the european union’s project “idebateeu novosti juni 2013.pdfkoju je završio. do tada vam...

Debatne novosti 06/2013

0 „IdebateEU“ Contract No. 2013-0630/001-001 With support of the Europe for Citizens Programme of the European Commission

MINISTARSTVO KULTURE I

SPORTA FBIH

OPĆINA CENTAR

OPĆINA ILIDŽA

The European Union’s Project “IdebateEU”

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA KS

OPEN SOCIETY FOUNDATIONS

No. 6/2013

ACCD Serbia ADK Czech Republic ARDOR Romania CCD (BiH) DC Latvia

EDC Lithuania EDS Estonia OK Serbia SDA Slovakia YEF Macedonia

"This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for

any use which may be made of the information contained therein.“



Riječ urednice Pristigla pisma

Kutak za studente Kutak za trenere

U posjeti Debatologiji U posjeti debatewise-u

Otvoreno debatno takmičenje Riječi velikana Preuzeli smo od

Riječ urednice

Ako ste se kojim slučajem našli na raskršću između osnovne i srednje škole ili srednje škole i fakulteta, vjerujem da ste u fazi zbunjenosti, preplašenosti i da jedva čekate da se ovaj period završi. Inspiraciju za ovaj tekst sam dobila čitajući kolumnu Vedrane Rudan pod nazivom “5.00”. Iako se radnja teksta dešava u Hrvatskoj, zapravo i nema velike razlike kada situaciju uporedimo sa BiH. Kolumnistkinja Rudan govori o tome koliko je upis u gimnaziju važan za mnoge, ponajviše za roditelje i da ukoliko osoba nema prosjek ocjena 5.00 - ovo želja postaje prava noćna mora.

Iako u tekstu postoje brojne sličnosti sa našom zemljom, nije na odmet spomenuti i jednu ključnu razliku. U susjednoj nam Hrvatskoj učenici imaju puno veće šanse da bodove dobiju na učešće u vannastavnim aktivnostima – balet, ples, bez obzira da li su ostvarili najviša mjesta na državnim takmičenjima. Dok ja prvi problem prepoznajem u činjenici da se u BiH ne vrednuje nijedna aktivnosti osim prva tri mjesta na državnim i svjetskim takmičenjima, kolumnistkinja Rudan problem u Hrvatskoj vidi u činjenici da bavljenje određenim “elitnim” aktivnostima donosi poene, dok druge aktivnosti ne zavređuju pažnju – bolje se baviti baletom, nego fudbalom. Jasno je da je stanje u Hrvatskoj, u svakom slučaju, puno bolje nego u BiH trenutno, iako su prepoznati brojni problemi. U tekstu se navodi da je jedino iz gimnazije moguće upisati fakultet, s obzirom da su sve druge škole ozloglašene i kako autorica kaže: “u onim drugim školama možeš samo držati glavu u kesi sa ljepilom ili se u dvorištu opušteno bosti u žilu. Profesori te neće uznemiravati sretni da im je živa glava na ramenu”. Eh, tako dođosmo do suštine uvodne riječi. Kako su to gimnazije postale “jedine” kvalitetne obrazovne institucije?

Vrijeme je za dileme



Šta ako sam po završetku osnovne škole odmah znala da želim da budem stomatolog ili da se bavim muzikom? Zašto bih morala u gimnaziju, kada odmah mogu usmjeriti moja znanja ka oblasti koja mene zanima kroz srednju zubotehničku ili muzičku školu, a kasnije i kroz taj fakultet. Sada me vjerovatno čeka odgovor da se osoba može predomisliti i vidjeti da joj se oblast za koje se opredijelila ne dopada. Evo, čak i da se predomisli, naš obrazovni sistem je takav da iz bilo koje srednje škole osoba može upisati fakultet koji želi, ukoliko položi prijemni ispit. Ovdje je dodatna prednost ta što će osoba na vrijeme uvidjeti da određena oblast ipak nije za nju. Eh sada, nije da ja ne razumijem da gimnazije imaju dugu tradiciju i da se u njima izučava puno širi krug predmeta, nego u nekoj strukovnoj školi, ali da li smo zaista iskreni? Već u gimnaziji osoba ima grupu predmeta koju uči, jer je voli i onu koju uči da bi dobro uradio kontrolni i nakon par godina, možda čak i prije, zaboravi cjelokupno znanje. Dakle, predmeti koje osoba nikada nije učila i one koje je učila, zato što je morala, na kraju se svedu na isto. I zašto onda imamo potrebu da tvrdimo da se samo u gimnazijama može steći znanje? Neki od najboljih studenata koje poznajem dolaze iz strukovnih škola, kao i neki od najkvalitetnijih univerzitetskih profesora koje sam imala priliku upoznati. Brojna zanimanja u našoj zemlji su podcijenjena. Iako je kulinarstvo u mnogim zemljama svijeta na listi vrlo poželjnih zanimanja, kod nas je izjednačeno sa zadnjom opcijom koja preostaje lošim đacima. Situacija nije mnogo bolja ni sa drugim zanimanjima. Ne mogu da se ne zapitam kako smo došli u ovakvu situaciju. Dok ovo pišem, kroz misli mi prolaze stihovi Miladina Šobića: Zar ne bi trebalo biti važno da je osoba najbolja u svom izboru, bez obzira o čemu je riječ? Debata nas uči da nijedna tvrdnja nije adekvatna ako nema potkrepu, pa naredni put dobro razmislite – prije nego počnete suditi o nečijoj obrazovanosti samo na osnovu škole koju je završio. Do tada vam želim mnogo sreće u pripremi prijemnih ispita i znajte da je jedino važno da izaberete da budete najbolji u onom što volite. Ništa drugo ne bi smjelo da utiče na vaše izbore, jer je pitanje da li su te odluke i dalje vaše. Stoga, bez treme. Izaberite ono što volite i neka prijemni ispit ne predstavljala test, nego mogućnost da pokažete da ste najbolji.

Riječ urednice

“Ponekad poželim da ostavim studije I upišem neki zanat,

Pa da budem pekar, limar, il' moler, Da ukrotim struju i naučim da

opravljam bojler.”



ŠTA CKD KAŽE O TEKSTU:

Srđan Barašin je debatant Gimnazije Banja Luka, koji slobodno vrijeme provodi

pišući blog o aktuelnim društvenim pitanjima.

Kvalitetu njegovih tekstova prepoznao je i

www.frontal.rs, a mi objavljeni tekst prenosimo u

cijelosti. Toplo preporučujemo da izdvojite nekoliko minuta za čitanje

ovog sjajnog teksta.

VIJESTI DANA: Vrijeme Današnje vijesti, poštovani gledaoci, počinjemo sa meteorologijom. Meteoropato (po profesionalnoj deformaciji), izvoli.

Dobro veče. Brzo ćemo. Širom svijeta, kišovito je. Kiša golova u Madridu. Kiša opustošila indijska sela. Kiša nezaposlenih u BiH i dalje pada i prijeti da preraste u elementarnu nepogodu što bi značilo uništavanje kišobrana Biroa koji kiši nezaposlenih brani da dopre do svojih prava možda i do nekog radnog mjesta.

Kiša osviještenih hara Evropom. Kiša onesviještenih hara Balkanom. Kiša osviještenih će harati Balkanom za tačno onoliko svjetlosnih godina koliko je razmišljanju Balkana dovoljno da se izjednači sa razmišljanjem Evrope.

Kiša eksperata sa Balkana sumnja u razorno dejstvo monsunske kiše, ali smatra da je tvrdnja sa dostizanjem evropskog razmišljanja i više nego tačna. Štaviše, nadrealna je. Kiša meteora se prosula po ravnicama Srpske, prijeti da uništi izvore nafte u Lijevču.

Kiša eksperata naklonjenih organizacijama sa nacionalnom sviješću, povodom kiše meteora, javno optužila vanzemaljce za napad na državu, državni poredak i njena prirodna bogatstva.

Kiša državnih žrtava je u isti tren uzviknula: «STOP KRIMINALU I KORUPCIJI», ali ih opet niko nije čuo. (Režija! Ovo zadnje se mora isjeći, jer ako se čuje da sam rekao da ima ovih što se bune, postajem tehnološki višak! A i vi!)

Pišu nam

http://www.frontal.rs/



PREUZELI SMO OD:

DAME BIRAJU

Gledao sam je da joj se mutilo u glavi a oči joj kao od stakla pogled se gubi i plavi

osjećam da bi me dotakla, ali ja sam birao druge...

Pričao sam

mogla je da me čuje da se ubije, da se otruje

da mi baca poglede duge, ali ja sam birao druge...

A onda —stade muzika i

pamet mi stade, samo čuh na kraju:

Sad dame biraju.

Mogao sam da se bacim

s mosta u Savu da se kajem

da gubim glavu da umrem od tuge

Ona je birala druge.

Ruža Arsenović

Kiša državnih žrtava je u isti tren uzviknula: «STOP KRIMINALU I KORUPCIJI», ali ih opet niko nije čuo. (Režija! Ovo zadnje se mora isjeći, jer ako se čuje da sam rekao da ima ovih što se bune, postajem tehnološki višak! A i vi!)

Kiša ljudi u javnim kuhinjama će se početi prerađivati u pitku vodu. Strani investitori su spremni za ulaganje u ovaj obećavajući projekat.

Kiša obećanja će otvoriti još javnih kuhinja na još nekoliko pristupačnih lokacija kako bi bilo što više prerađene kiše gladnih u pitku vodu. Kiša gladnih za koje nema mjesta u javnim kuhinjama ili koji ne žele da budu prerađeni u pitku vodu prijeti da poplavi područje grada snabdjeveno kontejnerima sa hljebom.

Kiša sitnih lopova je popadala. Kiša krupnih lopova neće nikad pasti. Zbog toga će svaki dan, dok ne popada kiša krupnih lopova, padati sitna kiša. Meteoropate, na žutom liku sa dva oka, kriva linija je okrenuta na dolje. Čuvajte se eksperata, kiša je pomogla da se razmnože.

Srđan Barašin, debatni klub Gimnazije Banja Luka –”Gorgije”

Tekst preuzet sa: http://www.frontal.ba/blogovi/blog/59956/vijesti-dana-vrijeme

Pišu nam

http://www.frontal.ba/blogovi/blog/59956/vijesti-dana-vrijeme















Javna debata - ZoSPI


A VRIJEME IDE DALJE

A vrijeme ide dalje

po svom ćefu bira kroj ne znam kud me šalje

ovaj život moj

A vrijeme ide dalje osjećam sve jače i jače duboko nešto u meni ne slaže se sa mnom

zove me i plače

I sjetim se ponekad da se opet vratim u svoj rodni kraj

tamo me čekaju svi i majka i drugovi.

Miladin Šobić

JAVNA DEBATA: “IZMJENA ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA KROZ

ARGUMENTOVANU RASPRAVU” Dana 30.05.2013. godine u biznis centru Unitic u Sarajevu, Centar za kulturu dijaloga, u saradnji sa Mrežom pravde, ogranizovao je javnu raspravu: „Izmjena zakona o slobodi pristupa informacijama BiH kroz argumentovanu raspravu“.

Raspravi su prisustvovali predstavnici: Ministarstva pravde BiH, kabineta potpredsjednika FBiH, 16 nevladinih organizacija (Centar za istraživačko novinarstvo, Fondacija za socijalno uključivanje u BiH, Centar za zastupanje građanskih interesa, Helsinški Komitet BiH, Transparency International BiH, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Internews, Centar za Civilno Društvo Kyodo, Inicijativa mladih za ljudska prava BiH, BIRN BiH, TACSO BiH, Media centar, Žene ženama, Vijeće za štampu, Studentski EFM radio), OSCE-a, Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, ONASE-e, Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Dnevnog avaza, Hayat TV, Glasa Srpske, Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, Ambasade Republike Bugarske, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i građana.



Specifičnost održane javne debate u odnosu na sve druge posvećene ovoj temi je činjenica da je organizator onemogućio generalno tumačenje predloženog Nacrta Zakona, već je rasprava tekla u okvirima analize svakog pojedinačnog člana. Cilj organizatora je bio da svi subjekti rasprave budu ravnopravni, kako bi se osiguralo nepristrasno tumačenje predloženih izmjena, bez preuranjenog donošenja zaključaka o njihovim manama ili prednostima, do kojih se moglo doći samo kroz argumentovanu raspravu. Ova javna debata je obuhvatila analizu predloženih izmjena kroz članove zakona, a ne generalizaciju, paušalni ili senzacionalistički pristup temi. Zanimaju vas zaključci do kojih su učesnici debate došli zajedničkom argumentovanom raspravom o svakom pojedinačnom članu? Njihov sadržaj možete pronaći na na http://www.ckdbih.com/index.php/javne-debate .

http://www.ckdbih.com/index.php/javne-debate













Kutak za studente


Debatologija iz mjeseca u mjesec

izrasta u prepoznatljiv znak

za promociju kulture komunikacije i

argumentovane rasprave. Dokaz

tome je i činjenica da Debatologija

prevazilazi okvire BiH i pokazuje da debata i kultura

dijaloga ne poznaju granice i barijere, a o

čemu svjedoči i činjenica da je

najbolja internet debatantica za

mjesec maj studentica Fakulteta političkih znanosti u

Zagrebu. Njeno je ime je Andreja

Đurđina, a u ovom broju Debatnih novosti možete

pročitati njene utiske o Debatologiji,

kulturi komunikacije u BiH i Hrvatskoj,

obrazovnom sistemu...

UMIJEĆE DEBATIRANJA JE POTREBNO SVIMA, A POSEBNO STUDENTIMA POLITIČKIH ZNANOSTI

Kako ste čuli za Debatologiju i šta Vas je privuklo da se aktivno uključite u takmičenje?

Debatologiju sam slučajno otkrila na internetu, preko društvene mreže Facebook pred nešto više od mjesec dana, a kako sam po prirodi jako znatiželjna odmah sam se uključila. Na prvi pogled, svidjela mi se cjelokupna ideja i organizacija projekta što je samo gomilalo pozitivne razloge za sudjelovanjem jer kroz debatu razvijamo vještine kritičkog razmišljanja o različitim društvenim i etičkim problemima, razvijamo toleranciju prema različitim idejama, stavovima i kulturama te tako stvaramo vlastite stavove.

Imala sam i veliku podršku dragih prijatelja i obitelji koji su bili uz mene cijelo vrijeme. Da tada nisam otkrila Debatologiju, sigurno sada ne bi odnijela titulu najbolje debatantice za mjesec maj. Zanimljivo je da ste prva pobjednica na Debatologiji koja ne dolazi iz BiH. Mislite li da Debatologija može doprinijeti spajanju mladih iz zemalja regiona i rušenju predrasuda i barijera? Svakako. Osobne vještine koje stječemo kroz debatu donose i šire učinke. Debate mogu pomoći u izlječenju rana koje su nastale u prošlim vremena i posljedica koje osjećamo još i danas. Kroz inzistiranje na uvažavanju različitosti, nenasilja i poštivanja različitih stajališta, Debatologija može pomoći smanjenju i zatvaranju rascjepa između kulturnih manjina i većina, kao i u rješavanju dugotrajnih nesuglasica. Susreti mladih ljudi na jednom mjestu koji dolaze iz različitih pozadina su od neprocjenjive važnosti za suživot i povjerenje među ljudima različitih vjera i kultura. Zato je jako važno da se otvorimo i prema drugim mogućnostima, s obzirom na to da živimo u vremenima gdje različitost postaje svakodnevicom. Biti tolerantan znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i pritom poštivati tuđa.



Kutak za studente

PREUZELI SMO OD

MISLI O DOMU

Zelenu mahovinu imaju morske

stene. Crvene jagode imaju borovi

šumarci. Ja imam samo uspomene na

tebe. Pričaj mi o tome

kako ti nedostajem.

Kaži mi da su sati dugi i polagani.

O drljači mi pričaj koja ti razdire

srce, gvozdenoj drljači

dugih dana. Poznajem časove prazne kao limeni prosjački tanjirić

u kišni dan, prazne kao rukav vojnika bez ruke.

Pričaj mi…

Karl Sandberg

Vaše mišljenje o Debatologiji? Imate li neki savjet kako bi mogli poboljšati njenu kvalitetu? Jako mi se sviđa cjelokupna ideja i organizacija projekta. Svrha Debatologije je pokretanje rasprave među mladima o važnim društvenim pitanjima, jačanje njihovog kritičkog razmišljanja, razvoj tolerancije i primjena logičkog procjenjivanja na stvarne situacije. Te su vještine potrebne u svakodnevnom životu svakome od nas. Debatologija je koristan i odličan projekt koji će postati poznat i zaslužuje svake pohvale što je omogućio mladim ljudima da se čuje i njihov glas. Savjetujem da svakako izađite izvan nacionalnih granica te se povežete na globalnoj razini kako bi debata postala još poznatijom, kvalitetnijom i zanimljivijom.

Odakle ljubav prema debati? Najprije sam počela pratiti televizijske predsjedničke debate kandidata koje su me jako zainteresirale jer pomoću njih možemo uvidjeti tko ima bolje argumentirana stajališta i za što se zalaže, a usput se otkriva znanje i inteligencija kandidata. Nakon toga, u srednjoj školi aktivirala sam se u debatnom timu gdje sam stekla korisna znanja i praktična iskustva.

Studirate na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Da li debata može imati pozitivan uticaj na usavršavanje Vaših vještina koje ste stekli kroz formalno obrazovanje? Naravno, umijeće debatiranja je potrebno svima, a posebno studentima političkih znanosti. Intelektualna zrelost, verbalna lakoća i sposobnost verbalnog izražavanja važne su osobine za svakog politologa. Budući da su često u kontaktu s ljudima, politolozi trebaju imati natprosječno razvijene komunikacijske vještine kako bi bili uspješni u svome poslu. Važne su i sposobnosti zaključivanja, analitičnost i razlikovanje bitnog od nebitnog. Karizmatični nastupi pojedinaca mogu privući veliku pažnju javnosti, a svojom elokventnošću i govorničkim sposobnostima, svatko može postići velike stvari. A upravo se te i mnoge druge osobine mogu steći pomoću debate.

Možete li nam opisati kakvo je stanje sa kulturom komunikacije u javnosti u Hrvatskoj i uporediti ga sa BiH? Kulturna komunikacija u Hrvatskoj je solidna i bolja je od stanja koje vlada u BiH. Svakodnevno smo svjedoci gušenja svake konstruktivne rasprave zbog straha od posljedica, želje za nezamjeranjem te zbog straha da će izaći na vidjelo naša nekompetentnost u nekim područjima. Uz to se veže i niska razina pismenosti kao i nespremnost vlasti da vode iskrene rasprave.



Kutak za studente

PREUZELI SMO OD:

Svejedno da li ideš ili stojiš,

svejedno da li želiš ili ne, taj dan će doći kojega se

bojiš, na trgu, ispod sata, i —

bez nje. I ništa neće

zaustavit moći tu prašinu tvog pješčanog sata

i jednog dana ili jedne noći

zatvorit će se i posljednja vrata. Jer za tvoj život

netko drugi bira, svejedno da li

želiš ili ne. I bit ćeš sam sa

zmajem od papira na trgu, ispod sata, i — bez nje. I nećeš čuti svoj udarac groma

na praznom trgu, sam i poslije

svega. Tu bit će samo

davni miris dunje iz tvog djetinjstva

ispod trula snijega.

Zvonimir Balog

Svi mi se trebamo zapitati što možemo napraviti da se naša komunikacija poboljša. Razinu komunikacije treba podići na viši stupanj na kojemu bi se konflikti minimalizirali, a postepeno i nestali. Vrlo značajna komunikacija je ona koja se vodi među predstavnicima države koji uživaju naše povjerenje da će voditi državu u pravom smjeru, a koja može prouzrokovati velika nezadovoljstva građana. Aktualna događanja na političkoj sceni u BiH izbacila su vrlo nisku razinu komunikacije većine sudionika u političkim procesima. Što se tiče komunikacije na Internetu, malo tko još poštuje pravila lijepog ponašanja poput načela savjesnosti, povjerenja i odgovornosti; zaštite prava građana i zaštite javnog interesa; načela nediskriminacije i uvažavanja ljudskih prava i dostojanstva osobe. Ključni razlog za to je veliko neznanje koje je prisutno na svim nivoima i samim tim ugrožava potencijal koji Internet ima u svijetu. Uza sve to,nasilje putem suvremenih oblika komuniciranja sve je češće i raste iz godine u godinu što sa sobom donosi i sve više neželjenih posljedica. Debatologija će imati utjecaja da tu situaciju promijeni i poveća kulturu komunikacije.

Šta smatrate glavnim razlogom zbog kojeg ste osvojili titulu najbolje debatantice? Među velikom i jakom konkurencijom, mislim da je presudila moja aktivnost. Debata je argumentirana rasprava, a svoje stavove obrazlagala sam na racionalan način uz opširna obrazloženja koja su bila potkrijepljena logički održivim razlozima i provjerenim, znanstvenim informacijama. To sve mi je omogućilo da u debati raspravljam na objektivan i kvalitetan način. Također moji čvrsti argumenti bili su posebno uvjerljivi i jaki. Iako se u raspravama našlo mnogo tema koje nisu pokrivale moj krug interesa, pomoću adekvatne pripreme i komentara ostalih debatanata, uspjela sam saznati i nove informacije.

Komentar o kvaliteti obrazovnog sistema u Hrvatskoj? Možete li nam obrazložiti njegove prednosti i nedostatke? Nedavna istraživanja su pokazala da prema broju znanstvenih radova, njihovom utjecaju, kvaliteti i broju istraživača, broju kvalitetnih sveučilišta te zapošljavanju visokoobrazovanih ljudi, Hrvatska je rangirana jako nisko. Uz to, Hrvatska je među državama s najkraćim obveznim obrazovanjem zato što ni u jednoj zemlji obvezni obrazovni ciklus ne traje manje od devet godina. Kako se želi stvoriti društvo znanja, obrazovanje je glavna komponenta suvremenih nacionalnih obrazovnih politika da se unaprijedi njegova kvaliteta. Za kontinuirano unapređenje kvalitete odgoja i obrazovanja u školama ključno je stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika.



Kutak za studente

PREUZELI SMO OD:

ODMETANJE

Nije ovo ljubav, to

se ja spasavam, to ja bježim, ženo,tebi u

hajduke, Romanijo moja,

puna dobrih trava za krvave rane i žestoke muke. To ja bježim, bježim, iako znam,ženo,

da već nigdje nema đula i

zumbula, da me čeka

prokleto lijevno gdje u njemu bijeli se kula.

Vitomir Nikolić

Uspostava globalnog tržišta temelji se na proizvodnji globalno konkurentnih znanja i tehnologija te širenja kulturno pluralnih demokratskih društava koja su uređena na načelima ljudskih prava, ravnopravnosti i vladavine prava. Informirani, visokoobrazovani, kreativni, motivirani i nadasve informirani građani su naša pokretačka snaga. Stavlja se naglasak na kompetativnost osoba preko njihovih vještina, stavova, znanja i ponašanja koji se osiguravaju obrazovanjem i odgojem. Usmjerenjem na ishode učenja traži se individualizirani pristup u čemu je najvažnije da učenjem sadržaja učenik upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje te tako razvije preduvjete za uspješnu primjenu naučenoga i daljnje formiranje u osobu kakvom želi postati u budućnosti. Efikasni obrazovni sustav traži društveni, politički i profesionalni konsenzus. Hrvatska sigurno ima potencijala, spremnosti za inovacije i povezivanje znanja kako bi što uspješnije mogla konkurirati na globalnom tržištu. No, za to je potrebno investirati, posebice u opremu koja je neophodna za znanstvena istraživanja i za razvoj novih tehnoloških inovacija te otvaranje radnih mjesta kako bi se smanjila enormna nezaposlenost i bježanje intelektualaca u druge zemlje. S obzirom da ste odnedavno postali i član redakcije portala STUDOMAT.ba, možete li nam objasniti šta Vas je motivisalo za taj korak? Kada sam otkrila Debatologiju, to me dovelo do portala STUDOMAT.ba i to je bio presudan trenutak kada sam počela pratiti sve novosti. Odmah mi se svidjela tematika koju portal obrađuje i to što obrađuje teme koje se događaju i izvan nacionalnih granica. Tematika portala namijenjena je prvenstveno studentima, ali i učenicima koji na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije koje ih zanimaju. Takav izvor informacija na jednom mjestu zaslužuje svake pohvale. Kada sam postala članom redakcije portala STUDOMAT.ba, jako me oduševio cijeli STUDOMAT tim koji mi je poželio lijepu dobrodošlicu i ugodno me iznenadio. Poruka za sve mlade u zemljama regiona? Možete li im predstaviti tri razloga zašto da postanu dio STUDOMAT.ba portala i Debatologije? Svakodnevno se u komunikaciji nađemo u situacijama u kojima trebamo iznijeti i argumentirati vlastita mišljenja. S obzirom na različita mišljenja s kojima se susrećemo, Debatologija nam omogućuje da razlikujemo ispravne i logične tvrdnje od onih koje to nisu.



Kutak za studente

PREUZELI SMO OD

I lije na uglu petrolejska lampa

Svjetlost crvenkastožutu

Na debelo blato kraj staroga plota

I dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja uđe

U njezinu svjetlost iz mraka,

I s licem na kojem su obično brige

Pređe je u par koraka.

A jedne večeri nekoga nema,

A mor'o bi proć; I lampa gori,

I gori u magli, I već je noć.

I nema ga sutra, ni prekosutra ne,

I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, i

nema ga dva I zima je već,

I sniježi... A prolaze kao i do sada

ljudi, I maj već miriše -

A njega nema, i nema, i nema,

I nema ga više... I lije na uglu petrolejska

lampa ...

Dobriša Cesarić

Budući da svaka debata započinje pripremom u kojoj se istražuje konkretni problem, debatantima se tako povećava stupanj opće informiranosti. Kroz raspravu, često se dolazi do rješenja konkretnog problema. Značaj debatiranja je višestruk. Pomaže oslobađanju straha od javnog nastupa, potiče razumijevanje tuđeg mišljenja i potiče toleranciju, što je jako bitno u našem društvu koje je, nažalost, još uvijek u nekim aspektima, isključivo. Zato pozivam sve da se uključe i postanu dio STUDOMAT. ba tima i Debatologije!

Komentar o kvaliteti obrazovnog sistema u Hrvatskoj? Možete li nam obrazložiti njegove prednosti i nedostatke? Nedavna istraživanja su pokazala da prema broju znanstvenih radova, njihovom utjecaju, kvaliteti i broju istraživača, broju kvalitetnih sveučilišta te zapošljavanju visokoobrazovanih ljudi, Hrvatska je rangirana jako nisko. Uz to, Hrvatska je među državama s najkraćim obveznim obrazovanjem zato što ni u jednoj zemlji obvezni obrazovni ciklus ne traje manje od devet godina. Kako se želi stvoriti društvo znanja, obrazovanje je glavna komponenta suvremenih nacionalnih obrazovnih politika da se unaprijedi njegova kvaliteta. Za kontinuirano unapređenje kvalitete odgoja i obrazovanja u školama ključno je stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika. Uspostava globalnog tržišta temelji se na proizvodnji globalno konkurentnih znanja i tehnologija te širenja kulturno pluralnih demokratskih društava koja su uređena na načelima ljudskih prava, ravnopravnosti i vladavine prava. Informirani, visokoobrazovani, kreativni, motivirani i nadasve informirani građani su naša pokretačka snaga.



Kutak za studente

PREUZELI SMO OD

KAD BUDEM TRAVA

Možda će onda bolje

da bude Kada se jednoga dana

preselim U crve i u zemne

grude. Ljuljat ću se u

travama veselim, Mjesečinom i suncem

poliven, Rasitnjen i dobro

skriven. Ništa mi neće ostat od

uma, Nijedna misao mrtvoga duha;

Ja neću imat ni uha ni sluha

Da slušam tišinu svojega šuma.

Ako me kada stanu i kosit,

Neće mi bola nanijeti kosa -

Jedini teret koji ću nosit

U novom životu biti će rosa.

Dobriša Cesarić

Stavlja se naglasak na kompetativnost osoba preko njihovih vještina, stavova, znanja i ponašanja koji se osiguravaju obrazovanjem i odgojem. Usmjerenjem na ishode učenja traži se individualizirani pristup u čemu je najvažnije da učenjem sadržaja učenik upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje te tako razvije preduvjete za uspješnu primjenu naučenoga i daljnje formiranje u osobu kakvom želi postati u budućnosti. Efikasni obrazovni sustav traži društveni, politički i profesionalni konsenzus. Hrvatska sigurno ima potencijala, spremnosti za inovacije i povezivanje znanja kako bi što uspješnije mogla konkurirati na globalnom tržištu. No, za to je potrebno investirati, posebice u opremu koja je neophodna za znanstvena istraživanja i za razvoj novih tehnoloških inovacija te otvaranje radnih mjesta kako bi se smanjila enormna nezaposlenost i bježanje intelektualaca u druge zemlje. S obzirom da ste odnedavno postali i član redakcije portala STUDOMAT.ba, možete li nam objasniti šta Vas je motivisalo za taj korak? Kada sam otkrila Debatologiju, to me dovelo do portala STUDOMAT.ba i to je bio presudan trenutak kada sam počela pratiti sve novosti. Odmah mi se svidjela tematika koju portal obrađuje i to što obrađuje teme koje se događaju i izvan nacionalnih granica. Tematika portala namijenjena je prvenstveno studentima, ali i učenicima koji na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije koje ih zanimaju. Takav izvor informacija na jednom mjestu zaslužuje svake pohvale. Kada sam postala članom redakcije portala STUDOMAT.ba, jako me oduševio cijeli STUDOMAT tim koji mi je poželio lijepu dobrodošlicu i ugodno me iznenadio.



Kutak za trenere

PREUZELI SMO OD:

POZIV ZA TRENERE Centar za kulturu dijaloga poziva sve trenere debatnih klubova da učestvuju u procesu certifikacije trenera za predavače na debatnim seminarima i takmičenjima. Da biste bili dio procesa na kraju kojeg dobivate međunarodno priznat certifikat i mogućnost da držite radionice na debatnim takmičenjima i seminarima u svim zemljama članicama Svjetske debatne obrazovne asocijacije, potrebno je da slijedite nekoliko koraka: Osmislite originalnu radionicu posvećenu: argumentaciji,

pobijanju ili ulogama pojedinačnih govornika u Karl Popper Policy debatnom formatu (ne postoji ograničenje koje se odnosi na broj radionica);

Sadržaj radionice pošaljite na [email protected] do 21.06.2013. godine;

24.06.2013. dobićete obavještenje da li je sadržaj vaše radionice moguće realizovati i na koji način će radionica biti uklopljena u plan rada Dana otvorenih debatnih vrata;

Održite radionicu i dobijete visoke ocjene na evaluacijskim listićima;

Cjelokupan proces ponovite još tri puta u toku godine – nakon čega dobijete certifikat.

Treneri koji realizuju radionicu će dobiti novčanu naknadu za uloženi trud, čime CKD želi stimulisati što veći broj profesora da se priključe procesu certifikacije, kako bi zajedničkim snagama, pored dobrih i reprezentativnih debatanata na takmičenjima svih rangova, imali i reprezentativne trenere/suce/predavače.

SVE JE KAO...

Dan je kao sunčan Ti si, kao veseo Prolaziš, kao, ne

vide te Svima je jako lijepo Svima je, kao, dobro Svima je, kao, ludo..

I ti si, kao, sretan! Živi se, kao u miru

Ptice su, kao slobodne

Budućnost, kao na dlanu

Savjest je, kao, čista I sunce je, kao jasno O srce, kao, pjevaj

Svi, kao brinu o svima

Svatko je prijatelj, kao

Svima je, kao stalo do tebe

I do svijeta.. I dan, kao ode

I ti se, kao smiješiš I ništa te, kao ne

boli...

Enes Kišević

mailto:[email protected]









Kutak za trenere

PREUZELI SMO OD:

1.Duže od sedam godina ste dio Centra za kulturu dijaloga. Po čemu je ova organizacija posebna? Centar za kulturu dijaloga je jedinstvena organizacija, ne samo po činjenici da sve svoje aktivnosti realizuje u partnerstvu sa mladim ljudima, nego i po tome što razlike i podjele ne predstavljaju prepreku, nego osnovu za zajedničko djelovanje. 2. Zašto je debata važna za mlade ljude? Debata je vještina koja razvija logičko i kritičko mišljenje i mladu osobu uči da svaki stav može imati dvije strane, a da nijedan ne mora biti neispravan. Za mladi osobu koja odrasta u zemlji u kojoj informacije dolaze “servirane” ovo je od iznimne važnosti za izgradnju ličnosti i profesionalno usavršavanje, bez obzira kojom profesijom se bavila. Takođe, debata pomaže usavršavanju retoričkih i prezentatorskih sposobnosti, jača samopouzdanje i pruža priliku za sklapanje novih prijateljstava. 3. Imate li neki savjet za sve profesore koji su novi u debatnom programu? Debatne aktivnosti nisu moranje, ali kada jednom odlučite da se njima bavite, učinite sve da podržite učenike. Nemojte propuštati seminare i takmičenja, jer će zbog toga najviše ispaštati vaši učenici, ali i vaša znanja. Biti dobar trener i debatni sudac znači uložiti puno vremena u sticanje novih znanja i načine njihovog prenošenja. Ono što sam do sada naučio da se svako znanje, bar dvostruko, isplati u raznim životnim situacijama. Dakle, kada jednom postanete dio debatnog programa, učinite sve da napredujete i usavršavate svoja znanja. Debatni program je jedinstven i po tome što sam najveći broj znanja imao priliku steći od mladih ljudi, pa i od svojih učenika. Naučio sam da je proces učenja reverzibilan proces u kome su obje strane ravnopravne i sve više mislim da je to jedno od najvećih iskustava koje sam stekao u CKD-u. 4. U debatnim krugovima poznato je da se u slobodno vrijeme bavite i muzikom. Imaju li debata i muzika veze? Nedavno je Debatna asocijacija u Indiji napravila promotivnu kampanju za debatu, koja je sadržavala pjesmu i spot. Radi se o izvrsnom projektu koji je spojio debatu i muziku i vjerujem da bi i CKD napravio pun pogodak ako bi napravio nešto slično. Dobrovoljno se nudim da pomognem .

Profesor Demond Đonko je regionalni koordinator CKD-a

za područje Hercegovine. U CKD

porodici je preko sedam godina, a do tada je stekao titulu jednog od omiljenih

profesora/sudaca, ne samo među

debatantima, nego i trenerima. U ovom

broju Debatnih novosti donosimo

vam kratki intervju sa profesorom

Demondom u kome govori o debati,

njenom značaju za učenike i karijeru.



U posjeti Debatologiji

PREUZELI SMO OD:

***

Slao sam pesme,

i brodove punih jedara, da pronađu takvu tebe...

Spajao kraj i beskraj.

Umiljavao se Suncu,

da iskopni noć.

Plaćao skitnicama, da pevaju o tvojoj lepoti.

Tvojim imenom radovao

usne.

Tražio te, u kasnoj jeseni,

u mladom proleću...

Da mi oprostiš, što si toliko čekala...

Milovan Mrkajić

PRIJEMNI ISPIT TREBA BITI OBAVEZAN NA SVIM FAKULTETIMA

Vrijeme je polaganja prijemnih ispita i izbora fakulteta. Stoga smo debatante pitali da li prijemni ispit treba biti obavezan na svim fakultetima.

Dok je grupa debatanata tvrdila da je ovo opravdano, kako bi bilo osiguralo da samo najbolji kandidati budu primljeni na određeni fakultet, jer ocjene iz srednje škole nisu mjerilo znanja, druga grupa je zastupala stav da su ocjene presjek četverogodišnjeg rada svakog učenika i da su puno mjerodavnije nego jedan ispit, s obzirom da se može desiti da osoba zbog stresa i nervoze ne pokaže svoj maksimum, zbog čega ne bi bilo fer da ne bude primljena na fakultet koji zaslužuje.

TREBA STROŽIJE KAŽNJAVATI KORIŠTENJE BUBICA NA ISPITIMA

Razvoj novih tehnologija uticao je na povećanje mogućnosti za varanje na ispitima. U posljednje vrijeme tradicionalnije “đonove” ili “puškice”, zamjenjuju takozvane “bubice”.

Iz godine u godinu ovi uređaji se usavršavaju, tako da je gotovo nemoguće prepoznati osobu koja ih koristi i sankcionisati je. Međutim, pitanje koje privlači pažnju je da li su studenti za koje bude utvrđeno da su koristili “bubicu” adekvatno kažnjeni. Zanimaju vas stavovi Debatologa o ovoj temi. Predlažemo da odgovore potražite na portalu Studomat.ba.

http://forum.studomat.ba/index.p

hp/board,373.0.html

http://forum.studomat.ba/index.php/board,373.0.html




U posjeti Debatologiji

http://forum.studomat.ba/ind

ex.php/board,373.0.html

PREUZELI SMO OD:

SNOHVATICA IZ KUTIJE ŠIBICA

Poslat ću ti poštom pramen kose uspiješ li imati prste bezbolne toliko da ne probude čežnje nastanjene u

vakuumu kutije šibica o čijem disanju

priručnik ću ti napisati uspiješ li imati prste tako veliko sitne da

sastave krajeve svijeta na kojem sve znajući neću imati ni za što novo umrijeti mirna

zarazit ću čežnjom tvoja mala autoimuna

čovječanstva obučena u krinoline

pretijesne da napraviš zagrljaj (prstohvat?!)

kojim bi uhvatio moje besramno nago srce

Šima Majić

ORIGINALNI ILI KOPIRANI UDŽBENICI?

Odavno je poznata činjenica da se na prodaji udžbenika može dobro zaraditi. Neki profesori knjige iz iste oblasti objavljuju u vrlo kratkim razmacima, bez stvarne potrebe za noveliranim izdanjima, tražeći pri tome da svaki student kao preduslov za prije izlaska na ispit pokaže novu knjigu.

S obzirom da se do sada u javnosti izbjegavalo govoriti o ovom pitanju, a da nas debata uči da ne postoje zabranjene teme, Debatolozima smo postavili pitanje da li su za kupovinu originalnih ili kopiranih udžbenika. Ova tema je pokazala vrlo podijeljena mišljenja, koja možete pročitati na http://studomat.ba/forum/index.php?board=383.0.



http://studomat.ba/forum/index.php?board=383.0












U posjeti www.debatewise.org

PREUZELI SMO OD:

SVI OBLICI KOCKANJA TREBAJU BITI ZABRANJENI?

Igre na sreću i razne vrste

klađenja često se i ne smatraju klađenjem.

Međutim, na debatewise-u je vrlo jasno definisano šta je to klađenje i zanimljivo je da je

većina debatanata podržavala ideju da treba biti zabranjeno

iz nekoliko razloga: izaziva ovisnost, stvara iluziju o lakoj zaradi koja ne zahtijeva trud i utiče, te čak iako se radi o malim sumama novca – njihovo trošenje je konstantno. Manja grupa debatanata podržavala je ideju da kockanje predstavlja izbor koji ne šteti nikome, te da ne postoji razlog zašto bi trebalo biti zabranjeno.

DIKTATURA JE NAJBOLJI PUT ZA RAZVOJ DRŽAVE

Iako se o diktaturi, najčešće, govori u negativnom kontekstu, teško da se može osporiti podatak da su, gotovo svi, oblici diktature kroz istoriju vodili ka brzom razvoj određene države. Ova teza je na debatewise-u zaista privukla puno pažnje. Grupa debatanata koja je afirmisala tezu svoj stav je branila kroz nekoliko aspekata: strogo liderstvo omogućava da se sve odluke brzo izvršavaju, diktatura pomaže uspostavljanju reda i discipline i ruši socijalne razlike. Sa druge strane, negacija je tvrdila da bez sloboda nema ni razvoja i da strah nikada nije pravi put za razvoj. Ova debata produkovala je mnoštvo dobrih argumenata, a možete ih pronaći na debatewise-u.

*** Nadao sam se besmrtnosti.

Sažvakao sam zemlju, plitku i vlažnu,

samo da se dodvorim nebesima.

Okrutno sam zgazio tek rodjene sinove da bih ih oživeo

ponovo. Obmana,obmana,

žrtveno jagnje i oltar bez bola

a iz mene izlazi gnev. Moje više nije moje. Preskupa cena za zalogaj večnosti.

Da li će vredeti da te ponizno,

na kolenima dozivam: "Vrati mi sve moje, mojom glavom kao

zalogom, sramno te molim

ja koji više nisam ja, prazan i turoban,

u ništavilo pretvoren." Ljubiću majčicu

zemlju da mi vrati mene.

Pepeo pepelu neka se vrati.

Svetlana Polić



Riječi velikana

PREUZELI SMO OD:

BUĐENJE

Budiš se, snovi ti nestaju na dahu

jutarnjeg vjetra dok usnule zavjese

lepršaju u ritmu sarajevskog uličnog

zamora, ti se budiš. Ništa u ovom

trenutku nije trajnije od tvoje

ljepote.

Dok farba na dotrajaloj stolici

grebe golu kožu mog pjesničkog bića,

Budiš se, polako ti se tijelo komeša

na zgužvanoj bjelini jeftine posteljine.

Gledam te dok mislim, kako ništa u ovom

trenutku nije trajnije od tvoje

ljepote.

Usnuli nemir nestao je sa tvojih gustih obrva,

u trenutku kada je tišina moje cigarete

ponijela inspiraciju ka papiru, pa pišem

misleći kako ništa u ovom trenutku

nije trajnije od tvoje ljepote.

(Tilburg 2013)

VOLJA ZA MOĆ - FRIDRIH NIČE EVROPSKI NIHILIZAM

PLAN 1. Nihilizam nam je pred vratima: otkuda nam dolazi taj najstrašniji od sviju gostiju — Pre svega zabluda je ukazivati na »društvena zla«, ili na »fiziološku degeneraciju« ili čak i korupciju kao na uzrok nihilizma. Ovo je vreme najčasnije i najbolećivije. Zlo, bilo duhovno, fizičko ili intelektualno, po sebi nije sposobno da izazove nihilizam (to jest, potpuno odbacivanje vrednosti, smisla, željivosti). Oba se zla mogu još na sasvim drugi način protumačiti. Ali u jednom sasvim određenom tumačenju, hrišćansko-moralnom, duboko je usađen nihilizam.

2. Propast hrišćanstva od njegovoga morala (koji je nerazdvojan), koji se najzad obrće protiv hrišćanskoga Boga (smisao za istinu, koji je hrišćanstvo jako razvilo, postaje prezrenje prema laži i lažnosti svih hrišćanskih tumačenja sveta i istorije. Obrt od »Bog je istina« u fanatičku veru: »Sve je laž«. Budizam dela...).

3. Sumnja u moral je odlučujući faktor. Propast moralnog tumačenja sveta, koji više nema autoriteta, pošto je već pokušao da se sakrije u transcendentalnom svetu svršava se nihilizmom. »Ništa više nema smisla« (neizvodljivost jednoga tumačenja sveta, kome su ljudi posvetili ogromne energije — pobuđuje sumnju da nisu možda sva tumačenja lažna). Budistička crta: čežnja za nebićem. (Indiski budizam nema za sobom neki bitno moralni razvitak; zbog toga u njegovom slučaju nihilizam znači nesavladani moral: život kao kazna, život shvaćen kao zabluda; zabluda dakle kao kazna — što je moralna ocena.) Filosofski pokušaji da se prevaziđe »moralni Bog« (Hegel, panteizam); pobeda narodnih ideala: mudrac; svetitelj, pesnik. Sukob između »istinitog«, i »lepog«, i dobrog«...



Riječi velikana

PREUZELI SMO OD:

O MLADOSTI Poklanjala si al' si krala

I nevjerna si bila ti Ne, suviše mi nisi dala O mladosti, o mladosti,

O mladosti moja To škrto sunce sto je

sjalo Ta ljubav jadna, kratki

sni Za uspomene to je malo

O mladosti, mladosti Daj stani na čas i daj mi

snage Da oprostim se bar od

nje I da mi društvo pjesmu

svrši I da se čaša ispije

Još prepun nade, što da radim

Na pola puta tek smo mi

A jutros već su drugi mladi

O mladosti, o mladosti O mladosti moja

Pa zbogom, budi bolja s drugim

I daj mu više nježnosti Jer to je ništa što ja

gubim O mladosti, mladosti...

Arsen Dedić

4. Protiv »besmislenosti« s jedne strane, protiv moralnih merila s druge: u kojoj je meri dosada sva nauka i filosofija stajala pod uticajem moralnih sudova? I da li nismo stekli neprijateljstvo nauke uz to kao pride? Ili predrasudu protiv nauke? Kritika spinozizma. Hrišćanska shvatanja vrednosti svuda prisutna kao ostaci u socijalističkim i pozitivističkim sistemima. Nedostaje kritika hrišćanskog morala. 5. Nihilističke posledice današnje prirodne nauke (pored njenoga pokušaja da se sakrije u natprirodnom). Bavljenje naukom donosi na kraju samouništenje, okretanje protiv samoga sebe, antinaučnost. Od Kopernika čovek se kotrlja od centra ka x. 6. Nihilističke posledice političkog i političko-ekonomskog načina mišljenja, gde sva načela na kraju postaju obojena atmosferom pozornice: dah mediokritetstva, beznačajnost, nepoštenje, itd. Nacionalizam. Anarhija itd. Kazna. Svuda nedostaje iskupitelj, opravdalac bilo kao stalež bilo kao pojedinac.

7. Nihilističke posledice istorije i »praktičnih

istoričara«, to jest romantičara. Stav umetnosti je

potpuno neoriginalan u modernom svetu. Njena

sumornost. Geteov takozvani olimpizam.

8. Umetnost i pripremanje

nihilizma. Romantizam (završetak Vagnerovih

Nibelunga). http://www.carstvolokvanja.com/knjige/volja%20za%20moci.pdf

http://www.carstvolokvanja.com/knjige/volja za moci.pdf


















Debatni pogled na EU

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

SJEDIŠTA

INSTITUCIJA

Evropske unije Evropska unija nema

zvanični glavni grad, a sjedišta njenih

institucija se nalaze u nekoliko različitih gradova. Brisel je sjedište Evropske komisije i Savjeta

Evropske unije (Savjet ministara), kao i

domaćin sastanaka i plenarnih zasjedanja

Evropskog parlamenta. Brisel se upravo zbog ovoga smatra de fakto glavnim gradom EU.

Strazbur je sjedište Evropskog parlamenta i

domaćin je većine plenarnih zasjedanja. Evropski sud pravde i sekretarijat Evropskog parlamenta se nalaze u

Luksemburgu. Evropska centralna

banka je smještena u Frankfurtu

DEBATNI POGLED NA IDEBATEEU U prethodnom izdanju Debatnih novosti imali ste priliku upoznati projekat idebateEU, njegov cilj i način na koji će aktivnosti biti realizovani. Takođe, obećali smo vam da će naredno izdanje biti posvećeno predstavljanju aktivnosti u sklopu projekta i izvještavanju o rezultatima radnih grupa, pa za početak, hajde da ispunimo obećanje. Ukoliko posjećujete Debatologiju – sigurno ste primjetili da je period iza nas označen argumentovanim rasprava koje su direktno povezane sa EU (ulazak Hrvatske u EU i posljedice za BiH i zemlje regiona, obrazovanje u BiH u odnosu na EU...). Ako ste se pitali zbog čega se na Debatologiji toliko govori o EU, onda vam nastavak ovog teksta nudi odgovor na ovo pitanje. Debatologija je jedna od važnijih aktivnosti u sklopu projekta idebateEU. Cilj je da debatanti kroz istraživanje i formiranje argumenata o EU dođu do novih informacija i da kroz njihovu praktičnu primjenu steknu nova znanja. Svakog ponedjeljka moderatori na Debatologiji za vas pripremaju tri nove teze, od kojih je jedna uvijek posvećena EU, ali i biraju najboljeg debatanta za prethodnu takmičarsku sedmicu. Broj i kvalitet argumenata na Debatlogiji, zaista je dokaz uspješnosti projekta i iz mjeseca u mjesec postaje prava enciklopedija informacija i dokaza. Pored Debatnih novosti: Debatni pogled na EU i aktivnosti na Debatologiji, CKD vrijedno radi i na realizaciji još nekoliko projektnih aktivnosti. Riječ je o aktivnostima u radnim grupama za realizaciju projektnih ciljeva. U periodu iza nas, najaktivnije su bile grupe za Karl Popper debatni format i poboljšanje web stranice Svjetske debatne obrazovne asocijacije. Obje grupe su vrijedno razmjenjivale zaključke i ideje za kvalitetnije ostvarivanje ciljeva projekta. U okviru Karl Popper radne grupe cilj je bio da se razjasne nejasne tačke u standardima i pravilima iz KP pravila, razviti zajednička pravila za internacionalne događaje i smjernice za suđenje KP debatnog formata. Razgovarano je i o pravilima KP formata, da li postoje neka nejasna pravila i analizirana je ljestvica ocjenjivanja, u cilju stvaranja što univerzalnijih standarda prilikom suđenja ovog formata.



Debatni pogled na EU

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

EVROPSKA UNIJA I

LJUDSKA PRAVA

Evropska unija nije organizacija čija je prvenstvena svrha

zaštita ljudskih prava; u Evropi tu ulogu ima

Savjet Evrope (u okviru kojeg je donijeta i

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda). Međutim, Evropska

unija, kao i njene države članice, spadaju u najveće pobornike ljudskih prava u

svjetskoj politici. Uslov da EU sklopi sporazum o ekonomskoj saradnji

sa nekom državom je da ta zemlja poštuje

ljudska prava svojih građana.

DEBATNI POGLED NA IDEBATEEU Grupa za poboljšanje internet stranice Svjetske debatne obrazovne asocijacije formirala je niz prijedloga za poboljšanje kvalitete web stranice, a neki od njih bili su: dopuniti listu debatnih zajednica u svijetu, zamijeniti neispravne linkove, podsticati članice da svaki mjesec dostave informacije o radu Svjetskoj debatnoj mreži, ažurirati internet izdanja IDEBATE magazina, istaknuti listu donatora, objaviti više besplatnih internet publikacija i prilagoditi sajt World Wide Web Consoritum standardima. Svjetska debatna obrazovna asocijacija radi na ispunjenju ovih prijedloga, koji će doprinijeti boljem kvalitetu stranice, ali i projekta. Period iza nas označen je i formiranjem konkretng akcionog plana za realizaciju projekta, te nam slijedi puno zanimljivih debatnih aktivnosti. Za debatante će, svakako, najznačajnije biti javne debate, ali i veliko studentsko takmičenje planirano za mjesec oktobar. Više detalja o aktivnostima planiram za predstojeći period donosimo vam u narednom broju Debatnih novosti, koji će u cjelosti biti posvećen projektu idebateEU, ali će u svakom slučaju zadržati standardne rubrike. Redakcija Debatnih novosti za vas već vrijedno priprema sadržaje za naredni broj i nadamo se da ćete pored informacija o debatnim aktivnostima, kroz novo izdanje Debatnih novosti, naučiti puno toga i o EU.



Plan aktivnosti

PREUZELI SMO OD:

DOŠAO SI

Kao pufnama od pamuka

kupiš mi usnama sitne gorčine ispod očiju, tihe tuge oko usana, nalaziš zaboravljenu lepotu pri buđenju,

raznežuješ mi obrve i bradu mekom

podatnošću zaobljuješ.

Na trenutke pitam se da li sanjam to dok mi

se kosa karameliše među tvojim prstima Da li me duga cežnja

vara sa stvarnošću to?

Moram da te uštinem za srce da vidim da li si

stvaran.

Snežana Nešić

Debatne novosti,

juli/avgust Sarajevo Juli 2013.

Saradnja sa IDEA-om

(općenita) Sarajevo Juli 2013.

Pripremne aktivnost za

projekat IdebateEurope Sarajevo Juli 2013.

Pripreme aktivnosti za

javnu debatu Open

Society Foundations

Sarajevo Juli 2013.

Web info Sarajevo

01.07.

10.07.

20.07.

Ažuriranje web stranice Sarajevo Juli 2013.

Ažuriranje Facebook

grupe i stranica CKD-a Sarajevo Juli 2013.

Debatologija Sarajevo Juli 2013.

Priprema bh. ekipe za

Svjetsko debatno

takmičenje

Sarajevo Juli 2013.

Mjesečno izvještavanje Sarajevo Do

05.08.2013.



CKD Impresum

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Sedika Cerić,

program asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR i koordinator

za online debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Abdulah Bećirović

BRČKO

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Nađa Brkić

TEŠANJ

Zoran Jozić

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Gimnazija “Enver Pozderović” Goražde

Srednjoškolski centar Hadžići Perzijsko – bosanski koledž

sa internatom Ilijaš Srednjoškolski centar

“Nedžad Ibrišimović” Ilijaš Gimnazija i SŠC Istočna

Ilidža Srednja škola za tekstil kožu i

dizajn Sarajevo Srednja građevinsko-

geodetska škola Sarajevo Ekonomska škola Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Srednja zubotehnička škola

Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Gimnazija Dobrinja Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu

djecu i omladinu Sarajevo KŠC - Srednja medicinska

škola Sarajevo SŠC Pale

O.Š. „Musa Ćazim Ćatić“ O.Š. „Čengić Vila I“

Gimnazija ”Filip Višnjić”

Bijeljina Poljoprivredna i medicinska škola Brčko Gimnazija

„Vaso Pelagić“ Brčko

Srednja tehnička škola

Brčko Ekonomska škola Brčko MSŠ Čelić

Srednja tekstilna i

poljo-privredna

škola Mostar Srednja

građevinska škola Mostar

Srednja elektro-tehnička

škola Mostar Karađoz-begova

medresa Mostar Srednja

medicinska škola Mostar Srednja škola

Konjic

MSŠ Donji Vakuf

MSŠ Tešanj Gimnazija

„Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj KŠC „ Sveti

Pavao“ Opća gimnazija

Zenica MSŠ „308.

Slavna brdska

brigada“ Novi Travnik

Srednja stručna škola

Kakanj

MSŠ Sanski Most

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac II Srednja

škola Velika Kladuša

Gimnazija “Petar Kočić”

Novi Grad Gimnazija Banja Luka

MSŠ Doboj Istok Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

MSŠ „Musa Ćazim Ćatić“ Kladanj

MSŠ Sapna Srednja ekonomsko – trgovinska škola

Tuzla Gimnazija „Ismet

Mujezinović“ Tuzla Mješovita srednja

građevinsko – geodetska škola

Tuzla Behram-begova medresa Tuzla Elektrotehnička

škola Tuzla SŠC „Milorad

Vlačić“ Vlasenica Gimnazija Živinice Gimnazija i srednja

stručna škola „Petar Kočić“

Zvornik MSŠ Srebrenik

REGIONALNI KOORDINATORI



Ime i prezime trenera Škola Mjesto

BRČKO DISTRIKT

Admir Kukuljević Poljoprivredna i medicinska škola Brčko

Amela Selimović Bašić Gimnazija „Vaso Pelagić“ Brčko

Borislav Subašić Srednja tehnička škola Brčko

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Unsko-sanski kanton

Mirza Huskić Druga srednja škola Velika Kladuša Samir Mehadžić Mješovita srednja škola Sanski Most

Tuzlanski kanton

Aida Muminović Mješovita srednja škola Srebrenik

Amela Petričević Srednja ekonomsko-trgovinska škola Tuzla

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Fuad Hadžimehmedović Gimnazija „Ismet Mujezinović“ Tuzla

Haris Mujić Mješovita srednja škola Doboj Istok

Mevludin Ferhatović Mješovita srednja građevinsko – geodetska škola Tuzla

Mevludin Lupić Mješovita srednja škola Sapna

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Olivera Kulić Gimnazija Živinice

Ulfeta Imamović Mješovita srednja škola “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Zeničko-dobojski kanton

Amra Imamović Srednja stručna škola Kakanj

Dario Vrdoljak KŠC „Sveti Pavao – Opća gimnazija“ Zenica

Muharem Kotorić Mješovita srednja škola Tešanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Bosansko-podrinjski kanton Sanid Zirak , Aida Malešević Gimnazija “Enver Pozderović” Goražde

Srednjobosanski kanton

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Jasmina Ibrašimović Mješovita srednja škola „308. Slavna brdska brigada“ Novi Travnik

Hercegovačko-neretvanski kanton Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anesa Peco Srednja građevinska škola Mostar

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dušica Čukle Srednja škola Konjic

Harisa Čukle Karađoz-begova medresa Mostar

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Kanton Sarajevo

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amir Jusufović Perzijsko – bosanski koledž sa internatom Ilijaš

Amila Dupovac Srednjoškolski centar Hadžići

Amra Baždar Srednja građevinsko-geodetska škola Sarajevo

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Duška Mijić Dalač Ekonomska škola Sarajevo

Izeta Bihorac Peta gimnazija Sarajevo

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Rasim Halilagić Gimnazija Dobrinja Sarajevo Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Svjetlana Pregernik KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Amela Tiro OŠ „Musa Ćazim Ćatić“ Sarajevo

Amira Hadžić Gološ OŠ „Čengić Vila I“ Sarajevo

REPUBLIKA SRPSKA

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Jelena Ćirić , Branka Malinić Čugalj Srednjoškolski centar Pale

Marija Stepanović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Mladenka Perić Gimnazija ”Filip Višnjić” Bijeljina

Saša Keser Gimnazija i srednjoškolski centar „Petar Kočić“ Srbac

Sanja Kondić Gimnazija “Petar Kočić” Novi Grad

Snežana Čokić Gimnazija i srednjoškolski centar Istočna Ilidža

Suzana Stanković SŠC „Milorad Vlačić“ Vlasenica

Žarko Brkanlić Gimnazija i srednjoškolski centar „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI U PROGRAMU Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Pravni fakultet Sarajevo

Nataša Tandir International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Univerzitet Istočno Sarajevo u Bijeljini Istočno Sarajevo/Bijeljina Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla



ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Tijana Ljuboje

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Sedika Cerić,

Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 6, juni 2013. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Augusta Brauna 6 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

Stranica Centra za kulturu dijaloga http://www.facebook.com/groups/1

34200443968/?bookmark_t=group Debatologija

http://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts

ACCD Serbia ADK Czech Republic ARDOR Romania CCD (BiH) DC Latvia

EDC Lithuania EDS Estonia OK Serbia SDA Slovakia YEF Macedonia

"This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.“




http://www.ckdbih.com/

http://www.facebook.com/groups/134200443968/?bookmark_t=group

http://www.facebook.com/groups/134200443968/?bookmark_t=group



the european union’s project “idebateeu novosti juni 2013.pdfkoju je završio. do tada vam...

Documents