Teaj o

Teaj o

udimaXIPRIRUNIK ZA UITELJE

BIBLIOTEKA SVJETLOST

Naslov originala: A Course in Miracles

Prijevod Tekstaprof. Vesna Kuera-Terzi

Prijevod Radne knjigeprof. Vesna Kuera-TerziVinja Dobri

Lektorprof. Kristina Stojanovi

Urednik bibliotekeDarko Imenjak

SBN953-98034-7-0CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i Sveuilina knjinica Zagreb

NakladnikTELEdisk d.o.o.

TEAJ O UDIMA

Prirunik za

uiteljeTeaj

Kazalo

3TEAJ O UDIMA

6UVOD

71. TKO SU BOJI UITELJI?

82. TKO SU NJIHOVI UENICI?

93. TO SU RAZINE PODUAVANJA?

114. TO SU KARAKTERISTIKE BOJIH UITELJA?

11I. vrsta Vjera

11Rast Vjere

12II. Potenje

13III. Tolerancija

13IV Blagost

14V. Radost

14VI. Nebranjenost

14VII. Plemenitost

15VIII. Strpljenje

15IX. Odanost

15X. Otvorenost uma

175. KAKO SE POSTIE IZLJEENJE?

17I. Svrha bolesti koja se opaa

17II. Pomak percepcije (opaanja)

18III. Funkcija Bojeg uitelja

206. JE LI LIJEENJE IZVJESNO?

217. TREBA LI LIJEENJE PONOVITI?

238. KAKO SE MOE IZBJEI OPAANJE

23RAZLIITIH STUPNJEVA TEKOA?

259. JESU LI POTREBNE PROMJENE U IVOTNOJ SITUACIJI BOJIH UITELJA?

2610. KAKO SE ODREI PROSUIVANJA?

2811. KAKO JE MOGU MIR U OVOM SVIJETU?

2912. KOLIKO JE POTREBNO BOJIH UITELJA DA BI SE SPASIO SVIJET?

3113. TO JE STVARNO ZNAENJE RTVOVANJA?

3314. KAKAV E BITI KRAJ SVIJETA?

3515. HOE LI SE NA KRAJU SVIMA SUDITI?

3616. KAKO BOJI UITELJ TREBA PROVESTI SVOJ DAN?

3917. KAKO BOJI UITELJI POSTUPAJU S MAGIJSKIM MISLIMA?

4118. KAKO SE INI ISPRAVLJANJE?

4219. TO JE PRAVDA?

4320. TO JE BOJI MIR?

4521. KAKVA JE ULOGA RIJEI PRI LIJEENJU?

4622. U KAKVOJ SU VEZI LIJEENJE I POKAJANJE?

4823. IMA LI ISUS POSEBNO MJESTO U LIJEENJU?

5024. JE LI REINKARNACIJA TAKVA KAKVA JE RANIJE OPISANA?

5225. JESU LI POELJNE "PSIHIKE" MOI?

5426. MOE LI SE BOGA IZRAVNO DOSEGNUTI?

5527. TO JE SMRT?

5728. TO JE USKRSNUE?

5929. O OSTALOM

61RAZJANJENJE POJMOVA

62UVOD

631. UM - DUH

642. EGO - UDO

663. OPRATANJE - KRISTOVO LICE

674. ISTINSKA PERCEPCIJA - ZNANJE

695. ISUS - KRIST

716. SVETI DUH

72EPILOG

UVOD

1. U miljenju svijeta, zaista je obrnuta uloga poduavanja i uenja. Ova je obrnutost karakteristina. Izgleda kao da su uitelj i uenik odvojeni, da uitelj daje neto ueniku prije nego samom sebi. Nadalje, in poduavanja smatra se posebnom aktivnou u kojoj ovjek troi relativno mali dio svog vremena. Teaj, sa svoje strane, naglaava injenicu da poduavati znai istovremeno i uiti, tako da su uitelj i uenik jedno te isto. Teaj takoer naglaava da je uenje stalan proces. Ono se odvija svakog trenutka u danu i nastavlja se takoer u mislima tijekom spavanja.

2. Poduavati znai pokazivati. Postoje samo dva misaona sistema, a ti cijelo vrijeme pokazuje svoje vjerovanje u istinitost jednog ili drugog. Iz tvog pokazivanja drugi ue, a to ini i ti sam. Nije u pitanju da li e poduavati, zato to u tom pogledu nema izbora. Moe se rei da je namjera Teaja da ti stavi na raspolaganje sredstva da moe izabrati to e poduavati na temelju onoga to eli sam nauiti. Ne moe nita dati bilo kome drugom, ve samo sebi, a to moe nauiti kroz poduavanje. Poduavanje je samo poziv svjedocima da svjedoe o onome u to ti sam vjeruje. To je metoda konverzije. Ovo se ne moe izvesti samo rijeima. Bilo koja situacija mora za tebe biti prilika da druge podui o onome to si ti sam i to su oni za tebe. Nita vie od toga, ali ni nita manje.

3. Prema tome, nastavni plan koji stvara odreuje se iskljuivo time to ti misli da jesi i to ti vjeruje da je odnos drugih prema tebi. U formalnoj situaciji poduavanja ova pitanja mogu biti potpuno nepovezana s onim to ti sam misli o poduavanju drugih. A ipak je nemogue ne upotrijebiti sadraj bilo koje situacije u korist onoga to zaista poduava i prema tome, zaista i sam ui. Za ovo je verbalni sadraj tvog poduavanja potpuno nevaan. Ovaj se sadraj s tim moe slagati ili ne slagati. Poduavanje koje lei ispod povrine onoga to kae je ono to te poduava. Poduavanje samo pojaava ono to ti vjeruje o samom sebi. Temeljna svrha tvog poduavanja je da smanji sumnju u samog sebe. To ne znai da je ja kojeg pokuava zatititi, stvarno. Ali to znai da poduava druge onom ja za koje misli da je stvarno.

4. Ovo je neizbjeno. Od ovoga se ne moe pobjei. Kako bi i moglo biti drukije? Svatko tko se dri nastavnog plana svijeta, a svatko ga se dri sve dok ne izmijeni svoj um, poduava da bi sam sebe uvjerio da je ono to zapravo nije. Tu i lei svrha svijeta. to bi inae bio njegov nastavni plan? U ovu beznadnu i zatvorenu situaciju uenja, koja ne ui niem drugom osim oaju i smrti, Bog alje Svoje uitelje. I dok ovi uitelji poduavaju druge Bojim lekcijama radosti i nade, i njihovo se vlastito uenje zavrava.

5. Osim u odnosu na Boje uitelje, malo bi bilo nade za spasenje, zato to bi svijet grijeha izgledao zauvijek stvaran. Oni koji zavaravaju sami sebe moraju zavarati i druge, zato to oni moraju poduavati zavaravanje. A to je onda drugo pakao? Ovo je prirunik za Boje uitelje. Oni nisu savreni. Kad bi to bili, onda ne bi bili ovdje. A ipak je njihova misija da postanu ovdje savreni, pa tako oni ue druge savrenstvu, ponovo i ponovo, na mnoge i brojne naine, sve dok i sami ne naue biti savreni. A onda ih se vie ne vidi iako njihove misli ostaju zauvijek izvor snage i istine. Tko su oni? Kako ih se bira? to rade? Kako postiu svoje vlastito spasenje i spasenje svijeta? Ovaj prirunik pokuava odgovoriti na ova pitanja.

1. TKO SU BOJI UITELJI?

1.Boji uitelj je svatko tko to odlui biti. Njegova se kvalifikacija sastoji jedino u ovome: na neki nain, negdje, on se namjerno odluio da ne vidi svoje interese kao odvojene od interesa drugih ljudi. Jednom kad je to uinio, stvorio se njegov put i njegov smjer je osiguran. Svjetlo je ulo tamo gdje je prije bila tama. To moe biti jedno jedino svjetlo, ali to je dovoljno. Boji uitelj se suglasio s Bogom, pa ak i ako jo ne vjeruje u Njega. Postao je donositelj spasenja. Postao je Boji uitelj.

2. Oni dolaze iz cijelog svijeta. Dolaze iz svih religija i iz nijedne religije. To su oni koji su odgovorili. Poziv je univerzalan. Taj poziv odjekuje cijelo vrijeme na svim stranama. On poziva uitelje da govore o Njemu (Pozivu) i da oslobode svijet. Mnogi Ga uju, ali malo njih odgovara. Ipak je sve to samo stvar vremena. Na kraju e svatko odgovoriti, ali taj kraj moe biti jako, jako daleko. Iz tog razloga je i stvoren plan u vezi s uiteljima. Njihova je funkcija da utede vrijeme. Svaki od njih zapoinje kao jedna jedina svjetlost, ali s Pozivom u svom centru to je svjetlost koja se ne moe ograniiti. A svaki od njih uteuje tisue godina vremena, prema svjetskom mjerenju. A za sam Poziv vrijeme nita ne znai.

3. Postoji teaj za svakog Bojeg uitelja. Oblik tog teaja jako varira. Razlikuju se i posebna pomagala za poduavanje. Ali se sadraj teaja nikada ne mijenja. Njegova je sredinja tema uvijek ista: "Boji sin nije kriv, a u njegovoj nevinosti nalazi se i njegovo spasenje." Ova tema se moe poduavati putem djela ili misli, rijeima ili bezvuno, na bilo kojem jeziku ili ni na kojem jeziku, na bilo kojem mjestu u bilo kojem vremenu ili na bilo koji nain. Nije vano tko je uitelj bio prije nego je uo Poziv. Svojim odgovorom postao je spasitelj. On je vidio nekog drugog kao samog sebe. Tako je naao svoje vlastito spasenje i spasenje svijeta. U njegovom uskrsnuu uskrsnuo je i svijet.

4. Ovo je prirunik za posebni nastavni plan i namijenjen je uiteljima posebnog oblika univerzalnog teaja. Ima mnogo tisua drugih oblika, a svi imaju isti rezultat. Oni jedino tede vrijeme. A samo vrijeme je to koje umorno krivuda i svijet je sada vrlo umoran. Ostario je, otrcao se i nalazi se u stanju beznaa. Nikad se i nije postavljalo pitanje rezultata, jer - to je to to moe izmijeniti Boju Volju? Ali vrijeme, sa svojim iluzijama promjene i smrti, iscrpljuje svijet i sve stvari u njemu. Ipak, i vrijeme ima svoj kraj i to je ono za to su Boji uitelji odreeni da prouzroe. Zato to je vrijeme u njihovim rukama. Tako su izabrali i to im je dano.

2. TKO SU NJIHOVI UENICI?

1.Neki su uenici ve bili odreeni svakome od Bojih uitelja i oni su ih poeli traiti im uitelj odgovori na Poziv. Ovi su uenici bili odabrani za njega zato to je za njih najbolji oblik univerzalnog nastavnog plana onaj koji e dani uitelj poduavati, obzirom na njihovu razinu razumijevanja Njegovi su ga uenici oekivali, zato to je siguran njegov dolazak. Ponovno, sve je to stvar vremena. Jednom kad je uitelj odabran da odigra svoju ulogu i uenici su spremni odigrati svoje. Vrijeme eka na njegov izbor, ali ne u vezi s tim kome e on sluiti: kada je uitelj spreman i sam uiti, stvorit e mu se i prilike da poduava druge.

2. Da bi se razumio plan spasenja u vezi s uenjem i poduavanjem, potrebno je shvatiti pojam vremena koje teaj iznosi. Uklanjanje ega i lijeenje vjerovanja u odvojenost uklanja iluzije, a ne istinu. Prema tome, uklanjanje ega ispravlja ono to nikada nije ni postojalo. Dalje, plan za ovo ispravljanje stvoren je i istovremeno je i izvren, zato to je Boja Volja potpuno izvan vremena. Ista je stvar i s realnou, budui da i ona potjee od Boga. U istom onom trenutku kad je ideja odvojenosti ula u um Bojeg Sina dan je i Boji odgovor. Vremenski gledano, to se dogodilo vrlo davno. U stvarnosti to se nikada nije dogodilo.

3. Svijet vremena je svijet iluzija. Ono to se dogodilo davno izgleda da se dogaa sada. Ono to je davno izabrano izgleda kao da je ostalo otvoreno za biranje i da se tek treba odabrati. Ono to se odavno razumjelo i nauilo i to je odavno prolo, sad se smatra novom milju, svjeom idejom, razliitim pristupom. Zato to raspolae slobodnom voljom, moe prihvatiti ono to se ve dogodilo u bilo kojem vremenu koje odabere, a tek e onda shvatiti da je sve to oduvijek postojalo. Kao to teaj naglaava, ne moe slobodno izabrati nastavni plan, niti oblik u kojem e ga nauiti ne moe birati. Ipak si slobodan odluiti kada ga eli nauiti. I dok ga prihvaa, nastavni plan je ve nauen.

4. Vrijeme onda stvarno ide unatrag sve do trenutka koji je toliko drevan da je izvan podruja sjeanja, pa ak i izvan mogunosti zapamivanja. A kako je to trenutak koji se ponovo i ponovo doivljava, on izgleda kao da je sada. I tako izgleda da se uitelj i uenik susreu u sadanjosti, nalazei jedan drugog kao da se nikad ranije nisu sreli. Uenik dolazi u pravo vrijeme na pravo mjesto. To je neizbjeno, zato to je on uinio pravi izbor u onom drevnom trenutku kojeg sada ponovo oivljava. A i uitelj je napravio neizbjean izbor u dalekoj prolosti. Boja je Volja u svemu, ali izgleda kao da joj treba vremena da bi se ostvarila. to moe odgoditi mo vjenosti?

5. Kad se sretnu uenik i uitelj poinje situacija poduavanja - uenja. Uitelj nije stvarno onaj koji poduava. Boji Uitelj govori bilo kojoj dvojici koji se sretnu da bi uili. Zbog ove svrhe taj je odnos svet, a Bog je obeao da e poslati Svoj Duh u bilo koji sveti odnos. U situaciji poduavanje - uenje svatko ui da je davanje i primanje jedno te isto. Gube se i nestaju linije razgranienja koje su bili povukli izmeu svojih uloga, svojih umova, svojih tijela, svojih potreba, svojih interesa, kao i sve razlike za koje su mislili da ih odvajaju jednog od drugog. Oni koji ele uiti isti teaj dijele meusobno isti interes i isti cilj. I tako, onaj koji je bio uenik, postaje i sam Boji uitelj zato jer je donio odluku koja mu je i dala uitelja. U drugoj osobi vidio je iste interese kao to su i njegovi vlastiti.

3. TO SU RAZINE PODUAVANJA?

1. Boji uitelji nemaju postavljenu razinu poduavanja. U poetku, svaka situacija poduavanja-uenja predstavlja razliit odnos, iako je krajnji cilj uvijek isti: od odnosa uiniti sveti odnos, u kome oba partnera mogu gledati u Bojeg Sina kao bezgrenog. Nema nikoga od koga Boji uitelj ne moe uiti, pa tako nema nikoga koga on ne moe poduavati. Ipak, s praktine strane gledano, on ne moe svakoga sresti, niti svatko njega moe pronai. Prema tome, plan ukljuuje za svakog Bojeg uitelja uspostavljanje vrlo specifinih kontakata. U spasenju nema sluajnosti. Oni koji se trebaju sresti, srest e se, zato to oni zajedno imaju potencijal za sveti odnos. Oni su spremni jedan za drugog.

2. Najjednostavnija razina poduavanja izgleda kao da je sasvim povrna. Ona se sastoji od onoga to izgleda kao da su vrlo usputni susreti: "sluajan" susret dva naizgled stranca u liftu, dijete koje ne gleda i nalijee "sluajno" na odraslog, dva studenta kojima se "dogaa" da zajedno odlaze kui. To nisu sluajni susreti. Svaki od ovih susreta ima potencijal da postane situacija poduavanja-uenja. Moda e se naizgled stranci nasmijati jedan drugome u liftu, moda odrasli nee izgrditi dijete to je udarilo u njega, moda e studenti postati prijatelji. ak i na razini najusputnijeg susreta, mogue je da dvoje ljudi, bar na trenutak, izgube iz vida svoje odvojene interese. Taj e trenutak biti dovoljan. Dolo je spasenje.

3. Teko je razumjeti da su razine poduavanja univerzalnog teaja pojam koji je u stvarnosti isto tako beznaajan kao to je to i vrijeme. Iluzija jednog dozvoljava iluziju drugog. U vremenu, Boji uitelj izgleda kao da mijenja svoje miljenje o svijetu svakom svojom odlukom, a onda ui sve vie i vie o novom smjeru poduavajui druge o njemu. Ve smo govorili o iluziji vremena, ali iluzija o razinama poduavanja izgleda da je neto razliito. Moda je najbolji nain da se pokae da te razine ne mogu postojati, jednostavno rei da je bilo koja razina situacije poduavanja-uenja dio Bojeg plana za uklanjanje ega i lijeenje vjerovanja u odvojenost, a da Njegov plan ne moe imati nivoe, s obzirom da je odraz Njegove Volje. Spasenje je uvijek spremno i uvijek tu. Boji uitelji djeluju na razliitim razinama, ali je rezultat uvijek isti.

4. Svaka situacija poduavanja-uenja maksimalna je u tom smislu da e svaka osoba koja u njoj uestvuje nauiti najvie to moe od druge osobe u to vrijeme. U ovom smislu, i samo u ovom smislu, moemo govoriti o razinama poduavanja. Koristei pojam na ovaj nain, druga razina poduavanja je stalniji odnos, u kome, na izvjesno vrijeme, dvoje ljudi ulaze u dosta intenzivnu situaciju poduavanja-uenja, a onda izgleda kao da se odvajaju. Kao i na prvom nivou, ovi susreti nisu sluajni, a niti je ono to izgleda kao kraj odnosa stvarni kraj. Ponovno, svatko je nauio najvie to je mogao u to vrijeme. Ipak, svi koji su se sreli, srest e se ponovno jednog dana, zato to je sudbina svih odnosa da postanu sveti. Bog se ne vara u vezi sa Svojim Sinom.

5. Trea se razina poduavanja javlja u odnosima koji, jednom kad se uspostave, traju cijeli ivot. To su situacije poduavanja-uenju u kojima je svakoj osobi dan izabrani partner za uenje koji mu daruje neograniene mogunosti uenja. Ovi su odnosi, uopeno uzevi, malobrojni, zato to njihovo postojanje podrazumijeva da su oni koji su obuhvaeni ovim odnosom dosegnuli istovremeno stadij u kojem je ravnotee poduavanja-uenja zaista savrena. Ovo ne znai da partneri obavezno to i prepoznaju. U stvari, uopeno uzevi, to i nije sluaj. Oni mogu biti ak i neprijateljski raspoloeni jedan prema drugome neko vrijeme, a moda i cijeli ivot. Ali ako se odlue da je naue, savrena lekcija je pred njima i moe se nauiti. I ako odlue nauiti ovu lekciju, oni postaju spasioci uitelja koji posru i za koje ak izgleda kao da ne uspijevaju. Ni jedan Boji uitelj ne moe ne uspjeti pronai Pomo koja mu je potrebna.

4. TO SU KARAKTERISTIKE BOJIHUITELJA?

1. Izvana, Boji uitelji ni u kom sluaju nisu slini. Gledano tjelesnim oima, oni ne slie jedni na druge, dolaze iz vrlo razliitih sredina, bitno se razlikuju i njihova svjetovna iskustva, dok su njihove povrinske "linosti" sasvim razliite. Niti su, u poetnim stadijima svog djelovanja kao Bojih uitelja, stekli dublje karakteristike koje e ih potvrditi u onome to zaista jesu. Bog daje posebne darove Svojim uiteljima, zato to oni imaju posebnu ulogu u Njegovom planu Pokajanja. Njihova je specijalnost, naravno, samo privremena. Ta je posebnost postavljena u vremenske okvire kao sredstvo za izlaenje iz vremena. Ovi posebni darovi, roeni iz svetog odnosa za postignue koga se koristi situacija poduavanja-uenja, postaju karakteristike svih Bojih uitelja koji su napredovali u svom vlastitom uenju. U tom smislu svi su oni slini.

2. Sve razlike medu Bojim sinovima samo su privremene. Ipak, u vremenu se moe rei da napredni Boji uitelji imaju sljedee karakteristike:

I. vrsta Vjera

1. To je temelj na kojem poiva njihova sposobnost da ispune svoju funkciju. Percepcija (opaanje) rezultat je uenja. U stvari, percepcija jest uenje, zato to se uzrok i posljedica nikada ne razdvajaju. Boji uitelji vrsto vjeruju u svijet zato to su nauili da svijetom ne vladaju zakoni koje je sam taj svijet napravio. Svijetom vlada mo koja jest u ljudima, ali koja ne pripada ljudima. To je ona mo koja ini sve stvari sigurnima. Kroz ovu mo Boji uitelji gledaju na svijet kojem je oproteno.

2. Kad se jednom doivi ova mo, nemogue je ponovno povjerovati u svoju vlastitu malu snagu. Tko bi pokuao letjeti sa siunim vrapevim krilima kad mu se daju mona orlova krila? I tko bi povjerovao u bijedne ponude ega kada bi se pred njim nali Boji darovi? to je to to navodi Boje uitelje da naprave ovaj korak?

Rast Vjere

3. Prvo, Boji uitelji moraju proi kroz neto to se moe nazvati "razdobljem uklanjanja". Nije nuno da ovo razdoblje bude bolno, ali obino ga se tako doivljava. Izgleda kao da su stvari uklonjene i rijetko se na poetku shvaa da je jedino to se dogodilo to, da je prepoznata bezvrijednost stvari. Kako se moe opaziti da je neto bezvrijedno, ukoliko onaj koji opaa nije u poloaju sa kojeg moe stvari vidjeti u razliitoj svjetlosti? On jo uvijek nije stigao do toke na kojoj moe taj pomak napraviti iznutra. I tako plan moe ponekad pozvati na promjene neega to izgleda kao da su vanjske okolnosti. Te su promjene uvijek korisne. Kada je Boji uitelj ve toliko mnogo nauio, onda on prelazi na drugi stadij.

4. Sljedee, Boji uitelj mora proi kroz "razdoblje razvrstavanja". Ovo je uvijek donekle teko jer, nauivi da su promjene u njegovom ivotu uvijek korisne, sada mora odluivati o svim stvarima po kriteriju da li te stvari poveavaju ili ometaju tu korisnost. Ustanovit e da mnoge, ako ne i veina stvari koje je ranije cijenio, samo ometaju njegovu sposobnost da prenese ono to je nauio na nove situacije koje se javljaju. Zato to je cijenio ono to je stvarno bezvrijedno, on nee generalizirati lekciju iz straha od gubitka i rtvovanja. Potrebno je mnogo uiti da bi se razumjelo da su sve stvari, dogaaji, susreti i okolnosti korisne. Samo do stupnja do kojeg su korisni, treba im se dodijeliti stupanj realnosti u ovom svijetu iluzije. Rije "vrijednost" ne moe se primijeniti ni na to drugo.

5. Trei stupanj kroz koji Boji uitelj mora proi moe se nazvati "razdobljem odricanja". Ako se ovo protumai kao odricanje od neeg poeljnog, to e onda stvoriti ogroman konflikt. Malo ima Bojih uitelja koji potpuno izbjegnu ovaj jad. Nema nikakvog smisla razvrstavati vrijedno od bezvrijednog ukoliko se ne napravi sljedei oigledni korak. Ovo prijelazno razdoblje preklapanja pogodno je da bude onaj period u kome se Boji uitelj osjea pozvanim rtvovati svoje najbolje interese u korist istine. On jo nije shvatio koliko je samo potpuno nemogu ovakav zahtjev. On ovo moe nauiti tek kad se odrekne onog to je bezvrijedno. Kroz ovo on ui da tamo gdje je oekivao tugu, umjesto tuge nalazi sretnu vedrinu, tamo gdje je oekivao da e se od njega neto traiti, nalazi da mu se daruje dar.

6. Sada dolazi "razdoblje smirivanja". To je vrijeme smirenosti u kojem Boji uitelj miruje u razumnom spokoju. Sada on uvruje ono to je nauio. Sad poinje uviati prijenosnu vrijednost onoga to je nauio. Potencijal tog nauenog je doslovno oamuujui i Boji uitelj je sada na onoj toki svog napredovanja sa koje vidi cijeli svoj put i svoj izlaz. "Odreci se onoga to ne eli i zadri ono to eli." Kako je jednostavno ono to je oigledno! I kako je to lako uraditi. Bojem uitelju je potreban ovaj period odmora. Jo nije stigao tako daleko koliko misli. Ali kada bude spreman nastaviti svoj put, nastavit e ga s monim pratiocima pored sebe. Sada se on odmara neko vrijeme i sakuplja ih oko sebe prije nego nastavi put. Otuda vie ne ide sam.

7. Sljedei stadij je zaista "razdoblje nereda". Sada Boji uitelj mora razumjeti da on doista ne zna to je vrijedno, a to bezvrijedno. Sve to je dosad stvarno nauio bilo je da ne eli ono to je bezvrijedno, a da eli ono to je vrijedno. A njegovo razvrstavanje bilo je besmisleno pri uenju razlikovanja. Ideja rtvovanja koja je u sreditu njegovog vlastitog misaonog sustava, onemoguila mu je da prosuuje. Mislio je da se je nauio voljnosti, ali sada vidi da ne zna emu voljnost slui. A sada mora postii stanje koje moe ostati nedostino za dugo, dugo vremena. Mora ukloniti prosuivanje i pitati se to zaista eli u svakoj situaciji. Kada svaki korak u ovom smjeru ne bi bio jako potpomognut, zaista bi ga bilo teko poduzeti.

8. I konano, tu je "razdoblje postignua". Ovdje se uenje uvrstilo. Ono to je ranije izgledalo kao sjenka, sada je postalo solidni dobitak, na koga se moe osloniti u svim "kritinim trenutcima", a i u vremenima smirenosti. Zaista, smirenost je rezultat ovih dobitaka. To je ishod potenog uenja, dosljednosti misli i potpunog prijenosa. To je stadij stvarnog mira zato to se ovdje Nebesko stanje potpuno odraava. Odavde je put za Nebo otvoren i lak. U stvari, on je ovdje. Tko bi "iao" bilo kuda, ako ve postoji potpuno smireni um? A tko bi traio promjenu smirenosti za neto poeljnije? to bi moglo biti poeljnije od smirenosti?II. Potenje

1. Sva druga obiljeja Bojih uitelja poivaju na vrstoj vjeri. Jednom, kad se postigne vrsta vjera, ostalo ne moe ne slijediti je. Samo oni koji vrsto vjeruju mogu biti poteni, zato to samo oni mogu vidjeti vrijednost potenja. Potenje se ne odnosi samo na ono to govori. Pojam ustvari znai dosljednost. U onome to kae nema niega to bi proturjeilo onome to misli ili ini. Ni jedna misao ne suprotstavlja se drugoj misli. Ni jedan in ne tjera u la tvoju rije. I ni jednoj rijei ne nedostaje slaganje s drugom. Takvi su istinski poteni. Ni na jednoj razini nisu sami sa sobom u proturjenosti. Prema tome, za njih je nemogue biti u sukobu s bilo kim ili bilo im.

2. Smirenost uma koju doivljavaju napredni Boji uitelji uglavnom je posljedica njihovog savrenog potenja. Jedino je elja da se nekoga prevari ta koja dovodi do rata. Nitko tko je u sebi cjelovit ne moe ni zamisliti sukob. Sukob je neizbjean rezultat samozavaravanja, a samozavaravanje je nepotenje. Ne postoji izazov za Bojeg uitelja. Izazov podrazumijeva sumnju, a vrsta vjera na kojoj poiva sigurnost Bojih uitelja ini sumnju nemoguom. Prema tome, Boji uitelji mogu samo uspjeti. U ovoj, kao i u svim stvarima, oni su poteni. Oni mogu uspjeti zato to nikada ne izvravaju sami svoju volju. Oni izabiru za cijelo ovjeanstvo, za cijeli svijet i sve stvari u njemu, za nepromijenjeno i nepromjenjivo koje je izvan domene pojava i za Bojeg Sina i za njegovog Stvoritelja. Kako ne bi uspjeli? Oni savreno poteno izabiru, sigurni u svoj izbor kao i u same sebe.

III. Tolerancija

1. Boji uitelji ne presuuju. Suditi znai biti nepoten, zato to suditi znai zauzeti poloaj koji nema. Nemogue je suditi bez samozavaravanja. Prosuivanje znai da si se prevario u svojoj brai. Kako se onda ne bi prevario i u vezi sa samim sobom? Prosuivanje podrazumijeva nedostatak vrste vjere, a vrsta vjera ostaje temelj cjelokupnog misaonog sistema Bojeg uitelja. Ako se izgubi vrsta vjera, nestaje i sve njegovo uenje. Bez prosuivanja, sve su stvari jednako prihvatljive, zato to nema nikoga tko bi drugaije presudio. Bez presuivanja svi su ljudi braa, zao jer - tko je taj koji bi ostao po strani? Prosuivanje razara potenje i razbija vrstu vjeru. Ni jedan Boji uitelj ne moe prosuivati i nadati se da e neto nauiti.

IV Blagost

1. teta je nemogua za Boje uitelje. Njima se ne moe tetiti, niti oni mogu tetiti drugome. teta je rezultat prosuivanja. To je nepoteni in koji slijedi nepotenu misao. To je izricanje krivice bratu, pa prema tome i samom sebi. To je kraj mira i negiranje uenja. teta pokazuje odsutnost Bojeg nastavnog plana i njegovo zamjenjivanje ludilom. Ni jedan Boji uitelj ne moe ne nauiti - i to dosta rano u svom treningu - da tetnost potpuno brie njegovu funkciju iz njegove svjesnosti. tetnost e ga uiniti zbrkanim, straljivim, bijesnim i sumnjiavim. Ona e uiniti da postane nemogue nauiti lekcije Svetog Duha. Bojeg uitelja se uope nee moi uti. ut e ga samo oni koji shvate da teta ustvari nita ne moe postii. Nikakav dobitak iz nje ne moe proizii.

2. Prema tome, Boji uitelji su potpuno blagi. Njima je potrebna snaga blagosti, jer kroz blagost funkcija spasenja postaje laka. Ona nije mogua za one koji bi nekome tetili. Za one kojima je teta beznaajna, funkcija spasenja je neto prirodno. Koji drugi izbor, osim ovoga, ima smisla za nekog tko je zdrav? Tko bi izabrao pakao kad vidi put za Nebo? I tko bi izabrao slabost, koja mora proizii iz pravljenja tete, umjesto pouzdane, sveobuhvatne i bezgranine snage blagosti? Mo Bojih uitelja lei u njihovoj blagosti, zato to su oni shvatili da njihove vlastite zle misli ne dolaze ni od Bojeg Sina, ni od njegovog Tvorca. I tako oni udruuju svoje misli s Onim Koji je njihov izvor. I tako je njihova volja, koja je uvijek bila Njegova Vlastita, slobodna biti to to jest.

V. Radost

1. Radost je nezaobilazan rezultat blagosti. Blagost znai da je sada strah nemogu i to onda moe doi da bi pomutilo tu radost? Otvorene ruke blagosti uvijek su pune. Blagi nemaju nikakvog bola. Oni ne mogu patiti. Zato ne bi bili radosni? Oni su uvjereni da su voljeni i moraju biti sigurni. Radost ide s blagou isto onako sigurno kao to tuga prati napad. Boji uitelji vrsto vjeruju u Njega. I oni su sigurni da Njegov Uitelj ide ispred njih, osiguravajui da ih nita ne moe povrijediti. Oni nose Njegove darove i idu Njegovim putem zato to ih Boji Glas usmjerava u svim stvarima. Radost je njihova pjesma zahvalnosti. A Krist gleda na njih takoer sa zahvalnou. On njih treba isto toliko mnogo kao i oni Njega. Kako je radosno dijeliti svrhu spasenja.

VI. Nebranjenost

1. Boji su uitelji nauili kako da budu jednostavni. Oni nemaju snova kojima je potrebna obrana protiv istine. Oni ne pokuavaju sebe izgraivati. Njihova radost dolazi od razumijevanja Tko ih je stvorio. A da li je potrebna obrana onome to je Bog stvorio? Nitko ne moe postati napredni Boji uitelj sve dok potpuno ne shvati da su obrane samo budalasti uvari ludih iluzija. to je san groteskniji, to ee i monije izgledaju njegove obrane. A kada Boji uitelj konano pristane pogledati mimo tih obrana, vidi da tu nema niega. Na poetku sporo puta da mu se otvore oi i razori iluzija. Ali on bre ui kako mu vjera raste. Nema opasnosti koja bi dola kad se odloe obrane. To je sigurnost. To je mir. To je radost. I to je Bog

VII. Plemenitost

1. Izraz plemenitost ima posebno znaenje za Bojeg uitelja. To nije uobiajeno znaenje te rijei. Ustvari, to je znaenje koje se mora nauiti i to vrlo paljivo. Slino svim ostalim svojstvima Bojih uitelja, i ovo svojstvo se konano temelji na vrstoj vjeri, zato jer bez vrste vjere nitko ne moe biti plemenit u pravom smislu. U svijetu plemenitost znai "davanje" u smislu "odricanja". Za Boje uitelje, plemenitost znai davanje da bi se zadralo. To je naglaeno i kroz tekst i kroz vjebe, ali to je moda vie strano nainu miljenja svijeta od mnogih drugih ideja u naem nastavnom programu. Ono to ovu ideju ini vie tuom lei samo u tome to ova ideja tako oigledno preokree nain miljenja svijeta. Na najjasniji nain i na najjednostavnijoj razini, znaenje ove rijei za Bojeg uitelja i za svijet potpuno je i nedvosmisleno suprotno.

2. Boji uitelj je plemenit zbog svog interesa. To se ne odnosi na osobnost o kojoj svijet govori. Boji uitelj ne eli nita dobiti to ne bi mogao opet dati, zato to shvaa da bi, po definiciji, to za njega bilo bezvrijedno. Zbog ega bi on to elio? Zbog toga bi mogao samo izgubiti. Ne moe dobiti. Zato on ne trai nita to bi mogao zadrati, jer je to garancija gubitka. On ne eli patiti. Zato bi on sebi jamio bol? Ali on eli za sebe zadrati sve Boje stvari, koje su, prema tome, namijenjene Njegovom Sinu. To su stvari koje mu pripadaju. A njih moe dati s istinskom plemenitou, istovremeno ih zauvijek zadravajui za sebe.

VIII. Strpljenje

1. Oni koji su sigurni u rezultat mogu sebi dozvoliti ekanje, i ekaju bez tjeskobe. Strpljenje je prirodna osobina Bojeg uitelja. Sve to on vidi je siguran ishod, u vremenu koje mu je moda jo nepoznato, ali u taj ishod nema sumnje. Vrijeme e biti pravo kao to je i odgovor pravi. I to vrijedi za sve to se sada dogaa ili to e se dogoditi u budunosti. Prolost takoer ne zadrava nikakve greke. Nema niega to ne bi sluilo na korist svijetu, a takoer i onome kome izgleda da se to dogaa. Moda se ovo u prvo vrijeme ne shvaa. Pa ak i da je tako, Boji uitelj je spreman razmotriti sve svoje ranije odluke, ako one bilo kome uzrokuju bol. Strpljenje je prirodna osobina onih koji vrsto vjeruju. Zato jer su sigurni u konano tumaenje svih stvari koje pripadaju vremenu, njih ne moe prestraiti nikakav ishod koji se moe vidjeti ili koji se tek treba dogoditi.

IX. Odanost

1. Veliina odanosti Bojeg uitelja je mjera njegovog napretka u svladavanju nastavnog plana. Da li on jo uvijek odabire neke aspekte svog ivota da bi ih iznio na svjetlo svog uenja, dok druge zadrava kao odvojene? Ako je tako, njegov je napredak ogranien, a njegova se vrsta vjera jo nije stabilizirala. Odanost predstavlja vrstu vjeru Bojeg uitelja u Boju Rije da e sve stvari postaviti na pravo mjesto; ne samo neke, ve sve. Uopeno govorei, njegova odanost zapoinje time to se bavi samo nekim problemima, privremeno se paljivo ograniavajui. Prepustiti sve probleme jednom Odgovoru znai potpuno preobratiti nain miljenja svijeta. I jedino to je odanost. Nita drugo ne zasluuje to ime. Ipak je vrijedan svaki stupanj koji se postigne na tom putu, ma koliko bio malen. Spremnost, kao to to i tekst navodi, ne znai i majstorstvo.

2. Istinska odanost ne skree s puta. Zato jer je dosljedna, ona je potpuno potena. Jer je nepokolebljiva, ona je puna vrste vjere. Jer se zasniva na neustraivosti, ona je blaga. Jer je sigurna u sebe, ona je radosna. A zato jer je samouvjerena, ona je tolerantna. Odanost, prema tome, kombinira u sebi druga svojstva Bojih uitelja. Ona podrazumijeva prihvaanje Boje Rijei i Njegove definicije Svog Sina. Odanost je, u svom pravom smislu, uvijek usmjerena ka Bojoj Rijei i Njegovoj definiciji Svog Sina. Odanost gleda prema Njima i trai ih dok ih ne nae. Trai ih u radosti. I naavi ih, ona poiva u tihoj izvjesnosti o svemu tome emu duguje svu vjeru i iz ega i ona proizlazi.

X. Otvorenost uma

1. Najvea vrijednost otvorenog uma, moda posljednjeg svojstva kojeg stjee Boji uitelj, lako se shvaa kad se prepozna njen odnos prema opratanju. Otvorenost uma dolazi istovremeno s odsutnou prosuivanja. Dok prosuivanje zatvara um za dolazak Bojeg uitelja, otvorenost uma poziva tog istog Uitelja da ue. Dok prokletstvo prosuuje Bojeg Sina kao zlog, otvorenost uma Mu dozvoljava da Mu sudi Boji Glas u Njegovu korist. Dok ga projekcija krivice alje u pakao, otvorenost uma Mu dozvoljava da se i na Njega proiri Kristova slika. Samo ljudi otvorenog uma mogu biti u miru, zato to samo oni mogu vidjeti razlog za taj mir.

2. Kako oprataju ljudi otvorenog uma? Oni putaju da odu sve stvari koje ometaju opratanje. Ti su ljudi zapravo napustili svijet i dozvolili mu da se obnovi i postane za njih tako velianstven u svojoj novosti i radosti, da oni sami nisu mogli ni zamisliti takav preobraaj. Sada vie nita nije onakvo kakvo je ranije bilo. Ono to je ranije izgledalo tupo i beivotno, sada sjaji. A to je najvanije, sve su stvari dobro dole, zato to je nestalo prijetnje. Nema oblaka koji bi skrivali Kristovo lice. Sada je cilj postignut. Opratanje je krajnji cilj nastavnog plana. Ono poploava put za ono to ide daleko izvan podruja svog uenja. Nastavni plan se ne napree nadilaziti svoj zakoniti cilj. Opratanje je njegov jedini cilj prema kojem sve uenje na kraju stremi. To je zaista dovoljno.

3. Moda ste primijetili da lista svojstava Bojih uitelja ne ukljuuje stvari koje su nasljedstvo Bojeg Sina. Termini kao to su ljubav, bezgrenost, savrenstvo, znanje i vjena istina ne pojavljuju se u ovom kontekstu. Oni ovdje nikako ne bi odgovarali. Ono to je Bog dao toliko nadilazi na nastavni plan da uenje u njihovoj prisutnosti nestaje. Ali sve dok je prisutnost ovih Bojih darova nejasna, panju treba usmjeriti na nastavni plan. Funkcija Bojih uitelja je da svijetu donesu istinsko uenje. Iskreno govorei, ono to oni donose je oduavanje, zato to je to "istinsko uenje" u svijetu. Bojim je uiteljima dano da svijetu donesu radosne vijesti o potpunom opratanju. Oni su zaista blagoslovljeni zato jer su nositelji spasenja.

5. KAKO SE POSTIE IZLJEENJE?

1. Lijeenje obuhvaa razumijevanje razloga kojima bolest slui. Lijeenje je nemogue bez toga.

I. Svrha bolesti koja se opaa

1. Izljeenje se postie u trenutku kada onaj koji pati ne bude vidio vie nikakve vrijednosti u bolu. Tko bi izabrao patnju ako ne bi mislio da mu ona neto donosi i to neto vrijedno za njega? On mora misliti da je bolest niska cijena za neto dragocjenije. Zato to je bolest stvar izbora, to je odluka. Ona znai odabiranje slabosti u pogrenom uvjerenju da je to snaga. Kada do toga doe, prava se snaga vidi kao prijetnja, a zdravlje kao opasnost. Bolest je metoda, zamiljena u stanju ludila, da se Boji Sin smjesti na prijestolje vlastitog Oca. Boga se vidi kao neto izvana, estoko i mono, koje udi da svu mo zadri za Sebe. Samo ubijajui Ga, Njegov Sin Ga moe pobijediti.

2. I u tom ludom uvjerenju, emu slui Lijeenje? Ono simbolizira poraz Bojeg Sina i trijumf njegovog Oca nad njim. Lijeenje predstavlja krajnji izazov u direktnom obliku koji je Boji Sin prisiljen prepoznati. Ono predstavlja sve ono to bi on elio sakriti od samog sebe da bi zatitio svoj "ivot". Ako se izlijei, onda e biti odgovoran za svoje misli. A ako je odgovoran za svoje misli, on e biti ubijen da mu se dokae kako je slab i alostan. Ali ako sam izabere smrt, njegova je slabost onda njegova snaga. Sad je on sam sebi dao ono to bi mu Bog dao i tako je potpuno uzurpirao prijestolje svog Stvoritelja.

II. Pomak percepcije (opaanja)

1. Izljeenje se mora pojaviti u tonoj proporciji u kojoj se prepoznaje bezvrijednost bolesti. Treba rei: "U ovome za mene uope nema dobitka. - i dolazi do izljeenja. Ali da bi se to izreklo, prethodno se moraju prepoznati izvjesne injenice. Prvo, oigledno je da je odluke o bolesti donio um, a ne tijelo. Ako je bolest pogreni pristup rjeavanju problema, onda je to odluka. A ako je to odluka, onda je um taj koji ju je donio, a ne tijelo. Ogroman je otpor da se to prepozna, zato to postojanje svijeta takvog kakvog ga opaa ovisi o premisi da je tijelo to koje donosi odluke. Termini kao to su "instinkti", "refleksi" i slino, predstavljaju pokuaje da se tijelu podare ne-mentalni motivatori. U stvarnosti, ovakvi termini samo iskazuju ili opisuju problem. Oni ne daju odgovor na njega.

2. Temelj lijeenja je prihvaanje injenice da je bolest neto o emu je um odluio, a za svrhu za ije postizanje koristi tijelo. A ovo vrijedi za lijeenje u svim oblicima. Pacijent odluuje da je ovako kako sam rekao i on se oporavlja. Ako sam odlui protiv oporavka, nee se izlijeiti. Tko je onda lijenik? Iskljuivo um samog pacijenta. Ishod e biti onakav kako sam pacijent bude odluio. Posebna sredstva samo izgledaju kao da mu slue, ali ona u stvari jedino daju oblik njegovom vlastitom izboru. On ih odabire da bi svojim eljama dao opipljiv oblik. A to je ono to ta sredstva i ine i nita drugo. Ona u stvarnosti nisu uope potrebna. Pacijent moe jednostavno ustati bez njihove pomoi i rei: "Ovo mi niemu ne slui." Nema takvog oblika bolesti koja se ne bi odmah izlijeila.

3. to je jedan jedini uvjet za pomak percepcije? To je jednostavno ovo: prepoznavanje da bolest pripada umu i da nema nita s tijelom. Koliko "kota" ovakvo prepoznavanje? Ono kota cijeli svijet kojeg vidi, zato to vie nikada svijet nee izgledati tako kao da vlada umom. S ovim prepoznavanjem se odgovornost stavlja tamo gdje joj je i mjesto - ne na svijet, nego na onoga koji gleda taj svijet i vidi ga onakvim kakav on nije. Gledatelj gleda u ono to on sam izabire vidjeti. Ni vie ni manje. Svijet mu nita ne ini. Gledatelj je samo mislio da mu je svijet neto uinio. A ni on sam nita ne ini svijetu, zato jer je i on sam pogrijeio u vezi s tim to je svijet. Ovdje lei osloboenje i od krivice i od bolesti, jer su oni jedno te isto. A da bi se prihvatilo ovo osloboenje, mora se prihvatiti i ideja da je tijelo beznaajno.

4. S ovom idejom bol zauvijek odlazi. Ali s tom idejom odlazi i sva zbrka u vezi sa stvaranjem. Zar to ne slijedi nuno jedno iz drugoga? Stavi uzrok i posljedicu u njihov istinski niz u jednom sluaju i u jednom pogledu i uenje e uopiti i preobraziti svijet. Preobraavajua vrijednost jedne istinske ideje nema kraja ni granice. Konani ishod ove lekcije je sjeanje na Boga. to sada znae osjeaj krivice i bolest, bol, nesrea i sva patnja? Budui da nemaju nikakve svrhe, oni odlaze. I s njima odlaze i sve posljedice za koje izgleda kao da su ih oni prouzroili. Uzrok i posljedica samo reproduciraju stvaranje. Ako ih se vidi u njihovoj pravoj perspektivi, bez deformacija i straha, oni ponovo uspostavljaju Nebo.

III. Funkcija Bojeg uitelja

1. Ako pacijent mora izmijeniti svoj um da bi se izlijeio, to radi Boji uitelj? Da li on moe umjesto pacijenta izmijeniti pacijentov um? Izvjesno je da ne moe. U odnosu na one koji su ve voljni izmijeniti svoje umove, on nema nikakve funkcije, osim da se zajedno s njima raduje jer su i oni postali, zajedno s njim, Boji uitelji. On, meutim, ima specifiniju ulogu u odnosu na one koji ne razumiju to je lijeenje. Ovi pacijenti ne shvaaju da su sami izabrali bolest. Naprotiv, oni vjeruju da je bolest izabrala njih. Na ovom stupnju oni nemaju otvoreni um. Tijelo im kae to da rade i oni ga sluaju. Nemaju pojma koliko je ta koncepcija luda. Kad bi samo posumnjali u to, izlijeili bi se. Ali oni nita ne sumnjaju. Za njih je odvojenost potpuno realna stvar.

2. Njima dolaze Boji uitelji da bi predstavili drugu alternativu na koju su ovi pacijenti zaboravili. Jednostavno prisutnost Bojeg uitelja je podsjetnik. Njegove misli trae pravo da stave pod upitnik ono to je pacijent prihvatio kao istinito. Kao Boji glasnici, Njegovi su uitelji simboli spasenja. Oni trae od pacijenta opratanje za Bojeg Sina u njegovo vlastito Ime. Oni predstavljaju Alternativu. S Bojom Rijeju u svojim umovima oni dolaze kao blagoslov, ne da lijee bolesne, ve da ih podsjete na lijek koji im je Bog ve dao. Nisu njihove ruke te koje lijee. Nije njihov glas taj koji izgovara Boju Rije. Oni jedino daju ono to im je dano. Vrlo blago, oni pozivaju svoju brau da okrenu lea smrti. Pogledaj, Boji Sine, to ti ivot moe ponuditi. Zar e odabrati bolest umjesto toga?

3. Ni jednom nisu napredni Boji uitelji razmatrali oblike bolesti u koje vjeruju njihova braa. Uiniti to znai zaboraviti da svi oni imaju istu svrhu i zato, u stvarnosti, i nisu razliiti. Oni trae Boji Glas u svom bratu. A taj brat toliko sam sebe zavarava da vjeruje da Boji Sin moe patiti. I Boji ga uitelji podsjeaju da on nije sam sebe stvorio i da mora ostati onakav kakvim ga je Bog stvorio. Oni prepoznaju da iluzije ne mogu imati nikakvih posljedica. Istina u njihovim umovima dosee do istine u umovima njihove brae, tako da se iluzije ne pojaavaju. Tako su oni dovedeni istini. A nije istina dovedena njima. Tako se raspruju iluzije. Ne voljom nekog drugog ovjeka, ve Jednom Voljom Koja je u svima. A to i jest funkcija Bojih uitelja: ne vidjeti ni jednu volju odvojenu od svoje vlastite, niti svoju vlastitu volju odvojenu od Boje Volje.

6. JE LI LIJEENJE IZVJESNO?

1. Izljeenje je uvijek izvjesno. Nemogue je dozvoliti iluziji da doe do istine i sauvati iluziju. Istina pokazuje da iluzije nemaju nikakve vrijednosti. Boji je uitelj vidio ispravak svojih greaka u umu pacijenta, prepoznajui ih onakvima kakvi jesu. Prihvativi Pokajanje za sebe, on ga je takoer prihvatio i za pacijenta. Ali to raditi ako pacijent koristi bolest kao nain ivota, vjerujui da je lijeenje put do smrti? Kad je takav sluaj, naglo izljeenje moglo bi ubrzati naglu depresiju i osjeaj gubitka, tako dubok da pacijent moe ak pokuati i sam sebe unititi. Jer kad nema vie niega zbog ega bi ivio, on moe traiti smrt. Da bi ga se zatitilo, lijeenje mora priekati.

2. Lijeenje e uvijek stajati po strani kad ga se bude gledalo kao opasnost. Onog trenutka kad postane dobrodolo, ono je tu. Tamo gdje e lijeenje biti dano, tamo e biti i primljeno. A to je vrijeme u odnosu na Boje darove? Vie puta smo u tekstu spomenuli skladite blaga koja stoji na raspolaganju jednako i davatelju i primatelju Bojih darova. Ni jedan nije izgubljen zato to se njihov broj moe samo poveavati. Ni jedan Boji uitelj se ne treba razoarati ako ponudi lijeenje, pa mu se uini da to lijeenje nije primljeno. On nije pozvan prosuivati kada njegov dar treba biti primljen. Neka bude siguran da je njegov dar primljen i neka vrsto vjeruje da e taj dar biti primljen kad ga se prepozna kao blagoslov, a ne kao prokletstvo.

3. Nije funkcija Bojih uitelja procjenjivanje ishoda svog darovanja. Njihova je funkcija samo da daju te darove. Kad to uine, istovremeno su dali i ishod, jer je i taj ishod dio dara. Nitko ne moe davati ako je zabrinut za rezultat tog davanja. To je ograniavanje samog davanja pa onda ni davatelj ni primatelj nee imati dar. vrsta vjera je bitan dio davanja. Ustvari, to je dio koji omoguava dijeljenje, dio koji garantira da davatelj nee izgubiti, ve samo dobiti. Tko daruje dar, a onda ostaje s njim da bi bio siguran da e ga se koristiti onako kako davatelj smatra da je najbolje? To onda nije davanje, nego stavljanje u zatvor.

4. Odricanje od svake brige u vezi s darom je ono to taj dar ini istinskim darom. A vrsta vjera (povjerenje) je ono to omoguava istinsko davanje. Lijeenje je preobraaj uma koji trai u pacijentovo ime Sveti Duh koji se nalazi u pacijentovom umu. A Sveti Duh u umu davatelja je onaj Koji daje dar pacijentu. Kako se ovaj dar moe izgubiti? Kako taj dar moe biti neefikasan? Kako taj dar moe biti uludo utroen? Boja riznica nikada ne moe biti prazna. A ako nedostaje jedan dar, onda ona nee biti puna. A njenu punou Bog garantira. Kakvu brigu onda moe imati Boji uitelj u pogledu onoga to e se dogoditi s njegovim darovima? Poto te darove Bog daje Bogu, tko e u ovoj svetoj razmjeni primiti manje od svega?

7. TREBA LI LIJEENJE PONOVITI?

1. Ovo pitanje daje odgovor samo po sebi. Lijeenje se ne moe ponoviti. Ako je pacijent ve izlijeen, od ega ga onda jo treba lijeiti? A ako je izljeenje izvjesno, kako smo ve rekli da jest, to je onda to to treba ponoviti? Ostati zabrinut u vezi s rezultatom lijeenja, za Bojeg uitelja znai ograniiti lijeenje. U tom sluaju, sam Boji uitelj je taj ijem je umu potrebno lijeenje. A to je ono to on mora olakati. On je u tom sluaju pacijent i takvim se mora smatrati. On je napravio greku i mora biti voljan svoj um izmijeniti u vezi s tim. Njemu je nedostajala vrsta vjera koja je nuna da bi se istinski neto dalo, pa zato on nije ni dobio korist od svog dara.

2. Gdje god Boji uitelj pokua biti kanal za iscjeljivanje, on uspijeva. Kad on ne bi u to sumnjao, ne bi ni trebao ponavljati svoj prvobitni napor. Taj je prvi pokuaj bio i tako ve maksimalan, zato to ga je Sveti Duh prihvatio kao takvog i kao takvog ga je i koristio. Sada Boji uitelj treba slijediti samo jedan smjer. Mora se koristiti svojim razumom da samom sebi kae da je problem predao Jednome Koji ne moe ne uspjeti i mora prepoznati da njegova vlastita nesigurnost nije ljubav ve strah, pa prema tome i mrnja. Njegov poloaj tako postaje neodriv, jer on nudi mrnju onome komu je ponudio ljubav. To je nemogue. Kada se ponudi ljubav, samo se ljubav moe i primiti.

3. To je ono u to Boji uitelj mora vrsto vjerovati. To je ono to se podrazumijeva kad se kae da je jedna od odgovornosti nekoga tko izvodi uda da i sam prihvati Pokajanje. Boji uitelj je udotvorac zato to on daje darove koje je primio. Ali on ih i sam mora prvo prihvatiti. Ne treba uraditi nita vie, niti treba bilo to drugo uraditi. Prihvaanjem iscjeljivanja, on ga moe i dati. Ako on u to sumnja neka se sjeti Tko je dao dar i Tko dar prima. Tako se ispravlja njegova sumnja. On je mislio da se Boji darovi mogu povui. To je greka, ali teko da se moe s njom due ostati. I tako Boji uitelj moe samo prepoznati greku kao greku i dozvoliti da ona za njega bude ispravljena.

4. Jedno od najteih iskuenja za prepoznavanje greke je sumnja u iscjeljivanje zbog pojave stalnih simptoma koji su zapravo oblik u kojem se javlja nedostatak vrste vjere. A takva sumnja je napad. Obino to izgleda upravo obrnuto. U poetku, izgleda nerazumno kad ti se kae da je stalna briga zapravo napad. Ta briga ima oblik ljubavi. Ali ljubav bez vrste vjere (povjerenja) je nemogua, a sumnja i povjerenje ne mogu postojati istovremeno. I mrnja mora biti suprotna ljubavi, bez obzira koji oblik uzela. Ne sumnjaj u dar - i tada je nemogue sumnjati i u njegov efekt. Izvjesnost je ta koja daje Bojim uiteljima mo da budu udotvorci, zato to su oni svoje povjerenje poklonili Njemu.

5. Sumnja u samog sebe je stvarni temelj sumnje u ishod bilo kojeg problema koji se daje Bojem uitelju da ga rijei. A to nuno podrazumijeva da je povjerenje dano jednom iluzornom ja, budui da se samo u takvo ja i moe sumnjati. Ova iluzija moe imati vie oblika. Moda postoji strah od slabosti i ranjivosti. Moda je tu i strah od neuspjeha i stid povezan s osjeajem nedoraslosti. Moda je tu i zbunjenost zbog osjeaja krivice koja proizlazi iz lane skromnosti. Nije vaan oblik greke. Ono to je vano je prepoznavanje greke kao greke.

6. Greka je uvijek izvjestan oblik brige za sebe, pri emu se pacijent iskljuuje. To je neuspjeh da se pacijenta prepozna kao dio Pravog Ja i tako predstavlja zbrku u identitetu (istovjetnosti). U tvoj um ulazi sukob u vezi s pitanjem to si ti i ti se vara u vezi sa samim sobom. A ti se tu vara u vezi sa samim sobom zato to negira Izvor koji te je stvorio. Ako bi ti ponudio samo iscjeljenje, onda ne bi mogao sumnjati. Ako zaista eli rijeiti problem, ne moe sumnjati. Sumnja je rezultat sukobljenih elja. Budi siguran u ono to eli i sumnja postaje nemogua.

8. KAKO SE MOE IZBJEI OPAANJE

RAZLIITIH STUPNJEVA TEKOA?

1. Vjerovanje u razliite stupnjeve tekoa je temelj svjetovne percepcije (opaanja). Ovo vjerovanje poiva na razlikama, na nejednakoj pozadini i pominom prvom planu, na nejednakim visinama i razliitim veliinama, na raznim stupnjevima tame i svjetla i na tisuama kontrasta, pri emu se svaka stvar koju vidi takmii sa svakom drugom da bi bila prepoznata. Vei objekt zasjenjuje manji. Svjetlija stvar privlai vie panje od neke druge koja je manje privlana. A ideja koja je opasnija ili neka koja se po standardima svijeta smatra poeljnijom, potpuno remeti mentalnu ravnoteu. Tjelesne oi vide samo sukob. Ne oslanjaj se na njih u potrazi za mirom i razumijevanjem.

2. Iluzije su uvijek iluzije razlika. Kako bi i moglo biti drukije? Po svojoj definiciji iluzija je pokuaj da se neto, to se smatra vanim, uini realnim, ali to je prepoznato kao neistinito. Um, prema tome, nastoji da to uini istinitim, zbog svoje jake elje da ga ima za sebe. Iluzije su karikature stvaranja, pokuaji da se istina privede laima. Vidjevi da je istina neprihvatljiva, um se buni protiv istine i daje sam sebi iluziju pobjede. Smatrajui zdravlje optereenjem, um se povlai u grozniave snove. A u tim snovima um je odvojen, razliit od drugih umova, sa svojim vlastitim razliitim interesima i sposoban za zadovoljavanje svojih potreba na raun drugih.

3. Prilikom razvrstavanja i kategoriziranja aktivnosti uma ulaze greke percepcije. A upravo tu se mora napraviti ispravak. Um klasificira ono to mu donose tjelesne oi, u skladu sa svojim unaprijed stvorenim vrijednostima, prosuujui gdje najbolje odgovara svaki podatak dobiven putem osjetila. Koje bi polazite bilo vie pogreno od ovog? Neprepoznat sam po sebi, ovaj temelj prosuivanja trai od samog sebe da mu se da ono to e se slagati s ovim kategoriziranjem. Uinivi to, on zakljuuje da ovo kategoriziranje mora biti istinito. Na ovom prosuivanju poivaju sve razlike, zato to je to ono o emu ovise prosuivanja svijeta. Da li bilo to moe ovisiti o ovom zbrkanom i besmislenom "rezoniranju"?

4. Ne moe biti nikakvog stupnjevanja tekoe prilikom lijeenja jedino zbog toga to je sva bolest samo iluzija. Da li je tee raspriti vjerovanje jednog luaka u veu halucinaciju, nasuprot nekoj manjoj halucinaciji? Da li e se luak bre sloiti da je nerealan jai glas kojeg uje, nego onaj tii glas? Da li e on lake odbaciti aputavi zahtjev da nekog ubije od istog zahtjeva koji mu se javlja kao vikanje? I da li broj vila za sijeno koje nose avoli koje ovaj luak vidi djeluje na uvjerljivost tih avola u njegovom opaanju? Njegov um ih je razvrstao u realne, pa su tako oni za njega realni. Kad on shvati da su svi oni iluzije, oni e nestati. A tako je i s lijeenjem. Svojstva iluzija za koje izgleda da ih ine razliitima u stvarnosti su beznaajna, zato to su ova svojstva isto toliko iluzorna kao i same te iluzije.

5. Tjelesne e oi nastaviti opaati razlike. Ali um, koji je sebi dozvolio da bude izlijeen, nee vie priznavati te razlike. Bit e onih koji e izgledati "bolesniji" od drugih, tjelesne e oi izvjetavati o njihovom izmijenjenom izgledu kao i ranije. Ali e izlijeeni um sve njih staviti u istu kategoriju: sve su one nestvarne. To je dar Uitelja uma. Razumijevanje da su samo dvije kategorije znaajne u razvrstavanju poruka koje um prima od onoga to izgleda da je vanjski svijet. A od ove dvije kategorije, samo je jedna realna. Kao to je realnost potpuno realna, neovisno o veliini i obliku i vremenu i mjestu - jer razlike ne mogu postojati unutar realnosti - isto tako su i iluzije iluzorne bez razlika. Jedini odgovor na bolest bilo koje vrste je lijeenje. Jedini odgovor na sve iluzije je istina.

9. JESU LI POTREBNE PROMJENE U IVOTNOJSITUACIJI BOJIH UITELJA?

1. Potrebne su promjene u umovima Bojih uitelja. To moe, ali i ne mora, obuhvatiti i promjene u vanjskoj situaciji. Zapamti da nitko nije sluajno tamo gdje je i da sluaj ne igra nikakvu ulogu u Bojem planu. Najnevjerojatnije je to da promjene u stavovima nisu prvi korak kod poetnika uitelja Bojeg vjebanja. Ipak tu nema nikakvog pravila jer je trening jako individualan. Postoje oni koji su pozvani da skoro odmah promjene svoju ivotnu situaciju, ali su oni, uopeno, posebni sluajevi. Ogromnoj se veini daje program vjebanja koji se sporo razvija, u kome se ispravlja to je mogue vie ranijih greaka. Posebno se odnosi moraju ispravno opaati i moraju se ukloniti svi tamni kameni-temeljci nepomirljivosti i neopratanja. Inae e stari misaoni sustav jo uvijek imati osnovicu za povratak.

2. Napredujui u svom treningu, Boji uitelj sve temeljitije ui jednu lekciju. On ne donosi svoje vlastite odluke. Trai odgovor od svog Uitelja. I tog se odgovora dri kao svoje smjernice za djelovanje. To postaje sve lake i lake kako Boji uitelj ui odrei se svog vlastitog prosuivanja. Odricanje od prosuivanja, oiti preduvjet da se uje Boji glas, obino je dosta spor proces. Ne zato to je to teko, nego zato to se ovaj proces moe shvatiti kao uvredljiv za osobu. Svjetovni trening usmjeren je prema postignuu cilja koji je direktno suprotan od cilja naeg nastavnog programa. Svijet ljude vjeba da se oslanjaju na svoje vlastito prosuivanje kao kriterij zrelosti i snage. Na nastavni program vjeba odricanje od prosuivanja kao neophodan uvjet za spasenje.

10. KAKO SE ODREI PROSUIVANJA?

1. Svijet potpuno pogreno razumije prosuivanje, slino drugim lukavstvima pomou kojih se odrava svijet iluzija. Prosuivanje se ustvari brka s mudrou i njime se zamjenjuje istina. Prema onome kako svijet koristi ovaj izraz, pojedinac je sposoban za "dobro" ili "loe" prosuivanje, a cilj kolovanja je snaenje ovog prvog, a umanjivanje drugog. Ipak, postoji izvjesna zbrka to znae ove kategorije. Ono to je za nekoga "dobro" prosuivanje, za drugoga znai "loe". Nadalje, ak i ista osoba klasificira isti in tako da pokazuje "dobro" rasuivanje u jedno vrijeme, a "loe" rasuivanje u drugom vremenu. U stvarnosti se ne moe nikoga poduavati o bilo kakvim dosljednim kriterijima za odreivanje ovih kategorija. Bilo kada uenik se moe ne sloiti s onim to njegov navodni uitelj kae o kategorijama "dobrog" i "loeg", a i sam uitelj moe biti nedosljedan u onome u to vjeruje. "Dobro" prosuivanje u ovim terminima ne znai nita. Nita vie ne znai ni loe.

2. Bojem je uitelju neophodno ne da shvati da on ne treba prosuivati, nego da to i ne moe. Odriui se prosuivanja, on se odrie jedino onoga ega nema. On se odrie iluzije. Ili jo bolje: on ima iluziju da se neeg odrie. U stvarnosti, on samo postaje poteniji. Prepoznajui da je njemu zauvijek nemogue prosuivati, on to onda vie ni ne pokuava. To nije nikakvo rtvovanje. Nasuprot tome, on stavlja sebe u poloaj u kojem ne moe on sam prosuivati, ali se tu prosuivanje moe pojaviti kroz njega. A ovo prosuivanje nije ni "dobro" ni "loe". To je jedino prosuivanje koje postoji, a ono je samo jedno: "Boji Sin je bezgrjean, a grijeh i ne postoji."

3. Cilj naeg nastavnog programa, za razliku od onoga to se u svijetu ui, je da je nemogue prosuivanje u onom obinom smislu. To nije neije miljenje, ve injenica. Da bi se bilo to ispravno prosudilo, ovjek bi morao biti potpuno svjestan nezamislivo mnogo stvari, stvari iz prolosti, sadanjosti i budunosti. Pojedinac bi morao unaprijed prepoznati sve efekte svog prosuivanja na svakoga i na sve to se tim prosuivanjem obuhvaa na bilo koji nain. I morao bi biti siguran da mu opaanje nije deformirano, tako da bi njegovo prosuivanje bilo potpuno pravedno za svakoga na koga se sada odnosi i na koga e se odnositi u budunosti. Tko to moe uiniti? Tko to moe za sebe tvrditi da je sposoban to uiniti, izuzev u grandioznim fantazijama?

4. Sjeti se samo koliko si puta mislio da zna "injenice" koje su ti potrebne za prosuivanje, i kako si samo bio u krivu! Ima li ikoga koji to nije doivio? Da li zna koliko si samo puta mislio da si u pravu, ak i ne shvaajui da si bio u krivu? Zato bi se odluio za ovako proizvoljnu osnovicu za donoenje odluka? Mudrost nije prosuivanje. Ona znai odricanje od prosuivanja. Onda samo jo ovo prosudi. I to: postoji Netko s tobom ije je prosuivanje savreno. On zna sve injenice: iz prolosti, sadanjosti i budunosti. On poznaje sve efekte Svog prosuivanja na svakoga i na sve to je na bilo koji nain s tim prosuivanjem u vezi. I On je potpuno pravedan prema svakome, zato to Njegovo opaanje nije deformirano.

5. Prema tome, odloi prosuivanje, ne sa aljenjem, ve s uzdahom olakanja i zahvalnosti. Sad si se oslobodio tako velikog tereta pod kojim si mogao teturati i pasti pod njegovom teinom. A to je bila iluzija. Nita vie. Sada Boji uitelj ustaje bez tereta i lagano nastavlja hodom. Nije to jedina korist koju ovim stjee. Nestao je i njegov osjeaj brige. Sad ga vie nema. Poklonio ga je, zajedno s prosuivanjem. Predao ga je Onome u ije je prosuivanje sada odluio vrsto vjerovati, umjesto u svoje vlastito. Sada vie ne ini greke. Vodi mu je siguran. I tamo gdje je ranije dolazio presuivati, sad dolazi blagoslivljati. Tamo gdje se sad smije, ranije je bio navikao plakati.

6. Nije se teko odrei prosuivanja. Ali ga je zaista teko zadrati. Boji uitelj ga sretno odlae u trenutku kad prepozna koju cijenu za njega mora platiti. Sva runoa koju vidi u vezi sa samim sobom rezultat je prosuivanja. Sva bol koju gleda rezultat je prosuivanja. Sva usamljenost i osjeaj gubitka, prolaenje vremena i porast beznaa, bolesni oaj i strah od smrti - sve to proizlazi iz prosuivanja. I sada Boji uitelj zna da te stvari ne moraju postojati. Ni jedna od njih nije istinita. On se odrekao njihovog uzroka i sve te stvari, koje nisu bile nita drugo ve uinak njegovog pogrenog izbora, otpale su s njega. Boji uitelju, ovaj e ti korak donijeti mir. Zar moe biti teko eljeti samo ovo?

11. KAKO JE MOGU MIR U OVOM SVIJETU?

1. To je pitanje koje svatko mora postaviti. Izgleda, oito, da je mir ovdje nemogu. Boja Rije obeava i druge stvari koje izgledaju nemogue, slino ovoj. Njegova je Rije obeala mir. Ona je takoer obeala da nema smrti, da mora doi do uskrsnua i da je ono ovjekovo nasljedno pravo. Svijet koji vidi ne moe biti svijet kojeg Bog voli, a ipak nas Njegova Rije uvjerava da On voli svijet. Boja je Rije obeala da je ovdje mogu mir, a ono to On obea teko da je nemogue. Istina je ipak da se na svijet mora drukije gledati, ako se eli prihvatiti Njegova obeanja. to svijet jest, samo je injenica. Ti ne moe odabrati to taj svijet treba biti. Ali ti moe odabrati nain na koji e ga vidjeti. Zaista, ti to mora odabrati.

2. Ponovo dolazimo do pitanja prosuivanja. Ovaj put pitaj samog sebe to je vjerojatnije da je istina: tvoje prosuivanje ili Boja Rije. Oni govore razliite stvari o svijetu, stvari toliko suprotne da je besmisleno i pokuati pomiriti ih. Bog nudi svijetu spasenje. Tvoje prosuivanje bi to proklelo. Bog kae da nema smrti. Tvoje prosuivanje vidi samo smrt kao neizbjeni kraj ivota. Boja te Rije uvjerava da On voli svijet. Tvoje prosuivanje kae da je nemogue voljeti svijet. Tko je u pravu? Jedan od vas dvojice mora biti u krivu, To mora tako biti.

3. Tekst tumai da je Sveti Duh Odgovor na sve probleme koje si sam napravio. Ovi problemi nisu realni, ali to je beznaajno za one koji u njih vjeruju. A svatko vjeruje u ono to je napravio, zato to je to i napravljeno njegovim vjerovanjem u to. U ovu udnu i paradoksalnu situaciju - situaciju koja je bez znaenja i liena smisla, a ipak iz koje izgleda kao da nema izlaza - Bog alje Svoje Prosuivanje da bi odgovorio na tvoje. Svoje Prosuivanje blago daje u zamjenu za tvoje. I pomou ove zamjene nerazumljivo postaje razumljivo. Kako je mir mogu u ovom svijetu? Prema tvom prosuivanju to nije mogue i nikad nee ni biti. Ali, prema Bojem Prosuivanju, ono to se ovdje odraava samo je mir.

4. Mir je nemogu onima koji gledaju rat. Mir je neizbjean za one koji nude mir. Kako je samo lako nestalo tvoje prosuivanje svijeta! Nije svijet taj koji ini to da mir izgleda nemogu. Boji Sud o ovom deformiranom svijetu izbavlja taj svijet i ini ga podesnim da zaeli dobrodolicu miru. I mir silazi na svijet kao radosni odgovor. Mir sada ovdje pripada, zato jer je ula Boja Misao. to osim Boje Misli pretvara pakao u Nebo jedino i iskljuivo svojim postojanjem? Zemlja se klanja pred njezinom dobrostivom Prisutnou, a Boja se Misao saginje kao odgovor da bi ponovno uzdigla zemlju. Sad je pitanje drukije. Vie ne glasi: "Je li mir mogu u ovom svijetu?", ve, umjesto toga: "Zar nije nemogue da bi mir bio ovdje odsutan?"

12. KOLIKO JE POTREBNO BOJIH UITELJA DABI SE SPASIO SVIJET?

1. Odgovor na ovo pitanje je - jedan. Dovoljan je jedan potpuno savren uitelj koji je zavrio s uenjem. Taj jedan, posveen i iskupljen, postaje Pravo Ja Koje je Boji Sin. Onaj koji je oduvijek bio u potpunosti duh sada vie sebe ne vidi kao tijelo, pa ak ni da je u tijelu. Prema tome, on je bezgranian. A budui je bezgranian, njegove su misli udruene s Bojima zauvijek. Njegovo opaanje samog sebe temelji se na Bojem Prosuivanju, a ne na vlastitom. Tako on dijeli Boju Volju i dovodi svoje misli da bi smirio zavedene umove. On je uvijek jedan zato to je onakav kakvog ga je Bog stvorio. Prihvatio je Krista i spaen je.

2. Tako sin ovjeji postaje Boji Sin. To nije stvarna promjena, to je promjena uma. Nita se izvana ne mijenja, ali sve iznutra sada odraava Boju Ljubav. Boga se vie ne moe bojati, zato to um vie ne vidi razloga za kaznu. Izgleda kao da ima mnogo Bojih uitelja, jer je to svijetu potrebno. Udruivi se zbog jedne svrhe, i to one koju dijele s Bogom, kako bi oni mogli biti odvojeni jedan od drugog? Zato bi onda bilo vano to se oni pojavljuju u mnogim oblicima? Njihov je um jedan, njihovo udruivanje je potpuno. A Bog kroz njih djeluje kao kroz jednog, jer je to ono to oni zaista i jesu.

3. Zato je onda potrebna iluzija da ih je mnogo? Samo zato to prevareni ne mogu razumjeti realnost. Samo njih nekolicina mogu uope uti Boji Glas, pa ak ni oni ne mogu direktno prenijeti svoje poruke kroz Duh Koji im je dao te poruke. Njima je potrebno sredstvo koje e omoguiti komunikaciju s onima koji ne shvaaju da su i sami duh. Oni mogu vidjeti tijelo. Glas oni razumiju i sluaju ga, a ne boje se da e se u samima sebi susresti s istinom. Ne zaboravi da istina moe doi samo tamo gdje je dobrodola i gdje nema straha. Zbog toga je Bojim uiteljima potrebno tijelo, jer se njihovo jedinstvo ne moe direktno prepoznati.

4. Ono to Boje uitelje ini onim to jesu jest njihovo prepoznavanje prave svrhe tijela. Kako napreduju u svojoj profesiji, postaju sve sigurniji da se tjelesna funkcija sastoji samo u tome da dozvoli da Boji Glas govori kroz tijelo ljudskim uima. A te e ui prenijeti umu sluatelja poruke koje nisu od ovoga svijeta, a um e ih razumjeti zbog njihovog Izvora. Iz tog razumijevanja doi e i prepoznavanje, u ovom novom Bojem uitelju, u emu se stvarno sastoji svrha tijela, emu tijelo stvarno slui. Ova je lekcija dovoljna da dozvoli da misao o jedinstvu ue, a onda se ono to je jedno prepoznaje kao jedno. Izgleda kao da Boji uitelji meusobno dijele iluziju odvojenosti. Ali radi svrhe zbog koje se koriste tijelom, oni ne vjeruju u tu iluziju, usprkos vanjskoj pojavnosti.

5. Glavna je lekcija uvijek ova: za to tijelo upotrebljava, to e ti ono i postati. Koristi ga za grijeh i napad, koji je isto to i grijeh, i vidjet e ga kao grenog. A za ono to je greno, ono je i slabo. A poto je slabo, ono pati i umire. Upotrijebi ga da prenese Boju rije onima koji je nemaju, i tijelo postaje sveto. A poto je sveto, ono ne moe biti bolesno, niti moe umrijeti. Kad prestane biti korisno, odlae ga se i to je sve. Um donosi ovu odluku, kao to donosi i sve ostale odluke o kojima ovisi stanje tijela. Boji uitelj ne donosi sam ovu odluku. Uiniti to, znailo bi dati tijelu drugu svrhu od one koja ga ini svetim. Boji e mu Glas rei kada je zavrio svoju ulogu, isto kao to mu govori koja je njegova funkcija. On ne pati, bilo da odlazi ili ostaje. Sada je bolest njemu nemogua.

6. Cjelovitost i bolest ne mogu istovremeno postojati. Boji uitelji odluuju da jedno vrijeme gledaju snove. To je svjestan izbor. Zato to su oni nauili da se sve odluke donose svjesno, s punom svjesnou o njihovim posljedicama. San kae drukije. Ali tko e povjerovati u snove, kad je jednom prepoznao to su oni zapravo? Svjesnost sanjanja je realna funkcija Bojih uitelja. Oni promatraju kako likovi iz sna dolaze i odlaze, kako se pomiu i mijenjaju, kako pate i umiru. Ali njih ne zavarava ono to vide. Oni prepoznaju da gledati likove iz sna kao bolesne i odvojene nije nita vie realno, nego ih smatrati zdravima i lijepima. Jedino jedinstvo nije stvar snova. A to je ono to Boji uitelji priznaju kao neto to je u pozadini sna, izvan podruja svega to je varljivo, a to je opet sigurno njihovo.

13. TO JE STVARNO ZNAENJERTVOVANJA?

1. Iako je pojam "rtvovanje" uistinu potpuno bez znaenja, on ima znaenje u svijetu. Kao i sve stvari u svijetu, njegovo je znaenje privremeno i na kraju e se izgubiti u nitavilu, odakle je i dolo, kad se vie nee koristiti. Sada je njegovo realno znaenje lekcija. Kao i sve lekcije, to je iluzija, zato to se u stvarnosti nema to nauiti. Ipak, ovu iluziju treba zamijeniti korektivnim lukavstvom. Drugom iluzijom koja zamjenjuje prvu, pa e tako obje nestati. Prva iluzija koja se mora zamijeniti prije nego drugi misaoni sustav preuzme vlast, je ta da rtvovanje znai odricanje od stvari ovoga svijeta. to bi to moglo biti nego iluzija, kad je i sam ovaj svijet nita vie nego iluzija?

2. Potrebno je mnogo uiti da se shvati i prihvati injenica da svijet nema to dati. to moe znaiti rtvovanje niega? To ne moe znaiti da zbog toga ti ima manje. Nema rtvovanja u terminima svijeta koje ne bi obuhvatilo i tijelo. Na trenutak razmisli o tome to svijet zove rtvovanjem. Mo, ugled, novac, fiziko zadovoljstvo: tko je "junak" kome sve ove stvari pripadaju? Da li ove stvari znae ita osim u odnosu na tijelo? A tijelo ne moe odreivati vrijednost neega. Teei za ovakvim stvarima, um se povezuje s tijelom i time zamagljuje svoj identitet i gubi iz vida ono to je on sam u stvarnosti.

3. Jednom kad se pojavi ova zbrka, umu postaje nemogue shvatiti da sva "zadovoljstva" ovog svijeta ne znae nita. Ali kakvo rtvovanje - a to je zaista rtvovanje! - sve ovo povlai za sobom. Sad um sam sebe osuuje na to da trai, a da nita ne nae, da bude zauvijek nezadovoljan, da ne zna to zapravo eli nai. Tko moe izbjei ovu samoosudu? To je mogue samo kroz Boju Rije. Samoosuda je odluka u vezi s identitetom i nitko ne sumnja u ono za to vjeruje da on jest. Moe sumnjati u sve stvari, ali nikada u ovo.

4. Boji uitelji ne mogu aliti to se odriu svjetskih zadovoljstava. Da li je rtvovanje odrei se bola? Da li se odraslome uzima za zlo to se odrie djejih igraaka? Da li e netko tko je naas spazio Kristovo lice eznutljivo pogledati natrag na klaonicu? Nitko tko je izbjegao od svijeta i svih njegovih bolesti nee gledati unatrag na taj svijet i osuivati ga. Ali taj se mora radovati to se oslobodio svog rtvovanja koje bi svjetske vrijednosti od njega zahtijevale. Tim vrijednostima je on rtvovao sav svoj mir. Tim je vrijednostima rtvovao svu svoju slobodu. I da bi posjedovao te vrijednosti, on mora rtvovat svoju nadu u Nebo i sjeanje na Ljubav svog Oca. Tko bi, pri zdravoj pameti, izabrao nita u zamjenu za sve?

5. to je pravo znaenje rtvovanja? To je cijena za vjerovanje u iluzije. To je cijena koja se mora platiti za negiranje istine. Nema tog zadovoljstva u svijetu koje ne bi to zahtijevalo. Inae bi se zadovoljstvo vidjelo kao bol. A nitko ne trai bol, ako ga kao takvog prepoznaje. Ideja rtvovanja je ta koja ga ini slijepim. On ne vidi to zapravo trai. I tako ga on trai na tisuu naina i na tisuu mjesta. Svaki put vjeruje da je to tamo i svaki se put na kraju razoara. "Trai, ali tako da ne nae" - ostaje stroga naredba svijeta i nitko tko se dri ciljeva svijeta ne moe drukije initi.

6. Moe vjerovati da ovaj teaj od tebe zahtjeva rtvovanje svega to smatra dragocjenim. U izvjesnom smislu to je istina. Ti smatra dragocjenim stvari koje Bojeg Sina raspinju, a cilj ovog teaja je da ga toga oslobodi. Ali nemoj pogreno shvatiti to znai rtvovanje. To uvijek znai odricanje od onoga to eli. A to je to, o Boji uitelju, to ti eli? Bog te je pozvao i ti si odgovorio. Zar bi sada rtvovao taj Poziv? Dosad je samo malo njih ulo taj Poziv i oni se mogu okrenuti samo tebi. Nema druge nade u svijetu kojoj bi mogli vjerovati. Nema drugog glasa u cijelom svijetu koji bi bio eho Bojeg Glasa. Ako ti bude rtvovao istinu, oni e ostati u paklu. A ako oni ostanu i ti e s njima.7. Ne zaboravi da je rtvovanje potpuno. Nema polovinog rtvovanja. Ne moe se djelomino odrei Neba. Ne moe samo malo biti u paklu. Boja Rije nema izuzetaka. To je ono to je ini svetom i to je stavlja izvan domene svijeta. Ta svetost je ono to ukazuje na Boga. Njena je svetost ta koja te ini sigurnim. Napadajui bilo kojeg brata iz bilo kojeg razloga, ti negira tu svetost. Ovdje dolazi do raskida s Bogom. Razdor koji je nemogu. Raskol koji se ne moe dogoditi. A to je ipak razdor u koji e ti sigurno povjerovati, zato to si i stvorio nemoguu situaciju. A u toj situaciji moe izgledati da se dogaa nemogue. Ono izgleda kao da se dogaa "rtvovanjem" istine.

8. Boji uitelju, ne zaboravi znaenje rtvovanja i zapamti to svaka odluka koju donese mora znaiti u terminima cijene. Odlui se za Boga i sve e ti biti dano bez ikakve cijene. Odlui se protiv Njega i izabrao si nitavilo na raun svjesnosti svega. to bi ti poduavao? Sjeti se samo onoga to bi htio nauiti. To je ono o emu treba brinuti. Pokajanje je za tebe. Ono to ui polae pravo na to i to uenje ti to i daje. Svijet to ne sadri u sebi. Ui ovaj teaj i Pokajanje je tvoje. Bog ti prua Svoju Rije, jer su Mu potrebni uitelji. Na koji bi drugi nain spasio Svog Sina?

14. KAKAV E BITI KRAJ SVIJETA?

1. Da li se zaista moe zavriti neto to nema poetka? Svijet e se zavriti u jednoj iluziji, isto kao to je i zapoeo. Njegov e zavretak biti ipak iluzija milosra. Iluzija opratanja, potpuna, koja nikog ne iskljuuje, bezgranina u blagosti, prekrit e svijet, skrivajui sve zlo, skrivajui sav grijeh i zauvijek dokrajujui krivicu. Tako ide kraju svijet koji je izgradio osjeaj krivnje, jer sada taj svijet nema nikakve svrhe i zato odlazi. Otac svih iluzija je vjerovanje da te iluzije imaju neku svrhu, da slue nekoj potrebi ili da zadovoljavaju elju. Ako ih se shvati kao nesvrhovite, vie ih se i ne vidi. Prepoznaje se njihova beskorisnost i one odlaze. Kako bi se dokrajile sve iluzije, izuzev na ovaj nain? Dovede ih se do istine, a istina ih ne vidi. Zato jer istina previa sve to je beznaajno.

2. Sve dok opratanje ne postane potpuno, svijet ima neke svrhe. On postaje dom u kojem se raa opratanje, gdje ono raste i postaje jae i sveobuhvatnije. Ovdje ga se hrani, zato to je ovdje opratanje i potrebno. Blagi Spasitelj, roen je na mjestu gdje je stvoren osjeaj krivnje i gdje grijeh izgleda realan. Ovdje je Njegov dom, jer ovdje zaista postoji potreba za Njim. On sa Sobom nosi kraj svijeta. Njegov je Poziv taj kome odgovara Boji uitelj, okreui se tiho Njemu da bi primio Njegovu Rije. Doi e kraj svijeta kada e On pravedno presuditi svim stvarima koje su u njemu. Svijetu e doi kraj zajedno s blagoslovom svetosti na njemu. Kad ne preostane ni jedna grena misao, sa svijetom je gotovo. On nee biti razoren, niti napadnut, pa ak niti taknut. On e jedino prestati izgledati da postoji.

3. Sigurno je da ovo izgleda kao da je jako vremenski udaljeno. "Kada ne preostane ni jedna grena misao" - izgleda zaista kao dugoroni program. Ali vrijeme stoji smireno i eka na cilj Bojih uitelja. Nee preostati ni jedna grjena misao u trenutku kad bilo koji od Bojih uitelja prihvati za sebe Pokajanje. Nije nita lake oprostiti jedan grijeh, nego ih sve zajedno oprostiti. Iluzija o razliitim stupnjevima tekoe je prepreka i Boji uitelj mora nauiti proi mimo nje i ostaviti je iza sebe. Jedan grijeh koga savreno oprosti jedan Boji uitelj moe uiniti spasenje potpunim. Moe li to shvatiti? Ne, to je besmislica za bilo koga ovdje, u svijetu. A ipak, to je konana lekcija u kojoj se obnavlja jedinstvo. To je protivno cjelokupnom miljenju svijeta, ali je isti sluaj i s Nebom.

4. Kraj svijeta e doi kad se misaoni sistem svijeta potpuno preokrene. Sve do tada, izgledat e kao da se osjeaju komadii naina miljenja svijeta. Konanu lekciju, koja donosi kraj svijetu, nee moi shvatiti oni koji jo nisu spremni da napuste svijet i da krenu izvan domene njegova siunog dosega. to je onda funkcija Bojeg uitelja u ovoj zavrnoj lekciji? Njemu je jedino potrebno da naui kako joj pristupiti, da bude voljan ii u njenom smjeru. On treba samo vrsto vjerovati u to, tj. ako mu Boji Glas kae da je to lekcija koju moe nauiti, onda to znai da je on zaista i moe nauiti. On je nee prosuivati kao laganu ili teku. Njegov mu Uitelj ukazuje na tu lekciju i on ima povjerenja da e mu On pokazati i kako da je naui.

5. Svijet e zavriti u radosti, zato to je on mjesto tuge. Kada radost doe, svijet gubi svrhu svog postojanja. Svijet e zavriti u miru, zato to je on mjesto rata. Kada doe mir, kakva je onda svrha svijeta? Svijet e zavriti u smijehu, zato to je on mjesto suza. Tamo gdje postoji smijeh, tko e onda dalje plakati? A samo potpuno opratanje donosi sve ovo da bi blagoslovilo svijet. U blagoslovu svijet nestaje, zato to se on nee zavriti onako kako je zapoeo. Funkcija Bojih uitelja jest da preobrate pakao u Nebo, zato jer je ono to oni poduavaju odraz Neba. A sada sjedni u istinskoj skromnosti i shvati da sve ono to Bog eli da ti uini, ti moe uiniti. Nemoj biti arogantan i rei da ne moe nauiti Njegov Vlastiti nastavni program. Njegova rije kae drukije. Njegova e Volja biti izvrena. Drugaije ni ne moe biti. I budi zahvalan da je to tako.

15. HOE LI SE NA KRAJU SVIMA SUDITI?

1. Da, zaista hoe! Nitko ne moe izbjei Konani Boji Sud. Tko moe zauvijek bjeati od istine? Ali konana presuda nee doi sve dotle dok ju se povezuje sa strahom. Jednog e joj dana svatko izraziti dobrodolicu i ba tog dana e mu ona biti i dana. ut e kako se irom svijeta proglaava njegova bezgrenost. To ga oslobaa, a on istovremeno prima konanu Boju presudu. To je presuda na kojoj poiva spasenje. To je presuda koja ga oslobaa. To je presuda kojom se oslobaaju sve stvari zajedno s njim. Kako se pribliava vjenost, tako se vrijeme zaustavlja, a tiina se rasprostire svijetom, kako bi svatko mogao uti ovu presudu Bojem Sinu:

Svet si, vjean, slobodan i cjelovit, zauvijek u miru u Bojem Srcu.

Gdje je sada svijet i gdje je sada tuga?

2. Boji uitelju, da li je ovo tvoja vlastita presuda samom sebi? Vjeruje li da je ovo potpuno istinito? Ne, jo ne, jo ne. Ali je to jo uvijek tvoj cilj, razlog zbog kojeg si ovdje. Tvoja je funkcija pripremiti samog sebe da uje ovu presudu i da prepozna da je istinita. Jedan trenutak potpunog vjerovanja u ovu presudu i otii e izvan domene vjerovanja u podruje Izvjesnosti. Jedan vanvremenski trenutak moe donijeti kraj vremena. Ne sudi, zato to sam sebi sudi i tako odgaa konani sud. Kakav je tvoj sud o svijetu Boji uitelju? Da li si ve nauio stati u stranu i uti Glas Presude u samom sebi? Ili jo uvijek od Njega pokuava preuzeti Njegovu ulogu? Naui se biti smiren, jer se Njegov Glas uje u dubokoj tiini. A Njegova Presuda dolazi svima koji stoje po strani i mirno sluaju i ekaju Njega.

3. Ti, koji si ponekad tuan, a ponekad ljut, koji ponekad osjea da nisi dobio svoj pravedni udio i da se tvoji pravedni napori ne cijene dovoljno, pa ak i preziru - odreci se tih budalastih misli! One su i suvie male i beznaajne da bi i tren due zauzimale tvoj sveti um. Boji Sud te eka da te oslobodi. to ti moe svijetu pruiti, bez obzira na tvoje prosuivanje njegovih darova, to bi ti radije imao? Bit e ti poteno i pravedno sueno. Bog ne vara. Njegova su obeanja sigurna. Samo to zapamti. Njegova obeanja jame Njegovu Presudu. A na kraju, bit e prihvaena samo Njegova Presuda. Tvoja je funkcija da sve uini da to prije doe do ovog kraja. Tvoja je funkcija drati ovu Presudu u svom srcu i ponuditi je svijetu da bi sauvao njegovu sigurnost.

16. KAKO BOJI UITELJ TREBA PROVESTISVOJ DAN?

1. Za naprednog Bojeg uitelja, ovo je pitanje besmisleno. Ne postoji nikakav program jer se lekcije mijenjaju svaki dan. Ali, Boji uitelj je siguran samo u jednu stvar: te se lekcije ne mijenjaju nasumce. Uviajui to i shvaajui da je to istina, on ostaje zadovoljan. Kazat e mu se sve u vezi s njegovom ulogom, ovog dana i svakoga dana. I oni koji tu ulogu s njim dijele, pronai e ga, tako da mogu zajedno nauiti dnevnu lekciju. Nitko nee biti odsutan tko bude potreban Bojem uitelju. Nitko nee biti poslan bez ve postavljenog cilja uenja, i to ba onog cilja koji se moe postii (nauiti) upravo tog dana. Za naprednog Bojeg uitelja, prema tome, ovo je pitanje suvino. On je pitao i odgovoreno mu je i on odrava stalan kontakt s Odgovorom. Boji je uitelj postavljen na put i taj put kojim ide vidi kako se sigurno i glatko pred njim prostire.

2. Ali to s onima koji nisu dostigli tu sigurnost? Oni jo nisu spremni za ovakav nedostatak strukture s njihove strane. to oni moraju nauiti kako bi Bogu dali svoj dan? Postoje neka opa pravila koja su ovdje u redu, iako ih svatko treba primjenjivati to bolje moe na svoj vlastiti nain. Rutine kao takve postaju opasne, zato to one same zapravo postaju bogovi, ugroavajui tako i same ciljeve zbog kojih su uspostavljene. Uopeno se, onda, moe rei da je dobro da dan ispravno zapone. Uvijek se moe ponovno zapoeti ako se dan pogreno zapone. Ipak je oito da postoje prednosti ako se dan ispravno zapone, obzirom na utedu u vremenu.

3. Na poetku je mudro misliti u pojmovima vremena. To ni u kom sluaju nije krajnji kriterij, ali ga se je na poetku vjerojatno najlake drati. Uteda vremena je bitni rani naglasak kojeg se, iako on ostaje vaan tokom itavog procesa uenja, kasnije sve manje i manje naglaava. Na poetku, moemo sigurno rei da vrijeme koje posveujemo ispravnom zapoinjanju dana zaista tedi vrijeme. Koliko treba vremena utroiti na ovaj nain? To mora ovisiti o samom Bojem uitelju. On ne moe polagati pravo na ovu titulu ako nije svladao radnu knjigu, jer mi uimo unutar okvira naeg teaja. Nakon to se zavre strukturirane vjebe, koje sadri radna knjiga, glavno znaenje dobiva potreba pojedinca.

4. Ovaj je teaj uvijek praktian. Moe se dogoditi da Boji uitelj, prilikom buenja, ne bude u situaciji koja bodri i potie tihu misao. Ako je to tako, neka se samo sjeti, to prije moe, da je izabrao da vrijeme provede s Bogom i neka to uini. Trajanje nije od velike vanosti. Moe se lako sjediti smireno itav sat sa zatvorenim oima i ne postii nita. Moe se lako posvetiti Bogu samo jedan tren i u tom se trenu s Njim potpuno zdruiti. Moda se moe napraviti samo ova generalizacija: im se probudi utroi vrijeme na vlastitu smirenost. Nastavi s tom smirenou minutu ili dvije poslije osjeaja da ti je teko biti smiren. Moda e ustanoviti da e se ta tekoa smanjiti i otpasti. Ako se to ne dogodi, vrijeme je da prestane.

5. Iste se procedure treba drati i uveer. Moda tvoje vrijeme smirenosti treba biti dosta rano uveer. Ako to nije mogue, onda ga pomakni u vrijeme neposredno prije odlaska na spavanje. Nije mudro u leeem poloaju nastojati biti smiren. Bolje je to obavljati u sjedeem poloaju, u bilo kojem poloaju koji ti odgovara. Kad zavri radnu knjigu, mora doi do nekih zakljuaka s tim u vezi. Ipak, ako je mogue, vrijeme neposredno prije odlaska na spavanje je poeljno vrijeme koje treba posvetiti Bogu. To vrijeme postavlja tvoj um u model smirenosti i usmjerava te da se udaljava od straha. Ako je zgodnije da se ovo obavi ranije, najmanje to treba uiniti je ne zaboraviti na kratki period vremena - dovoljan e biti i jedan trenutak - u kome e zatvoriti oi i misliti o Bogu.

6. Jedne se misli treba posebno sjeati tijekom dana. To je misao o istoj radosti, misao o miru, misao o neogranienom osloboenju, neogranienom zato to se unutar nje sve stvari oslobaaju. Ti misli da si napravio sigurno mjesto za sebe. Misli da si stvorio mo koja te moe spasiti od svih zastraujuih stvari koje vidi u svojim snovima. To nije tako. Tu ne lei tvoja sigurnost. Ono ega se odrie je samo iluzija o zatiti iluzija. A to je ono ega se boji, i samo toga. Kako je budalasto toliko se bojati niega! Ba niega! Tvoje obrane nee djelovati, ali ti i nisi u opasnosti. Nema nikakve potrebe za tim obranama. Prepoznaj to i te e obrane nestati. I samo e tada prihvatiti svoju pravu zatitu.

7. Kako jednostavno i kako lako vrijeme klizi Bojem uitelju koji je prihvatio Njegovu zatitu! Sve to je ranije inio u ime sigurnosti, vie ga ne zanima. Zato jer je on siguran i zna da je to tako. On ima Vodia koji nee ne uspjeti. Nema potrebe praviti bilo kakve razlike meu problemima koje opaa, jer Onaj Kojem se obraa zbog svih tih problema ne pozna nikakav red, ni stupnjevanje tekoa pri njihovom razrjeavanju. On je siguran u sadanjosti isto onako kako je bio siguran prije nego je prihvatio iluzije u svoj um i isto onako kako e biti siguran kad dopusti da te iluzije odu. Nema razlike u njegovom stanju u raznim vremenima i na raznim mjestima, zato to je za Boga to sve jedno. To je njegova sigurnost. I ne treba mu vie nita osim toga.

8. Ipak e biti iskuenja za Bojeg uitelja du puta kojim on tek treba ii. Potrebno je da Boji uitelj podsjea sebe tokom dana na svoju zatitu. Kako on to moe uiniti, posebno u vrijeme kad mu je um zaokupljen vanjskim stvarima? On treba samo pokuati, a njegov uspjeh ovisi o uvjerenju da e uspjeti. On mora biti siguran da uspjeh ne potjee od njega, ve da e mu biti dan u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu i u bilo kojim okolnostima samo ako ga prizove. Bit e vremena kad e se kolebati njegova sigurnost i u trenutku kad doe do toga, on e se vratiti na ranije pokuaje da se pouzda u samog sebe. Nemoj zaboraviti da je to magija, a magija je alosna zamjena za istinsku pomo. Ona nije dovoljno dobra za Bojeg uitelja, zato jer ona nije dovoljno dobra za Bojeg Sina.

9. Izbjegavanje magije je izbjegavanje iskuenja. Jer svo iskuenje nije nita vie od pokuaja da se Boja Volja zamijeni nekom drugom voljom. Ovi pokuaji mogu izgledati zastraujue, ali oni su samo patetini. Oni nemaju efekta. Niti dobrog, niti loeg, niti nagrauju, niti zahtijevaju rtvovanje. Niti lijee, niti razaraju, niti smiruju, niti zastrauju. Kad svu magiju prepozna samo kao nitavilo, Boji uitelj dostie najvie stanje. Sve lekcije koje se nalaze izmeu, samo vode do ovoga i dovode ovaj cilj blie prepoznavanju. Zato to magija bilo koje vrste, u svim svojim oblicima, jednostavno ne postie nita. Njena bespomonost je razlog da je se tako lako moe izbjei. Teko da neto to nema nikakvog uinka moe zastraiti.

10. Nema zamjene za Boju volju. Jednostavno reeno, to je injenica kojoj Boji uitelj posveuje svoj dan. Svaka zamjena koju bi mogao prihvatiti kao realnu moe ga samo zavarati. Ali on je siguran od sveg zavaravanja, samo ako on sam tako odlui. Moda mu je potrebno da se sjeti misli: "Bog je sa mnom. Ja ne mogu biti prevaren." Moda mu se dopadaju druge rijei, ili samo jedna, ili uope ni jedna. Uz pomo prepoznavanja treba napustiti svako iskuenje da se magija prihvati kao istina i to ne zato to bi magija bila zastraujua, ne zato to bi bila grjena, ne zato to bi bila opasna, ve samo zato to je besmislena. Ukorijenjen u rtvovanje i odvojenost, koji su samo dva aspekta jedne iste greke i nita vie, Boji uitelj bira da se odrekne svega to nikad i nije imao. I kao posljedica ovog "rtvovanja" obnavlja se Nebo u njegovoj svjesnosti.

11. Zar nije ovo ona razmjena koju bi poelio? Svijet bi je glatko obavio, samo kad bi znao da se to moe uiniti. Boji uitelji su oni koji ga moraju poduiti da on to moe uiniti. I tako je njihova funkcija da budu sigurni da su to i sami nauili. Nikakav rizik nije mogu tijekom dana, izuzev da svoje povjerenje poklonite magiji, jer je to jedina stvar koja vodi ka bolu. "Nema druge volje osim Boje." Njegovi uitelji znaju da je to tako i nauili su da je sve ostalo samo magija. Kompletno vjerovanje u magiju odrava se samo pomou jedne bezazlene iluzije - da magija djeluje. Kroz sve svoje vjebanje, svakog dana i svakog sata, pa ak i svake minute i sekunde, Boji uitelj mora nauiti prepoznati oblike magije i uvidjeti njihovu besmislenost. Strah se povukao iz svih tih oblika magije, pa su oni tako nestali. I tako se ponovo otvaraju vrata Neba i njegova svjetlost moe ponovo obasjati nepomueni um.

17. KAKO BOJI UITELJI POSTUPAJU SMAGIJSKIM MISLIMA?

l. To je kljuno pitanje i za uitelja i za uenika. Ako e pogreno tretirati ovo pitanje Boji uitelj e napasti sebe i svog uenika. Ovo opet pojaava strah i ini da magija izgleda realna za njih obojicu. Kako postupati s magijom tako postaje velika lekcija koju Boji uitelj mora svladati. Prva mu je odgovornost da je ne napada. Ako magijska misao uzrokuje ljutnju u bilo kojem obliku, Boji uitelj moe biti siguran da on sam pojaava svoje vlastito vjerovanje u grijeh i da je sam sebe prokleo. Takoer moe biti siguran da je zatraio da mu doe depresija, bol, strah i nesrea. Pa onda neka zapamti da ovo nije predmet koji on treba prenositi drugima i da ih u njemu poduava, zato to to nije ono to on sam eli nauiti.

2. Postoji iskuenje da se na magiju odgovori na nain koji e je pojaati. A to nije uvijek oigledno. Magija se, ustvari, moe lako sakriti iza elje da se pomogne. Ova dvostruka elja je ono to smanjuje vrijednost pomoi i to mora voditi k neeljenim rezultatima. A ne treba ni zaboraviti da ishod koji iz toga proizlazi pogaa jednako i uitelja i uenika. Koliko sam ve puta naglasio da sve ono to daje, daje samom sebi? A gdje se to moe bolje pokazati nego u nainima pomoi koju Boji uitelj daje onima kojima je ta pomo potrebna? Ovdje je njegov dar najjasnije dan njemu samom. A on e dati samo ono to je izabrao i za sebe samog. A u tom je daru i njegovo miljenje o svetom Bojem Sinu.

3. Najlake je greku ispraviti tamo gdje je najoiglednija, a greke se mogu prepoznati prema njihovim rezultatima. Lekcija koja je istinski predana ueniku od uitelja ne moe voditi k niem drugom ve osloboenju njih obojice koji su dijelili istu namjeru. Napad se moe pojaviti samo ako je u obojicu ula percepcija odvojenih ciljeva. A to mora zaista biti sluaj ako se kao rezultat pojavi bilo to osim radosti. Jedan jedini uiteljev cilj usmjerava podijeljeni uenikov cilj u jednom smjeru, s pozivom upomo koji postaje njegov jedini apel. Na ovo se lako moe odgovoriti samo jednim odgovorom, a taj e odgovor nepogrjeivo ui u uiteljev um. Odatle e on obasjavati uenikov um, inei ga jednim sa samim sobom.

4. Moda bi bilo korisno zapamtiti da se nitko ne moe ljutiti na injenicu. Uvijek je tumaenje to koje dovodi do negativnih emocija, bez obzira na njihovo prividno opravdanje neim to samo izgleda kao injenica. Takoer i bez obzira na jainu ljutnje koja se pojavila. To moe biti samo blagi nadraaj, moda i suvie blag da bi ga se prepoznalo. Ili on moe uzeti oblik jakog bijesa, popraenog nasilnikim mislima, koje su samo u mati ili su naizgled i ostvarene. To nije vano. Sve su ove reakcije iste. One zamrauju istinu i tu nikada nee biti stupnjevanja. Ili je istina oita ili nije. Ne moe je se djelomino prepoznati. Tko nije svjestan istine mora gledati iluzije.

5. Gnjev kao odgovor na opaanje magijske misli osnovni je uzrok straha. Razmotri to ova reakcija znai i odmah postaje jasno njezino sredinje mjesto u misaonom sistemu svijeta. Jedna magijska misao, samom svojom prisutnou, priznaje odvajanje od Boga. Na najjasniji mogui nain ova magijska misao kae da um koji vjeruje da posjeduje odvojenu volju koja se moe suprotstaviti Bojoj Volji, takoer vjeruje i da u tome moe uspjeti. Oigledno je da ovako neto teko moe biti injenica. Ali je isto tako oito da se u to moe vjerovati kao u injenicu. I tu lei mjesto na kojem se raa osjeaj krivice. Onaj tko uzurpira mjesto Boga i uzme ga za sebe sada ima smrtnog "neprijatelja". I tada on mora sam ustati u svoju zatitu i mora sebi napraviti tit da se zatiti od bijesa koji se nikada ne moe smiriti i osvete koja se nikada ne moe zadovoljiti.

6. Kako se ova nepravedna bitka moe razrijeiti? Njen je zavretak neizbjean, zato to njen ishod mora biti smrt. Kako se onda moe vjerovati u svoje obrane? Magija ponovno mora pomoi. Zaboravi bitku. Prihvati je kao injenicu i onda je zaboravi. Ne sjeaj se nemogue nadmoi koja je protiv tebe. Ne sjeaj se veliine "neprijatelja" i ne razmiljaj o svojoj slabosti u usporedbi s njim. Prihvati svoju odvojenost, ali se ne sjeaj kako je do nje dolo. Vjeruj da si je zadobio, ali nemoj zadrati ni najbljee sjeanje o tome Tko je zaista tvoj veliki "protivnik". Projicirajui svoje "zaboravljanje" u Njega, izgleda da je i On tebe isto tako zaboravio.

7. Ali to e sada biti tvoja reakcija na sve magijske misli? One e samo ponovno probuditi uspavani osjeaj krivnje koji si sakrio, ali kojem nisi dozvolio da ode. Svaka od ovih magijskih misli jasno kae tvom prestraenom umu: "Uzurpirao si Boje mjesto. Nemoj misliti da je On to zaboravio." Ovdje vidimo do krajnosti prikazan strah od Boga. U ovoj je misli osjeaj krivnje ve uzdigao ludilo na prijestolje Samog Boga. I sada nema nade. Osim da se ubija. Ovdje je sada spasenje. Jedan bijesni otac proganja svog grjenog sina. Ubiti ili biti ubijen, to je jedini izbor. Nema drugog izbora. Jer, ono to se radi ne moe se uraditi bez ubijanja. Nikada se ne moe ukloniti krvava mrlja i svako tko nosi na sebi tu mrlju mora se susresti sa smru.

8. U ovu beznadnu situaciju Bog alje Svoje uitelje. Oni donose svjetlo nade od Samog Boga. Postoji put kojim se moe pobjei. Moe ga se nauiti i o njemu druge poduiti, ali to zahtijeva strpljenje i mnogo dobre volje. Ako joj se to pokloni, prikazana jednostavnost lekcije istie se slino intenzivnoj bijeloj svjetlosti naspram crnog horizonta, jer je ova lekcija upravo to. Ako se srdba pojavi iz jednog tumaenja, a ne injenice, ona nikada nije opravdana. Jednom kad se to bar i nejasno shvati, put se otvara. Sad se moe napraviti i sljedei korak. Konano se moe izmijeniti i tumaenje. Magijske misli ne trebaju voditi do prokletstva, zato to one stvarno nemaju mo da izazovu osjeaj krivice. I tako ih se moe previdjeti i na taj nain zaboraviti u najistinskijem smislu rijei.

9. Ludilo samo izgleda strano. Uistinu ono nema moi da bilo to uini. Slino magiji, koja postaje njegov sluga, ludilo niti napada, niti titi. Vidjeti ga i prepoznati njegov misaoni sustav znai gledati u nita. Da li nita moe izazvati bijes? Teko. Upamti, onda, Boji uitelju, da bijes prepoznaje realnost koje nema. Ipak je bijes izvjestan svjedok da ti vjeruje u tu nepostojeu realnost kao u injenicu. Sada je izlaz nemogu, sve dok ne uvidi da odgovara na svoje vlastito tumaenje koje si projicirao na vanjski svijet. Neka ti se sada oduzme ovaj jezoviti ma. Smrt ne postoji. Ovaj ma ne postoji. Nema razloga za strah od