teorija za tutorijal 8 iz im2 - · pdf filesistemi s konstantnim koeficijentima ... ovaj...

Download Teorija za Tutorijal 8 iz IM2 - · PDF fileSistemi s konstantnim koeficijentima ... Ovaj sistem se zove sistem linearnih diferencijalnih jednačina 1. reda s konstantnim koeficijentima

If you can't read please download the document

Upload: lynhu

Post on 10-Feb-2018

227 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

  • Teorija za Tutorijal 8 iz IM2

  • 6.2. Sistem obinih linearnih diferencijalnih jednaina 1. reda

    Definicija 6.2.1. Sistem diferencijalnih jednaina oblika

  • gdje su , ija fi, za , 1, 2,...,i j n , neprekidne funkcije na nekom intervalu I u R zovemo

    sistemom obinih linearnih diferencijalnih jednaina 1. reda.

    Rijeiti ovaj sistem znai nai funkcije 1 2, , ... , ny y y neprekidno diferencijabilne na

    intervalu I takve da zadovoljavaju svaku od jednaina u sistemu. Ureena n -orka funkcija

    1 2, , ... , ny y y se zove rjeenje toga sistema.

    Cauchyev problem ili problem poetnog uslova u ovom sluajujeste problem da se za

    zadani 0 Ix i proizvoljne brojeve 01 02 0, , ... , ny y y nae rjeenje sistema tako da vrijedi

    Ako stavimo

    onda se zadani sistem moe zapisati kao

    (6.2.1)

    Takoer Cauchyev problem moemo pisati u matrinom obliku

    (6.2.2)

    Iz teoreme5.1.1. u 5.1. o egzistenciji i jedinstvenosti rjeenja sistema n diferencijalnih

    jednaina prvog reda zadanog u normalnom obliku slijedi neposredno sljededa teorema:

  • Teorem 6.2.1. Neka su , ija fi : I R neprekidne funkcije na I za , 1, 2,...,i j n . Neka je 0Ix i

    01 02 0, , ... , ny y y R . Tada Cauchyjev problem

    ima jedno i samo jedno rjeenje.

    Sistemi s konstantnim koeficijentima

    Elementi matrice A (x), funkcije ( )xija se zovu koeficijenti sistema (6.2.1). Ako su

    koeficijenti konstantni, onda su elementi matrice A brojevi, pa imamo sistem

    (6.2.3)

    uz poetni uslov

    (6.2.4)

    Ovaj sistem se zove sistem linearnih diferencijalnih jednaina 1. reda s konstantnim

    koeficijentima.

    Ako je 0f , tj. ako je ( ) 0, ( ), ( 1,2, ..., )if x x I i n , onda se sistem (6.2.1), pa, dakle, i

    sistem (6.2.3), zove homogen, u protivnom sistem se zove nehomogen.

    Metode rjeavanja sistema linearnih diferencijalnih jednaina 1. reda

    1. Svoenje na jednu jednainu vieg reda

    Jedna od metoda se sastoji u tome da se viestrukim deriviranjem jednaina

    posmatranog sistema izbace sve nepoznate funkcije osim jedne. Na taj nain dolazimo do

    jedne linearne diferencijalne jednaine n-tog reda, koju zatim rjeavamo poznatim metodama.

    2. Eulerova metoda

    Druga metoda, Eulerova, se sastoji u tome da se rjeenje pripadnog homogenog sistema

    pretpostavi u obliku

    gdje je

  • Uvrtavanje u (6.2.5) daje

    pa dolazimo do poznatog problema da za matricu Anaemo vlastite vrijednosti i vlastite vektore.

    Primijetimo da matrica Ane mora biti ni simetrina ni ortogonalna, vedmoe biti proizvoljna. Problem

    egzistencije i nalaenja vlastitih vrijednosti i vlastitih vektora za proizvoljnu matricu nije tako

    jednostavan, pa to oteava diskusiju.

    Ako sistem rjeavamo Eulerovom metodom, onda se moe dogoditi da neka vlastita vrijednost

    od A ima viestrukost veu od 1. Tada razlikujemo dva sluaja.

    a) Vlastitoj vrijednosti je pridrueno onoliko linearno nezavisnih vlastitih vektora kolika ja

    njena viestrukost.

    b) Vlastitoj vrijednosti pripada manje linearno nezavisnih vlastitih vektora nego to je njena

    viestrukost.

    3. Dijagonalizacija matrice sistema

    Sistem

    moemo vrlo elegantno rijeiti, ako se matrica A moe dijagonalizirati. Pretpostavimo da je to

    mogude, i da je

    Da bismo dobili dijagonalnu matricu pomnoimo prethodnu jednainu s 1X slijeva.

  • gdje smo stavili

    Ovaj sistem, kad se raspie, svodi se na n nezavisnih jednaina

    Svaka od ovih jednaina je linearna diferencijalna jednina 1. reda, ije rjeenje je

    Konstanta iC se izrauna iz poetnog uslova, koji je sada

    Kad tako dobijemo ( ), ( 1, 2, .... , )x i niz rjeenje y naemo iz formule

    Ova metoda omoguava elegantno rjeavanje sistema, ako je njegova matrica simetrina.

    Neke nesimetrine matrice se takoer mogu dijagonalizirati.

    287728782879288328842885289128922893skk:tm1294329442945295129522953295529562957295929602961