Temeljni principi i standardi za Temeljni principi i standardi za dobru školsku prevenciju dobru školsku prevenciju

rizi čnih ponašanja i ovisnostirizi čnih ponašanja i ovisnostiProf.dr.sc. Prof.dr.sc. S.SakomanS.Sakoman

Voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama, Voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama, MZSSMZSS, , Zagreb, Vinogradska 29Zagreb, Vinogradska 29

EE--mail: mail: slavko.sakomanslavko.sakoman@@gmail.comgmail.comLabin, 2Labin, 2. i 3.studenog . i 3.studenog 2011.2011.

U lokalnoj zajednici zaštiti U lokalnoj zajednici zaštiti djece pridonosi sinergija:djece pridonosi sinergija:

� Kvalitetne represije koja smanjuje dostupnost droga (razlike u broju ovisnika po županijama su i preko 40 puta)

� Terapije koja smanjuje utjecaj “bolesnih” na zdrave i ugrožava profit kriminala

� Odgojno-obrazovnih mjera prevencije (ŠPPO)� Izvan-školske zaštite djece i mladih (osobito

rizične kategorije kroz out-reach programe)

Prevenciju svih rizičnih Prevenciju svih rizičnih ponašanja uključujući i ovisnostiponašanja uključujući i ovisnosti

� Treba uklopiti u širi okvir mjera kojom se unapređuje mentalno zdravlje djece (službe za mentalno zdravlje)

� Posebnu pozornost posvetiti djeci u riziku kojih je 10% (rizik ili po čudi ili disfunkciji obitelji)

Na koji sve na čin škola može Na koji sve na čin škola može pridonositi smanjenju potražnje za pridonositi smanjenju potražnje za

psihopsiho -- aktivnim sredstvima?aktivnim sredstvima?

PPrilago đavanjem djeci, njihovoj rilago đavanjem djeci, njihovoj razli čitosti i zadovoljavanju njihovih razli čitosti i zadovoljavanju njihovih

najvažnijih životnih potreba u procesu najvažnijih životnih potreba u procesu odrastanjaodrastanja

Škola je najbolja alternativa za Škola je najbolja alternativa za nesretnu djecu disfunkcionalnih nesretnu djecu disfunkcionalnih

obiteljiobitelji ….….

Smanjenjem frustracija, stresova, nepotrebnih opterećenja i straha od neuspjeha, a

podizanjem samopoštovanja djece,

škola silno pridonosi zaštiti mentalnog zdravlja djece i smanjenju rizičnih ponašanja

Na žalost, mnoge škole pridonose povećanju potražnje za sredstvima ovisnosti

prirodno radosna djeca vole živjeti i prirodno radosna djeca vole živjeti i lakše ih je potaknuti da čuvaju lakše ih je potaknuti da čuvaju

zdravlje i da izbjegavaju rizike koji zdravlje i da izbjegavaju rizike koji mogu ugroziti život.mogu ugroziti život.

Ako i probaju, kod njih droge u Ako i probaju, kod njih droge u prostoru memorije ne ostavljaju tako prostoru memorije ne ostavljaju tako

dubok tragdubok tragNema dobre školske prevencije ako Nema dobre školske prevencije ako

škola ne pridonosi kvalitetnom škola ne pridonosi kvalitetnom odrastanju i radosnom životu djeceodrastanju i radosnom životu djece

Djeca Djeca bez nadzorabez nadzora češće se susretnu s češće se susretnu s drogom adrogom a

nesretna, frustrirana djeca, s niskim nesretna, frustrirana djeca, s niskim samopoštovanjem sklona su riziku, samopoštovanjem sklona su riziku,

“lošem društvu”, neka uop će ne vole “lošem društvu”, neka uop će ne vole što postoje išto postoje i

ako probaju, kod njih droge ostavljaju ako probaju, kod njih droge ostavljaju dublji tragdublji trag

Koliko su hrvatske škole ugodne Koliko su hrvatske škole ugodne za djecuza djecu

� Rezultati velikog paneuropskog istraživanja

� (iz prezentacije dr Kuzman, HZJZ)

Koliko je učenika spremno priznati da voli ili ne voli školu. Onih koji izjavljuju da školu vole je u Hrvatskoj manje nego u ostalim zemljama.Učenici koji jako vole školu u Hrvatskoj i ostalim zemljama (2002. godina)

6%6%15g

5%9%13g

17%26%11g

MŽ

I četiri godine kasnije situacija se nije I četiri godine kasnije situacija se nije promijenila promijenila (2006.) (2006.) Učenici koji jako vole školu Učenici koji jako vole školu

u Hrvatskoj i ostalim zemljama (%)u Hrvatskoj i ostalim zemljama (%)

0,0 10,0 20 ,0 30,0 40 ,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90 ,0

CZ

EE

SK

F I

IT

UA

HR

BE-W AL

RU

IE

PL

LU

HU

PT

IL

W LS

US

FR

CH

DK

BE-VLG

CA

ES

LV

SE

SCT

SI

IS

MT

NL

GR

NO

BG

GL

LT

ENG

AT

RO

DE

TR

MK

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

EE

HR

SK

IT

CZ

UA

BE-WAL

SI

FR

RU

FI

HU

PT

WLS

MT

ES

DK

GR

SE

IL

LU

LV

SCT

PL

AT

BG

US

CA

BE-VLG

IE

CH

LT

DE

ENG

IS

RO

GL

NL

NO

MK

TR

11 godina (24,1%) 13 godina (8,0%) 15 godina (7,1%)

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0

EE

HR

BE-WAL

IT

CZ

FI

SE

LU

FR

SK

ES

UA

PL

SCT

RU

BE-VLG

GR

IE

DK

PT

CH

WLS

DE

LV

MT

US

GL

IL

ENG

BG

LT

CA

NL

AT

RO

NO

IS

HU

TR

SI

MK

I četiri godine kasnije situacija se nije I četiri godine kasnije situacija se nije promijenila promijenila

Učenici s dobrim ili vrlo dobrim uspjehom Učenici s dobrim ili vrlo dobrim uspjehom (%) 2006(%) 2006

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0 100,0

CZ

PT

UA

HU

FR

L T

RU

L V

BE-WAL

IT

EE

DE

BE-VL G

NL

GL

FI

US

SCT

IS

L U

CA

WL S

ENG

TR

NO

BG

PL

ES

SK

SE

MT

CH

AT

IE

DK

IL

RO

SI

HR

GR

MK

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0 100,0

UA

DE

LV

LT

FR

HU

PT

BE-W AL

CZ

IT

BE-VLG

RU

EE

LU

AT

IS

PL

NO

ES

MT

NL

FI

BG

DK

GL

US

SCT

CH

SE

CA

TR

W LS

ENG

IE

SI

IL

RO

GR

SK

HR

MK

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0 100,0

HU

FR

PT

LT

DE

UA

BE-WAL

LV

IT

ES

BE-VLG

FI

AT

DK

IS

CZ

LU

SI

NO

MT

EE

NL

PL

RU

TR

SE

GL

SCT

BG

CH

RO

CA

IE

US

GR

ENG

WLS

HR

SK

IL

MK

11 godina (89,2%) 13 godina (82,2%) 15 godina (72,4%)

No izgleda da učenici ipak ne osjećaju školu kao No izgleda da učenici ipak ne osjećaju školu kao veliki teretveliki teret

Učenici koji izjavljuju da su prilično/jako Učenici koji izjavljuju da su prilično/jako opterećeni školskim obvezama (%)opterećeni školskim obvezama (%)

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

GL

AT

DE

BE-WAL

FR

HU

NO

LV

MK

UA

WLS

RO

FI

CA

GR

SK

ES

ENG

PT

MT

TR

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0

NL

SE

AT

HR

GL

HU

BE -VLG

NO

CH

GR

LU

FR

B E-WAL

IE

MK

DK

B G

LV

SCT

DE

RO

IL

RU

IS

CZ

EE

FI

LT

ES

SK

WLS

CA

UA

SI

PL

IT

MT

PT

ENG

US

TR

11 godina (15,0%) 13 godina (28,5%) 15 godina (33,2%)

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0

DE

GL

AT

NL

FR

HU

CH

BE-WAL

BE-VLG

HR

RU

CZ

BG

DK

UA

LV

SCT

MK

SK

LU

RO

FI

EE

GR

NO

CA

IL

IE

SE

US

LT

ES

IS

SI

IT

TR

PL

MT

ENG

WLS

PT

U čemu je onda greška i što bi U čemu je onda greška i što bi mogli učiniti?mogli učiniti?

� Što bi u okviru strategije zaštite mentalnog zdravlja trebali i mogli učiniti?

� Što u reformi obrazovanja

� Kako doista na prvo mjesto svih prioriteta društva staviti brigu za djecu i osigurati im kvalitetan odgoj i obrazovanje ?

I još neštoI još nešto

� Kako ih naučiti da uživaju u učenju i da je učenje važno za njihov razvoj i život?

� Učenici imaju osjećaj da ne nauče ono “što im doista treba za posao ali i život”

� Gotovo ništa ne nauče da bi razumjeli sami sebe svoj mozak i vlastito ponašanje i funkcioniranje u zajednici

Što je zapravo dobra primarna Što je zapravo dobra primarna prevencija?prevencija?

� To je odgoj za zdravo i nerizično samozaštitno ponašanje. Znanje “o” štetnim posljedicama je u drugom planu

� U fokusu prevencije je briga za dijete i njegove potrebea ne “priča o drogama”.

� Odgoj je proces koji traje i kojim se izgrađuje konstrukt osobnosti

� Odgoj (prevenciju) provode oni koji su stalno sa djecom, njihovi odgajatelji, obitelj, škola.

Kada je riječ o odgojnom pristupuKada je riječ o odgojnom pristupu

�Važno je postići kompatibilnost i komplementarnost odgojnog pristupa u obitelji i školiPreferirati autoritativni pristup, (jasnije određivanje granica) uz, za djecu, ugodan odnosutemeljen na prihvaćanju, ljubavi i poštovanju.

Što moraju znati odgajatelji?Što moraju znati odgajatelji?

Što je Što je toto , i kako , i kako toto usaditi u usaditi u mentalni prostor djeteta, što će u mentalni prostor djeteta, što će u donošenju odluka (što u činiti?) donošenju odluka (što u činiti?)

najviše pridonijeti njegovoj najviše pridonijeti njegovoj osobnoj zaštiti u situaciji osobnoj zaštiti u situaciji

neposredne ugroženosti nekim od neposredne ugroženosti nekim od rizi čnih ponašanja?rizi čnih ponašanja?

Odgajatelji i kreatori odgojnih Odgajatelji i kreatori odgojnih programa moraju dobro poznavati programa moraju dobro poznavati

protektivne i rizične čimbenikeprotektivne i rizične čimbenikei njihov utjecaj na pokretanje samoi njihov utjecaj na pokretanje samo--

podržavajućeg procesa, koji od prvog podržavajućeg procesa, koji od prvog uzimanja vodi do ovisnostiuzimanja vodi do ovisnosti

**Prema NIDA, protektivni su:**Prema NIDA, protektivni su:

� Čvrste i pozitivne obiteljske veze

� Nadzor roditelja nad aktivnostima djece

� Jasna pravila ponašanja, granice (obitelj)

� Uključenost roditelja u život svoje djece

� Uspjeh u školovanju, dobre veze s instituc...

� Usvajanje ustaljenih normi o uporabi droga

**Rizični čimbenici:**Rizični čimbenici:

� Kaotična obitelj, poremećeni roditelji....

� Neučinkovito roditeljstvo

� Slaba vezanost dijete-roditelj

� Djeca rizična radi svoje naravi

� Neuspješno školovanje

� Loše društvo vršnjaka

� Utisak da se uporaba droga tolerira

Rizik za pojedino dijete da će Rizik za pojedino dijete da će “skrenuti” ovisi o interakciji nekoliko “skrenuti” ovisi o interakciji nekoliko

faktorafaktora

� Funkcionalnost obitelji (roditeljstvo), škole

� Bio-psihološka dispozicija djeteta

� Okruženje u kojem živi i u kojem dijete provodi slobodno vrijeme (izbor vršnjaka, dostupnost droge, trendovi u zabavi.....)

U vođenju procesa odrastanja djeteta rizik U vođenju procesa odrastanja djeteta rizik “skretanja” se značajno povećava:“skretanja” se značajno povećava:

� Ako se ne provodi ili izgubi adekvatan nadzor nad ponašanjem djeteta (važnost određivanja granica)

� Ako se djetetu ne daje istinska potpora procesu osamostaljenja (separacija u adolescenciji)

� Ako se ne uspije održati dinamika balansa između kontrole (ograničavanja “slobode”) i poticaja “na putu prema slobodi” tinejdžera

� Ako se dogodi i neuspješno rješava nastala separacijska kriza. Kada se todogađa……

Koji je temeljni preduvjet uspješnog Koji je temeljni preduvjet uspješnog održavanja kontrole (nadzora)?održavanja kontrole (nadzora)?

� Nema nadzora a niti dobrog uvida što se događa s djetetom (tinejdžerom) bez otvorene i kvalitetne komunikacije

� Komunikacija nije moguća ako je poremećen ili posve prekinut ODNOS

� Ne smije se dogoditi da verbalni konflikti rezultiraju razaranjem (prekidom) odnosa

� Dijete tada prkosi i više sluša “prijatelje”..

Modaliteti obiteljske Modaliteti obiteljske disfunkcionalnostidisfunkcionalnosti

� Teško bolesne ili razorene obitelji

� Generalno neadekvatan odgojni pristup u odnosu na individualne potrebe “normalne” djece

� Disfunkcionalnost odgoja djece “teške čudi”

� Disfunkcionalnost radi neprilagodbe odgoja u odnosu na razvojnu fazu djeteta. (problemi vezani uz separacijski proces u adolescenciji)

Rizične obitelji prepoznati i što ranije intervenirati

Tipovi rizičnih odgojnih Tipovi rizičnih odgojnih pristupa (obitelj, škola)pristupa (obitelj, škola)

� Preliberalne obitelji (nagla separacija, slab nadzor, ne postavljanje granica)

� Autoritarne (prejaka kontrola, mala autonomija, opstrukcija procesa osamostaljenja djeteta)

� Hiperprotektivne – prejake, posesivne emocije, otežana separacija

� Roditelji koji uopće nisu prisutni u životu djece, ili posve nezainteresirani, hladni ili čak zlostavljači

Poželjan odgojni pristupPoželjan odgojni pristup

� Autoritativni (što jasnije određivanje granica)

�Odnosdijete-odgajatelj utemeljen na ljubavi, poštovanju ind. prilagođavanju..

� Glavni usmjerivač prema poželjnom ponašanju djece je pohvala (ne kazna)

� Održavanje razumnog balansa između kontrole i “davanja slobode”

Tipovi osobito rizične djece, kako Tipovi osobito rizične djece, kako ih odgajati?ih odgajati?

� Motorički hiperaktivni, neobuzdano znatiželjni, vole jaka uzbuđenja (sportaši...)

� Prezahtjevni, izražen narcizam, stalno traže da im roditelji “služe” da budu u centru, žele ugodu odmah i bez odlaganja, neposlušni

� Poremećaj ponašanja praćen agresivnosti, skloni nepoštivanju normi i autoriteta, nedisciplinirani

� Povučena, preosjetljiva, depresivna, anksiozna� Pomalo čudna, teže se prilagođavaju...

Najvažnija pretpostavka za Najvažnija pretpostavka za uspješan i poželjno utjecajan uspješan i poželjno utjecajan

odgoj je:odgoj je:

Kvalitetan odnos izme đu Kvalitetan odnos izme đu djeteta i onih koji ga odgajajudjeteta i onih koji ga odgajaju

Utjecajan odgoj; dijete bez većeg Utjecajan odgoj; dijete bez većeg otpora poštuje postavljene graniceotpora poštuje postavljene granice

� Odnos odgajatelj-dijete se mora uspostaviti, njegovati, održavati

� Odnosmora biti intenzivan, ugodan i za dijete jako dragocjen (nešto što ne žele pokvariti)

� Odgajatelj mora biti pogodan objekt za identifikaciju, vrijedan poštovanja

� Samo kroz kvalitetan odnosu dijete je moguće� “usaditi” granice : što smije a što ne smijei� bez otporaprenositi znanje i iskustvo

A informiranje, znanje i strah od A informiranje, znanje i strah od štetnih posljedica?štetnih posljedica?

� Nisu dovoljni i samo po sebi (osobito kod rizičnije djece) i slabo pridonose smanjenju pojavnosti rizičnih ponašanja.

� Koji tinejdžer ne zna o štetnosti pušenja duhana, pa ipak, preko 80% će staviti cigaretu u usta

� Informiranje i strah dobivaju značaj ako se odgojemkroz odnos“pripremi teren”

Znanje Znanje -- ponašanje, kako ih ponašanje, kako ih povezati ?povezati ?

� Odgoj je presudan za organizaciju i funkcionalnost mozga koji bez otpora uči, prihvaća i već pohranjena znanja koristi za svjesni izbor ponašanja

� “Znanje” može biti pohranjeno u mozgu, ali da bi se u procesu donošenja odlukato znanje i iskustvo uzeli u obzir, potrebno je u mentalni prostor ugraditi “mehanizam” koji kontrolira taj postupak i pri tom koristi sve potrebne elemente (stvar psihologije učenja i pedagogije)

Važno naučiti djecu donositi mudre Važno naučiti djecu donositi mudre odluke (automatizirati mehanizam)odluke (automatizirati mehanizam)

� Frontoorbitalni korteks ima funkciju planiranja, uzročno-posljedičnog zaključivanja, kontrole razložnosti ponašanja, inhibicije limbičkih centara

� Elementi u procesu donošenja odluka: a) prethodno iskustvo, b) znanje, c) očekivanja, d)“pita za savjet” e) “konzultira” vlastitu savjest”, f) koristi iskustva drugih, d) vodi računa o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama.

� Za mudre odluke potrebna je i etičnost.

O čemu odgajatelj mora voditi O čemu odgajatelj mora voditi računa?računa?

� Odgoj je “davanje” a da bi mogli davati “to nešto” što djeca trebaju i očekuju od nas odraslih, to moramo imati, jer…

� ne možemo ništa dati drugom ako to nemamo, ako to nemamo u sebi.

� Dajemo samo ono što imamo i ako to želimo i znamo dati drugom.

� O tome kako djeca doživljavaju to što im “dajemo” ovisi kvaliteta ODNOSA

� O kvaliteti odnosa ovisi uspješnost “izgradnje savjesti”, usvajanja sustava vrijednosti i stavova i osjećaj odgovornosti za poštivanje postavljenih granica

A sada razmislimo dobroA sada razmislimo dobro

�Što je to što djeca žele da im dajemo, što je pretpostavka uspostavljanja i održavanja kvalitetnog, pozitivno utjecajnog ODNOSA?

�Kako potaknuti kolege u školi da na taj način razmišljaju o svojoj ulozi u životu djece s kojom rade?

I što očekuju od nas (roditelja, I što očekuju od nas (roditelja, učitelja, odgajatelja)?učitelja, odgajatelja)?

� Ljubav, poštovanje, dobrotu, brigu, pohvalu, razumijevanje, potporu, toleranciju, opraštanje, strpljenje, radost, energiju, iskrenost, darežljivost, istinu, pravednost, nadu, autoritet, smisao.......

� Naše vrijeme, znanje, vještine, iskustvo, kune.....

Što često, na žalost, dobivaju?Što često, na žalost, dobivaju?

� Nemir, svađe, nestrpljivost, ne toleranciju, ne razumijevanje, grubost, laž, licemjerje, nepravdu, bol, strahove, depresiju, nepoštivanje, škrtost, nebrigu, neuspjeh, naš gubitak smisla u životu....

� Nemamo vremena. Sve drugo je važnije� Neznanje, loša iskustva� Ne postojimo u njihovom životu

..i kako se tada osjećaju, kako ..i kako se tada osjećaju, kako reagirajureagiraju

� Djeca su nesretna, frustrirana

� Iz takvog odnosa žele što prije otići (kuda?)

� Riječi odgojitelja koji ih čini nesretnim nemaju težinu, a izazivaju prkos, otpor

� Osjećaj odgovornosti za poštivanje granica ne postoji (svejedno im je)

� Granice poštuju samo dok i ako postoji strah od posljedica (strah često nestaje u adolescenciji)

Djeca znajuDjeca znaju

� Da ne poštivanje granica može ugroziti njihov odnos s odgajateljem i to im stvara nelagodu

� Očuvati kvalitetan odnos, to nešto važno i dragocjeno, o čemu mnogo toga ovisi u njihovom životu, nije moguće ukoliko grubo probijaju postavljene im granice.

� Djeci nije svejedno i pri pomisli “što bi se moglo dogoditi ako..”, jer tada osjećaju strah od gubitka….

Kvalitetan odnos je temeljna Kvalitetan odnos je temeljna pretpostavkapretpostavka

koja osigurava da u mentalni prostor koja osigurava da u mentalni prostor djeteta uspijemo usaditi i izgraditi djeteta uspijemo usaditi i izgraditi mehanizam mehanizam (“savjest”)(“savjest”) koji im koji im

iznutraiznutra govori;govori;što se smije a što što se smije a što ne ne

odnosno da u odlukama za odnosno da u odlukama za ponašanje pitaju i slušaju svoju ponašanje pitaju i slušaju svoju

savjest (ne listu) savjest (ne listu)

�NE lista ne smije biti dugačka i svako NE mora biti jasno definirano

“DA” odgoj daje slobodu ali i “DA” odgoj daje slobodu ali i šansu da dijete usvoji “NE”šansu da dijete usvoji “NE”

� U šumi “ne pristupa”, ukoliko je to prevalentni tip odgoja, zagubiti će se onih nekoliko, po život najvažnijih “NE” koji zapravo definiraju ono što nazivamo GRANICA.

� Zato je isplativije djeci davati do znanja da je većina njihovih ponašanja dobra i prihvatljiva.

� Zato je važno upućivati im poruke utemeljene na “DA” načelu što daje osjećaj slobode i zadovoljstva u komunikaciji, a smanjuje prkos.

� Tada su znatno veći izgledi da će djeca usvojiti “NE listu” i poštivati granice i ispunjavati naša očekivanja.

Za dobar odgoj potrebna je Za dobar odgoj potrebna je “osoba” ali i tehnika odgajatelja“osoba” ali i tehnika odgajatelja

� Tehnika se uči, potrebno znanje i iskustvo

� Osobnost se gradi i permanentno mijenja (na bolje ili gore….). Nitko nije savršen…

� Dužnost je odgajatelja samokritički preispitivati i procjenjivati vlastitu osobnost, suočavati se sa “istinom” o sebi i mijenjati se, na bolje dakako.

� Dobro je pitati i onu drugu stranu (učenike) kako “nas” doživljavaju, sve naše ++ ali i - - (primjer)

Temeljni cilj odgoja je izgradnja dobro Temeljni cilj odgoja je izgradnja dobro organiziranog konstrukta osobnostiorganiziranog konstrukta osobnosti

� 1. čvrsta, svjesno samokontrolirana osobnost, uspostavljen centar moći “ JA” (funkcijafrontoorbitalnog korteksa..)

� 2. savjest(jasna “NE LISTA”) utemeljena na poželjnom sustavu vrijednosti

� 3. sposobnost donošenja i provedbe kvalitetnih (mudrih) odluka, sukladnih savjesti (izbjegavanje nelagode vezane uz osjećaj krivnje)

� 4. izgrađena osobakoja ima snagu odupirati se pritisku “iznutra” ali i izvana u odnosu na štetna ponašanja od kojih očekujemo neposrednu ugodu

Pohvala, ohrabrivanje i Pohvala, ohrabrivanje i očekivanje “nagrade” ispred očekivanje “nagrade” ispred

svega a svega a nene strah od posljedica strah od posljedica (kazna),(kazna), moraju biti glavni moraju biti glavni

usmjerivači poželjnog ponašanja usmjerivači poželjnog ponašanja djecedjece

Poštivanje granica mora biti Poštivanje granica mora biti utemeljeno utemeljeno

na “strahu iz ljubavi”na “strahu iz ljubavi”

STRUKTURA ŠKOLSKOG PROGRAMA PREVENCIJE

OVISNOSTI

Program od 10 točaka

U kreiranju školske prevencije U kreiranju školske prevencije treba znati odgovoriti na pitanja:treba znati odgovoriti na pitanja:

� U kojoj mjeri škola može pridonijeti smanjenju ovisničkih ponašanja poboljšanjem kvalitete života djece tijekom školovanja?

� I koliko provođenjem posebnih mjerau okviru programa Školske prevencije ovisnosti (ŠPPO)?

� Kako te mjere integrirati u odgojno-obrazovni proces?

� Tko su nositelji tih aktivnosti?

Školska prevencija ovisnosti je Školska prevencija ovisnosti je kontinuirana aktivnost kontinuirana aktivnost

ŠPPO je prvi stup državnog sustava prevencije.� Mora biti integralno dio odgojno-obrazovnog

procesa (ŠPPO integriran u plan i program)� Mora se provoditi kontinuirano� Mora biti prilagođena dobi i vrlo heterogenoj

populaciji učenika� Edukacijom zahvatiti sve modalitete ovisničkih

ponašanja (pušenje, alkohol, droge, kocka….) � Mora vrlo rano i učinkovito djelovati na rizične

učenike (već između 4 i 10 godine života)

Prednosti školske prevencije u Prednosti školske prevencije u odnosu na “vanjske” projekte..odnosu na “vanjske” projekte..

� Jedino škola može osigurati povećanje nacionalnog standardazaštite djece provodeći zdravstveni odgoj

� Obuhvat potpun jer sva djeca idu u školu, dovoljno dugo su izložena mogućnosti utjecanja (odgoj)

� Preko škole je jedino moguće značajnije utjecati na većinu roditelja

� Nositelji ŠPPO su stručnjaci školskog sustava� Svaki drugi pristup ne osigurava obuhvat ukupne

populacije i dovoljan INTENZITET utjecaja

**Projekti, kampanje, “izvana”**Projekti, kampanje, “izvana”

� Traju dok je novca. Više pokrivaju interese (komercijalne, političke…) onih koji ih pokreću nego potrebe djece

� Ne mogu osigurati potreban obuhvat populacije i kontinuitet

� Teško je kontrolirati kvalitetu� Šarolikost pristupa stvara konfuziju � Marginalizira se i demotivira škola� Projekti su važni za inovacije i testiranje modela

Važna je i izvanškolska Važna je i izvanškolska prevencijaprevencija

� Podrazumijeva skup mjera i programa kojima se na vrlo lokalnoj razini osigurava:

� - što kvalitetnije i ne rizičnije provođenje slobodnog vremena djece i mladeži

� - aktivna zaštita visoko rizičnih (our-reachi drugi programi)

ŠPPO ima svoju formu i sadržaj ŠPPO ima svoju formu i sadržaj

� Potrebna je vještina i kreativnost u procesu implementacije pojedinih elemenata ŠPPO

� Koliko sati satova razredne zajednice, što i kako odrađivati unutar pojedinih predmeta?

� U kojoj mjeri koristiti vanjske stručnjake?� Kako prilagoditi mjere u odnosu na uzrast djece?� Kako otkriti i pomoći najrizičnijoj djeci?

Djeca moraju osjetiti da to što radimo utječe na njihove stavove i ponašanja u svezi ovisnosti

Sadržajni elementi ŠPP (RH)Sadržajni elementi ŠPP (RH)

� 1. Mjere koje se odnose na sve učenike

� 2. Dodatne mjere za rizične

� 3. Stalna edukacija aktera školske prevencije, koordinacija s drugim elementima programa, evaluacija, suradnja s drugim institucijama lokalne zajednice (točka 10.)

Škola, u koju djeca odlaze i iz nje Škola, u koju djeca odlaze i iz nje se vračaju radosna silno se vračaju radosna silno

pridonosi smanjenju potražnje pridonosi smanjenju potražnje drogadroga

Važno je kreirati ugodnu Važno je kreirati ugodnu atmosferu u školskom miljeuatmosferu u školskom miljeu

Mjere za sve učenikeMjere za sve učenike

� 1. Osigurati da škola bude ugodan milje te da pridonosi životnoj radosti i samopoštovanju sve djece

� 2. Osnažiti vezu škola-roditelji, stručno pomoći uspješno roditeljstvo

� 3. Učenje životnih vještina� 4. Informiranje, usađivanje potrebnih znanja u

svezi droga, posebno o štetnim posljedicama� 5. Doprinos kvalitetnijem provođenju slobodnog

vremena učenika

Dodatne mjere za rizične:Dodatne mjere za rizične:

� 6. Diskretni personalni zaštitni programi (moraju djelovati već u vrtićima)

� 7. Razredna zajednica-terapijska zajednica

� 8. Rano otkrivanje konzumenata, ovisnika, suradnja u njihovom tretmanu

� 9. Otkrivanje i suzbijanje preprodaje droga u školi, oko škole, briga za “izbačene”....

Zaključna točka 10. Zaključna točka 10. Svaka Svaka škola treba:škola treba:

� Osigurati kontinuiranu edukaciju i motivaciju svojih stručnjaka za provođenje ŠPPO

� Voditelj ŠPPO svake škole treba sudjelovati u koordinaciji rada s drugim školama i institucijama (na prvom mjestu ZJZ, Službe za ment. zdravlje i prevenciju ovisnosti)

� Kontinuirano provoditi evaluaciju ŠPPO� Osiguravati suradnju s vanjskim stručnjacima� Surađivati s drugim institucijama lokalne zajednice� Prirediti svake godine Izvješće za svaku od 10 točaka

Hvala na pažnji