu takvim ovlaštenjem ili da takvo ovlaštenje imaju subjek na čiju se sposobnost oslanjaju, te da isto ovlaštenje nije dostavljeno u ponudi.

Točkom 44.2. dokumentacije o nabavi Sposobnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova, propisano je da, sukladno članku 10. Zakona o obavljanju geo-


detske djelatnos , obavljanje stručnih geodetskih poslova u RH je moguće samo uz suglasnost Državne geodetske uprave RH. Odabrani ponuditelj obvezan je najkasnije prije sklapanja ugovora o javnoj naba-vi naručitelju dokaza da je ovlašten za obavljanje stručnih geodetskih poslova u RH, i to na sljedeći na-čin: Ovlaštenje (Rješenje) Državne geodetske uprave RH za obavljanje stručnih geodetskih poslova dostav-lja odabrani ponuditelj za sebe i/ili podugovaratelja koji će obavlja stručne geodetske poslove koji su sa-stavni dio predmeta nabave sukladno Zakonu o obav-ljanju geodetske djelatnos .

Državna komisija ocijenila je kako, s obzirom na to da su u t. 44.2. dokumentacije o nabavi kao posebni uvje propisani uvje za obavljanje stručnih geodet-skih poslova, traženu suglasnost Državne geodetske uprave RH nije bilo potrebno dostavlja u ponudi već najkasnije prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi kako je i propisano istom točkom dokumentacije o nabavi. Stoga je žalbeni navod ocijenjen kao neosno-van.

8. ZaključnoZakon o javnoj nabavi pruža mogućnost gospodar-skim subjek ma da, ovisno o okolnos ma svakog konkretnog slučaja odnosno postupka javne nabave, odluče na koji će način sudjelova u postupku javne nabave, samostalno ili u nekoj formi koja uključuje suradnju s drugim subjek ma na tržištu. Gospodar-ski subjekt u praksi će najčešće odluči samostalno nastupi u postupku javne nabave ako ispunjava uv-jete i zahtjeve naručitelja određene u dokumentaciji o nabavi.

Među m, ako je radi ispunjavanja propisanih uvjeta primoran poveza se s drugim gospodarskim subjek- ma, ili zbog podjele rizika posla želi nastupi s dru-

gim subjek ma i sl., tada mu na raspolaganju stoje različite forme udruživanja s drugim subjek ma na tržištu (zajednica gospodarskih subjekata, angažira-nje jednog ili više podugovaratelja, oslanjanje na spo-sobnost drugih subjekata na tržištu i sl.). Svaki član zajednice gospodarskih subjekata mora dokaza da u odnosu na njega ne postoje razlozi za isključenje iz postupka javne nabave, a članovi zajednice zajednički dokazuju propisane uvjete ekonomske i fi nancijske te tehničke i stručne sposobnos za izvršenje ugovora o javnoj nabavi.

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. Značajni ili opetovani nedostaci jekom provedbe prethodnog ugovora

U članku 254. stavku 1. točki 7. ZJN 2016 propisuje pravo tj. mogućnost naručitelja da isključi gospodar-skog subjekta iz postupka javne nabave ako:

• gospodarski subjekt pokaže značajne ili opetova-ne nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi čija je poslje-dica bila prijevremeni raskid tog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija.

Iz navedene odredbe razvidno je da se mora radi o značajnim ili opetovanim nedostacima. Dakle, ili o nedostacima koji su značajni (bitni) ili o nekim drugim nedostacima koji nisu toliko značajni, ali su opetovani (učestali, ponavljajući) pa zbog te opetovanos naru-čitelj ocijeni da gospodarski subjekt nije pouzdan.

Nadalje, za primjenu ove osnove isključenja bitne su odredbe da se radi o navedenim nedostacima jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora. Sto-ga proizlazi da provedba drugih zahtjeva ugovora, koji nisu toliko bitni za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, ne bi predstavljala ispunjen uvjet za postojanje ove osnove isključenja gospodarskog subjekta. Koji će za-htjevi bi ocijenjeni kao bitni ili nebitni prepušteno je naručitelju koji mora, ovisno o vrs i specifi čnos ma ugovora o javnoj nabavi, objek vno ocijeni / utvrdi radi li se o takvim zahtjevima iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi koji je izvršavao gospodarski subjekt.

Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u preambuli (točka 101.) daje obrazloženje te osnovu isključenja koje bi moglo bi važno i od pomoći naru-čiteljima prilikom ocjenjivanja / utvrđivanja postoja-nja iste osnove, a radi se o sljedećem:

Također bi (napomena: naručitelji) trebali bi u mo-gućnos isključi natjecatelje ili ponuditelje čija je izvedba u prethodnim javnim ugovorima imala velike nedostatke vezane uz bitne zahtjeve, primjerice:

• ako natjecatelji ili ponuditelji nisu izvršili isporuku ili svoje obveze

• ako su isporučeni proizvod ili pružena usluga imali znatne nedostatke zbog kojih su bili neiskoris vi za potrebe kojima su namijenjeni

• ako su se natjecatelji ili ponuditelji ponašali na ne-primjeren način koji dovodi u pitanje pouzdanost gospodarskog subjekta.

U nacionalnom pravu trebalo bi predvidje maksi-malno trajanje takvog isključenja.

Pri primjeni fakulta vnih osnova za isključenje javni na-ručitelji trebali bi posve osobitu pozornost načelu pro-porcionalnos . Manje nepravilnos samo bi u iznimnim okolnos ma trebale doves do isključenja gospodarskog subjekta. Ipak, ponovljeni slučajevi manjih nepravilnos mogu da povod sumnji u pouzdanost gospodarskog su-bjekta koja može opravda njegovo isključenje.

Daljnji uvjet za postojanje te osnove isključenja je (pravna) posljedica koja mora bi :

• prijevremeni raskid tog (prethodnog) ugovora o javnoj nabavi

Isključenje gospodarskog subjekta zbog nedostataka iz prethodnog ugovoraZoran Vuić *

Zakon o javnoj nabavi (NN br. 120/16, ZJN 2016; dalje u tekstu: ZJN 2016) u čl. 254. st. 1. t. 7. propisuje da javni naručitelj može isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako gospodarski subjekt pokaže značajne ili opetovane nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi (ili prethodnog ugovora o koncesiji) čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog ugovora, nakna-da štete ili druga slična sankcija. Navedena odredba daje mogućnost naručitelju da isključi gospodarskog subjekta ako ocijeni da je ta osnova za njegovo isključenje ispunjena jer se radi o tzv. fakulta vnoj osnovi isključenja za razliku od obveznih osnova isključenja propisanih u člancima 251. i 252. ZJN-a 2016.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

71


• naknada štete• druga slična sankcija.

Razvidno je da se radi o različi m posljedicama od kojih bi prijevremeni raskid ugovora i naknadu štete trebalo bi moguće rela vno lakše utvrdi / dokaza u odnosu na drugu sličnu sankciju koju će u praksi bi teže utvrdi / dokaza zbog općenitos određenja takve posljedice. Među m, ista odredba ujedno ne ograničava naručitelja nego dopušta da i zbog drugih posljedica, a ne samo zbog prijevremenog raskida ili naknade štete, može primijeni ovaj razlog isključe-nja kada smatra da se radi o sankcijama koje su po svojoj težini / ozbiljnos slične m posljedicama.

U vezi mogućnos utvrđivanja posljedice prijevreme-nog raskida ugovora o javnoj nabavi potrebno je na-pomenu da naručitelj ima obvezu vođenja registra ugovora sa sadržajem koji propisuje Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN, br. 101/2017). Po-red ostalog, registar sadrži sljedeće podatke:

• datum kada je ugovor ili okvirni sporazum, uklju-čujući ugovore na temelju okvirnog sporazuma, izvršen u cijelos ili navod da je is raskinut prije isteka roka na koji je sklopljen

• razloge zbog kojih je ugovor o javnoj nabavi raski-nut prije isteka njegova trajanja.

Što se če dostupnos podataka iz registra, Pravilnik propisuje da je naručitelj obvezan registar ugovora i sve njegove kasnije promjene objavi u standardizi-ranom obliku u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH (dalje u tekstu: EOJN RH) u roku od osam dana od dana ustrojavanja ili promjene te je obvezan ažurira registar ugovora prema potrebi, a najmanje jednom u šest mjeseci. EOJN RH pohranjuje objavljene registre ugovora najmanje 10 godina od njihove objave na na-čin koji omogućava očuvanje integriteta podataka.

Nadalje, vezano uz ocjenjivanje postojanja ove osno-ve isključenja, naručitelj treba uze u obzir potrebu primjene odredbi čl. 301. st. 1. – 3. ZJN-a 2016 koje propisuju da naručitelj samostalno utvrđuje činjeni-ce i okolnos u postupku javne nabave te na temelju utvrđenih činjenica i okolnos donosi odluke u skla-du s odredbama ZJN-a 2016. Koje će činjenice i okol-nos uze za dokazane, naručitelj utvrđuje slobod-nom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka javne naba-ve. Naručitelj je obvezan svaku odluku obrazloži što uključuje i obrazloženje o razlozima za isključenje gos-podarskog subjekta.

U pogledu najdužeg mogućeg vremena isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave koji

provodi naručitelj, zbog postojanja ove osnove isklju-čenja, ZJN 2016 u čl. 255. st. 7. određuje razdoblje od dvije godine od dana do čnog događaja. Stoga bi na-ručitelj u postupku javne nabave koji provodi trebao utvrdi kojeg dana se dogodio do čni događaj zbog kojeg postoji navedena osnova za isključenje gospo-darskog subjekta te prije odluke o isključenju utvrdi / izračuna je li proteklo razdoblje od dvije godine od dana u kojem se taj događaj dogodio.

2. SamokorigiranjeSljedeće odredbe koje uređuju pitanje ove osnove isključenja su odredbe članka 255. ZJN-a 2016. Iste odredbe propisuju da gospodarski subjekt kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz čl. 251. st. 1. (ob-vezna osnova isključenja vezana uz nekažnjavanost) i čl. 254. st. 1. t. 1. – 9. (fakulta vne osnove isključe-nja) ZJN-a 2016, može javnom naručitelju dostavi dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost bez obzira na postojanje relevan-tne osnove za isključenje (tzv. samokorigiranje). Me-đu m, gospodarski subjekt sukladno čl. 255. st. 5. ZJN-a 2016 nema takvu mogućnost ako mu je pravo-moćnom presudom određena zabrana sudjelovanja u postupcima javne nabave (ili postupcima davanja koncesija) na određeno vrijeme do isteka roka zabra-ne u državi u kojoj je presuda na snazi.

Poduzimanje navedenih mjera gospodarski subjekt dokazuje na jedan od sljedećih načina:

• plaćanjem naknade štete ili poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera u cilju plaćanja naknade štete prouzročene kaznenim djelom ili propustom

• ak vnom suradnjom s nadležnim istražnim jelima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnos u vezi s kaznenim djelom ili propustom

• odgovarajućim tehničkim, organizacijskim i ka-drovskim mjerama radi sprječavanja daljnjih ka-znenih djela ili propusta.

Dakle, gospodarski subjekt ima pravo poduzima mjere kojima naručitelju namjerava dokaza svoju pouzdanost iako je relevantna osnova isključenja na-stala kako bi naručitelj na temelju takvih poduze h mjera mogao odusta od isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave koji provodi. Iz odredbe ZJN-a 2016 proizlazi da gospodarski subjekt za poduzimanje takvih mjera ne treba nikakvu sugla-snost / odobrenje naručitelja nego može samoinicija- vno poduze mjere i dostavi naručitelju dokaze o

poduze m mjerama.

Kada gospodarski subjekt postupi na navedeni na-čin, naručitelj sukladno čl. 255. st. 3. ZJN-a 2016 ima pravo ocijeni poduzete mjere pri čemu treba uze

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

u obzir težinu i posebne okolnos kaznenog djela ili propusta. Ako ocijeni da su poduzete mjere primje-rene, naručitelj neće isključi gospodarskog subjek-ta iz postupka javne nabave. Dakle, naručitelj mora razmotri poduzete mjere i dokaze o njima i ocijeni njihovu primjerenost, tj. jesu li dovoljne / dostatne u odnosu na težinu i posebne okolnos kaznenog djela ili propusta. Naručitelj je obvezan obrazloži razloge prihvaćanja ili neprihvaćanja mjera što će u svakom slučaju uključiva i navedenu primjerenost.

Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u preambuli (točka 102.) obrazlaže mjere za dokazi-vanje pouzdanos gospodarskog subjekta na sljedeći način:

Trebalo bi se, među m, dopus da gospodarski su-bjek mogu usvaja mjere sukladnos usmjerene na ispravljanje posljedica kaznenih djela ili neprimjerena ponašanja te usmjerenih na učinkovito sprečavanje budućeg neprimjerenog ponašanja. Te mjere mogle bi posebno obuhvaća :

• mjere vezane uz osoblje ili organizaciju poput raski-danja svih veza s osobama ili organizacijama koje su sudjelovale u neprimjerenom ponašanju

• odgovarajućih mjera reorganizacije osoblja• uvođenja sustava izvještavanja i nadzora• stvaranja strukture interne revizije kako bi se pra -

la sukladnost• donošenje pravila o internoj odgovornos i nakna-

dama.

Ako takve mjere nude dovoljna jamstva, određeni gospodarski subjekt ne bi se više trebao isključiva samo na m osnovama. Gospodarski subjek trebali bi ima mogućnost zatraži da se preispitaju mjere sukladnos poduzete u svrhu mogućeg uključivanja u postupak nabave. Među m, države članice same bi trebale utvrdi točne postupovne i materijalne uvjete primjenjive u takvim slučajevima. Države članice tre-bale bi posebno bi slobodne odluči žele li dopus pojedinim javnim naručiteljima izvršavanje relevan-tnih procjena ili povjeri taj zadatak drugim jelima na središnjoj ili decentraliziranoj razini.

3. Primjeri iz rješenja DKOM-a U niže navedenim primjerima navode se relevantni dijelovi iz obrazloženja rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Dr-žavna komisija) kojima je odlučeno o žalbenim navo-dima žalitelja vezanim uz primjenu odredbi ZJN 2016 o isključenju gospodarskog subjekta zbog postojanja ove osnove isključenja.

Rješenje Klasa: UP/II-034-02/18-01/132 od 21. ožuj-ka 2018. Poništava se Odluka o odabiru.

• Naručitelj je točkom 14.1.3. propisao da može is-ključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, između ostalog, ako gospodarski subjekt pokaže značajne ili opetovane nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija. Razdoblje isključenja gospodarskog su-bjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključe-nje iz ove točke iz postupka javne nabave je dvije godine od dana do čnog događaja.

• U nastavku točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi propisane su odredbe o samokorigiranju pod na-zivom Mogućnost dokazivanja pouzdanos . Gos-podarski subjekt kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz te točke može središnjem jelu dosta-vi dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi do-kazao svoju pouzdanost bez obzira na postojanje relevantne osnove za isključenje te, sukladno član-ku 255. stavku 3. ZJN-a 2016., središnje jelo neće isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako je ocijenjeno da su poduzete mjere pri-mjerene.

• Za potrebe utvrđivanja okolnos iz točke 14.1.3. gospodarski subjekt u ponudi dostavlja ispunjeni obrazac ESPD (Dio III. Osnove za isključenje, Odje-ljak C: Osnove povezane s insolventnošću, sukobi-ma interesa ili poslovnim prekršajem – u dijelu koji se odnosi na gore navedene osnove za isključenje), za sve gospodarske subjekte u ponudi.

• Središnje jelo će prije donošenja odluke u po-stupku javne nabave od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatraži da u pri-mjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente.

• Ci ranu točku dokumentacije o nabavi naručitelj je propisao u skladu s odredbom čl. 254. st. 1. t. 7. i st. 2. te odredbom čl. 255. st. 1. i 2. ZJN-a 2016.

• Odredbom čl. 255. st. 3. propisano je da se mjere koje je poduzeo gospodarski subjekt ocjenjuju uzi-majući u obzir težinu i posebne okolnos kaznenog djela ili propusta te je (naručitelj) obvezan obra-zloži razloge prihvaćanja ili neprihvaćanja mje-ra. Prema čl. 255. st. 4. ZJN-a 2016 javni naručitelj neće isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako je ocijenjeno da su poduzete mjere primjerene, a prema stavku 7. tog članka raz-doblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz čl. 254. ZJN –a 2016 iz postupka javne nabave je dvije godine od dana do čnog događaja.

• Među strankama nije sporno sljedeće činjenično stanje. Odabrani ponuditelj je u obrascu ESPD u dijelu C. Osnove povezane s insolventnošću, suko-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

73


bima interesa ili poslovnim prekršajem, na postav-ljeni upit Je li gospodarski subjekt imao iskustva s prijevremenim raskidom ugovora odnosno napla-tom štete ili sličnim sankcijama? odgovorio Da, ____ (naziv naručitelja), Ugovor br. ___, datum sklapanja 27. rujna 2016. i da je poduzeo mjere sa-mokorigiranja: a) u trenutačnim razgovorima s naručiteljem radi

utvrđivanja postojanja osnova za raskid Ugovorab) u procesu razjašnjavanja činjenicac) proveo je određene organizacijske, tehničke i ka-

drovske mjere. • Isto tako, nije sporno da je naručitelj dopisom

od 22. prosinca 2017. sukladno čl. 263. stavku 1. pozvao odabranog ponuditelja da pojasni je li na-vedeni ugovor službeno raskinut te da detaljnije navede na što se odnose poduzete mjere samoko-rigiranja. Na opisano traženje odabrani ponuditelj je odgovorio u bitnom:• da je ugovor raskinut • da je proveo organizacijske, tehničke i kadrov-

ske mjere u vidu uvođenja ažuriranog protokola pružanja usluga u ispunjenju javnih ugovora za pranje, glačanje i najam rublja, uvođenja sustava nadzora kvalitete nad pruženom uslugom te pri-padajuće edukacije osoblja, a kao dokaz prilaže izjavu direktora društva te dostavlja dopis koji su upu li naručitelju.

• U predmetnom žalbenom postupku među stranka-ma nije sporno da je raskinut ugovor br. ___ od 27. rujna 2016. godine s naručiteljem. Među stranka-ma je sporno je li zbog toga na strani odabranog ponuditelja ostvarena osnova za isključenje iz toč-ke 14.1.3. pod 1. dokumentacije o nabavi. Dakle, sporna je zakonitost postupanja naručitelja u po-gledu primjene ostalih razloga isključenja iz točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi.

• Čl. 290. st. 1. ZJN-a 2016 propisuje da naručitelj nakon otvaranja ponuda pregledava i ocjenjuje po-nude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi naručitelj je u postupku pregleda i ocjene ponuda bio obvezan utvrdi ispunjava li odabrani ponudi-telj uvjete i zahtjeve iz dokumentacije o nabavi, a što uključuje i osnovu za isključenje iz točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi.

• Nije u pravu naručitelj kada navodi da nije mjero-davan za utvrđivanje činjeničnog stanja iz nekog drugog pravnog odnosa na temelju kojeg bi se mo-gla utvrdi opravdanost razloga za raskid ugovora, s obzirom na to da je ci ranom točkom dokumen-tacije propisao navedenu osnovu isključenja. Naru-čitelj mora ispita (ne) postojanje osnove za isklju-čenje te ako utvrdi postojanje propisane osnove za

isključenje, mora ocijeni poduzete mjere kojima gospodarski subjekt dokazuje svoju pouzdanost, uz obvezno obrazloženje razloga prihvaćanja ili nepri-hvaćanja mjera. Ako javni naručitelj ocijeni da su poduzete mjere primjerene, neće isključi gospo-darskog subjekta iz postupka javne nabave.

• Načelo transparentnos kod pregleda i ocjene po-nuda nalaže naručitelju da postupak pregleda i ocjene ponuda učini vidljivim ostalim ponuditeljima kako bi bilo jasno na temelju čega je utvrdio valja-nost ponude odabranog ponuditelja, a što nije ovdje slučaj. Naime, u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda za grupu II predmeta nabave naručitelj je za odabra-nog ponuditelja kod postojanja razloga isključenja iz točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi stavio oznaku /, što znači da is ne postoje iako je odabrani ponu-ditelj u obrascu ESPD naveo da je imao iskustva s prijevremenim raskidom ugovora s naručiteljem.

• Naručitelj, dakle, u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda nije ocijenio okolnos koje je odabrani po-nuditelj naveo u obrascu ESPD vezano za osnove isključenja iz točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi i nije ocijenio poduzete mjere samokorigiranja iako je u odnosu na njih tražio detaljnije pojašnjenje. Postupajući na opisani način naručitelj nije učinio transparentnim postupak pregleda i ocjene ponu-da kako to osnovano žalitelj navodi.

• Uvažavajući odredbe materijalnog prava i doku-mentacije o nabavi, na temelju gore navedenih či-njeničnih utvrđenja, naručitelj nije pravilno proveo postupak pregleda i ocjene ponuda, odnosno ne-potpuno je i netočno utvrdio činjenično stanje, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim.

• Naručitelj će, slijedom svega navedenog, ponovno proves pregled i ocjenu ponuda gdje će, među ostalim, ocijeni postoje li na strani odabranog ponuditelja ostale osnove za isključenje propisa-ne točkom 14.1.3. pod 1. dokumentacije o naba-vi. Utvrdi li njihovo postojanje, obvezan je ocijeni jesu li poduzete mjere samokorigiranja primjerene u cilju dokazivanja pouzdanos gospodarskog su-bjekta, kako je to propisano člancima 254. i 255. ZJN-a 2016.

Rješenje Klasa: UP/II-034-02/18-01/640 od 5. rujna 2018. Odbija se žalba žalitelja kao neosnovana.

Prvi žalbeni navod

• Postupajući po ovom žalbenom navodu utvrđeno je da su točkom 14.1. dokumentacije o nabavi pro-pisane osnove za isključenje gospodarskog subjek-ta, pa je tako točkom 14.1.3. pod ostalim osnova-ma za isključenje gospodarskog subjekta naručitelj propisao kako može isključi gospodarskog subjek-ta iz postupka javne nabave ako:

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. gospodarski subjekt pokaže značajne ili opetova-ne nedostatke jekom provedbe bitnih zahtje-va iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija

2. je gospodarski subjekt kriv za ozbiljno pogreš-no prikazivanje činjenica pri dostavljanju poda-taka potrebnih za provjeru odsutnos osnova za isključenje ili za ispunjenje kriterija za odabir gospodarskog subjekta, ako je prikrio takve in-formacije ili nije u stanju priloži popratne do-kumente.

Razdoblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz ove točke iz postupka javne nabave je dvije godine od dana do čnog događaja.

• U nastavku točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi propisane su odredbe o samokorigiranju pod na-zivom Mogućnost dokazivanja pouzdanos . Gos-podarski subjekt kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz te točke može javnom naručitelju do-stavi dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost bez obzira na postoja-nje relevantne osnove za isključenje sukladno član-ku 255. stavku 3. ZJN-a 2016. Javni naručitelj neće isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako je ocijenjeno da su poduzete mjere pri-mjerene.

• Za potrebe utvrđivanja okolnos iz točke 14.1.3. gospodarski subjekt u ponudi dostavlja: ispunjeni obrazac ESPD (Dio III. Osnove za isključenje, Odje-ljak C: Osnove povezane s insolventnošću, sukobi-ma interesa ili poslovnim prekršajem – u dijelu koji se odnosi na gore navedene osnove za isključenje) za sve gospodarske subjekte u ponudi. Središnje jelo će prije donošenja odluke u postupku javne

nabave od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente.

• Vodeći član odabrane zajednice ponuditelja je u obrascu ESPD u dijelu III. Osnove za isključenje, odjeljak C Osnove povezane s insolventnošću, su-kobima interesa ili poslovnim prekršajem, na po-stavljeni upit: Je li gospodarski subjekt imao isku-stva s prijevremenim raskidom ugovora odnosno naplatom štete ili sličnim sankcijama? odgovorio:

Da, naručitelj _, predmet ugovora: izrada Glavnog plana razvoja …, i da je poduzeo mjere samokori-giranja: tužba prema naručitelju _ od 27. siječnja 2017. te nalaz i mišljenje sudskog vještaka po pred-metnom ugovoru od 12. prosinca 2016.

• Iz Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda proizlazi kako je naručitelj utvrdio da kod odabrane zajed-

nice ponuditelja ne postoje razlozi za isključenje iz postupka javne nabave propisani točkom 14.1.3. dokumentacije o nabavi.

• Pretpostavke za isključenje ponuditelja iz konkret-nog postupka javne nabave u smislu točke 14.1.3. dokumentacije o nabavi, pa tako i u smislu čl. 254. st. 1. t. 7. ZJN-a 2016 moraju bi kumula vno ispu-njene, a iste se odnose na gospodarskog subjekta koji pokazuje značajne ili opetovane nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog

ugovora o javnoj nabavi što je dovelo do njegova prijevremenog raskida, naknade štete ili druge slič-ne sankcije.

• Javni naručitelj kad isključuje gospodarskog su-bjekta iz postupka javne nabave objek vno ocje-njuje, na temelju dovoljno jasnih i čvrs h dokaza, jesu li ispunjene sve pretpostavke za isključenje gospodarskog subjekta.

• U konkretnom slučaju iz opisanog činjeničnog sta-nja proizlazi da je naručitelj na temelju raspoloživih dokaza utvrdio da ne postoje okolnos na temelju kojih bi se opravdano moglo zaključi da je gospo-darski subjekt x d.o.o. postupio tako da je pokazao značajne ili opetovane nedostatke jekom proved-be bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi čija je posljedica prijevremeni raskid, na-knada štete ili druga slična sankcija.

• Istovremeno, žalitelj nije žalbenim postupkom osi-gurao dokaze na temelju kojih je naručitelj mogao utvrdi postojanje propisane osnove za isključenje iz postupka javne nabave, a ovo državno jelo zbog toga utvrdi nezakonitu primjenu prava od strane naručitelja.

• Sama činjenica da je u obrascu ESPD potvrdno od-govoreno na postavljeni upit o iskustvu s prijevre-menim raskidom ugovora ne znači da su ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 254. st. 1. t. 7. ZJN-a 2016.

• Kako osnove za isključenje vodećeg člana odabra-ne zajednice ponuditelja iz točke 14.1.3. dokumen-tacije o nabavi nisu utvrđene, bespredmetni su navodi žalitelja kako naručitelj nije ocijenio primje-renost mjera samokorigiranja propisanih u nave-denoj točki dokumentacije o nabavi (čl. 255., ZJN 2016).

• Državna komisija smatra da je postupanje naru-čitelja bilo zakonito i u skladu s pravnim okvirom konkretnog postupka javne nabave zbog čega je žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan.

Drugi žalbeni navod

• Izvršen je uvid u dokumentaciju o nabavi gdje je točkom 14.1.3. pod 2. propisano da javni naručitelj može isključi gospodarskog subjekta iz postupka

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

75


javne nabave ako je gospodarski subjekt kriv za oz-biljno pogrešno prikazivanje činjenica pri dostav-ljanju podataka potrebnih za provjeru odsutnos osnova za isključenje ili za ispunjenje kriterija za odabir gospodarskog subjekta, ako je prikrio takve informacije ili nije u stanju priloži popratne doku-mente. Navedeno je propisano kao osnova za is-ključenje gospodarskog subjekta sukladno čl. 254. st. 1. t. 8. ZJN-a 2016.

• Uvidom u obrazac ESPD x d.o.o. utvrđeno je da u dijelu III Osnove za isključenje, odjeljak C, Osnove povezane s insolventnošću, sukobima interesa ili poslovnim prekršajem, nije naveden ugovor na koji žalitelj ukazuje.

• Među strankama je nesporno da je naručitelj ra-skinuo navedeni ugovor u odnosu na zajednicu ponuditelja y d.o.o., z d.o.o. i GmbH, te da u nave-denom postupku javne nabave, usprkos statusnoj promjeni, ugovorne strane nisu potpisale nikakav aneks ugovora kojim bi utvrdile da je pravni sljed-nik x d.o.o. postala stranka navedenog ugovora.

• Prema čl. 318. t. 2. ZJN-a 2106 javni naručitelj smi-je izmijeni ugovor o javnoj nabavi jekom njego-va trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave s ciljem zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem koje je posljedica općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugova-ratelja nakon restrukturiranja, uključujući preuzi-manje, spajanje, stjecanje ili insolventnost od stra-ne drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne predstavlja drugu značajnu izmjenu ugovora te da nema za cilj izbje-gavanje primjene ZJN-a 2016.

• Dakle, sljedništvo u pogledu ugovora o javnoj nabavi nastaje tek nakon što se ispune zakonske pretpostavke propisane čl. 318. t. 2. ZJN-a 2016, a koje se očituju u tome da nova ugovorna strana ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gos-podarskog subjekta, da to ne predstavlja značajnu

izmjenu ugovora te da nema za cilj izbjegavanje primjene ZJN-a 2016.

• Sukladno čl. 403. st. 2. ZJN-a 2016 žalitelj je obve-zan dokaza postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka ili ma-terijalnog prava koje su istaknute u žalbi.

• Žalitelj iznosi konstataciju da je ponuditelj kriv za ozbiljno pogrešno prikazivanje činjenica pri dostav-ljanju podataka potrebnih za provjeru odsutnos osnova za isključenje, koju ničim ne potkrepljuje, odnosno žalbenim postupkom nije osigurao do-kaze na temelju kojih je naručitelj mogao utvrdi postojanje propisane osnove za isključenje iz po-stupka javne nabave, a ovo državno jelo zbog toga moglo utvrdi nezakonitu primjenu prava od strane javnog naručitelja.

• Žalbeni navod ocijenjen je neosnovanim.

4. ZaključnoNaručitelj u postupku javne nabave ima pravo isklju-či gospodarskog subjekta ako on pokaže značajne ili opetovane nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi pod uvjetom da je posljedica takvog postupanja gospo-darskog subjekta bila prijevremeni raskid ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija.

Usprkos postojanju navedene osnove isključenja na strani gospodarskog subjekta, gospodarski subjekt sukladno čl. 255. st. 1. – 5. ZJN-a 2016 ima moguć-nost dostavljanja dokaza naručitelju o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost (samo-korigiranje), koje ocjenjuje naručitelj te ako ocijeni da su poduzete mjere primjerene, neće isključi gospo-darskog subjekta iz postupka javne nabave.

Gospodarski subjekt kod kojeg bude ostvarena na-vedena osnova isključenja može bi isključen iz po-stupaka javne nabave najduže dvije godine od dana do čnog događaja tj. od određenog događaja propi-sanog u članku 254. st. 1. t. 7. ZJN-a 2016.

76

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. UvodFinancijski instrumen jedan su od oblika potpore u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Potpora putem fi nancijskih instrumenata (dalje u tek-stu: FI) omogućena je u sljedećim mjerama:

• mjera 4: Ulaganja u fi zičku imovinu• mjera 6: Razvoj poljoprivrednih gospodarstava• mjera 8: Ulaganja u razvoj šumskih područja i po-

boljšanje održivos šum a.

Tablica 1. Iznosi fi nanciranja EU-a i RH u okviru pojedinog fi nancijskog instrumenta

InstrumentDoprinos EU-a

(EPFRR)(HRK)

Doprinos RH(HRK)

UKUPNO (EPFRR + RH)

(HRK)

Mikro zajmovi za ruralni razvoj 37.962.000,00 6.699.176,47 44.661.176,47

Mali zajmovi za ruralni razvoj 76.038.000,00 13.418.470,59

89.456.470,59Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj

114.000.000,00 20.117.647,06134.117.647,06

Inves cijski kredi za ruralni razvoj 228.000.000,00 40.235.294,12 268.235.294,12UKUPNO 456.000.000,00 80.470.588,24 536.470.588,24

Izvor: Obrada autora

Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj provodit će HAMAG – BICRO neizravno putem fi nancijskih ins -tucija, dok će mikro i male zajmove za ruralni razvoj HAMAG – BICRO provodi izravno. Inves cijske kre-

dite za ruralni razvoj provodit će poslovne banke koje odabere Hrvatska banka za obnovu i razvoj (dalje u tekstu: HBOR) putem javnog natječaja.

Tablica 2. Popis mjera, podmjera i pova operacija PRR-a u okviru kojih su dostupni fi nancijski instrumen

Mjera Podmjera Tip operacije

4 Ulaganja u fi zičku imovinu

4.1 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnos poljoprivrednih gospodarstava

4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i uporaba stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš4.1.3 Korištenje obnovljivim izvorima energije

4.2 Ulaganja u preradu, marke ng i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda

4.2.1 Povećanje dodane vrijednos poljoprivrednim proizvodima4.2.2 Korištenje obnovljivim izvorima energije

6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

6.4 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnos u ruralnim područjima

6.4.1 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnos u ruralnim područjima

8 Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivos šuma

8.6 Ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marke ng šumskih proizvoda

8.6.1 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima8.6.2 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

Izvor: www.ruralnirazvoj.hr

Financijski instrumen programa ruralnog razvoja 2014. – 2020.Kris na Kosor *

Financijski instrumen uz bespovratna sredstva predstavljaju oblik potpore u okviru Europskih strukturnih i inves cijskih fondova, i to u oblicima kreditnih linija i garancija. Omogućuju korisnicima pogodnije kamat-ne stope i uvjete fi nanciranja uz jednostavnije zahtjeve za dokumentacijom. Financijski instrumen koji su dostupni krajnjim primateljima iz PRR RH 2014. – 2020 su: pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj, mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj i inves cijski kredi za ruralni razvoj. Ukupna vrijednost sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja iznosi pola milijarde kuna. Autorica u tekstu donosi karakteris ke pojedinačnog jamstva te malih i mikro zajmova koje provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i inves -cije (HAMAG – BICRO), uvjete prihvatljivos i popis dokumentacije za prijavu.

* Kris na Kosor, MBA, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

77

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

2. Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj instrument je namijenjen subjek ma malog gospodarstva u poljo-privrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru za pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga u skladu s uvje ma PRR RH 2014. – 2020. za defi nirane mjere / podmjere / pove operacija. Kredi za koje se izdaju jamstva moraju bi novi (nije prihvatljivo refi nanci-ranje postojećih kredita).

Lokacija ulaganja krajnjih korisnika može bi cijeli te-ritorij Republike Hrvatske osim urbanih središta Za-greb, Osijek, Rijeka i Split.

Jamstvo se smije koris za kredite za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te obrtni kapital povezan s ak vnos ma razvoja / proširenja koje su povezane s ak vnos ma ulaganja.

Tablica 3. Osnovne karakteris ke Pojedinačnog jamstva za ruralni razvoj

Značajka / Instrument Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj

Ciljana skupina

Mikro, mali i srednji subjek gospodarstva (uključujući novoosnovane poslovne subjekte), a prema uvje ma propisanim Mjerama prihvatljivim za fi nanciranje iz ovih instrumenata.

Minimalni iznos jamstva Nije određeno. Maksimalni iznos jamstva 1.300.000 eura.

Maksimalna stopa jamstva

Do 70 %.Do 80 % za mlade poljoprivrednike i mljekarski sektor.

Minimalno trajanje jamstva 12 mjeseci.

Maksimalno trajanje jamstva 15 godina.

Namjena kredita za koje se izdaje jamstvo Osnovna i povezana obrtna sredstva.

Udio obrtnih sredstavaDo 200.000 eura, odnosno do 30 % ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, ovisno o tome koji je iznos veći.

Premija rizika (naknada za izdavanje jamstva)

Do 0,25 % odobrenog iznosa jamstva.Do 0,10 % za mlade poljoprivrednike i mljekarski sektor.

Obuhvat jamstva Glavnica kredita.

Potpora

Potpora male vrijednos (de minimis) ili državna potpora (ABER / GBER) i/ili javna potpora u skladu s Prilogom 2 Uredbe (EU) br. 1305/2013.

Intenzitet potpore (bruto ekvivalent potpore – eng. Gross Grant Equivalent) mora bi u skladu s maksimalnim iznosima / stopama potpore utvrđenim u Aneksu 2 Uredbe (EU) br. 1305/2013. Minimalni iznosi / stope nisu propisani.Sredstva osiguranja (kolaterali)

Zadužnice subjekta, vlasnika i ostali instrumen osiguranja prema procjeni rizika

Izvor: www.hamagbicro.hr

Napomena: Kombinacija Pojedinačnog jamstva s bespovrat-nim sredstvima sufi nanciranim iz bilo kojeg od ESI fondova i/ili drugim fi nancijskim instrumen ma sufi nanciranim iz bilo kojeg od ESI fondova nije moguća u okviru iste inves cije.Jamstvo HAMAG – BICRO-a predstavlja svojevrsnu naknadu štete vjerovniku (fi nancijskoj ins tuciji) iz obveznog odno-sa, koja nastaje ako mu korisnik ne ispuni svoju ugovornu obvezu.

3. Mikro i mali zajmovi za ruralni razvojCilj fi nancijskih instrumenata je olakša pristup fi -nanciranju mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru većom dostupnošću zajmova, smanjenjem kamatnih stopa, te smanjenjem traženih sredstava osiguranja (kolaterala).

Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj namijenjeni su:

• ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu • ulaganju u obrtni kapital, najviše do 30 % od uku-

pnog iznosa zajma, povezan s ak vnos ma razvoja ili proširenja koje su slične (i povezane s) ak vno-s ma iz prethodne točke (čija se povezanost do-kazuje, među ostalim, poslovnim planom MSP-a i iznosom fi nanciranja). 1 2

Tablica 4. Osnovne karakteris ke mikro i malih zajmova

Značajke instrume-

nata /Naziv mjere

Mikro zajmovi za ruralni razvoj

Mali zajmovi za ruralni razvoj

Ciljana skupina

• mikro, mali subjek gospodarstva (uključujući novoosnovane poslovne subjekte), a prema uvje ma prihvatljivos korisnika propisanim u mjerama PRR-a koje su prihvatljive za fi nanciranje iz ovih instrumenata (4, 6 i 8)1.

• mikro, mali i srednji subjek gospodarstva (uključujući novoosnovane poslovne subjekte), a prema uvje ma prihvatljivos korisnika propisanim u mjerama PRR-a koje su prihvatljive za fi nanciranje iz ovih instrumenata (4, 6 i 8).

Namjena zajmova

• inves cije u materijalnu i nematerijalnu imovinu

• inves cije u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući i obrtna sredstva do najviše 30 % ukupnog iznosa zajma.

• inves cije u materijalnu i nematerijalnu imovinu

• inves cije u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući i obrtna sredstva do najviše 30 % ukupnog iznosa zajma.

Iznos u eurima2 1.000 – 25.000. 25.001 – 50.000.

1 Specifi čni uvje prihvatljivos krajnjih primatelja za prijavu na mikro i male zajmove za ruralni razvoj navedeni u programu Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj, objavljenom na stranicama HAMAG – BICRO-a.2 Kunska protuvrijednost po srednjem tečaju HNB-a na dan pod-nošenja zahtjeva.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Naknada za obradu zahtjeva

Ne naplaćuje se krajnjim primateljima.

Ne naplaćuje se krajnjim primateljima.

Druge naknade i uvje za krajnje primatelje

Nema naknade za rezervaciju sredstava, interkalarne kamate, naknade za prijevremenu otplatu kredita, te nije obvezno vlas to učešće krajnjeg primatelja.

Nema naknade za rezervaciju sredstava, interkalarne kamate, naknade za prijevremenu otplatu kredita, te nema vlas tog učešća krajnjeg primatelja.

Kamatna stopa3

• I., II., III., IV. skupina jedinica lokalne samouprave – kamatna stopa 0,5 %.

• V., VI.,VII., VIII. skupina jedinica lokalne samouprave – kamatna stopa 1 %4.

• I., II., III., IV. skupina jedinica lokalne samouprave – kamatna stopa 0,5 %

• V., VI.,VII., VIII. skupina jedinica lokalne samouprave – kamatna stopa 1 %.

Rok korištenja

Do šest mjeseci od dana potpisivanja Ugovora o zajmu.

Do šest mjeseci od dana potpisivanja Ugovora o zajmu.

PočekDo 12 mjeseci ako je rok otplate dulji od dvije godine.

Do 12 mjeseci ako je rok otplate dulji od dvije godine.

Rok i način otplate

Do pet godina uz uključeni poček; kvartalna otplata glavnice i kamate.

Do 10 godina uz uključeni poček; kvartalna otplata, kvartalna otplata glavnice i kamate.

Instrument osiguranja

Zadužnice poslovnog subjekta / vlasnika i ostali instrumen osiguranja prema procjeni rizika.

Zadužnice poslovnog subjekta / vlasnika i ostali instrumen osiguranja prema procjeni rizika.

Državna potpora De minimis. De minimis.

Intenzitet potpore (bruto ekvivalent potpore – eng. Gross Grant Equivalent) mora bi u skladu s maksimalnim iznosima / stopama potpore utvrđenim u Aneksu 2 Uredbe (EU) br. 1305/2013. Minimalni iznosi / stope nisu propisani.

Izvor: www.hamagbicro.hr34

4. Uvje prihvatljivos i dokumentacija za prijavu

Prihvatljive ak vnos za fi nanciranje po pu operacije

Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja se odnose na:

• poljoprivrednu proizvodnju, nove i inova vne teh-nologije; novu opremu i zelene tehnologije (gree-ner technologies); restrukturiranje i modernizaciju farmi (4.1.1)

3 Iznimno od navedenog, za mljekarski sektor (uz uvjet da se mini-malno 50 % inves cije odnosi na ulaganje u predmetni sektor) tj. za primarne proizvođače mlijeka u području govedarstva, kozarstva i ovčarstva te prerađivače (mljekare i sirane), kamatna stopa bit će 0,1 % neovisno o razvijenos jedinice lokalne samouprave ulaganja.4 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 132/2017).

• skladištenje stajskog gnojiva, objekata za skladište-nje i čuvanje te povezanu opremu (4.1.2); izgrad-nju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa, sunčeva energija) za korištenje na poljoprivrednim gospodarstvima (4.1.3)

• povećanje dodane vrijednos proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje za primarne poljopri-vredne proizvođače, kao i za one koji prerađuju poljoprivredne proizvode kao isključivu ak vnost

• modernizaciju postojećeg proizvodnog kapaciteta, uvođenje inova vnih praksi u proizvodne kapacite-te i energetsku učinkovitost i zaš tu okoliša (4.2.1)

• izgradnju objekata za proizvodnju energije iz ob-novljivih izvora energije (OIE) za korištenje u prera-di prehrambenih proizvoda (4.2.2.)

• ak vnos u ruralnom turizmu, preradu, marke ng i izravnu prodaju lokalnih proizvoda

• tradicionalne obrte i zanate, i rukotvorine • pružanje usluga u ruralnim područjima za poljopri-

vredni i šumarski sektor • turizam u ruralnim područjima za sljedeće vrste tu-

ris čke ponude: • ugos teljsko – turis čke usluge na poljoprivred-

nom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivred-nom gospodarstvu (vinotočje / kušaonica, izle šte, soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp te poljoprivredne, šumarske, sportsko – rekrea vne, eduka vne i slične ak vnos vezane za poljopri-vredno gospodarstvo)

• ugos teljsko – turis čke usluge vezane za sljedeće skupine ugos teljskih objekata: hoteli (hotel, apar-thotel, hotel-baš na, integrirani, difuzni, pansion), kampovi (kamp, kampiralište, kamp-odmorište) i ostali ugos teljski objek za smještaj (hostel, pla-ninarski dom, lovački dom, robinzonski smještaj i dr.), te njihovi prateći i dodatni sadržaji

• ugos teljsko – turis čke usluge u objek ma tra-dicijske (kulturne) baš ne, turis čke usluge veza-ne za planinski, pustolovni, sportsko – rekrea vni, zdravstveni, eduka vni, cikloturizam i druge po-sebne oblike turizma na ruralnom prostoru (6.4.1)

• povećanje učinkovitos , okolišne prihvatljivos , ergonomije i sigurnos radnih procesa u pridobi-vanju drva i šumskouzgojnim radovima moderni-zacijom postojećih i uvođenjem novih i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme

• modernizaciju postojećih i uvođenje učinkovi h i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme za pridobivanje drva (8.6.1)

• povećanje učinkovitos , okolišne prihvatljivos , ergonomije i radnih procesa u predindustrijskoj preradi drva modernizacijom postojećih i uvođe-njem učinkovi h i okolišno pogodnih tehnologija, strojeva, alata i opreme

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

79


• uvođenje informacijsko – komunikacijskih tehnolo-gija u predindustrijsku preradu drva (8.6.2).

Opći uvje prihvatljivos krajnjih primatelja fi nan-cijskih instrumenata5

Pravo na podnošenje zahtjeva za jamstva / zajam imaju mikro, mali i srednji poduzetnici kako su defi ni-rani u Preporuci Komisije 20003/361/EZ (osim mjere 6, podmjere 6.4., u kojoj subjek srednje veličine nisu prihvatljivi) pod sljedećim uvje ma:

• krajnji primatelj mora bi registriran, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za specifi čnu djelat-nost koja je vezana uz planirano prihvatljivo ulaga-nje najkasnije do trenutka podnošenja zahtjeva za kredit

• registrirani / upisani su kao obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo, obrt, trgovačko društvo, zadru-ga, proizvođačka organizacija ili druga pravna oso-ba (dodatni kriteriji koje korisnik mora zadovolji ovisno o pu operacije6)

• ulažu u materijalnu i nematerijalnu imovinu u po-dručju ovisno o tome u okviru kojeg pa operacije se korisnik prijavljuje

• mjesto poslovanja u trenutku ulaganja i jekom povrata kredita pod jamstvom je registrirano u RH

• u privatnom su vlasništvu više od 50 %• imaju minimalno jednog zaposlenika ili će zapošlja-

vanje realizira u roku od šest mjeseci od trenutka iskorištenos kredita

• nemaju žiro-račun blokiran dulje od 30 dana u po-sljednjih šest mjeseci

• imaju podmirene obveze prema državi ili dogovo-reno reprogramiranje obveza sukladno Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokova-nog gospodarskom krizom

• imaju zatvorenu fi nancijsku konstrukciju inves cije• nisu u fi nancijskim poteškoćama i ispunjavaju sve

obveze plaćanja svakog drugog kredita / zajma ili leasinga koji je dodijelio HAMAG – BICRO ili druga fi nancijska ins tucija

• imaju ekonomski opravdano i održivo ulaganje u skladu sa svrhom podmjere i pom operacije na koji se prijavljuju

5 Uvje prihvatljivos odnose se i na Pojedinačna jamstva i Mikro/male zajmove za ruralni razvoj.6 Na stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i inves cije (HAMAG – BICRO) krajnji korisnici mogu pronaći pro-gram Pojedinačno jamstvo koji sadrži detaljne kriterije i specifi čnos o pu operacije kao i popis dokumentacije potrebne za prijavu.

• ispunjavaju kriterij ekonomske veličine (za p ope-racije 4.1.1. minimalno 6000 eura u sektoru voća, povrća i cvijeća; minimalno 8000 eura u ostalim sektorima – uvjet se ne odnosi na poljoprivredne zadruge i proizvođačke organizacije; za p operaci-je 6.4.1. minimalno 2000 eura)

Potrebna dokumentacija prilikom slanja zahtjeva za jamstvo / zajam

Korisnik u izvorniku dostavlja:

• obrazac Zahtjev za jamstvo / Zahtjev za zajam• izjavu o korištenim potporama male vrijednos i

državnim potporama• izjavu s ciljem utvrđivanja statusa subjekta malog

gospodarstva (Skupna Izjava)• izjavu usklađenos .

Korisnik u preslici dostavlja:

• odluku fi nancijske ins tucije o odobrenju kredita / leasinga ili, ako se Odluka donosi elektronskim pu-tem, izlist odrađenih koraka iz IT sustava

• inves cijsku studiju ili poslovni plan • ponude, predračune, troškovnike, ugovore o kupo-

prodaji i dr., ovisno o strukturi ulaganja • tehničku dokumentaciju o legalitetu građenja (loka-

cijska dozvola, građevinska dozvola, potvrda glav-nog projekta, rješenje o uvje ma građenja, idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt i dr.)

• pisma namjere, predugovore ili ugovore o poslov-noj suradnji i otkupu proizvoda

• dokumentaciju o drugim izvorima fi nanciranja • životopis osoba u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi

prijavitelja ili odgovarajući dokument kojim se po-tvrđuju stručni kapacite

• preslike osobnih iskaznica osoba u vlasničkoj struk-turi prijavitelja

• Statusnu dokumentaciju (ovisno o pravnom obli-ku prijavitelja) • izvadak iz sudskog / obrtnog ili drugog odgova-

rajućeg registra ili rješenje nadležne ins tucije o registraciji

• osnivačke akte društva u slučaju da podnositelj zahtjeva ima dva ili više osnivača

• dodatnu dokumentaciju vezanu uz potvrdu sta-tusa korisnika (izvadci iz registra, rješenja nad-ležnih jela), ekonomsku veličinu, tehničku do-kumentaciju i dr., ovisno o pu operacije na koju se korisnik prijavljuje.

• Financijsku dokumentaciju (ovisno o pravnom obliku prijavitelja).

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. Pravni temelji provedbe nadzora nad projek ma EU-a

Na temelju članka 5. Zakona o uspostavi ins tucio-nalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i inves cijskih fondova u Republici Hrvatskoj u fi nan-cijskom razdoblju 2014. –2020. (NN, br. 92/2014), in-s tucionalni okvir za upravljanje i provedbu europ-skih strukturnih i inves cijskih fondova u Republici Hrvatskoj u fi nancijskom razdoblju 2014. – 2020. čine:

1. koordinacijsko jelo – Ministarstvo regionalnog ra-zvoja i fondova Europske unije

2. jela u Sustavu upravljanja i kontrole (dalje u tek-stu: Sustav) pojedinog opera vnog programa: • upravljačka jela – sektorski nadležna ministar-

stva • posrednička / provedbena jela – sektorski nad-

ležna ministarstva / provedbene agencije• jelo za ovjeravanje – najčešće Ministarstvo fi -

nancija (Nacionalni fond)• jelo za reviziju – Agencija za reviziju sustava

provedbe programa Europske unije (ARPA).

Upravljačka jela odgovorna su za cjelokupnu proved-bu opera vnog programa, a pojedine kontrolne funk-cije mogu delegira drugim jelima iz Sustava. Temelj za kontrolne ak vnos nad provedbom projekata je zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske.

2. Administra vna kontrolaAdministra vna kontrola podrazumijeva analizu in-formacija i popratne dokumentacije koju korisnik

dostavlja uz redovne i izvanredne izvještaje o napret-ku jekom provedbe projekta, a za pojedine projekte kontrola se vrši i nakon završetka provedbe. Admi-nistra vnom kontrolom provjerava se je li korisnik poštovao ugovorom propisane obveze, procedure i rokove te jesu li dodijeljena sredstva namjenski utro-šena te samim m potraživani troškovi prihvatljivi.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuje i obveze korisnika u odnosu na provođenje postupka nabave unutar projekata. Administra vnom kontro-lom nadležno jelo provjerava korisnikov plan naba-ve, dokumentaciju za nadmetanje, napredak u pro-vedbi te prihvatljivost troškova.

2.1. Provjera plana nabave

Prilikom provjere plana nabave nadležna jela izme-đu ostalog kontroliraju:

• planiranu vrijednost nabave i predmet nabave (moraju odgovara proračunu projekta i odredba-ma ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava)

• opseg planiranih nabava (uključenost svih nabava u plan)

• vremenski plan (planirani datumi pokretanja po-stupaka nabave trebaju bi realni i u skladu s raz-dobljem provedbe projekta)

• opravdanost odabranog postupka (odabrani postu-pak nabave je u skladu sa zakonskim odredbama).

2.2. Provjera dokumentacije postupaka nabave

Na temelju dostavljene dokumentacije provedenog postupka javne nabave provjerava se:

• opravdanost odabranog postupka (odabrani postu-pak nabave je u skladu sa zakonskim odredbama)

Mehanizmi nadzora nad provedbom projekata EU-aDavorka Žagar *

Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava korisnik se obvezuje provodi projekt u skladu s podnesenim i odobrenim projektnim prijedlogom, troši sredstva namjenski, sukladno proračunu projekta te poštova sve ostale odredbe ugovora – odredbe vezane uz primjenu Zakona o javnoj nabavi, pravila vezana uz komu-nikaciju i vidljivost, izvještavanje i slično. Korisnik je dužan osigura fi nancijske i sve ostale resurse potrebne za učinkovitu i uspješnu provedbu projekta. Sve navedeno postaje predmetom kontrole nadležnih jela – upravljačkog jela, posredničkih / provedbenih jela, jela za ovjeravanje, jela za reviziju i revizorskih jela Europske komisije. Autorica u članku predstavlja vrste kontrolnih ak vnos koje provode jela iz Sustava upravljanja i kontrole, dijeleći ih u tri kategorije: administra vnu kontrolu, kontrolu na terenu i reviziju.

* Davorka Žagar, mag. oec. univ. spec. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

81


• poš vanje načela javne nabave (predmet nabave specifi ciran je tako da se ne pogoduje određenom gospodarskom subjektu, osnove za isključenje i uvje sposobnos gospodarskih subjekata u skla-du su s načelima javne nabave, kriteriji za odabir ponude jasni su i nediskriminirajući, zakonski roko-vi su ispoštovani, poštovale su se odredbe o objavi nabave utvrđene u Zakonu o javnoj nabavi)

• usklađenost uvjeta ugovora o nabavi sa zahtjevima Zakona o javnoj nabavi i uvje ma ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

• dodatak osnovnim ugovorima o nabavi (odabrani postupak nabave u skladu je sa zakonskim odred-bama, izmjena ne zah jeva provođenje novog po-stupka nabave, dodatni radovi / usluge ne prelaze ograničenja iz zakonskih odredbi i proračuna ugo-vora o dodjeli bespovratnih sredstava, dodatni ra-dovi / usluge / roba su nužni itd.).

2.3. Provjera statusa provedbe projekta

Nadležna jela jekom ove vrste provjere kontrolira-ju sljedeće:

• usklađenost provedenih projektnih ak vnos s ci-ljevima projekta i dinamikom utvrđenom u ugovo-ru o dodjeli bespovratnih sredstava

• napredak vezan uz ostvarenje pokazatelja, uzima-jući u obzir fazu u kojoj se projekt nalazi (u skladu s ciljanim vrijednos ma utvrđenim u ugovoru o do-djeli bespovratnih sredstava)

• poštovanje plana nabave• opravdanost eventualnih izmjena ugovora• aspekte vezane uz eventualne korekcije i nepravil-

nos • aspekte vezane uz zahtjeve za informiranje i vidlji-

vost• usklađenost s pravilima o državnim potporama, za-

š okoliša, zabrani diskriminacije itd.

2.4. Provjera prihvatljivos troškova

Elemen provjere prihvatljivos troškova između ostalog obuhvaćaju:

• provjeru da troškovi odgovaraju troškovima pred-viđenima ugovorom o dodjeli bespovratnih sred-stava

• provjeru da su potraživani troškovi nastali kod ko-risnika ili partnera (ako je primjenjivo)

• provjeru da su troškovi u skladu s nacionalnim i pravilima prihvatljivos EU-a

• provjeru usklađenos troškova i statusa provedbe projekta

• provjeru da su troškovi nastali u razdoblju utvrđe-nom u ugovoru

• provjeru da stavke troška već nisu prethodno odo-

brene te da nisu fi nancirane iz nekog drugog izvora• provjeru dostatnos popratne dokumentacije ve-

zane uz nastanak troška i plaćanje i postojanje od-govarajućeg revizijskog traga

• aritme čku ispravnost potraživanih iznosa (točnost iznosa svake potraživane stavke troška u odnosu na iznos naveden u popratnoj dokaznoj dokumen-taciji, u odnosu na ugovor o nabavi roba, usluga i radova, u odnosu na odobrene proračunske stavke u okviru kojih se iznos potražuje, u odnosu na pret-hodno odobrene troškove itd.)

• usklađenost ugovora o nabavi sa zakonodavstvom o javnoj nabavi na nacionalnoj i razini EU-a te usklađenost troškova s odredbama ugovora o na-bavi (ako je primjenjivo) itd.

Rezultat administra vne provjere je pisano odo-brenje od strane nadležnog jela u slučaju pot-punos i ispravnos pregledane dokumentacije, mišljenje / preporuka za unapređenje / nadopunu u slučaju utvrđenih nedostataka, odnosno odbija-nje izvještaja / dokumentacije ako ne zadovoljava-ju sve relevantne odredbe.

3. Kontrola na terenuKako bi se potvrdilo da korisnik uis nu provodi pro-jekt u skladu s ugovornim odredbama, provedbena / posrednička jela provode minimalno jednu provjeru na lokaciji projekta jekom razdoblja provedbe pro-jekta. Provjera na lokaciji projekta nužna je kako bi se potvrdili fi zički, tehnički, fi nancijski i administra- vni aspek vidljivi samo na lokaciji provedbe pro-

jekta.

Koga se provjerava?

Provjera se provodi kod korisnika projekta (eventu-alno i kod projektnih partnera ako se projektne ak- vnos ili rezulta projekta nalaze kod partnerske

ins tucije, ali u svakom slučaju u prisustvu korisnika projekta).

Tko provodi provjeru kod korisnika?

U kontrolu u pravilu idu djelatnici provedbenog / po-sredničkog jela, ali mogu ići i bilo koji drugi dionici – djelatnici upravljačkih jela, jela za ovjeravanje, jela za reviziju, OLAF-a1 te revizori koje je angažirala

Europska komisija. Korisnik je na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava obvezan omogući nadležnim osobama pristup lokaciji provedbe pro-jekta te osigura pristup cjelokupnoj dokumentaciji

1 Europski ured za borbu pro v prijevara (OLAF, francuski akronim za naziv Ureda Offi ce de Lu e An -Fraude; engleski European An- -fraud Offi ce).

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

i informacijskim sustavima korisnika, ali i partner-skih ins tucija u kojima se nalaze informacije vezane uz projekt.

Što se provjerava jekom posjete korisniku?

Tijekom posjete korisniku provjeravaju se svi elemen- koje je moguće provjeri na licu mjesta – fi zički i fi nancijski napredak projekta, povezanost ak vnos i troškova projekta, uporaba i sukladnost isporučene robe / izvedenih radova s ranije dostavljenom doku-mentacijom i odredbama ugovora, poš vanje odred-bi o vidljivos projekta, administra vni i fi nancijski kapacite , upravljanje projektom, sudjelovanje par-tnerskih ins tucija u provedbi projekta, računovod-stveni sustav korisnika, sustav čuvanja i arhiviranja dokumentacije, dokumentacija postupka javne naba-ve te istovjetnost originalne dokumentacije s presli-kama dostavljenim uz obvezne izvještaje.

Ključni aspekt provjere korisnika je provjera na-pretka fi zičkih pokazatelja u smislu utvrđivanja da je roba stvarno isporučena ili da su radovi stvarno izvršeni te da su u skladu s ugovorenim uvje ma.

Kod projekata koji uključuju komponentu građevin-skih radova dodatno se provjera i sukladnost s važe-ćim zakonodavstvom iz područja gradnje – potrebna imenovanja i ovlaštenja te zakonom propisana doku-mentacija (npr. građevinska knjiga, elabora i slično), sukladnost izvedenih radova s glavnim projektom i namjenom opisanom u ugovoru o dodjeli bespovrat-nih sredstava, usporedba plaćenog iznosa sa stvarno izvedenim radovima / procijenjenim statusom izvrše-nja (kod ugovora s klauzulom ključ u ruke), opravda-nost izvantroškovničkih radova itd.

Po završetku projekta provjerava se pravni status korisnika (u smislu da se is nije promijenio od tre-nutka potpisivanja ugovora), ispunjenje predviđenih pokazatelja (pojedini pokazatelji ostvaruju se tek po završetku projektnih ak vnos ), prisutnost i upotre-ba nabavljene robe / opreme, postojanje dokaza da se iskazane mjere informiranja i vidljivos provode u skladu s uputama za korisnike sredstava vezano uz informiranje, čuvanje i arhiviranje dokumentacije. Ta-kođer se provjerava održivost projekta – tko upotre-bljava rezultate projekta i nastavljaju li se projektne ak vnos i nakon završetka projekta prema planu, je li projekt ostvario prihode i slično.

Kako se pripremi za provjeru?

Korisnik je unaprijed obaviješten o datumu posje-ta i dokumentaciji koja će bi predmetom kontrole (praksa je 2 – 5 dana prije planiranog datuma posje-te, ovisno od nadležnog jela). Iznimka mogu bi si-tuacije u kojima nadležno jelo smatra kako bi najava

provjere utjecala na objek vnost rezultata provjere (npr. ako postoji sumnja na prijevaru) i u tom slučaju provjera ne mora bi unaprijed najavljena.

Kako bi se pripremio za provjeru na licu mjesta, ko-risnik treba pripremi svu projektnu dokumentaciju u originalu i osigura da sva tražena dokumentacija bude na dogovorenoj lokaciji. U slučaju da se dio do-kumentacije nalazi na drugoj lokaciji (npr. dokumen-tacija projektnih partnera, originali garancija, ugovo-ra i slično) korisnik mora osigura da se na traženje nadležnog jela omogući uvid u tu dokumentaciju.

Također, korisnik treba osigura prisutnost ključnih djelatnika poput voditelja projekta, koordinatora projekta, osoba zaduženih za fi nancije i računovod-stvo, nadzornog inženjera, predstavnika partnerskih ins tucija i svih ostalih sudionika koji mogu pruži cjelovite i relevantne informacije o projektu.

Koju dokumentaciju je potrebno pripremi ?

Ovisno o pu projekta, korisnik mora pripremi slje-deću dokumentaciju:

• zapisnike sa sastanaka projektnog ma, potpisne liste s održanih sastanaka / treninga

• dokaze o provedenim projektnim ak vnos ma i ostvarenim rezulta ma projekta

• imenovanja djelatnika u projektni m• ugovore / dodatke ugovora o radu za djelatnike

koji rade na projektu, evidencije rada, platne liste, jedinstvene obrasce poreza, prireza i doprinosa (JOPPD), bankovne izvode

• dokumentaciju za nadmetanje za provedene na-bave, ugovore / dodatke ugovora o nabavi roba / usluga / radova, ugovore o nadzoru radova, račune izdane od dobavljača / izvođača radova, dokaze o isporuci, bankovne izvode

• dokumentaciju vezanu uz provedbu ugovora o ra-dovima (akt kojim se gradnja dopušta, projektna dokumentacija, građevinski dnevnik itd.)

• računovodstvenu dokumentaciju (dokaz da je osi-gurano praćenje troškova projekta prema poseb-noj organizacijskoj jedinici / mjestu troška / ak v-nos , promet po žiro-računu, ostvareni prihodi, konto-kar ce i slično)

• dokumentaciju koja dokazuje ak vnos vezane uz vidljivost projekta (trajne ploče, plaka , leci, bro-šure, naljepnice za nabavljenu opremu, mrežne stranice, članci, potpisne liste i fotografi je s kon-ferencija, otvaranja / zatvaranja projekta i dugih sličnih događanja).

Koliko traje provjera kod korisnika?

Vrijeme trajanja provjere kod korisnika ovisi o pu projekta i fazi u kojoj se projekt nalazi, ali i o pripre-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

83


mljenos korisnika i dostupnos relevantnih osoba i projektne dokumentacije. Ako se radi o provjeri na samom početku projekta, vjerojatno je da će provjera traja kraće nego kad je projekt u završnoj fazi, zbog manjeg obima obavljenih ak vnos i dokumentacije u toj fazi.

Isto tako, kompleksniji projek (projek koji ima-ju komponentu građevinskih radova, projek koji se provode na više lokacija i slično) zah jevaju više vremena prilikom provođenja kontrolnih postupaka, a provjera se produljuje u slučaju pojave određenih odstupanja, nejasnoća ili potrebe daljnjih pojašnjenja odnosno dodatne dokumentacije. U pravilu, provjera se obavi u nekoliko sa / jednom danu, a ako je po-trebno više vremena, korisnik bi trebao bi pravovre-meno obaviješten.

Koliko se često provode provjere kod korisnika?

O pu projekta ovisi i broj terenskih posjeta korisni-ku i njihov vremenski raspored – kod projekata čiji je sastavni dio građenje, na teren se uglavnom izlazi i nekoliko puta jekom same provedbe (kod velikih infrastrukturnih projekata i na mjesečnoj razini), kod pojedinih projekata jednom prije kraja provedbe, a kod pojedinih korisnika na provjere se može ići i na-kon završetka projekta.

U pravilu će se provjera kod korisnika proves naj-manje jednom prije završetka razdoblja provedbe projekta. Kod projekata čija provedba traje više od 12 mjeseci i projektne ak vnos uključuju izgradnju objekta ili nabavu roba / opreme, na teren se izlazi više puta. Broj provjera kod korisnika može bi veći ako provedbena / posrednička jela imaju informa-cije kako postoji vjerojatnost da će bi kašnjenja u provedbi projektnih ak vnos , u slučaju postojanja sumnji na nepravilnos ili prijevare i slično.

U kontrolu kod korisnika odlazi se i nakon završetka provedbe projekta kako bi se utvrdilo da stanje na terenu odgovara situaciji opisanoj u dostavljenim iz-vješćima, provjeravaju se odredbe vezane uz trajnost projekta te ostvareni prihodi od projektnih ak vno-s , ako je primjenjivo.

Kod infrastrukturnih projekata (projekata koji uklju-čuju građevinske radove) korisnik može očekiva najmanje tri provjere na lokaciji provedbe projekta – prvu neposredno nakon početka izvođenja građevin-skih radova, kako bi se utvrdile početne okolnos te potvrdila ispravnost prethodno obavljenih radnji (po-put provedene nabave, postojanje potrebnih imeno-vanja, postojanje potrebne građevinske dokumenta-cije, npr. građevinske knjige, elaborata i slično), drugu jekom izvedbe radova kako bi se potvrdili fi zički po-

kazatelji napretka, te treću nakon dovršetka projekta

kako bi se potvrdila stvarnost operacije. Kod velikih infrastrukturnih projekata najčešće je potrebno pro-ves više od tri provjere na licu mjesta.

Formalni rezultat provjere na licu mjesta je izvje-štaj kojim se korisnika obavještava o eventualno uočenim nedostacima. U slučaju potrebe, daje se akcijski plan s popisanim ak vnos ma koje je potrebno napravi da bi nedostaci bili uklonjeni s primjerenim rokovima za izvršenje h ak vnos .

4. Revizija projekata EU-aSvrha revizije projekta je utvrdi da je projekt u pot-punos proveden u skladu s nacionalnim i pravili-ma EU-a. Revizija projekta EU-a predstavlja proces iden fi kacije revizijskog traga sa svrhom utvrđiva-nja adekvatnih dokaza da su projektne ak vnos provedene i da su provedene sukladno propisanim pravilima, da su prijavljeni troškovi projekta uis nu i nastali, da su namjenski utrošeni na projekt EU-a i da projekt ne bi mogao bi izvršen bez h troškova.

Provoditelje projekata EU-a posjećuju nadležna nacio-nalna jela (posrednička jela, upravljačko jelo, jelo za ovjeravanje, jelo za reviziju), ali i jela koje je an-gažirala Europska komisija (revizori EK, OLAF, Europski revizorski sud). Korisnik je sukladno uvje ma ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dužan svim nadlež-nim jelima omogući provođenje potrebnih provjera.

Uobičajeno je da je revizija projekta unaprijed najav-ljena. Neka nacionalna jela imaju praksu unaprijed pripremi korisnike u slučaju najavljenog posjeta re-vizora Europske komisije – korisniku se objasni što treba pripremi , tko treba bi prisutan, pokušava se unaprijed utvrdi postoje li problemi. Zajedno s re-vizorima EK na teren u pravilu dolaze i predstavnici nadležnih nacionalnih jela.

Revizija započinje upoznavanjem s projektom i pro-jektnom dokumentacijom. Obveza je korisnika ugo-vora upozna se sa svim njegovim sastavnim dijelo-vima te odredbe ugovora primjenjiva u provedbi projekta. Predmet provjere može bi bilo koji dio projektne dokumentacije, a u ugovoru o dodjeli bes-povratnih sredstava defi niran je krajnji rok unutar ko-jeg je korisnik obvezan omogući revizorskim jelima provođenje potrebnih provjera.

Revizorske nalaze u pravilu dobivaju nadležna na-cionalna jela koja onda povratno obavještavaju revidirane subjekte (korisnike) o potrebi vraćanja sredstava, akcijskim planovima ili drugim prepo-rukama revizorskih jela, a korisnici su, suklad-no potpisanim ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, dužni po njima i postupi .

84

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. Uzimanje dugoročnog kredita za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije

Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice i ustanova čiji je osnivač je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave propisano je odredbama Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15). Odredbama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu i Pravilnikom o postupku zadu-živanja te davanja jamstava i suglasnos jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 55/09 i 139/10) regulirane su ovlas Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) prilikom donošenja odluke o davanju suglasnos za dugoročno zaduživa-nje jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice i ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave mogu se dugoročno zaduži-va samo za inves ciju. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se dugoročno zadu-živa za inves ciju koja se fi nancira iz njezina prora-čuna koju potvrdi njezino predstavničko jelo s pret-hodno dobivenom suglasnošću Vlade, a na prijedlog ministra fi nancija (čl. 87. st. 1. Zakona o proračunu). Pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice i ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave mogu se dugoročno

zaduživa za inves ciju uz suglasnost većinskog vla-snika, odnosno osnivača (čl. 90. st. 1. Zakona o prora-čunu). Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se dugoročno zaduživa za inves ciju uz suglasnost jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja je prije davanja suglasnos dužna ishodi su-glasnost ministra fi nancija (čl. 94. st. 1. i 2. Zakona o proračunu). Pod pojmom inves cije podrazumijeva-ju se rashodi za nabavu nefi nancijske imovine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom prometu – osob-nog automobila) koje jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave fi nancira iz svog proračuna u skladu sa Zakonom o proračunu i člancima 19., 19.a i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak i 123/17). Inves cija za koju se općina, grad ili županija dugoročno zadužuje mora bi planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduženje. Člankom 88. Za-kona o proračunu propisani su uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dugoročno zaduživa . Jedan od uvjeta je da ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja se zadužuje uzima-njem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih pa-pira, može iznosi najviše do 20 % ostvarenih priho-da1 u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode:

1. od domaćih i stranih pomoći i donacija2. iz posebnih ugovora: sufi nanciranje građana za

mjesnu samoupravu3. ostvarene na osnovi dodatnog udjela u porezu na

dohodak i pomoći izravnanja za fi nanciranje de-centraliziranih funkcija.

1 Prihoda propisanih čl. 18. t. 1. Zakona o proračunu.

Specifi čnos zaduživanja na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) raziniNevenka Brkić *

Iako se zakonodavni okvir za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) razine nije mijenjao, auto-rica donosi zanimljive primjere iz prakse, a posebice onaj vezan uz projekte EU-a.

* Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

85

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

Na temelju čl. 87. i 88. Zakona o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduži za inves ciju koja se fi nancira iz njezina proračuna, ali godišnje obveze mogu iznosi najviše do 20 % ostvarenih proračunskih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode iz čl. 88. st. 4.2 Zakona. Navedeno fi skal-no ograničenje provjerava se primjenom mehanizma propisanog čl. 87. Zakona o proračunu kojim se de-fi nira da se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dugoročno zaduži samo za inve-s ciju koja se fi nancira iz njezina proračuna uz sugla-snost Vlade, a na prijedlog ministra fi nancija.

Člankom 88. stavcima 1. i 5. Zakona o proračunu pro-pisano je sljedeće:

(1) Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave iz članka 86. ovoga Zako-na može iznosi najviše do 20 posto ostvarenih priho-da u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na projekte koji se sufi nanciraju iz pretpristupnih programa i fon-dova Europske unije i na projekte iz područja unap-ređenja energetske učinkovitos u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Slijedom navedenih odredaba, kontrola fi skalnog ograničenja od navedenih 20 % ne odnosi se na projekte koji se sufi nanciraju iz fondova Europske unije, u kojima jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave sudjeluju. U navedenim sluča-jevima nije potrebna kontrola fi skalnog ograničenja koja je propisana člankom 87. Zakona o proračunu, odnosno suglasnost Vlade za zaduženje. Stoga se jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Eu-ropske unije mogu zaduži uz suglasnost ministra fi nancija. Među m, ovdje treba ima na umu da se kontrola fi skalnog ograničenja ne odnosi samo za iznos sredstava do ukupno prihvatljivih troškova. Primjer provedbe dugoročnog zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pro-jekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske uni-je prikazana je na slici 1.

2 Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se os-tvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 18. točke 1. Zakona o proračunu, umanjeni za prihode:1. od domaćih i stranih pomoći i donacija2. iz posebnih ugovora: sufi nanciranje građana za mjesnu samou-pravu i3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i po-moći izravnanja zafi nanciranje decentraliziranih funkcija.

Slika 1. Dugoročno zaduživanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte koji se sufi -nanciraju iz sredstava Europske unije

Iz slike 1 razvidno je da je, u slučaju zaduživanja iznad sredstava ukupno prihvatljivih troškova, Ministar-stvu fi nancija potrebno dostavi dva zahtjeva za is-hođenje suglasnos za dugoročno zaduženje. Jedan zahtjev podnosi se na iznos sredstava do ukupno prihvatljivih troškova, u navedenom primjeru je to iznos od 1.000.000,00 kuna. Suglasnost na navedeni iznos zaduženja daje ministar fi nancija. Iznos do uku-pno prihvatljivih troškova ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koja može iznosi najviše do 20 % ostva-renih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica zadužuje, umanjenih za Zakonom propisane prihode. Drugi zahtjev podnosi se na iznos sredstava iznad ukupno prihvatljivih troškova, u navedenom primjeru je to iznos od 500.000,00 kuna, a suglasnost na navedeni iznos potrebno je ishodi od Vlade. Iznos iznad ukupno prihvatljivih troškova ulazi u zakonom propisanu ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2. Planiranje kratkoročnog zaduživanja u proračunu

Kratkoročno zaduživanje propisano je odredbama čl. 86.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pro-računu3. Navedenim odredbama propisani su način i uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave smije kratkoročno zaduživa . Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zaduži najduže do 12 mjeseci bez mogućnos daljnjeg reprogramiranja ili zatvara-nja postojećih obveza po kratkoročnim kredi ma ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova, i to isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Za kratkoročno zaduživanje nije potrebno ishodi ni suglasnost Ministarstva fi nancija ni su-glasnost Vlade zbog toga što se odredbe čl. 86., 87. – 94. Zakona o proračunu, kojima su propisani način i uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (regi-

3 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12).

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

onalne) samouprave može dugoročno zaduživa , ne odnose na kratkoročno zaduživanje.

Postavlja se pitanje, ako se jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave kratkoročno zadužuje jekom proračunske godine, treba li radi izmjene i

dopune proračuna?

Pravilo je da kratkoročne kredite i zajmove koje jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave primi i vraća u istoj proračunskoj godini ne treba u svom proračunu planira ni na primicima (razred 8 Primi-ci od fi nancijske imovine i zaduživanja) ni na izdacima (razred 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmo-va).4 To znači da u konkretnom slučaju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne treba radi izmjene i dopune proračuna. Među m, za iznos sred-stva kredita ili zajma koji je iskorišten za pokriće obve-za, a koji nije vraćen u tekućoj (proračunskoj) godini, u toj istoj godini treba planira sredstva od kratko-ročnog zaduživanja na primicima (8 Primici od fi nan-cijske imovine i zaduživanja), a u sljedećoj godini, taj is iznos, jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave treba planira u proračunu na izdacima (5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova). U tom slučaju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave treba radi izmjene i dopune proračuna.

Kako sredstva planira u proračunu ako se, primje-rice, jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave zaduži u listopadu 2019. godine, na iznos od 1.200.000,00 kuna, na rok otplate od 12 mjeseci? Pod pretpostavkom da će jedinica do kraja 2019. godine otpla dio kredita u iznosu od 200.000,00 kuna, a ostatak kredita u iznosu od 1.000.000,00 kuna preno-si u 2020. godinu, u tom slučaju jedinica u proračunu za 2019. godinu treba planira iznos od 1.000.000,00 kuna5 na razredu 8 Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja, bez planiranja otplate kredita na razre-du 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova u toj godini. Otplatu kredita na razredu 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova jedinica treba planira u proračunu za 2020. godinu u iznosu od 1.000.000,00 kuna.6

Ovisno o tome radi li se o kratkoročnom kreditu / zajmu koji je primljen i vraćen u istoj proračunskoj godini unutar proračunske godine ili se is prenosi

4 Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18).5 Jedinica neće planira 1.200.000,00 kuna proračunskoj 2019. godini jer je 200.000,00 kuna kredita već otplaćeno u toj godini.6 Knjigovodstvena evidencija kratkoročnog kredita i zajma navede-na je u Okružnici o predaji fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. koja se nalazi na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/upute-za-sastavlja-nje-fi nancijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2018.

u sljedeću godinu, jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave pristupit će izradi izmjena i dopuna (rebalansa) proračuna.

3. JLP(R)S kao jamac-platac ili sudužnik-jamac

Davanje jamstva za ispunjenje obveza po dugoroč-nom zaduživanju jedinice lokalne samouprave i prav-ne osobe u većinskom izravnom ili neizravnom vla-sništvu i ustanovi čiji je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivač propisano je odred-bama čl. 91. Zakona o proračunu. Navedenim odred-bama propisano je da:

• jedinica područne (regionalne) samouprave može da jamstvo jedinici lokalne samouprave na svom području

• jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve može da jamstvo pravnoj osobi u svom većin-skom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Pod pojmom obveza podrazumijevaju se obveze nastale dugoročnim zaduživanjem za inve-s ciju7.

Jedinica područne (regionalne) samouprave može da jamstvo jedinici lokalne samouprave na svom području za ispunjenje obveza po dugoročnom za-duživanju jedinice, uz ishođenje suglasnos Vlade, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može da jamstvo pravnoj osobi u svom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač uz prethodno ishođenje suglasnos ministra fi nancija. Dana jamstva uključuju se u opseg mogu-ćeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave koje može iznosi najviše do 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj jedinica daje jamstvo za zaduženje (kreditne obveze), umanjenih za prihode iz čl. 88., st. 4. Zakona o proračunu.

Odluku o davanju jamstva pravnoj osobi u svom ve-ćinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač (za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove) donosi predstavničko jelo jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu. Među m, odredbama Zakona o proračunu dana je mogućnost jedinici lo-kalne i područne (regionalne) samouprave da svojom odlukom ili statutom propiše tko odlučuje o davanju

7 Sukladno Pravilniku o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pod pojmom inves cije podrazumijevaju se rashodi za nabavu nefi -nancijske imovine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom prometu – osobnog automobila).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

87


jamstva. Ugovor o danom jamstvu, u ime jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, potpisuje čelnik jedinice, odnosno općinski načelnik, gradona-čelnik, župan.

Iz navedenih odredaba Zakona o proračunu ned-vojbeno je da se radi o JAMCU, a ne ni o jam-cu-platcu ni o sudužniku-jamcu. JAMSTVO znači da se treća osoba, JAMAC, ugovorom obvezuje ispuni obvezu dužnika u slučaju AKO to dužnik ne učini. To znači da u slučaju kada je netko samo JAMAC, tada NJEGOVA OBVEZA NIJE SOLIDARNA, VEĆ SUPSIDIJARNA. Supsidijarno jamstvo znači da vjerovnik POZIVA JAMCA NA PLAĆANJE TEK AKO je prvo pozvao na plaćanje glavnog dužnika. Od jamca se može zah jeva ispunjenje obveze tek ako glavni dužnik ne ispuni obvezu u roku odre-đenom u pisanom pozivu. Bez prethodnog poziva glavnog dužnika vjerovnik može traži ispunjenje od jamca samo ako je očito da se iz sredstava glav-nog dužnika ne može ispuni obveza ili je glavni dužnik pao pod stečaj. Jamstvo kao supsidijarna obveza prestaje ako je, na bilo koji način, prestala obveza glavnog dužnika.

Među m, iz zahtjeva dostavljenih Ministarstvu fi -nancija za dobivanje suglasnos na davanje jamstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve pravnoj osobi u njezinom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i/ili ustanovi čiji je osnivač, za ispunjenje obveza po dugoročnom zaduživanju, ra-zvidno je kako je često u nacrtu / prijedlogu ugo-vora ili pismu namjere kreditora (banke) i korisnika kredita (pravne osobe i/ili ustanove) jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedena kao jamac-platac ili sudužnik-jamac.

Pod pojmom JAMAC-PLATAC ILI SUDUŽNIK-JAMAC označava se pravna osoba koja SOLIDARNO ODGO-VARA za preuzete ugovorne obveze KAO I GLAVNI DUŽNIK. Primjerice, ako je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jamac-platac, a glavni duž-nik ne izvršava uredno svoje obveze, jedinica u tom slučaju odgovara za cijelu obvezu dužnika te je dužna

vra njegove dospjele nepodmirene obveze po kre-ditu kao glavni dužnik. U tom slučaju kreditor (banka), po vlas tom izboru, može napla dospjelu obvezu ili od glavnog dužnika ili od jedinice jamca-platca ili od oboje istodobno. Ako je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sudužnik-jamac, odgovara kreditoru (banci) za sve dospjele obveze te kreditor (banka) u tom slučaju može zah jeva ispunjenje h obveza i od glavnog dužnika i od sudužnika i to sve dok obveza ne bude potpuno ispunjena. Za trgovačke ugovore, ako nije što drugo ugovoreno, jamac odgo-vara kao jamac i platac, to jest solidarno.

Budući da je jamac-platac ili sudužnik-jamac pravna osoba koja solidarno odgovara za preuzete ugovor-ne obveze kao i glavni dužnik, ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potpiše ugovor s kreditorom (bankom) na kojem je navedena kao jamac-platac ili sudužnik-jamac, proizlazi da se ona, također, dugoročno zadužila i me prekršila čl. 87. Zakona o proračunu (jer u tom slučaju treba sugla-snost Vlade), što u konkretnom slučaju nije mogu-će jer je navedenim člankom Zakona propisano da se jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave može dugoročno zaduži samo za inves ciju koja se fi nancira iz njezina proračuna (odnosno za inves ciju koja je planirana u njezinom proraču-nu), a koju potvrdi njezino predstavničko jelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra fi nancija. Sukladno odredbama Zakona o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može da samo i jedino jamstvo i nikako ne može bi jamac-platac ili sudužnik-jamac pravnoj osobi u svom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i/ili ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza po dugoročnom zaduženju.

Obveza jamca je, kako bi zaš o svoje interese, u slučaju kada otpla (djelomično ili u potpunos ) dug glavnog dužnika, traži od kreditora (banke) odgova-rajuće dokumente (potvrdu, priznanicu i/ili neki drugi dokument) o otpla duga te poduze sve pravne rad-nje kako bi osigurao svoju pravnu poziciju i ostvario naplatu od glavnog dužnika.

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. UvodNovi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN, br. 41/18 – stupio na snagu 11. svibnja 2018. godi-ne – dalje u tekstu: ZPCP) donosi određene promjene u komunalnoj djelatnos prijevoza putnika u javnom prometu.1 U odnosu na navedenu djelatnost, ZPCP osigurava provedbu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Eu-ropskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevo-za putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3. 12. 2007.)2, kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2338 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1370/2007 u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg želje-zničkog prijevoza putnika (dalje u tekstu: Uredba)3. Uredba defi nira usluge javnog prijevoza putnika uslu-gama od općeg gospodarskog interesa koje su dostu-pne javnos na nediskriminirajućoj i stalnoj osnovi.

U tom smislu potrebno je istaknu kako je Zakonom o uslugama (NN, br. 80/11) u pravni sustav Republi-ke Hrvatske implemen rana Direk va 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu, te su, su-kladno navedenoj Direk vi, navedenim zakonom us-luge od općeg gospodarskog interesa određene kao izuzetak od slobode pružanja usluga na jedinstvenom

* Dr. sc. Desanka Sarvan, Županija Istarska, Pula.1 Stavak 4. članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 153/13, 147/14 i 36/15 – dalje u tekstu: ZKG)2 SL L 315, 3. 12. 2007.3 SL L 354, 23. 12. 2016. h ps://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32007R1370.

europskom tržištu.4 Naime, člankom 86. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju EU-a propisano je se da prijevoznici kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa podliježu pravilima sadržanim u Ugovoru, posebno pravilima tržišnog natjecanja, u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ni pravno ni stvarno ne ometa provedbu pojedinih zada-ća koje su im povjerene.

Mehanizmi kojima se države članice mogu koris da bi se osiguralo pružanje usluga javnog prijevoza put-nika uključuju:

• dodjelu isključivih prava operaterima javnih usluga • dodjelu fi nancijskih naknada operaterima javnih

usluga• određivanje općih pravila za obavljanje javnog pri-

jevoza koja su primjenjiva na sve operatere• ako države članice, u skladu s Uredbom, odluče

izuze pojedina opća pravila iz njihovog područja primjene, potrebno je primjenjiva opći režim za državne potpore. 5

Status javnog prijevoza putnika kao usluge od općeg gospodarskog interesa (pa tako i usluge komunal-nog linijskog prijevoza putnika), jamči poseban prav-ni položaj h usluga što podrazumijeva da te usluge nije obvezno izloži nadmetanju na jedinstvenom europskom tržištu, već se njihovo obavljanje može zadrža u okvirima nacionalnog zakonodavstva i iz-ravnim ugovaranjem s unutarnjim operaterom (in ho-use service provider), tj. sklapanje ugovora o javnim uslugama bez prethodnog postupka nadmetanja te davanjem naknada iz javnih sredstava za osiguranje izvedbe usluga prijevoza, pod uvjetom primjene nače-la nediskriminacije.

4 Točka 1. stavak 1. članka 16. Zakona o uslugama (NN, br. 80/11).5 Točka 5. preambule Uredbe.

Komunalni linijski prijevoz putnikaDesanka Sarvan *

U članku se razmatraju promjene u obavljanju komunalne djelatnos prijevoza putnika u javnom prometu koje slijede iz odredbi Zakona o prijevozu u cestovnom prometu za jedinice lokalne samouprave (dalje u tek-stu: JLS) u odnosu na dosadašnje pravno uređenje te obveze JLS-a za usklađenje s odredbama tog zakona, odnosno organizaciju i provedbu komunalnog linijskog prijevoza putnika sklapanjem ugovora o komunal-nom prijevozu putnika s prijevoznicima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

89


2. Defi nicija komunalnog linijskog prijevoza putnika

Prema odredbi stavka 4. članka 3. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) komunalna djelatnost prijevo-za putnika u javnom prometu podrazumijeva prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrđuju JLS-ovi za čija područja se prijevoz odvija, osim prijevoza že-ljeznicom koji se uređuje posebnim propisima.6

ZPCP-om je promijenjena defi nicija navedene djelat-nos , te je ista određena kao komunalni linijski pri-jevoz putnika koji podrazumijeva javni cestovni prije-voz putnika na komunalnim linijama unutar područja isključivo jednog JLS-a, koji se uređuje sukladno tom Zakonu, propisima o komunalnom gospodarstvu i su-kladno Uredbi (EZ) br. 1370/2007, i koji nema obilježja drugih oblika prijevoza.7

Iz navedene defi nicije ne proizlazi zaključak kako sva-ki JLS mora ima vlas tog isporučitelja usluga komu-nalnog linijskog prijevoza putnika. Naime, iz odredbe točke b) stavka 2. članka 5. Uredbe proizlazi kako se pod komunalnim linijskim prijevozom putnika podra-zumijeva obavljanje djelatnos javnog prijevoza put-nika unutar područja lokalnog nadležnog jela, bez obzira na moguće pruge koje izlaze iz tog područja ili druge pojedinačne usluge h djelatnos koje zadiru na područje susjednih lokalnih nadležnih jela.

U tom smislu, komunalnim linijskim prijevozom put-nika smatra se linijski prijevoz putnika koji obuhvaća više JLS-ova kada pruge na kojima se pruža usluga izlaze iz područja JLS-ova na područje drugog JLS-a, ali svaki JLS s unutarnjim operaterom koji pruža uslu-ge (in house service provider) mora zaključi ugovor o obavljanju djelatnos . To znači, primjerice, da će trgovačko društvo u kojem više JLS-ova imaju udjele ili dionice i koje obavlja djelatnost komunalnog linij-skog prijevoza za više JLS-ova mora zaključi ugovor o obavljanju te djelatnos sa svakim JLS-om na po-dručju koje obavlja navedenu djelatnost.

3. Ugovor o obavljanju djelatnos Komunalni prijevoz putnika obavlja se na temelju ugovora o javnim uslugama sklopljenog između pri-jevoznika i JLS-a na čijem području se takav prijevoz organizira i obavlja, sukladno odluci JLS-a o komu-nalnom prijevozu, odredbama ZPCP-a te odredbama Uredbe, koji se može sklopi na rok koji nije duži od

6 Stavak 4. članka 3. ZKG-a.7 Točka 22. stavak 1. članka 4. ZPCP-a.

sedam godina. U tom smislu, ugovor o javnim usluga-ma podrazumijeva jedan ili više pravno obvezujućih akata koji potvrđuju sporazum između JLS-a i opera-tera javne usluge o povjeravanju upravljanja i obav-ljanja usluga javnog prijevoza putnika tom operateru, obuhvaćenih obavezama obavljanja javne usluge.

3.1. Unutarnji operater

Prema odredbama Uredbe, uz poš vanje mjerodav-nih odredbi nacionalnog prava, svako lokalno jelo ili, ako ono ne postoji, svako nacionalno jelo može se odluči pruži vlas te usluge javnog prijevoza putnika na području kojim upravlja ili ih povjeri unu-tarnjem operateru bez konkurentnog javnog natječa-ja. Među m, ova mogućnost samostalnog pružanja usluga mora bi pod strogim nadzorom da bi se osi-gurala jednaka pravila natjecanja za sve.8

Sukladno navedenom pravilu, ugovor o obavljanju djelatnos komunalnog linijskog prijevoza putnika može se izravno zaključi s pravnom osobom (trgo-vačkim društvom ili ustanovom) nad kojom JLS, ili u slučaju skupine JLS-ova barem jedan JLS, ima nadzor sličan onom nad vlas m službama koji se pod m uvjetom smatra unutarnjim operaterom. U svrhu određivanja ima li JLS nadzor ili nema, u obzir se uzi-ma stupanj zastupljenos u upravnim, upravljačkim ili nadzornim jelima, s m povezane pojedinos u osnivačkim ak ma, vlasništvo, stvarni utjecaj i nad-zor nad strateškim odlukama i pojedinačnim odluka-ma uprave. Stopostotno vlasništvo JLS-a, a posebno u slučaju javno – privatnih partnerstava, nije obvezan uvjet za uspostavljanje nadzora u navedenom smislu ako postoji prevladavajući javni utjecaj pa se nadzor može pos ći na temelju drugih kriterija.

Uvje za izravno ugovaranje obavljanja djelatnos komunalnog linijskog prijevoza putnika s unutarnjim operaterom (in house service provider) su sljedeći:

• unutarnji operater i svaki subjekt nad kojim taj operater ima čak i najmanji utjecaj moraju obavlja- svoje djelatnos javnog prijevoza putnika unutar

područja JLS-a, bez obzira na moguće pruge koje izlaze iz tog područja ili druge pojedinačne usluge h djelatnos koje zadiru na područje susjednih

JLS-ova, i ne smiju sudjelova u konkurentnim jav-nim nadmetanjima vezanim uz pružanje usluga jav-nog prijevoza putnika organiziranih izvan područja JLS-a

• unutarnji operater može sudjelova u pravednim konkurentnim javnim nadmetanjima u razdoblju od najviše dvije godine prije isteka njegovog izrav-no sklopljenog ugovora o javnim uslugama, pod

8 Točka 18. preambule Uredbe.

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

uvjetom da je donesena konačna odluka da se us-luge javnog prijevoza putnika obuhvaćene ugovo-rom unutarnjeg operatera podvrgnu pravednom konkurentnom javnom nadmetanju, te da unutar-nji operater nije zaključio ni jedan drugi izravno sklopljeni ugovor o javnim uslugama

• u slučaju podugovaranja unutarnji operater obave-zan je sam obavi glavninu usluga javnog prijevoza putnika.

3.2. Treća strana koja nije unutarnji operater

Svi JLS-ovi koji su se opredijelili za treću stranu koja nije njihov unutarnji operater, sklapaju ugovore o javnim uslugama na temelju konkurentnog postup-ka nadmetanja. Postupak usvojen za konkurentsko nadmetanje treba bi pravedan i otvoren za sve operatere te poštova načela transparentnos i ne-diskriminacije. Nakon podnošenja ponuda i mogućeg predizbora, postupak može uključiva pregovore u skladu s načelima da bi se odredio najbolji način ispu-njavanja posebnih ili složenih uvjeta.

U slučajevima opisanim u stavcima 4. i 5. članka 5. Uredbe, pod uvjetom da nacionalno pravo države čla-nice ne zabranjuje izravno ugovaranje za djelatnost komunalnog linijskog prijevoza putnika, moguće je izravno ugovaranje:

• ako je prosječna godišnja vrijednost ugovora proci-jenjena na manje od 1.000.000 EUR, odnosno ako se odnose na manje od 300 000 prevezenih kilo-metara usluga javnog prijevoza putnika godišnje. U slučaju ugovora o javnim uslugama izravno sklo-pljenog s malim ili srednjim poduzetnikom koji po-sluje s najviše 23 vozila, navedene granične vrijed-nos mogu se povisi na manje od 2.000.000 EUR procijenjene prosječne godišnje vrijednos ili na manje od 600 000 prevezenih kilometara usluga javnog prijevoza putnika godišnje.

• u slučaju prekida usluga ili neposrednog rizika na-stanka takve situacije, nadležno jelo može podu-ze izvanrednu mjeru koja može ima oblik izrav-nog sklapanja, službenog sporazuma o produljenju ugovora o javnim uslugama ne duže od dvije godine ili zahtjeva za ispunjavanje određenih obveza obav-ljanja javnih usluga. Operater javne usluge ima pra-vo žalbe na odluku kojom se nameće ispunjavanje obveza obavljanja određenih javnih usluga.

Postupak usvojen za konkurentsko nadmetanje treba bi otvoren za sve operatere i pravedan te poštova- načela transparentnos i nediskriminacije. Nakon

podnošenja ponuda i mogućeg predizbora, postupak može uključiva pregovore u skladu s načelima da bi se odredio najbolji način ispunjavanja posebnih ili slo-ženih uvjeta.

4. Naknada za javnu usluguPojam naknada za javnu uslugu znači svaku korist, posebno fi nancijsku, koju nadležno jelo dodijeli izravno ili neizravno iz javnih sredstava jekom raz-doblja provedbe obveze obavljanja javne usluge ili u vezi s m razdobljem. 9

Naknada za javnu uslugu može se pokaza nužnom u sektoru kopnenog prijevoza putnika, tako da prije-voznici odgovorni za obavljanje javnih usluga djeluju na temelju načela i pod uvje ma koji im omogućuju obavljanje njihovih zadaća. Uvje za dodjelu naknada za javnu uslugu su:

• naknada se mora dodijeli da bi se osiguralo pru-žanje usluga koje su usluge od općeg interesa u smislu Ugovora

• da bi se izbjegla neopravdana narušavanja tržišnog natjecanja, naknada ne smije prijeći iznos potre-ban za pokrivanje neto troškova nastalih ispunja-vanjem obveza obavljanja javne usluge, uzimajući u obzir proizašle prihode i razumnu dobit.10

U tom smislu, JLS-ovi mogu, uz navedena ograniče-nja, iz svog proračuna dava naknade isporučitelju javne usluge komunalnog linijskog prijevoza putnika kako bi osigurale izvedbu usluge na svom području.

5. Obvezni sadržaj Ugovora o javnim uslugama i općim pravilima

Ugovori o javnim uslugama i opća pravila11 jasno određuju:

• obveze obavljanja javnih usluga kojih se operater javnih usluga treba pridržava , kao i do čno ze-mljopisno područje

• unaprijed na objek van i transparentan način para-metre na temelju kojih se računa eventualno plaća-nje naknade, prirodu i doseg svih dodijeljenih isklju-čivih prava na način koji onemogućuje prekomjernu naknadu, uvjete raspodjele troškova povezanih s pružanjem usluga koji mogu uključiva posebno troškove radnika, energije, pristojbe za korištenje in-frastrukturom, održavanja i popravaka vozila javnog prijevoza, željezničkih vozila i postrojenja potrebnih za obavljanje usluga prijevoza putnika, kao i fi ksne troškove i odgovarajući povrat na kapital

• načine raspoređivanja prihoda od prodaje karata koje operater javnih usluga smije zadrža , otpla nadležnom jelu ili podijeli s potonjim.

9 Točka g. stavka 1. članka 2. Uredbe.10 Točka 34. preambule Uredbe.11 Prema točki l. stavka 1. članka 2. Uredbe opće pravilo znači mjeru koja se bez diskriminacije primjenjuje na sve usluge javnog prijevo-za putnika iste vrste na danom zemljopisnom području za koje je odgovorno nadležno jelo.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

91


U slučaju ugovora o javnim uslugama izravno zaklju-čenim s unutarnjim operaterom se parametri utvr-đuju tako da plaćanje naknade ne smije premaši iznos potreban za pokrivanje neto fi nancijskog učin-ka troškova koji su nastali i prihoda koji su ostvareni ispunjavanjem obveza obavljanja javnih usluga, uzi-majući u obzir odnosni prihod zadržan kod operatera javnih usluga i njegovu razumnu dobit.

Trajanje ugovora o javnim uslugama ograničeno je i ne smije prelazi 10 godina za usluge gradskog i me-đugradskog autobusnog prijevoza, te 15 godina za us-luge željezničkog prijevoza putnika ili drugim vrstama prijevoza tračnicama.

Jedinice lokalne samouprave na čijem području će se organizira i provodi komunalni prijevoz putnika s prijevoznicima će sklopi ugovor o komunalnom pri-jevozu putnika sukladno odredbama članka 33. stav-ka 1. ZPCP-a i sukladno odredbama Uredbe (EZ) br. 1370/2007, najkasnije do 30. studenog 2019.godine, s m da do dana sklapanja ugovora ostaju na snazi ugovori kojima se regulira lokalni prijevoz putnika na području JLS-ova.12

6. Integrirani prijevoz putnika u unutarnjem prometu (IPP)

Radi ekonomičnijeg i učinkovi jeg odvijanja javnog pri-jevoza putnika te radi povećanja kvalitete prijevozne usluge za korisnike operateri prijevozne usluge različi h vrsta prijevoza mogu pruža usluge integriranog prije-voza putnika – IPP. Usluga IPP obuhvaća međusobno povezane usluge javnog prijevoza putnika unutar odre-đenog zemljopisnog područja s jedinstvenom informa-cijskom službom, jedinstvenom voznom kartom, odno-sno tarifnim sustavom i jedinstvenim voznim redom.

Usluge integriranog javnog prijevoza putnika, u smi-slu ZPCP-a, mogu se pruža :

• samo na području jednog JLS-a ili JPRS-a• na području više JLS-ova i/ili JPRS-ova na određe-

nom pilot-području i • ako operater usluge javnog prijevoza putnika ima

sklopljen ugovor o pružanju usluge integriranog javnog prijevoza putnika s nadležnim jelom, od-nosno lokalnim nadležnim jelom.13

Na pružanje usluga integriranog javnog prijevoza put-nika primjenjuju se, za linije javnog gradskog prijevo-za putnika uključene u IPP, odredbe ZPCP-a kojima se uređuje komunalni linijski prijevoz putnika i odredbe propisa o komunalnom gospodarstvu.14

12 Stavak 1. i 2. članka 118. ZPCP-a.13 Članci 53. i 54. ZPCP-a.14 Članak 60 ZPCP-a.

7. Obveze prijevoznikaČlankom 34. ZPCP-a propisane su obveze prijevozni-ka koji obavlja javni linijski prijevoz putnika u unutar-njem cestovnom prometu, a koje mora ispunjava i prijevoznik koji obavlja komunalni linijski prijevoz put-nika. U Republici Hrvatskoj to su u pravilu trgovačka društva u kojima jedan ili više JLS-ova ima većinski dio udjela, odnosno dionica. To su sljedeće obveze :

• prijevozne usluge pruža svim korisnicima prijevo-za bez diskriminacije i pod jednakim uvje ma

• donije i primjenjiva cjenik prijevoznih usluga i putnicima izdava vozne karte sukladno cjeniku, koje mogu bi u skanom ili digitalnom obliku

• obavlja javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu u skladu s ovim Zakonom, pot-pisanim ugovorima o javnoj usluzi, važećim voznim redovima, važećim dozvolama, važećim cjenicima te Općim uvje ma prijevoza

• za vrijeme prijevoza u vozilu ima običnu presliku primjerka dozvole i voznog reda ili drugog odgova-rajućeg dokumenta kojim se dokazuje pravo obav-ljanja prijevoza (ugovor, izvadak iz ugovora i sl.) i po kojima se prijevoz obavlja

• za vrijeme prijevoza u vozilu ima ostalu dokumen-taciju propisanu odredbama ZPCP-a

• brinu za red, sigurnost i redovitost obavljanja pri-jevoza

• javno, a barem na svojim mrežnim (web) stranica-ma ili na drugi odgovarajući način, objavi poče-tak, izmjenu ili prestanak obavljanja prijevoza po određenom voznom redu, liniji, odnosno dozvoli.

Neispunjavanje navedenih obveza smatra se vrlo teš-kim prekršajem za koje je zapriječena novčana kazna za fi zičku osobu – obrtnika u iznosu od 25.000,00 do 70.000,00 kuna, odnosno za odgovornu osobu u prav-noj osobi u iznosu od 10.000,00 do 25.000,00 kuna.15

8. Umjesto zaključkaNovi ZPCP interferira u djelokrug JLS-ova određiva-njem novih pravila za obavljanje djelatnos komunal-nog linijskog prijevoza putnika tako što svaki JLS na čijem se području obavlja navedena djelatnost mora zaključi ugovor o javnoj usluzi izravno s unutarnjim operaterom ili u postupku nadmetanja s trećom stra-nom koja nije unutarnji operater. Kako se u Republici Hrvatskoj u ve ćini JLS-ova djelatnost obavlja po trgo-vačkom društvu kojeg je jedan ili više JLS-ova osnivač i u kojem iste drže većinski dio udjela, odnosno dio-nica, to usklađenje s odredbama ZPCP-a do 30. stu-denog 2019. godine za te JLS-ove neće predstavlja poseban problem.

15 Podredak 3. stavka 1. članka 115. ZPCP-a.

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. UvodInformacija1 postaje važan čimbenik jednakos , rav-nopravnos i sigurnos građana. Dostupnost infor-macijama tre rana je kao osnovno ljudsko pravo. Pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu jela javne vlas jedno je od temeljnih ljudskih prava

koje je zaš ćeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao i Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i odredbama Ustava Republike Hrvatske. Ustav pro-pisuje jamstvo slobode mišljenja i izražavanja, zabra-nu cenzure, pravo novinara na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji te pravo na ispravak, javnost sjednica Hrvatskog sabora, objavljivanje zakona i dru-gih propisa državnih jela. Pravo na pristup informa-cijama predstavlja temelj demokratskog višestranač-kog sustava i vladavine prava.

Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13 i 85/15) uređuje se pravo na pristup informacija-ma i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju je-la javne vlas , te se propisuju načela, ograničenja, po-stupak i način ostvarivanja pristupa informacijama i dr.

Tijela javne vlas , u smislu navedenog Zakona, su jela državne uprave, druga državna jela, jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga jela koja imaju javne ovlas , pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lo-kalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa fi nanciraju preteži-

* Željka Tropina Godec, dipl. iur. Zagreb.1 Informacija (lat. informare – da oblik, oblikova , predoči ), uputa, obavijest, priopćenje o jeku radova, podatak o nečemu; informira – upu , obavijes . Bratoljub Klaić, Riječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, 1987.Alen Rajko razlikuje dvije temeljne skupine informacija: 1. dostu-pne informacije kojima je pristup načelno slobodan, uz posebno propisivanje ograničenja pristupa i 2. nedostupne informacije koji-ma pristup načelno nije dopušten, uz posebno uređivanje moguć-nos pristupa u pojedinim slučajevima. Rajko, Alen, Dostupnost informacija, Ustavni vidici, Informator br. 5747 od 4. travnja 2009.

to ili u cijelos iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Informacija u smislu Zakona je svaki podatak koji po-sjeduje jelo javne vlas u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtni, skani, snimljeni, magnetni, op č-ki, elektronički ili neki drugi zapis), koji je jelo izra-dilo samo ili u suradnji s drugim jelima, ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom jela javne vlas .

2. Tijela javne vlas i javnost radaIns tut javnos uprave traži načelnu jednakost izme-đu građana i uprave glede raspolaganja informacijama, te je važan za regulaciju odnosa građana i upravnih or-ganizacija. Javnost uprave je svjesno nastojanje da se što većem broju građana pruži maksimalan uvid u or-ganizaciju i rad upravnih organizacija i da se m uprav-nim organizacijama osigura što veća obaviještenost o potrebama, mišljenjima i stavovima građana u odnosu prema radu uprave. Javnost uprave je dvosmjeran pro-ces. Građani trebaju bi obaviješteni o radu uprave, ali i uprava treba bi obaviještena o stavu građana. Ona mora zna što građani o njoj misle i o tome brinu .2

Prema Eugenu Pusiću modalite ostvarivanja ins tu-cije javnos uprave mogu se podijeli na tri skupine koje čine elemen javnos funkcioniranja:

1. Javnost funkcioniranja koju čine element javnos sjednica predstavničkih i izvršnih jela, element javnos materijalno – fi nancijskog poslovanja te-ritorijalnih jedinica, upravna izvješća i publikacija propisa

2 Pusić, Eugen (2006) Odnos građana i uprave, Javna uprava – nastavni materijali, str. 29.

Treba li rad predstavničkog jela bi javan?

Željka Tropina Godec *

U članku autorica obrazlaže i argumen ra pojedine aspekte i oblike javnos rada predstavničkih jela u svjetlu primjene propisa o pravu na pristup informacijama i propisa kojim je uređen sustav lokalne samou-prave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

93


2. Sustavni kontak uprave i građana – savjetovanja i sastanci, javne rasprave, ins tucija traženja i dava-nja mišljenja, ankete

3. Sredstva javne komunikacije – sak, radio, televizi-ja itd.

Načelo javnos s načelom zakonitos , načelom sa-mostalnos i načelom efi kasnos spada među naj-važnija načela za obavljanje poslova državne uprave. Njegovim propisivanjem i provođenjem javnost ima mogućnost upozna se s načinom obavljanja rada dr-žavne uprave kao i s rezulta ma toga rada.3 U hrvat-skom pravnom sustavu postoji opće zakonsko načelo da je rad jela državne uprave, jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlas javan.

Tijela državne uprave dužna su upozna javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještava ih o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način, utvrđeno je člankom 77. stavkom 3. Zakona o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16).

Javnost se može isključi samo izuzetno kad je to predviđeno zakonom (članak 13. Zakona o sustavu državne uprave). Tako javnost može reagira kad utvrdi da se u radu jela državne uprave javljaju po-vrede ustavnos i zakonitos ili ako je rad državne uprave nedovoljno djelotvoran.

Tijela državne uprave dužna su upozna javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještava je o svom radu sredstvima javnog informiranja, službe-nim glasilima, informacijama na mrežnim stranicama, putem brošura ili na drugi prikladan način. Bitna je primjena moderne informacijsko – komunikacijske tehnologije koja olakšava i ubrzava djelovanje držav-ne uprave, poboljšava koordinaciju unutar sustava državne uprave, omogućuje lakše kontakte s građani-ma, sužava prostor za korupciju, olakšava djelovanje poduzetnika i dr.

Nadalje, glede lokalne i područne (regionalne) samou-prave Ustavom Republike Hrvatske (NN, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka USRH, odredbe članka 133., stavka 1. i 2.) utvrđeno je da se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupra-vu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih jela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Polazeći od navedenih ustavnih odredaba, u funkcioniranju lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i njezine zaš te poš vanje demo-kratskih pravila postupanja u predstavničkom jelu te-meljna je pretpostavka.

3 Borković, Ivo (2002) Upravno pravo, Narodne novine.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak i 123/17) uređen je sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Nave-denim Zakonom regulirana su, između ostalog, i pitanja koja se odnose na način rada predstavničkog jela jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Među m, vezano uz način rada predstavničkog jela, is če se da se, sukladno odredbi članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje u tekstu: ZLPS), način rada predstavničkog jela de-taljnije uređuje poslovnikom predstavničkog jela, u skladu sa zakonom i statutom. Slijedom navedenog, što se če same procedure sazivanja sjednice pred-stavničkog jela, dostave poziva, utvrđivanja dnev-nog reda, objave materijala za sjednice, podnošenja prijedloga, postupka glasovanja, vođenja zapisnika sa sjednica predstavničkog jela, odnosno javnos rada predstavničkog jela i dr., navedena pitanja uređuju se ak ma jedinice, statutom, odnosno poslovnikom o radu predstavničkog jela.

3. Ovlas predstavničkog jelaPredstavničko i izvršno jelo uz upravna jela sastavni su dijelovi lokalnih sustava i međusobno su povezani u postupku donošenja i predlaganja odluka od interesa za lokalne jedinice. S jedne strane na predstavničkom jelu je naglasak na poli čkom odlučivanju, odnosno

donošenju odluka važnih za razvoj jedinice i građane koji žive u toj jedinici, a izvršno je jelo s druge stane jelo koje inicira proces odlučivanja i preuzima odgo-

vornost za izvršavanje donesenih odluka.

U djelokrug predstavničkog jela spada donošenje sljedećih odluka:

• donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

• donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pi-tanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

• osniva radna jela, bira i razrješuje članove h je-la te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe odre-đene zakonom, drugim propisom ili statutom

• uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih jela jedi-nice lokalne, odnosno područne (regionalne) sa-mouprave

• osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave (dok predstavnike jedinice u njihovim jelima imenuje i razrješuje općinski načelnik, gradonačelnik, odno-sno župan)

• obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog jela.

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Predstavničko jelo jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od vrijednos utvrđenih u članku 48. stavku 2. ZLPS-a, odnosno odlučuje ako se radi o visini pojedinačne vrijednos većoj od 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđi-vanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom, i u slučaju ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna (dok do navedenih iznosa odluču-je izvršno jelo)4.

Također, članovi predstavničkog jela mogu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu postavlja- pitanja o njegovom radu, a općinski načelnik, grado-

načelnik, odnosno župan dvaput godišnje podnosi po-lugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom jelu sukladno odredbama statuta jedinice lokalne, odno-sno područne (regionalne) samouprave. Pored nave-denih izvješća predstavničko jelo može od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana zatraži izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga koje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan podnosi sukladno odredbama statuta jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

4. Javnost rada na sjednici Na temelju članka 37. ZLPS-a rad predstavničkog je-la i sjednice predstavničkog jela su javni. Nazočnost javnos može se isključi samo iznimno, u slučajevi-ma predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice. Isto tako, na sjednicama predstavničkog je-la u pravilu se glasuje javno, ako predstavničko jelo ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili drugim op-ćim aktom, o nekom pitanju glasuje tajno, budući da se poslovnikom o radu predstavničkog jela uređuje praćenje rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju predstavničkog jela.

Slijedom iznesenog, javnost rada predstavničkog -jela, pa me, između ostalog, i najava datuma održa-vanja sjednica kako bi javnost mogla iskoris pravo nazočnos na sjednici, utvrđena je zakonom dok o

4 Vezano uz ograničenja u stjecanju nekretnina i pokretnina te ras-polaganju ostalom imovinom jedinice propisana Zakonom o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čija je vrijednost veća od propisanih ograničenja, ovlašten je općinski načelnik, gradonačel-nik, odnosno župan ako se iz proračuna jedinice ili drugog općeg akta može jasno i nedvojbeno utvrdi da je predstavničko jelo suglasno s pojedinim raspolaganjem vrijednos veće od 0,5 % izno-sa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje (odnosno ako je taj iznos veći od milijun kuna, tada do milijun kuna).Ako suglasnost predstavničkog jela ne proizlazi jasno i nedvoj-beno iz proračuna ili drugog općeg akta, tada je prije pokretanja postupka stjecanja, raspolaganja ili sl. za isto potrebno pribavi suglasnost predstavničkog jela.

načinu informiranja javnos odlučuje sama jedinica, odnosno njezina jela u skladu s općim ak ma (pri-mjerice, na službenim internetskim stranicama jedi-nice ili na oglasnoj ploči jedinice).

Slijedom toga, pitanja vezana uz način rada pred-stavničkog jela, kao što je objava održavanja dana sjednice predstavničkog jela jedinice, pitanja su koja zakon prepušta statu ma, odnosno poslovnicima je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer se radi o pitanjima koja spadaju u samoupravni djelokrug pa o načinu objave i drugim pitanjima koja se odnose na način rada predstavničkog jela odlu-čuje to jelo.

Također, ukazuje se na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da su jela javne vlas obvezna javnost informira o: dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih jela i vreme-nu njihova održavanja, načinu rada i mogućnos ma neposrednog uvida u njihov rad, kao i o broju osoba kojim se može istodobno osigura neposredan uvid u rad jela javne vlas pri čemu se mora vodi raču-na o redoslijedu prijavljivanja (članak 12. navedenog Zakona). Način na koji će se o navedenim pitanjima informira javnost uređuje jedinica.

Među m, jela javne vlas nisu dužna osigura ne-posredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključi , odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograni-čenja prava na pristup prema odredbama navedenog Zakona.

4.1. Dostava poziva za sjednicu Vezano uz način rada predstavničkog jela, is če se da se, sukladno odredbi članka 33. ZLPS-a način rada predstavničkog jela uređuje poslovnikom pred-stavničkog jela u skladu sa zakonom i statutom. Slijedom navedenog, što se če same procedure sa-zivanja sjednice predstavničkog jela, rokova za sazi-vanje, utvrđivanja dnevnog reda, rokova za dostavu materijala, načina dostave poziva za sjednicu i sl., na-vedena pitanja uređuju se ak ma jedinice, statutom, odnosno poslovnikom o radu predstavničkog jela. U praksi jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave sjednice predstavničkog jela u pravilu se sazivaju pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.

U pozivu za sjednicu navodi se datum i mjesto odr-žavanja sjednice predstavničkog jela, kao i točke dnevnog reda koje se predlažu za sjednicu. Uz poziv se u pravilu dostavljaju materijali za predložene točke dnevnog reda.

Stoga predsjednik predstavničkog jela saziva sjedni-ce na način i po postupku propisanom općim ak ma jedinice, odnosno statutom i poslovnikom jedinice.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

95


Vezano uz dostavu poziva za sjednicu is če se da pita-nje načina dostave poziva za sjednicu predstavničkog jela spada u djelokrug same jedinice, odnosno sama

jedinica odlučuje kako će organizira distribuciju pozi-va za sjednicu, kao i tko će to obavlja (putem pošte, dostavom). Bitno je za zakonitost održavanja sjednice da je poziv za sjednicu dostavljen svim članovima pred-stavničkog jela kako bi svi mogli ostvari svoje pravo i dužnost nazočnos sjednicama predstavničkog jela i sudjelovanja u raspravljanju i glasovanju o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice budući da predstavničko jelo radi i odlučuje na sjednicama.

Nadalje, glede pitanja vezanog uz način rada pred-stavničkog jela, a koje se odnosi na način objave poziva za sjednicu predstavničkog jela kako bi is bio dostupan građanima te kako bi građani imali sa-znanja o terminu (danu) održavanja sjednice, is če se da je to pitanje koje zakon opet prepušta statu ma, odnosno poslovnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer se radi o pitanjima koja spadaju u samoupravni djelokrug.

Što se če javnos rada predstavničkog jela, odred-ba članka 37. stavka 1. ZLPS-a propisuje da su sjed-nice javne i da se nazočnost javnos može isključi samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice.

Javnost rada predstavničkog jela, pa tako i najava datuma održavanja sjednica kako bi javnost mogla iskoris navedeno pravo, utvrđena je ZLPS-om dok o načinu informiranja javnos odlučuje sama jedini-ca, odnosno njezina jela u skladu s općim ak ma. Stoga o načinu objavljivanja datuma održavanja sjed-nica, bilo na mrežnoj stranici jedinice (jasno je da se najčešće upotrebljavaju moderna sredstva komuni-kacije), bilo na oglasnoj ploči jedinice ili putem javnih glasila i dr., kako bi građani i zainteresirana javnost bili obaviješteni o održavanju sjednica, napominje se da predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno odlučuju o pi-tanjima koja se odnose na sam način njihovog rada. Is če se kako pritom treba vodi računa i o odredba-ma Zakona o pravu na pristup informacijama.

Poziv za sjednicu predstavničkog jela potpisuje predsjednik tog jela. Svaki poziv na sjednicu trebao bi sadržava navedeno ime i prezime predsjednika predstavničkog jela, njegov vlastoručni potpis i o -sak pečata jedinice. Vezano uz potpisivanje poziva za sjednice predstavničkog jela od strane predsjednika tog jela, ukazuje se na članak 34. stavak 2. ZLPS-a kojim je propisano da predsjednik predstavničkog jela saziva sjednice predstavničkog jela, predsje-

da sjednicama i predstavlja to jelo. Radi redovitog i zakonitog funkcioniranja lokalnih jedinica, kao i radi osiguravanja pravne sigurnos , treba vodi računa da pozive za sjednice predstavničkog jela potpiše

osoba ovlaštena za sazivanje sjednice, a čije se ime i prezime uz navođenje funkcije navodi na pozivima za sjednice predstavničkog jela.

4.2. Objava materijala za sjednicu

Regulaciju pitanja vezana uz objavu održavanja dana sjednice predstavničkog jela jedinice i objavu mate-rijala za dnevni red sjednice zakon prepušta samim je-dinicama jer se radi o pitanjima koja spadaju u samou-pravni djelokrug. Slijedom toga, o načinu objavljivanja datuma održavanja sjednica (te objavljivanju materija-la za sjednice) na mrežnoj stranici ili na oglasnoj ploči jedinice, kako bi građani i zainteresirana javnost bili obaviješteni o održavanju sjednica, samostalno odlu-čuje jedinica, odnosno njeno predstavničko jelo.

Odredba članka 37. stavka 1. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da su sjednice javne i da se nazočnost javnos može isklju-či samo iznimno, u slučajevima predviđenim poseb-nim zakonima i općim aktom jedinice.

Stoga je javnost rada predstavničkog jela, pa tako i najava datuma održavanja sjednica kako bi javnost mogla iskoris navedeno pravo, utvrđena zakonom dok o načinu informiranja javnos odlučuje sama jedinica, odnosno njezina jela u skladu s općim ak- ma. Među m, glede objave materijala vezanih uz

dnevni red sjednica predstavničkog jela, is če se da navedena obveza nije propisana ZLPS-om.

Naime, u određenim slučajevima može se radi o ma-terijalima čije raspolaganje sukladno posebnim propi-sima može bi ograničeno jer se radi o informacijama koje ne ulaze u prava raspolaganja u okviru djelokru-ga rada predstavničkog jela jedinice.

Što se če dostupnos donesenih općih akata koje donose predstavnička jela općine, grada i županije u svom djelokrugu, napominje se da članak 73. ZLPS-a propisuje obvezu objavljivanja općih akata u službe-nom glasilu jedinice, prije stupanja na snagu.

4.3. Snimanje sjednice

Značaj javnos sjednica predstavničkog jela ogleda se u tome što se na is ma raspravlja o pitanjima od interesa za zajednicu, stoga je važno da informacije dođu do članova te zajednice, odnosno građana kojih se odluke potencijalno ču.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi ne propisuje ni obvezu snimanja sjednica predstav-ničkog jela ni obvezu omogućavanja izravnog preno-šenja jeka sjednica putem medija ili na drugi način.

Stoga predmetni Zakon ne propisuje ni zabranu sni-manja sjednica ni obvezu snimanja sjednica predstav-ničkog jela. Radi se o samoupravnom djelokrugu je-dinice i na predstavničkom je jelu da svojim ak ma

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

uredi način svog rada pa tako i eventualno snimanje i objavljivanje svojih sjednica. Mogu li se sjednice predstavničkog jela snima , tko može snima i ko-jim uređajima za audiovizualno snimanje, te mogu li se snimljene sjednice objavljiva putem medija (kao što su novine, radio, televizija, internetski portali, pa i društvene mreže) na samoj je jedinici, odnosno predstavničkom jelu jedinice da svojim statutom i poslovnikom predvidi i regulira (stoga i postoji različi-ta praksa među jedinicama koja ovisi o tome kako je navedeno pitanje uredila pojedina jedinica). Pritom je potrebno vodi računa o osobnoj privatnos i digni-tetu, kako članova predstavničkog jela, tako i samog predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave kao jela vlas na lokalnoj razini.

5. Objava općih akataOdredbom članka 73. stavka 1. ZLPS-a propisano je da predstavničko jelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte u skladu sa svojim statutom. Nadalje, u istom članku stavcima 2. i 3. određeno je da se, prije nego što stupi na snagu, opći akt obvezno objavljuje u služ-benom glasilu jedinice, a ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije. Sukladno stavku 4. istog članka ZLPS-a opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno se, među m, op-ćim aktom može iz osobito opravdanih razloga odredi- da stupa na snagu prvog dana od dana objave (što

je usklađeno s Odlukom Ustavnog suda izmjenama i dopunama ZLPS-a iz prosinca 2017. godine).

Iz navedenog članka ZLPS-a jasno proizlazi kada opći ak stupaju na snagu te se is če kako is ne mogu stupi na snagu danom donošenja, već obvezno mo-raju bi prethodno objavljeni u službenom glasilu jedinice, a sve to sukladno zahtjevima vladavine pra-va i pravne sigurnos pravnog poretka zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske5. Slijedom toga jedinice

5 Tu se ukazuje na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 23. siječnja 2013. godine (NN, br. 12/13) kojom se Ustavni sud oči-tovao glede stupanja na snagu zakona te propisa državnih jela. Ustavni sud je zauzeo stav da je potrebno vodi računa o dva tre-nutka: 1. trenutku objave propisa i 2. trenutku stupanja na snagu h propisa, a što jasno proizlazi iz članka 90. stavka 1. Ustava Re-

publike Hrvatske koji glasi: Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih jela objavljuju se u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske. Nadalje, u članku 90. stavku 3. Ustava propisano je da zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih ra-zloga zakonom drugačije određeno. Na temelju navedenih ustav-nih odredbi, Ustavni sud je utvrdio da iznimka glede stupanja na snagu – zbog osobito opravdanih razloga, ne može bi protumače-na tako da derogira temeljno pravilo o računanju rokova na dane – osam dana od dana objave. Naime, najkraće dopušteno vakacijsko razdoblje u smislu članka 90. stavka 3. Ustava iznosi jedan dan. Na-vedeno znači da svi zakoni za koje postoje osobito opravdani razlozi

lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju vodi računa o tome da opći ak ne mogu stupi na snagu prije nego što budu objavljeni u službenom gla-silu, već stupaju na snagu najranije osmi dan od dana objave ili, u iznimnim okolnos ma iz opravdanih ra-zloga, prvi dan nakon dana objave akta.

Pozivom na navedenu odredbu članka 73. ZLPS-a, statut i drugi opći ak predstavničkog jela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obvezno se objavljuju u službenom glasilu lokalne je-dinice. Objava općih akata u službenom glasilu uvjet je za njihovo stupanje na snagu, ali ujedno i moguć-nost svim zainteresiranim, a posebno građanima da se upoznaju sa sadržajem općeg akta koji se može odnosi i na njihova prava i obveze koje ostvaruju u jedinici lokalne samouprave. Stoga službeni glasnik u kojem se objavljuju opći ak koje donose jela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave je-dinica treba učini dostupnim građanima, tj. da na uvid na zahtjev građana ili zainteresiranih osoba.

Poš vanje tog pravila u interesu je, ne samo građana kako bi imali uvid u rad jedinice lokalne samouprave, već i same jedinice, odnosno njezinih jela i stručnih službi. Naime, tako lokalne jedinice svojim građanima pružaju informacije o onome što rade u okviru svog samoupravnog djelokruga. Time se pridonosi ostva-rivanju načela transparentnos u radu lokalne samo-uprave čime se jača povjerenje građana i pridonosi izgradnji kvalitetne i učinkovite lokalne samouprave.

Posebno treba ukaza i na odredbu članka 10. Zako-na o pravu na pristup informacijama, kojim je propi-sano da su jela javne vlas (među kojima su i jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljiva :

• zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada

• opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo dono-šenje

• nacrte zakona i drugih propisa te općih akata za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću, u skladu s člankom 11. Zakona

• godišnje planove, programe, strategije, upute, iz-vješća o radu, fi nancijska izvješća i druge odgova-rajuće dokumente koji se odnose na područje rada jela javne vlas

• registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnos i načinu pristupa i ponovne uporabe

da stupe na snagu u najkraćem mogućem roku mogu, dakle, stupi na snagu najranije prvi dan od dana njegove objave. O navedenom je potrebno vodi računa i u odnosu na opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

97


• informacije o javnim uslugama koje jelo javne vla-s pruža, na vidljivu mjestu, uz poveznicu na one koje pruža elektroničkim putem

• podatke o izvoru fi nanciranja, proračun, fi nancijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvr-đuju prihodi i rashodi jela javne vlas te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, fi nancijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta

• informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvi-ma, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoći-ma, uključujući popis korisnika i visinu iznosa

• informacije o postupcima javne nabave, dokumen-taciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvr-šavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se ure-đuje javna nabava

• obavijes o raspisanim natječajima, dokumentaci-ju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postup-ku te obavijest o ishodu natječajnog postupka

• informacije o unutarnjem ustrojstvu jela javne vlas s imenima čelnika jela i voditelja ustrojstve-nih jedinica i njihovim podacima za kontakt

• zaključke sa službenih sjednica jela javne vlas i službene dokumente usvojene na m sjednicama te informacije o radu formalnih radnih jela iz nji-hove nadležnos na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika

• obavijest o načinu i uvje ma ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu infor-macija na vidljivu mjestu, s podacima za kontakt službenika za informiranje, potrebnim obrascima ili poveznicama na obrasce te visinom naknade za pri-stup informacijama i ponovnu uporabu informacija, sukladno kriterijima iz članka 19. stavka 3. Zakona

• odgovore na najčešće postavljena pitanja, o nači-nu podnošenja upita građana i medija, kao i ostale informacije (vijes , priopćenja za javnost, podaci o ak vnos ma), u svrhu informiranja javnos o svom radu i ostvarivanju njihovih prava i izvršava-nju obveza.

Među m, navedeno se ne primjenjuje na informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama navedenog Zakona.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su opće akte i odluke koje donose, a kojima se utječe na interese korisnika, te godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, fi nancij-ska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na njihovo područje rada, u elektroničkom obliku dostavlja u Središnji katalog službenih doku-menata Republike Hrvatske radi njihove trajne dostu-pnos (članak 10.a Zakona o pravu na pristup infor-macijama). Poslove vođenja i održavanja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske obavlja Digitalni informacijsko – dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske.

6. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Na temelju članka 11. Zakona o pravu na pristup infor-macijama jela državne uprave, druga državna jela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlas ma dužne su provodi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podza-konskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i pravne osobe s javnim ovlas ma savjetovanje s javnošću provode preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savje-tovanje s javnošću, objavom nacrta općeg akta od-nosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele pos ći donošenjem akta ili drugog dokumenta te pozivom javnos da dostavi svoje pri-jedloge i mišljenja.

Tijela javne vlas , među kojima su i jela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, dužna su proves savjetovanje s javnošću u trajanju od, u pra-vilu, 30 dana osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa.

Nakon isteka roka za dostavu mišljenja i prijedloga, jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dužne su izradi i na internetskoj stranici objavi izvješće o savjetovanju s javnošću koje sadrži zapri-mljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozi-ma za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjed-bi. Izvješće o savjetovanju s javnošću nositelj izrade nacrta obvezno dostavlja jelu koje usvaja ili donosi opći akt (predstavničko jelo) ili dokument.

Isto tako, sukladno Zakonu o pravu na pristup infor-macijama, jela javne vlas dužna su donije i na svojoj internetskoj stranici objavi plan savjetovanja s javnošću za kalendarsku godinu najkasnije do isteka prethodne kalendarske godine. O izmjenama plana savjetovanja jelo javne vlas dužno je is m putem izvijes javnost.

Navedeni plan savjetovanja s javnošću sadrži naziv općeg akta ili dokumenta za koji se provodi savje-tovanje, očekivano vrijeme njegova donošenja ili usvajanja, okvirno vrijeme provedbe internetskog savjetovanja te druge predviđene načine na koje se namjerava proves savjetovanje, kao što su javne ra-sprave, distribucija nacrta propisa zainteresiranoj jav-nos elektroničkom poštom, sudjelovanje u radnim skupinama i drugo. Nakon provedenog savjetovanja dokumentaciju koja nastaje u postupku savjetovanja s javnošću, bilo u elektroničkom obliku bilo na papiru, jelo javne vlas dužno je čuva u skladu s propisima

o arhivskom gradivu.

98


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama obavlja povjerenik za informiranje na temelju odredbi samog Zakona.

7. Pitanja vijećnika Člankom 31. stavkom 3. ZLPS-a propisano je da se prava i dužnos članova predstavničkog jela utvr-đuju zakonom, statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i poslovnikom predstavničkog jela. Slijedom toga, prava članova predstavničkog jela na postavljanje pitanja o radu predstavničkog i izvršnog jela podrobnije se uređuju općim ak ma jedinice što znači da navedeno pitanje također spada u samoupravni djelokrug jedinice. Isto tako, odredbom članka 35.a stavka 1. ZLPS-a članovi-ma predstavničkih jela jamči se pravo da mogu op-ćinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu postavlja pitanja o njegovu radu.

Nastavno na postavljanje vijećničkih pitanja i davanje odgovora na ista, važno je napomenu da, iako je ri-ječ o odredbama koje spadaju u samoupravni djelo-krug jedinice, jela jedinice lokalne, odnosno područ-ne (regionalne) samouprave trebaju osigura ostva-rivanje prava i obveza članova predstavničkih jela izabranih od strane građana koja su im zajamčena općim ak ma jedinice, te im omogući nesmetano i djelotvorno obavljanje dužnos na koju su izabrani, između ostalog, pravovremenim davanjem odgovora na vijećnička pitanja, sudjelovanjem u radu predstav-ničkog jela te uvidom u relevantnu dokumentaciju, a u cilju ostvarivanja interesa konkretne jedinice lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Među m, iako je nesporno da jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave trebaju osigura ostvarivanje prava i obveza članova predstavničkih jela koja su im zajamčena općim ak ma jedinice,

jednako se treba vodi računa o karakteru podataka koji se iznose, kao i o eventualnoj zaš is h. Nastav-no na izneseno, ako je riječ o raspolaganju podacima koji se odnose na povjerljivu dokumentaciju, poznato je da se is reguliraju posebnim propisima.

Nadalje, ako bi se određene informacije tražile na temelju prava na pristup informacijama, bitno je na-pomenu da se navedeno pravo ostvaruje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da korisnik, pa i član predstavničkog jela sukladno načelu jednakos , ima pravo na dobivanje traženih informacija pri čemu treba pla naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pružanjem određene informacije sukladno navedenom Zakonu.

Stoga od postavljanja vijećničkih pitanja treba razli-kova zahtjev za pristupom informacijama koji je re-guliran posebnim propisom, odnosno pitanja koja se

odnose na pravo na pristup informacijama uređena su Zakonom o pravu na pristup informacijama. Nave-denim Zakonom uređuje se pravo na pristup informa-cijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju jela javne vlas , propisuju se načela prava na pri-

stup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponov-nu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaš tu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvje za imenovanje i razrješenje povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona. Navedenim Zakonom uređuju se i druge obveze jela javne vlas te prekršajne odredbe vezane za ostvari-vanje prava na pristup informacijama.

Zakonom o pravu na pristup informacijama utvrđene su obveze jela javne vlas i koje informacije su jela javne vlas dužna objavi na internetskim stranica-ma, ali isto tako utvrđena su i ograničenja prava na pristup informacijama.

Naime, u određenim slučajevima može se radi o ma-terijalima čije raspolaganje sukladno posebnim propi-sima može bi ograničeno jer se radi o informacijama koje ne ulaze u prava raspolaganja u okviru djelokruga rada predstavničkog jela jedinice. Stoga ako je riječ o raspolaganju podacima koji se odnose na povjerljivu dokumentaciju, poznato je da se is reguliraju poseb-nim propisima. Nadalje, u smislu iznesenog, ako je riječ o pravu na pristup informacijama koje se odnose na fi nancijsku dokumentaciju, osobnu ili neku treću koja ne ulazi u pravo raspolaganja informacijama u okviru djelokruga rada predstavničkog jela jedinice, is če se da, postupajući po zahtjevu za ostvarivanjem prava na pristup informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, korisnik treba pla naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pružanjem informacije na temelju navedenog Zakona.

Nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup in-formacijama obavlja povjerenik za informiranje (čla-nak 41. navedenog Zakona) koji na temelju tog Zako-na š , pra i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, treba razlikova pravo na po-stavljanje vijećničkih pitanja od zahtjeva za pristupom informacijama koji je reguliran posebnim propisom i provodi se po posebno utvrđenom postupku. Isto tako, is če se da je pravo na postavljanje vijećničkih pitanja pravo koje pripada članovima predstavničkih jela dok je pravo na pristup informacijama zajamče-

no fi zičkim i pravnim osobama, tj. korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informaci-ja je svaka domaća ili strana fi zička i pravna osoba, pri čemu jedan propis ne isključuje drugi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

99


1. UvodOd uvođenja neposrednog izbora lokalnog izvršnog jela postupak donošenja proračuna, konkretnije,

posljedice njegova nedonošenja doživjelo je najviše izmjena. Upravo se taj postupak pokazao jednim od posebno osjetljivih situacija u sustavu funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01 – vjero-dostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak i 123/17; dalje u tekstu: ZLP(R)S) koje su bile na snazi u vrijeme prvog mandata neposredno izabra-nih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (od 2009. do 2013.) u slučaju nedonošenja proračuna, kao i odluke o privremenom fi nanciranju, slijedilo je sank-cioniranje jedinog ovlaštenog donositelja h fi nancij-skih akata: predstavničkog jela jedinice – općinskog i gradskog vijeća, odnosno županijske skupš ne. U tom je razdoblju nedonošenje proračuna bio prak čki jedini razlog za raspuštanje predstavničkih jela te je tada, jer nisu donijeli proračun, raspušteno njih sveukupno 18.

S obzirom na to da se činjenica prestanka mandata samo predstavničkog jela u slučaju nedonošenja proračuna zloupotrebljavala tako da se ciljano izazva-lo nedonošenje proračuna i me stvarali uvje za ras-

pisivanje prijevremenih izbora samo za predstavnič-ko jelo, Zakonom o izmjenama i dopunama ZLP(R)S-a iz prosinca 2012. godine (NN, br. 144/12) uvedeno je istovremeno sankcioniranje i jedinog ovlaštenog predlagatelja: izvršnog jela – općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Na temelju h iz-mjena u jedinici u kojoj se nisu donijeli ni proračun ni odluka o privremenom fi nanciranju slijedili su pri-jevremeni izbori i za predstavničko i za izvršno jelo prestankom mandata h jela zbog istovremenog raspuštanja i razrješenja. Taj ins tut kojim se nastoja-lo smanji broj raspuštanja predstavničkih jela tako da se jednako podijeli odgovornost između jela je-dinice pokazao je, među m, određene manjkavos . Iako se težilo smanjenju raspuštanja, a me i raspi-sivanju prijevremenih izbora, došlo je do upravo su-protnog – povećanja broja raspuštanja te zbog toga i prijevremenih izbora, pri čemu se sada ujedno razrje-šavalo i izvršno jelo pa su se provodili prijevremeni izbori za oba jela. U razdoblju važenja h zakonskih odredbi (od 2013. do 2017.) 52 puta došlo je do isto-vremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrje-šenja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.

Povećan broj prijevremenih izbora zbog nedonošenja proračuna ukazao je na potrebu za revidiranjem od-nosa predstavničkog i izvršnog jela u postupku do-nošenja proračuna. Kao ključan problem zbog kojeg se pristupilo posljednjim izmjenama ZLP(R)S-a (NN, br. 123/17) naveden je problem nesuradnje predstav-

Uloga povjerenika u lokalnim jedinicama koje nisu donijele proračunKatarina Serdar *

U prošlom broju časopisa bilo je riječi o posljedicama nedonošenja lokalnih proračuna. Tom prilikom reče-no je da, ne bude li proračun donesen u zakonom propisanom roku, Vlada Republike Hrvatske će, ovisno o razlozima nedonošenja proračuna, ili raspus predstavničko jelo ili razriješi nositelja izvršnih ovlas s njegovim zamjenicima, odnosno moguće istovremeno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. U takvoj situaciji nastupaju okolnos za imenovanje povje-renika Vlade koji preuzima ovlas predstavničkog, odnosno izvršnog jela kojima je prestao mandat zbog raspuštanja, odnosno razrješenja. Ins tut povjerenika omogućava da se do provedbe izbora i stupanja na dužnost novoizabranog jela osigura redovno funkcioniranje lokalne jedinice. U članku će se pojasni uloga i ovlas povjerenika Vlade Republike Hrvatske u lokalnim jedinicama u kojima nije donesen proračun te odgovori na neka pitanja iz prakse.

* Katarina Serdar, dipl. iur., Zagreb.

100


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

ničkog i izvršnog jela u postupku donošenja prora-čuna jedinice.

Sukladno odredbama važećeg Zakona, ne bude li pro-račun donesen u propisanom roku, Vlada Republike Hrvatske će, ovisno o razlozima nedonošenja prora-čuna, ili raspus predstavničko jelo ili razriješi nositelja izvršnih ovlas s njegovim zamjenicima, a moguće i istovremeno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana. U takvoj situaciji nastupaju okolnos i za imenovanje povjerenika Vlade koji preuzima ovlas raspuštenog predstavničkog, odnosno razrije-šenog izvršnog jela. Ins tut povjerenika omoguća-va da se do provedbe izbora i stupanja na dužnost novoizabranog jela osigura redovno funkcioniranje lokalne jedinice. U članku će se pojasni uloga i ovla-s povjerenika Vlade Republike Hrvatske u lokalnim jedinicama u kojima nije donesen proračun te odgo-vori na moguća pitanja iz prakse.

2. Ins tut povjerenika Vlade Republike Hrvatske

Ins tut povjerenika Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) reguliran je odredbama ZLP(R)S-a te je tako u članku 86. propisano u kojim slučajevima i kada se imenuje povjerenik. Na temelju navedene zakonske odredbe, Vlada Republike Hrvatske ime-novat će povjerenika u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave:• kada raspus njezino predstavničko jelo• kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (re-

gionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zako-nom, izbori za novo predstavničko jelo

• kada se predstavničko jelo ne kons tuira su-kladno odredbama posebnog zakona

• kada prestane mandat općinskom načelniku, grado-načelniku, odnosno županu i njihovom zamjeniku

• kada istodobno raspus predstavničko jelo i ra-zriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana.

Dakle, kada iz određenih razloga nema poli čkog -jela u lokalnoj jedinici (predstavničkog i/ili izvršnog), Vlada RH imenovat će svojeg povjerenika koji preuzi-ma poslove tog jela. Ovisno o tome kojem jelu je prestao mandat, razlikuju se tri vrste povjerenika:

Rješenjem kojim se imenuje povjerenik ponajprije se utvrđuje za ovlas kojeg jela se imenuje: za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog jela, za obavlja-nje poslova iz nadležnos izvršnog jela ili za obavljanje poslova iz nadležnos i predstavničkog i izvršnog jela. Rješenjem se istovremeno utvrđuje da povjerenik za svoj rad odgovara Vladi RH te da o svom radu podnosi izvješće Vladi putem središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu (Ministarstva uprave). Rješenje o imenovanju objavljuje se u Narodnim novinama te u pravilu stupa na snagu danom objave. Njegovim stupanjem na snagu povjerenik započinje s obnašanjem dužnos .

U praksi se postavilo pitanje može li se pro v rješenja o imenovanju povjerenika pokrenu upravni spor. Rje-šenjem tadašnjeg Upravnog suda Republike Hrvatske zauzet je stav da je rješenje o imenovanju povjerenika akt izvršne vlas , a ne akt u upravnoj stvari što znači da u predmetnom slučaju nije dopuštena tužba.1 Put sudske zaš te propisan je u odnosu na rješenje Vlade RH o raspuštanju predstavničkog jela, razrješenju iz-vršnog jela, kao i rješenja o istovremenom raspušta-nju i razrješenju, među m, iste mogućnos nema u slučaju rješenja o imenovanju povjerenika.

2.1. Uvje za imenovanje

Jedna od novina posljednjih izmjena ZLP(R)S-a je pro-pisivanje uvjeta za imenovanje i razrješenje povjere-nika. Navedeno dosad nije bilo propisano zakonom. Sukladno članku 86.a ZLP(R)S-a za povjerenika Vlade u pravilu može bi imenovan službenik i to:

• rukovodeći službenik jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave ili

• rukovodeći službenik ureda državne uprave u županiji.

Zakon nastavno propisuje i uvjete koje taj službenik mora ispunjava , ona naime mora:

• ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu-čilišni studij ili specijalis čki diplomski stručni stu-dij te se

• pro v njega ne smije vodi kazneni postupak i ne smije bi osuđivan za kaznena djela za koja se po-stupak pokreće po službenoj dužnos .

3. Imenovanje povjerenika u slučaju nedonošenja lokalnog proračuna jedinice

3.1. Predlaganje proračuna

ZLP(R)S-om je sada izrijekom utvrđena obveza općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za

1 1 Us-2133/2002-4 od 21.3.2002.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

101


predlaganje donošenja proračuna, a što ranije važe-ćim odredbama nije bilo propisano. Zakonom je pro-pisana i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna – to je razrješenje općinskog načelnika, gradonačelni-ka, odnosno župana.

U članku 69. stavku 2. ZLP(R)S-a propisano je da je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, kao jedini ovlašteni predlagatelj, dužan utvrdi pri-jedlog proračuna i podnije ga predstavničkom jelu na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom. Zakonom je nastavno regulirana situacija nepredla-ganja proračuna od strane ovlaštenog predlagatelja. Pritom Zakon prepoznaje i situaciju kada je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predložio proračun, no u međuvremenu ga je povukao te tako onemogućio predstavničkom jelu njegovo donoše-nje. U skladu s člankom 69.a ZLP(R)S-a, ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži proračun predstavničkom jelu ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini te ne predlo-ži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu razri-ješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je s njima izabran. U navedenom slučaju Vlada Republike Hrvatske imeno-vat će povjerenika za obavljanje poslova iz nadležno-s općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno žu-pana i raspisa prijevremene izbore za izvršno jelo sukladno posebnom zakonu.

Postavlja se pitanje što nakon provedbe izbora i stu-panja na dužnost novoizabranog nositelja izvršnih ovlas budući da proračun još uvijek nije donesen? Zakon propisuje rok u kojem novi općinski načel-nik, gradonačelnik, odnosno župan treba predloži proračun za sada već tekuću godinu. Novoizabrani općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je na temelju članka 69.a stavka 3. ZLP(R)S-a predloži predstavničkom jelu proračun u roku od 45 dana od dana stupanja na svoju dužnost. Pred-stavničko jelo dužno ga je pak donije u narednom roku od 45 dana od dana kada ga je općinski načel-nik, gradonačelnik, odnosno župan predložio pred-stavničkom jelu.

3.2. Donošenje proračuna

Prema članku 69. stavku 3. ZLP(R)S-a predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-

prave donosi proračun u skladu s posebnim zakonom tj. Zakonom o proračunu. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predloži proračun, a predstavničko jelo ga ne donese i ne donese od-luku o privremenom fi nanciranju bit će raspušteno samo predstavničko jelo. Vlada Republike Hrvatske će na temelju članka 84. točke 7. ZLP(R)S-a, a na pri-jedlog središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu raspus- predstavničko jelo ako u tekućoj godini ne do-

nese proračun za sljedeću godinu i odluku o privreme-nom fi nanciranju te ako ne donese proračun do isteka roka privremenog fi nanciranja (do 31. ožujka), osim u slučaju ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan nije predložio proračun u kojem slučaju će on bi razriješen. Dakle, ako predstavničko jelo svojim nepostupanjem prouzroči nedonošenje proračuna – iz-vršno jelo uredno predloži proračun, a predstavničko jelo ga ne donese i ne donese odluku o privremenom fi nanciranju – posljedice će snosi samo predstavnič-ko jelo, tj. bit će raspušteno dok će općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan sa svojim zamjenicima nastavi obnaša svoju dužnost.

3.3. Istovremeno raspuštanje i razrješenje

Ins tut istovremenog raspuštanja i razrješenja i dalje je propisan ZLP(R)S-om, ali u redefi niranom obliku. Kao što je uvodno navedeno, taj ins tut uveden je u pravni sustav izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012. godine te se primjenjivao samo jekom jednog mandatnog ciklusa (2013. – 2017.).

Sukladno članku 85.a ZLP(R)S-a sada do istovreme-nog raspuštanja i razrješenja dolazi u dva slučaja i to tek kao druga faza u postupku donošenja proračuna. Naime, odnos između predstavničkog i izvršnog jela u slučaju kada se ne donese proračun, kao ni odluka o privremenom fi nanciranju, razdvaja se u dvije eta-pe. Prva faza je donošenje proračuna koja se ovisno o tome iz kojih razloga on nije donesen, okončava raspuštanjem predstavničkog jela (ako ga ono nije donijelo iako ga je općinski načelnik, gradonačelnika, odnosno župan uredno predložio), odnosno razrješe-njem općinskog načelnika, gradonačelnika, donosno župana (ako nije predložio proračun, pa ga predstav-ničko jelo nije moglo ni donije ). Nakon provedbe prijevremenih izbora (za predstavničko ili izvršno je-

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

lo) slijedi druga faza u postupku donošenja proraču-na: obveza novoizabranog jela da sukladno svojim ovlas ma predloži, odnosno donese proračun.

Dakle, ono jelo koje je svojim postupanjem, od-nosno nepostupanjem dovelo do činjenice nedo-nošenja proračuna snosit će odgovornost – bit će raspušteno predstavničko jelo ili će bi razriješeno izvršno jelo.

Među m, ako proračun i po drugi put zaredom ne bude donesen, odgovarat će oba jela zajedno pri čemu se razlikuju dvije moguće situacije, no obje s istom posljedicom.

U prvom slučaju predstavničko jelo svojim nepo-stupanjem dovelo je do raspuštanja, pa u slučaju da nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora novoizabrano predstavničko jelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od kons tuiranja, doći će do istovremenog raspuštanja predstavničkog je-la i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

U drugoj situaciji bili su provedeni prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno žu-pana koji je bio razriješen jer nije predložio proračun. Tada je novoizabrani općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan predloži proračun u roku od 45 dana od stupanja na dužnost, a predstavničko jelo u roku od narednih 45 dana ga donije , pa ako proračun na kraju (opet) ne bude donesen (neovisno iz kojeg ra-zloga), doći će, također, do istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika.

• Povjerenik je ovlašten raspolaga imovinom jedi-nice, ali samo ako je to nužno radi izvršenja ranije preuze h obveza ili dovršenja ranije započe h poslova.

• Povjerenik je ovlašten donije odluke o imenova-nju, no samo kada je to nužno radi osiguranja ne-smetanog rada upravnih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba kojih je osnivač ili vlasnik jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, u kojem slučaju je ovlašten imenova vršitelje dužnos .

• Povjerenik može i zaključi ugovor značajnije vri-jednos , ali samo ako bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi provedbe zakona ili izvršenja ranije preuze h obveza ili do-vršenja ranije započe h poslova.

Dužnost povjerenika je privremenog karaktera te je izvorno vezana uz osiguravanje funkcioniranja jedi-nice u uvje ma u kojima je redovno funkcioniranje onemogućeno. U tom smislu ZLPR(R)S-om je sada propisano da je pri svakom postupanju povjerenik dužan procijeni nužnost i opravdanost poduzima-nja određenih radnji te njihov značaj i utjecaj na jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave (čl. 88.). To znači da ako je određeno po-stupanje, odnosno donošenje određene odluke nuž-no i neophodno upravo u trenutku dok jela jedinice nisu u mandatu jer bi u pro vnom nastala određena šteta za jedinicu, povjerenik bi, obavljajući poslove iz nadležnos predstavničkog ili izvršnog jela, bio du-žan procijeni nužnost i opravdanost poduzimanja

4. Ovlas povjerenika ZLP(R)S-om su u članku 88. propisane ovlas povje-renika. Navedena zakonska odredba novelirana je posljednjim izmjenama Zakona te su ovlas sad de-taljnije navedene.

• Povjerenik može donosi ili mijenja opće akte jedinice ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa, ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisom. To, među m, ne vrijedi za pro-račun koji nije ovlašten donije .

određenih radnji, njihov značaj i utjecaj na jedinicu lokalne samouprave, kao i sprečavanje eventualne štete koja bi jedinici mogla bi prouzročena.

Povjerenik Vlade nije jelo jedinice lokalne samou-prave, već u razdoblju do uspostave njezinih jela on samo obavlja poslove iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela. Obavljajući poslove iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, povjerenik je dužan ima na umu činjenicu da se ne radi o redovnom funkcioniranju jedinice, stoga je obvezan procijeni nužnost i opravdanost poduzimanja određenih rad-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

103


nji, njihov značaj i utjecaj na jedinicu lokalne samo-uprave. Što to znači? Povjerenik bi pri odlučivanju o konkretnim pitanjima trebao ponajprije utvrdi što je propisano posebnim propisima koji reguliraju tu konkretnu materiju, potom utvrdi koje odluke je-la jedinice prethode u konkretnom slučaju, koje su ak vnos jedinice već poduzete, koja je dokumen-tacija već eventualno pripremljena te koja je nužna dinamika za daljnju realizaciju pojedinog pitanja. Pri svemu tome povjerenik, naravno, mora vodi računa i o fi nancijskim mogućnos ma jedinice te izvršavanju prihoda i rashoda. Također, povjerenik treba poduzi-ma i radnje radi sprečavanja eventualne štete koja bi jedinici mogla bi prouzročena.

4.1. Status povjerenika i naknada za rad

Status povjerenika te mjerila za njegovu naknadu uređena su Uredbom o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvat-ske (NN, br. 18/02 i 7/03). Povjerenik za vrijeme ob-našanja dužnos ostvaruje pravo na naknadu za rad.

Naknada za rad povjerenika utvrđena je propisom da se određuju množenjem osnovice i pripadajućeg koefi cijenta za određenu razinu jedinice lokalne od-nosno područne (regionalne) samouprave. Osnovica za obračun utvrđuje se u visini osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Naknada se utvrđuje u visini 30 % iznosa od umnoška osnovice i pripadajućeg koefi cijenta. Koefi cijen za izračun na-knade utvrđuju se prema veličini jedinice te iznose:

Vrstu i visinu materijalnih i drugih prava na temelju obavljanja dužnos (troškovi prijevoza, dnevnica za službena putovanja i druga prava) povjerenik ostva-ruje sukladno općem aktu o materijalnim pravima za-poslenih u upravnim odjelima i stručnim službama te jedinice. Sredstva za naknadu plaće, odnosno plaću te pripadajuća materijalna i druga prava koja povjerenik ostvaruje za vrijeme obnašanja dužnos , osiguravaju se u proračunu jedinice za koju je imenovan. Rješenje o naknadi za rad povjerenika, odnosno plaći povjereni-ka u ime Vlade RH izdaje Kadrovska komisija Vlade RH.

4.2. Prestanak ovlas povjerenika

Po donošenju rješenja Vlade RH o imenovanju po-vjerenika u pravilu slijede odluke Vlade o raspisiva-nju prijevremenih izbora za predstavničko ili izvršno jelo, odnosno za predstavničko i izvršno jelo. Ako

bi se, među m, prijevremeni izbori trebali održa u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbo-ri, a prije njihovog održavanja, u toj se jedinici prije-vremeni izbori neće održa .

Ovlas povjerenika prestaju uspostavom jela čije poslove je povjerenik obavljao. Danom kons tuira-nja predstavničkog jela prestaje ovlast povjerenika za obavljanje poslova iz djelokruga predstavničkog jela. Što se če ovlas za obavljanje poslova izvrš-

nog jela, one prestaju prvim radnim danom koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana s obzirom na to da tada navedenim dužnosnicima za-počinje mandat, odnosno tog dana stupaju na duž-nost.

Prestankom dužnos povjereniku po prirodi stvari prestaje i ostvarivanje prava utvrđenih Uredbom o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjere-nika Vlade Republike Hrvatske. Povjerenik je obvezan po prestanku dužnos podnije izvješće o svom radu. Ta se obveza utvrđuje rješenjem o imenovanju. U pra-vilu se ne određuje ni rok za dostavu izvješća ni njegov oblik i sadržaj, to je prepušteno procjeni samog po-vjerenika. Razumljivo, izvješćem trebaju bi utvrđeni bitni poslovi koje je povjerenik izvršio za vrijeme obav-ljanja ovlas određenog jela jedinice te isto treba bi u primjerenom roku dostavljeno Vladi RH.

5. Pitanja iz prakse i odgovoriDužnost povjerenika Vlade po svojoj je prirodi pri-vremenog karaktera. U tom smislu povjerenik nije ovlašten u cijelos konzumira sve ovlas koje zakon dodjeljuje predstavničkom i izvršnom jelu, već je s obzirom na specifi čnost svog položaja ovlašten obav-lja samo one poslove koji su neophodni za redovno i normalno funkcioniranje jedinice.

U praksi se javljaju različite situacije i postavljaju kon-kretna pitanja o ovlas ma povjerenika. Na ta pitanja moguće je odgovori ovisno o okolnos ma točno određene situacije.

• Izdaje li se povjereniku Vlade RH poseban pečat?

Zakonom o peča ma i žigovima s grbom Republike Hrvatske (NN, br. 33/95) u članku 1. propisano je tko sve rabi pečat i žig s grbom Republike Hrvatske. To su: Predsjednik Republike Hrvatske, Ured Predsjed-nika Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, jela državne uprave, su-

104


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

dovi i druga jela državne vlas , Ustavni sud Repu-blike Hrvatske, oružane snage Republike Hrvatske, javni bilježnici, pučki pravobranitelj, jela jedinica lokalne samouprave i uprave, kao i upravni odjeli te druga upravna jela i stručne službe navedenih je-la, dok je odredbama članka 2. istog Zakona propi-sano da pečat i žig s grbom Republike Hrvatske rabe i pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlas .

Povjerenik Vlade ni je jelo jedinice lokalne, odno-sno područne (regionalne) samouprave ni je odred-bama prethodno navedenog Zakona utvrđeno da povjerenik ima pravo na svoj pečat s grbom Repu-blike Hrvatske. Povjerenik, u razdoblju do uspostave jela jedinice po provedenim prijevremenim izbori-

ma, obavlja poslove iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, a ovisno o tome o kojim se poslovima u konkretnom slučaju radi, povjerenik može rabi zaglavlje i pečat predstavničkog, odnosno izvršnog jela jedinice te se pritom potpisuje kao povjerenik

Vlade Republike Hrvatske u do čnoj jedinici. Dakle, obavljajući poslove iz nadležnos konkretnog pred-stavničkog jela i poslove iz nadležnos konkretnog izvršnog jela, povjerenik imenovan za obavljanje poslova h jela može i treba rabi postojeće pečate jela konkretne jedinice.

• Kako se povjerenik potpisuje na službenim ak -ma jedinice?

U službenim dopisima povjerenik rabi zaglavlje i pe-čat predstavničkog, odnosno izvršnog jela jedinice ovisno o tome za obavljanje poslova kojeg jela je imenovan. Ako je povjerenik imenovan za istovreme-no obavljanje poslova i predstavničkog i izvršnog -jela, budući da je došlo do istovremenog raspuštanja i razrješenja, upotrebljavat će zaglavlje i pečat onog jela čije ovlas konkretno ostvaruje.

Što se če potpisa, povjerenik se potpisuje kao povje-renik Vlade Republike Hrvatske u konkretnoj jedinici.

• Smije li povjerenik raspisa izbore za članove vi-jeća mjesnih odbora?

ZLP(R)S-om je u članku 61.a stavku 1. propisano da je jedinica lokalne samouprave koja ima osnovane mje-sne odbore dužna provodi izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Na temelju odredbe stavka 2. istog članka Zakona izbore za članove vijeća mjesnih odbo-ra raspisuje predstavničko jelo jedinice. Povjerenik je dužan osigura ostvarivanje prava građana u jedi-nici te donosi akte ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa. Tako, ako je općim aktom jedinice lokalne samouprave propisan točan dan održavanja izbora za članove vijeća mjesnih odbora (primjerice, prve nedjelje u listopadu, treće nedjelje

u ožujku i sl.), a taj dan pada u vrijeme kada nema ne-posredno izabranih jela jedinice, ne bi bilo zapreke da povjerenik Vlade, imenovan za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, donese odluku o raspisivanju navedenih izbora.

• Smije li povjerenik sazva kons tuirajuće sjedni-ce vijeća mjesnih odbora?

Ako su izbori za članove vijeća mjesnih odbora pro-vedeni, rezulta izbora uredno objavljeni te rezulta- postali konačni, a općim aktom jedince propisan

rok u kojem se sazivaju kons tuirajuće sjednice vije-ća mjesnih odbora (npr. u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora), ne bi bilo zapreke da povjerenik Vlade, imenovan za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, done-se odluku o sazivanju kons tuirajućih sjednica vijeća mjesnih odbora kako bi se ista pravovremeno kons -tuirala i započela s radom.

• Smije li povjerenik imenova ravnatelja ustanove osnivač koje je jedinica u kojoj povjerenik obavlja dužnost?

U situaciji kada jelo ovlašteno za imenovanje rav-natelja ustanove ne postoji jer mu je mandat pre-stao, a ravnatelja ustanove je neophodno imenova baš u tom razdoblju, ako povjerenik procijeni da je imenovanje ravnatelja nužno i od značaja za jedinicu lokalne samouprave, ne bi bilo zapreke da povjere-nik, obavljajući poslove iz nadležnos izvršnog jela (jer je ono primarno ovlašteno za imenovanje pred-stavnika jedinice u pravnim osobama osnivač kojih je jedinica), imenuje ravnatelja konkretne ustanove. Ako, s druge strane, istek roka za imenovanje rav-natelja pada u vrijeme kada bi trebao bi izabran nositelj izvršnih ovlas te nema nikakve potrebe za žurnim postupanjem, poželjno je odluku o tome prepus nadležnom jelu.

• Je li dopušteno zapošljavanje novih službenika za vrijeme obavljanja dužnos povjerenika?

Kao što je već istaknuto, treba vodi računa da ulo-ga povjerenika nije preuzimanje fi nancijske obveze za jedinicu, posebno u situaciji kada je povjerenik imenovan upravo zato što proračun nije donesen. U tom kontekstu bi zapošljavanje novih službenika bilo eventualno prihvatljivo ako novim zapošljavanjem ne bi došlo do povećanja broja zaposlenih te bi zapošlja-vanje bilo u interesu jedinice. Takva situacija bila bi npr., kad bi se radilo o zapošljavanju na određeno vri-jeme, a zapošljavanje je neophodno zbog povećanog opsega pojedinih poslova, pri čemu se, primjerice, radi o poslovima na kojima je već bio zaposlen služ-benik na određeno vrijeme kojem je u međuvremenu služba prestala zbog proteka vremena.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

105


• Smije li povjerenik sklapa ugovore?

Na ovo pitanje ne može se da jednoznačan odgovor. Sve ovisi o vrs ugovora i okolnos ma konkretnog slučaja. U prvom redu, treba uze u obzir da povje-renik djeluje u situaciji kada nema proračuna. Zato je uostalom i imenovan. Dakle, ne radi se o redovnom funkcioniranju jedinice pa je neophodno vodi raču-na o fi nancijskim mogućnos ma jedinice i izvršavanju prihoda i rashoda u nastalim uvje ma.

Kod procjenjivanja situacije potrebno je utvrdi što je propisano posebnim propisima. Također, potrebno je utvrdi koje odluke mjerodavnih jela su prethodile svakom od pojedinih pitanja, kakve obveze za jedinicu iz h odluka proizlaze te koja je potrebna dinamika za njihovu realizaciju. Procjenom svake od ovih i drugih bit-nih okolnos moguće je procijeni postupanje povjere-nika. Tako, ako obveza potpisivanja konkretnog ugovora pada u vrijeme kada jela jedinice nisu u mandatu, a po njihovoj uspostavi više se ugovor ne bi mogao potpisa ili bi nepotpisivanje ugovora u točno određeno vrijeme prouzročilo štetu za jedinicu, povjerenik može pristupi sklapanju is h. Isto tako, ako su sklapanju ugovora pret-hodile sve potrebne odluke donesene od strane nadlež-nih jela koja su tada bila u mandatu, a sklapanje samog ugovora je krajnji čin pravnog posla, koji je k tomu vezan određenim rokovima, također, ne bi bilo zapreke da se is sklopi od strane povjerenika.

S druge strane, ako sklapanje ugovora nije vezano nikakvim rokovima te prolongiranje njegova potpi-sivanja ne bi proizvelo nikakve učinke, kao ni štetne posljedice za jedinicu, nema razloga da se njegovo potpisivanje ne prepus novoizabranom izvršnom -jelu kojem sklapanje pravnog posla u ime jedinice pri-

pada po prirodi stvari. Nadalje, u situacijama kada bi se sklapanjem ugovora preuzele fi nancijske obveza za jedinicu, realizirale određene inves cije i slično, tada povjerenik ne bi imao takve ovlas .

• Smije li povjerenik potpisa ugovor s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi prijama osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa?

Polazeći od rečenog vezano uz prethodno pitanje, ako jedinica ne preuzima nikakve materijalne obveze te ako je vrijeme potpisivanja predmetnog ugovora toč-no defi nirano i pada u vrijeme kada općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao osoba ovlaštena za zastupanje jedinice i potpisivanje ugovora nije u mandatu, te se po izboru novoga čelnika ugovor više ne bi mogao potpisa , u navedenom bi slučaju povje-renik mogao pristupi sklapanju istog.

• Je li povjerenik ovlašten potpisa dokumentaciju za prijavu i provedbu projekata fi nanciranih iz fon-dova EU-a?

Ako se radi o provedenim postupcima koji su pred završetkom pa nakon toga slijedi samo prijava na na-tječaj za određeni projekt, ne bi bilo zapreke za pot-pisivanje potrebne dokumentacije. Među m, ako se radi o eventualnom preuzimanju fi nancijskih obveza za jedinicu, realizaciji određenih inves cija i slično, u tom slučaju povjerenik ne bi imao takve ovlas . Na-ime, preuzimanje obveza za jedinicu bez donesenog proračuna i opredjeljenja nadležnog jela za realiza-ciju konkretnih projekata, kao i za moguće zaduživa-nje jedinice bilo bi zapravo nametanje volje jelima koja će tek bi izabrana, odnosno uspostavljena.

106

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

1. UvodObavljanje studentskih poslova dosad je bilo regulirano odredbama Pravilnika o posredovanju pri zapošljava-nju redovi h studenata (NN, br. 16/96, 125/97, 37/06, 59/07, 30/08) koji je donesen još 1996. godine. Pravil-nik je doživio svoje izmjene, ali brojna sporna pitanja u praksi nisu uređena do danas što posljedično dovodi do nužnos donošenja jedinstvenog propisa kojim će se uredi studentski poslovi u Republici Hrvatskoj. Kona-čan prijedlog Zakona usvojen je na 9. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 19. listopada 2018. godine. Stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaje važi Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovi h studenata, ali svi postupci koji su započe prema Pravilniku dovršit će se prema njegovim odredbama.

Temeljna pitanja koja se uređuju odredbama Zakona, a koja se odnose i na sportske udruge u Republici Hr-vatskoj obuhvaćaju sljedeće:

• defi niranje prava studenata, odnosno defi niranje uvjeta za obavljanje djelatnos posredovanja

• propisivanje postupka za izdavanje rješenja o odo-brenju djelatnos posredovanja i defi niranje obve-za posrednika

• određivanje uvjeta za obavljanje studentskih po-slova

• reguliranje obveza vođenja evidencije o obavljanju studentskih poslova

• određivanje uvjeta i načina zaključivanja ugovora o obavljanju studentskih poslova

• defi niranje obveza naručitelja posla te inspekcij-skog nadzora.

2. Temeljni pojmovi u smislu odredbi zakona

U smislu Zakona studentom se smatra osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij i specijalis čki diplomski stručni studij na visokim učiliš ma u Re-publici Hrvatskoj i građanin je Republike Hrvatske, odnosno građanin je Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske ili student na razmjeni za vrijeme studiranja u Republici Hrvatskoj, a koji nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu dje-latnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. Važno je istaknu da su, u smislu Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni redovi i izvanredni studen koji nema-ju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljopri-vrede i šumarstva. Dakle, redovi i izvanredni stu-den koji ispunjavaju navedene uvjete izjednačeni su u pravima i obvezama u pogledu obavljanja student-skih poslova te u pogledu oporezivanja dohotka.

Zakon spominje i pojam druge osobe označavajući pod m osobu u postupku upisa na studij ili osobe koja je završila studij na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, a nema zasnovan radni odnos ili građanina Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji je završio studij na visokom učilištu izvan Republi-ke Hrvatske, a nema zasnovan radni odnos. Prava na temelju Zakona druga osoba može ostvari najdulje tri mjeseca od završetka školske godine u kojoj je završila srednjoškolsko obrazovanje, odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj je završila studij ili do isteka razdoblja od tri mjeseca od završetka studija.

Zapošljavanje studenata u (sportskim) udrugamaSuzana Šop *

Ins tut studentskog posla uređen je novim Zakonom o obavljanju studentskih poslova (dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 8. studenog 2018. godine i objavljen je u Narodnim novinama br. 96/18. Zakonom se uređuju prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla jekom obavljanja studentskog posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova. Studentski rad u praksi se nerijetko zloupotrebljava što dovodi do iskorištavanja studenata kao je inije radne snage. U članku autorica, kroz prizmu sportske udruge kao poslodavca, predstavlja odredbe novog Zakona. Materija je jednako primjenjiva i na sve ostale poslodavce koji u radu angažiraju studente.

* Suzana Šop, mag. iur. univ. spec. iur., pomoćnica glavnog tajnika za pravne poslove, Sportski savez Grada Zagreba.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

107

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Zakon spominje i osobu naručitelja, izvođača i po-srednika pa se tako naručiteljem u smislu odredbi Zakona smatra fi zička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnos ili pravna osoba koja je s izvo-đačem sklopila ugovor o obavljanju studentskog posla i za koju izvođač obavlja taj posao. Izvođač je student ili druga osoba koja je s naručiteljem posla i posrednikom sklopila ugovor o obavljanju student-skog posla i koja obavlja taj posao za naručitelja. U smislu odredbi Zakona posrednik je studentski centar ili visoko učilište koje ima centar za studentski stan-dard kao ustrojstvenu jedinicu, a koja ima rješenje o odobrenju djelatnos posredovanja koje je izdalo mi-nistarstvo nadležno za visoko obrazovanje.

3. Uvje za obavljanje studentskog poslaUgovor o obavljanju studentskog posla može sklopi student za vrijeme studiranja od dana upisa na viso-ko učilište. Pravo na sklapanje ugovora ne može bi duže od dvostrukog vremena trajanja studija na pr-voj i drugoj razini. Za studenta koji je upisan u tekuću akademsku godinu, a koji je u prethodnoj akadem-skoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod može po-sredova posrednik. Navedeno se ne primjenjuje na studenta koji upisuje prvu godinu studija i studenta koji je u prethodnoj akademskoj godini imao oprav-dan prekid studija. Nije dopušteno posredovanje za studenta koji je dvaput promijenio studijski program i treći put upisuje prvu godinu iste razine.

Koja osoba ima status studenta može se provjeri uvidom u elektroničke evidencije podataka o stu-den ma u Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP). Na ovaj način obavlja se provjera statusa stu-denta koji studira na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj. Među m, status studenta koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske dokazu-je se potvrdom ma čnog visokog učilišta na kojem studira.

Status neke druge osobe dokazuje se javnom ispra-vom o završenom srednjoškolskom obrazovanju, od-nosno potvrdom visokog učilišta o završetku studija, odnosno potvrdom o završetku studija ma čnog vi-sokog učilišta na kojem je završio studij.

Provjeru radnog statusa studenta iz stavaka 6. i 7. članka 10. Zakona i druge osobe iz stavka 8. članka 10. Zakona obavlja posrednik uvidom u podatke nad-ležne službe za mirovinsko osiguranje. Student i dru-ga osoba iz stavka 8. članka 10. Zakona moraju bi nositelji prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a isto se dokazuje zdravstvenom iskaznicom ili presli-kom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.

4. Ugovor o obavljanju studentskog poslaPrema odredbama novog Zakona ugovor o obavlja-nju studentskog posla sklapa se između izvođača, posrednika i naručitelja posla. Is m ugovorom izvo-đač se obvezuje obavlja određeni posao, naručitelj, u ovom slučaju sportska udruga, obvezuje se pla naknadu za obavljeni studentski posao, naknadu po-sredniku te doprinose prema posebnim propisima dok se posrednik obvezuje obavi djelatnost posre-dovanja i ispla doznačena sredstva naknade na ra-čun izvođača.

Ugovor o obavljanju studentskog posla mora sadrža-va :

• broj rješenja, odnosno odluke kojom je izdana do-zvola, odnosno odobrenje za posredovanje

• ime, prezime i OIB izvođača• broj studentske iskaznice (kada je primjenjivo)• puni naziv, sjedište i OIB naručitelja posla i posred-

nika• podatke o vrs posla i mjestu obavljanja posla• podatke o početku i očekivanom trajanju posla• podatke o neto cijeni sata posla ili količine posla• podatke o doprinosima prema posebnim propisima• podatke o uvećanju naknade i iznosu naknade.

Ugovor o obavljanju studentskog posla zaključuje se na obrascu koji se može izda , popuni i potpisa u pisanom ili elektroničkom obliku. Ugovor zaključen u elektroničkom obliku može se potpisa samo na-prednim elektroničkim potpisom. Ugovor se mora sastavi u tri istovjetna primjerka, za svaku stranu ugovora po jedan primjerak. Takvim postupkom na-stojalo se ubrza cijeli postupak kako bi se izbjeglo čekanje u studentskim servisima kao što je to bila praksa dosad. Važno je napomenu kako je ovaj ugo-vor vjerodostojna isprava za obračun i naplatu (dopri-nosa, naknade za obavljeni studentski posao, nakna-de posredniku).

Treba istaknu da se ugovor zaključuje za svaki ka-lendarski mjesec i uvjet je za početak obavljanja stu-dentskog posla. Iznimno od navedenog, ugovor se može zaključi i za razdoblje dulje od mjesec dana, a najduže do 45 dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje dulje od mjesec dana.

Obveza posrednika ogleda se u njegovoj dužnos iz-davanja obrasca ugovora izvođaču na njegov zahtjev i potpisa nakon unosa podataka iz stavka 3. članka 11. Zakona. Na zahtjev nadležnog inspektora posrednik mu je u roku od 48 sa dužan dostavi ugovor u digi-talnom obliku. Izvođač i naručitelj nakon obavljenog posla prema prethodno potpisanom ugovoru potpi-suju izjavu kojom potvrđuju konačan broj sa ili dana obavljanja posla.

108


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Do donošenja pravilnika kojim nadležni ministar pro-pisuje obrazac ugovora, rabi se stari obrazac ugovora o djelu redovitog studenta uz obvezno potpisivanje izjave od strane studenta.

Posrednici u zapošljavanju studenata o tome su in-formirani.

5. Djelatnost posredovanja i obveze posrednika

Djelatnost posredovanja pri obavljanju studentskih poslova može obavlja studentski centar koje je kao ustanovu osnovalo visoko učilište na području jedini-ce lokalne samouprave u kojoj je sjedište tog visokog učilišta ili njegove sastavnice, ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, a koji ima rješenje o odobrenju djelatnos posredovanja koje je izdalo nadležno ministarstvo.

Rješenje o odobrenju djelatnos posredovanja mini-starstvo izdaje u roku od 60 dana od dana predaje urednog zahtjeva ustanovi koja ispunjava sljedeće opće uvjete:

• ima odgovarajući prostor i opremu za obavljanje djelatnos

• ima odgovarajući broj zaposlenika za obavljanje djelatnos razmjerno broju studenata u mjestu izvođenja djelatnos

• podmiruje obveze za poreze, doprinose i druga jav-na davanja.

Ustanove moraju u trenutku podnošenja prvog za-htjeva ispuni i sljedeće uvjete:

• ima minimalno 10 % izgrađenih i stavljenih u funkciju smještajnih jedinica od ukupnog broja re-dovi h studenata koji studiraju izvan mjesta prebi-vališta u mjestu u kojem se nalazi sjedište posred-nika

• osigurava uslugu studentske prehrane s minimal-no 2,5 % sjedećih mjesta u odnosu na broj redovi- h studenata koji studiraju u mjestu u kojem se na-

lazi sjedište posrednika, u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika ili učilišta koje je osnivač posrednika.

Ministar nadležan za visoko obrazovanje odlukom imenuje povjerenstvo koje daje mišljenje o ispunjava-nju navedenih uvjeta. Na temelju pozi vnog mišljenja povjerenstva, ministarstvo donosi rješenje o odobre-nju djelatnos posredovanja na lokacijama u skladu sa zaprimljenim zahtjevom na rok od pet godina. Za-htjev za ponovno izdavanje rješenja o odobrenju dje-latnos posredovanja podnosi se svakih pet godina, najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je izdano važeće rješenje.

Kod podnošenja ponovnog zahtjeva, osim općih uvje-ta iz stavka 3. članka 7. Zakona, ustanove moraju u trenutku podnošenja ponovnog zahtjeva ispuni i sljedeće uvjete:

• ima minimalno 12 % izgrađenih i stavljenih u funkciju smještajnih jedinica od ukupnog broja re-dovi h studenata koji studiraju izvan mjesta prebi-vališta u mjestu u kojem se nalazi sjedište posred-nika

• osigurava uslugu studentske prehrane s minimal-no 5 % sjedećih mjesta u odnosu na broj redovi h studenata koji studiraju u mjestu u kojem se na-lazi sjedište posrednika, u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika ili učilišta koje je osnivač posrednik.

Nove podružnice mogu se osniva u jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji visoko učilište, a u kojoj ne postoji ni studentski centar ni visoko učilište, koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, kao ni postojeća podružnica drugog stu-dentskog centra.

Djelatnost posredovanja kod obavljanja studentskih poslova uključuje:

• obavljanje poslova analize i obrade tržišta rada, pronalazak posla i kontakt s naručiteljima posla te dogovor oko uvjeta obavljanja posla s naručiteljem posla

• upućivanje izvođača na obavljanje posla kod naru-čitelja posla

• vođenje propisanih evidencija iz članka 5. stavka 1. Zakona

• kontrolu obračuna naknade za obavljanje student-skog posla, propisanih doprinosa i naknada za po-sredovanje

• dostavu računa naručitelju posla te njegovu naplatu• isplatu punog iznosa naknade izvođaču te uplatu

doprinosa na temelju posebnih propisa.

Posrednik u smislu odredbi Zakona ima određene ob-veze pa je dužan djelatnost posredovanja pri obavlja-nju studentskih poslova obavlja tako da ne izazove poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika. Njegova je dužnost da podupire zastupljenost stude-nata na tržištu rada radi razvoja studentskog stan-darda. Obveza posrednika je da svojim općim ak ma utvrdi opće uvjete poslovanja o kojima je obvezan obavijes naručitelja posla, odnosno sportsku udru-gu i izvođača, a koji su sastavni dio ugovora o obavlja-nju studentskog posla.

Opći uvje poslovanja moraju bi javno dostupni i moraju bi objavljeni na mrežnim stranicama posred-nika. Dođe li do ozljede na radu, posrednik je dužan osigura izvođača uz obvezu naručitelja posla, odno-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

109

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

sno sportske udruge da o tome obavijes posrednika koji obavještava osiguravajuće društvo s kojim je ugo-vorio policu osiguranja te mora zastupa izvođača u postupku ostvarivanja njegovih prava iz osiguranja. Obveza je posrednika da izvođaču pruži pravnu po-moć i da ga zaš u vezi s ostvarivanjem svih prava iz ugovora.

Kada sportska udruga kao naručitelj upla posredni-ku naknadu za obavljeni studentski posao, posrednik je dužan, najkasnije u roku tri radna dana od dana uplate, naknadu doznači na račun izvođača. Ako sportska udruga ne ispla naknadu za obavljeni stu-dentski posao, posrednik ima obvezu i pravo zastupa- izvođača u potraživanju naknade kao i u poduzima-

nju svih pravnih radnji da se račun napla od strane sportske udruge kao naručitelja posla i da se ta na-knada ispla studentu, odnosno izvođaču.

Sportska udruga kao naručitelj ima obvezu dostavi posredniku ovjereni ugovor u svrhu ostvarenja prava na naknadu za obavljeni studentski posao, a ne po-stupi li po Zakonu posrednik mu najkasnije 15 dana od očekivanog završetka studentskog posla šalje opomenu. Na temelju tog zahtjeva sportska udru-ga dostavlja ugovor sa svim potrebnim podacima za isplatu naknade, utvrđivanje obveza u vezi s pred-metnim ugovorom te je obvezna dostavi dokaz o upla naknade u roku od 15 dana nakon zaprimanja opomene.

Ako sportska udruga kao naručitelj ne izvrši isplatu po zaprimljenoj opomeni, dužnost posrednika je da pokrene postupak prisilne naplate u roku od 15 dana. Ako sportska udruga ne ispla naknadu studentu kao izvođaču studentskog posla u roku u kojem su podu-zete sve pravne radnje iz stavka 12. članka 9. Zakona, posrednik solidarno odgovara za obveze naručitelja, odnosno sportske udruge prema izvođaču te mu je dužan ispla naknadu iz vlas h sredstava.

Važno je naglasi da se obveza navedena u članku 9. stavku 13. Zakona isključuje ako je posrednik pri-je sklapanja ugovora pisano upozorio izvođača da sportska udruga koja je naručitelj posla učestalo ne plaća naknadu izvođačima.

6. Naknada za obavljeni studentski posaoVjerodostojna isprava za obračun i naplatu naknade za obavljeni studentski posao, doprinose prema po-sebnim propisima, naknade posredniku koja iznosi 12 % neto iznosa naknade izvođaču (za podmiriva-nje troškova posredovanja i poboljšanje studentskog standarda – poboljšanje u djelatnos smještaja stu-denata, za poboljšanje u djelatnos studentske pre-hrane, kulturne i sportske ak vnos namijenjene

isključivo studen ma) je ugovor o obavljanju student-skog posla.

Izračun minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu pos že se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, sukladno poseb-nom propisu, podijeli sa 160. Ministar za svaku ka-lendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade u roku od 15 dana nakon što Vlada Republi-ke Hrvatske donese uredbu o visini minimalne plaće. Minimalna naknada za obavljanje studentskih po-slova po satu za 2018. godinu iznosi 21,50 kuna.1

Posrednik može od sportske udruge kao naručitelja posla napla naknadu za uslugu svog posredovanja pri obavljanju studentskih poslova. Ukupan iznos koji plaća sportska udruga izračunava se tako da se na ukupni iznos neto naknade izvođača posla obračuna-va postotak zakonom propisanih doprinosa i posto-tak naknada za posredovanje. Pod neto naknadom izvođača misli se na ostvareni primitak izvođača za obavljeni posao te je ista naknada oporeziva prema važećim zakonima i podzakonskim propisima.

7. Prava i obveze poslodavcaSportska udruga obvezna je posredniku na račun izvođača ispla naknadu za obavljeni studentski po-sao, a obveza izvođača je da prema upu sportske udruge kao naručitelja posla osobno obavi preuze posao sukladno naravi i vrs posla. U roku od 15 dana od završetka posla sportska udruga dužna je posred-niku za račun izvođača ispla naknade za obavljeni posao. Bitno je zna da izvođač ima pravo na uve-ćanje naknade za 50 % za sate rada u dane državnog blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad i za rad nedjeljom. Ako je ugovoreno, izvođač ostvaruje pra-vo i na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok i druge naknade.

Obveza je sportske udruge da kod sklapanja ugovora o obavljanju studentskog posla s izvođačem pobliže odredi mjesto i način obavljanja posla uz poš vanje prava i dostojanstva izvođača. Ako je u sportskoj udruzi došlo do poslovno uvjetovanog otkaza prema radniku koji je u toj udruzi radio, sportska udruga ne smije u roku šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku sklopi ugovor o obavljanju studentskih poslova za tu vrstu posla. Ako u navedenom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja is h poslova, a radnik kojemu je ta sportska udruga otkazala zbog poslovno uvjetovanih razloga ne prihva sklapanje ugovora o radu, tada sportska udruga može sklopi ugovor.

1 Odluka MZO, KLASA: 602-01 /18-10/00013, URBROJ: 53 3-04-18-0001, od 7. studenoga 2018.

110


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Obveza je sportske udruge da izvođaču osigura uvje-te za obavljanje studentskih poslova na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje izvođača, u skladu s propisima kojima se uređuje zaš ta na radu i dru-gim propisima. Naručitelj, odnosno sportska udruga dužna je zaš dostojanstvo izvođača za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradni-ka i osoba s kojima izvođač redovito dolazi u do caj u obavljanju svojih poslova ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnos sa Zakonom i drugim propi-sima kojima se uređuje zaš ta dostojanstva radnika. U slučaju nastanka takvih okolnos , izvođač ima pra-vo obra se osobi koju je ovlas la sportska udruga za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaš tu dostojanstva pri obavljanju studentskih poslova.

Izvođač posao obavlja samostalno i bez nazočnos naručitelja posla. Ako izvođač studentski posao obav-lja najmanje šest sa dnevno, svakog dana obavljanja posla ima pravo na plaćeni odmor od najmanje 30 minuta.

8. Nadzor / inspekcijski nadzorNadzor nad ostvarivanjem i korištenjem naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova pro-vodi nadležno ministarstvo za visoko obrazovanje. Isto ministarstvo provodi i nadzor nad zakonitošću rada i općih akata posrednika.

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i propi-sa donesenih na temelju Zakona, a koji se odnose na rad izvođača i na sportsku udrugu kao naručitelja posla, provode inspektori i drugi ovlašteni službenici nadležni za nadzor propisa iz područja rada, poreza, prireza i doprinosa, u skladu s posebnim propisima, dok nadzor odredbi koje se odnose na obavljanje po-sredovanja pri obavljanju studentskih poslova provo-di Ministarstvo znanos i visokog obrazovanja. Po-stupak inspekcijskog nadzora može se pokrenu i po obavijes samog izvođača, sportske udruge, odnosno naručitelja ili posrednika.

9. Prekršajne odredbePrekršaj u smislu odredbi Zakona počinjen je ako po-srednik na ulazu u prostor u kojem se obavlja djelat-nost ne istakne ploču s naznakom da se u tom prosto-ru obavlja djelatnost posredovanja sukladno članku 9. stavku 1. Zakona i ako svojim općim ak ma ne utvrdi opće uvjete poslovanja o kojima je obvezan obavije-s sportsku udrugu koja je naručitelj posla i izvođa-ča, a koji su sastavni dio ugovora sukladno članku 9.

stavku 4. Zakona. Obveza posrednika je da svoje opće uvjete poslovanja iz članka 9. stavka 4. Zakona uči-ni javno dostupnim i da ih objavi na svojim mrežnim stranicama. Ako ne postupi sukladno navedenom, isto predstavlja prekršaj od strane posrednika.

Novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kuna ka-znit će se za prekršaj posrednik ako po upla sportske udruge, odnosno naručitelja, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana uplate sredstava na račun po-srednika ne doznači sredstva na račun izvođača (čla-nak 9. stavak 9. Zakona). Prekršajem se smatra i ako posrednik posreduje za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji u prethodnoj akademskoj godini nije ostvario najmanje 1 ECTS bod (članak 10. stavak 3.) te ako posreduje za studenta koji je dva-put promijenio i treći put upisuje studijski program (članak 10. stavak 5.). Novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kuna kaznit će se posrednik ako u propi-sanom roku nadležnom inspektoratu ne dostavi ugo-vor u digitalnom obliku (članak 11. stavak 10.).

Novčane kazne predviđene su i za prekršaj ako sport-ska udruga ne zaš dostojanstvo izvođača za vri-jeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima izvođač redovito dolazi u do caj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo po-stupanje neželjeno i u suprotnos sa Zakonom i dru-gim propisima kojima se uređuje zaš ta dostojanstva radnika (članak 13. stavak 9.).

Sportska udruga kao naručitelj posla kaznit će se za prekršaj kao pravna osoba u iznosu od 100.000,00 kuna ako ne izvrši isplatu naknada i doprinosa iz član-ka 12. stavka 1. Zakona. Ista novčana kazna predvi-đena je i za sportsku udrugu kao naručitelja ako na ugovoru iskazuje neis nite podatke o neto cijeni sata posla, količini posla ili neis nito prikazuje podatke o broju sa izvršenog rada izvođača te ako izvođaču ne omogući korištenje plaćenog odmora na način i pod uvje ma propisanim člankom 13. stavkom 12. Zako-na. Važno je naglasi da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kazni za prekršaj iz sta-vaka 1. – 7. članka 17. Zakona i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Izvođaču koji zlouporabi ugovor tako da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugo-vora može se izreći zaš tna mjera zabrane korištenja uslugom posredovanja do jedne godine, kao i nov-čana kazna u iznosu vrijednos obavljenog posla de-fi niranog ugovorom, a koja ne može iznosi više od 50.000,00 kuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

111

UDK 336.2-392.1 PAMETNI GRADOVI

1. Uvod12

U okviru EIB-ovog istraživanja o inves cijama, odjel za ekonomska istraživanja utvrdio je da, općenito, postoje značajne razlike između država centralne, istočne i jugoistočne Europe s jedne strane i Europe u cjelini s druge strane kada je riječ općenito o jav-noj infrastrukturi. Štoviše, u posljednjih pet godina u gradovima CESEE inves cije u transportnu infra-strukturu i stambene zgrade značajnije zaostaju. Što se če provedbe projekata pametnih gradova, EIBIS je razvio tzv. Indeks pametnih regija u svrhu daljnje iden fi kacije jaza u razvoju europskih regija. Indeks pametnih regija je višedimenzionalni indeks koji se sastoji od pokazatelja kao što su gospodarska ak v-nost i inovacije, ekološka održivost, kvaliteta javne administracije, dostupnost podacima, ljudski kapital te kvaliteta života. Svrha uvođenja takvog indeksa pomoću kojeg se ocjenjuju doseg i uspjeh projekata pametnih gradova omogućuje precizniju iden fi kaci-ju onih dimenzija gradova na koje bi trebalo usmjeri veću pozornost radi smanjenja jaza u razvoju pojedi-

* Dr. sc. Damir Juričić, Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pa-metnim i održivim gradovima, www.uniri.hr/smartci es.1 h ps://strukturnifondovi.hr/inves cijske-pla orme-pametni-gra-dovi-i-pametni-otoci-u-republici-hrvatskoj/.2 h p://www.eib.org/a achments/efs/smart_ci es_smart_inves-tments_in_cesee_en.pdf.

nih regija u Europi, a sve kako bi se pos gao ujedna-čeni razvoj Europe u cjelini.

Pojam pametnog grada i regije EIBIS defi nira pomo-ću šest dimenzija pametnih gradova: Smart Economy (gospodarstvo i inovacije), Smart Environment (održi-vi ekološki razvoj), Smart Governance (kvaliteta javne administracije), Smart Mobility (pristupačnost i pove-zivost), Smart Society (ljudski kapital) te Smart Living (kvaliteta življenja). S obzirom na te dimenzije pamet-nih gradova u regijama CESEE, očigledno je zaostaja-nje upravo u području povezivos i dostupnos infra-strukture, inovacijama, kvalite javne administracije te kvalite življenja.

2. Pozicija Hrvatske na europskoj kar pametnih gradova

Informacije o migracijama stanovništva u gradove poznate su svima. U idućih 80 godina očekuje se da će 85 % stanovništva živje u gradovima (u odnosu na sadašnjih približno 50 %) dok će se u njima u sljedećih pet do šest godina generira 88 % BDP-a (u odnosu na današnjih 85 %). Sve to upućuje na zaključak da se kompleksnost života u gradovima sve više povećava povećavajući entropiju pa gradski menadžment i ci-jela zajednica moraju što prije pronaći instrumente i mehanizme za smanjenje entropije, tj. za povećanje kvalitete življenja članova te zajednice. Upravo kon-

Pozicija Hrvatske na europskoj kar pametnih gradovaDamir Juričić *

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU)1 u kolovozu 2018. godine sklopilo je ugovor o poslovnoj suradnji s Europskom inves cijskom bankom (EIB) i Europskim savjetodavnim centrom za ulaganja (ESCU – EIAH) o provedbi projekta Inves cijska pla orma za pametne gradove i otoke. Cilj i svr-ha pla orme je uspostavljanje strukture za fi nanciranje projekata iz okvira koncepcije pametnih gradova. Također, u srpnju 2018. godine EIB je u okviru svog odjela za istraživanje inves cija (EIBIS) objavio istraži-vanje2 o provedbi projekata pametnih gradova i regija na području centralne, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u okviru kojeg se i defi nirao indeks pametnih regija. Republici Hrvatskoj nameće se nekoliko važnih pitanja o učinkovitos provedbe projekata pametnih gradova upravo u razdoblju do uspostave Inves cijske pla orme jekom 2019. godine, a sva su vezana za dobru iden fi kaciju projekata, odabir op malne tehno-logije, adekvatne pripreme projekata, modela nabave javnih projekata pametnih gradova, regija i otoka te pitanja op malne kombinacije različi h izvora fi nanciranja projekata pametnih gradova. Dobri odgovori na ta pitanja osobito su značajni budući da je Hrvatska rangirana rela vno nisko po pitanju provedbe projekata pametnih gradova, kako u odnosu na cijelu Europsku uniju tako i u odnosu na države centralne, istočne i ju-goistočne Europe. U članku autor nastoji da svoj znanstveno – stručni doprinos strategiji razvoja pametnih regija, gradova i otoka.

112

PAMETNI GRADOVI UDK 336.2-392.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

cepcija pametnih gradova, prema mišljenju autora, predstavlja skup instrumenata za održivo upravlja-nje tom kompleksnošću. Instrumen se sastoje od niza projekata koji, za razliku od dosadašnjeg pri-stupa pripreme i provedbe gradskih projekata, tre-baju zadovolji kriterije integriranos (međusobne povezanos ), uključivos (u njima sudjeluje najšira zajednica), unosnos (projek moraju bi pripre-mljeni tako da su ekonomski opravdani i fi nancijski održivi) te dugoročne održivos (projek moraju bi u funkciji održivog urbanog razvoja). Naravno, nameće se pitanje gdje je u svemu tome Hrvatska, gdje su ostale zemlje članice u odnosu na Hrvatsku te što bi bilo dobro napravi da Hrvatska postane uspješnija u provedbi koncepcije pametnih gradova. No svrha nije neposredna provedba projekata kako bi se periodično uspoređivali projek prema brojno-s ili u eurima, već se radi o provedbi projekata kako bi se poboljšao život građana u sve kompleksnijim gradovima. U tom smislu gradovi moraju provodi projekte koji će im poveća inova vnost i konku-rentnost, smanji nejednakost među građanima, poveća energetsku neovisnost, osigura održivost u pogledu klimatskih izazova i uključi zajednicu u odlučivanje o javnim stvarima. Gradovi moraju bi međusobno povezaniji i zajednički razvija projek-te kako bi pos gli bolji učinak ekonomije obujma, smanjili javne rashode, bolje iskoris li raspoložive tehnologije i slično.

Naravno, provedba svega spomenutog može provo-cira gradski javni menadžment u pogledu fi skalnog kapaciteta gradova iz kojeg bi se takvi projek i pro-veli. To je osobito naglašeno u Hrvatskoj gdje grado-vi (u posljednje vrijeme taj se problem često is če u javnos ) nemaju dovoljno vlas h izvora sufi nancira-nja (oko 15 % kapitalne vrijednos projekta) kako bi uz bespovratne izvore EU-a namirili ukupnu kapital-nu vrijednost projekta. Autor tom problemu dodaje i problem vezan uz pripremu projekata: gradovi su usmjereni uglavnom na pokriće kapitalne vrijednos projekta, a često zanemaruju ukupne životne troško-ve koji, u dugom životnom vijeku javnog infrastruk-turnog projekta, uzrokuju tzv. učinak bujanja prora-čuna. Radi se o opera vnim troškovima koji mogu bi nekoliko puta veći od kapitalne vrijednos projekta. U okviru koncepcije pametnih gradova tu se nastoji promijeni način upravljanja proračunskim prihodi-ma na nekoliko načina:

• dizajniranje i provedba projekata koji će se dijelom ili u cijelos fi nancira naplatom prihoda od kraj-

njih korisnika što je moguće pos ći tzv. otvaranjem infrastrukture poduzetništvu koji je krea vniji u produkciji novih servisa koji bi mogli pronaći novu potražnju kod krajnjih (novih) korisnika

• korištenje postojećim građevinama te po canje njihove obnove u svrhu smanjivanja opera vnih troškova u ukupnom životnom vijeku

• usmjeravanje fi nancijskog opterećenja prema oni-ma koji uzrokuju neučinkovitos (uporaba vozila u centru grada, povećanje emisije CO2, povećanje svjetlosnog onečišćenja i buke)

• povećanje prihoda od poreza vezanih za poslovni uspjeh poduzetnika (npr. porez na dobit) umjesto povećanja samih poreznih stopa stvaranjem boljih uvjeta poslovanja poduzetnika i jednostavnijeg for-miranja različi h poslovnih ekosustava

• intenzivnija primjena modela nabave koji će grado-vima omogući nabavu usluge umjesto nabave ra-dova zahvaljujući čemu će gradovi (građani) plaća isključivo primljenu uslugu te posljedično smanji zaduženost.

Istraživanje stupnja pametnih regija provedeno je na temelju rangiranja regija EU-28 s obzirom na do-bivenu vrijednost indeksa. Indeks se sastoji od šest temeljnih pokazatelja (šest temeljnih dimenzija pa-metnih gradova) u okviru kojih se mjeri:

• pametno gospodarstvo – poslovna razvijenost (so-fi s ciranost) i inovacije

• pametan okoliš – učinkovito upravljanje okolišem i kvaliteta

• pametno upravljanje – stupanj razvijenos lokalnih ins tucija i rezulta ljestvice doing Business

• pametno življenje – zdravlje i zdrav način življenja, dostupnost i pristup informacijama te osobna si-gurnost

• pametna mobilnost – lokalna i udaljena pristupač-nost

• pametna zajednica – obrazovanje, učinkovitost tr-žišta rada te krea vnost.

Dobiveni rezulta svakog indeksa poredani su prema vrijednos od ranga 1 do ranga 1337 (broj mjerenih regija EU-28) odnosno od ranga 1 do ranga 238 (broj mjerenih regija u skupini CESEE). Ukupan broj regi-ja podijeljen je u 10 razreda. Regije u prvom razre-du (označene zelenom bojom na slikama) skupile su najviše bodova i spadaju u skupinu najrazvijenijih pa-metnih regija dok su regije s najmanjim brojem bodo-va (označene crvenom bojom na slikama) svrstane u najmanje razvijene pametne regije. Rezulta skupnih indeksa na razini EU-28 prikazani su na slici 1:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

113


Slika 1: Rangiranje pametnih regija prema indeksu pamet-nih regija (regije EU-28, NUTS-3)

Izvor: EIB (2018) Smart Ci es, Smart Investment in Central, Eastern and South-Eastern Europe, A report by EIB Economics department, Authors: Miroslav Kollar, Rocco Luigi Bubbico, Nicolas Arsalides, h p://www.eib.org/a achments/efs/smart_ci es_smart_inves-tments_in_cesee_en.pdf

Regije srednje Europe (Njemačka, Danska, Benelux, Švedska i Finska) te jugoistočnog Ujedinjenog Kraljev-stva svrstane su u najviši rang i predstavljaju najra-zvijenije pametne regije (uključujući i utjecaj ranga glavnih gradova) dok su regije istočne i jugoistočne Europe svrstane u najmanje razvijene pametne regi-je. S obzirom na kompozitni indeks razvijenos pa-

metnih regija, regije Republike Hrvatske svrstane su u razrede 8 do 10.

Ulazeći u rangiranje razvijenos pametnih regija s obzirom na pojedini kriterij kompozitnog indeksa pa-metnih regija mogu se uoči razlike u skupini regija EU-28. Razvijenost pametnih regija s obzirom na kri-terije pametno gospodarstvo i pametni okoliš prika-zana je na slici 2.U području pametnog gospodarstva pos gnuća u razvoju pametnih regija općenito su niže rangirana. Prednjače pojedine regije na istoku Njemačke, južnog Ujedinjenog Kraljevstva, južne Francuske te Finske dok su najmanja pos gnuća ostvarena u području zemalja CESEE, Italije i Španjolske. Hrvatske regije ra-zličito su rangirane. Regije istočne, središnje i zapad-ne Hrvatske rangirane su u 7. razredu dok su regije središnje Dalmacije, Like i južne Dalmacije rangirane od 8. do 10. razreda. U području pametnog okoliša u najviši razred rangirane su regije Finske i Švedske te pojedine regije Njemačke, Francuske i Irske dok su u najniže razrede svrstane zemlje CESEE, sjeverna Itali-ja i pojedine sjeverne regije Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatske regije su u ovom području rangirane od 7. do 9. razreda.

I u području pametnog upravljanja razvojem prednja-če zemlje sjeverne Europe i Ujedinjenog Kraljevstva. To pokazuje slika 3.

Slika 2: Rangiranje pametnih regija u skupini EU-28 s obzirom na područja pametno gospodarstvo i pametni okoliš (krite-riji indeksa pametnih regija)

Izvor: EIB (2018) Smart Ci es, Smart Investment in Central, Eastern and South-Eastern Europe, A report by EIB Economics department, Authors: Miroslav Kollar, Rocco Luigi Bubbico, Nicolas Arsalides, h p://www.eib.org/a achments/efs/smart_ci es_smart_investments_in_cesee_en.pdf

114


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

No nešto je drugačija situacija s područjem pametnog življenja. Tu su u najviše razrede svrstane Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo te zapadne regije Njemačke i Danska. U tom području regije Hrvatske svrstane su od 8. do 10. razreda s m da su regije uz obalu svrstane u više razrede u odnosu na regije središnje i istočne Hrvatske.

U području pametne mobilnos općenito većina eu-ropskih regija svrstana je u drugu polovicu razreda kao što je vidljivo na slici 4.

Najbolja lokalna i udaljena pristupačnost i infrastruk-tura pronalazi se u regijama Njemačke i zapadne Francuske dok su najniže rangirane regije nordijskih i država CESEE. Prema kriteriju pametne zajednice prednjače nordijske države, Njemačka i Ujedinjeno

Kraljevstvo dok su općenito mediteranske zemlje rangirane u najniže razrede. Hrvatske su regije i ovdje svrstane u razrede zadnje četvr ne ljestvice s m da su središnja i sjeverna Hrvatska u nešto povoljnijem položaju od ostalih regija.

3. Pozicija Hrvatske na kar pametnih regija CESEE

Kad se promatraju samo zemlje CESEE, u prvoj četvr- ni ljestvice rangirane su regije sjevernih (Estonija,

Latvija, Litva) i zapadnih (Češka, Slovačka, Slovenija) zemalja dok su zemlje istočnih regija (Rumunjska i Bu-garska) rangirane u zadnjoj četvr ni ljestvice kako je to prikazano na slici 5.

Slika 3: Rangiranje pametnih regija u skupini EU-28 s obzirom na područja pametno upravljanje i pametno življenje (krite-riji indeksa pametnih regija)


Slika 4: Rangiranje pametnih regija u skupini EU-28 s obzirom na područja pametna mobilnost i pametna zajednica (krite-riji indeksa pametnih regija)


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

115


Slika 5: Rangiranje pametnih regija u podskupini CESEE (regije NUTS-3)


Hrvatska je u grupi ovih 238 regija svrstana od 3. do 5. razreda s m da su regije sjeverne Hrvatske u 3. razredu, središnje i istočne Hrvatske u 4. dok su regije uz obalu u 5. razredu ljestvice. U pogledu pojedinih područja kompozitnog indeksa pametnih regija stu-panj razvijenos značajno varira.

Po pitanju uvjeta poslovanja ili pametnog gospodar-stva struktura je rela vno slična vrijednos indeksa za cijelu podregiju dok je po pitanju pametnog okoliša stanje drugačije. Najniže su rangirane regije u Poljskoj dok su najrazvijenije regije sjevernog područja CESEE, zapadnog područja (Češka) te područja Slovenije i Hr-vatske koje su svrstane u 2., 3. i 4. skupinu.

Slika 7: Rangiranje pametnih regija u podskupini CESEE s obzirom na područja pametno upravljanje i pamet-no življenje (kriteriji indeksa pametnih regija)


Slika 6: Rangiranje pametnih regija u podskupini CESEE s obzirom na područja pametna mobilnost i pametna zajednica (kriteriji indeksa pametnih regija)


116


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Prema kriteriju pametnog upravljanja najbolje su oci-jenjene regije središnjeg, zapadnog i sjevernog pod-ručja CESEE. Regije Slovenije, Litve i Estonije redom su svrstane u 1. razred. Hrvatske regije zaostaju i svrstane su na vrhu drugog dijela ljestvice. U razrede središnjeg dijela ljestvice (od 4. do 6. razreda) smje-štene su hrvatske regije i prema području pametnog življenja.

Slika 8: Rangiranje pametnih regija u podskupini CESEE s obzirom na područja pametna mobilnost i pametna zajednica (kriteriji indeksa pametnih regija)


U podskupini CESEE hrvatske su regije pozicionirane u drugom dijelu ljestvice i prema kriteriju pametne mobilnos gdje su slabije ocijenjene regije uz obalu, a bolje su ocijenjene regije središnje i istočne Hrvatske. Nešto bolje ocjene dobile su hrvatske regije prema kriteriju pametne zajednice.

4. Izvori fi nanciranja lokalnih projekata i fi skalni kapacitet

Jedan od razloga slabijeg razvoja pametnih regija u podskupini CESEE je i način fi nanciranja projekata

pametnih gradova te dostupnost raznovrsnih izvora fi nanciranja i sufi nanciranja. Na grafi konu 1 prikazana je struktura vrsta izvora fi nanciranja i sufi nanciranja javnih lokalnih projekata u EU-28 i CESEE.

Grafi kon 1: Izvori fi nanciranja lokalnih javnih projekat a


Za razliku od prosjeka EU-28, zemlje CESEE javne in-ves cije značajno više fi nanciraju iz vlas h izvora i značajno manje iz vanjskih izvora. U strukturi vanjskih izvora fi nanciranja kod zemalja CESEE prevladavaju kredi komercijalnih banaka i nacionalnih razvojnih banaka (HBOR) dok se u najmanjoj mjeri upotreblja-vaju vlasnički izvori pribavljeni na tržištu kapitala. Kod zemalja CESEE više se od prosjeka EU-28 rabe tran-sferi i programi EU-a kod kojih prevladavaju bespo-vratne potpore. Zanimljiva je i struktura izvora fi nan-ciranja lokalnih javnih inves cija s obzirom na razinu vlas . Ovu strukturu prikazuje grafi kon 2.

Grafi kon 2: Javne inves cije s obzirom na razinu vlas

Izvor: Eurostat

Na razini EU-28 lokalne javne inves cije predstavljaju nešto više od polovice ukupnih javnih inves cija te u prosjeku udio u BDP-u od 2,8 %. Od svih zemalja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

117


CESEE jedino su u Bugarskoj lokalne javne inves cije veće od inves cija centralne države. U Hrvatskoj udio lokalnih javnih inves cija iznosi približno 40 % , a udio lokalnih inves cija približno 1,3 % BDP-a.

Grafi kon 3: Stanje lokalnih proračuna (prosjek EU-28, struktura država CESEE)

Izvor: Eurostat

U razdoblju od 2007. do 2016. godine stanje lokalnih proračuna u svim državama CESEE bilo je u sufi citu i defi citu. Ipak, u proteklih nekoliko godina, kada se pozornost usmjeri na agregirano stanje, sve države CESEE zabilježile su kretanja prema sufi citu. Među- m, u 2016. godini to stanje jedino je nega vno (-0,1

% BDP-a) u Hrvatskoj. Takvo stanje lokalnih i regional-nih proračuna zasigurno doprinosi i smanjenju fi skal-nog kapaciteta potrebnog za daljnje inves ranje u projekte pametnih gradova, osobito u sljedećem pro-gramskom razdoblju kad se očekuje značajniji udio fi nancijskih instrumenata u odnosu na bespovratne potpore.

5. Preporuke za daljnji razvoj projekata pametnih gradova u Hrvatskoj

U proteklom razdoblju od pet godina Hrvatska je na raspolaganju imala značajna bespovratna sredstva za sufi nanciranje kapitalnih vrijednos projekata. Javne

inves cije, osobito lokalne, u značajnoj su se mjeri oslanjale upravo na te izvore. S obzirom na očeki-vanja u vezi promjene strukture izvora fi nanciranja u sljedećoj fi nancijskoj perspek vi EU-a (2021. – 2027.) u kojoj bi značajnije bili zastupljeni povratni fi nancijski instrumen u obliku vlasničkih izvora fi -nanciranja (equity), garancija i kredita s povoljnom cijenom i rokom otplate, nameće se pitanje inves -cijskog kapaciteta lokalnih i regionalnih javnih naru-čitelja.

Smanjeni fi skalni kapacitet morao bi usmjeri lokalni i regionalni javni menadžment na promišljanje o:

• iden fi kaciji unosnih projekata koji bi u kraćem roku mogli poluči učinke na ljude i gospodarstvo

• priori zaciji javnih projekata tako da se zajednici najprije isporučuju projek koji imaju manji nega- vni utjecaj na proračunski defi cit i dug

• procjeni mogućnos dodatne komercijalizacije jav-nih projekata u svrhu povećanja proračunskih pri-hoda i smanjenja rashoda

• otvaranju javne inves cije civilnoj i poslovnoj za-jednici u svrhu većeg intenziteta privatnog korište-nja javnim projek ma

• iden fi kaciji javnih projekata osobito potrebnih zajednici kako bi se povećao intenzitet korištenja uslugama koje projekt isporučuje u svrhu ostvari-vanja dodatnih prihoda

• razmatranju mogućnos povezivanja sa susjednim gradovima i općinama u grupiranju projekata te iskorištavanju učinaka ekonomije obujma.

To su samo neki od prijedloga koji bi mogli doprinije povećanju inves cijskog potencijala lokalnih i regio-nalnih javnih naručitelja, no u svakom slučaju od veli-ke bi koris bilo defi nira standarde dobre pripreme projekata i iskoris 2019. godinu za iden fi kaciju i pripremu projekata te ih pripremi za fi nanciranje iz, primjerice, Inves cijske pla orme za pametne gra-dove i otoke čija se primjena očekuje krajem 2019. godine.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn2

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50 % iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn

godišnje

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 i 128/17).2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni ko zacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kn mjesečno.

10.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnos , za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja7

1.750,00 mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim8 u skladu s pravilima EU, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fi zičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije

ukupan iznos primitaka9

12.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi ispla telj, ako se primici ne ostvaruju u okvirima provedbe ak vnos mobilnos te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)10

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim

propisima prema kojima se programi provode

13.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima jela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu fi nanciranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima jela Europske unije

prema kojima se projek provode

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja11 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na do-hodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim na-pitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena12.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

● Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne

11 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).12 Članak 7. stavak 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

7 Sukladno čl. 7., st. 2. r.br.17. Pravilnika o porezu na dohodak8 Agencija za mobilnost i programe EU-a.9 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.10 Sukladno čl. 5., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

● Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

● Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nos u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnos .

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračun-ska osnovica) u 2018. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2018. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici*

Službenici i namještenici u

javnim službama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 170,00 kn 170,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane

(božićnica)***1.250,00 kn 1.250,00 kn

Dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole*** 500,00 kn 500,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

* Članak 109. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 112/17 i 12/18): Ugovorne strane su suglasne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna prava po-voljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jedna-ko će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18).

*** O visini regresa, božićnice i dara djeci Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namještenike u javnim službama uredit će se granskim kolek vnim ugovorima.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2018. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima

i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Osnovica u državnim i

javnim službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi

jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800,00 kn Oporezivo u cijelos

10 2.250,00 kn 1.500,00 kn15 2.700,00 kn 2.000,00 kn20 3.150,00 kn 2.500,00 kn25 3.600,00 kn 3.000,00 kn30 4.500,00 kn 3.500,00 kn35 5.400,00 kn 4.000,00 kn40 7.200,00 kn 5.000,00 kn45 9.000,00 kn 5.000,00 kn

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolek- vnog ugovora za državne službenike i namještenike, a za službe-

nike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temelj-nog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

121

TIM4PIN INFO

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak propisan je neopo-rezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak13, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Za svako za-državanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sa obračunava se dnevnica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stranoj državi kraće od 12 sa , obračunava se u vrijeme provede-no u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sa . Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sa , a u inozemstvu manje od osam sa , tada se isplaćuje pripadajuća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sa provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka14

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost / tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).1515

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos1. Uzdržavani članovi uže obitelji15 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,00

13 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 128/17).14 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak.15 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2018. uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog ob-veznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

6. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,0011. Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga

osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12. Invalidnost poreznog obveznika, sva-kog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13. Invalidnost utvrđena po jednoj osno-vi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obvezni-ka odnosno prava na osobnu invalid-ninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada16

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostva-renih jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka ili dopri-nose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osobnog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2018. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 122/17), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine iznosi 3.439,80 kn bruto.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2018. godinu iznosi 3.047,60 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-

16 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak.

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

prinosa na obvezna osiguranja za 2018. godinu; NN, br. 128/17).

Najviša mjesečna osnovicaNajviša mjesečna osnovica iznosi 48.120,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovicaNajviša godišnja osnovica iznosi 577.440,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću17

Doprinosi iz plaće Stope za redovnu plaću

Stope za minimalnu plaću

● Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 %● I. stup 15 % 15 %● II. stup 5 % 5 %

Doprinosi na plaću Stope za redovnu plaću

Stope za minimalnu plaću

● Za zdravstveno osiguranje 15 % 7,5 %● Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % 0,25 %● Za zapošljavanje17 1,7 % 0,85 %

Sukladno članku 2. Zakona o izmjeni Zakona o mini-malnoj plaći (NN, br. 130/17) za sve radnike koji su u mjesecu prosincu 2017. godine prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolek vnom ugovoru ili posebnom propisu imali ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne plaće ili u iznosu minimalne pla-će, a koji i nastavno u 2018. godini imaju ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne pla-će ili u iznosu minimalne plaće, mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći, utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obve-zna osiguranja, umanjuje se za 50 % iznosa minimalne plaće ili razmjernog dijela minimalne plaće koja je pro-pisana za mjesec osiguranja za koji se vrši obračun, i to do trenutka ugovaranja, utvrđivanja ili propisivanja plaće koja je viša od iznosa minimalne plaće.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom18, uz 1,7 % doprinosa za zapo-

17 Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14 i 39/18), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.18 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

šljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu čija se osnovica utvrđuje kao umnožak broja osoba s invali-ditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli (3 % rad-nika) i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po sto-pi od 30 %. Za 2018. mjesečna naknada iznosi 1.031,94 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem19

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji dru-gog dohotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izasla-nja, službenog boravka ili službenog puta u inozem-stvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:● Države članice Europske unije (od 1. 7. 2013.)● Države s kojima je međunarodnim ugovorom o soci-

jalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdrav-stvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska – od 19. 12. 2013.)

● Države članice Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12. 4. 2014.)

● Švicarsku konfederaciju (od 1. 1. 2017.)

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec20

Osnovica za obračun doprinosa u 2018. godini 3.047,60Stopa 20 %Iznos doprinosa 609,52

19 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprino-sima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).20 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovog članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

123

TIM4PIN INFO

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 108,84 101,59 98,31Dnevna obveza u kn 21,77 20,32 19,66

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1 godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja doprino-sa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklo-pili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog poslodavca na neodređeno vrijeme (čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2018. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici

5.421,54 knKolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17 i 12/18).

Javne službe 5.421,54 knTemeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18).

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine.

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 122/17) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. u visini od 3.439,80 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2018. za plaću koja će se uobičajeno isplaćiva u veljači 2018.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Razdoblje

Bruto iznos minimalne

plaće za puno radno vrijeme

Objavljeno u NN, br.

od 1.6.2011. do 31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.od 1.6.2012. do 31.5.2013. 2.814,00 60/12

od 1.6.2013. do 31.12.2013. 2.984,78 51/13od 1.1.2014. do 31.12.2014. 3.017,61 156/13od 1.1.2015. do 31.12.2015. 3.029,55 151/14od 1.1.2016. do 31.12.2016. 3.120,00 140/15od 1.1.2017. do 31.12.2017. 3.276,00 115/16od 1.1.2018. do 31.12.2018. 3.439,80 122/17

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza24 % 36 %

0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14 i 59/17) u tablici 12., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a ispla-ćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RB Privremena nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 3.047,60

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5.Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana





7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




8.

Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


-

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

-

Ne manje od 70 % prora-čunske osnovice 2.328,20

100 % od osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

10.

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 70 % proračunske osnovice = 2.328,20

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopu-sta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinač-nog primitka, što se ne smatra primitkom od nesa-mostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapita-la, od osiguranja i propisanih izdataka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

125

TIM4PIN INFO

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

● Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

● Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

● Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vo-di poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evi-dencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetnicima

1. Primitak 2. Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %

3. Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. Stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %

5. Dohodak /porezna osnovica (1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %

6.b prirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO (3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9. Trošak ispla telja (1 + 8)

Od 2017. godine obračun poreza i prireza na drugi dohodak nije konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći / mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se, teme-ljem h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja porezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0 % 1,46198830 1,28402671 1,165772911 % 1,46661973 1,28652443 1,167095382 % 1,47128060 1,28903189 1,168420863 % 1,47597119 1,29154914 1,169749354 % 1,48069178 1,29407624 1,171080865 % 1,48544266 1,29661325 1,172415416 % 1,49022413 1,29916022 1,173753007 % 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5 % 1,49745433 1,30299950 1,175765138 % 1,49988001 1,30428431 1,176437379 % 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10 % 1,50966184 1,30944898 1,1791340412 % 1,51957209 1,31465472 1,1818431113 % 1,52457617 1,31727314 1,1832023114 % 1,52961331 1,31990201 1,1845646515 % 1,53468386 1,32254140 1,1859301218 % 1,55009921 1,33052327 1,19004551

126

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2018. godini (NN, br. 11/18 i 71/18)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

● Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

● Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

● Primanja po osnovi socijalne skrbi.● Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .● Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.● Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.● Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

● Primanja po osnovi odličja i priznanja.● Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.

● Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke.

● Naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

● Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

● Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

● Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

● Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima pro-vjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015. te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015. TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je neto plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3. 8. 2017.

Naplata tražbine po osnovi:- zakonskog uzdržavanja,- naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno

gubitka radne sposobnos i - naknade štete za

izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine

po osnovi uzdržavanja

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.960,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 2.980,00 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 3.973,33 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.490,00 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 5.960,00 kn (st.2)

¼ neto plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne neto plaće u RH (bilo: ⅔ plaće ovršenika)

¼ neto plaće ovršenika(bilo: ¼ prosječne plaće u RH = 1.490,00 kn)

¹ Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2017. (NN, br. 110/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

127

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11,

11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugo-vori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjek

Propis

Ugovorni odnosi između trgovaca (poduzetnika)

međusobnoUgovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog

prava vjerovnik novčane obveze

Ostali odnosiPotrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje

gospodarske djelatnos Građanskopravni ugovori

između građana međusobnoIzvanugovorni odnosi

30.6. – 31.12.2013. 12,40 % 15 % 12 % NN 83/131.1. – 30.6.2014. 12,35 % 15 % 12 % NN 1/14

1.7. – 31.12.2014. 12,29 % 15 % 12 % NN 80/141.1. – 30.6.2015. 12,14 % 15 % 12 % NN 1/151.7. – 31.7.2015. 12,13 % 15 % 12 % NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14 % 10,14 % 8,14 % NN 85/151.1. – 30.6.2016. 10,05 % 10,05 % 8,05 % NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88 % 9,88 % 7,88 % NN 60/161.1. – 30.6.2017. 9,68 % 9,68 % 7,68 % NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41 % 9,41 % 7,41 % NN 64/171.1. – 30.6.2018. 9,09 % 9,09 % 7,09 % NN 1/181.7. – 31.12.2018. 8,82% 8,82% 6,82% NN 59/18

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdoblje

Iznos u kunamaMjesec

Iznos u kunamaGodina

Iznos u kunamabruto neto bruto neto bruto neto

XI/2016.-I/2017. 7.900 5.846 I/2017. 7.911 5.895 2008. 7.544 5.178XII/2016.-II/2017. 7.891 5.876 II/2017. 7.930 5.894 2009. 7.711 5.311I/2017.-III/2017. 7.983 5.937 III/2017. 8.109 6.022 2010. 7.679 5.443

II/2017.-IV/2017. 7.995 5.943 IV/2017. 7.945 5.914 2011. 7.796 5.441III/2017.-V/2017. 8.053 5.987 V/2017. 8.104 6.025 2012. 7.875 5.478IV/2017.-VI/2017. 8.044 5.981 VI/2017. 8.082 6.005 2013. 7.939 5.515V/2017.-VII/2017. 8.047 5.978 VII/2017. 8.047 5.978 2014. 7.953 5.533VI/2017.-VIII/2017. 8.053 5.976 VIII/2017. 8.122 6.018 2015. 8.055 5.711VII/2017.-IX/2017. 8.022 5.960 IX/2017. 7.989 5.958 2016. 7.752 5.685VIII/2017.-X/2017. 8.064 5.997 X/2017. 8.081 6.014 2017. 8.055 5.985IX/2017.-XI/2017. 8.150 6.054 XI/2017. 8.381 6.190X/2017.-XII/2017. 8.171 6.059 XII/2017. 8.052 5.973XI/2017.-I/2018. 8.265 6.117 I/2018. 8.361 6.189XII/2017.-II/2018. 8.229 6.097 II/2018 8.274 6.128I/2018.-III/2018. 8.367 6.190 III/2018 8.467 6.253II/2018.-IV/2018. 8.387 6.200 IV/2018 8.420 6.220III/2018.-V/2018. 8.501 6.275 V/2018 8.616 6.352IV/2018.-VI/2018. 8.515 6.283 VI/2018 8.508 6.276V/2018.-VII/2018. 8.515 6.278 VII/2018 8.420 6.208VI/2018.-VIII/2018. 8.479 6.249 VIII/2018 8.508 6.264VII/2018.-IX/2018. 8.430 6.222 IX/2018 8.361 6.195

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 i

127/17 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14 i 127/17)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2018. godini

Siječanj 184 Srpanj 176Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 176 Rujan 160Travanj 168 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 168 Prosinac 168

128

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

2/20

18.

Ukupan broj radnih sa u 2018. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 23. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u prosincu 2018.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 18335 12. 18346 23. 183572. 18336 13. 18347 24. 183583. 18337 14. 18348 25. 183594. 18338 15. 18349 26. 183605. 18339 16. 18350 27. 183616. 18340 17. 18351 28. 183627. 18341 18. 18352 29. 183638. 18342 19. 18353 30. 183649. 18343 20. 18354 31. 18365

10. 18344 21. 1835511. 18345 22. 18356

Tablica 24. Neradni dani u prosincu 2018.

25. prosinca, utorak Božić26. prosinca, srijeda Sve Stjepan

Tablica 25. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u pro-sincu 2018. godine za proračune, proračunske korisnike, izvanproračunske korisnike i nepro-fi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. prosinca 2018. za studeni 2018.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. prosinca 2018. za studeni 2018.

Tablica 26. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 95/18 3.11.18.

Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja prava građenja i prava služnos

95/18 3.11.18.

Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe jela državne uprave ili drugih jela korisnika

državnog proračuna te drugih osoba

95/18 3.11.18.

Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske

95/18 3.11.18.

Uredba o načinima raspolaganja dionicama i udjelima 95/18 3.11.18.

Odluka o izmjeni Odluke o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2018. godini

95/18 3.11.18.

Zakon o obavljanju studentskih poslova 96/18 8.11.18.Zakon o ovlas Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

96/18 10.12.18.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima 96/18 8.11.18.

Pravilnik o dopuni Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu 96/18 1.11.18.

Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaš na radu 96/18

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2018.

98/18

Odluka o II. izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima Općine Velika Ludina 98/18 Sl.list

Zakon o provedbi projekata međunarodne ins tucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći

99/18 17.11.18.

Zakon o zdravstvenoj zaš 100/18 1.1.19.Pravilnik o načinu vođenja evidencije državne imovine 101/18 24.11.18.

Odluka o ustrojavanju službeničkih sudova i Višeg službeničkog suda 102/18 29.11.18.

Uredba o uvje ma i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku

103/18 1.12.18.

Ispravak Pravilnika o dopuni Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i Računskom planu

103/18

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 12/2018.

129

TIM4PIN INFO

Tablica 27. Nove stope prireza u 2018. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine, br.

Podstrana 8 % 10 % 1.1.18. 121/17Supetar 0 % 10 % 1.1.18. 125/17

Negoslavci 5 % 10 % 1.1.18. 126/17Negoslavci 10 % 5 % 1.3.18. 17/18Karlovac 14 % 12 % 1.1.18. 127/17

Lipik 0 % 10 % 1.1.18. 130/17Erdut 1 % 5 % 1.1.18. 130/17

Ludbreg 8 % 12 % 1.1.18. 132/17Plitvička Jezera 5 % 8 % 1.1.18. 5/18

Štefanje 10 % 8 % 1.2.18. 7/18Š tar 10 % 5 % Sl.glasnik 16/18

Matulji 0 % 10 % 1.6.18. 49/18

9. Aktualni natječaji EU-aTablica 28. Izdvojeni natječaji fi nancirani iz Europskih

strukturnih i inves cijskih fondova

Područje Natječaj Razdoblje PrijaviteljiPoljoprivreda Natječaj za p operacije

4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“

29.11.2018. – 1.7.2019.

JLS, šumoposjednici, udruženja šumoposjednika, trgovačka društva i druge pravne osobe koje gospodare šumskim zemljiš ma u vlasništvu Republike Hrvatske

Istraživanje i razvoj

Priprema IRI infrastrukturnih projekata

23.11.2018. – 13.1.2018.

Znanstvene ins tucije

Socijalna uključenost, turizam, zaš ta okoliša, poduzetništvo

Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. – 2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga

19.9.2018. – 28.12.2018.

OCD, JLS, JP(R)S, lokalne/regionalne javne ins tucije, jela javne

vlas , obrazovne ustanove, lokalne akcijske grupe, poduzetnički inkubatori i inovacijski centri

Istraživanje i razvoj, turizam, zaš ta okoliša

INTERREG V-B Mediteran – 3. Poziv na dostavu projektnih prijedloga

30.10.2018. – 31.1.2019.

OCD, JLS, JP(R)S, lokalne/regionalne javne ins tucije, jela javne

vlas , obrazovne ustanove, lokalne akcijske grupe, poduzetnički inkubatori i inovacijski centri

Upravljanje ITU – Revitalizacija kulturne baš ne urbane aglomeracije Osijek

20.12.2018. – 30.4.2019.

JLS

Upravljanje ITU – Revitalizacija brownfi eld lokacija

4.10.2018. – 28.12.2018.

OCD, JLS, JP(R)S, lokalne/regionalne javne ins tucije, jela javne vlas

Socijalna uključenost

Podrška procesu deins tucionalizacije i prevencije ins tucionalizacije djece i mladih

20.3.2017. – 31.12.2020.

Ustanova socijalne skrbi

Socijalna uključenost

Podrška daljnjem procesu deins tucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom

20.3.2017. – 31.12.2020.

Ustanova socijalne skrbi

Zaš ta okoliša Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada

8.6.2017. – 31.12.2018.

JLS

Zdravlje Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaš s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaš te na primarnoj razini

8.7.2016. – 31.12.2020.

JLS, JP(R)S

Zdravlje Poboljšanje ispla vos i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama

18.7.2016. – 31.12.2020.

JLS, JP(R)S

Zdravlje Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaš

18.7.2016. – 31.12.2020.

JLS, JP(R)S

* JLS – jedinice lokalne samouprave

** JLP(R)S – Jedinice područne (regionalne) samouprave

*** OCD – organizacije civilnog društva

TIM4PIN MAGAZIN

Godišnja pretplata Polugodišnja pretplata

NAŠA IZDANJA

gle

UKUPNO

KONTAKT TELEFON

OIB

E POŠTA

DATUM

NAZIV IZDANJA

NAPOMENA:

“ model “00” IBAN Svrha uplate Kupnja _____________________________________________

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

CBA - analiza troškova i koristi





Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.





Autori: Ivana Maletić, Kristina Kosor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić






Aktualna izdanja



Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić






POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček


Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

Zahvaljujemo na suradnji i povjerenju u protekloj godini.Želimo Vam sretnu iuspješnu 2019.

www.spi.hr

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB, tel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected]

IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2019. GODINU

Novine u poreznom sustavu

Mehanizmi nadzora nad provedbom EU projekata

Pripreme za godišnji popis

Prigodna darivanja inagrađivanja u 2018.godini

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A-

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• p

rosi

nac

• 20

18.

BROJ 12.prosinac 2018.

12

tim4pin magazin • prosinac • 2018

Documents