3/20/2014

1

ČTEHNIČKA DOKUMENTACIJA I CAD‐ PREDAVANJA – IIDIO

• Tolerancije predstavljaju odstupanja od neke nazivne mjere auvedene su iz dva razloga:

1 zbog nemogućnosti tačne izrade odredjene dimenzije;

ISO Sistem tolerancija

1. zbog nemogućnosti tačne izrade odredjene dimenzije;

2. zbog toga što se pomoću tolerancija propisuju odredjenevrste spojeva i to spojeva sa zazorom z, preklopom p ineizvjesnim spojevima, tj. ili zazor ili preklop.

• Tolerancije mogu biti sljedeće:

a) tolerancije dužinskih mjera,

b) tolerancije oblika,

c) tolerancije položaja i

d) složene tolerancije ili dimenzioni nizovi.

3/20/2014

2

• Ove tolerancije se najviše koriste a predstavljaju odstupanjepo dužini neke mjere. Pri ovome razlikujemo dvakarakteristična slučaja i to:

Tolerancije dužinskih mjera

j

1. unutrašnje mjere koje ćemo zvati „OTVOR“ i obilježavatćemo ih sa velikim slovima abecede.

2. spoljašnje mjere koje ćemo zvati „OSOVINA“ i obilježavatćemo ih sa malim slovima abecede.

• Na donjoj slici dat je prikaz osnovnih veličina  kod tolerancija.

3/20/2014

3

• Pojam «OSOVINA» podrazumjeva sve vanjske mjere bez obzira kakavje oblik mašinskog dijela. Sve što se odnosi na pojam «OSOVINA»obilježavat ćemo malim slovima abecede. Inače sve što je vezano zatolerancije obilježava se malim i velikim slovima abecede.

• Pojam «OTVOR» podrazumjeva sve unutrašnje mjere bez obzira naoblik mašinskog dijela i sve što se odnosi na unutrašnje mjereobiljažavat ćemo velikim slovima abecede.

• t, T – ovo su oznake za tolerancijska polja osovine i otvora. Inače,tolerancijska polja su označena sa dvije linije u kojoj se mora nalazitiodredjena mjera kako bi mogli reći da je predmet ispravno izradjen.

• d, D – je nazivna ili nominalna linija i ona nam služi za mjerenje svihodstupanja. Ako se nazivna mjera prikaže grafički kao na prethodnojslici sa oznakom 0‐0 tada tu nazivnu mjeru zovemo nultom linijom.Sve iznad nulte linije smatrat ćemo pozitivnim, a sve ispod nulte linijesmatrat ćemo negativnim vrijednostima.

• dmax, Dmax ‐ gornje granične mjere otvora i osovine i to sunajveće dozvoljene mjere na koje može biti izradjen predmet.

• dmin, Dmin – donje granične mjere osovine i otvora, to sunajmanje mjere na koje predmet može biti izradjennajmanje mjere na koje predmet može biti izradjen.

• ds, Ds – stvarne mjere osovine i otvora i to su one mjere kojeustanovimo mjerenjem nakon izrade predmeta.

• ag, Ag – gornja odstupanja osovine i otvora i to su najvećaodstupanja koja su dozvoljena.

• ad Ad – donja odstupanja osovine i otvora i to su najmanjaad, Ad donja odstupanja osovine i otvora i to su najmanjaodstupanja koja su dozvoljena.

• as, As – stvarna odstupanja osovine i otvora i to su onaodstupanja koja ustanovima mjerenjem predmeta nakon izrade.

3/20/2014

4

• Rekacije  koje povezuju  neke veličine kod određivanja tolerancija:

t = ag – ad = dmax – dmin

T = Ag – Ad = Dmax – Dmin

Ag = Dmax – D

Ad = Dmin – D

ag = dmax - d

ad = dmin - d

• Moguće je i uspostaviti i ostale relacije izmedju veličina, a kojesu vezane za već navedene relacije. Osim navedenih veličinapostoje i druge veličine koje nam daju odredjene podatke otoleracijama kao npr.:

o Osnovno odstupanje se naziva ono odstupanje koje je bliženultoj liniji. To znači da osnovno odstupanje može biti igornje i donje, a zavisno gdje se nalazi tolerancijsko polje.Osnovno odstupanje se nalazi u tolerancijkim tablicama ikada je poznato onda se može odrediti drugo odstupanje,npr.:

A A TAg = Ad + T

3/20/2014

5

• Tolerancijsko polje je ograničeno sa dvije linije kako je topokazano na slikama a. i b.

a) b)

Sa slike a) vidimo da je tolerancijsko polje otvora označeno šrafurom ito s lijeva u desno, a na slici b) vidimo da je tolerancijsko polje osovineto s lijeva u desno, a na slici b) vidimo da je tolerancijsko polje osovineisto označeno šrafurom, a smjer joj je s desna u lijevo. Isto tako sa slikaa) i b) vidimo da su nam osnovna odstupanja donja odstupanja, tj.

Ao (osnovno odstupanje otvora) = Ad iao (osnovno odstupanje osovine) = ad

• Sva tolerancijska polja, tj. njihov položaj je definisan velikim imalim slovima abecede iz čega zaključujemo da imamo velikbroj polja. Sa druge strane kvalitet tolerancije, tj. veličina,širina tolerancijskog polja nije uvijek ista nego se mijenja sakvalitetom. Postoji 18 kvaliteta tolerancija i to počev od IT1 –IT18 pri čemu je IT1 najfiniji kvalitet a IT18 najgrublji UIT18 pri čemu je IT1 najfiniji kvalitet, a IT18 najgrublji. Umašinstvu se najviše koristiti IT5 – IT7.

• Za odredjivanje gornjih i donjih odstupanja tolerancije kao i zavrijednost tolerancije t, T služe tolerancijske tablice u kojimaza dati prečnik možemo odrediti osnovna odstupanjatolerancijskog polja (donje ili gornje) i širinu tolerancijsko poljaj g p j ( j g j ) j p jT, t.

• Tolerancije se izražavaju uglavnom u μm, mada oznake nacrtežima možemo stavljati i u mm.

3/20/2014

6

• Kvalitet tolerancije zavisi od prečnika predmeta, što je većipredmet veća je i tolerancija i obrnuto. Za definisanjevrijednosti tolerancije koristi se jedinica tolerancije koja semože odrediti preko izraza:

D – srednji prečnik i izračunava se na osnovu Dmin i Dmax kojipredstavljaju minimalnu i maksimalnu mjeru intervala prečnika.

maxDminDD ;D,D,i =+= 0010450 3

Sistemi nalijeganja

• Kao što smo već rekli na početku ni jedan predmet se ne možepotpuno tačno izraditi zato što alatne mašine imaju svoju grešku,uslovi rada nisu uvijek isti, očitavanje mjernih vrijednosti jesubjektivno, a osim toga mjerni i kontrolni uredjaji imaju i vlastitegreške. Osim gore navedenog, tolerancije su uvedene i zbog togakako bi pomoću njih mogli dobivati odredjene spojeve kao što sulabavi spojevi gdje imamo zazor z, zatim čvrsti spojevi gdje imaopreklop p i neizvjesne spojeve gdje se javlja ili zazor ili preklop.

o Sljedeća slova se koriste za dobivanje zazora: a, A, b, B, c, C, d, D, ..., h, H,a, A, b, B, c, C, d, D, ..., h, H,

o a za čvrste spojeve sa preklopom koristimo slova: p, P, r, R, s, S, ..., z, Z, za, ZA, zb, ZB, zc, ZC.

o Za neizvjesne spojeve koristimo sljeldeća slova: j, J, js, Js, k, K, m, M, n, N.

3/20/2014

7

• Uvedena su dva  sistema u formiranju odredjenih spoejva i to:

a) sistem osnovnog otvora i

b) sistem osnovne osovine.

OTVOR

OSOVINA

OTVOR

Sistem osnovnog otvora ‐ za otvor se koristi  polje H, a mjenjamo mala slova tako da bi dobili odredjenu vrstu spoja. 

OSOVINA

OTVOR

Sistem osnovne osovine ‐ za osovinu se koristi polje h, a mjenjamo velikaslova da dobijemo odredjenu vrstu spoja.

3/20/2014

8

• Sistem osnovne osovine i osnovnog otvora uvode se radijednostavnijeg rada sa tolerancijama i vidi se da su tosistematizovani skupovi gdje se uzimaju polja h, H i kombinuju sasvim drugim slovima pri čemu ima odredjen sistem.

Grafički prikaz tolerancijskih polja

• U grafičkom prikazu tolerancija koristi se jedan pravougaonikkako je to prikazano na donjoj slici:

• Sa slike se vidi da je širina tolerancijskog polja proizvoljnaobično 15 – 20 mm, dok je tolerancijsko polje po visini nacrtanou razmjeri, zavisno od veličina koje se dobiju iz tolerancijsketablice. Sve iznad nulte linije (0,0) je pozitivno a ispod jenegativno odstupanje, takodjer vidimo da su osnovnag p j , jodstupanja Ad i ag (odstupanja koja su bliža nultoj liniji). Iztolerancijske tablice može se naći samo jedno odstojanje i toosnovno, a drugo odstojanje dobijemo tako što na osnovnoodstojanje dodamo širinu tolerancijskog polja T, t npr.:

A = A (A ) + TAg = Ao (Ad) + T

ad = ao (ag) - t

3/20/2014

9

• U analizama tolerancija spominju se pojmovi zazor (z), preklop(p) i neizvjesno naljeganje. Zazor predstavlja pozitivnu razlikuizmedju otvora i osovine, a preklop predstavlja negativnu razlikuizmedju otvora i osovine kao što je prikazano na donjim slikama:

Vrste nalijeganja

j j p j

• Spojevi sa zazorom ili labavi spojevi su takavi spojevi gdje jeotvor uvijek veći od osovine, a to znači da se tolerancijsko poljeotvora nalazi uvijek iznad tolerancijskog polja osovine kao na slici.

Spoj sa zazorom

a) b)

Zmin= Ad -ag Zmax= Ag-ad

3/20/2014

10

• Minimalni zazor Zmin je najmanji zazor izmedju otvora i osovine ipojavljuje se samo kod labavih spojeva. On zapravo predstavljarazliku izmedju donjeg odstupanja otvora i gornjeg odstupanjaosovine kao na slici.

• Maksimalni zazor Zmax predstavlja najveću razliku izmedjuotvora osovine, a može se pojaviti i kod labavih i kodneizvjesnih spojeva kao na slici.

Zmin= Ad - ag

Zmax= Ag - ad

• Spojevi sa preklopom ili čvrsti spojevi su takvi spojevi, gdje je osovina uvijek veća od otvora, tj. tolerancijsko polje osovine je uvijek iznad tolerancijskog polja otvora kao na slici.

Spoj sa preklopom

a) b)

Pmin = ad - Ag Pmax = ag - Ad

3/20/2014

11

• Minimalni preklop Pmin javlja se samo kod čvrstih spojeva ipredstavlja razliku izmedju osovine i otvora kao na slici a.

• Maksimalni preklop Pmax javlja se kod čvrstih spojeva i kodneizvjesnih spojeva kao na slici b.

Pmin = ad - Ag

P = a - AdPmax = ag - Ad

• Neizvjesni spojevi su takvi spojevi gdje se može pojaviti ili zazorili preklop. U tolerancijskom polju otvora ili osovine se uvijekpreklapaju izmedju sebe kao na slici.

Neizvjesni spojevi

3/20/2014

12

Tolerancija nalijeganja

• Tolerancija nalijeganja Tn je veličina koja se dobija zavisno od toga da li je labavi,  čvrsti  ili neizvjesni spoj, tj. 

T = Z – Z i labavi spojTn = Zmax Zmin labavi spojTn = Pmax – Pmin čvrsti spojTn = Zmax + Pmax neizvjesni spoj

• Za veličinu Tn je bitno odrediti kolika je tolerancija osovine, a kolikaje tolerancija otvora jer je sa druge strane

T = T + tTn = T + t

Pri čemu se uzima da je T  = 0.6 Tn    ili (T  = 0.5 Tn )t  = 0.4 Tn    ili (t  = 0.5 Tn )

• Tolerancija nalijeganja Tn je potrebna kod crtanja tzv.dijagrama najeganja iz kojih vidimo koja vrsta spoja je u pitanjui koliko iznose pojedine vrijednosti za (Zmax, Zmin, Pmax, Pmin).

Osim toga tolerancije naljeganja služe i kada ne standardnetolerancije prevodimo u standardne.

• Primeri označavana standardnih tolerancija:

50 g6,Φ100 H7,Φ40 H7/g6,Φ30 h6/F7,Φ80 H8/g7Iz navedenih oznaka vidi se da je na prvom mjestu dužinskamjera (50, Φ100), zatim položaj tolerancijskog polja velikih imalih slova, a čije vrijednosti se nalaze u tolerancijskimtablicama i konačno kvalitet tolerancije u intervalu odIT1 – IT18.

• Primeri označavana ne standardnih tolerancija:

30 , 40+0,020‐0,010

+0,025‐0,000

3/20/2014

13

Primjer naljeganja φ100 H7/ e6

• Grafički prikaz tolerancijskih polja Φ100 H7 i Φ100 e6 biizgledalo kao na slici:

Zmax = Ag – ad = 35 - (-94) = 129 μmZmin = Ad – ag = 0 - (-72) = 72 μm

• Na osnovu položaja tolerancijskih polja crtaju se, tzv. dijagraminalijeganja koji man pokazuju o kakvom se spoju radi(labavom, čvrstom, ...).

Zmax = Ag – ad = 35 - (-94) = 129 μmZmin = Ad – ag = 0 - (-72) = 72 μm

3/20/2014

14

• Dijagrami nalijeganja nemaju na sebi šrafure proizvoljne suširine (10‐20 mm) i imaju prepuste na sve četiri strane od 1‐2mm. Pomoću dijagrama nalijeganja može se zaključiti okakvom se spoju radu.

• Kod nanošenja tolerancija na crtežima mora se uvijekKod nanošenja tolerancija na crtežima mora se uvijeknaznačiti koliko je gornje odstupanje, a koliko donje i sa kojimje predznakom, to je prikazano na slici.

• U tu svrhu iznad zaglavlja stavljamo tolerancijsku tablicu ilitablice u kojima unosimo gornje i donje odstupanje sapredznacima pri čemu u gornjem dijelu unosimo gornjeodstupanje, a u donjem dijelu donje odstupanje.

Primjeri nanošenja tolerancija dužinskih mjera na crtež

Naljeganje Osovinica Otvor

3/20/2014

15

• Ove tolerancije nam govore o odstupanju od predvidjenog oblika, amogu se odnositi, npr. na pravost linije, ravnost površine, kružnost,cilindričnost itd. Tolerancije oblika mogu se posmatrati i uuzdužnom i u poprečnom presjeku.

Tolerancije oblika

• Ukoliko posmatramo poprečni presjek nekog predmeta tadatolerancije oblika se uglavnom odnose na kružnost. Npr. krug možeda poprimi oblik elipse ili da bude poligonalan. Ako se odstupanjaod kruga nalaze u dozvoljenim granicama predmet se možeprihvatiti kao ispravan .

• Kod uzdužnog presjeka nekog predmeta obično posmatramorotacioni cilindar (valjak), pri čemu odstupanje od oblika može bitiizraženo kao konusnost, ispupčenost ili konveksnost, udubljenost ilikonkavnost i zakrivljenost. Slično kao kod poprečnog presjeka akoodstupanja se nalaze u predvidjenim granicama cilindar će bitiispravan.

3/20/2014

16

• Kao i kod tolerancija dužinskih mjera i ovdje se kod tolerancija oblika uvode odredjeni pojmovi i definicije:

a) Zona tolerancije je zona u kojoj moraju biti sve tačke jednoggeometrijskog elementa. Ta zona može biti izražena kao zonaobuhvaćena krugom, zona izmedju dva koncentrična kruga, zonaizmedju dvije paralelne ravni, zona obuhvaćena kuglom, cilindrom ij j p , g ,slično.

b) Uslov maksimuma materijala (UMM) je pojam koji se ponekadkoristi kod tolerancije oblika. Naime on nam omogućuje da zadanutoleranciju povećamo za odredjenu vrijednost, što znači da ćemoneke predmete u tom slučaju smatrati ispravnim. UMM daklepredstavlja najviše materijala na predmetu, pa ako je u pitanjuosovina onda je osovina uradjena na gornju graničnu mjeru, a ako jej j g j g j ju pitanju otvor onda mora biti uradjen na donju graničnu mjeru Ad.

c) Za upisivanje tolerancija oblika ali i tolerancija položaja na crtežkoriste se neke oznake date na donjim slikama.

1 – referentni element – od kojeg mjerimo (u odnosu na šta mjerimo)1 referentni element od kojeg mjerimo (u odnosu na šta mjerimo)2 – pokazna strelica (pokazuje u odnosu na koju površinu mjerimo)3 – simbol vrste tolerancije4 – zona tolerancije izražena u mm5 – referentno slovo

1 – referentna površina2 – referentni trougao3 – referentno slovo

– Ova oznaka nam govori da moramo primjeniti UMM.

– fiksna ili teoretska mjera koja nam služio samo za mjerenje odstupanja.

3/20/2014

17

d) Uslov minimuma materijala ‐ pri mjerenju odstupanja odoblika moraju granične linije, odnosno granične površine , bititako postavljene prema stvarnom obliku, da se dobije minimumodstupanja od oblika. Ako se nevodi računa o ovom uslovu

b ć (h h ) kminimuma, onda se dobijaju veća odstupanja (h2>h1) kojadovode do pogrešnih rezultata mjerenja.

e) Primjer tolerancija oblika dati su putem odredjene tabele, auglavnom se tretiraju odstupanja oblika koja se odnose napravost, ravnost, kružnost, cilindričnost, oblik linije, oblikpovršine i sl.

Tolerancuje oblika

3/20/2014

18

3/20/2014

19

3/20/2014

20

Tolerancuje položaja

3/20/2014

21

3/20/2014

22

3/20/2014

23

3/20/2014

24

3/20/2014

25

3/20/2014

26

3/20/2014

27

3/20/2014

28

• To su tolerancije mjera u nizu. Zapravo složene tolerancije semogu identifikovati na pojedinim mašinskim dijelovima ili nasklopu gdje imamo više mašinskih dijelova. To znači da sesložene tolerancije (ili dimenzioni nizovi) mogu pojavii u 2

Složene tolerancije  ‐ Dimenzioni nizovi

složene tolerancije (ili dimenzioni nizovi) mogu pojavii u 2oblika:

a) detaljni dimenzioni niz gdje se složene tolerancijemanifestuju na jednom mašinskom dijelu, odnosnodimenzioni niz se odnosi na niz kota na jednom mašinskomdijelu (slika a);

b) ž i di i i i dj l ž l ijb) montažni dimenzioni niz gdje se složene tolerancijepojavljuju na više mašinskih dijelova, a ti mašinski dijelovičine jedna funkcionalnu cjelinu (slika b).

a) b)

3/20/2014

29

• Sa slike a) vidimo da se radi o detaljnom dimenzionom nizu jerimamo samo jedan mašinski dio koji na sebi ima višedimenzija koje su tolerisane ili nisu tolerisane, npr. nijetolerisana dimenzija l3 što znači da putem tolerancijadimenzionog niza mi možemo pronaći tolerancije i za ovudimenzionog niza mi možemo pronaći tolerancije i za ovudimenziju l3. Takodjer vidimo da su korištene i standardne(l1 g 6) i nestandardne tolerancije (l2).

• Sa slike b) vidi se da se radi o montažnom dimenzionom nizuzato što postoji više mašinskih dijelova koji čine jednu cjelinupri čemu i ovjde imamo dimenzija koja nisu tolerisane (npr l )pri čemu i ovjde imamo dimenzija koja nisu tolerisane (npr. l5)ali postoje takodjer i stanardne i nestandardne tolerancije kaona slici a.

• Naš cilj, tj. zadataka je da kod ovih dimenzionih nizova naslikama a) i b) pokušamo odrediti tolerancije ali i odstupanjaza one dimenzije koje to ne posjeduju (l3, l5). Da bi odredili ovaodstupanja za dimenzije l3 i l5 potrebno je prvo postavitijednačinu dimenzionog niza. Da bi postavili jednačinudimenzionog niza potrebno je prvo ustanoviti polaznu tačkudimenzionog niza potrebno je prvo ustanoviti polaznu tačkuod koje počinjemo da definišemo dimenziju niza pa, npr. to bibile tačka A i B. Inače ove tačke A i B mogu biti proizvoljne štoznači da ne moraju biti na početku dimenzionog niza nego ihmi postavljamo tamo gdje nam omogućuju da najlakšepostavimo jednačinu dimenzinog niza.

• Kada odredimo početne tačke dimenzionog niza moramo obićicijeli dimenzioni niz za 3600 pri čemu moramo usvojiti koji jesmjer pozitivan (+) a koji negativan (‐). Izbor pozitivnog ilinegativnog smjera je takodjer proizvoljan i ne utiče nakonačan rezultat.

3/20/2014

30

• Konkretno jednačina dimenzionog niza za detaljni dimenzioniniz na slici a) ima oblik.

l1 + l2 + l3 – l = 0 ... (1)

• Za montažni dimenzioni niz jednačina dimenzionog niza imatće sljedeći oblik:

l4 + l5 + l6 – l7 = 0 ... (2)

• Iz jednačine dimenzionog niza (1) i (2) možemo odrediti nekolikobitnih veličina za one dimenzije koje nisu tolerisane konkretnodimenzije l3 i l5. Tu prije svega možemo odrediti nazivne mjere zadimenziju l3 i l5, zatim gornju i donju graničnu mjeru ovihdimenzija, zatim gornja i donja odstupanja ovih dimenzija ikončano možemo odrediti same tolerancije dimenzija l3 i l5.

• Kako smo već rekli moguće je iz jednačina dimenzionog niza (1)i (2) odrediti sljedeće veličine:

a) nazivne mjere za veličine (l3 i l5):

o za detaljni dimenzioni niz:     l3 = l – l1 – l2j 3 1 2

o za montažni dimenzioni niz:  l5 = l7 – l4 – l6

b) gornje i donje granične mjere za dimenzije l3 i l5:

o za detaljni dimenzioni niz:    (l3max) = l3ggm = lmax – l1min – l2min

ggm – gornja granična mjera

ž i di i i i l l l l lo za montažni dimenzioni niz:  l5max = l5ggm = l7max – l4min – l6min

o Na sličan način možemo odrediti i donje granične mjere za dimenzije l3 i l5:

l3min = l3dgm = l3min – l1max – l2max

l5min = l5dgm = l7min – l4max – l6max

3/20/2014

31

c) gornja i donja odstupanja za dimenzije l3 i l5. Za dimenziju l3gornje i donje odstupanje iznosi:

o za dimenziju l3 gornje i donje odstupanje iznosi:

agl3 = agl – adl1 – adl2adl3 = adl – agl1 – agl2dl3 dl gl1  gl2

o za dimenziju l5 gornje i donje odstupanje iznosi:

agl5 = agl7 ‐ adl4 – adl6adl5 = adl7 – agl4 – agl6

d) tolerancije za dimenzije l3 i l5   tolerancije:

tl3 = l3ggm – l3dgm = agl3 – adl3tl5 = l5ggm – l5dgm = agl5 – adl5

• Kod dimenzionih nizova mora se propisati potpuna ilinepotpuna zamjenjivost. Naime potpuno zamjenljivost jeslučaj kada mašinski element sa zadatim graničnim mjeramase može ugraditi u odredjeni sklop u svakoj situaciji. Tokonkretno znači da taj mašinski element može biti uradjen nabilo koju zadanu toleranciju i uvijek će se uklopiti u zadatibilo koju zadanu toleranciju i uvijek će se uklopiti u zadatisklop.

• Primjer: Da li postoji potpuna zamjenljivost na slici kojaprikazuje vezu vratila i klina ako su zadane sljedeće dimenzije:

S = 0,1 ÷ 0,4 

3/20/2014

32

• Da bi provjerili postoje li potpuna zamjenljivost na ovommontažnom dimenzionom nizu sa tačno izradjenim i zadanimveličinama b, B i S moramo prvo postaviti jednačinu. Jednačinadimenzionog niza glasi:

b + S ‐ B = 0

Iz prethodne jednačine može se odrediti najveća i najmanjamjera za zazor S i ona iznosi:

S = B ‐ b

S = B b = 8 2 7 9 = 0 3Smax = Bmax – bmin = 8,2 – 7,9 = 0,3

Smin = Bmin – bmax = 8,1 – 8    = 0,1

• Iz izračunatih vrijednosti za Smax i Smin vidimo da se ovevrijednosti uklapaju u zadani zazor S = 0,1 ÷ 0,4 što znači dadimenzije b, B mogu biti uradjene na bilo koju mjeru, a to značida imamo potpunu zamjenljivost.

• Ukoliko bi zazor S bio izradjen na dimenzije S = 0,1 ÷ 0,15 adimenzija B ostala ista onda se veličina b mora ostaviti zadoradjivanje, odnosno kompenzaciju. Dakle ovdje se radi onepotpunoj zamjenljivosti kada moramo jednu dimenziju (b uovom slučaju) ostaviti za doradjivanje. U tom slučaju moramoodrediti kompenzacionu mjeru za dimenziju b a ona seodrediti kompenzacionu mjeru za dimenziju b, a ona seizračunava:

K = bmax – bmin

bmax = Bmax – Smin = 8,2 – 0,1 = 8,1

bmin = Bmin – Smax = 8,1 – 0,15 = 7,95

• Prema tome kompenzaciona mjera K = bmax – bmin = 8,1 – 7,95 =0,15. Možemo zaključiti da kod nepotpune zamjenljivosti seuvijek mora odrediti kompenzaciona mjera K za neku oddimenzija koju mi utvrdimo u početku.

3/20/2014

33

• Poznato je da se porastom temperature nekih matalnihdijelova dolazi do promjene njihovih dimenzija, odnosnoodredjenih nazivnih mjera. Konkretno to znači da saporastom temperature se mijenjaju i nazivne mjere na

Uticaj temperature na tolerancije

porastom temperature se mijenjaju i nazivne mjere nanekom predmetu ali se mijenjaju širine tolerancijskih polja.Ukoliko se temperatura povećava ili smanjuje tada sepromjena dužine nekog predmeta može izraziti preko izraza:

(1)

α - koeficijenti širenja materijala i zavisi od vrste matirijalal – dužina neke dimenzije od predmetatr – radna temperatura na koju se predmet zagrijeto – okolna temperatura to = 293 K

• Na sličan način odredjujemo i promjene prečnika osovine i otvorai to preko izraza:

Δd = α ⋅ d(tr – to) (2)ΔD = α ⋅ D(tr – to) (3)

• Prilikom analiza tolerancija pod uticajem temperature moramovoditi računa da li je materijal predmeta istorodan ili raznorodan.Ukoliko je materijal predmeta jednorodan, tj. predmeti suizradjeni iz istog materijala (npr. od čelika tada uticaj temperaturana tolerancije nije bitan). Ukoliko imamo raznorodne materijalepredmeta, npr. jedan predmet je izradjen od čelika, a drugi odbronze tada uticaj temperarture na tolerancije ima značajanj p j jefekat. Naime, poznato je da je koeficijent linearnog širenja αznatno veći za bronzu nego za čelik pa u tom slučaju može sedesiti da pri okolnoj temepraturi dva predmeta imaju izmedjusebe zazor z, a kada se zagriju na radnu temperaturu izmedju tihpredmet može se pojaviti umjesto zazora, preklop p.

3/20/2014

34

• Tipičan primjer uticaja temperature na tolerancije je veza vratila itočka kod nekih motornih vozila. Naime vratilo se obično izradjujeod čelika, a ležište točka od bronze. Pri okolnoj temperaturi u tomslučaju točak se može normalno okretati oko vratila jer postojizazor z izmedju njih. Medjutim zagrijavanjem u toku rada može sedesiti da umjesto zazora z dobijemo preklop P i na taj način točakj j p p jse nebi okretao oko vratila. Iz ovog primjera vidimo da se moravoditi računa o uticaju temperature na tolerancije u situacijamakada su materijali predmeta raznorodni i kada je porasttemperature značajan. Kako bi pojednostavili proračun o uticajutemperature na tolerancije obično se čine odredjenepretpostavke, a to su:

a) Sve tačke predmeta koje su u kontaktu smatramo da su naistoj temperaturi što nije tačno. Naime, one tačke koje su bližeizvorima toplote su na višim temperaturama nego one tačkekoje su udaljenije od izvora toplote.

b) Smatramo da se širina tolerancijskog polja pod uticajemtemperature ne mijenja što takodjer nije tačno nego svakotolerancijsko polje mijenja svoju veličinu ali su te promjeneminimalne pa ih možemo zanemariti.

c) Jedinu veličinu koju ćemo smatrati da se mijenja pod uticajemtemperature je nazivna mjera l, d, D. Kod uticaja temperature natolerancije mogu nastupiti dva karaktristična slučaja prikazanana slikama a) i b).

3/20/2014

35

Slika a)   tr – radna temperatura,  to – okolna temperatura

Na ovoj slici imamo dva predmeta na radnoj temperaturi trizradjena sa tolerancijom H8/e7. Zadatak je pronaći koje ćetolerancije ovih predmeta biti na okolnoj temperaturi to. Sa sliketakodjer vidimo da se tijela hlade što znači da se nulta linija 0 – 0pomjera na nultu liniju 0' – 0'. Pošto smo već rekli da ćemop j jsmatrati da se širine tolerancijskih polja neće mijenjati što značida će kvaliteti tolerancija za oba predmeta ostati isti i iznose IT8,IT7.

Problem se svodi da se odredi koji je položaj tolerancijskih poljaza predmete na okolnoj temperaturi to. Pošto smo takodjer većrekli da će se mijenjati samo nazivna mjera predmeta to znači daće polje H ostati i dalje i na okolnoj temperaturi to.

3/20/2014

36

Prema tome potrebno je još da odredimo koje će slovo biti nadrugom predmetu, odnosno treba da odredimo pložajtolerancijskog polja drugog predmeta. Na slici vidimo, da smo tuprivremeno stavili ?. Da bi odredili koje je slovo u pitanju mimoramo iz tolerancijskih tablica odrediti vrijednost gornjegj j g j godstupanja za okolnu temperaturu agto, a to ćemo odrediti uzrelacije koju ćemo postaviti na osnovu prethodne slike a).

Δd + agtr = ΔD + agto (4)

Iz relacije (4) odredimo nepoznatu veličinu agto, a zatim iztolerancijskih tablica odredimo položaj tolerancijskog polja,odnosno koje je slovo u pitanju. Pri tome odstupanja nebi trebalabiti veća od 10 ηm. Ako ostupanja budu > ± 10 μm ondatolerancije ostavljamo kao nestandardne.

Slika b) 

3/20/2014

37

Ovdje imamo potpuno istu situaciju kao kod slike a) samo jerazlika što su nam poznate tolerancije na okolnoj temperaturi to,a tražimo tolerancije na radnoj temperaturi tr. Dakle dešava sezagrijavanje predmeta. Procedura iznalaženja tolerancijskog poljakao i kvaliteta tolerancija je slična kao na slici a) samo umjestoj j ) jrelacije (4) koristimo relaciju (5) koja ima oblik:

Iz relacije (5) odredimo agtr, a onda iz tolerancijskih tablica

agto + ΔD = Δd + agtr             (5)

g

odredimo koje je slovo u pitanju, a da ostupanja ne prelazevrijednost ±10 μm.

• Postoji više načina čuvanja tehničkih crteža, a najčešće se koriste4 načina i to:

a) klasični način,

Arhiviranje tehničke dokumentacije (čuvanje tehničkih crteža)

b) mikrofilmovanje,

c) primjenom računara i

d) integralni način čuvanja crteža.

• Koji od ovih načina upotrijebiti zavisi od raspoloživedokumentacije zatim planiranja za budućnost raspoloživihdokumentacije, zatim planiranja za budućnost, raspoloživihkadrova za pojedine metode, raspoložive opreme i prostora itd.

3/20/2014

38

• Kod ovog načina za odlaganje crteža koristimo različite vrsteormara sa policama pri čemu crteži mogu biti odlagani uhorizontalnom ili vertikalnom položaju. Crteži se mogu odlagatina dva načina:

a) Klasični način čuvanja crteža

na dva načina:

o tematski ili

o po veličini formata.

• Ako se odlažu tematski to znači da sve što je vezano, npr. zaneku mašinu stavljamo u jedan ormar, sve što je vezano za druguj j , j gmašinu u drugi ormar, itd.

• Ukoliko odlažemo crteže po formatu sve formate A1 odlažemo uormar 1 bez obzira na tematiku, sve formate A2 u ormar 2. itd.

• Iz ovoga zaključujemo da je jedan način bolji što se tiče lakšegpronalaženja crteža ali zauzima više prostora. Kod drugog načinaje obrnuto.

• Prednost klasičnog načina čuvanja crteža su što je metodajednostavna i ne traži posebnu opremu. Medjutim nedostatciovog načina su vršestruki zato što ovaj način zauzima višeprostora, teža je dislokacija crteža u slučaju vanrednih prilika,zatim teže je pronalaženje crteža, pa mogućnost oštečenja crtežai i l iji ž i dpri manipulaciji crteža, itd.

3/20/2014

39

• Kod ovog načina čuvanja crteža obično koristimo film širine 35mm proizvoljne dužine i na taj film snimimo crteže različitihformata pri čemu na jedan film snimamo veliki broj crteža. Izovoga zaključujemo da ovaj način ima prednost jer zauzima malo

b) Mikrofilmovanje

ovoga zaključujemo da ovaj način ima prednost jer zauzima maloprostora, zatim u slučaju vanrednih situacija lako dislociramofilmove vani itd. Nedostatak bi bio što tokom vremena kvalitetfilma opada, a to znači da možemo izgubiti i neke dijelove crteža,npr. kotu, šrafuru.

O i ž i d k ij ž d b d k li• Osim toga može i reprodukcija crteža da bude ne kvalitetna, atakodjer za mikrofilmovanje je potrebna i odgovarajuća oprema.Oprema koja se koristi za mikrofilmovanje je relativno složena pase kadar mora obučiti a osim toga potrebno je i održavatiopremu. Danas se mikrofilmovanje relativno često koristi.

• Danas se ovaj način čuvanja crteža najviše primjenuje zato štoomogućuje praktično trenutan pristup bilo kojem crtežu,možemo pohraniti veliki broj crteža na mali prostor, a metoda jetakodjer relativno jednostavna ukoliko se primijeni odgovarajuća

c) Primjenom računara

takodjer relativno jednostavna ukoliko se primijeni odgovarajućaorganizacija čuvanja crteža. Nedostatci ove metode su što uslučaju nestanka električne energije nemamo pristupa, a osimtoga vremenom pada i kvalitet crteža koje čuvamo.

• Za čuvanje crteža ovim načinom koriste se dva medija i toi i ički dij Od ih dij k i imagnetni i optički medij. Od megnetnih medija koristi se, tzv.

savitljiva disketa floppy disk, zatim hard disk, a za masovnopohranjivanje crteža koristi se magnetna traka. Od optičkihmedija najčešće se koristi CD i DVD. Više se koriste optički medijijer imaju manje mehaničkih dijelova i u procesu mogu sepohraniti velike količine informacija, itd.

3/20/2014

40

• Ovaj način zapravo je kombinacija svih dosadašnjih načina, tj.klasičnog načina (mikrofilmovanja i primjene računara). Znači daovaj način koriste sve prednosti dosada navedenih načinačuvanja crteža

c) Integralni 

čuvanja crteža.

• Na tehničkim crtežima često se koriste šematski prikazi pojedinihmašinskih elemenata zato što je crtanje stvarnog izgleda dostasporo i ne efikasno. Najčešće se šematski prikazuju vijci(zavrtnjevi) zatim zupčanici zavareni spojevi remeni i lančani

Šematski prikaz nekih mašinskih dijelova

(zavrtnjevi), zatim zupčanici, zavareni spojevi, remeni i lančaniprenosnici, opruge, kotrljajni ležajevi. Na donjim slikama dat ješematski prikaz nekih mašinskih elemenata.

3/20/2014

41

Šematski prikaz zavarenog spoja

a) uprošćen prikaz dva cilindrična zupčanika sa pravim zupcima, b) prikaz cilindričnihzupčanika sa višim uproštenjem u odnosu na a), c) šematski prikaz dva cilindričnazupčanika

a)b) c)

3/20/2014

42

Torziona opruga pritisna

Torziona opruga zatezna

3/20/2014

43

a) b)

Šematski prikaz remenog prenosa: a) otvoreni, b) ukršteni

)

Šematski prikaz kotrljajnih ležaja