sveuČiliŠte u zagrebupametnog mjerenja i uvođenjem inovativnih rješenja u građevinarstvu (url...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Ivan Hajtić

DINAMIČKA KARTA BUKE

GRADA BJELOVARA

Diplomski rad

Zagreb, 2017.

I. Autor

Ime i prezime: Ivan Hajtić

Datum i mjesto rođenja: 17. siječnja 1993., Bjelovar, Hrvatska

II. Diplomski rad

Naslov: Dinamička karta buke Grada Bjelovara

Mentor: doc. dr. sc. Vesna Poslončec – Petrić i prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

Voditelj: doc. dr. sc. Vesna Poslončec - Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 15. siječnja 2017.

Datum obrane: 07. srpnja 2017.

Sastav povjerenstva pred kojim je obranjen rad:

1. doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

2. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

3. doc. dr. sc. Dražen Tutić

Zahvala

Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Vesni Poslončec – Petrić i prof. dr. sc Stanislavu

Frangešu na savjetima, uloženom trudu i strpljenju tijekom izrade diplomskog rada. Veliku

zahvalnost dugujem svojoj obitelji na podršci tijekom studiranja, te prijateljima koji su mi

pomogli obaviti terenski dio posla za potrebe ovog rada.

Hajtić, I. Diplomski rad

Dinamička karta buke Grada Bjelovara

Sažetak: Pametni gradovi nastaju ne samo uz pomoć tehnologije, već je za to potrebna i

vizija onih koji ih vode. Glavni cilj je omogućiti građanima bolji i ugodniji život

uvođenjem između ostalog ICT tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata

(Internet of Things – IoT), primjenom M2M (Machine to Machine) komunikacija, te

smanjenju zagađenja. Za potrebe izrade ovog rada mjerena je razina intenziteta buke

grada Bjelovara uz pomoć mobilne aplikacije Noise Tube, te su naknadnom obradom

podataka i vizualizacijom u slobodnom programu QGIS izrađene karte buke na temelju

kojih se može doći do podataka o zvučnom zagađenju Grada Bjelovara.

Ključne riječi: pametni gradovi, Noise Tube, QGIS, karte buke, zagađenje bukom

Dynamic map of noise pollution in the city of Bjelovar

Abstract: Technology is not the only key factor in the projecting of a smart city, you also

need a strong leadership and clear vision. The main goal of such cities is to give your

population easier and better lives by implementing ICT tehnology and making sure to

secure an Internet connection between objects (Internet of Things - IoT). You also

implement Machine to Machine (M2M) communication and make sure that all that is terms

with environment coding. For the purpose of this paper a measurement was conducted in

which the intensity of noise polution was measured in the city of Bjelovar. It was done

using a mobile application Noise Tube. The data collected was transferred to an another

application called QGIS which generated a map visualization that shows the level of noise

pollution the city of Bjelovar.

Keywords: Smart cities, Noise Tube, QGIS, noise pollution map, noise pollution


S A D R Ž A J

1. Uvod .................................................................................................................................. 7

2. Pametni gradovi ................................................................................................................. 8

2.1. Koncept pametnog grada .......................................................................................... 10

2.1.1. Informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT) .............................................. 10

2.1.2. Pametna mreža ................................................................................................... 10

2.1.3. Pametna mjerila .................................................................................................. 11

2.1.4. M2M komunikacija i ''Internet of things'' ......................................................... 11

2.1.5. Inteligentni transportni sustavi ........................................................................... 12

2.1.6. Energetska učinkovitost ..................................................................................... 12

2.2. Primjeri pametnih gradova ........................................................................................ 13

2.2.1. Pametni gradovi u svijetu ................................................................................... 13

2.2.2. Pametni gradovi u Hrvatskoj .............................................................................. 14

3. Buka ................................................................................................................................. 16

3.1. Zaštita od buke .......................................................................................................... 17

3.2. Buka i njen utjecaj na zdravlje .................................................................................. 18

3.3. Indikatori buke .......................................................................................................... 19

3.4. Mjerenje buke ........................................................................................................... 20

4. Karta buke........................................................................................................................ 22

4.1. Vrste karata buke ...................................................................................................... 22

4.1.1. Strateške karte buke ........................................................................................... 24

4.1.2. Konfliktna karta buke ......................................................................................... 26

4.1.3. Akcijski planovi ................................................................................................. 27

4.2. Karte buke u Hrvatskoj ............................................................................................. 29

4.2.1. Strateška karta buke Grada Splita ...................................................................... 29

4.2.2. Strateška karta buke Grada Osijeka ................................................................... 30

4.2.3. Strateška karta buke Grada Sveti Ivan Zelina .................................................... 30

4.2.4. Strateška karta buke Grada Lipika ..................................................................... 31

4.2.5. Strateška karta buke Grada Velika Gorica ......................................................... 32

4.2.6. Strateška karta Grada Zagreba ........................................................................... 32

5. Dinamička karta buke dijela Grada Bjelovara ................................................................. 34

5.1. NoiseTube aplikacija ................................................................................................ 35

5.1.1. Tehnički zahtjevi ................................................................................................ 35


5.1.2. Rad s aplikacijom ............................................................................................... 36

5.2. Prikupljanje podataka................................................................................................ 38

5.3. Obrada podataka ....................................................................................................... 39

5.4. Klasifikacija i vizualizacija podataka mjerenja ........................................................ 41

5.5. Analiza dobivenih rezultata ...................................................................................... 47

6. Zaključak ......................................................................................................................... 48

7. Literatura ......................................................................................................................... 49

7.1. Popis URL-ova ......................................................................................................... 50

8. Prilozi .............................................................................................................................. 52

8.1. Sadržaj priloženog medija ........................................................................................ 52

8.2. Popis slika ................................................................................................................. 52

8.3. Popis tablica .............................................................................................................. 53

9. Životopis .......................................................................................................................... 54


7

''Kao rezultat povećanja buke uzrokovane urbanizacijom i današnjim načinom života, buka

i zagađenje bukom poistovjećuje se s modernom kugom.'' (Goines i Hagler, 2007)

1. Uvod

U razdoblju od 60-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, udio ukupnog stanovništva u

gradovima porastao je s 34 % na 54 %. Porast stanovništva u gradovima će se prema

pretpostavkama Ujedinjenih naroda nastaviti i u budućnosti, što donosi činjenicu da će

urbana područja generirati oko 90 % prirodnog prirasta globalnog stanovništva. Uzmimo

za primjer Kinu, gdje se procjenjuje da će u sljedećih 15-ak godina migrirati oko 300

milijuna ljudi iz ruralnih u urbana područja. Na području Hrvatske je slična situacija,

naime već 50- ak godina Hrvatska bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja što

povlači za sobom sve veću koncentraciju stanovništva u urbanim naseljima.

Sve većim stupnjem razvitka urbanizacije kojem je svijet izložen razvila se ideja/koncept

pametnih gradova kako bi se život u urbanom području poboljšao i olakšao. Postoji mnogo

definicija što je to zapravo pametan grad. Najjednostavnije bismo mogli reći da pametan

grad predstavlja viziju urbanog razvoja koristeći komunikacijske (ICT) i digitalne

tehnologije, te internet stvari (IoT), kako bi se što više unaprijedila učinkovitost gradskih

usluga te što bolje zadovoljile potrebe građana. Jedna od modernih tehnologija, koja

predstavlja bitno obilježje pametnih gradova pored ostalih je dinamička karta buke, tj.

mjerenje i održavanje buke na optimalnoj razini. Poznavanje intenziteta buke vrlo nam je

važno kako bismo mogli pravovremeno djelovati u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili

smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući

smetanje bukom. Buka koja je štetna po zdravlje ljudi je svaki intenzitet koji prekoračuje

propisane najviše dopuštene razine koje iznose između 45-55 dB.

Kao praktični dio ovoga rada izrađene su dinamičke karte buke dijela Grada Bjelovara za

određeno razdoblje dana. Podaci za izradu navedene karte prikupljeni su mobilnom

aplikacijom NoiseTube. Karte buke izrađene na taj način imaju mnogo prednosti pred

strateškim kartama buke. Jedna od bitnijih je upravo ta što takve karte buke prikazuju sve

moguće izvore buke na određenom području, dok strateške karte buke prikazuju točno

određeni izvor buke.


8

2. Pametni gradovi

Pametni gradovi (Smart Cities) su gradovi planirani na način da u kombinaciji s

naprednijom tehnologijom omoguće napredak u gospodarstvu, a građanima bolji život.

Oni su zapravo težnja razvoju održivih i cjelovitih gradova, u kojima će kvaliteta ljudskog

života, ali i odnosa prema ljudskoj okolini biti na znatno većoj razini. Koncept pametnih

gradova pojavio se krajem 90-ih godina. Pametni grad definira se i kao grad koji

zadovoljava sve potrebe svojih građana u potpunosti i efikasno, u skladu s ili iznad

standarda i ciljeva koje postavljaju lokalni, nacionalni i međunarodni standardi održivosti.

Građani sa svojom kreativnošću, znanjem i vještinama, zajedno s umreženom gradskom

infrastrukturom te uslugama usmjerenim prema korisniku, predstavljaju glavne prednosti

suvremenih gradova u kontekstu postizanja gospodarskog rasta i bolje kvalitete života.

Uglavnom se temelji na upotrebi pametnih mreža (smart grid), snažnijem uvođenju ICT

tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata (Internet of Things – IoT) primjenom

M2M (Machine to Machine) komunikacija, smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje

inteligentnih transportnih sustava, ali i povećanju energetske učinkovitosti kroz primjenu

pametnog mjerenja i uvođenjem inovativnih rješenja u građevinarstvu (URL 1).

Slika 1. Karakteristike pametnog grada (URL 2)

Hoće li neki grad biti proglašen pametnim ili ne ovisi o performansama tog grada u

sljedećim kategorijama:

– Pametna proizvodnja i očuvanje energije (Smart energy production and

conservation)


9

– Pametan okoliš ( Smart Environment)

Pametno upravljanje prirodnim resursima i pametan okoliš mogu se smatrati kao

jedna kategorija i često se u analizama tako i shvaćaju. Ključna riječ ove kategorije

je održivost. Održivost u upravljanju okolišem i prirodnim resursima je bitna, jer

povećava kvalitetu života i podupire održiv eko sustav. Pametan grad zahtjeva da

se okolišem upravlja pametno i održivo (da se stvori ugodna klima, dovoljan broj

zelenih površina, adekvatno upravljanje zagađenjem, prirodnim resursima i

zaštitom okoliša).

– Pametna mobilnost ( Smart Mobility)

Pametna mobilnost ne odnosi se samo na mobilnost ljudi već i na razvoj

infrastrukture za prijenos resursa i energije te razvoj komunikacijske mreže.

Ključan dio čine lokalna i međunarodna povezanost, dostupnost informacijama i

ICT infrastrukture te moderan, siguran i održiv prometni sustav.

– Pametno gospodarenje resursima ( Smart Economy)

Pametno gospodarenje uspijeva kombinirati inovativne ideje s poduzetničkim

idejama te za njih pruža zdravu i poticajnu okolinu i društvenu koheziju.

– Pametan način življenja (Smart Living)

– Gospodarstvo temeljeno na ICT tehnologijama (ICT Economics)

Pametan način življenja i gospodarstvo temeljeno na ICT tehnologijama

podrazumijeva kvalitetnu ponudu usluga (kao što su zdravstvene usluge, javne

sigurnosti i prijevoza te zabavnih sadržaja za građane) jednako kao i ponudu

učinkovite energije te poslovnog i rezidencijalnog prostora za sve. Pametno

gospodarstvo uključuje faktore koji utječu na sveukupnu konkurentnost

gospodarstva, a to su: inovacije, poduzetništvo, produktivnost, patente,

fleksibilnost tržišta rada i povezanost tržišta unutar države.

– Pametno upravljanje ( Smart Governance)

Pametno upravljanje obuhvaća političku uključenost, usluge koje se nude

građanima, komunikaciju između tijela javne uprave i građana te razvijenosti e-

usluge. Ono obuhvaća politički aspekt, uključenost vladajućih, usluge koje se nude

građanima kao i funkcioniranje javne uprave i birokratskog aparata.

– Standardi življenja-kvaliteta života (Standard of Living)

Standard ili kvaliteta života često se definira kao osobna percepcija pojedinca o

njihovoj poziciji u životu u kontekstu sustava vrijednosti karakterističnih za tu

kulturu. To uključuje njihove osobne ciljeve i očekivanja te brige o budućnosti.

Kvalitetan život u pametnom gradu zahtijeva dostupnost kulturnih događanja,

kvalitetnog rezidencijskog prostora, obrazovanih i zdravstvenih institucija te opću

društvenu koheziju.


10

– Pametno društvo (Smart Society)

Posebnu ulogu u pametnom gradu ima njegovo društvo. Ključni elementi za

pametno društvo uključuju vještine, doživotno učenje, opću razinu obrazovanja

građana te društvenu integraciju. Pametno društvo podrazumijeva razinu

obrazovanja i kvalifikaciju, otvorenost prema novim idejama te društvenu

uključenost u javni život.

2.1. Koncept pametnog grada

Koncept pametnog grada sastoji se od sljedećih elemenata:

– uvođenja ICT tehnologije u sve pore poslovnih i privatnih procesa,

– primjene tzv. pametne mreže u kojoj su na složeni i energetski učinkovit način

povezani svi elementi tog složenog sustava,

– internetsko povezivanje svih objekata ( Internet of tings-IoT) primjenom M2M

(Machine to Machine) komunikacija,

– smanjenje onečišćenja okoliša uvođenjem inteligentnih transportnih sustava,

– povećanje energetske učinkovitosti kroz primjenu tzv. pametnog mjerenja te

uvođenjem inovativnih rješenja u građevinarstvu.

2.1.1. Informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT)

Primjenom ICT rješenja u procesu proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije,

kao i u povećanju energetske učinkovitosti u domaćinstvu, zgradama, transportu i industriji

postiže se pomak prema energetski manje zahtjevnim uslugama i proizvodima.

Znatno se smanjuje onečišćenje okoliša kao i emisija staklenih plinova. Razvojem novih

nadzornih strategija nastoji se osigurati dinamično i učinkovito upravljanje energetskim

resursima imajući u vidu promjenjivu prirodi energetskih izvora.

Nužno je postići suglasnost s obzirom na arhitekturu ICT komunikacijske mreže koji će

zadovoljiti potrebe različitih servisa. Širokopojasni sustavi osiguravaju razmjenu sve veće

količine podataka između proizvođača, potrošača i same mreže infrastrukture te je

potrebno osigurati učinkovitu kontrolu kvalitete isporučene energije i interaktivnu

komunikaciju s krajnjim potrošačima (URL 1).

2.1.2. Pametna mreža

Pametna mreže predstavlja složenu električnu mrežu koja pouzdano i kvalitetno povezuje i

osigurava optimalno funkcioniranje svih sastavnih elemenata, od generatora, pametnog


11

mjeriteljskog sustava, sustava za usklađivanje ponude i potražnje, distribucijskog sustava,

sustava za povezivanje na mrežu pa do administrativnog sustava koji je u izravnoj

komunikaciji s potrošačima električne energije.

Zahtjeva se cjeloviti pristup u kojem će svi procesi biti vođeni primjenom modernih ICT

tehnologija uz postizanje maksimalne energetske učinkovitosti i minimalnog onečišćenja

okoliša (URL 3).

2.1.3. Pametna mjerila

Pametna mjerila u redovitim intervalima registriraju potrošenu električnu struju ili plin. Te

podatke automatski šalju isporučitelju putem mobilne ili fiksne mreže.

Prednosti pametnog mjerenja su točni podaci o utrošenom resursu a ne kao do sada računi

s procijenjenom potrošnjom. Budući da možemo u svakom trenutku na pokazivačima

očitati potrošnju veća je mogućnost za optimiziranje potrošnje plina ili struje tijekom

godine.

Na temelju dobivenog profila potrošnje, isporučitelji mogu ponuditi i individualizirane

tarife koje će dovesti do učinkovite potrošnje energetskih resursa s pozitivnim

posljedicama na okoliš i zdravlje ljudi (URL 4).

2.1.4. M2M komunikacija i ''Internet of things''

S ciljem automatizacije i povećanja učinkovitosti pojedinih procesa, sustava ili složenih

uređaja primjenjuje se M2M komunikacija. Primjenom ICT tehnologije brzo se širi proces

međusobne komunikacije između različitih objekata unutar sustava, a zatim preko

odgovarajućeg sučelja s globalnom mrežom.

U osnovi M2M komunikacijske primjene su četiri procesa:

1. Skupljanje podataka,

2. Prijenos podataka kroz komunikacijsku mrežu,

3. Obrada podataka,

4. Odziv na odgovarajuću informaciju.

U nadzorne uređaje ugrađuju se bežični inteligentni podatkovni moduli koji su

programirano tako da prepoznaju komunikacijske protokole uređaja. Podaci se šalju u

nadzorni centar prema unaprijed predviđenom rasporedu ili na pojedinačni zahtjev. Cilj je

osigurati da potrebni podaci budu dostupni u pravom trenutku i na pravom mjestu

korisnicima kojima je potrebno za donošenje optimalnih odluka. Sljedeći je korak u širenju

procesa automatizacije sustava i procesa povezivanja M2M komunikacija u jednu


12

jedinstvenu zajedničku inteligentnu mrežu tzv. „ Internet of Things“. Taj napredak će

sigurno utjecati na promjenu postojećeg procesa proizvodnje i komunikacije te razmjene

dobara na lokalnoj i globalnoj razini (URL 5).

2.1.5. Inteligentni transportni sustavi

Veliki broj automobila i drugih vozila koji za pogon koriste fosilna goriva uzrokuju

povećano onečišćenje zraka, emisiju stakleničkih plinova, gužve, kašnjenja. Rješenje

kojim se nastoji smanjiti navedene posljedice je uvođenje tzv. inteligentnih transportnih

sustava. Oni se primjenjuju u procesu proizvodnje vozila, u unapređenju komunikacijske

mrežeizmeđu vozila (V2V-Vehlice to Vehlice) kao i između vozila i infrastrukturne mreže

(V2I-Vehicle to Infrastructure) (URL 6).

U pametnim gradovima kod primjene inteligentnih prometnih sustava očekuje se da u

realnom vremenu:

– optimiziraju prometne rute, s time i tijek prometa na cesti,

– omoguće jednostavno biranje između različitih vrsta vozila,

– pozitivno utječe na proces proizvodnje vozila gdje će se po potrebama pametnih

gardova ugraditi nove funkcije,

– povećaju kapacitet protoka ljudi i roba u prometu.

2.1.6. Energetska učinkovitost

Energetska učinkovitost je jedan od 5 ciljeva iz strategije razvoja Europe2020, a odnosi se

na energetsku održivost i klimatske promjene.

Planira se postići:

– smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu,

– 20% energije iz obnovljivih izvora,

– povećati energetsku učinkovitost za 20%.

Europska komisija inicirala je poticanje normizacije, posebno u pametnim mrežama što

predstavlja učinkovit pristup realizaciji navedenih ciljeva.

Stvaranje pametnog grada nije nešto što može nastati preko noći, unatoč čak i dobrim i

naglim ulaganjima. Stvaranje pametnog grada je koncept koji se razvija već godinama i

implementira koliko god mu to omogućuje tehnološki napredak i okolina.


13

2.2. Primjeri pametnih gradova

Koncept pametnih gradova počeo je ulaziti u dugoročne strategije te je time onemogućio

gradovima u Europi da izbjegavaju pametan i održiv rast te ulaganje u pametna rješenja.

Jedino je pitanje do koje mjere su gradovi spremni investirati u pametan rast i razvoj te

uklopiti pametan razvoj u svoje strategije.

2.2.1. Pametni gradovi u svijetu

Gradovi u Europi pokazuju različito mišljenje kad se govori o pametnim rješenjima.

Zemlje istočne Europe loše kotiraju na ljestvicama pametnih rješenja, dok se gradovi

zapadnih zemalja nalaze na najviše rangiranim mjestima po pitanju pametnih rješenja.

Uspostava pametnih gradova u Europi započela je na inicijativu Europske Unije,

usvajanjem prijedloga da se započne s uspostavom u nekoliko europskih gradova. To su

Barcelona, Amsterdam, Berlin, Manchester, Edinburg, Rotterdam, a danas su se među

najuspješnijima pokazali Kopenhagen i Stockholm.

Najpametniji grad u Europi je Amsterdam koji je s inicijativom krenuo 2009. godine. Kako

bi se mogla povećati mogućnost donošenja odluka u realnom vremenu, projekti se baziraju

na povezivanju putem bežičnih uređaja. Kako bi smanjili opterećenje prometnica i potragu

za parkirnim mjestima, razvili su aplikaciju Mobypark koja im omogućuje da iznajme

parkirna mjesta za određenu naknadu. Također im se omogućava da kontroliraju uličnu

rasvjetu ovisno o dobu dana. Nastoje smanjiti promet, sačuvati energiju i povećati

sigurnost stanovnika.

U Nizozemskoj uvedene su biciklističke staze koje su prekrivene solarnim pločama. Bicikli

su postavljeni u blizini staze, te se za dostupnost i plaćanje može informirati putem

mobilne aplikacije.

Barcelona je u nekim parkovima uvela sustav za zalijevanje biljaka koji upozorava vrtlare

kada je potrebno poduzeti određene mjere.

U Kaliforniji su razvili program koji analizira podatke o zločinima iz prošlosti, te svaki dan

generira lokacije na kojima bi se zločin mogao dogoditi te tamo zbog prevencije šalje

policijsku ophodnju.

Najnaprednija i za život najpovoljnija država postala je Singapur. Do kraja godine cilj im

je uspostaviti 3D bazu podataka cijelog grada, svake građevine i svakog dijelića od kojeg

se grad sastoji, te pokrenuti procese za održavanje grada pomoću te baze podataka. On

koristi najmodernije tehnologije i spremni su na velike korake kako bi im život bio što

ugodniji i kvalitetniji.


14

2.2.2. Pametni gradovi u Hrvatskoj

Među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su započeli s primjenom novih tehnologija i time

napravili korak da postanu pametni gradovi su Zagreb, Šibenik i Dubrovnik. Od 128

gradova u Hrvatskoj,više od 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja. Još neki

primjeri gradova u Hrvatskoj su Koprivnica, Rijeka, Osijek i mnogi drugi.

Grad Koprivnica je prvi pametni grad u regiji s ISO certifikatom 37120 održivog razvoja

(indikatori za gradske službe i kvalitetu života). U suradnji s gradskim komunalnim

poduzeće, Hrvatskim Telekomom i ostalim partnerima, Grad Koprivnica razvija se u

smjeru pametnog grada koji upravlja svojim resursima i donosi bolju i kvalitetniju uslugu

građanima.

Grad Rijeka ušla je na listu pametnih gradova projektom EFRISTAT, tj. izrade baze

podataka u kojoj su sadržani fiskalni, ekonomski, ekološki, socijalni i organizacijsko

administrativni podaci o pojedinom gradu ili općini. Primarni fokusi na kojima će biti

riječki sektori su u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju i transport, te učinkovita

infrastruktura te procesi prilikom korištenja energenata.

Zagreb je uvršten kao pametni grad zbog razvijenog informacijsko-komunikacijskog

sektora. Najrazvijenije područje je razmjena znanja, prostorno planiranje, poslovni modeli

te javno dostupni podaci o projektima i infrastrukturi.

Osijek će imati jedan od osam znanstveno tehnoloških parkova u Europskoj Uniji koji

istražuju povećanje iskoristivosti energije (slika 2). Projekt će biti završen između 2016. i

2020. godine. Također, atribut grada Osijeka je grad bicikla pri čemu stanovnici štite

okoliš ne koristeći puno motorna vozila.

Slika 2. Maketa Tehnopolisa (URL 7)


15

Grad Dubrovnik je uveo „pametne klupe“ – vidljivo na slici 3. Pametne klupe su

energetski neovisne, a napajaju se isključivo sunčanom energijom putem solarnih panela.

Na klupama postoje utori za pametno USB punjenje mobitela, kao i mogućnost brzog

interneta.

Slika 3. Pametna klupa (URL 8)

Grad Šibenik se prozvao zelenim gradom, gradom industrije te ima službeni status

nacionalnog centra zelenih industrija. On je prvi dalmatinski grad sa sustavom javnih

bicikala. Nextbike planira u javni prijevoz implementirati veće i manje autobuse na

električni pogon. Nedavno je izgrađena prva punionica struje za vozila na električnu

energiju. Isto tako pokrenut je i projekt izgradnje četiri broda na električni pogon. Jedan od

glavnih ciljeva „zelenog grada“ je da do 2020. godine podigne potrošnju energije iz

obnovljivih izvora na razinu od 20% (URL 9).

Varaždin je jedan od prvih gradova koji je počeo primjenjivati suvremene informatičke

tehnologije i programska rješenja. Građanima Varaždina je na raspolaganju sustav GRIC

(Gradski reklamacijsko-informacijski centar). Putem tog sustava građanima je omogućeno

da elektronski prate riješavanje svojih uputa i zahtjeva prema gradskoj upravi. Grad

Varaždin u raznim tehničkim rješenjima prednjači u Hrvatskoj. Kao primjer možemo

navesti varaždinski sustav GIS-a, koji je jedan od najnaprednijih u Hrvatskoj i kao takav

služi kao primjer drugim gradovima pa i državnim institucijama. Radi se o velikim i

opširnim bazama podataka, koje pružaju razne informacije o katastarskim česticama,

izgrađenoj infrastrukturi, parcelama, servisima, o planovima i namjenama pojedinih

područja. Iz svega navedenog možemo zaključiti kako Varaždin prati ubrzani razvoj

informatičke tehnologije, te sa čvrstim argumentima gradi viziju budućnosti kao

informatički napredna sredina (URL 10).


16

3. Buka

Buku definiramo kao svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji

izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Osjetljivost na buku

ovisi o karakteristikama buke (jakost, ritam, sadržaj), individualnim karakteristikama

izložene osobe (stanje organa sluha, životna dob, individualna osjetljivost na buku) te o

duljini, vrsti i režimu izloženosti (položaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili

neprisutnost buke u vrijeme odmora uzetog za radnog vremena te u slobodno vrijeme)

(Resanović i dr., 2011, Šlabek, 2015). Buka može biti trajna, isprekidana i impulsna.

Trajna buka javlja se u predionicama i električnim centralama. Karakteristika trajne buke

je ta da su razina zvučnog tlaka i spektar frekvencija, na jednom mjestu, konstantni tijekom

vremena.

Isprekidana buka se javlja ako se na jednom mjestu mijenjaju intenzitet buke i frekvencija.

To je najčešća vrsta buke koju nalazimo kod npr. ekscentar preše.

Impulsna buka je zvučni događaj relativno visokog zvučnog tlaka i kratkog trajanja, stoga

se svaki udarac treba smatrati impulsnom bukom.

Razina buke mjeri se u decibelima (dB). Čovjekovo uho može razlučiti zvučni intenzitet 0-

120 dB (frekventni raspon 16 – 20 000 Hz). Decibel se definira kao veličina koja

predstavlja logaritam odnosa dvaju intenziteta zvuka (URL 11). Osim frekvencije svojstva

zvuka određuje zvučna jakost mjerenja u vatima po kvadratu (W/m2), zvučni tlak u

paskalima (Pa) i intenzitet zvuka izražen u decibelima (dB). U sljedećoj tablici nalaze se

zvukovi okoliša s pripadajućom razinom buke u decibelima (tablica 1).

Tablica 1. Zvukovi okoliša u decibelima (URL 12)

Zvuk Razina jakosti

zvuka u dB

Prag čujnosti 0

Šapat 20

Govor 50

Stan u prometnoj ulici 60

Prometna ulica 70

Automobil 70

Kamion 90

Avion 120

Prag bola 130


17

3.1. Zaštita od buke

Europa kao kontinent ima izražen interes za problematiku buke te se moraju pripisati

određeni prioriteti. Kao nigdje u svijetu registrirano je da 25% Europljana pati od

poremećenog mentalnog, fizičkog, bihevioralnog i emocionalnog zdravlja zbog povećane

buke. Zbog toga su u RH prioritetni ciljevi:

1. Izraditi karte imisije buke, konfliktne karte i akcijske planove te ustanoviti broj

stanovnika i stanova ugroženih velikom bukom,

2. Upotpuniti, inovirati i uskladiti zakonsku regulativu,

3. Odrediti djelokrug i odgovornost na svim razinama u lancu provedbe zaštite od

buke,

4. Izraditi programe za izobrazbu sudionika u provedbi zaštite od buke i početi s

izobrazbom,

5. Uskladiti aktivnosti u pogledu buke s drugim štetnostima,

6. Izraditi financijske planove i osigurati novčane izvore za provedbu zaštite od buke.

Uspostava i unapređenje sustava zaštite zdravlja od buke, kao i provođenje mjera jedni su

od glavnih ciljeva u hrvatskom planu Okoliš i zdravlje čija je izrada i provođenje u

nadležnosti Ministarstva zdravstva (URL 13).

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

1. Odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

2. Promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke

(emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke

(imitenata),

3. Izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i

boravišni prostori,

4. Primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na

mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

5. Akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

6. Povremeno ograničenje emisije zvuka (NN 20/03).

Postoje 4 osnovne grupe mjera za smanjenje buke od prometa:

1. Smanjenje buke na izvoru,

2. Smanjenje rasprostiranja buke,

3. Zaštita od buke na mjestu imisije,

4. Ekonomske mjere i regulativa.


18

Razinu buke u cestovnom prometu moguće je smanjiti smanjenjem brzine vozila,

odabirom određenog tipa površine kojoj vozimo, održavanjem ceste i vozila te

odgovarajućim ponašanjem vozača i uvođenjem određenih zabrana.

Smanjenje buke u željezničkom prometu može se postići odabirom odgovarajućeg tipa

gornjeg ustroja konstrukcije vlaka i odgovarajućeg tipa vagona, održavanjem vozne

površine tračnica i kotača na vozilu te smanjenjem brzine kretanja tramvaja i vlakova.

3.2. Buka i njen utjecaj na zdravlje

Izvori buke su svaki stroj, sredstvo za rad, elektroakustični uređaj za emitiranje glazbe i

govora, bučna aktivnost ljudi i druge radnje koje šire zvukove. Izvorima buke se smatraju i

objekti kao što su otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, koncerte u dr.

Izvori buke u okolišu mogu biti promet, gradilišta, industrijska postrojenja kao što su

naftna industrija, brodogradnja, zabava, sport, ljudi i životinje, dok su izvori u zatvorenom

prostoru vezani uz zgradu, buku u susjedstvu, kućanske aparate i dr.

Prekomjerna buka šteti ljudskom zdravlju i ometa dnevne aktivnosti ljudi na poslu, u školi,

kod kuće i tijekom slobodnog vremena. Ometa spavanje, uzrokuje kardiovaskularne i

psihofiziološke učinke, može izazvati neugodne reakcije i promjene u društvenom

ponašanju. Buka prometa je štetna za zdravlje gotovo svake treće osobe u Europi. Jedan od

pet Europljana izložen je buci noću što značajno šteti zdravlju. WHO Europe koristi

dokaze o zdravstvenim učincima buke kako bi utvrdio potrebe ugroženih skupina ljudi i

ponudio smjernice za zaštitu zdravlja. Buka na čovjeku izaziva promjene koje ako su česte

ostavljaju ireverzibilne promjene, a simptomi su: proširenje zjenica, lučenje adrenalina,

hormona štitnjače, sužavanje krvnih žila, ometa komunikaciju, smanjuje koncentraciju,

izaziva poremećaje u orijentaciji i dr.

U svijetu je registrirano kako 25% Europljana pati od poremećenog fizičkog, mentalnog,

emocionalnog i bihevioralnog zdravlja radi povećane buke.

Uho je organ koji u zdravom stanju odgovara na frekvencije od 16 Hz do 20 kHz i tlakove

od 20 µPa do 20 Pa. Kako bi zaštitili sluh potrebno je znati razinu zvučnog tlaka, vrijeme

tijekom kojeg je izložen i tip zvučne energije. Prihvatljiva doza buke pri kojoj neće nastati

oštećenje sluha je 90 dB za vrijeme od 8 sati. Izloženost buci donosi do prijevremenog

gubitka sluha. Kritičan spektar frekvencija za ljudsko uho je od 3-6 kHz, a najkritičnija

frekvencija je od 4 kHz. Kod velikog izlaganja buci može nastati: privremeni pomak

čujnosti koji nastaje tek oko 80 dBA i pri dužem izlaganju, a vrijeme oporavka ovisi o

vraćanju na početni prag i trajni gubitak sluha koji nastaje nakon izlaganja buci od 85 dB.

A za vrijeme od 8h, pri čemu je potrebno bar 16 h oporavka. Stupanj oštećenja sluha ovisi

o intenzitetu buke, frekvenciji, trajanju buke i individualnoj osjetljivosti.


19

3.3. Indikatori buke

Indikator buke je fizikalna akustička veličina koja se koristi za opis buke okoliša te je

povezana sa štetnim učincima buke.

Četiri osnovna indikatora buke su:

– Lden (indikator buke za dan-večer-noć) je indikator buke za ukupno smetanje

bukom,

– Lday(indikator dnevne buke) je indikator buke za vremensko razdoblje dana,

– Levening(indikator večernje buke) je indikator buke za vremensko razdoblje večeri,

– Lnight(indikator noćne buke) je indikator buke koja uzrokuje poremećaj sna za

vremensko razdoblje noći.

Indikator buke za dan –večer-noć Lden u dB(A) određuje se prema formuli:

𝐿𝑑𝑒𝑛 = 10𝑙𝑜𝑔 {1

24[12 × 100.1𝐿𝑑𝑎𝑦 + 4 × 10(0.1𝐿𝑒𝑣𝑒𝑛𝑖𝑛𝑔+5) + 8 × 10(0.1𝐿𝑛𝑖𝑔ℎ𝑡+10)]}

Gdje su:

– Lday – A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđena

svakog dana tijekom godine dana,

– Levening – A- vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2

utvrđena svake večeri tijekom godine dana,

– Lnight –A- vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđena

svake noći tijekom godine dana.

Ocjenjivanje je svaka metoda za izračunavanje, procjenjivanje, predviđanje ili mjerenje

vrijednosti indikatora buke ili s njim povezanog štetnog učinka.

Trajanje dana, večeri i noći mora biti jednako za sve promatrane izvore buke, a visina

ocjenske točke indikatora buke za dan-večer-noć Lden ovisi o namjeni. Metode proračuna

razine buke najčešće se razmatraju u dva razdoblja, razdoblju dana i noći. Posljednjih

godina uvedeno je i treće razdoblje dana, večer, s obzirom da je to osjetljivo vrijeme za

lokalno stanovništvo.


20

Prema članku 6. Zakona o zaštiti od buke iz 2003. godine dan traje 14 sati (od 6:00 do

20:00 sati), večer traje 2 sata (od 20:00 do 22:00 sata), a noć traje 8 sati (22:00 do 6:00

sati). Godine 2009. definicija dana, večeri i noći se promijenila tako da dan traje 12 sati (od

7:00 do 19:00 sati), večer traje 4 sata (od 19:00 do 23:00 sata), a noć traje 8 sati ( od 23:00

do 6:00 sati).

3.4. Mjerenje buke

Instrument za mjerenje buke je zvukomjer (slika 4). Konstruiran je da prima zvuk približno

jednako kao i ljudsko uho te da daje objektivna i reproducibilna mjerenja razine zvučnog

tlaka. Osnovna veličina koju mjerimo kod buke je razina zvučnog tlaka.

Karakteristike instrumenta za mjerenje buke:

– Pri mjerenju buke okoline koristi se ekvivalentna razina buke u decibelima A

filtrirano (prema preporuci IEC, A je karakteristika subjektivne glasnoće),

– C-težinska krivulja (uzimaju je u obzir niže frekvencije),

– G-težinska krivulja (specijalno za infrazvuk) (ISO7196, 1995.),

– Z-težinska krivulja (linearna od 10 Hz do 20 kHz).

Slika 4. Zvukomjer CEL-244-KIT (URL 14)

Područje zvučnih tlakova koje zamjećuje ljudsko uho je veliko pa je uvedena logaritamska

skala prikazivanja tog tlaka (URL 15).

𝐿𝑝 = 20 log𝑃1

𝑃0(𝑑𝐵)


21

– P1 - promatrani zvučni tlak

– P0 - 20µPa - referentna vrijednost zvučnog tlaka (zvučni tlak na pragu čujnosti pri

frekvenciji 1000 Hz)

Druga osnovna veličina buke je frekvencija titranja. Područja frekvencije od 20 Hz do 20

kHz moguće je podijeliti na frekvencijske intervale ili opsege. To se postiže s električnim

filtrima koji se ugrađuju u zvukomjere. Oni odbacuju zvukove s frekvencijama izvan

odabranog frekvencijskog intervala koji imaju širinu jedne oktave ili 1/3 oktave (terce).

Oktava je frekvencijski pojas kod kojega se granične frekvencije odnose u omjeru 1:2 (tj.

najviša frekvencija je dvostruko veća od najniže frekvencije).

Mjerenjem zvučnog tlaka ne dobivamo veličinu koja odgovara subjektivnom osjetu buke, a

kako bi se to izbjeglo zvukomjeri imaju ugrađene elektronične krugove kod kojih

osjetljivost varira s frekvencijom na isti način kao i uho, stimulirajući jednake krivulje

glasnoće. Kao rezultat toga su tri različito standardizirana korekcijska filtra (A, B, C), a

postoji i četvrti korekcijski filtar, D.

Kod filtra A signal se mjeri na način koji je obrnuto proporcionalan krivulji glasnoće kod

niske razine zvučnog tlaka. Filtar B odgovara krivulji glasnoće kod srednje razine zvučnog

tlaka a filtar C je linearan od 30 do 8000 Hz. Filtar D namijenjen je za mjerenje buke

zrakoplova.

Danas se najviše koristi korekcijski filtar A budući da B i C korekcijski filtri ne odgovaraju

subjektivnom osjetu buke zato što su izrađeni za čisti ton, a buka se gotovo uvijek sastoji

od složenih tonova.

Buka koju želimo izmjeriti najčešće ima promijenjivu razinu. Kod mjerenja želimo mjeriti

te promjene što je moguće točnije, stoga su standardizirane dvije brzine detekcije odaziva

označene kao ''F'' (brzo) i S (sporo).

Kada se zvuk sastoji od odvojenih impulsa ili sadrži visok razmjer udarne buke tada odzivi

F i S nisu dovoljno kratki da mjerenje čini subjektivan osjet te se za takva mjerenje

zvukomjeri imaju karakteristiku ''I'' koja omogućava detekciju i prikaz kratkotrajne buke

na način na koji čovjek opaža takve impulsne zvukove. Neki zvukomjeri sadrže krug za

mjerenje vršne vrijednosti (peak) zvuka kako bi se smanjio rizik od oštećenja sluha.

Veličine za opisivanje buke te način i uvjeti mjerenja i određivanja tih veličina definirani

su sljedećim normama:

HRN ISO 1996 -1 -2 –3, Akustika – opis, mjerenje i utvrđivanje buke okoline,

HRN ISO 9612, Akustika – smjernice za mjerenje i utvrđivanje izloženosti buci u radnoj

okolini,

HRN EN 60804, zvukomjeri s integriranjem (NN, br. 145/04).


22

4. Karta buke

Karta buke predstavlja prikaz postojećeg i/ili predviđenog stanja imisije buke na

određenom području, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke, te je izražena

harmoniziranim indikatorima buke.

Kao osnovni element određenog sustava zaštite od buke upravo karta buke predstavlja

podlogu za međusobnu suradnju svih osoba koje sudjeluju u postupku provođenja zaštite

od buke prilikom:

– izrade procjena o utjecaju na okoliš,

– praćenja kolićine stanova izloženim prevelikim razinama buke,

– praćenja kolićine stanova sa posebnom zvučnom izlolacijom,

– definiranja granica tihih zona,

–

– definiranja posebnih uvjeta gradnje u smislu zaštite od buke zgrada,

– izrade akcijskih planova za područja na karti buke gdje je preveliko

izlaganje stanovništva određenim razinama buke (URL 13).

Način izrade karata buke propisan je Pravilnikom o načinu izrade i sadržaju karata buke i

akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09) koja

izravno slijedi iz smjernice 2002/49/EC – “Relating to the assessment and management of

environmental noise” kao i preporuke Europske Komisije 2003/613/EC od 2003-08-06

“Guidelines on the revised interim computation methods for industrial noise, aircraft noise,

road traffic noise and railway noise, and related emission data” (Bublić, 2013).

Najčešći podaci koje karta buke sadrži jesu prekoračenje propisanih dopuštenih vrijednosti,

procijenjeni broj ljudi izloženih pojedinim razinama buke te procijenjeni broj stanova,

škola, bolnica izloženih određenim vrijednostima indikatora buke u promatranom području

(NN 30/09).

Izvori buke korišteni za izradu karata buke mogu se podijeliti u četiri kategorije: buku

željezničkog prometa, buku cestovnog prometa, buku industrijskih postrojenja te buku

zrakoplovnog prometa. Naime, u kategoriju buke industrijskih postrojenja ulaze svi izvori

buke koji se ne mogu svrstati u druge kategorije.

4.1. Vrste karata buke

Razlikujemo konfliktnu kartu buke koja je namijenjena za izradu akcijskih planova,

stratešku kartu buke koja je namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva

buci od različitih izvora buke, te akcijske planove koji su izrađeni radi upravljanja bukom


23

okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući i mjere zaštite od buke. Prema već

spomenutim izvorima buke (željeznički, cestovni, buka industrijskog postrojenja,

zrakoplovnog prometa) postoji podjela na kartu buke željezničkog prometa, kartu buke

cestovnog prometa, te kartu buke industrijskog postrojenja (slika 5).

Slika 5. Karte buke (s lijeva na desno) cestovnog prometa, industrijskog postrojenja,

pružnog prometa grada Kutine (Bublić, 2013)

Slika 6. (s lijeva na desno) Legenda razina buke obične karte buke, karta ukupnih razina

buke, konfliktna karta buke, legenda razina buke za konfliktne karte buke (Bublić,2013)

Samoj izradi karata buke prethodi izrada povoljnog virtualnog modela područja koji

prikazuje stvarno stanje. Navedeni model sadrži između ostalog podatke o samom reljefu

tla i vrsti pokrova, prometnoj infrastrukturi, meteorološkim prilikama tokom godine i

akustičkim svojstvima navedenih izvora buke koji se koriste u modelu – vidljivo na slici 7.


24

Slika 7. Osnovni model za izradu karte buke (Bublić, 2013)

4.1.1. Strateške karte buke

Strateške karte buke su karte buke koje obuhvaćaju samo jedan određeni izvor buke tj.

cestovni, željeznički, zračni promet i industriju, uključujući i pomorski i riječni promet

zajedno s pripadajućom infrastrukturom te objekte za šport i rekreaciju itd. Strateška karta

buke izrađuje se za vremenska razdoblja ‘dan’, ‘noć’ i ‘dan-večer-noć’ (NN 75/09).

Navedene karte buke ažuriraju se obavezno svakih pet godina sukladno izmjenama u

prostoru. Izrađuju se uz pomoć računalnog programa koji mora biti sposoban za proračun

razina buke pomoću navedenih normi te mora biti izrađen u skladu sa zahtjevima norme

Nordtest Method Framework for the Verification of Environmental Nosie Calculation

Software, (Okvir za provjeru programskih paketa za proračun buke okoliša), ACOU 107

(2001) ili DIN 45687 Quality criteria for acoustic calculation software (Kriteriji kvalitete

za akustične računalne programske pakete) (NN 30/09).

Strateška karta buke sadržava:

– prekoračenje dopuštenih razina buke,

– procijenjeni broj stanova, bolnica, škola i zgrada sličnih namjena na nekom

području koje je izloženo određenim vrijednostima indikatora buke,


25

– procijenjeni broj ljudi nekog područja koji su izloženi buci.

Slika 8. Prikaz procesa izrade strateške karte buke (Bublić, 2013)

Prilikom izrade strateške karte buke prvo je potrebno izraditi računalni akustični model

promatranog područja. Navedeni model mora sadržavati relativan međuodnos visinskih

točaka s najvećom mogućom dostupnom točnošću, ali ne lošijom od 1,5 metara, linije

oblika i visinske točke, sve građevine i vrste pokrova terena. Još je potrebno uključiti u

model i podatke o izvorima buke koji su dobiveni iz rezultata akustičkih mjerenja (slika 9).


26

Slika 9. Ilustrativni prikaz procesa izrade računalnog akustičkog modela područja izrade

strateške karte buke (gore); gotov akustički model (dolje) (Bublić,2013).

4.1.2. Konfliktna karta buke

Konfliktna karta (slika 10) buke jest razlikovna karta buke koja se izrađuje na temelju

izrađene strateške karte buke, a iz koje je vidljiva razlika između postojećeg i/ili

predviđenog stanja imisije buke i dopuštenih razina buke. Konfliktna karta buke izrađuje

se računalnim metodama, pri čemu se od razina postojećega i/ili predviđenoga stanja

imisije buke oduzimaju dopuštene razine buke (NN 75/09).


27

Slika 10. Konfliktna karta buke pružnog prometa grada Rijeke (URL 16)

4.1.3. Akcijski planovi

U samo akcijsko planiranje se ne može krenuti ukoliko nemamo izrađenu stratešku kartu te

ukoliko nije provedena konzultacija s javnošću. Akcijski planovi osiguravaju vjerodostojnu

stručnu podlogu sa ciljem smanjivanja štetnog učinka buke na ljude na područjima koja su

prema strateškim kartama buke označena kao problematična. U samoj metodologiji pri

izradi konfliktnih karata buke i strateških karata buke nema razlike, osim činjenice da za

izradu akcijskih planova postoje već svi potrebni podaci.

Akcijski plan sadrži najmanje:

– naziv s definiranim sadržajem,

– opis naseljenoga područja, cesta, pruga, zračnih luka i drugih izvora buke koji su

uzeti u obzir prilikom razmatranja,

– podatke o naručitelju izrade akcijskoga plana i ovlaštenoga subjekta za izradu

akcijskoga plana,

– pravnu osnovu za provedbu akcijskoga plana,

– važeće dopuštene razine buke,

– pregled rezultata izrađene strateške karte buke,


28

– ocjenu stanja buke na temelju procijenjenoga broja ljudi izloženih određenim

razinama buke, prepoznavanje problema i situacija koje treba poboljšati,

– sažetak rezultata javne rasprave,

– postojeće i do sada predviđene mjere zaštite od buke,

– aktivnosti koje naručitelj izrade akcijskoga plana namjerava poduzeti u sljedećih

pet godina, uključujući sve mjere za očuvanje tihih područja,

– dugoročnu strategiju zaštite od buke,

– elemente vrednovanja provedbe akcijskoga plana,

– procjenu smanjenja broja ljudi na koje djeluje buka preko dopuštenih razina .

Ako postoje dostupne financijske informacije, akcijski plan treba sadržavati financijske

proračune, procjene isplativosti, procjene troškova i koristi.

Osnove za izradu akcijskih planova zaštite od buke jesu:

– plan mjera zaštite od buke za snižavanje razina buke okoliša (planiranje prometa,

planiranje namjene prostora, tehničke mjere na izvorima buke, izbor izvora buke s

nižim emisijskim vrijednostima, mjere za smanjenje na putu širenja buke,

regulativne i/ili gospodarstvene mjere i sl.),

– strategija provođenja mjera zaštite od buke za snižavanje razina buke okoliša,

– procjena troškova za smanjenje buke promatranoga područja,

– procjena učinaka za smanjenje buke promatranoga područja,

– popis obveznika podmirenja troškova mjera zaštite od buke za snižavanje razina

buke okoliša,

– vremenski plan izvršenja pojedinih aktivnosti tijekom provedbe mjera zaštite od

buke.

Ako se u prostoru dogodi kakva bitna promjena, npr. izgradnja novog industrijskog

pogona, akcijski planovi moraju biti pregledani i revidirani obavezno svakih pet godina od

njihovog odobravanja.


29

4.2. Karte buke u Hrvatskoj

Naseljena područja s populacijom većom od 100 000 stanovnika, prema članku 7. Zakona

o zaštiti od buke (NN 153/13, 41/16) obavezna su izraditi strateške karte buke, te izraditi i

donijeti akcijske planove. Tu spadaju Zagreb, Split i Rijeka. Grad Zagreb je kao obveznik

izrade strateške karte buke dovršio 2014. godine svoju prvu takvu kartu, a obuhvaća

cestovni promet, željeznički promet, tramvajski promet, te buku industrijskog postrojenja i

analizu izloženosti stanovništva buci pojedinih izvora buke. U nastavku će biti prikazane

strateške karte buke nekolicine većih, ali i manjih gradova.

4.2.1. Strateška karta buke Grada Splita

Strateškom kartom buke Grada Splita (slika 11) obuhvaćena je buka cestovnog prometa,

pružnog prometa i industrijskih pogona i postrojenja. Kartu je izradio "ZAST" d.o.o. –

Split u skladu s ugovornim obvezama br. 617/2006 i 797/2007. Izrađena karta buke u

potpunosti je suglasna sa zakonskim propisima Republike Hrvatske te zahtjevima

Smjernice EU 2002/49. Navedena karta buke prvenstveno je namijenjena stanovnicima

Grada Splita, koji su svakodnevno izloženi buci, te samim time ugrožavaju svoje zdravlje.

Strateška karta buke predstavlja polaznu točku u boljem upravljanju te rekonstrukciji

područja ugrožena bukom. Upravo uz pomoć konfliktnih karata buke i akcijskih planova

(kojima je preduvjet strateška karta buke) to se može postići.

Slika 11. Strateška karta buke Grada Splita (URL 17)


30

4.2.2. Strateška karta buke Grada Osijeka

Strateškom karte buke Grada Osijeka (slika 12) obuhvaćena je buka cestovnog,

željezničkog, tramvajskog te industrijskog prometa. Najveći onečišćivač pokazao se

upravo cestovni promet, kod kojeg buka ni tokom noći nije manja od 60 dB što se kosi sa

činjenicom Osijeka kao relativno tihog grada. Dnevna razina buke varira oko 80 dB. Prema

strateškoj karti buke najtišim područjem pokazao se Vijenac Ivana Meštrovića te naselje

Sjenjak. U planu je izrada akcijskih planova u razdoblju od pet godina, s ciljem reduciranja

buke na kritičnim mjestima upotrebom ili npr. bukobrana ili izgradnja posebnih asfalta.

Zanimljiva činjenica je da u zapadnim zemljama upravo razina buke u blizini nekretnina

djelomično određuje i vrijednost same nekretnine. Tako, npr. u Njemačkoj svaki decibel

koji prekoračuje dozvoljenu razinu buke, smanjuje vrijednost nekretnine za pola posto.

Slika 12. Strateška karta buke Grada Osijeka (URL 18)

4.2.3. Strateška karta buke Grada Sveti Ivan Zelina

Strateška karta buke Grada Sveti Ivan Zelina (slika 13) obuhvaćena je buka cestovnog

prometa za doba dana, večeri/noći. Samo mjerenje razine buke te brojanje prometa

izvršeno je na četiri specifična mjerna mjesta na području grada. Površina grada ugrožena

bukom, a obuhvaćena projektom iznosi 149,5 km2, s ukupnim opsegom ≈ 80,6 km. Dužina

prometnica na promatranom području za koje se izradila karta buke iznosi 147,2 km

uključujući sve prometne smjerove kao i prilazne rampe te ostale prometne građevine. U

elaboratu sadržani su i grafički prikazi indikatora buke Lday, Levening, Lnight i Lden.


31

Slika 13. Strateška karta buke Grada Sveti Ivan Zelina (URL 19)

4.2.4. Strateška karta buke Grada Lipika

Za područje Grada Lipika (slika 14) izrađena je strateška karta buke cestovnog prometa,

pružnog prometa, te industrijskih pogona i postrojenja. Sama izrada strateške karte je u

potpunosti u skladu s odredbama smjernice 2002/49/EC – “Relating to the assessment and

management of environmental noise”, te preporuke Europske Komisije 2003/613/EC od

2003-08-06 “Guidelines on the revised interim computation methods for industrial noise,

aircraft noise, road traffic noise and railway noise, and related emission data”.

Industrijski pogoni koju su uključeni u sami projekt su Podravka d.d. i Lipik glas d.o.o.

Površina koja je prikazana na karti buke iznosi ≈ 208,6 km2, s ukupnim opsegom ≈ 110,76

km.

Slika 14. Strateška karta buke Grada Lipika (URL 20)


32

4.2.5. Strateška karta buke Grada Velika Gorica

Strateška karta buke Grada Velika Gorica (slika 15) izrađena je na temelju podataka o buci

cestovnog prometa. Na deset specifičnih točaka u užem području centra u gradu izvršeno

je mjerenje buke te brojanje prometa, te su na taj način prikupljeni podaci korišteni

prilikom izrade karte buke. Područje Grada Velike Gorice koje je ugroženo bukom

površine je oko 182 𝑘𝑚2s preko 20 000 građevina te mrežom najvažnijih prometnica

duljine 129 607 km, uključujući sve prometne smjerove, prilazne rampe te ostale prometne

građevine.

Slika 15. Strateška karta buke Grada Velika Gorica (URL 21)

4.2.6. Strateška karta Grada Zagreba

Preko Geoportala Grada Zagreba može se pristupiti podacima te grafičkom prikazu

količine buke u samom gradu, tj. strateškoj karti buke (slika 16). Dostupne su nam karte

cestovnog prometa, pružnog prometa (željeznički i tramvajski), industrijskih pogona i

postrojenja, te analiza izloženosti stanovništva buci. U ožujku 2014. godine završena je

izrada Strateške karte buke koja je bila propisana Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09,

NN 55/13 i NN 153/13) i europskom Direktivom o buci okoliša (2002/49/EC).


33

Slika 16. Strateška karta buke Grada Zagreba (URL 22)


34

5. Dinamička karta buke dijela Grada Bjelovara

U praktičnom dijelu ovog diplomskog rada opisan je model izrade dinamičke karta buke

grada Bjelovara. U okviru kolegija Geovizualizacija na Geodetskom fakultetu u protekle

dvije akademske godine razmatra se mogućnost izrade dinamičke karte buke

uključivanjem građana u volontersko prikupljanje podataka (Poslončec-Petrić i dr. 2016a,

Poslončec-Petrić i dr. 2016b, Šlabek 2015, Vuković i dr. 2015a, Vuković i dr. 2015b).

Postupci i metode korištene u okviru vježbi iz Geovizualizacije, primijenjeni su i u ovom

radu.

Dinamičkom kartom buke vizualizirana je količina buke na određenom području u realnom

vremenu. Izmjerom je pokriveno područje od 749 773 𝑚2, u i oko samog centra Grada

Bjelovara, vidljivo na slici 17. Spomenuto područje za mjerenje je odabrano upravo jer se

tu očekuju najveće oscilacije u samoj buci zbog same gustoće prometa te ostalih čimbenika

koji na to utječu. Za prikupljanje podataka buke za potrebu izrade karte buke navedenog

područja korištena je mobilna aplikacija Noise Tube .

Slika 17. Područje mjerenja buke s Geoportala (URL 23)

Prilikom izmjere se osim samih podataka o buci bilježi i prostorna i vremenska

komponenta. Prostorna komponenta nam je bitna kako bi se mjerenja kasnije mogla

pozicionirati u prostoru, te je upravo zbog toga tokom izmjere potrebno imati uključen

GPS na mobilnom telefonu. Sami tijek izrade karte buke može se podijeliti u 3 dijela:

prikupljanje podataka mobilnom aplikacijom NoiseTube, obrada podataka mjerenja te

vizualizacija prikupljenih podataka u slobodnom programu QGIS.


35

5.1. NoiseTube aplikacija

NoiseTube je istraživački projekt započet 2008. godine u laboratoriju Sony Computer

Science Laboratory u Parizu u suradnji sa Sveučilištom Vrije iz Brussela. Od 2010. godine

projekt je održavao Software Language Lab. Cilj projekta je pretvaranje pametnih telefona

u akustični detektor za mjerenje zagađenja buke precizno i u realnom vremenu koja

građanima omogućuje mjerenje izloženosti buke u svakodnevnom okruženju (URL 24).

NoiseTube aplikacija za mjerenje buke vidljiva je na slici 18.

Slika 18. Noise Tube-aplikacija za mjerenje buke (URL 24)

5.1.1. Tehnički zahtjevi

NoiseTube aplikacija kompatibilna je sa verzijom mobilnog softvera Android i iOS, a sama

softverska platforma sastoji se od mobilne aplikacije i web stranice gdje korisnici

upravljaju dobivenim podacima izmjere buke. Osim toga, svaki korisnik može sudjelovati

u stvaranju kolektivne karte buke dijeleći svoje podatke s NoiseTube zajednicom.

Budući da različiti telefoni imaju različite mikrofone, aplikacija mora biti kalibrirana za

pojedine modele kako bi se dobili točni rezultati. Trenutno je broj podržanih Android

telefona prilično ograničen. Očekuje se da će skup podržanih modela u narednim tjednima

i mjesecima rasti. Kada nove postavke kalibracije postanu dostupne, aplikacija ih

automatski preuzima. Korištenje memorijske kartice (ili ugrađene sekundarne memorije

pohrane) preporučuje se ako želimo vratiti mjerne podatke (pohranjene u XML datoteke)

za osobnu upotrebu.


36

5.1.2. Rad s aplikacijom

Aplikaciju NoiseTube moguće je preuzeti putem Google Playa, i to sasvim besplatno.

Nakon instalacije aplikacije prije samog rada potrebno je izraditi osobni profil na

internetskoj stranici NoiseTube (slika 19). Za samu registraciju na internetskoj stranici

potrebna je e-mail adresa. U ovom radu konkretno je korištena verzija v2.0.2.

Slika 19. Registracija osobnog profila na Noise Tube internetskoj stranici (URL 25)

Uspješnom registracijom te prijavom s podacima o računu na mobilnom uređaju, može se

krenuti s mjerenjem. Bitno je još prije samog mjerenja provesti kalibraciju uređaja.

Mjerenje se može nastaviti i bez same kalibracije, ali samim time mogućnost da naša

mjerenja ne ispadnu dobra raste.

Rukovanje s aplikacijom je vrlo jednostavno. Bitno je još jednom samo naglasiti da je

potrebno imati uključenu lokaciju tokom mjerenja kako bi se podaci o buci mogli povezati

s određenom pozicijom. Na početku trajektorije koju planiramo izmjeriti pritisnemo na

Start te je samim time započeto pohranjivanje podataka o jačini zvuka u decibelima,

vremenska komponenta te koordinate u WGS84 koordinatnom sustavu. Sama pohrana

izvodi se svake sekunde. Bitno je tokom mjerenja držati mobitel uspravno, jer je samim

time točnost dobivenih podataka najveća. Nošenje mobitela u džepu, torbi ili slično treba


37

izbjegavati, jer samim time je ispravnost podataka narušena. Izgled aplikacije vidljiv je na

slici 20.

Slika 20. Izgled NoiseTube aplikacije na mobilnom uređaju

Po završetku mjerenja pritisne se tipka Stop, nakon čega aplikacija automatski učita

podatke izmjere na svoj server. Potrebno je pričekati određeno vrijeme da se ti podaci

sistematiziraju te postanu dostupni na našem online profilu što je vidljivo na slici 21.


38

Slika 21. Web stranica NoiseTube aplikacije (URL 26)

5.2. Prikupljanje podataka

Samo prikupljanje podataka o buci provodilo se već spomenutom mobilnom aplikacijom

NoiseTube. Navedena aplikacija je slobodnog pristupa, te je podložna rušenju tokom

snimanja. Upravo se zbog te činjenice da na određenom mjestu možemo ostati bez GPS

signala predlaže provoditi više mjerenja u manjim vremenskim intervalima. Mjerenja su

obavljena tijekom travnja i svibnja 2017. godine za vrijeme lijepog i sunčanog dana, tako

da niti kiša niti bilo koji drugi faktor nije mogao utjecati na točnost samih podataka o buci.

U prikupljanju podataka sudjelovalo je 6 ljudi koji su u približno isto vrijeme pokrivali

određeni dio Grada Bjelovara. Područje je ukupno izmjereno 4 puta u različitim

razdobljima dana, 2 mjerenja su obavljena prije 12 sati, te 2 mjerenja poslije 12 sati,

upravo kako bi se dobila potpuna slika o samoj razini buke tokom dana. S prvim

mjerenjem krenulo se u 8 sati ujutro. Svaki od sudionika prije početka izmjere dobio je

isprintano područje koje je potrebno snimiti, kako nebi došlo do pogreške u lokaciji. Isto

tako za svakog sudionika izmjere napravljen je poseban korisnički račun na službenoj

stranici NoiseTube kako bi se svako mjerenje moglo pohraniti. Prije same izmjere

provedena je kalibracija uređaja te je uključena lokacija i internet na mobilnom uređaju.

Par puta je došlo do prekida snimanja, što je vjerojatno posljedica nesavršenosti same

aplikacije.


39

Za provedbu snimanja korišteni su sljedeći mobilni uređaji:

- Sony Xperia M2 Aqua,

- Samsung Galaxy A5,

- Samsung Galaxy S6 Edge,

- Sony Xperia J,

- Samsung Galaxy A3,

- Noa C25.

Slika 22. (s lijeva na desno) Kalibracija uređaja prije snimanja, početak izmjere buke

5.3. Obrada podataka

Prije nego što se je pristupilo samoj obradi podataka izmjere u programu QGIS, bilo je

potrebno provjeriti samu ispravnost podataka izmjere. S Noise Tube servera preuzeti su


40

podaci izmjere u .kml formatu te su učitani u Google Earth što je vidljivo na slici 23.

Nakon provjere ispravnosti lokacije te različitosti razine buke pristupilo se daljnjoj obradi

podataka. Da bismo mogli učitati podatke o buci u program QGIS potrebni su nam podaci

u .csv formatu. Da bismo to mogli učiniti potrebno je s internetske stranice noisetube.net

uz .kml preuzeti i podatke mjerenja u .json formatu klikom na ikonicu Data. Dobivene

datoteke u .json formatu prije same konverzije u .csv putem internetske stranice za

konverziju podataka Konklone, potrebno je urediti u programu Notepad ukoliko smo imali

neku pogrešku zbog krivog pozicioniranja zbog nedostatka GPS signala ili sl. te spojiti u

jednu datoteku zbog lakšeg učitavanja u program QGIS. Konklone konverter pretvara

snimljene podatke u nama čitljive, organizirajući ih u tablici. Nakon konvertiranja

dobijemo koordinate svake snimljene točke, decibele koji su snimljeni na pojedinim

točkama, te datum i vrijeme snimanja u .csv formatu

Slika 23. Podaci mjerenja vizualizirani u Google Earthu

Prije početka rada u QGIS-u potrebno je podesiti željeni referentni koordinatni sustav. Pod

opcijom Osobine projekta izabire se HTRS96/TM kao referentni koordinatni sustav.

Učitavanje podataka u QGIS, vidljivo na slici 24. radi se preko kratice Layer te se iz

padajućeg izbornika odabire Add Delimited Text Layer (stvaranje sloja iz razgraničene

tekstualne datoteke). U novootvorenom prozoru odabire se prije obrađena .csv datoteka te

je još potrebno podesiti za X koordinatu geografska dužina i za Y koordinatu geografska

širina - vidljivo na slici 24. Učitani podaci su nakon učitavanja transformirani iz WGS84

koordinatnog sustavu u HTRS96 službeni koordinatni sustav.


41

Slika 24. Učitavanje podataka u QGIS

5.4. Klasifikacija i vizualizacija podataka mjerenja

S obzirom na prostiranje podataka određene su granice područja na kojem će biti izrađena

mreža kvadrata. Mreža je napravljena s dimenzijama kvadrata 15x15 m pomoću prethodno

instaliranog dodatka mmqgis, odabirom kratice Create Create Grid Layer. Kvadrati su

izrađeni kao poligoni zbog potrebe u daljnjoj obradi. Sljedeće je bilo potrebno spojiti naša

mjerenja s podacima mreže. Upravo spajanjem podataka mreže i poligona dobiju se podaci

srednje vrijednosti razine buke za svaki pojedini kvadrat. To je napravljeno naredbom Join

Attributes by Location iz padajućeg izbornika Vector. Nakon toga je napravljena

klasifikacija srednjih vrijednosti mjerenja u 7 razreda - vidljivo na slici 25, te su navedeni

podaci preklopljeni s DOF (Digitalna ortofoto karta) podlogom iz 2011. godine preuzetom

putem WMS servisa s Geoportala Grada Zagreba.


42

Slika 25. Klasifikacija srednjih vrijednosti mjerenja

Zadnji korak u izradi karata buke izvršen je pomoću Print Composera dostupnog unutar

programa QGIS. U njemu su oblikovani svi sastavni dijelovi koje određena karta mora

sadržavati, a tu spadaju: grafičko i numeričko mjerilo, koordinatna mreža, koordinate,

naslov i opis karte te druge opisne informacije (kada je karta izrađena, kako je izrađena,

tko ju je izradio), podaci o projekciji te legenda karte. Izrađene su četiri karte buke

zadanog područja prikazane u nastavku (Šlabek, 2015).


43

Slika 26. Karta buke izrađena za razdoblje od 8 do 10 sati


44



45



46



47

5.5. Analiza dobivenih rezultata

Prilikom izmjere buke u Gradu Bjelovaru ukupno je prikupljeno 59 758 podataka o samom

intenzitetu buke. Pošto su mjerenja podijeljena u 4 razdoblja tokom dana, za razdoblje od 8

sati do 10 sati ujutro imamo 15 075 podataka, za razdoblje od 11 sati do 13 sati je

prikupljen 17 181 podatak, za razdoblje od 14 sati do 16 sati ukupno imamo 13 006

podataka o razini buke, te za razdoblje dana od 17 sati do 19 sati 14 496 podataka. Na

temelju tih podataka izrađene su karte buke za svako pojedino razdoblje. Može se

zaključiti da je intenzitet buke, kako se i može pretpostaviti veći u samom/strogom centru

grada Bjelovara, dok izvan centra grada, u pojedinim kvartovima buka stagnira, te nema

nekih većih skokova u samom intenzitetu buke gdje je ona u prosjeku ispod 50 dB.

Najveća razina buke za razdoblje od 8 sati do 10 sati iznosi 83 dB, dok za razdoblje od 11

do 13 sati maksimalni intenzitet iznosi 82 Db. Što se tiče maksimalne razine buke u

popodnevnim satima ona je slična, za razdoblje od 14 do 16 sati iznosi 81 dB, te od 17 do

19 sati ona iznosi 84 dB. Ujutro od 8 sati do 10 sati veća je razina buke nego što je to u

ostalim razdobljima dana na području gdje se nalazi tržnica, što je i logično jer je upravo

tamo u tom razdoblju najveća koncentracija ljudi te najveća galama. Slična stvar je i uz

glavne prometnice gdje prolaze veće količine motornih vozila.

Poznavanje intenziteta buke vrlo nam je važno kako bismo mogli pravovremeno djelovati

u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje

uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom. Buka koja je štetna po zdravlje ljudi

je svaki intenzitet koji prekoračuje propisane najviše dopuštene razine koja iznosi između

45-55 dB.

Vizualnom usporedbom svih četiriju karata može se zaključiti da je ukupna količina buke,

gledajući na području cijelog grada Bjelovara veća u dopodnevnim satima (u prosjeku

između 60 i 70 dB) nego u popodnevnim, ali opet je iznad dopuštene od 55 dB.

Ovakve karte buke, kao produkt prikupljanja podataka o buci uz pomoć Noise Tube

aplikacije, daju nam realan prikaz o zagađenju bukom s obzirom na sve izvore buke. Ona

dakako ne može zamijeniti strateške karte buke, ali svakako ima i nekih prednosti nad

njom, a to bi svakako bilo što obuhvaća sve izvore buke, a ne ciljano jedan. Jedna od mana

ovakvog načina izrade karata buke, i na čemu bi se svakako moralo poraditi, na neki način

je metoda prikupljanja podataka. Naime, u izradu karata buke u ovom slučaju ušli su manje

više svi prikupljeni podaci. Neki od njih, svakako nisu u potpunosti ispravni, neka mjerenja

su s velikom vjerojatnošću opterećena pogreškama, ili uređaja ili nekog drugog faktora.

Mjerenja nisu pouzdana ukoliko se npr. uređaj tokom snimanja nalazi u džepu, jer onda

dolazi do prigušenja intenziteta buke i samim time krivog zapisa. Bitno je napomenuti da

aplikacija i takav sustav izrade karata buke ima svjetlu budućnost, te da svakako prostora

za napredak ima (potrebno između ostalog spriječiti stalne prekide aplikacije tokom rada,

što bitno produljuje vrijeme snimanja te potpunost podataka o intenzitetu buke).


48

6. Zaključak

Depopulacijom ruralnih područja te sve većom koncentracijom stanovništva u urbanim

naseljima razvila se potreba za usavršavanjem, odnosno poboljšavanjem života ljudi u

gradovima. Kao odgovor na sve veću urbanizaciju razvija se koncept pametnih gradova.

Nove tehnologije bitno olakšavaju život u gradovima s rastućim brojem stanovnika.

Potreban je pametan pristup u upravljanju takvim gradovima kako nebi došlo do neželjenih

problema s kojim se gradovi mogu suočiti, bilo financijske prirode, bilo općenitih

problema samog upravljanja gradom.

Glavni cilj pametnih gradova stvaranje je kvalitetne životne okoline koja je ekonomski

opravdana i dugoročno održiva. Jedna od bitnijih stvari s kojim su urbana područja

izložena i koje treba reducirati ili u konačnici eliminirati su razni oblici nefizičkog

zagađenja. Dva nama najinteresantnija nefizička zagađenja koja bitno ograničuju kvalitetu

života građanstva su svjetlo i buka. Veća koncentracija buke dakako je u blizini prometa

(cestovni, željeznički). Smanjenje intenziteta buke moguće je izvesti na razne načine, bilo

postavljanjem bukobrana, kontrole prometa ili preusmjerenja prometa. Da bi se po tom

pitanju moglo djelovati najprije moramo imati podatke o količini buke koja je proizvedena

na određenom području.

Podatke o količini buke nam daju karte buke, kao jedno od bitnih obilježja pametnih

gradova. Da bi se karte buke mogle izraditi potrebno je prikupiti podatke o razini

intenziteta buke u decibelima na određenom području.

Ulaskom u Europsku Uniju, prema Zakonu o zaštiti od buke, Hrvatska je obavezna izraditi

stratešku kartu buke za sve veće gradove. Strateške karte buke izrađuju se svakih pet

godina i one su fokusirane na samo jedan/određeni izvor buke, bio to željeznički promet,

cestovni promet ili neki drugi izvor buke. Ukoliko bismo htjeli realan prikaz zagađenja

bukom i na bilo kojem području, dovoljan nam je mobilni uređaj i mobilna aplikacija

NoiseTube s kojom je moguće trenutno mjeriti količinu buke vrlo jednostavno, te izraditi

kartu buke. Za potrebe izrade praktičnog dijela ovog diplomskog rada prikupljani su

podaci o buci dijela Grada Bjelovara putem mobilne već navedene mobilne aplikacije

NoiseTube. Pokriveno je područje površine 749 773 𝑚2 u i oko centra grada Bjelovara.

Kao rezultat obrade prikupljenih podataka dobivene su četiri karte buke za određeno

razdoblje dana.


49

7. Literatura

Bublić, I. (2013): Izrada strateške karte buke kao dio sustava upravljanja bukom okoliša u

naseljenim područjima, Brodarski institut, Zagreb.

2002/49/EC : ''Relating to the assessment and management of environmental noise'',

2002/49 Europska zajednica, Službeni list Europskih zajednica.

2003/613/EC : ''Guidelines on the revised interim computation methods for industrial

noise, aircraft noise, road traffic noise and railway noise, and related emission data'',

2003/613 Europska zajednica, Službeni list Europskih zajednica.

NN 20/03: Zakon o zaštiti od buke, Narodne Novine, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN 153/13: Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke, Narodne novine

153/2013, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN 30/09: Zakon o zaštiti od buke, Narodne Novine, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN 55/13: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, Narodne novine

55/2013, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN 75/09: Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu

izračuna dopuštenih indikatora buke, Narodne Novine, Službeni glasnik Republike

Hrvatske.

Poslončec-Petrić, V., Vuković, V., Frangeš, S., Bačić, Ž. (2016a): Voluntary Noise

Mapping for Smart City, First International Conference on Smart Data and Smart Cities,

30th UDMS (Volume III-4/W1) / Zlatanova, S., Laurini, R., Baucic, M., Rumor, M., Ellul,

C., Coors, V. (ur.).-Split: ISPRS Annals of the Photogrammetry, Remote Sensing and

Spatial Information Sciences, 131-137.

Poslončec-Petrić, V; Šlabek, L.; Frangeš, S. (2016b): With the Crowdsourced Spatial Data

Collection to Dynamic Noise Map of the City of Zagreb, International Symposium on

Engineering Geodesy SIG 2016 / Paar, Rinaldo ; Marendić, Ante ; Zrinjski, Mladen (ur.). -

Zagreb : Croatian Geodetic Society , 2016. 411-426 (ISBN: 978-953-59018-0-8).

Resanović, B., Vranjković M., Orsag Z. (2011): Buka okoliša - javnozdravstveni problem,

Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Zagreb.

Šlabek, L. (2016): Moderne tehnologije u funkciji pametnih gradova, diplomski rad,

Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Vuković, V., Hamin, S.; Poslončec Petrić, V.; Frangeš, S. (2015a): Dinamička karta buke

grada Zagreba izrađena u okviru i–SCOPE projekta, 13. Festival znanosti, Zagreb.

Vuković, V.; Hamin, S.; Poslončec-Petrić, V.; Frangeš, S.; Župan, R. (2015b): Volontersko

prikupljanje podataka u svrhu praćenja buke u realnom vremenu, 11. savjetovanje o

kartografiji i geoinformacijama, Program i sažeci, Lapaine, M. (ur.). - Zagreb : Hrvatsko

kartografsko društvo , 2015. 11-12.


50

7.1. Popis URL-ova

URL 1. Normizacija u procesu kreiranja „pametnih gradova“,

http://www.hzn.hr/UserDocsImages/pdf/Normizacija%20u%20procesu%20kreiranja%20p

ametnih%20gradova.pdf , (29.06.2017.)

URL 2. Bussines insider India, http://www.businessinsider.in/India-to-soon-get-100-

Smart-Cities/articleshow/47095969.cms, (29.06.2017.)

URL 3. Pametna mreža, http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-

+Tim+65&page=Pametna+mre%C5%BEa , (29.06.2017.)

URL 4. Pametno mjerenje, http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-

+Tim+65&page=Pametno+mjerenje , (29.06.2017.)

URL 5. M2M komunikacija i Internet of Things (IoT),

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-

+Tim+65&page=M2M+komunikacija+i+IoT, (29.06.2017.)

URL 6. Inteligentni transportni sustavi, http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=KM+-

+Tim+65&parent=NULL&page=ITS, (29.05.2017.)

URL 7. Tehnopolis Osijek, http://republika.eu/novost/13127/pogledajte-kako-bi-mogao-

izgledati-tehnopolis-osijek , (29.05.2017.)

URL 8. Pametna klupa , https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poduzetnici/steora-

klupe-tvrtke-include-ivana-mrvosa-od-sada-u-prodaji-uz-pretplatu/ , (29.05.2017.)

URL 9. Šibenik-kao pametni grad- središte zelenih industrija,

http://lider.media/tehnopolis/pametni-grad-srediste-zelenih-industrija/ , (29.05.2017.)

URL 10. Pametni grad Varaždin, http://varazdin.hr/novosti/varazdin-je-ict-pametan-grad-

1453/ , (29.05.2017.)

URL 11. Zaštita okoliša od buke, http://www.zzjzpgz.hr/nzl/68/zastita-od-buke.htm ,

(29.05.2017.)

URL 12. Zvukovi okoliša u decibelima, http://www.zzjzpgz.hr/nzl/68/zastita-od-buke.htm,

(29.05.2017.)

URL 13. Buka, http://www.audiologs.com/ozrenbilan/03_buka.pdf, (02.06.2017.)

URL 14. Zvukomjer CEL 244-KIT, http://www.amt-etriks.ba/cms/index.php?analizatori-

zvuka , (02.06.2017.)

URL 15. Karakteristike instrumenata za mjerenje buke,

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/pivac/instrumenti_page.htm, (02.06.2017.)

URL 16. Konfliktna karta buke pružnog prometa u Rijeci,

http://www.darh2.hr/akustika/novosti_opsirno.asp?id=103 , (02.06.2017.)

http://www.hzn.hr/UserDocsImages/pdf/Normizacija%20u%20procesu%20kreiranja%20pametnih%20gradova.pdf

http://www.hzn.hr/UserDocsImages/pdf/Normizacija%20u%20procesu%20kreiranja%20pametnih%20gradova.pdf

http://www.businessinsider.in/India-to-soon-get-100-Smart-Cities/articleshow/47095969.cms

http://www.businessinsider.in/India-to-soon-get-100-Smart-Cities/articleshow/47095969.cms

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-+Tim+65&page=Pametna+mre%C5%BEa

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-+Tim+65&page=Pametna+mre%C5%BEa

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-+Tim+65&page=Pametno+mjerenje

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-+Tim+65&page=Pametno+mjerenje

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-+Tim+65&page=M2M+komunikacija+i+IoT

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-+Tim+65&page=M2M+komunikacija+i+IoT

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=KM+-+Tim+65&parent=NULL&page=ITS

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=KM+-+Tim+65&parent=NULL&page=ITS

http://republika.eu/novost/13127/pogledajte-kako-bi-mogao-izgledati-tehnopolis-osijek

http://republika.eu/novost/13127/pogledajte-kako-bi-mogao-izgledati-tehnopolis-osijek

https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poduzetnici/steora-klupe-tvrtke-include-ivana-mrvosa-od-sada-u-prodaji-uz-pretplatu/

https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poduzetnici/steora-klupe-tvrtke-include-ivana-mrvosa-od-sada-u-prodaji-uz-pretplatu/

http://lider.media/tehnopolis/pametni-grad-srediste-zelenih-industrija/

http://varazdin.hr/novosti/varazdin-je-ict-pametan-grad-1453/

http://varazdin.hr/novosti/varazdin-je-ict-pametan-grad-1453/

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/68/zastita-od-buke.htm

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/68/zastita-od-buke.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/03_buka.pdf

http://www.amt-etriks.ba/cms/index.php?analizatori-zvuka

http://www.amt-etriks.ba/cms/index.php?analizatori-zvuka

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/pivac/instrumenti_page.htm

http://www.darh2.hr/akustika/novosti_opsirno.asp?id=103


51

URL 17. Strateška karta buke Grada Splita,

http://www.split.hr/Default.aspx?art=2140&sec=156 , (02.06.2017.)

URL 18. Strateška karta buke Grada Osijeka, http://sib.rtl.hr/vijesti/osijek/13902-

objavljena-karta-buke-grada-osijeka.html , (02.06.2017.)

URL 19. Strateška karta buke Grada Sveti Ivan Zelina

http://zelina.hr/portal/home/item/122-strate%C5%A1ka-karte-buke.html, (02.06.2017.)

URL 20. Strateška karta buke Grada Lipika

http://www.darh2.hr/generator/ispis.asp?id=113 , (02.06.2017.)

URL 21. Strateška karta buke Grada Velika Gorica

http://www.darh2.hr/generator/ispis.asp?id=99 , (02.06.2017.)

URL 22. Strateška karta buke Grada Zagreba, https://geoportal.zagreb.hr/karta,

(02.06.2017.)

URL 23. Geoportal DGU, https://geoportal.dgu.hr/ , (02.06.2017.)

URL 24. Noise Tube-aplikacija za mjerenje buke

(https://play.google.com/store/apps/details?id=net.noisetube), (02.06.2017.)

URL 25. Registracija osobnog profila na Noise Tube internetskoj stranici

http://www.noisetube.net/signup , (18.06.2017.)

URL 26. Web stranica NoiseTube aplikacije, http://www.noisetube.net/users/7975 ,

(18.06.2017.)

http://www.split.hr/Default.aspx?art=2140&sec=156

http://sib.rtl.hr/vijesti/osijek/13902-objavljena-karta-buke-grada-osijeka.html

http://sib.rtl.hr/vijesti/osijek/13902-objavljena-karta-buke-grada-osijeka.html

http://zelina.hr/portal/home/item/122-strate%C5%A1ka-karte-buke.html

http://www.darh2.hr/generator/ispis.asp?id=113

http://www.darh2.hr/generator/ispis.asp?id=99

https://geoportal.zagreb.hr/karta

https://geoportal.dgu.hr/

https://play.google.com/store/apps/details?id=net.noisetube

http://www.noisetube.net/signup

http://www.noisetube.net/users/7975


52

8. Prilozi

8.1. Sadržaj priloženog medija

Naziv datoteke

Opis

Dinamička karta buke Grada Bjelovara .docx

Diplomski rad, word datoteka

Dinamička karta buke Grada Bjelovara .pdf

Diplomski rad, pdf datoteka

Dinamička karta buke Grada Bjelovara .ppt

Diplomski rad, powerpoint datoteka

Podaci mjerenja preuzeti s noisetube.net

Podaci prikupljeni Noise Tube

aplikacijom u *.json formatu

Uređeni podaci mjerenja

Uređeni podaci u *.csv formatu

Karte buke

Karte buke dijela grada Bjelovara za 4

razdoblja dana u .pdf formatu

8.2. Popis slika

Slika 1. Karakteristike pametnog grada ................................................................................ 8

Slika 2. Maketa Tehnopolisa .............................................................................................. 14

Slika 3. Pametna klupa ........................................................................................................ 15

Slika 4. Zvukomjer CEL-244-KIT ...................................................................................... 20

Slika 5. Karte buke (s lijeva na desno) cestovnog prometa, industrijskog postrojenja,

pružnog prometa grada Kutine ............................................................................................ 23

Slika 6. (s lijeva na desno) Legenda razina buke obične karte buke, karta ukupnih razina

buke, konfliktna karta buke, legenda razina buke za konfliktne karte buke ....................... 23

Slika 7. Osnovni model za izradu karte buke ...................................................................... 24

Slika 8. Prikaz procesa izrade strateške karte buke ............................................................. 25


53

Slika 9. Ilustrativni prikaz procesa izrade računalnog akustičkog modela područja izrade

strateške karte buke (gore); gotov akustički model (dolje) ................................................. 26

Slika 10. Konfliktna karta buke pružnog prometa grada Rijeke ......................................... 27

Slika 11. Strateška karta buke Grada Splita ........................................................................ 29

Slika 12. Strateška karta buke Grada Osijeka...................................................................... 30

Slika 13. Strateška karta buke Grada Sveti Ivan Zelina ...................................................... 31

Slika 14. Strateška karta buke Grada Lipika ....................................................................... 31

Slika 15. Strateška karta buke Grada Velika Gorica ........................................................... 32

Slika 16. Strateška karta buke Grada Zagreba ..................................................................... 33

Slika 17. Područje mjerenja buke s Geoportala ................................................................... 34

Slika 18. Noise Tube-aplikacija za mjerenje buke .............................................................. 35

Slika 19. Registracija osobnog profila na Noise Tube internetskoj stranici ........................ 36

Slika 20. Izgled NoiseTube aplikacije na mobilnom uređaju .............................................. 37

Slika 21. Web stranica NoiseTube aplikacije ...................................................................... 38

Slika 22. (s lijeva na desno) Kalibracija uređaja prije snimanja, početak izmjere buke ..... 39

Slika 23. Podaci mjerenja vizualizirani u Google Earthu .................................................... 40

Slika 24. Učitavanje podataka u QGIS ................................................................................ 41

Slika 25. Klasifikacija srednjih vrijednosti mjerenja........................................................... 42

Slika 26. Karta buke izrađena za razdoblje od 8 do 10 sati ................................................. 43

Slika 27. Karta buke izrađena za razdoblje od 11 do 13 sati ............................................... 44

8.3. Popis tablica

Tablica 1. Zvukovi okoliša u decibelima............................................................................. 16


54

9. Životopis

OSOBNE INFORMACIJE Ivan Hajtić

Jarak 57, 43227 Šandrovac (Hrvatska)

(+385) 95 830 07 97

[email protected]

Spol Muško | Datum rođenja 17/01/1993 | Državljanstvo hrvatsko

RADNO ISKUSTVO

OBRAZOVANJE I

OSPOSOBLJAVANJE

OSOBNE VJEŠTINE

04/2017–danas

10/2015–01/2017

Geodetski poslovi

Ured ovlaštenog inženjera geodezije Marija Kovačević, Koprivnica (Hrvatska)

Call agent

Iskon internet d.d., Zagreb (Hrvatska)

2015–2017

2011 – 2015

2011 – 2015

Mag. ing. geod. et geoinf.

Geodetski fakultet, Zagreb (Hrvatska)

bacc. ing. geod. et geoinf.

Geodetski fakultet, Zagreb (Hrvatska)

Opća gimnazija Bjelovar, Bjelovar (Hrvatska)

Materinski jezik hrvatski

Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVOR PISANJE

Slušanje Čitanje Govorna interakcija Govorna produkcija

engleski B2 B2 B1 B1 B1

njemački A2 A1 A2 A1 A1

Stupnjevi: A1 i A2: Početnik - B1 i B2: Samostalni korisnik - C1 i C2: Iskusni korisnik Zajednički europski referentni okvir za jezike

http://europass.cedefop.europa.eu/hr/resources/european-language-levels-cefr


55

Komunikacijske vještine Život i rad u okruženju s drugim ljudima te u timu, na pozicijama gdje je potrebno razumijevanje,

usvajanje tehnika i vještina, marljivost, upornost, pouzdanost, praktičnost, odgovornost u

izvršavanju zadataka, sposobnost uočavanja detalja, strpljivost, suodgovornost, pravo na

uključenost i prihvaćenost, slobodno izražavanje i uvažavanje, te tolerancija različitosti.

Digitalna kompetencija SAMOPROCJENA

Obrada

informacija

Komunikac

ija

Stvaranje

sadržaja Sigurnost

Rješavanje

problema

Temeljni korisnik

Temeljni

korisnik

Temeljni

korisnik

Temeljni

korisnik

Temeljni

korisnik

Informacijsko-komunikacijske tehnologije - tablica za samoprocjenu

AutoCad, ZWCAD, MS OFFICE, QGIS, GLM, GRASSGIS, OCAD, PostgreSQL,

TNTMips.

Vozačka dozvola

AM, B

http://europass.cedefop.europa.eu/hr/resources/digital-competences

sveuČiliŠte u zagrebupametnog mjerenja i uvođenjem inovativnih rješenja u građevinarstvu (url...

Documents