Procjena vrijednosti preduzećaPITANJA:

A: Teoretska pitanja iz procjene vrijednosti preduzeća

B: Pravni okvir procjenjivanja C: Međunarodni standardi vrednovanja; Vrednovanje elemenata finansijskih

izvještaja D: Uloga procjene kod osnivanja preduzeća, statusnih promjena i promjena

osnovnog kapitalaE: Analiza prinosnog, imovinskog i finansijskog položaja preduzeća; Metode

procjene vrijednosti preduzeća F: Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja u funkciji procjene

vrijednosti G. Analiza okruženja u funkciji objektivne procjene vrijednosti preduzeća;

A: Uvod u profesiju procjenitelja i opšti okvir procjenjivanja

• 1. Nabrojte nekoliko osnovnih elemenata (podataka) koje treba da sadrži jedna procjena

• -Uvod ( dan procjene vrijednosti preduzeća,

• -Svrha procjene vrijednosti preduzeća,

• -Tim za procjenu,

• -Metode vrednovanja,

• -Izjava procjenjivača,

• -Izjava o vjerodostojsnoti podataka,

• -Rezime procjene,

nastavak• -Tržišna pozicija,

• -Perspektiva i osnovni podaci o procjenjivanom preduzeću sa identifikacijom rizika;

• Finansijska analiza

• Procjena vrijednosti kapitala preduzeća

• Test prihvatljivosti procjene vrijednosti kapitala

• Prilozi

2. Koji su prihvaćeni standardi u kojima se izražava procjenjena vrijednost preduzeća

• Prihvaćeni standardi su Međunarodni standardi vrednovanjakoji predstavljaju opšteprihvaćene principe vrednovanja. Osnovni ciljevi razvoja međunarodnih standarda vrednovanja jesu:

• Olakšati međunarodne transakcije i doprinijeti sposobnosti rasta međunarodnih tržišta imovine kroz promovisanje transparentnosti finansijskog izvještavanja i pouzdanosti vrednovanja;

• Služiti kao profesionalna odrednica za procjenjivače širom svijeta

• Obezbjediti stanadrde vrednovanja i finansisjkog izvještavanja koji ispunjavaju zahtijeve novoindustrijalizovanih zemalja i zemalja u nastajanju.

3. Poštena (fer) tržišna vrijednost preduzeća je:

• Fer vrijednost je vrijednost za koju se neko sredstvo (aktiva, imovina) može razmijeniti ili pak obaveza izmiriti između obaviještenih voljnih strana u okviru nezavisne transakcije, pri čemu svaka starna djeluje u svom najboljem interesu.

4. Navedite kako se izračunava knjigovodstvena vrijednost kapitala preduzeća.

• Knjigovodstvena vrijednost se ocjenjuje na bazi finansijskih izvještaja posmatranog preduzeća. Dobija se kada se od poslovne imovine društva oduzmu obaveze.

• Dakle: poslovna imovina – obaveze = knjigovodstvena vrijednost preduzeća.

B: Pravni okvir procjenjivanja

• 1. Pravna definicija imovine

• Pojam imovine preduzeća regulisan je Zakonom o privrednim društvima.

• Imovinu preduzeća čini pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana sredstva i hartije od vrijednosti i druga imovinska prava.

2. Šta čini imovinu pravnog lica

• Početnu imovinu preduzeća čine ulozi osnivača i to je osnovni kapital preduzeća. Nenovčani ulozi osnivača, članova i akcionara iskazuju se novčano.

• Imovinu preduzeća čini ukupnost prava koja mu pripadaju kao pravnom licu: pravo svojine (maksimalno ovlašćenje na stvari u društvenoj svojini), udio u drugom preduzeću, prava industrijske svojine, autorsko pravo, potraživanja i sva druga prava imovinskog karaktera. Predmet ovih prava (stvari, novac, hartije od vrijednosti), čine imovinsku masu i to u obimu u kome se na njih odnosi pravo koje je sastavni dio imovine. To znači da imovina obuhvata cjelokupnost prava koja pripadaju jednom pravnom licu, ali ona mogu biti i stvarna prava (pravo svojine, pravo zaloge), ali i obligaciona prava (pravo zakupa, pravo posluge i dr.).

3. Poslovni subjekat prestaje pravno postojati

• d.o.o. prestaje postojati:

• istekom vremena određenog u osnivačkom aktu,

• odlukom skupštine članova,

• statusnim promjenama koje za posljedicu imaju prestanak društva,

• pravosnažnom sudskom odlukom kojom se utvrđuje da je registracija društva bila ništava i određuje brisanje društva iz sudskog registra i

• nastupanjem događaja određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.

5. Dobit poslovnog subjekta je

• Poztivan finansijski rezultat preduzeća.

6. Ulog osnivača je

• Ulozi predstavljaju jednake i trajne prinose, doprinose (kontribucije) koje osnivači unose u društvo radi formiranja osnovne glavnice.

• Početna imovina preduzeća, odnosno osnovni kapital formira se ulozima osnivača. Pravilo je da je na početku poslovanja imovina preduzeća jednaka osnovnom kapitalu. Minimalni osnovni kapital društva propisan je samim zakonom, dok to nije slučaj kod društva lica, jer kod njih postoji neograničena odgovornost članova društva za obaveze društva.

7. Insolventnost poslovnog subjekata je

• Pojam insolvennosti je jedan pravni standard. To je nemogućnost dužnika da izvršava svoje dospjele novčane obaveze. Takvo stanje se ispoljava dužnikovom obustavom ili prekidom plaćanja. Pojam insolventnosti ne pretpostavlja da je dužnikova pasiva veća od aktive; upravo je suprotno jer se pretpostavlja da mu je aktiva veća od pasive.

Elementi pojma insolventnosti dužnika jesu:

• da dužnik ne izvršava svoju obavezu plaćanja dugova kontinuirano u zakonu određenim rokovima,

• da su to dospjele obaveze,

• da su predmet plaćanja novčane obaveze.

8. Vlasništvo poslovnog subjekta

• Vlasništvo poslovnog subjekta je odvojeno od vlasništva pojedinih osnivača društva.

9. Poslovni subjekat postaje vlasnikom nekretnine

• Na temelju uloga u privredno društvo, ako je predmet uloga svojina na stvari, vlasnik gubi to pravo (koje stiče privredno društvo), ali u obimu svog uloga vlasnik stiče „svojinu nad društvom“, odnosno dionice ili udjele. Prema tome, ako je predmet uloga svojina na stvari, onda vlasnik nad privrednim društvom prestaje biti vlasnik te stvari koja ulazi u imovinu privrednog društva i postaje njeno vlasništvo.

10. Hipoteka na nekretninama poslovnog subjekta je

• Zalaganje udjela u imovini kao osiguranja ili kolateralne garancije za otplatu zajma sa odredbom za otkupljenje po otplati. U slučaju da zajmoprimac (dužnik hipoteke) ne bude ispunjavao svoje obaveze, zajmodavac ima ovlaštenje da dobije založenu imovinu.

C: Međunarodni standardi vrednovanja; Vrednovanje elemenata finansijskih izvještaja

1. Međunarodnim standardima vrednovanja (MSV) definisane su četiri kategorije imovine koje mogu biti predmet procjene. Navedite koje su to kategorije!

• Četiri kategorije imovine prema Međunarodnim stanadrima jesu:

• Nepokretna imovina

• Pokretna imovina

• Poslovi

• Finansijski interesi

2. Šta se, u kontekstu procjene vrijednosti, smatra ''specijalnom vrijednošću''?

• Specijalna vrijednost jeste onaj iznos koji je veći od tržišne vrijednosti a održava konkretna svojstva sredstava koja su od vrijednosti samo za posebnog kupca.

• Poseban kupac jeste onaj kupac za koga određena sredstva imaju specijalnu vrijednost zbog prednosti koje proizilaze iz vlasništva nad tim sredstvom, koja ne bi bila dostupna običnom kupcu na tržištu.

• Specijalna vrijednost može da se poveća kada sredstva imaju svojstva koja ih čine privlačnijim za konkretnog kupca ili za ograničenu kategoriju kupca u odnosu na kupca ili za ograničenu kategoriju kupaca u odnosu na kukupan broj kupaca na tržištu.

3. Navedite tri metode (pristupa) koje mogu biti korišćene prilikom procjene tržišne vrijednosti!

• Tržišna vrijednost je predstavljanje vrijednosti u prometu ili iznos za koji bi se imovina prodala u ponudi na tržištu na datum vrednovanja u uslovima koji ispunjavaju zahtijeve tržišne vrijednosti. Tržišna vrijednost se procjenjuje primjenom metoda i procedura vrednovanja koje održavaju prirodu imovine i uslove u kojima će se data imovina najvjerovatnije prodati na tržištu. Najčešće metode koje se koriste u procjeni tržišne vrijednosti jesu:

• pristup poređenja prodaje• pristup kapitalizacije dohodka, uključujući analizu

diskontovanih gotovinskih tokova i • troškovni pristup.

4. Šta se, u kontekstu odredaba MSV, smatra nepokretnom imovinom?

• Nepokretna imovina obuhvata sva prava, interese i beneficije vezane za vlasništvo nad nekretninom.

• Nekretninama se smatraju zemljište i objekti koji se nalaze na tom zemljištu. To su fizičke, materijalne „stvari“ koje se mogu vidjeti i dotaći, zajedno sa svim dodacima na, iznad ili ispod površine.

5. Šta, u smislu MSV 3 – Izvještavanje o vrednovanju, treba da sadrži izvještaj o izvršenoj

procjeni imovine (Izvještaj o vrednovanju)?

• Svaki izvještaj o vrednovanju treba da:• jasno i pouzdano da zaključke vrednovanja na način koji ne

navodi na pogrešan zaključak• da pruži informacije o klijentu , ciljnoj upotrebi vrednovanja

o bitnim datumima • navede osnovu vrednovanja, uključujući vrstu i definiciju

vrijednosti• odredi i obrazloži imovinska prava i interese koji vrednuju,

fizičke i pravne karakteristike imovine i klase imovine obuhvaćene vrednovanjem

• opiše obim/djelokug rada koji je obuhvaćen vrednovanjem• navedene sve pretpostavke i ograničavajuće okolnosti zbog

kojih je zaključna vrijednost nepredviđena

Nastavak

• odredi posebne, neuobičajene i vanredne pretpostavke i vjerovatnoću pojave takvih okolnosti

• uoči opis pregledanih informacija i podataka, izvršenu analizu tržišta, pristupe vrednovanja i korištene procedure i obrazloženja koja potkrepljuju mišljenja i analize

• uključi klauzulu kojom se konkretno zabranjuje objava izvještaja bilo u cjelini bilo djelimično ukoliko to nije pismeno odobrio procjenitelj

• uključi izjavu o poštovanju standarda kojom se navodi da je vrednovanje izvršeno u skladu sa standardima vrednovanja

• uključi ime, stručne kvalifikacije i potpis procjenitelja.

6. MSV 2 – Ostale osnove vrednovanja osim tržišne vrijednosti, navodi druge osnove za vrednovanje koje procjeniteljima mogu biti prihvatljive. Koje su to osnove?

Te osnove su:

• Fer vrijednost

• Specijalna vrijednost

• Sinergetska vrijednost

• Rezidualna vrijednost

• Investiciona vrijednost

7. Šta se, u kontekstu procjene vrijednosti, smatra ''investicionom vrijednošću''?

• Investiciona vrijednost je vrijednost imovine za određenog investitora ili grupu investitora na konkretnu investiciju ili operativne ciljeve. Ovaj subjektivni koncept povezuje konkretnu imovinu i konkretnog investitora, grupu investitora ili subjekat sa prepoznatljivim ciljevima investicije i/ili kriterijumima.

8. Kakva je to ''sinergetska vrijednost''?

• Sinergetska vrijednost je dopunski element vrijednosti do kojeg se došlo kombinacijom dva ili više interesa gdje je vrijednost kombinovanih interesa veća od iznosa pojedinačnih interesa.

• Sinergetska vrijendost može biti vrsta specijalne vrijednosti koja naročito raste u kombinaciji jednog ili više sredstava da bi se dobilo novo sredstvo koje ima veću vrijednost od pojedinačnih sredstava.

9. Definišite pojam ''fer vrijednosti''!

• Fer vrijednost je vrijednost za koju se neko sredstvo (aktiva, imovina) može razmijeniti ili pak obaveza izmiriti između obaviještenih voljnih strana u okviru nezavisne transakcije, pri čemu svaka starna djeluje u svom najboljem interesu.

• Kada se koristi u druge svrhe fer vrijednost se može razlikovati od tržišne vrijednosti.

• Fer vrijednost zahtijeva procjenu cijene koja je pravedna za obje strane uzimajući u obzir date prednosti ili nedostatke koje će obe strane dobiti od te transakcije.

10. Šta se, u kontekstu odredaba MSV, smatra pokretnom imovinom?

• Pokretna imovina obuhvata interese na materijalne i nematerijalne stavke koje nisu nekretnine. Stavke materijalne pokretne imovine nisu permanetno fiksirane na nekretninama a njihova opšta karatkeristika je njihova pokretljivost.

11. Definišite ''tržišnu vrijednost'' kao osnovicu za vrednovanje u postupcima procjene vrijednosti

imovine!

• Tržišna vrijednost je najprikladnija osnova vrijednosti koja obuhvata niz apilkacija.

• Tržišna vrijednost je predstavljanje vrijednosti u prometu ili iznos za koji bi se imovina prodala u ponudi na otvorenom tržištu na datum vrednovanja u uslovima koji ispunjvaju zahtijeve tržišne vrijednosti.

nastavak

• Tržišna vrijednost je procjenjeni iznos za koji bi se imovina mogla razmijeniti na dan procjene između voljnog kupca i prodavca u nezavisnoj transakciji, nakon odgovarajućeg marketinga kada su obje strane upućene, djeluju razumno i bez pritisaka.

12. Šta se, u kontekstu odredaba MSV, smatra finansijskim interesom?

• Finansijski interesi su nematerijalna sredstva i mogu uključiti:

• prava neodvojiva od vlasništva nad preduzećem ili imovinom: npr: na upotrebu, na držanje u posjedu, prodaju, iznajmljivanje ili upravljanje;

• pripadajuća prava po ugovoru kojim je utvrđena opcija na kupovinu ili

• pripadajuća prava po osnovu vlasništva nad emitovanim hartijama od vrijednosti.

13. U čemu vidite razliku između pojmova ''nekretnina'' i ''nepokretna imovina''?

• Nepokretna imovina obuhvata sva prava, interese i beneficije vezane za vlasništvo nad nekretninom. Nekretnine su zemljište, objekti koji se nalaze na tom zemljištu, kao fizički pojmovi., kao materijalne stvari koje su vidljive. Dakle, nepokretna imovina predstavlja interes u nekretnini koji se dokazuje formalnim dokumentom – isprava o vlasništvu ili lizingu. Imovina je zakonski koncept odvojen od nekretnine koja predstavlja fizičko sredstvo.

14. Šta se, u kontekstu odredaba MSV, smatra poslovima?

• Posao je svaki komercijalni, industrijski, uslužni ili investicioni entitet koji provodi ekonomsku aktivnost. Globalno posmatrano poslovi su profitabilni entiteti koji se bave snadbjevanjem potrošača robama i uslugama.

15. Na osnovu čega se imovina klasifikuje na stalnu i tekuću (obrtnu)''?

• Imovina se klasifikuje na stalnu i tekuću imovinu na osnovu koeficijenta obrta.

• Stalna imovina ima koeficijent jedan ili manji od jedan što znači da se troši u periodu dužen od godinu dana, dok

• Tekuća imovina ima kraći vijek upotrebe te je njen koeficijent veći od jedan.

16. Navedite pet primjera stalne nematerijalne imovine!

Stalnu nematerijalnu imovinu čine:

• koncesije

• patenti

• licence

• franšize

• dugoročni finansijski plasmani.

17. Šta se, u kontekstu procjene vrijednosti imovine, smatra ''obezvrjeđenjem''?

• U kontekstu vrednovanja sredstava obezvređivanje se odnosi na prilagođavanja troškova reprodukcije ili zamjenu sredstava tako da se odraze fizičko propadanje i funkcionalna (tehnička) i eksterna(ekonomska) zastarjelost kako bi se procijenila vrijednost sredstava u hipotetičkoj razmjeni na tržištu kada evidencija o direktnoj prodaji nije na raspolaganju.

18. Objasnite pojam ''reproduktivna vrijednost imovine''?

• Reproduktivna vrijednost se kvantifikuje na osnovu imovinskog bilansa. Imovinski bilans je takav bilans iz kojeg se isključuju latentne rezerve i skriveni gubici. Ovaj bilans se sastavlja tako što se realna imovina, odnosno sredstva i zalihe kao i nematerijalna ulaganja procjenjuju po vladajućim cijenama na dan procjene. Potraživanja i obaveze prema inostranstvu procjenjuju se na osnovu realnog kursa domaće valute u odnosu na stranu valutu na dan procjene. Kada su u pitanju potraživanja i obaveze u domaćoj valuti, njihova reproduktivna vrijednost se procjneuje sa stanovišta realnosti naplate potraživanja i stanovišta plativosti obaveza.

nastavak

• Na osnovnu procjenjih pozicija sastavlja se reproduktivni imovinski bilans.

• Kada se od reproduktivne vrijednosti aktive oduzme reproduktivna vrijednost obaveza uvećane za reproduktivnu vrijednost dugoročnih rezervisanja i pasivnih vremenskih razgraničenja, dobija se reproduktivna vrijednost sopstvenog kapitala.

19. Objasnite razlike između operativnog i finansijskog lizinga!

• Finansijski lizing je lizing kojim se u osnovi prenose svi rizici i koristi koji proizilaze iz vlasništva nad sredstvom. Pravo na vlasništvo se može a i ne mora prenijeti. Operativni lizing je onaj koji nije finansijski.

20. Objasnite kategoriju imovine koja se naziva ''investicionim nekretninama'' (''ulaganjima u nekretnine'')!

• Investiciona imovina je imovina (zemljište, objekat ili dio objekta ili oboje) koju drži vlasnik ili zakupoprimac pod finansijskim zakupom u svrhu plaćanja kririje za kapitalno povećanje vrijednosti ili za oboje. To isključuje imovinu koju koristi vlasnik a koja služi za proizvodnju ili nabavku robe i usluga ili u administrativne svrhe, kao i imovina koja se drži radi prodaje u redovnim poslovnim tokovima.

21. Da li se Međunarodnim standardima vrednovanja (MSV) prihvataju koncepti vrednovanja zahtijevani

Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI)?

• Da, prihvataju se koncepti u skladu sa MSFI:

D: Uloga procjene kod osnivanja preduzeća, statusnih promjena i promjena osnovnog kapitala

1. Pojam privrednog društva

• Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju pravna i/ili fizička lica radi obavljanja djelatnosti u cilju sticanja dobiti.

2. Pojam preduzeća

• Preduzeće je privredno-pravni entitet koji raspolaže resursima za obavljanje konkretne privredne djelatnosti i čini jednu od najvažnijih socijalnih tvorevina savremenog doba.

3. Pravne forme privrednih društava

• To su ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo (otvoreno i zatvoreno).

4. Šta čini imovinu društvaImovinu preduzeća čini pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana sredstva i hartije od vrijednosti i druga imovinska prava.

• Početnu imovinu preduzeća čine ulozi osnivača i to je osnovni kapital preduzeća. Nenovčani ulozi osnivača, članova i dioničara izražavaju se novčano.

• Imovinu preduzeća čini ukupnost prava koja mu pripadaju kao pravnom licu: pravo svojine (maksimalno ovlašćenje na stvari u društvenoj svojini), udio u drugom preduzeću, prava industrijske svojine, autorsko pravo, potraživanja i sva druga prava imovinskog karaktera. Predmet ovih prava (stvari, novac, hartije od vrijednosti), čine imovinsku masu i to u obimu u kome se na njih odnosi pravo koje je sastavni dio imovine. To znači da imovina obuhvata cjelokupnost prava koja pripadaju jednom pravnom licu, ali ona mogu biti i stvarna prava (pravo svojine, pravo zaloge), ali i obligaciona prava (pravo zakupa, pravo posluge i dr.).

5. Imovina ortačkog društva:

• Imovinu ortačkog društva čine ulozi osnivača, ortaka. Ulog ortaka u ortačko društvo može biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu ili uslugama koji su izvršeni ili treba da budu izvršeni. Ortaci ortačkog društva ulažu uloge jednake vrijednosti.

6. Pojamdioničkogdruštva

• Dioničko društvo u smislu Zakona jeste privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu dioničara radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i podijeljen na dionice.

• Dioničko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom. Dioničari dioničkogdruštva ne odgovaraju za obaveze društva, osim do iznosa ugovorenog a neuplaćenog uloga u imovinu društva, u skladu sa zakonom.

7. Pojednostavljeno smanjenje osnovnog kapitala

Pojednostavljeno smanjenje osnovnog kapitala može se dogoditi :

• U redovnom postupku,• Poništavanjem stečenih sopstvenih dionica i

povlačenjem i poništavanjem dionica u posjedu dioničara,

• Smanjenjem nominalne vrijednosti dionice i isplata za nepotpuno uplaćene i neizdate dionice,

• Smanjenje u pojednostavljenom postupku – za pokriće gubitka

• Smanjenje pretvaranjem u rezerve – zakonske rezerve.

8. Uslovno povećanje kapitala

• Uslovno povećanje kapitala podrazumjeva pretvaranje zamjenljivih obveznica u dionice – ukoliko je prodajna cijena niža od nominalne tada će se ostvariti disažio koji predstavlja smanjenje sopstvenog kapitala, i obruto –povećanje u slučaju ažija. Smanjenje sopstvenog kapitala se u ovom slučaju vrši na teret rezervi društva ukoliko postoje rezerve za ove namjene.

• Drugi momenat je konverzija duga prema povjeriocima u kapital – kod otvorenih dd konverzija potraživanja u ulog može se vršiti samo u slučaju reorganizacije stečajnog dužnika u postupku stečaja, u postupku restruktuiranja kod pripreme društva za privatizaciju i po osnovu potraživanja FBIH za iznos neuplaćenih poreza i doprinosa

• Ograničenje konverzije do 50% iznosa osnovnog kapitala u momentu donošenja odluke

• Analiza prinosnog, imovinskog i finansijskog položaja preduzeća; Metode procjene vrijednosti preduzeća

1. Koji su, u osnovi, efekti globalne finansijske krize?

• Na globalnom finansijskom tržištu očigledno se desio „uragan“ sa još nepotpunim konačnim efektima, ali već sad je uočljiva:

• Smanjena ekonomska aktivnost,

• Povećanje nezaposlenost,

• Povećanje inflacije.

2. Kako su efekti globalne finansijske krize uticali nameđunarodno finansijsko tržište?

Prethodno navedeni efekti uticali su na međunarodno finansijsko tržište kroz:

• Drastično smanjenje likvidnosti i opšte nepovjerenje čak i između najvećih finansijskih aktera zbog, nedostatka aktivnog tržišta,

• Značajno povećanje cijene hrane i energenata koje je doprinijelo povećanje inflacije.

• Svi prethodni događaji u fokus interesovanja vraćaju pitanje stabilnosti finasijskog sistema, bilansnih i vanbilansnih pozicija bankara i drugih finansijskih institucija, u čemu računovodstveni standardi imaju ključnu ulogu, i to konkretno pitanje «fer vrijednosti».

3. Koje rizike treba respektovati u preduzeću?

• Prva podjela: • Rizik specfičan za kompaniju (nesistemski), je povezan sa

faktorima karakterističnim za određenu kompaniju. Zavisi od kvaliteta menadžmenta, uspijeha istraživanja, reklamnih kampanja, razvojnih projekata...Ovaj rizik se može eliminisati diversifikacijom.

• Tržišni (sistemski) rizik ne može biti eliminisan diversifikacijom, jer predstavlja rizik povezan s cjelokupnim tržištem.

• Druga podjela:• Razlikuje se: - Poslovni• - Finansijski• - Složeni, ukupni, kombinovani rizik.

4. Kojim informacijama treba raspolagati pri utvrđivanju sadašnje vrijednosti novca?

• Sadašnja vrednost novca utvrđuje se diskontovanjem buduće vrijednosti novca na sadašnju vrijednost. Pri utvrđivanju sadašnje vrijednosti novca neophodno je raspolagati informacijama o:

• iznosu buduće vrijednosti novca,

• diskontnom periodu, i

• kamatnoj (diskontnoj) stopi

5. Kojim informacijama treba raspolagati za utvrđivanje buduće vrijednosti novca?

• Buduća vrijednost novca je vrijednost na određeni dan u budućnosti, a ta vrijednost je, u suštini, kapitalizovana vrijednost. Kapitalizovana vrijednost je uložena vrijednost novca uvećana za iznos kamate u periodu od ulaganja do trenutka kada će se ulaganje ponovo transformisati u gotovinu. Za utvrđivanje buduće vrednosti neophodne su sledeće informacije:

• iznos novca koji se ulaže,

• kamatna stopa, i

• period ponovnog transfera novca u gotovinu

6. Kada je diskontna stopa veća, kakva je sadašnja vrijednost pri nepromijenjenim drugim faktorima?

• Sadašnja vrijednost je manja.

7. Koji su indikatori prinosnog položaja?

Indikatori prinosnog položaja su:

• Struktura finansijskog rezultata i uspješnosti bilansa,

• Rizika ostvarenja redovne aktivnosti, donje tačke rentabiliteta i stope elastičnosti,

• Finansijske moći

• Rentabilnosti

8. Koji su indikatori imovinskog položaja?

Indikatori imovinskog položaja su:

• Analiza strukture aktive,

• Analiza operativne imovine,

• Analiza stalne imovine,

• Analiza obrtne imovine.

9. Koji su indikatori finansijskog položaja?

Indikatori finansijskog položaja su:

• Analiza strukture pasive s osvrtom na strukturu kapitala,

• Analiza likvidnosti,

• Analiza finansijske stabilnosti,

• Analiza zaduženosti (adekvatnosti kapitala),

• Analiza solventnosti.

10. Navedite metode procjene vrijednosti preduzeća?

• Razlikujemo tri pristupa procjene vrijednosti preduzeća:

• Troškovni

• Tržišni

• Prinosni

• Troškovni pristup podrazumjeva metode: vrijednost neto imovine i likvidaciona vrijednost.

• Tržišni pristup podrazumjeva metode: uporedive kompanije, uporedive transakcije i granski multipilikator.

• Prinosni metod: kapitalizacija dobitka, metod sadašnje vrijendosti, metod sadašnje vrijednosti očekivanog neto novčanog toka.

11. Koje su metode procjene supstance preduzeća?

Metode procjene supstance su:

• Knjigovodstvena vrijednost,

• Korigovana knjigovodstvena vrijednost,

• Reproduktivna, imovinske vrijednost,

• Likvidaciona vrijednost

12. Koje su prinosne metode?

Poznate prinosne metode su:

• Kapitalizacija dobitka,

• Metod sadašnje vrijednosti očekivanog dobitka,

• Metod sadašnje vrijednosti očekivanog neto novčanog toka.

13. Koji rizici učestvuju u formiranju diskontne stope?

• U formiranju diskontne stope učestvuju sledeći rizici:

• Prinos na bezrizična ulaganja

• Premija na rizik ulaganja

• Premija rizika ulaganja u procjenjeno preduzeće

F: Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja u funkciji procjene vrijednosti

1. Po kojim vrijednostima se procjenjuju stalna sredstva namjenjena prodaji:

• Stalna sredstva namjenjena prodaji procjenjuju se po:

• Knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje.

2. Finansijska sredstva koja se drže do roka dospeća se naknadno vrednuju po:

• Amortizovanoj vrijednosti.

• Analiza okruženja u funkciji objektivne procjene vrijednosti preduzeća;

1. Navedite tri osnovne namjene procene preduzeća?

• Tri osnovne namjene procjene vrijednosti preduzeća su:

• Kupovina , integracija, fiskalne potrebe.

2.Navedite tri bitna segmenta okruženja

• Tri bitna segmenta okruženja su:

• Finansijsko ,

• Pravno i

• Tržišno.

3. Sa kojih aspekata treba sagledati okruženje?

Okruženje treba sagledati sa:

• Mikro aspekata i

• Makro aspekata

4.Navedite elemente koordinata SWOT analize?

• Unutrašnje:

snage i slabosti i

• Vanjske:

prilike i prijetnje.

5. Specifikacija zadatka vrednovanja

• Specifikacija zadataka obuhvata:

• -Identifikacija pokretne i nepokretne imovine

• -Vrednovanje imovinskih prava

• -Upotreba procjene i sva ograničenja

• -Definicija tražene vrijednosti

• -Datum procjene i datum planiranog izvještaja,

• - Određivanje djelokruga procjene izvještaja

• - Određivanje nepredvidivih okolnosti