termicka ostecenja

39
TERMIČKA OŠTEĆENJA

Upload: aleksandra-cucic

Post on 24-May-2015

4.679 views

Category:

Health & Medicine


6 download

TRANSCRIPT

Page 1: Termicka ostecenja

TERMIČKA OŠTEĆENJA

Page 2: Termicka ostecenja

OŠTEĆENJA VISOKOM TEMPERATUROM

SUNČANICA

TOPLOTNI UDAR

OPEKOTINE

Page 3: Termicka ostecenja

*SUNČANICA*

NASTAJE DUGOTRAJNIM IZLAGANJEM LOBANJE I NEZAŠTIĆENOG TEMENA GLAVE SUNČEVIM ZRACIMA. TAKO DOLAZI DO OTOKA MOŽDANOG TKIVA I NJEGOVIH OVOJNICA!

- Mogući simptomi i znaci su: glavobolja, vrtoglavica, slabost, malaksalost, mučnina, povraćanje uz povišenje telesne temperature, nakon čega sledi pogoršanje opšteg stanja, gubitak svesti, prestanak disanja i smrt.

Page 4: Termicka ostecenja

-Prva pomoć: 1. Uvek pokrivati glavu (šeširi, marame, kape,...) pri dužem izlaganju sunca kao prevenciju. 2. Sklanjanje unesrećenog sa sunca. 3. Postavljanje u odgovarajući položaj (polusedeći ako je svestan ili bočni relaksirajući za unesrećenog bez svesti). 4. Hladni oblozi na glavu i vrat. 5. Poziv za pomoć. 6. Davanje malih količina hladnih negaziranih napitaka (ako ne povraća!!!). 7. Transport u zdravstvenu ustanovu. Kod svih povreda glave potreban je nadzor u trajanju 24-48 h!!!

Page 5: Termicka ostecenja

*TOPLOTNI UDAR*

Toplotni udar je toplotno iscrpljivanje organizma usled poremećaja toplotne regulacije, koje je posledica dužeg boravka na mestima sa visokom temperaturom i vlagom, ili neadekvatno odabrane odeće pri toplom i sparnom vremenu.Sve to je obično praćeno neadekvatnim unosom tečnosti.

Page 6: Termicka ostecenja

Mogući simptomi i znaci:

glavobolja, poremećaj govora, crvenilo lica, sjajna i suva koža, prestanak znojenja, vrtoglavica do gubitka svesti, prestanka disanja i smrti.

Telesna temperatura raste obično preko 41ºC.

TOPLOTNI UDAR

Page 7: Termicka ostecenja

TOPLOTNI UDAR

Prva pomoć: 1. Iznošenje iz prostorija ili raskopčavanje i oslobađanje od tople odeće. 2. Postavljanje u ležeći položaj, ako je pri svesti ili u bočni relaksirajući ako nije. 3. Prskanje vodom, stavljanje hladnih obloga ili prebrisavanje rastvorom razblaženog alkohola sa vodom (ako je pri svesti može se primeniti i tuširanje mlakom vodom). 5. Nadoknada tečnosti. 4. Pozvati pomoć.

Page 8: Termicka ostecenja

*OPEKOTINE*

Proces prenošenja energije sa mesta veće na mesto manje količine toplotne energije, koji dovodi do oštećenja tkiva.

Težina opekotina zavisi od stepena opečenosti, opečene površine tela, dubine, lokalizacije, starosti unesrećenog i pridruženih bolesti i povreda.

Page 9: Termicka ostecenja

VRSTE OPEKOTINA:

1. TERMIČKE (vrele tečnosti, plamen, pare, eksplozije, direktan

kontakt,...)

2. HEMIJSKE (kiseline i baze)

3. ELEKTRIČNE

4. RADIACIONE (UV, jonizujuće zračenje,...)

OPEKOTINE

Page 10: Termicka ostecenja

STEPENI OPEČENOSTI SEPEN

OPEČENOSTIVRSTE

POVREDA

I CRVENILO, BOL, OTOK

II CRVENILO, BOL, OTOK I POJAVA PLIKOVA

III

CRVENILO, BOL, OTOK, PLIKOVI PUCAJU I STVARAJU SE RANE

IV

CRVENILO, BOL, OTOK, PLIKOVI PUCAJU, RANE I UGLJENISANOST

DELOVA TELA

Page 11: Termicka ostecenja

ODREĐIVANJE PROCENTAOPEČENE POVRŠINE TELA

PRAVILO “DEVETKE”

ODRASLI DECA

14

14 14

9.5 9.5

4x8

Page 12: Termicka ostecenja

ODREĐIVANJE PROCENTA OPEČENE POVRŠINE TELA

PRAVILO “ŠAKE”

POVRŠINA ŠAKE UNESREĆENOG BEZ PRSTIJU!!!

površne opekotine (I i II stepen) oko 20% površine mogu dovesti do šoka

1 %

Page 13: Termicka ostecenja

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ

Skinuti odeću natopljenu vrSkinuti odeću natopljenu vrelomelom te tečnošćučnošću ili ili hhemikalijom. emikalijom. Delovi odećeDelovi odeće koji su zalepljeni za kožu koji su zalepljeni za kožu ne smne smeeju se nasilno odvajati već ih treba ju se nasilno odvajati već ih treba iseći iseći makazamamakazama. .

BRZO HLAĐENJE OPEČENE POVRŠINE VODOM BRZO HLAĐENJE OPEČENE POVRŠINE VODOM NAJVAŽNIJA JE MERA PRVE POMOĆINAJVAŽNIJA JE MERA PRVE POMOĆI koja bitno koja bitno poboljšava konačni ishod poboljšava konačni ishod povredepovrede. Opečeni d. Opečeni deeo tela o tela treba što pre uroniti u vodu ili tuširati. Voda mora treba što pre uroniti u vodu ili tuširati. Voda mora biti hladna, ali ne ledena. Hlađenje treba trajati biti hladna, ali ne ledena. Hlađenje treba trajati najmanje deset minuta. najmanje deset minuta. Malu decu ne ostavljajte Malu decu ne ostavljajte predugo u hladnoj vodi jer može doći do predugo u hladnoj vodi jer može doći do hipotermijehipotermije..

Page 14: Termicka ostecenja

SSaa opečene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice opečene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice i sat, pre nego i sat, pre nego što što koža natekne. Ako se zbog otkoža natekne. Ako se zbog otokaoka prsten više ne može skinuti, treba ga prerezati. prsten više ne može skinuti, treba ga prerezati.

OpeOpekotinekotine se pokrivaju se pokrivaju sterilnom sterilnom gazom i zavojem gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja. vrlo labavo, bez zatezanja.

Ako je opečena velika površina ruke ili noge, Ako je opečena velika površina ruke ili noge, imobiliimobilisatisati povređeni ekstremitetpovređeni ekstremitet. .

DatiDati povređenom povređenom da pije tda pije tečnostečnost (aklohol je (aklohol je zabranjen).zabranjen).

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ

Page 15: Termicka ostecenja

*NAPOMENE*

Svaka temperatura veća od 65ºC dovodi do opekotina.

Opekotine su dinamičko oštećenje - IMAJU TENDENCIJU PRODUBLJIVANJA (težina opečenosti se definitivno procenjuje nakon 72 h).

Opekotine se hlade vodom do 20ºC 10-20 min. Ako su na dostupnim delovima tela (ruka, noga), ili stavljanjem čistih čaršava ili gaze natopljenih u hladnoj vodi 10 min. Uz menjanje na svakih par minuta.

Više od 9% opečene površine kod odraslih ili 5% kod dece zahteva HOSPITALIZACIJU!!!

Page 16: Termicka ostecenja

*NAPOMENE*

Hlađenjem ne samo da sprečavamo produbljivanje, nego i delujemo protiv bola i šoka.

Zbog narušenog integriteta kože postoji velika opasnost od nastanka infekcije - OPEKOTINE PREVIJATI STERILNO!!!

Opekotine se previjaju bez velikog stezanja zavoja.

Page 17: Termicka ostecenja

Specifične opekotine, kao opekotine fosforom gore pri dodiru sa vazduhom, pa ih treba stalno držati prekrivene mokrom gazom.

Opekotine nastale strujom spolja mogu delovati samo neznatno iako u tkivu dovode do opsežnih oštećenja duž puta prolaska struje.

NE stavljajtNE stavljajtii na op na opekotineekotine nikakve masti, ulj nikakve masti, uljaa niti niti prašpraškovekove..

NE bušitNE bušitii plikoveplikove odod opek opekotinaotina..

*NAPOMENE*

Page 18: Termicka ostecenja

Prilikom većih požara dolazi do udisanja dima i vrelog vazduha što sa jedne stane dovodi do opekotina disajnih puteva,a sa druge može dovesti do ugušenja.

Ovakve povređene ćemo prepoznati po: - unesrećeni iz požara - spaljene dlačice u nosu - nagoretine u nosu i ustima - kašalj, promuklost i teško disanje - u iskašljanom sadržaju ima gari

Takvim unesrećenim treba obezbediti što hitniji transport jer može doći do ugušenja!

*NAPOMENE*

Page 19: Termicka ostecenja

Kod opekotina jakim kiselinama i bazama treba:

- Odmah skinuti garderobu koja je natopljena rastvorom.

- Opekotine prvo ispirati vodom, do neutralizacije dejstva, kasnije eventualno, kiseline ispirati rastvorima slabih baza (soda bikarbona ili sapunica u vodi), a opekotine bazama rastvorima slabih kiselina (limunska kiselina u vodi ili pola čaše sirćeta na 1l vode) –EGZOTERMNA REAKCIJA!!!

- Kod ovih vrsta opekotina koža izgleda kao skuvana i može biti različito obojena.

*NAPOMENE*

Page 20: Termicka ostecenja
Page 21: Termicka ostecenja

OŠTEĆENJA NISKOM TEMPERATUROM

SMRZOTINE

HIPOTERMIJA

Page 22: Termicka ostecenja

*SMRZOTINE*

Povrede koje nastaju dužim izlaganjem delova tela niskim temperaturama uz eventualno prisustvo vetra i vlage.

Najčešće se javlja na isturenim delovima tela (NOS, UŠI, PRSTI, BRADA, STOPALO)

Karakteriče ga u početku pojava crvenila zatim pojava boli sa peckanjem praćeno naknadnim bledilom i PRESTANKOM BOLA!!!

Javlja se jak bol pri ponovnom uspostavljanju telesne temperature.

Page 23: Termicka ostecenja

SMRZOTINE

SEPEN SMRZOTINA

VRSTE POVREDA

I CRVENILO, BOL,OTOK

II CRVENILO, BOL, OTOK I POJAVA PLIKOVA

III

KOŽA HLADNA,NEOSETLJIVA , VOŠTANO-PLAVE BOJE, NA

SMRZNUTIM MESTIMA STVARAJU SE DUBOKE RANE

IV

PRETHODNO + GANGRENOZNE I NEKROTIČNE PROMENE

Page 24: Termicka ostecenja

SMRZOTINE

Prva pomoć:

Unesrećenog zaštititi od daljeg dejstva hladnoće (utopljavanje, unošenjem u toplu prostoriju).

Smrznuti delovi tela se postepeno utopljavaju u mlakoj vodi ili mlakim oblozima BEZ TRLJANJA i nasilnog pomeranja promrzlih delova (prilikom vraćanja normalne temperature dolazi do pojave jakog BOLA).

Rane se previjaju sterilno i imobilišu.

Page 25: Termicka ostecenja

*HIPOTERMIJA*(OPŠTE RASHLAĐENJE ORGANIZMA)

Do nje najčešce dolazi na planinama, hladnim klimatskim predelima ili prilikom ronjenja.

Često je povezana sa uzimanjem alkohola i/ili lekova!

U vodi se temperatura gubi znatno brže te je na temperaturi vode od 10ºC moguće preživljavanje u periodu od 1-2 sata, a na 0ºC smrt nastupa za pola sata.

Page 26: Termicka ostecenja

Hipotermija se javlja postepeno, a težina zavisi od toga koliko se smanjila temperatura organizma.

Smanjivanjem temperature organizma dolazi do usporavanja svih metaboličkih procesa,... pa sve do kristalizacije telesnih tečnosti.

HIPOTERMIJA

Page 27: Termicka ostecenja

HIPOTERMIJAHIPOTERMIJA TEMPERATURATEMPERATURA RAZVIJANJE SIMPTOMA I RAZVIJANJE SIMPTOMA I ZNAKAZNAKA

BLAGABLAGA 35-32ºC35-32ºC Blago drhtanje, osećaj hladnoće, Blago drhtanje, osećaj hladnoće, naježenost kože, pojačavanje naježenost kože, pojačavanje

drhtanja ruku, gubitak osećaja u drhtanja ruku, gubitak osećaja u rukama, nekordinisanost rukama, nekordinisanost

pokreta, teškoće u hodanju i pokreta, teškoće u hodanju i osećaj zbunjenosti.osećaj zbunjenosti.

UMERENAUMERENA 32-28ºC32-28ºC Grčevito drhtanje, otežan govor, Grčevito drhtanje, otežan govor, nesposobnost korišćenja ruku, nesposobnost korišćenja ruku,

gubitak ravnoteže, drhtanje gubitak ravnoteže, drhtanje prestaje, koža je modre boje i prestaje, koža je modre boje i

otečena, postupni gubitak svesti, otečena, postupni gubitak svesti, usporavanje disanja i pulsa. usporavanje disanja i pulsa.

DUBOKADUBOKA >>28ºc28ºc Gubitak svesti, puls se ne može Gubitak svesti, puls se ne može napipati, prestanak rada srca i napipati, prestanak rada srca i

disanja, smrt.disanja, smrt.

Page 28: Termicka ostecenja

HIPOTERMIJA

Prva pomoć:

Sprečavanje daljeg delovanja hladnoće (topla prostorija, utopljavanje, topli napitci, HIBLEROV OMOTAČ, grejanje “telom uz telo”).

Unesrećeni se ne pomera, već mirno leži.

Smrznuti ekstremiteti se zbrinjavaju na navedeni način.

Transport u medicinsku ustanovu.

Page 29: Termicka ostecenja

HIBLEROV OMOTAČ

Ako je pravilno postavljen predstavlja najprirodniji način zagrevanja tela (2.5ºC na sat).

Sprečava dalji gubitak toplote.

Omogućava centrifugalno širenje toplote.

Predstavlja neki vid “labave imobilizacije”, te onemogućava pokretanje povređenog i “afterdrop” efekat.

Page 30: Termicka ostecenja

HIBLEROV OMOTAČ

POSTAVLJAMO VREĆU ZA SPAVANJE,PA NA NJU ČETIRI ĆEBETA ,KOJE PODEŠAVAMO PREMA

VISINI UNESREĆENOG

POSTAVIMO ČARŠAV NATOPLJEN VRUĆOM VODOM NA GRUDNI KOŠ I UMOTAMO

ALUFOLIJOM

ALUFOLIJA

ČVRSTO UMOTAVANJE JEDNIM PO JEDNIM ĆEBETOM,A GLAVU UTOPLJAVAMO

VUNENOM KAPOM

NA KRAJU FIKSIRAMO VREĆOM ZA SPAVANJE I TAKO GA NA NOSILIMA

TRANSPORTUJEMO

Page 31: Termicka ostecenja

POVREDE NASTALE POVREDE NASTALE DELOVANJEM ELEKTRIČNE DELOVANJEM ELEKTRIČNE

ENERGIJEENERGIJE

Page 32: Termicka ostecenja

STRUJA DELUJE NA ORGANIZAM:

SVOJIM PROLASKOM

STVARANJEM TOPLOTE

VOLTINIM LUKOM

NAČIN DELOVANJA ZAVISI OD KARAKTERISTIKA STRUJE NAPON – V (VOLT), JAČINA – A (AMPER) , OTPOR - Ω (OM)

*POVREDE NASTALE UDAROMELEKTRICNE STRUJE*

Page 33: Termicka ostecenja

VRSTE STRUJE:

1. NISKONAPONSKA ( do 500 V - struja u kućama) - deluje prolaskom remeteći rad srca i CNS-a što potencijalno dovodi do GUBITKA SVESTI I PRESTANKA RADA SRCA I DISANJA! KAO POSLEDICA KONTRAKCIJE MIŠIĆA MOŽE DOĆI DO PRELOMA! 2. VISOKONAPONSKA (>500V - dalekovodi) - više deluje stvaranjem toplote dovodeći do NEKROZE TKIVA!

3. VOLTIN LUK (pri jačini struje od 20000V) - struja ne napada direktno telo nego jonizuje vazuh i u tom polju stvara izuzetno visoke temperature iznad 2500ºC. Sa povećanjem vlažnosti veća je širina luka. TKIVO JE SPRŽENO, KOSTI ISTOPLJENE, ODEĆA SPALJENA!

POVREDE NASTALE UDAROMELEKTRICNE STRUJE

Page 34: Termicka ostecenja

PRVA POMOĆ:

1. OPREZAN PRISTUP!!!

2. Što pre osloboditi unesrećenog od kontakta sa strujom, jer što je kraće u kontaktu manja će biti oštećenja (osoba koja je rukama uhvatila žicu pod naponom teško je ispušta zbog grča mišića). Pri tome maksimalno zaštititi sebe!

3. Ukoliko je u pitanju visoki napon obavestiti stručnu službu elektrodistribucije da se isključi dalekovod. A do tada zabraniti prilaz u okolini od 20 m od incidenta (VOLTIN LUK).

POVREDE NASTALE UDAROMELEKTRICNE STRUJE

Page 35: Termicka ostecenja

4. Proveriti svest, disanje i puls i primeniti mere neodložne pomoći. Princip ABC (airway, breathing, circulation).

5. Zbrinuti propratne povrede po utvrđenim principima.

6. Konstantan nadzor u toku transporta, jer može doći do ponovnog zastoja rada srca.

POVREDE NASTALE UDAROMELEKTRICNE STRUJE

Page 36: Termicka ostecenja

**UDAR GROMAUDAR GROMA**

Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i atmosferskog elektriciteta između oblaka i zzemljeemlje.. NNapon apon dostiže dostiže sto milsto milionaiona volti, ja volti, jačina čina nekoliko nekoliko desedesetina hiljadatina hiljada ampera, u kratkom ampera, u kratkom vremenuvremenu od 1 od 1 do 100 milisekundi, uz naglo zagrdo 100 milisekundi, uz naglo zagreevanje vanje vazduhavazduha do 30.000ºC, zbog čega nastaje grmljavina. do 30.000ºC, zbog čega nastaje grmljavina. MMunja unja se se vidi pre nego što se čuje grom jer svetlo putuje vidi pre nego što se čuje grom jer svetlo putuje brže od zvuka. brže od zvuka. PražnjejePražnjeje atmosferskog atmosferskog elektriciteta ima selektriciteta ima svvetlosne (munjaetlosne (munja),), akustič akustičnne e (grmljavina) i mehaničke učinke.(grmljavina) i mehaničke učinke.

Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30%%, a , a 50 do 7050 do 70%% preživelih ima značajne poremećaje, preživelih ima značajne poremećaje, najčešće nervnog sistemanajčešće nervnog sistema..

Page 37: Termicka ostecenja

Udar groma može biti direktan i indirektan.Udar groma može biti direktan i indirektan. Može Može se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba nalazi u dodiru ili u blizini (manje od 1 m) od nalazi u dodiru ili u blizini (manje od 1 m) od provodnika ili uključenih električnih aparata.provodnika ili uključenih električnih aparata.

Specifičnosti Specifičnosti povrepovređivanja proizlaze iz đivanja proizlaze iz osobina osobina groma:groma:

GGrom sadrži rom sadrži jednosmernujednosmernu struj strujuu koja je manje koja je manje štetna od štetna od naizmenične.naizmenične.

VrVreme kontakta s telom je kratkotrajnoeme kontakta s telom je kratkotrajno.. SStruja prolazi uglavnom površinom tela.truja prolazi uglavnom površinom tela.

UDAR GROMAUDAR GROMA

Page 38: Termicka ostecenja

PRVA POMOPRVA POMOĆĆ::

1.1. ODMAH POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆODMAH POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆ!!

2.2. Osnovno je pravilo "ne povećati broj žrtava".Osnovno je pravilo "ne povećati broj žrtava". Ako je oluja u tAko je oluja u tooku, a žrtva se nalazi na mestu ku, a žrtva se nalazi na mestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora visokog rizika od udara groma, spasilac mora proceniti, vodeći računa o proceniti, vodeći računa o sopstvesopstvenoj noj sigurnosti, je li moguće žrtvu premestiti na sigurnosti, je li moguće žrtvu premestiti na sigurnije mesto.sigurnije mesto.

3.3. Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i može se može se dodirnuti bez opasnosti.dodirnuti bez opasnosti.

UDAR GROMAUDAR GROMA

Page 39: Termicka ostecenja

4.4. Proceniti stanje svesti, disanjeProceniti stanje svesti, disanje, puls i, puls i ako je ako je potrebno, odmah započeti s merama potrebno, odmah započeti s merama oživljavanjaoživljavanja.. Oživljavanje mora biti uporno i Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati trajati duže duže vreme. Kad ima više žrtava, vreme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvek one koje prednost u zbrinjavanju imaju uvek one koje treba oživljavati.treba oživljavati.

5.5. Osobu bez svestiOsobu bez svesti postaviti u bočni položaj. postaviti u bočni položaj.

6.6. Zbrinuti ostale Zbrinuti ostale povredepovrede (prelome, rane i (prelome, rane i opeopekotkotine).ine).

7.7. Svaku žrtvu udara groma treba Svaku žrtvu udara groma treba treba treba transportovatitransportovati u bolnicu u bolnicu,, uz stalan uz stalanu kontrolu u kontrolu vitalnihvitalnih funkcija. funkcija.

UDAR GROMAUDAR GROMA