HRVATSKI ZAVOD ZAPOLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU

Lada Bičak

Marijo Car

Antun Kotlar

Višnja Šimunović

Zagreb, sije 2008.čanj

MASLINATEHNOLOŠKE SMJERNICEZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU

Tehnološke smjernice zaintegriranu proizvodnju maslinaizradili:

Recenzija:

Fotografije:

Tehni

mr. sc. Lada BičakMarijo Car, dipl. ing.

Višnja Šimunović, dipl. ing.

mr. sc. Pavle Bakariprof. dr. sc. Bogdan Cvjetković

Lada Bi

Antun Kotlar, dipl. ing.

ć

čakMarijo CarGordana DragunNenad Hrelja

čićAntun KotlarGordana Ko ć-SilovFranko Marinović

Vanda Čuljat, dipl. ing.

Ivan Martinčić, prof.

Birotisak d.o.o., Zagreb

Hrvatski zavod za poljoprivrednusavjetodavnu slu

čićeva 9/III, ZagrebTelefon: 385 (0)1 4882 700e-mail: hzpss@hzpss.hrhttp://www.hzpss.hr

1000 primjeraka

Ivo JurasMarina Kocijan

žari

žbuKa

Marijać

Stanislav

Ševaršnja Šimunovi

ŠtambukVi

čki urednik:

Lektor:

Tisak:

Nakladnik:

Naklada:

Zagreb, siječanj 2008.

CIP zapis dostupan u računalnom kataloguNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebupod brojem 650782ISBN 978-953-6763-21-4

3

SADRŽAJ

1. Najmanja veličina maslinika

6. Osnovna načela integrirane zaštite

7. Integrirana zaštita od bolesti i štetnika

8. Integrirana zaštita od korova

9. Integrirana zaštita od glodavaca

...................................................................7

2. Podizanje maslinika2.1. Ekološki uvjeti

2.1.1. Pedološki uvjeti2.1.2. Klimatski uvjeti

2.2. Održavanje prirodne ravnoteže

3. Izbor sadnog materijala3.1. Izbor sorte

3.1.1. Preporučene sorte maslina3.1.2. Opis preporučenih sorata maslina

4. Načini proizvodnje4.1. Gospodarenje tlom4.2. Podizanje maslinika

4.2.1. Razmak i gustoća sadnje4.2.2. Uzgojni oblici

4.3. Rezidba4.3.1. Formiranje uzgojnog oblika4.3.2. Rezidba na rod

4.4. Obrada tla4.5. Gnojidba

4.5.1. Gnojidba prije sadnje4.5.2. Gnojidba pri formiranju uzgojnog oblika4.5.3. Gnojidba na rod

4.6. Navodnjavanje

5. Berba

10. Dnevnik radova i zapažanja u masliniku10.1. Opći podaci o maslinaru i masliniku10.2. Zapažanja u masliniku10.3. Praćenje fenofaza u masliniku10.4. Gnojidba maslinika10.5. Agrotehnika10.6. Primjena sredstava za zaštitu bilja u masliniku

11. Literatura

..................................................................................7

..................................................................................7

.................................................................7

.................................................................8

.....................................................8

..........................................................................9

........................................................................................9

..............................................9

..................................9

.................................................................................14

........................................................................14

.......................................................................14

...............................................15

....................................................................15

..........................................................................................15

...........................................15

.................................................................15

.......................................................................................16

.........................................................................................16

.....................................................16

......................16

...............................................................17

...............................................................................17

..........................................................................................18

......................................................19

...............................................21

................................................................32

..........................................................33

............................................34

..........................................34

................................................................35

..................................................36

......................................................................37

..................................................................................37

.......................38

..........................................................................................39

PREDGOVOR

Proizvodnja maslina i maslinova ulja uvijek je bila odlična nadopunaturističkoj djelatnosti. Promjenom načina gospodarenja, osobito boljimiskorištavanjem postojećih resursa i kapaciteta, unapređenjem tehnologijeproizvodnje, u smjeru integrirane proizvodnje može se poboljšati postojećestanje. Veliki broj maslinika je nakon domovinskog rata obnovljen. Većinu tihmaslinika još uvijek proizvođači obrađuju na ekstenzivan, tradicionalan način,no posađen je i ne mali broj maslinika u kojima će se proizvoditi intenzivno i odkojih očekujemo još bolje proizvodne rezultate. Proizvodnja, prerada i trženjevisokokvalitetnih maslinovih ulja danas je i u nas posao koji pruža egzistencijuobiteljima u priobalju i na otocima. Proizvođači, koji se odluče proizvoditi pointegriranim principima, moraju neprestano pratiti novosti, koje donosiznanost i struka na terenu.

Krovna udruga, koja promiče integriranu proizvodnju voća kod nas je"Hrvatska udruga za integriranu proizvodnju voća Ivan Ciglar". Proizvođačivoća članovi Udruge, koji poštuju tehnološke smjernice za integriranuproizvodnju voća, nakon kontrole mogu ostvariti potvrdnicu i deklarirati svojemasline i maslinovo ulje kao proizvod proizveden po principima integriraneproizvodnje.

Ova brošura nastavak je rada HZPSS-a na informiranju proizvođačamaslina. U izradi tog materijala pomogla nam je knjiga “Upute za izradutehnoloških smjernica za integriranu proizvodnju nekih povrtnih i voćnih vrstate vinove loze“, pripremljena u suradnji s Institutom za mediteranskupoljoprivredu iz Barija, a financirana od strane Ministarstva vanjskih poslovaRepublike Italije i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva ivodnoga gospodarstva.

Tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju maslina donijet ćeproizvođačima i savjetodavcima nove poglede na proizvodnju maslina, koja jedanas standard u razvijenom svijetu. Tehnološke smjernice za integriranuproizvodnju samo su prvi korak prema integriranoj proizvodnji i prodajiproizvoda s potvrdnicom integrirane proizvodnje.

Ravnatelj HZPSS-adr. sc. Ivan Katalinić

5

7

1. NAJMANJA VELIČINA MASLINIKA

2. PODIZANJE MASLINIKA

Ukupna površina maslinika, koju proizvođač prijavljuje za kontrolu, morabiti najmanje 0,5 ha. Najmanja veličina pojedinačnog maslinika mora biti 0,1ha i mora biti posađen u najmanje dva reda. Na hektaru mora biti najmanje200 maslina.

Prije podizanja maslinika moraju biti zadovoljeni:

• uvjeti okoline;

• organizacija gospodarstva;

• tehnički i logistički čimbenici (mehanizacija, tržište, skladišta, mogućnostprijevoza itd.);

• tehnološka pomoć.

Svi ti parametri ulaze u pripremu gospodarstva za proizvodnju određenihsorata maslina.

Sadni materijal mora biti zdrav, kvalitetan i deklariran prema Zakonu osjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

Uzgojni oblik mora osiguravati intenzivno osvjetljenje svih dijelovakrošnje, dopustiti jednakomjernu primjenu sredstava za zaštitu bilja iolakšati rad pri rezidbi i berbi.

Za uzgoj maslina treba uzeti u obzir sljedeće čimbenike:

• odgovarajuće tlo za uzgoj;

• dostatan temperaturni prag.

Maslinik treba biti udaljen najmanje 500 m od smetlišta, industrijskih iostalih zagađivača. Primjereni su oni položaji:

koji su osunčani, otvoreni, prozračni, s manjom opasnošću od mraza;

koji odgovaraju zahtjevima pojedinih sorata maslina.

Izbjegavati treba zatvorene vrtače i udoline te položaje s jakim udarimavjetra.

Maslina pripada u manje izbirljive kulture s obzirom na tlo. Osjetljiva je naslabu prozračnost tla i suvišak vode u tlu. Stoga je ne treba uzgajati na teškimglinenim nepropusnim tlima, na tlima s visokom podzemnom vodom te napješčanim tlima.

Maslina je kalcifilna kultura te voli tla bogata kalcijem.

• Dubina tla: najmanje 50 cm;

• propusnost tla: propusna tla s dobrim kapacitetom za vodu i dobrimotjecanjem površinskih voda;

2.1. Ekološki uvjeti

2.1.1. Pedološki uvjeti

�

�

8

sastav tla: tekstura tla od pjeskovito ilovaste, ilovaste do ilovasto glinene;pH tla: 6,5 - 8,2;

Minimalne apsolutne temperature: ne ispod -8 do -12 °C.

električna provodljivost: ispod 2,5 dS/m.

Klimatski uvjeti znatno utječu na rast i razvoj maslina i na njihovozdravstveno stanje. Maslina je kultura koja odolijeva duljim sušnimrazdobljima. Ne valja saditi maslinike u područjima gdje se tijekom jeseni iproljeća temperature naglo spuštaju, jer je maslina tada u osjetljivim fazamavegetativnog i generativnog rasta i razvoja.

2.1.2. Klimatski uvjeti

2.2. Održavanje prirodne ravnoteže

PREPORUČENO Primjenjivanje agrotehničkih, biotehničkih, bioloških ikemijskih mjera zaštite bilja prihvatljivih za okoliš.

Primijeniti najmanje jednu od sljedećih mjera:• ispuštanje korisnih kukaca (biološka borba);• održavanje neobrađenih površina (najmanje 3 % od

površine maslinika) kao skloništa za korisne kukce;• formiranje živih ograda;• izrada kućica ili drugih skrovišta za korisne kukce;• izrada gnijezda za ptice koje se hrane štetnim kukcima.

OBVEZATNO

Gnijezdo Foto: Marija Ševar

9

3.1. IZBOR SORTE

PREPORUČENO

Izbor sorte važan je za postizanje visokokvalitetnestandardizirane proizvodnje.Pri izboru sorata masline treba uzeti u obzir sljedećekarakteristike:

Kvalitativna svojstva plodova i njihova otpornost naštetočinje prioriteti su u izboru sorte.

• prilagođenost prisutnim ekološkim čimbenicima;• rodnost;• organoleptična svojstva ulja;• veličina ploda;• otpornost na udarce pri berbi i pakiranju;• vrijeme cvatnje i dozrijevanja plodova;• osjetljivost na biljne bolesti i štetnike.

3.1.1. Preporučene sorte maslina

3.1.2. Opis preporučenih sorata maslina

Preporučuju se sljedeće sorte masline: oblica, dubrovačka bjelica, lastovka,drobnica, uljarica, mezanica, levantinka, buža, karbonaca, buža piranska,istarska bjelica (bianchera), leccino, coratina, pendolino, itrana, ascolanatenera, s. caterina i dr.

je autohtona dalmatinskasorta. Najzastupljenija je sorta u nasjer dobro podnosi sušu, vjetrove ihladnoću, a uspijeva i na plitkim škrtimtlima. Daje ulje visoke kakvoće, azahvaljujući velikom plodu s konziste-tnom pulpom dobra je i za konzervi-ranje kao zelena i zrela maslina.Razvija srednje bujnu kuglastu

Oblica

3. IZBOR SADNOG MATERIJALA

Maslinici se podižu sadnjom deklariranog sadnogmaterijala proizvedenog i deklariranog sukladno Zakonu osjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sortipoljoprivrednog bilja.Sadnja vlastitog sadnog materijala nije dopuštena.Zabranjeno je cijepljenje na mjestu bez uporabedeklariranih podloga i plemki.Uporaba genetski modificiranog sadnog materijala (GMO)zabranjena je.

OBVEZATNO

Oblica

10

krošnju. Slabo je samooplodna, adobrim oprašivačima pokazale su sesorte drobnica, levantinka, piculja,sitnica i paštrica. Prema dozrijevanjurana je sorta, od cvatnje do zriobepotrebno joj je oko 160 dana. Plod jevrlo osjetljiv na napad maslinine muhe,a na paunovo oko i bakterijski raksrednje je otporna.

uzgaja seisključivo kao uljarica. Ulje joj je vrlodobre kvalitete. Razvija visoko deblo suspravnom srednje bujnom krošnjom.Srednje je samooplodna. Plod jejajasto eliptičan, simetričan, prosječnetežine oko 3 grama, randman je mesaoko 83 %, a postotak ulja i do 22 %.Prema dozrijevanju srednje je ranasorta, od cvatnje do zriobe potrebno jojje oko 180 dana. Slabo je otporna napaunovo oko, a dobro na trulež drva ibakterijski rak. Odgovaraju joj položajizaklonjeni od hladnoće.

je autohtona sortazapadnoga dijela otoka Korčule, gdje jei vodeća sorta. Redovito i obilno rađasvake godine, randman je ulja visok, ido 24 %, a ulje je karakterističnoggorkastog ukusa, koji potječe odvelikog sadržaja polifenola, što jeizraženije u sušnijim godinama i uranijoj berbi. Razvija srednje bujnostablo, okruglasto savijene krošnje.Dostatno je samooplodna, a dobar jojje oprašivač sorta drobnica. Lastovkaje izrazito otporna na jaku i dugotrajnusušu, a osjetljiva je na hladnoću.Srednje je otporna na paunovo oko, avrlo osjetljiva na bakterijski rak.

također jeautohtona sorta otoka Korčule. Nazapadnom dijelu druga je pozastupljenosti jer redovito rađa, dajevrhunsko ulje te je dobar oprašivač zalastovku i oblicu. Razvija uspravno,bujno stablo rijetke krošnje. Dobro je

Dubrovačka bjelica

Lastovka

Drobnica korčulanska

Dubrovačka bjelica

Lastovka

Drobnica korčulanska

Oblica

11

otporna na sušu, vjetrove i zimu. Vrloje osjetljiva na paunovo oko, a otpornaje na bakterijski rak i trulež drvamasline.

pripada među zastuplje-nije sorte na Dubrovačkom primorjuzbog redovitog roda i visokograndmana ulja, koje je vrlo dobrekakvoće. Razvija gustu tamnozelenukrošnju visokog rasta. Plod jeokruglast, blago asimetričan, pros-ječne težine 2,7 grama. Uljaricapripada u kasne sorte dozrijevanja idobro je samooplodna. Dobro jeotporna na paunovo oko i trulež drva, avrlo dobro na bakterijski rak.

autohtona je sortaDubrovačkoga primorja, voli zaštiće-nije položaje i dublja tla, jer jeosjetljiva na sušu i studen. Odlikuje seprirodno niskim rastom te karakteris-tičnom krošnjom. Plod je okroglast,prosječne težine oko 3 grama, a dobroje samooplodna. Plod mezaniceosjetljiv je na maslininu muhu, a drvona trulež. Srednje je otporna napaunovo oko i bakterijski rak.

potječe s otoka Šolte,a u zadnje se vrijeme jako širi njezinareal uzgoja, jer se preporučuje kaodobar oprašivač za oblicu. Razvijasrednje bujno razgranato stablo.Redovito i dobro rađa, a plodovi su ugrozdovima. Prosječna je težina plodaoko 4 grama. Slabo je otporna napaunovo oko, zbog mekog drva trpiznatne napade granotoča i potkornjakate je slabije otporna na hladnoću i sušu.

istarska autohtona sorta kojarazvija srednje bujna stabla. Plod jesrednje veličine i dozrijeva početkomstudenoga. Daje ulje odlične kakvoće.Jedna je od najotpornijih sorti nahladnoću, a osjetljiva je na napadmaslinine muhe, moljca i paunova oka.

Uljarica

Mezanica

Levantinka

Buža

Uljarica

Mezanica

Levantinka

Buža

12

Karbonaca

Istarska bjelica (bianchera)

Leccino

- karbunćela (vjero-jatno ista sorta) je sorta zadarskogpodručja, a podrijetlom je iz Italije.Razvija jako stablo karakterističnekrošnje, s mnogo dugih i obješenihgrančica. Rodi redovito i obilno tedozrijeva vrlo rano, ali plod drži dugona stablu. Težina je ploda od 2 - 2,5grama i može dati do 22 % ulja.

razvija umjereno bujna stabla. Dobro iredovito rodi te daje visok randmanulja (do 24 %). Plodovi su srednjeveličine i dozrijeva kasno. Međunajotpornijim je sortama na hladnoću.

uljarica je podrijetlom izItalije (Toscana). Od introduciranihsorata po zastupljenosti je na prvommjestu. Razlog takvoj proširenosti jesuredovita i dobra rodnosti, otpornost naniske temperature. Stablo je dosrednje bujno, sa širokom i razgra-natom krošnjom. Traži plodna i dubokatla. Autosterilna je sorta te zahtijevasadnju oprašivača u nasadu kao što supendolino i frantoio. Plodovi su teškioko 2 - 2,5 grama, rano i ujednačenodozrijevaju. Daje niže randmane, alivrlo kvalitetno ulje. Relativno jeotporna na paunovo oko, a osjetljiva jena maslinina svrdlaša.

Coratina cijenjena je uljarica sjuga Italije. Razvija srednje bujnastabla s tankim rodnim grančicama.Stranooplodna je sorta te joj trebaosigurati oprašivače u nasadu, kao štosu leccino, frantoio i pendolino. Plodovisu veliki, oko 4 grama, dugo se drže nastablu te vrlo kasno dozrijevaju. Vrlo jeosjetljiva na paunovo oko. Iako sedobro prilagođava različitim ekološkimuvjetima, preporučuje se da se sadi natoplijim položajima i dubokim tlima.

Karbonaca

Istarska bjelica (bianchera)

Leccino

Coratina

Pendolino

Itrana

Ascolana tenera

Cucco

preporučuje se isklju-čivo kao oprašivač mnogih sorata.Srednje je osjetljiva na hladnoću, a vrloosjetljiva na bakterijski rak.

podrijetlom je iz Italije.Zahvalna je crna sorta za konzer-viranje, odlično podnosi niske tempe-rature te obilno i redovito rađa. Plod jekrupan, 3 - 5 grama, a također daje ikvalitetno ulje.

najrasprostra-njenija je sorta na svijetu za stolnupotrošnju, i to uglavnom zelena.Odlikuje se izrazito velikim (8 - 10grama) i ukusnim plodom. Otporna jena hladnoću, a vrlo osjetljiva na napadmaslinine muhe i bakterijski rak. Boljerezultate daje uz oblicu i picholine kaooprašivače te uz navodnjavanje.

također je sorta iz susjedneItalije. Plod je težak oko 6 grama,dobar za zeleno i naročito za crnokonzerviranje. Dobro i redovito rađa,otporna je na studen, osrednje jeotporna na paunovo oko, a slabootporna na bakterijski rak.

Itrana

Ascolana tenera

Cucco

Pendolino

13

14

4. NAČINI PROIZVODNJE

4.1. GOSPODARENJE TLOM

PREPORUČENO

Prije podizanja maslinika svakako je potrebno obavitifizikalno - kemijsku analizu tla.

Priprema tla za uzgoj maslina temelj je proizvodnje. Morase obaviti pažljivo, potrebna je duboka obrada tla da serazbiju nepropusni slojevi tla i popravi vodozračni odnos.Ako je tlo slabo procjedito, potrebno ga je drenirati.Priprema tla zahtijeva pravilne zahvate pri obradi radidobrog gospodarenja vodnim resursima, da bi se spriječilonakupljanje vode, zagušenje korijena i/ili otjecanje vode,što rezultira erozijom tla.

4.2. PODIZANJE MASLINIKA

PREPORUČENO

Preporučljivo je saditi maslinik krajem jeseni da bi sesmanjio stres pri sadnji.Tlo ne smije biti previše vlažno. Preporučljivo je zalitimasline nakon sadnje, bez mehaničkog zbijanja, zbogboljeg sljubljivanja tla sa sadnicom.Dubina sadnje mora biti usklađena s visinom sadnice uzemlji kontejnera. Pri sadnji cijepljenih sadnica, mjestocijepa se ne smije prekriti tlom.

Picholine

Picholine vrlo je kvalitetna sorta zakonzerviranje zelenih plodova, apodrijetlom je iz Francuske. Razvijasrednje bujno stablo s gustomkrošnjom. Dobro je samooplodna teredovito i dobro rađa, pogotovo ako jena dubokim plodnim tlima napoložajima zaštićenim od hladnoće.Plodovi su krupni (3,5 - 5 grama) i beruse zeleni u listopadu za konzerviranje.Picholine je u našim uvjetima osjetljivana bakterijski rak, a nešto manjeosjetljiva na maslininu muhu i paunovooko. Navodnjavanjem se postiže plodvisoke kakvoće.

15

4.2.2. UZGOJNI OBLICI

PREPORUČENO

Preporučuje se nizak uzgojni oblik, koji je potrebnoodržavati tako da se stvore mikroklimatski uvjetinepovoljni za razvoj korova i štetnih kukaca. Olakšana jeberba i zaštita.Masline se mogu pustiti da rastu u svojoj prirodnoj veličiniuz minimalnu rezidbu. Preporu zgojni oblikotvorena vaza, monokonični ili grmolik oblik.Uzgojni oblik potrebno je uskladiti s bujnošću sorte.

čuje se u

4.3. REZIDBA

4.3.1. FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA

PREPORUČENO Rezidba je različita, ovisno o uzgojnom obliku.

4.3.2. REZIDBA NA ROD

PREPORUČENO

Rezidbom treba izjednačiti vegetativni i generativni rastbiljaka, pri čemu treba nastojati zadržati uzgojni oblik tepoticati biljku na redovito i zadovoljavajuće zametanjeplodova.Ostaci od rezidbe trebaju se ukloniti spaljivanjem, kad sena njima nalaze uzročnici biljnih bolesti i štetnici ili se videznakovi zaraze. U protivnom dobro ih je usitniti i koristitiza obogaćivanje tla organskom tvari.

4.2.1. RAZMAK I GUSTOĆA SADNJE

PREPORUČENO

Raspored sadnica mora biti u skladu s konfiguracijomterena. Razmak sadnje ovisi o sorti, uzgojnom obliku, tlu iklimatskim uvjetima. Krošnje stabala maslina, kadadostignu punu veličinu, ne smiju se preklapati. Pregustasadnja može umanjiti rezultat proizvodnje, a prerijetkaneekonomično iskorištava prostor. Preporučuje se sadnja urazmacima između 6 x 8 m i 6 x 7 m (208 - 238 biljaka/ha).Ako je moguće, redovi trebaju biti orijentirani sjever - jug,jer je tada najbolje prodiranje svjetlosti u sve dijelovekrošnje.

Maksimalan broj biljaka jest 340/ha.OBVEZATNO

16

4.5. GNOJIDBA

4.5.1. Gnojidba prije sadnje

PREPORUČENO

Treba izraditi plan gnojidbe nakon fizikalno-kemijskeanalize tla. Važno je obaviti pripremne analize tla zasvaku parcelu posebno.Analize se moraju ponavljati svakih pet godina da bi seutvrdili sljedeći parametri:

Plan gnojidbe treba izvesti uz savjetodavnu pomoć,uzimajući u obzir analizu tla i podizanje nasada.Da bi se smanjio rizik od ispiranja, potrebno je dušikdodavati u nekoliko obroka, nikad ne prije podizanjanasada. U meliorativnoj gnojidbi ne dodaje se dušik, a ugnojidbi pri sadnji daje se u obliku NPK gnojiva.

• fizikalni sastav;• % organske tvari;• pH;• električna provodljivost tla;• mikroelementi i makroelementi (N, P, K);• % aktivnog vapna.

4.5.2. Gnojidba pri formiranju uzgojnog oblika

PREPORUČENO

Gnojidba treba ubrzati formiranje krošnje i razvojkorijenova sustava.Temeljna je dušična gnojidba u više navrata. U prvojgodini poslije sadnje gnoji se tri puta, svakih 20 - 25 dana,počevši od svibnja. U drugoj godini i idućim godinamagnoji se početkom proljeća i početkom ljeta. To je najboljeobaviti zajedno s navodnjavanjem.Za gnojidbu fosforom i kalijem treba se držati preporukakemijske analize.

4.4. OBRADA TLA

PREPORUČENO

Obrada tla u masliniku mora biti usmjerena na održavanjeplodnosti i vlažnosti tla.Tla pokrivena niskom tratinom olakšavaju berbu isprječavaju eroziju tla.Obradu tla treba svesti na 2 - 3 obrade godišnje, i to takoda se ne poremete vodozračni odnosi u tlu.

17

4.5.3. Gnojidba na rod

OBVEZATNO

Maksimalne količine hraniva tijekom vegetacije jesu:

Količine hraniva moraju se smanjiti 20 % ako se dajuputem sustava za navodnjavanje.

Preporučljivo je osigurati organsku tvar, takođergnojenjem, koja obogaćuje tlo, poboljšava strukturu ismanjuje iscrpljenost tla, ali treba paziti da ne sadržiteške metale i druge opasne spojeve, koji mogu zagadititlo.

Zelena gnojidba leguminozama (djeteline, lupina,lucerna, …) osnova su dobre gnojidbe. Sjetvu trebaobaviti rano tijekom zime i zaorati tijekom proljeća. Zazelenu gnojidbu također je dobro miješati trave ili sijatigotove smjese različitih vrsta.Preporučuje se zaorati zelenu masu tijekom ožujka -travnja, ali nikada nakon cvatnje.Izvrsni rezultati dobiveni su i zaoravanjem korovne flore.

• 180 kg /ha N;• 65 kg /ha P O ;

• 160 kg/ha K O.2 5

2

Organska gnojiva i poboljšivači:

Zelena gnojidba:

4.6. NAVODNJAVANJE

PREPORUČENO

Navodnjavati je potrebno u kritičnim razdobljima razvoja irasta maslina. Maslina je najosjetljivija na nedostatakvode:

Prosječni volumen sezonskog navodnjavanja iznosi 1600do 3000 m /ha.Preporučuje se metoda navodnjavanja kapanjem.Kapaljke moraju biti udaljene 25 - 50 cm od debla, ovisnoo veličini maslina.

• pred cvatnju;• tijekom zametanja plodova i odrvenjavanja koštice;• tijekom rasta mesa ploda.

3

Sustav površinskog natapanja ili kišenja nije dopušten.OBVEZATNO

18

5. BERBA

PREPORUČENO

Optimalni rok berbe za stolne zelene masline jest kadzelena boja pokožice blijedi i prelazi u žućkastu, a za crnemasline kad su plodovi u zreloj fazi. Uljarice se beru kadje trećina plodova zelenožute boje, trećina ljubičasta, atrećina crna.

Beru se isključivo zdravi i neoštećeni plodovi. Ne dopuštase skupljanje plodova s tla. Stolne sorte beru se ručno uplitke drvene ili plastične kutije u kojima se itransportiraju. Plodovi uljarica beru se ručno ili strojno umreže prostrte na tlo. Zatim se ubrani plodovi s mrežasabiru u plastične kutije šupljikavih stijenki za transport.Ubrane plodove treba preraditi odmah ili najkasnije u rokuod 72 sata. Do prerade se skladište u istoj ambalaži unatkritim, suhim, prozračnim prostorima.

OBVEZATNO

Strojevi za berbu maslina

Strojna berba maslina

19

6. OSNOVNA NAČELA INTEGRIRANE ZAŠTITE

PREPORUČENOSuzbijanje štetočinja valja temeljiti na obavijestima zazaštitu bilja, koje daju savjetodavci HZPSS-a požupanijama.

Važno je pridržavati se upozorenja o uporabi sredstavaza zaštitu bilja, koja su navedena u “Smjernicama zaintegriranu zaštitu” od štetočinja.

Pri izboru mjera suzbijanja prvenstvo treba dati:

Sredstva za zaštitu bilja mogu se upotrebljavati samokad populacija štetnika prijeđe gospodarski pragštetnosti ili kad su povoljni klimatski uvjeti za razvojbiljnih bolesti.

Kriteriji za odabir sredstava za zaštitu bilja:

nikada se ne rabe otrovna i vrlo otrovna sredstva zazaštitu bilja;

treba ograničiti uporabu opasnih sredstava zazaštitu bilja.

Važno je izabrati sredstva za zaštitu bilja koja imajuzadovoljavajuće djelovanje.

Dopušteno je rabiti sve djelatne tvari predviđene«Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda», ako su registrirane za zaštitumaslina.

Mogu se rabiti sredstva za zaštitu bilja pripremljena oddviju ili više djelatnih tvari, ako su sve te djelatne tvarinavedene u smjernicama. Valja upamtiti:

• uzgoju otpornih ili tolerantnih sorata na štetočinje;

• sadnji zdravog i deklariranog sadnog materijala;

• primjeni agrotehničkih mjera, koje ne pogodujurazvoju štetočinja (poticanje biološke raznolikostiunutar maslinika, ujednačena gnojidba, navodnja-vanje sustavom kapanja itd.);

• uporabi fizikalnih i mehaničkih mjera;

• uporabi bioloških mjera (korisni kukci i grinje,antagonistički mikroorganizmi);

• uporabi sredstava za zaštitu bilja prirodnogpodrijetla (sumpor, bakar itd.).

nikad se ne rabe proizvodi za koje se u uputamaspominje da imaju kancerogena, teratogena imutagena svojstva itd. (R40, R43, R63 itd.);

�

�

�

OBVEZATNO

20

�

�

�

�

�

�

treba se strogo pridržavati karence, tj. broja dana kojimora proći od zadnjeg prskanja do dana berbe.Pažljivo treba ispuniti tablicu u poglavlju 10.6.«Primjena sredstava za zaštitu bilja u masliniku»;

potrebno je zabilježiti sve mjere koje su provedene umasliniku, bilježeći pri tome i datume kad su mjereobavljene, pregled maslinika na prisutnost štetočinjai sredstva za zaštitu bilja, koja su rabljena i u kojojkoličini;

pri suzbijanju štetočinja treba izmjenično rabitisredstva za zaštitu bilja različitog načina djelovanja izrazličitih kemijskih skupina, da bi se spriječio razvojrezistentnosti štetočinje;

valja primijeniti sredstva za zaštitu bilja lokalno, gdjeje populacija štetnika prešla gospodarski pragštetnosti, a ne po cijeloj površini, da se ne bi uništilapopulacija korisnih kukaca;

valja prskati pravovremeno, kad je štetniknajosjetljiviji (npr. stadij ličinke);

godišnje treba provjeravati ispravnost strojeva zaprimjenu sredstava za zaštitu bilja.

Uređaji za primjenu sredstava za zaštitu bilja trebajubiti ispravni:

spremnik uređaja za primjenu sredstava za zaštitubilja nakon svake upotrebe treba temeljito oprati;

osobe koje primjenjuju sredstva za zaštitu biljatrebaju nositi zaštitnu opremu prema Pravilniku ozaštiti na radu;

utrošak vode pri primjeni sredstava za zaštitu biljatreba prilagoditi štetočinji, fenofazi razvoja maslina iuređaju za primjenu sredstva za zaštitu bilja.

• ne smiju nigdje curiti;

• primjenu sredstava za zaštitu bilja valja provoditi pomirnom vremenu bez vjetra;

•

•

•

OBVEZATNO

34

10. DNEVNIK RADOVA I ZAPAŽANJA U MASLINIKU

10.1. Opći podaci o maslinaru i masliniku

Ime i prezime:

Adresa i mjesto:

Općina i županija:

Katastarska općina:

Godina sadnje:

Godina praćenja:

Sorte i postotakzastupljenosti:

Uzgojni oblik:

Površina maslinika(ha):

Ekspozicija:

Nagib terena u %:

Nadmorska visina:

Razmak izmeđuredova (m):

Razmak u redu:

Ograda: DA / NE

Sustav navodnjavanja: DA / NE

Atomizer, tip izapremina:

DA / NE

Traktor, tip i snaga: DA / NE

Malčer: DA / NE

35

10.2. Zapažanja u masliniku

SORTE

Broj stabala pojedine sorte:

Površina (ha):

Urod po jednom stablu(kg):

Ukupan urod (kg):

Obujam debla u (cm)*:

* Obujam debla mjeri se tijekom zimske rezidbe na 10 cm visine iznad površine tla.

36

10.3. Praćenje fenofaza u masliniku

Fenofaza

Sorta

37

10.4. Gnojidba maslinika

Datum Vrstagnojiva

Količina Površina Opis* Cijena

* Za primjenu kompleksnih N:P:K gnojiva naznačiti dubinu unosa u tlo i fenofazemaslina.* Za primjenu stajskoga gnojiva naznačiti metodu rasipanja, fenofaze maslina i reakcijubiljaka.

10.5. Agrotehnika

Zahvati Datum Opis Cijena

Zimska rezidba:

Obrada tla izmeđuredova:

Obrada tla uredovima:

Kosidba traveizmeđu redova:

Navodnjavanje:

Berba:

Prerada:

38

10.6. Primjena sredstava za zaštitu bilja u masliniku

FenofazaDatum

primjene

Bolest,štetnik i/ili korov

Količinasredstva

Količinavode Površina

Pripra-vak Cijena

39

11. LITERATURA

1. Bakari2. Lada Bičak, i sur. (2005): Upute za izradu tehnoloških smjernica za

integriranu proizvodnju nekih povrtnih i voćnih vrsta te vinove loze.CIHEAM-IAMBari.

3. Bjeli4. Ciglar, I. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. Zrinski,

Čakovec.5. Tehnološka navodila za

integrirano pridelavo sadja, 5. travnja 2006.6. Jasminka Igrc Barčić, Maceljski, M. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita

bilja od štetnika. Zrinski, Čakovec.7. Kišpatić, J. (1992): Bolesti voća i vinove loze. Zagreb, 178-193, 209.8. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija. Drugo dopunjeno

izdanje, Zrinski, Čakovec.9. Narodne novine (2001): Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda; br. 12., , 10. travnja 2005.10. Narodne novine (2005): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja; br.163., , 10. travnja 2004.

11. Narodne novine (2005): Zakon o sjemenu, sadnom materijalu ipriznavanju sorti poljoprivrednog bilja; br. 140., , 10.travnja 2005.

12. Marija Ševar i sur. (2005): Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala.HZPSS, Zagreb.

13. Višnja Šimunović, i sur. (2004): Podizanje novih nasada maslina. HZPSS,Zagreb.

ć, P. (2007.): Autohtone sorte maslina elafita. Dubrovnik.

š, M. (2005.): Zaštita masline u ekološoj porizvodnji. Solin

http://www.mkgp.gov.si/index.php?id=1138

http://www.nn.hr

http://www.nn.hr

http://www.nn.hr