sveuČiliŠte u rijeci - efrioliver.efri.hr/zavrsni/1013.b.pdf · se stekao uvid u gospodarsku...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Karolina Martan

Istraživanje preferencija stanovništva Primorsko-goranske županije

prilikom organizacije godišnjeg odmora

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJE PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA

PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE PRILIKOM

ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: dr.sc. Ivan Mencer

Student: Karolina Martan

Smjer marketing

0081129171

Rijeka, 10.9.2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................... 1

1.1. Struktura rada ..................................................................................................... 2

2. GLAVNE ODREDNICE ODLUČIVANJA ................................................................. 3

2.1. Vanjski čimbenici na primjeru Republike Hrvatske ............................................ 3

2.1.1. Gospodarske okolnosti ................................................................................. 3

2.1.2. Kultura potrošača ........................................................................................ 4

2.1.3. Društveni čimbenici ...................................................................................... 5

2.1.4. Demografski čimbenici ................................................................................. 5

2.1.5. Geografski čimbenici .................................................................................... 6

2.1.6. Političko-pravni čimbenici ............................................................................ 7

2.2. Unutarnji čimbenici ............................................................................................. 8

2.2.1. Percepcija ..................................................................................................... 8

2.2.2. Motivacija .................................................................................................... 8

2.2.3. Učenje .......................................................................................................... 9

2.2.4. Vjerovanja i stavovi ...................................................................................... 9

2.2.5. Osobnost .................................................................................................... 10

3. ISTRAŽIVANJE PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA PRIMORSKO-GORANSKE

ŽUPANIJE PRILIKOM ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA ............................. 11

3.1. Analiza provođenja godišnjeg odmora u mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja .................................................................................................................... 12

3.2. Analiza perioda provođenja godišnjeg odmora na putovanju ............................ 19

3.3. Analiza smještaja prilikom provođenja godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja .................................................................................................................... 26

3.4. Analiza odabira glavnog prijevoznog sredstva ................................................... 37

4. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 44

POPIS LITERATURE ..................................................................................................... 46

POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................... 48

POPIS TABLICA ............................................................................................................. 49

1

1. UVOD

Svaka osoba veže različite asocijacije za pojam godišnji odmor. Za nekoga to može

značiti odlazak na drugi kraj svijeta, dok za drugu osobu to može biti jedan neradni

vikend proveden kod kuće. U najopćenitijem smislu, godišnji odmor je određen period

u godini u kojem pojedinac privremeno prestaje sa redovitim radom. Godišnji odmor se

razlikuje od ostalih neradnih dana, kao što su vikendi, praznici ili blagdani, po tome što

je vezan za pojedinca ili određenu skupinu, a ne na neko društvo u cjelini.

Na karakteristike godišnjeg odmora, npr. trajanje, odabir destinacije, smještaja i slično,

utječu mnogi faktori. To mogu biti vanjski čimbenici poput gospodarskih okolnosti,

raspoloživosti prihoda, stila života, obrazovanja, životne dobi, hobija i drugih

čimbenika koji iz okoline utječu na osobu. Osim vanjskih čimbenika, na pojedinca

utječu i unutarnji čimbenici, poput percepcije, motivacije, učenja, vjerovanja i stavova

te osobnosti. Podsvjesnom i svjesnom kombinacijom navedenih, a i drugih, čimbenika,

osoba odabire te organizira svoj način provođenja svog slobodnog vremena.

Cilj ovog istraživačkog rada je uočiti razlike između preferencija stanovništva i njihovih

realnih odluka prilikom organizacije godišnjeg odmora, ukoliko ih ima, te utvrditi

razloge nejednakosti. Istraživanje će obuhvatiti populaciju Primorsko-goranske

županije. Predmet istraživanja je način organizacije godišnjeg odmora.

Na temelju rezultata obrade anketnih upitnika, doći će se do odgovora na 2 istraživačka

pitanja, od kojih prvo glasi: Koji od odabranih čimbenika utječu na pojedine aspekte

organizacije godišnjeg odmora i na koji način? Tako će se ispitati utjecaj dobi, spola,

statusa zaposlenja i razine prihoda stanovnika Primorsko-goranske županije. Drugo

istraživačko pitanje glasi: Koji od prethodno navedenih čimbenika utječu na razlike

između preferencija i realnih odluka prilikom planiranja godišnjeg odmora?

Hipoteza istraživanja koja će se obradom anketnih upitnika potvrditi ili opovrgnuti

glasi: Dob, status zaposlenja i razina prihoda pojedinca utječu na odabir karakteristika

godišnjeg odmora u odnosu na njegove preferencije, dok spol pojedinca ne utječe. Ova

hipoteza proizlazi iz nekoliko pretpostavki. Ljudi starije dobi imaju različite potrebe,

koje mogu biti povezane i sa zdravljem, različite želje i interese, nego što imaju ljudi

2

mlađe dobi. Zbog toga se pretpostavlja da će i prilikom organizacije godišnjeg odmora

različite dobne skupine donositi različite odluke uz manju razliku među preferencijama.

Druga pretpostavka odnosi se na status zaposlenja. Pretpostavlja se da će većina mlađe

populacije, studenti i nezaposleni, planirati svoj godišnji odmor unutar skromnijeg

budžeta u odnosu na zaposlene pa će doći do veće razlike među preferencijama i

stvarnim odlukama. Najčešće raspoloživi budžet za godišnji odmor proizlazi iz prihoda

kućanstva. Tako će pojedinci sa višom razinom prihoda organizirati godišnji odmor za

koji je potrebno izdvojiti više novaca, nego što će izdvojiti osobe s nižom razinom

prihoda, uz jednaku razinu preferencija pa će doći do veće razlike među njima.

Posljednja stavka hipoteze odnosi se na spol pojedinca. Pretpostavlja se da spol osobe

uglavnom neće utjecati na karakteristike godišnjeg odmora.

Povijesnom metodom najprije su pomno proučeni sekundarni podaci, a zatim

prikupljeni i primarni podaci –metodom istraživanja na terenu, kako bi se odgovorilo na

istraživačka pitanja i ispunio cilj istraživanja. Sekundarni podaci prikupljeni su

analizom literature poput znanstvenih članaka, znanstvenih knjiga i službenih stranica

relevantnih institucija i biti će prezentirani u prvom dijelu ovoga rada. Najprikladniji

instrument za potrebe ovog istraživanja je anketni upitnik pa su zato njime prikupljeni

primarni podaci u obliku zatvorenih pitanja. Ciljna populacija ovog istraživanja je

stanovništvo Primorsko-goranske županije, a uzorak na kojem će se vršiti ispitivanje

sastoji se od 102 ispitanika.

1.1. Struktura rada

Da bi se odgovorilo na istraživačka pitanja i došlo do cilja istraživanja potrebno je

najprije strukturirati i pojasniti čimbenike koji utječu na donošenje odluka. Najprije će

se objasniti čimbenici, a potom će se na temelju njih prikazati istraživanje provedeno na

uzorku stanovnika Primorsko-goranske županije.

3

2. GLAVNE ODREDNICE ODLUČIVANJA

Ne postoje dvije osobe koje razmišljaju, odlučuju ili se ponašaju na isti način. Na

navedene procese utječu vanjski čimbenici, koji proizlaze iz okoline i utječu na

zajednicu u cjelini, i unutarnji čimbenici, koji su individualni za svaku pojedinu osobu.

O svakoj od gore navedenih skupina čimbenika biti će govora u nastavku.

2.1. Vanjski čimbenici na primjeru Republike Hrvatske

Svakoga dana, pojedinac je izložen velikom broju vanjskih čimbenika koji utječu na

njegovo razmišljanje, odlučivanje i ponašanje. Smatra se da su najznačajniji vanjski

čimbenici (Grbac, 2012.): gospodarske okolnosti, kultura potrošača, društveni,

demografski, geografski i političko-pravni čimbenici.

2.1.1. Gospodarske okolnosti

Gospodarska klima nedvojbeno je jedan od glavnih vanjskih čimbenika koji pozitivno

ili negativno utječe na stanje u cijelom društvu. Tu se ubrajaju stopa inflacije, visina

kamatnih stopa, kretanje nezaposlenosti, kreditni uvjeti, uvjeti štednje i ostalo. U

nastavku će se prezentirati nekoliko gospodarskih čimbenika i njihovi trendovi kako bi

se stekao uvid u gospodarsku klimu u Republici Hrvatskoj.

Prema Europskoj Središnjoj Banci godišnja stopa inflacije je cijena ukupne košarice u

danom mjesecu uspoređena s njezinom cijenom isti mjesec prethodne godine. Podaci iz

državnog zavoda za statistiku govore o približavanju negativnom trendu inflacije u

posljednjih nekoliko godina. Od 2001. godine inflacija nije prelazila 3.3% sve do 2007.

godine kada je dosegla 5.8%. Te godine dosegla je najvišu razinu u posljednjih 15

godina. Nakon 2007. godine inflacija je padala sve do 2.1% 2011. godine. 2012. godine

porasla je za 4.7%, ali nakon toga drastično pada te prema posljednjim podacima za

2014. godinu iznosi negativnih 0,2%. Ako inflacija nastavi svoj trend od prethodnih

nekoliko godina, to će pridonesti pozitivnoj gospodarskoj klimi u Republici Hrvatskoj.

Za razliku od inflacije, trend nezaposlenosti ne potiče optimizam. Prema dostupnim

podacima iz Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti, kao odnos

nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, lagano raste od 2010. godine

kada je iznosila 17.4% do 2013. godine s visinom od 20,3%. Tek u 2014. godini može

4

se vidjeti lagani pad na 19,6%. To je znak veoma negativne gospodarske situacije,

pogotovo kada se usporedi sa europskim prosjekom koji za 2014. godinu iznosi oko

10% nezaposlenih u odnosu na ukupno aktivno stanovništvo (Eurostat).

2.1.2. Kultura potrošača

Kultura se definira (Kesić, 1999.) kao skup raznovrsnih vrijednosti uvjetovanih

tradicionalnim okvirima i suvremenim promjenama koje oblikuju prihvatljivo ponašanje

članova jednog društva. Neki od važnijih kulturnih čimbenika su jezik, društvene

institucije, obrazovanje, stil života, simboli, religija i sustav vrijednosti. Pa kakva je

situacija u Republici Hrvatskoj po pitanju kulture? U nastavku će se analizirati nekoliko

kulturnih čimbenika.

Redovito obrazovanje u Hrvatskoj obuhvaća predškolsko obrazovanje, osnovno

obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Predškolsko obrazovanje nije

obvezatno. Osnovno obrazovanje u Hrvatskoj traje 8 godina i obvezatno je za svu djecu.

Srednje obrazovanje nije obvezatno, traje od jedne do 5 godina, a učenici se mogu

opredjeliti između 4 vrste srednjih škola ovisno o planu i programu nastave: gimnazije,

tehničke i srodne škole, umjetničke škole, industrijske i obrtničke škole. Visoko

obrazovanje provodi se kroz sveučilišne (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski

studij) i stručne studije.

Jezik u Republici Hrvatskoj prilično je homogen. Visoki udio od čak 95,6% otpada na

stanovništvo čiji je materinski jezik hrvatski. Sljedeći po redu je srpski jezik koji je

materinski jezik 1,23% stanovništva u Hrvatskoj. Stanovništvo kojem je materinski

jezik talijanski sudjeluje sa 0,43% udjela, albanski 0,40%, bosanski 0,39% i romski

0,34% udjela u ukupnom stanovništvu. Ostali jezici sudjeluju sa manjim postotkom

(Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 2014).

Kao treći pokazatelj kulturnih značajki u Republici Hrvatskoj uzet će se religija. Od

4.284.889 stanovnika 86,28% katoličke je vjeroispovjesti, a sljedeći po redu su udjeli od

4,44% koji otpada na pravoslavce i 3,81% ateista. Ostale religije u Hrvatskoj postoje ali

u manjem obujmu.

5

2.1.3. Društveni čimbenici

Pod društvenim čimbenicima smatraju se uloge pojedinca koje igra u društvu, status

koji uživa u društvu, društveni sloj i referentne grupe kojima pripada te obitelj. Svaka

osoba igra više uloga u društvu ovisno o razlčitim situacijama. Tako jedna te ista osoba

može igrati ulogu roditelja, zaposlenika, kupca, prijatelja itd. Status u društvu je mjerilo

uspjeha i ostvarenja u odnosu na druge. Obično status proizlazi iz obrazovanja,

zanimanja, prihoda i drugih činitelja. Kada grupa ljudi djeli slične interese, potrebe,

vrijednosti i ponašanje, oni pripadaju određenom društvenom sloju. Društveni slojevi

rangiraju se prema različitim kriterijima, od kojih su najočitiji visina prihoda i imovina

te podrijetlo. Referentne skupine važan su i interesantan pojam u polju gdje se

preklapaju ekonomija i psihologija. Pojedinac se ugleda na određenu skupinu, njihove

vrijednosti prihvaća kao svoje te on poprima karakteristike te skupine.

Najznačajnijom referentnom skupinom smatra se obitelj. Tako je prema statističkom

ljetopisu 2014, u prethodnoj godini sklopljeno 19.169 brakova. Najviše žena i

muškaraca ulazilo je u brak između svoje 25. i 29. godine života. Međutim, kad se

pogleda prosječna starost nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka podaci govore

kako je za nevjestu to 30.7 godina, što označava odgađanje braka za 5.4 godine u

odnosu na podatke iz 2000. godine. Za ženika je u 2013. godini prosječna starost pri

sklapanju prvog braka 27.9 godina, 0.7 godina ranije nego u 2000. godini.

2.1.4. Demografski čimbenici

Demografski čimbenici vezani su za osobne karakteristike pojedinca. Tu se ubraja

životna dob, spol, obrazovanje, zanimanje, etnička pripadnost, migracije i slično. Kakvo

je demografsko okruženje u Hrvatskoj?

Broj stanovnika Republike Hrvatske pao je od 2001. godine s 4.437.460 na 4.284.889. u

2011. godini, od čega žena ima 2.218.554, a muškaraca za 152.219 manje. Prirodno

kretanje stanovništva u negativnom je trendu još od 1997. godine. Od tada, pa sve do

danas, u Republici Hrvatskoj živorođene djece je svake godine izrazito manje nego

umrlih osoba, sa prirodnim prirastom od -2.3% 2011. godine, odnosno -2.5% 2013.

godine. Primjetan je trend starenja stanovništva. 2013. godine prosječna starost

6

muškarca iznosila je 39.9 godina, a žene 43.4 godine života. To je približno za 2,5

godine života više nego 2001. godine.

Sljedeći demografski čimbenik koji će se analizirati je etnička pripadnost. U Republici

Hrvatskoj stanuje 90.42% Hrvata, a najveća manjina su stanovnici srpske narodnosti sa

udjelom od 4.36%. Nadalje, po udjelu slijede Bošnjaci, Talijani, Albanci, Romi i drugi.

Migracijski saldo, kao razlika emigriranog i imigriranog stanovništva, ne ukazuje na

pozitivan migracijski trend. Pao je za 17.000 jedinica od 2004. godine i iznosi približno

-5.000 u 2013. godini. Najviše imigranata doselilo je iz Europe, od toga manji postotak

iz Europske Unije, a većina iz ostalih europskih zemalja. Najveći broj doseljenika u

2013. godini doselio je iz Bosne i Hercegovine. Prema posljednjim podacima, iste

godine oko dvije trećine hrvatskih emigranata odselilo je u europske zemlje koje nisu

članice Europske Unije -većina u Srbiju i BiH, a manje od trećine emigranata u zemlje

članice Europske Unije, od čega najveći broj u Njemačku. (Statistički ljetopis Republike

Hrvatske, 2014)

2.1.5. Geografski čimbenici

Geografski čimbenici djeluju i na pojedinca i na zajednicu. Zajednica koja stanuje na

istom geografskom području poprimiti će određene zajedničke karakteristike koje su

uvjetovane klimom, reljefom, gustoćom naseljenosti, veličinom naselja i drugim. Tako

će na odluke o organizaciji godišnjeg odmora, ali i mnoge druge odluke stanovnika

Primorsko-goranske županije zasigurno utjecati umjereno topla vlažna klima (Šegota i

Filipčić, 2003.) kojoj pripada većina prostora Republike Hrvatske. Osim klime utjecati

će i specifični reljef za primorsku Hrvatsku koji izaziva povećanje padalina u tom

području. U kontinentalnoj Hrvatskoj srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini

niža je od 22, a u priobalnom području nešto je viša od 22 Celzijeva stupnja. Srednja

temperatura najhladnijeg mjeseca u godini u većini Hrvatske viša je od -3 Celzijeva

stupnja, a niža od -3 Celzijeva stupnja samo na vrhovima planina Like i Gorskog kotara

–najhladnijim dijelovima Hrvatske. Oborine mogu utjecati na neki prostor tako da on

izravno ili neizravno bude više ili manje primamljiv kao turistička destinacija. Područje

Slavonije najsuše je u Hrvatskoj i ima najmanju količinu oborina, no približavajući se

prema sjeverozapadu Hrvatske količina oborina se povećava i pogoduje razvoju

7

vegetacije. Južnije, najveća količina oborina padne u Gorskom kotaru, gdje utječe

primjerice na zimski turizam, te se smanjuje udaljavanjem od Dinarskog masiva prema

otocima, što pogoduje ljetnom turizmu. Srednji Jadran najsunčaniji je dio Hrvatske, a za

njime ne zaostaje puno ni Južni Jadran. Zbog velikog broja sunčanih dana u godini, a i

zbog svog jedinstvenog reljefa Jadranska obala omiljena je destinacija za provođenje

godišnjeg odmora domaćih i stranih turista. (Statistički ljetopis Republike Hrvatske,

2014.)

2.1.6. Političko-pravni čimbenici

U ovom poglavlju biti će riječi o političko pravni okvir koji je isključivo vezan za

politiku godišnjih odmora u Republici Hrvatskoj. Biti će prikazane osnove regulacije

godišnjih odmora radnika.

Zakon o radu Republike Hrvatske nalaže da svaki radnik, u svakoj kalendarskoj godini

ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, a u pojedinim

slučajevima najmanje 5 tjedana. Ukoliko se radnik prvi puta zaposli ili između 2 radna

odnosa ima prekid duži od 8 dana, kod novog poslodavca dobiva pravo na godišnji

odmor tek nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. U trajanje godišnjeg odmora radnika ne

uračunavaju se blagdani i ostali neradni dani koji su zakonom određeni te bolovanja

određena od strane liječnika. Za razgoblje godišnjeg odmora radnik ima pravo na

naknadu plaće u minimalnoj visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3

mjeseca. Ta naknada unaprijed se određuje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili

pravilnikom o radu. Ako radnik ima potrebu za time, svoj godišnji odmor on može

koristiti u dijelovima ali najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju, ili po dogovoru sa

poslodavcem. Ukoliko radnik godišnji odmor u potpunosti ne iskoristi u istoj

kalendarkoj godini, preostale dane može iskoristiti sljedeće kalendarske godine

najkasnije do 30. lipnja. Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje se najkasnije

do 30. lipnja od strane poslodavca, a radnik o svom godišnjem odmoru mora biti

obaviješten najmanje 15 dana prije početka korištenja istog. Ako radnik ima potrebu za

korištenjem jednog dana godišnjeg odmora, on ima pravo na to, ali uz obavezu da o

tome obavijesti poslodavca minimalno 3 dana prije početka korištenja. Osim godišnjeg

odmora, radnik ima pravo i na dane plaćenog dopusta koji se ne ubrajaju u trajanje

godišnjeg odmora.

8

2.2. Unutarnji čimbenici

Osim vanjskih čimbenika utječu i unutarnji koji su jedinstveni za svakog pojedinca.

Najznačajniji od unutarnjih čimbenika su (Grbac, 2012.): percepcija, motivacija, učenje,

vjerovanja, stavovi i osobnost.

2.2.1. Percepcija

Percepcija je unutarnji čimbenik koji predstavlja pojedinčeve subjektne doživljaje neke

pojave, događaja ili objekta. To je proces kojim će pojedinci odabirati, organizirati i

interpretirati signale iz svoje okoline te na temelju toga donositi odluke. Tako će

počevši sa percepcijom kao prvim korakom, osoba razmatrati kako bi mogla provesti

svoj godišnji odmor. Percipirati će sve gore navedene čimbenike koje doživljava

osjetilnim organima (Grbac, 2012.). Uzmimo za primjer osobu koja želi svoj godišnji

odmor provesti izvan mjesta stanovanja, ali još ne zna gdje točno.

Vidom čovjek prima više od 80% informacija. Osoba iz primjera tijekom godine susrela

se sa velikim brojem brošura o različitim destinacijama, na poslovnom putu prolazila je

kroz razna mjesta i uočila idilične krajeve kao potecijalne destinacije za svoj godišnji

odmor ili je, vozeći autocestom, naišla na jumbo plakat koji joj je skrenuo pozornost.

Također, televizija, kao moćan medij svakodnevno svakodnevno joj je poslala tisuće

signala o različitim krajevima, o drugačijem načinu života i tako dalje. Svaki poticaj iz

okoline utječe na percepciju osobe poput slaganja mozaika. Osim vidom, osobe primaju

poticaje iz okoline još i mirisom, okusom, sluhom i opipom.

2.2.2. Motivacija

Nakon što je osoba primila podražaje iz okoline i svjesna je pojava, događaja i objekata

oko sebe, ona shvaća da joj se javljaju određene potrebe i želje. Tu dolazimo do

motivacije, koja je poriv da osoba zadovolji svoje potrebe i želje te koji je potiče na

aktivnosti da se te potrebe i želje zadovolje. Motivacija temeljno proizlazi iz potreba

čovjeka.

Američki psiholog Abraham Maslow ponudio je globalno prihvaćenu hijerarhiju

potreba na kojoj se temelje motivi pojedinca. Maslowljeva hijerarhija potreba počinje na

dnu piramide gdje se nalaze osnovne potrebe –fiziološke potrebe organizma. One

9

vrijede za sve ljude, a ukoliko se potrebe na ovoj razini ne zadovolje dolazi do umiranja.

Tu se nalaze potreba za kisikom, hranom, vodom, spavanjem, razmnožavanjem itd. Na

slijedećoj razini piramide nalazi se osnovna psihološka potreba, potreba za sigurnošću.

Ona se javlja kao dominantna kad je prethodna razina zadovoljena. Ove potrebe

uglavnom se odnose na život u sigurnom okruženju, poslovnu sigurnost, novčanu

sigurnost i ostale vrste sigurnosti. Nakon što je i potreba za sigurnošću zadovoljena, u

prvi plan dolazi slijedeća razina, potreba za pripadanjem i ljubavlju. Ovdje motivi

pojedinca polaze od potrebe za sklapanjem prijateljstva, pripadanjem obitelji, zajednici,

organizaciji i ostalim društvenim skupinama poput referentinih grupa ili društvenom

sloju, o kojima je bilo riječi u poglavlju 2.1.3. „Duštveni čimbenici“. Sljedeći stupanj

potreba koje pojedinac zadovoljava su potrebe za poštovanjem i samopoštovanjem.

Čovjek ima potrebu da se osjeća dobro u svojoj koži, samopouzdano i sposobno, ali i

cijenjeno i poštovano od strane okoline. Potreba za samoostvarenjem je 5. stupanj

Maslowljeve hijerarhije potreba. Ovaj stupanj je specifičan i Maslow smatra da samo

poneke osobe imaju aktivnu potrebu za zadovoljenjem ove razine, dok kod ostalih ljudi

ta potreba postoji samo u latentnom obliku. Radi se o potrebi da osoba bude sve što je

sposobna biti, da ispuni sav svoj potencijal.

Maslowljeva hijerarhija potreba ishodište ima u najopćenitijim potrebama koje dijele

svi ljudi, pa i životinje. Potrebe su poredane po ljestvici prema specifičnima –koje

posjeduju samo neke osobe. Kada je neka potreba zadovoljena, ona za pojedinca više

nije motivirajuća i on nastoji zadovoljiti višu razinu potreba (Eckerman, 1968.).

2.2.3. Učenje

Stara latinska izreka kaže: „Čovjek uči dok je živ“. Postoje dvije osnovne vrste učenja

(Grbac, 2012.): eksperimentalno i konceptualno. Eksperimentalno učenje znači da

čovjek uči na osnovi iskustva te na osnovi toga mijenja svoje ponašanje. Konceptualno

učenje znači da osoba uči na osnovi dobivenih informacija iz okoline, a rezultat procesa

učenja je novo znanje i iskustvo.

2.2.4. Vjerovanja i stavovi

Vjerovanja i stavovi igraju veliku ulogu u procesu donošenja odluka pojedinca, odnosno

u njegovom ponašanju. Vjerovanje je mišljenje koje nemora biti temeljeno na

10

činjenicama ili argumentima. Podložno je promjenama i nije stabilno. Za razliku od

vjerovanja, stavovi pojedinca o nekom objektu ili situacijama stvaraju se tokom cijelog

života i teško ih je promijeniti. Najčešće su pod utjecajem referentnih skupina, osobnog

iskustva i informacija o pojavama, dakle mogu biti rezultat procesa učenja. (Grbac,

2012.)

2.2.5. Osobnost

Svaka osoba na svijetu se razlikuje od drugih ljudi po većem ili manjem broju

karakternih osobina. One se odnose na način reagiranja i ponašanja te njihova

dosljednost i trajnost određuju osobnost pojedinca. (Grbac, 2012.)

11

3. ISTRAŽIVANJE PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA

PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE PRILIKOM

ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA

Istraživanje preferencija stanovništva Primorsko-goranske županije prilikom

organizacije godišnjeg odmora jedinstveno je istraživanje koje se koncentrira isključivo

na stanovništvo jedne županije i ukazuje na trendove prostorne pokretljivosti

stanovništva te županije. Cilj istraživanja je utvrditi preferencije stanovništva te otkriti

postoje li razlike u njihovim preferencijama i stvarnim odlukama. U svrhu ispunjenja

cilja istraživanja najprije će se utvrditi koji čimbenici sociodemografskog profila utječu

na stanovništvo prilikom organizacije odmora.

Općenitije istraživanje na prostoru Republike Hrvatske kontinuirano provodi Institut za

turizam za Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Ovo istraživanje se

nadovezuje na već provedeno istraživanje kako bi se utvrdile specifičnosti Primorsko-

goranske županije, ali osim turističkih aktivnosti obuhvaća i statistike o stavnovništvu

koje ostaje u mjestu stanovanja tijekom svog godišnjeg odmora.

Uzorak za ovo istraživanje obuhvaća 34 osobe (17 žena i 17 muškaraca) u svakoj od 3

dobne skupine, ukupno 102 osobe. Ispituju se razlike u organizaciji godišnjeg odmora

ovisno o određenim sociodemografskim obilježjima, a to su dob, spol, radni status i

prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva. Za potrebe ovog istraživanja

prikupljene su informacije o preferencijama i stvarnim odlukama stanovništva u smislu:

· Mjesta provođenja godišnjeg odmora

· Vremena trajanja godišnjeg odmora

· Vrste smještaja

· Vrste prijevoznog sredstva

Anketni upitnik kojime su prikupljene informacije sastoji se od 16 pitanja, od čega

posljednja 4 odnose na sociodemografska obilježja. U nastavku će se pojedinačno

analizirati pitanja, ispitati odnosi između pojedinačnih preferencija i stvarnih odluka,

sve u ovisnosti o dobi, spolu, radnom statusu i prihodima.

12

1

3.1. Analiza provođenja godišnjeg odmora u mjestu stanovanja i

izvan mjesta stanovanja

Grafikon 1: Udjeli ispitanika koji su

svoj posljednji godišnji odmor željeli

provesti u mjestu stanovanja i izvan

mjesta stanovanja

Grafikon 2: Udjeli ispitanika koji su

svoj posljenji godišnji odmor uglavnom

proveli u mjestu stanovanja i izvan

mjesta stanovanja

Od ukupno 102 stanovnika, svoj posljednji godišnji odmor je uglavnom izvan mjesta

stanovanja željelo provesti 80,39% stanovnika, a njih 19,61% željelo je provesti u

mjestu stanovanja. Realna situacija malo je drugačija. Svoj posljednji godišnji odmor

izvan mjesta stanovanja provelo je 65,7% ispitanika. U mjestu stanovanja svoj

posljednji godišnji odmor uglavnom je provelo 34,3% ispitanika. Približno je 15%

ispitanika koji su željeli provesti svoj posljednji godišnji odmor izvan mjesta

stanovanja, a zaista su ga proveli u mjestu stanovanja. O kojim sociodemografskim

karakteristikama ovisi relacija između preferencija i stvarnih odluka u ovom slučaju, biti

će prikazano u nastavku.

Najprije će se utvrditi kakve su razlike između preferencija i stvarnih odluka prilikom

organizacije godišnjeg odmora unutar dobnih skupina.

13

Tablica 1: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih

odluka o mjestu provođenja godišnjeg odmora te dobnim skupinama

Dob

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta

stanovanja?

Total

Uglavnom u mjestu

stanovanja

Uglavnom izvan mjesta

stanovanja

15-29

godina

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan

mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 4 1 5

Uglavnom izvan

mjesta stanovanja 10 19 29

Total 14 20 34 30-49

godina

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 5 1 6

Uglavnom izvan


Total 8 26 34 50 i više godina


Uglavnom u mjestu

stanovanja 7 2 9

Uglavnom izvan


Total 13 21 34 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom

željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 16 4 20

Uglavnom izvan


Total 35 67 102

Od ukupno 34 ispitanika u dobnoj skupini od 15 do 29 godina svoj godišnji odmor je

uglavnom izvan mjesta stanovanja željelo provesti 29 ispitanika odnosno približno 85%

njih. Od tih 29 ispitanika koji su željeli provesti godišnji odmor izvan mjesta

stanovanja, 65,5% ga je stvarno provelo izvan mjesta stanovanja, a preostalih 34,5% je

uglavnom ostalo u mjestu stanovanja. U mjestu stanovanja željelo je ostati 5 od ukupno

34 ispitanika mlađih od 29 godina. Od njih 5, jedna osoba je uglavnom putovala, a njih

4 je stvarno ostalo u mjestu stanovanja.

U dobnoj skupini od 30 do 49 godina, koja također obuhvaća 34 ispitanika, uglavnom je

izvan mjesta stanovanja svoj posljednji godišnji odmor željelo provesti 28 osoba,

odnosno njih 82,4%. Od 28 ispitanika koji su svoj posljednji godišnji odmor željeli

provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja, samo troje to nije uspjelo, a ostalih 89,3%

je uglavnom bilo izvan mjesta stanovanja. Od 6 ispitanika koji su željeli posljednji

godišnji odmor provesti u mjestu stanovanja, njih 5, odnosno 83,3% je to i učinilo, a

samo jedan nije.

14

Od 34 ispitanika starijih od 50 godina života, svoj posljednji godišnji odmor izvan

mjesta stanovanja željelo je provesti 25 osoba, odnosno 73% ispitanika, od kojih je 76%

to i ostvarilo. U mjestu stanovanja je svoj posljednji godišnji odmor željelo provesti 9

osoba, odnosno 26,5% ispitanika, a od toga je većina, 77,8% to i učinila.

Usporedbom informacija dobivenih o pojedinim dobnim skupinama, vidi se da je

najveća razlika između preferencija i stvarnih odluka o mjestu provođenja godišnjeg

odmora unutar dobne skupine od 15 do 29 godina života. Ta razlika se odnosi na 34,5%

ispitnika koji su željeli provesti svoj godišnji odmor uglavnom izvan mjesta stanovanja,

a proveli su ga uglavnom u mjestu stanovanja. Od ispitanika starijih od 50 godina

života, 24% ih je uglavnom ostalo u mjestu stanovanja suprotno svojim preferencijama.

Najmanja razlika između preferencija i stvarnih odluka u ovom slučaju se nalazi u

dobnoj skupini od 30 do 49 godina života.

Postoji li utjecaj spola, kao jedne od zadanih sociodemografskih varijabli, na razliku

između preferencija i stvarnih odluka prilikom odabira između odlaska izvan mjesta

stavnovanja ili ostanka u mjestu stanovanja, utvrditi će se u nastavku.

Tablica 2: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o

mjestu provođenja godišnjeg odmora te spolu ispitanika

Spol


Total

Uglavnom u mjestu

stanovanja


stanovanja

Ženski Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 6 10 16


stanovanja 0 35 35

Total 6 45 51 Muški Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u

mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 10 9 19


stanovanja 4 28 32

Total 14 37 51 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u


Uglavnom u mjestu

stanovanja 16 19 35


stanovanja 4 63 67

Total 20 82 102

Tablica prikazuje podatke o provođenju posljednjeg godišnjeg odmora stanovnika

Primorsko-goranske županije, podjeljene prema spolu na dvije skupine. Svaka skupina

sastoji se od 51 ispitanika.

15

88,2% žena svoj posljednji godišnji odmor željelo je uglavnom provesti izvan mjesta

stanovanja. Među ženama koje su uglavnom željele putovati 77,8% je njih koje su

stvarno uglavnom putovale, dok je ostalih 22,2% žena uglavnom ostalo u mjestu

stanovanja. U mjestu stanovanja uglavnom je željelo svoj godišnji odmor provesti 6

žena, odnosno 11,8% ispitanica. Svih 6 žena je svoj godišnji odmor provelo u mjestu

stanovanja.

Istraživanje obuhvaća 51 muškog ispitanika. 37 muškaraca, odnosno 72,5% izjasnilo se

da su svoj posljednji godišnji odmor željeli provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja,

a od tog broja 75,7% je stvarno svoj posljednji godišnji odmor provelo izvan mjesta

stanovanja. U mjestu stanovanja uglavnom je željelo ostati 14 od 51 ispitanika, odnosno

27,5%. Od muškaraca koji su željeli godišnji odmor provesti uglavnom u mjestu

stanovanja, 71,4% je stvarno ostalo u mjestu stanovanja, dok je ostalih 28,6% iz nekog

razloga uglavnom putovalo.

Gotovo je nezamjetna razlika između muškaraca i žena koji su svoj posljednji godišnji

odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, a nisu to ostvarili. Međutim, jasna je

razlika između muškaraca i žena koji su svoj posljednji godišnji odmor željeli provesti u

mjestu stanovanja, a uglavnom su izbivali. Sve žene koje su željele ostati uglavnom u

mjestu stanovanja ostale su, dok je čak 28,6% muškaraca u ovom slučaju provelo

posljednji godišnji odmor suprotno svojim željama.

U nastavku će se utvrditi utječe li visina prihoda na razliku između preferencija i

stvarnih odluka prilikom odlučivanja o mjestu provođenja godišnjeg odmora. 4 su

kategorije prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva. Prva se odnosi na

ispitanike sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva čiji iznos ne

prelazi 2.500 kn, druga kategorija je između 2.500 i 3.500 kn, treća kategorija od 3.500

do 4.500 kn i posljednja kategorija –više od 4.500 kn. Broj analiziranih ispitanika je u

ovom slučaju 101 iz razloga što se jedna osoba nije željela izjasniti o visini dohotka.

16


mjestu provođenja godišnjeg odmora te prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva

Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta

stanovanja?

Total

Uglavnom u mjestu

stanovanja


stanovanja

Do 2.500 kn Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 3 5 8


stanovanja 0 12 12

Total 3 17 20 2.500-3.500

kn

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 8 9 17


stanovanja 1 9 10

Total 9 18 27 3.500-4.500

kn

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 2 1 3


stanovanja 3 13 16

Total 5 14 19 Više od 4.500 kn

Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u


Uglavnom u mjestu

stanovanja 3 4 7


stanovanja 0 28 28

Total 3 32 35 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u


Uglavnom u mjestu

stanovanja 16 19 35


stanovanja 4 62 66

Total 20 81 101

U kategoriji prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva do 2.500 kn nalazi se

20 ispitanika. Njih 17 je svoj posljednji godišnji odmor željelo uglavnom provesti izvan

mjesta stanovanja, među kojima ga je stvarno izvan mjesta stanovanja provelo 70,6%

ispitanika. Svoj posljednji godišnji odmor, unutar kategorije, uglavnom u mjestu

stanovanja željelo je provesti 3 ispitanika, od kojih su ga svi i proveli u mjestu

stanovanja.

Kategorija prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva od 2.500 do 5.500 kn

obuhvaća 27 osoba. Dvije trećine ispitanika izjasnilo se da su svoj posljednji godišnji

odmor željeli provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja, a jedna trećina željela je ostati

uglavnom u mjestu stanovanja. Od 18 ispitanika koji su uglavnom željeli putovati samo

polovica ih je stvarno uglavnom putovalo. Od 9 ispitanika koji su željeli svoj godišnji

odmor uglavnom provesti u mjestu stanovanja, njih 88,9% je stvarno uglavnom ostalo u

mjestu stanovanja.

Od 19 ispitanika unutar kategorije prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva

od 3.500 do 4.500 kn, 14 osoba željelo je provesti svoj posljednj godišnji odmor izvan

mjesta stanovanja. Među tim ispitanicima čak 92,9% je bilo u prilici postupiti sukladno

17

svojim željama. Od 5 osoba koje su željele uglavnom ostati u mjestu stanovanja, njih

40% je tako i učinilo, dok je preostalih 60% iz nekog razloga otputovalo.

Prosječni mjesečni dohodak po članu domačinstva iznad 4.500 kn ima ukupno 35

ispitanika. 32 ispitanika unutar ove kategorije je željelo provesti svoj posljednji godišnji

odmor uglavnom izvan mjesta stanovanja. Analiza anketa dala je rezultate da je 87,5%

ispitanika koji su željeli uglavnom putovati i stvarno su odlučili uglavnom putovati. Od

3 ispitanika koji su svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu

stanovanja, svo troje je zaista tako i učinilo.

Najveća razlika između preferencija i stvarnih odluka ispitanika o mjestu provođenja

posljednjeg godišnjeg odmora očituje se u kategoriji prosječnog mjesečnog dohotka po

članu domaćinstva između 2.500 i 3.500 kn. Čak 50% ispitanika iz te kategorije nije

bilo u mogućnosti uglavnom provesti svoj posljednji godišnji odmor na putovanju, iako

su to željeli. Među ispitanicima sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu

domaćinstva nižim od 2.500 kn približno je 30% koji također nisu bili u prilici

postupiti u skladu sa svojim željama. S druge strane, samo je 7,1% ispitanika unutar

kategorije s prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva između 3.500 i

4.500 kn koji nisu uglavnom putovali, a željeli su, odnosno 12,5% ispitanika sa

prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva višim od 4.500 kn.

Prihodi, kao jedan od bitnijih čimbenika koji utječe na odluke pojedinca, proizlaze iz

rada pojedinca za koji on prima naknadu i iz ostalih izvora. Zato u nastavku slijedi

analiza s obzirom na radni status.


mjestu provođenja godišnjeg odmora te radnom statusu

Radni status


Total

Uglavnom u mjestu

stanovanja


stanovanja

Zaposlen Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 9 8 17

Uglavnom izvan


Total 12 50 62 Nezaposlen Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli

u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?

Uglavnom u mjestu

stanovanja 1 1 2

Uglavnom izvan


Total 1 5 6 Student Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli


Uglavnom u mjestu

stanovanja 3 7 10

18

Uglavnom izvan


Total 4 21 25 Umirovljenik Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli


Uglavnom u mjestu

stanovanja 3 3 6

Uglavnom izvan


Total 3 6 9 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli


Uglavnom u mjestu

stanovanja 16 19 35

Uglavnom izvan


Total 20 82 102

Tablica prikazuje informacije o preferencijama i stvarnim odlukama prilikom odabira

mjesta provođenja godišnjeg odmora, ovisno o radnom statusu ispitanika. Ispitanici su

podjeljeni u 4 kategorije: zaposleni, nezaposleni, studenti i umirovljenici.

Kategorija zaposlenih ispitanika obuhvaća čak 62 osobe. Od 50 osoba koje su svoj

posljednji godišnji odmor željele provesti izvan mjesta stanovanja 84% je stvarno

uglavnom putovalo. Među 12 zaposlenih ispitanika koji su željeli svoj posljednji

godišnji odmor provesti u mjestu stanovanja, zaista ga je tako provelo 75% osoba.

Nezaposlenih među ispitanicima nalazi se 6 osoba: 5 osoba koje su željele svoj

posljednji godišnji odmor provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja te 1 osoba koja je

uglavnom željela ostati u mjestu stanovanja. Od 5 osoba koje su uglavnom željele

putovati, 80% je zaista uglavnom putovalo, a jedna osoba koja je željela uglavnom

ostati u mjestu stanovanja, tako je i učinila.

Kategorija studenata obuhvaća 25 osoba. Uglavnom je svoj godišnji odmor izvan mjesta

stanovanja željela provesti 21 osoba, od čega su dvije trećine zaista provele godišnji

odmor izvan mjesta stanovanja. U kategoriji studenata, 4 osobe su željele provesti

godišnji odmor u mjestu stanovanja, a 3 ih je zaista ostalo u mjestu stanovanja.

U ovom istraživanju sudjelovalo je 9 umirovljenika, od kojih je 6 željelo posljednji

godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja. Polovica ispitanika koji su željeli

posljednji godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja zaista su uglavnom putovali,

a ostala polovica ispitanika uglavnom je ostala u mjestu stanovanja. Svo troje ispitanika

koji su željeli ostati u mjestu stanovanja tako su i učinili.

Najveća razlika između preferencija i stvarnih odluka ispitanika o mjestu provođenja

posljednjeg godišnjeg odmora očituje se u kategoriji umirovljenika. Čak 50% njih nije

19

provelo godišnji odmor izvan mjesta stanovanja iako su to željeli. Među studentima je

trećina ispitanika koji su željeli putovati za vrijeme godišnjeg odmora, no nisu bili u

mogućnosti. Među nezaposlenima taj postotak iznosi 20%. Istraživanje je obuhvatilo 62

zaposlene osobe. U ovom slučaju, među njihovim preferencijama i stvarnim odlukama

postoji najmanja razlika od samo 16% osoba koje nisu putovale a željele su.

3.2. Analiza perioda provođenja godišnjeg odmora na putovanju

Drugo pitanje ankete: „Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta

stanovanja, koliki bi period za Vas bio idealan da ga provedete na putovanju?“

nadovezuje se uz prvo pitanje koje se odnosi na želje ispitanika u vezi provođenja

godišnjeg odmora u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanj. Odgovori na ovo

pitanje usporediti će se sa odgovorima na 10. pitanje u anketama: „Ukoliko ste dio svog

posljednjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo to

putovanje?“.

Grafikon 3: Udjeli ispitanika ovisno o

periodu koji bi željeli provesti na putovanju


trajanju putovanja provedenog na

posljednjem godišnjem odmoru

Jednodnevno putovanje preferira samo 3% ispitanika, a 2 do 3 dana godišnjeg odmora

izvan mjesta stanovanja voljelo bi provesti 4% ispitanika. Najveći broj ispitanika,

36,6% od ukupnog broja, preferira provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta

stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana. Također, veliki broj ispitanika (33,7%) volio bi

svoj godišnji odmor provoditi izvan mjesta stanovanja u trajanju od 8 do 14 dana.

20

Petnaest i više dana idealan je period za provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta

stanovanja za 22,8% ispitanika.

Stvarne odluke ispitanika u vezi perioda provođenja godišnjeg odmora izvan mjesta

stanovanja razlikuju se od njihovih preferencija. 9,6% ispitanika odlučilo se za

jednodnevno putovanje, što je za 6,6% više ispitanika od onih koji preferiraju takvo

putovanje. Tijekom posljednjeg godišnjeg odmora 12,8% ispitanika boravilo je izvan

mjesta stanovanja od 1 do 3 dana, što je 8,8% više nego u statistici preferencija. Najveći

broj ispitanika (44,7%) boravio je izvan mjesta stanovanja u razdoblju od 4 do 7 dana. I

u ovom slučaju taj broj je veći (za 8%) nego što prikazuje statistika preferencija. S

povećavanjem perioda provođenja izvan mjesta stanovanja, smanjuje se broj ispitanika

koji su zaista putovali vremenski dugo koliko su to i željeli. Tako je broj ispitanika koji

su putovali 8 do 14 dana za 16,5% manji od broja ispitanika koji su to željeli. Petnaest i

više dana na putovanju je provelo 16% od ukupnog broja ispitanika, što je za 6,8%

manje nego u statistici preferencija. U nastavku je prikazan odnos između preferencija i

stvarnih odluka ispitanika u vezi trajanja putovanja tijekom godišnjeg odmora, prema

dobnim skupinama.


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama

Dob

Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na putovanju?

Total Jednodnevno putovanje 2-3 dana 4-7 dana

8-14

dana

15 i više dana

15-29

godina

Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je

trajalo to putovanje?

Jednodnevno

putovanje 1 1 0 0 2

1-3 dana 0 3 1 1 5 4-7 dana 0 9 5 1 15 8-14 dana 0 0 4 0 4 15 i više dana 0 1 0 4 5

Total 1 14 10 6 31 30-49

godina



Jednodnevno

putovanje 1 0 0 2 3

1-3 dana 1 0 1 1 3 4-7 dana 0 4 8 1 13 8-14 dana 0 0 5 2 7 15 i više dana 0 0 0 6 6

Total 2 4 14 12 32 50 i više godina



Jednodnevno

putovanje 1 0 3 0 0 4

1-3 dana 2 0 1 1 0 4 4-7 dana 0 1 7 5 1 14 8-14 dana 0 0 2 2 1 5 15 i više dana 0 0 0 1 3 4

Total 3 1 13 9 5 31 Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora

ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je

Jednodnevno


21

trajalo to putovanje? 1-3 dana 2 1 4 3 2 12 4-7 dana 0 1 20 18 3 42 8-14 dana 0 0 2 11 3 16 15 i više dana 0 0 1 1 13 15

Total 3 4 31 33 23 94

Unutar dobne skupine od 15 do 29 godina života, od ukupno 31 ispitanika, 45% osoba

željelo je svoj posljednji godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja u periodu od 4

do 7 dana. Od toga je 64% ispitanika zaista toliko putovalo, ostalih 28,6% putovalo je

kraće nego što su željeli, a samo jedna osoba putovala je duže nego što preferira. 10

osoba (32% od ukupnog broja osoba unutar dobne skupine) željelo je putovati 8 do 14

dana, a od toga je samo 40% tako i postupilo, dok je ostalih 60% bilo u mogućnosti

putovati kraće. 19,4% osoba unutar dobne skupine željelo je putovati duže od 15 dana,

što je i uspjelo 40% njih.

Najveći broj ispitanika (43,8%) u dobnoj skupini od 30 do 49 godina želio je svoj

godišnji odmor izvan mjesta stanovanja provesti u razdoblju od 8 do 14 dana, a samo

35,7% njih je zaista tako i postupilo. Većina ostalih putovala je 4 do 7 dana. Petnaest i

više dana željelo je putovati 37,5% ispitanika unutar dobne skupine. Samo je 50% njih

to i učinilo, dok je ostalih 50% putovalo kraće.

Dobna skupina iznad 50 godina života broji 31 ispitanika. Najveći broj osoba iz ove

dobne skupine (41,9%) željelo je godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja u

razdoblju od 4 do 7 dana, od čega je 53,8% zaista toliko putovalo. Ostali ispitanici koji

preferiraju putovanje od 4 do 7 dana, putovali su kraće (4 osobe) ili duže (2 osobe).

Osam do četrnaest dana željelo je putovati 9 osoba, odnosno 29% ispitanika starijih od

50 godina života, a samo dvoje je zaista provelo posljednji godišnji odmor izvan mjesta

stanovanja u trajanju od 8 do 14 dana. Većina ostalih putovali su kraće od svojih

preferencija.

Ispitanici iz mlađe dobne skupine -do 29 godina i starije dobne skupine –iznad 50

godina većinom preferiraju provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja u

trajanju od 4 do 7 dana, a ispitanici između 30 i 49 godina života većinom preferiraju

putovanje u trajanju 8 do 14 dana. Statistika stvarnih odluka u ovom slučaju djelomično

je u skladu sa preferencijama. Većina ispitanika mlađih od 29 godina života i starijih od

50 godina života zaista je na putovanju provela 4 do 7 dana godišnjeg odmora. Među

22

ispitanicima u dobnoj skupini od 30 do 49 godina 40% njih je putovalo 8 do 14 dana –u

skladu sa svojim preferencijama, a ostalih 60% putovalo je kraće.

U nastavku sljedi analiza preferencija i stvarnih odluka o trajanju putovanja tijekom

godišnjeg odmora, prema spolu ispitanika.


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika

Spol

Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja,

koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na putovanju?

Total Jednodnevno putovanje 2-3 dana 4-7 dana 8-14 dana

15 i više dana

Ženski Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo

to putovanje?

Jednodnevno

putovanje 1 3 0 2 6

1-3 dana 0 2 1 1 4

4-7 dana 0 11 11 2 24

8-14 dana 0 2 4 2 8

15 i više dana 0 0 0 6 6

Total 1 18 16 13 48

Muški Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili

cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo

to putovanje?

Jednodnevno



Total 3 3 13 17 10 46 Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili

cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo

to putovanje?

Jednodnevno



Total 3 4 31 33 23 94

Ukupno se 94 ispitanika izjasnilo o trajanju njihovog godišnjeg odmora, 48 žena i 46

muškaraca. Najveći broj žena (37,5%) željelo je putovati 4 do 7 dana godišnjeg odmora,

od kojih je 61% zaista toliko putovalo. 33,3% žena željelo je putovati 8 do 14 dana, ali

je samo 25% njih to imalo prilike učiniti, dok je ostalih 75% putovalo kraće. Petnaest i

više dana na putovanju željelo je provesti 27% žena, od kojih je samo 46,2% postupilo u

skladu sa svojim željama. Ostale žene putovale su kraće.

Najviše muškaraca (37%) željelo je putovati 8 do 14 dana, od kojih je samo 41% bilo u

mogućnosti zaista toliko putovati. Većina ostalih je putovala kraće. Na putovanje od 4

do 7 dana željelo je ići 28,3% muškaraca, od kojih je 69,2% putovalo vremenski u

23

skladu sa svojim preferencijama. 21,7% muškaraca željelo je svoj godišnji odmor izvan

mjesta stanovanja provesti duže od 15 dana i čak 70% njih tako je i postupilo.

Uzevši u obzir statistiku preferencija, prosječna ispitanica želi provesti 8 do 14 dana

godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, a zaista putuje 4 do 7 dana. Prosječni

ispitanik također preferira putovanje od 8 do 14 dana, a zaista putuje 4 do 7 dana.

Dalje će se analizirati odnos preferencija i stvarnih odluka o trajanju putovanja tijekom

godišnjeg odmora, prema prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva.


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva


Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na

putovanju?

Total

Jednodnevno

putovanje

2-3

dana

4-7

dana

8-14

dana

15 i više dana

Do 2.500

kn

Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo

to putovanje?

Jednodnevno

putovanje 1 0 0 1

4-7 dana 3 7 1 11

8-14 dana 0 1 0 1

15 i više dana 1 0 3 4

Total 5 8 4 17

2.500-

3.500 kn


to putovanje?

Jednodnevno


1-3 dana 1 0 3 2 2 8 4-7 dana 0 0 3 5 1 9 8-14 dana 0 0 0 1 0 1

Total 1 2 8 8 5 24 3.500-

4.500 kn


to putovanje?


Total 1 2 6 5 5 19 Više od 4.500 kn


to putovanje?

Jednodnevno

putovanje 1 1 0 0 2

1-3 dana 0 0 1 0 1

4-7 dana 0 9 3 1 13

8-14 dana 0 2 6 1 9

15 i više dana 0 0 1 7 8

Total 1 12 11 9 33

Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo

to putovanje?

Jednodnevno



Total 3 4 31 32 23 93

24

U skupini ispitanika koja broji 17 osoba sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu

domaćinstva nižim od 2.500 kn većina ispitanika (47%) je godišnji odmor željela

provesti u trajanju od 8 do 14 dana. Najveći broj osoba (64,7%) u ovoj kategoriji

provelo je 4 do 7 dana svog posljednjeg godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja.

Ukupno je 24 ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva

između 2.500 i 3.500 kn. Trećina osoba iz ove kategorije željela je godišnji odmor

provesti izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana i trećina u trajanju od 8 do 14

dana. Od 24 ispitanika unutar kategorije 37,5% ih je putovalo 4 do 7 dana, 33,3% u

trajanju od 1 do 3 dana i 25% ispitanika bilo je u mogućnosti otići samo na jednodnevno

putovanje.

Treća skupina ispitanika broji 19 osoba sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu

domaćinstva između 3.500 i 4.500 kn. Od njih 31,6% je željelo provesti godišnji odmor

izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana, 26,3% u trajanju od 8 do 14 dana te

26,3% u trajanju više od 15 dana. Većina ispitanika (47,4%) iz ove kategorije provela je

svoj posljednji godišnji odmor izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana.


višim od 4.500 kn. Svi ispitanici u ovoj kategoriji željeli su putovati duže od 4 dana,

osim jedne osobe koja preferira jednodnevno putovanje. U prosjeku ovi ispitanici željeli

su putovati 8 do 14 dana, a proveli su svoj posljednji godišnji odmor izvan mjesta

stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana.

Neovisno o kategoriji prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva većina

ispitanika je provodila manje vremena na putovanju nego što je željela, odnosno

preferencije ispitanika u svim kategorijama više su nego što im to razlozi dopuštaju.

Najviše ispitanika koji su posljednji godišnji odmor proveli na putovanju ima prosječni

mjesečni dohodak po članu domaćinstva viši od 4.500 kn, a jednodnevna putovanja su

tijekom posljednjeg godišnjeg odmora većinom bila odabir ispitanika sa prosječnim

mjesečnim dohotkom od 2.500 do 3.500 kn.

Zadnje obilježje prema kojem će se analizirati preferencije i stvarne odluke o vremenu

provođenja godišnjeg odmora na putovanju je radni status.

25


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu

Radni status

Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na

putovanju?

Total

Jednodnevno

putovanje 2-3 dana 4-7 dana

8-14

dana

15 i više dana

Zaposlen Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,

koliko je trajalo to putovanje?

Jednodnevno



Total 2 3 16 22 17 60 Nezaposlen Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg

odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,


4-7 dana 0 1 1 2

8-14 dana 2 0 0 2

Total 2 1 1 4

Student Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,


Jednodnevno

putovanje 1 1 0 0 2

1-3 dana 0 2 1 0 3

4-7 dana 0 5 5 1 11

8-14 dana 0 0 3 0 3

15 i više dana 0 1 0 3 4

Total 1 9 9 4 23

Umirovljenik Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,


Jednodnevno

putovanje 1 1 0 0 2

1-3 dana 0 0 1 0 1

4-7 dana 0 3 0 0 3

15 i više dana 0 0 0 1 1

Total 1 4 1 1 7

Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,


Jednodnevno



Total 3 4 31 33 23 94

Kategorija zaposlenih ispitanika obuhvaća 60 osoba, a među njima je 36,7% osoba koje

su svoj posljednji godišnji odmor željele provesti izvan mjesta stanovanja 8 do 14 dana.

Više od pola njih je zapravo putovalo 4 do 7 dana. Osoba koje su željele putovati 4 do 7

dana iznose 26% ispitanika u kategoriji, a od njih je 75% zaista putovalo u skladu sa

svojim preferencijama. Više od 15 dana željelo je putovati 28% zaposlenih ispitanika,

od kojih je nešto više od pola zaista putovalo više od 15 dana tijekom svog posljednjeg

godišnjeg odmora.

Nezaposlenima se izjasnilo ukupno 4 ispitanika, od kojih je dvoje na putovanju željelo

provesti 4 do 7 dana, međutim obje osobe provele su 8 do 14 dana izvan mjesta

26

istraživanja. Ostale dvije osobe željele su svoj posljednji godišnji odmor provesti izvan

mjesta stanovanja u trajanju od 8 i više dana, no putovale su u trajanju od 4 do 7 dana.

Ukupno je 23 studenata koji su sudjelovali u istraživanju. Podjednak broj studenata

(39,1%) želio je godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7

dana i u trajanju od 8 do 14 dana, međutim neovisno o preferencijama većina njih je

putovala 4 do 7 dana.

Skupina umirovljenih ispitanika sastoji se od 7 osoba. 57,14% umirovljenika željelo je

provesti godišnji odmor izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana, a 75% njih je

zaista tako i postupilo. Jedna osoba preferira jednodnevno putovanje, jedna osoba 8 do

14 dana i jedna osoba period duži od 15 dana.

Prema rezultatima analize umirovljenici i nezaposlene osobe većinom preferiraju

provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana.

Umirovljenici su zaista većinom proveli posljednji godišnji odmor na putovanju u tom

trajanju, dok je pola nezaposlenih ispitanika provelo 4 do 7 dana, a pola 8 do 14 dana na

putovanju. Preferencije umirovljenika uglavnom odgovaraju njihovim stvarnim

odlukama. Pola nezaposlenih osoba, pod utjecajem nekih drugih čimbenika, putovalo je

duže nego što govore njihove preferencije, a pola njih kraće. Studenti i zaposleni

ispitanici uglavnom su putovali u skladu sa svojim preferencijama ili kraće.

3.3. Analiza smještaja prilikom provođenja godišnjeg odmora izvan

mjesta stanovanja

Ukoliko su ispitanici na posljednjem godišnjem odmoru proveli više od jednog dana

izvan mjesta stanovanja, bilo je potrebno osigurati smještaj. U grafikonu 6 prikazani su

udjeli ispitanika ovisno o vrstama smještajnih jedinica koje su koristili na posljednjem

godišnjem odmoru. Za usporedbu sa njihovim preferencijama poslužiti će grafikon 5 s

informacijama o željama ispitanika prilikom odabira idealnog smještaja.

27


vrsti smještaja koju bi željeli koristiti na

putovanju


vrsti smještaja koju su koristili na

posljednjem godišnjem odmoru

provedenom izvan mjesta stanovanja

Prema rezultatima anketa prve dvije kategorije po poželjenosti su plaćene vrste

smještaja. Najviše ispitanika svojim idealnim smještajem za provođenje godišnjeg

odmora izvan mjesta stanovanja smatra privatni smještaj (sobu ili apartman). Tijekom

svog posljednjeg godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja tu vrstu smještaja koristilo

je 6% manje ispitanika nego što pokazuje grafikon preferencija. Druga kategorija po

poželjnosti je smještaj u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana. I u

ovom slučaju vidi se malena razlika između preferencija i stvarne odluke. 4,5%

ispitanika nije odabralo ovu vrstu smještaja iako je to željelo. Treća kategorija po

poželjnosti, prema rezultatima obrade anketa je vlastita kuća ili vikendica. Ovu vrstu

smještaja koristilo je 3% manje ispitanika nego što je željelo. S druge strane, velika

razlika primjetna je u kategoriji smještaja kod rodbine ili prijatelja. Više od četvrtine

ispitanika koristilo je ovu vrstu smještaja iako je samo 5% ispitanika preferira. U

nastavku slijedi struktura preferencija i odabira smještajnih jedinica prema odabranim

sociodemografskim značajkama, počevši od dobi.

28

Tablica 9: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama

Dob

Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koju vrstu smještaja biste najviše voljeli koristiti?

Total

Hotel,

turističko naselje,

bungalov,

naselje

apartmana Kamp

Lječilište, odmaralište

Privatni

smještaj: soba,

apartman

Privatni

smještaj: seljačko

turističko domaćinstvo

Iznajmljeni

brod

Vlastita

kuća, vikendica

Kod

rodbine,

prijatelja

Vlastiti

brod ili

brod

prijatelja,

rođaka Ostalo

15-29

godina

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg

godišnjeg odmora ili cijeli proveli

izvan mjesta

stanovanja, koju

vrstu smještaja ste koristili?

Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana

3 0 0 0 3 0 0 1 7

Kamp 0 1 1 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 5 0 1 0 0 0 6 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 0 0 0 1 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 1 0 3 0 1 0 6 Kod rodbine, prijatelja 1 0 1 1 2 2 1 1 9

Total 6 1 8 2 9 2 2 2 32 30-49

godina

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



2 1 0 0 0 0 1 0 0 4

Kamp 0 2 0 1 0 0 0 0 0 3 Lječilište, odmaralište 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 0 4 0 1 0 0 0 7 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 Iznajmljeni brod 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 0 1 0 0 3 0 0 5 Kod rodbine, prijatelja 1 0 0 2 2 0 1 2 1 9 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Total 6 3 1 8 2 2 6 2 2 32 50 i

više godina

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



7 0 0 1 0 0 0 8

Kamp 1 0 1 0 0 0 0 2 Lječilište, odmaralište 1 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 2 1 3 0 0 0 0 6 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 0 2 0 1 3 Kod rodbine, prijatelja 1 0 3 3 1 1 0 9

Total 12 1 7 5 3 1 1 30 Total Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



12 1 0 0 1 0 4 0 0 1 19

Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Total 24 4 2 23 9 2 18 5 5 2 94

U dobnoj skupini ispitanika mlađih od 29 godina 25% osoba željelo je odsjedati u

plaćenom privatnom smještaju, od kojih je 62,5% zaista odsjedalo u toj vrsti smještaja.

Od ukupnog broja ispitanika mlađih od 29 godina 28,1% osoba željelo je odsjedati u

29

vlastitoj kući ili vikendici, no među njima samo 33,3% se odlučilo za tu vrstu smještaja

prilikom organizacije posljednjeg godišnjeg odmora. U hotelu, turističkom naselju,

bungalovu ili naselju apartmana željelo je biti smješteno 18,8% osoba iz dobne skupine.

Pola od njih je zaista bilo smješteno u ovoj vrsti smještajnih jedinica tijekom

posljednjeg godišnjeg odmora, a pola ih se ipak odlučilo za neku drugu vrstu smještaja.

Kod rodbine ili prijatelja boravilo je 28,1% ispitanika mlađih od 29 godina, iako ovu

vrstu smještaja preferira samo 6,3% ispitanika iz ove dobne skupine.

Četvrtina ispitanika u dobi između 30 i 49 godina života željela je biti smještena u

plaćenom privatnom smještaju, a samo 25% njih tu odluku je donjela prilikom

organizacije posljednjeg godišnjeg odmora. 18,8% ispitanika iz ove dobne skupine

željela je biti smještena u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana.

Među njima je samo 33,3% tako i odlučilo. Također je i u vlastitoj kući ili vikendici

željelo boraviti 18,8% ispitanika iz ove dobne skupine, od kojih je samo 50% zaista

boravilo u vlastitoj kući ili vikendici. Iako boraviti kod rodbine ili prijatelja preferira

boraviti samo 6,3% ispitanika iz dobne skupine, čak 28,1% ispitanika u dobi od 30 do

49 godina života koristilo je ovu vrstu smještaja.

Najveći broj ispitanika starijih od 50 godina života (40%) preferira biti smješteno u

hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana. Među njima je 58,3%

osoba koje su na svom posljednjem godišnjem odmoru bile smještene u ovoj vrsti

smještaja. Druga vrsta smještaja koju preferira ova dobna skupina (23,3%) je plaćeni

privatni smještaj: soba ili apartman. Među njima je 42,9% osoba koje su zaista bile

smještene u ovoj vrsti smještaja tijekom posljednjeg godišnjeg odmora. 3,3% ispitanika

starijih od 50 godina života preferira biti smješteno kod prijatelja ili rođaka, a od

ukupnog broja ispitanika unutar ove dobne skupine 30% ih se odlučilo za ovu vrstu

smještaja.

Najveća razlika između preferencija i stvarnog odabira apartmana ili sobe kao plaćenih

vrsta privatnog smještaja očituje se u dobnoj skupini od 50 godina života i više. Čak

57,1% osoba koje preferiraju ovu vrstu smještaja nisu je odabrale za svoj posljednji

godišnji odmor. Vlastitu kuću ili vikendicu za smještaj je željelo, a nije odabralo najviše

osoba iz dobne skupine mlađe od 29 godina. Najveća razlika između preferencija i

odabira smještaja u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana

30

prilikom posljednjeg godišnjeg odmora vidi se kod dobne skupine između 30 i 49

godina života. Razlika između broja osoba koje su posljednji godišnji odmor provele

kod rođaka ili prijatelja i broja osoba koje preferiraju biti smještene kod rođaka ili

prijatelja jednaka je među mlađima od 29 godina kao i u dobnoj skupini od 30 do 49

godina. Kod osoba starijih od 50 godina manja je razlika u preferencijama i stvarnim

odlukama o boravku kod rođaka ili prijatelja.

Sljedeća sociodemografska značajka prema kojoj će se strukturirati odnos preferencija i

stvarnih odluka o odabiru smještaja je spol.

Tablica 10: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika

Spol


Total

Hotel,


bungalov,

naselje

apartmana Kamp

Lječilište, odmaralište

Privatni

smještaj: soba,

apartman

Privatni



Iznajmljeni

brod

Vlastita

kuća, vikendica

Kod

rodbine,

prijatelja

Vlastiti

brod ili

brod

prijatelja,

rođaka Ostalo

Ženski Ukoliko ste dio

svog posljednjeg

godišnjeg odmora ili cijeli

proveli izvan

mjesta

stanovanja, koju


Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana 9 0 0 0 0 3 0 0 12 Kamp 0 1 2 0 0 0 0 0 3 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 9 0 1 0 0 0 12 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 0 0 0 1 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 0 0 0 3 0 0 4 Kod rodbine, prijatelja 3 0 3 4 0 3 1 1 15

Total 16 1 14 5 1 9 1 1 48 Muški Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju


Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana 3 1 0 0 1 0 1 0 0 1 7 Kamp 1 2 0 1 0 0 0 0 0 0 4 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 1 3 0 0 1 0 0 0 7 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 2 Iznajmljeni brod 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 0 2 0 0 5 0 2 0 10 Kod rodbine, prijatelja 0 0 0 3 2 0 1 5 1 0 12 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Total 8 3 2 9 4 1 9 5 4 1 46 Total Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju


Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana 12 1 0 0 1 0 4 0 0 1 19 Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Total 24 4 2 23 9 2 18 5 5 2 94

31

Tablica prikazuje rezultate usporedbe preferencija i stvarnih odluka u vezi smještaja

prilikom godišnjeg odmora, prema spolu. Tako je, od 48 važećih anketa koje su ispunile

žene, njih 16 odgovorilo da preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje

apartmana; 14 žena preferira sobu ili apartman u privatnom smještaju i 9 žena vlastitu

kuću ili vikendicu. Od 16 žena koje preferiraju smještaj u hotelu, turističkom naselju,

bungalovu ili naselju apartmana 56,25% ih je zaista odsjelo u toj vrsti smještaja

prilikom posljednjeg godišnjeg odmora. Među ženama koje preferiraju unajmiti sobu ili

apartman u privatnom smještaju za provedbu godišnjeg odmora 64,29% ih je postupilo

u skladu sa svojim preferencijama. Manji je postotak žena (33.33%) koje su posljednji

godišnji odmor provele u vlastitoj kući ili vikendici, a da je to odgovaralo njihovim

preferencijama.

Broj važećih anketa koje su ispunili muškarci iznosi 46 primjeraka. Najviše muškaraca

(9) odgovorilo je da preferira unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju, od kojih

je 33,33% zaista tako postupilo prilikom organizacije posljednjeg godišnjeg odmora.

Također 9 muškaraca preferira odsjesti u vlastitoj kući ili vikendici za vrijeme godišnjeg

odmora, od kojih je 55,56% zaista odsjelo na posljednji godišnji odmor u vlastitoj kući

ili vikendici. U hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana preferira

boraviti 8 muških ispitanika, među kojima je 37,5% muškaraca zaista boravilo u toj

vrsti smještaja prilikom posljednjeg godišnjeg odmora.

Najpoželjnije vrste smještaja muških i ženskih ispitanika, a prema rezultatima obrade

anketa su hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana, zatim soba ili

apartman u privatnom smještaju i vlastita kuća ili vikendica. U hotelu, turističkom

naselju, bungalovu ili naselju apartmana (kao plaćenoj vrsti smještaja) nije odsjelo

43,75% žena i 62,5% muškaraca, iako su imali tu želju. U sobi ili apartmanu, također

kao plaćenoj vrsti smještaja, tokom posljednjeg godišnjeg odmora nije imalo priliku

boraviti 35,71% žena i 66,67% muškaraca koji su imali te preferencije. Drugim

riječima, među preferencijama i stvarnim odlukama prilikom odabira plaćene vrste

smještaja očituju se veće razlike kod muškaraca nego kod žena. U slučaju neplaćene

vrste smještaja, poput vlastite kuće ili vikendice, suprotna je situacija. Veća je razlika

između preferencija i stvarnih odluka kod žena nego što je to slučaj kod muških

32

ispitanika; odnosno više je žena nego muškaraca koje su željele provesti godišnji odmor

u vlastitoj kući ili vikendici, a provele su ga u nekoj drugoj vrsti smještaja.

U nastavku će se ispitati postoji li razlika u preferencijama i stvarnim odlukama o vrsti

smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru unutar prihodovnih skupina.

Tablica 11: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku ispitanika



Total

Hotel,


bungalov,

naselje

apartmana Kamp

Lječilište,

odmar

alište

Privatni

smještaj: soba,

apartman

Privatni



Iznajmlje

ni brod

Vlastita

kuća, vikendica

Kod

rodbine,

prijatelja

Vlastiti

brod ili

brod

prijatelja,

rođaka Ostalo

Do

2.500

kn

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg

godišnjeg odmora

ili cijeli proveli

izvan mjesta

stanovanja, koju



1 0 0 0 2 0 0 3

Kamp 0 1 1 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 4 0 0 0 0 4 Kod rodbine, prijatelja 0 0 2 2 1 2 1 8

Total 1 1 7 2 3 2 1 17 2.500

-

3.500

kn

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



1 0 0 0 0 1 0 0 2

Kamp 1 1 2 0 0 0 0 0 4 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 1 0 1 1 0 0 3 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 1 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 0 0 1 0 1 2 Kod rodbine, prijatelja 2 0 2 3 0 1 2 0 10

Total 4 1 5 4 1 5 2 1 23 3.500

-

4.500

kn

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



3 0 0 0 0 0 0 1 4

Kamp 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Lječilište, odmaralište 0 0 1 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 1 0 1 3 0 0 0 0 5 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 0 0 2 0 0 2 Kod rodbine, prijatelja 0 0 0 1 1 2 0 0 4 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Total 4 1 2 4 2 4 1 1 19 Više od

4.500

kn

Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



6 1 0 1 0 1 0 0 9

Lječilište, odmaralište 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 3 0 4 0 0 0 0 0 7 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 1 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 2 0 0 5 0 1 10 Kod rodbine, prijatelja 1 0 1 0 0 0 1 2 5

Total 14 1 7 1 1 6 1 3 34 Total Ukoliko ste dio

svog posljednjeg


izvan mjesta

stanovanja, koju



11 1 0 0 1 0 4 0 0 1 18

Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27

33

Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 Total 23 4 2 23 9 2 18 5 5 2 93

Skupina ispitanika sa prosječnim mjesečnih dohotkom po članu domaćinstva nižim od

2.500 kn broji 17osoba. Iz te skupine najveći broj ispitanika, sedmero osoba koje čine

41,2% skupine, preferira unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju tijekom

godišnjeg odmora. Unutar skupine ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po

članu domaćinstva nižim od 2.500 kn 47,06% osoba svoj posljednji godišnji odmor

provela je kod rodbine ili prijatelja.


između 2.500 i 3.500 kuna. U ovoj skupini primjećuje se veća raspršenost preferencija,

pa tako 21,74% ispitanika iz ove skupine preferira unajmiti sobu ili apartman u

privatnom smještaju te isto toliko ispitanika preferira vlastitu kuću ili vikendicu za

vrijeme godišnjeg odmora. U istoj skupini jednaki broj odnosno 17,39% ispitanika

preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili nastelje apartmana kao i seljačko

turističko domaćinstvo. U skupini ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po

članu domaćinstva u rasponu od 2.500 do 3.500 kn 43, 48% osoba svoj posljednji

godišnji odmor provela je kod rodbine ili prijatelja, vrsti neplaćenog smještaja.

Skupina ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva u rasponu

od 3.500 do 4.500 kn broji 19 osoba. Ističu se 3 vrste smještaja koje su zauzele prvo

mjesto prema preferencijama osoba iz ove skupine i svaku od tih 3 vrste smještaja

preferira 21,05% osoba iz navedene skupine. To su: hotel, turističko naselje, bungalov,

naselje apartmana, zatim soba ili apartman u privatnom smještaju te vlastita kuća ili

vikendica. U ovoj skupini ispitanika samo 21,05% osoba svoj posljednji godišnji odmor

provelo je kod rodbine ili prijatelja, kao neplaćenoj vrsti smještaja.

Posljednja skupina obuhvaćena anketom je skupina ispitanika sa prosječnim mjesečnim

dohotkom po članu domaćinstva višim od 4.500 kn i obuhvaća 34 osobe. Najveći broj

ispitanika (41,18%) preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana

kao plaćenu vrstu smještaja. Od 34 ispitanika iz skupine 29,41% osoba svoj posljednji

godišnji odmor provelo je u vlastitoj kući ili vikendici, 26,47% osoba u hotelu,

turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana, a 20,59% osoba u sobi ili

apartmanu u privatnom smještaju. Samo je 14,71% ispitanika iz ove skupine svoj

34

posljednji godišnji odmor provelo kod rodbine ili prijatelja kao neplaćenoj vrsti

smještaja.

Uspoređujući rezultate analize pojedinačnih skupina, javlja se vidna razlika u

preferencijama ovisno o razini prihoda. Krečući se kroz skupine, a krenuvši od one sa

najskromnijim prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, koja većinski

preferira za vrijeme godišnjeg odmora unajmiti sobu ili apartman u privatnom

smještaju, javlja se postepena promjena preferencija. Druga skupina ispitanika (prema

prihodima) primarno također preferira sobu ili apartman u privatnom smještaju i vlastitu

kuću ili vikendicu, a kao sekundarni izbor navodi hotel, turističko naselje, bungalov ili

naselje apartmana, kao i seljačko turističko domaćinstvo. Kod treće prihodovne skupine

jednak broj ispitanika bira sljedeće vrste smještaja koje odabiru kao prvi izbor: hotel,

turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana, ali i soba ili apartman u privatnom

smještaju te vlastita kuća ili vikendica. Skupina sa najvećim prosječnim mjesečnim

dohotkom po članu kućanstva koja većinski preferira hotel, turističko naselje, bungalov

ili naselje apartmana kao vrstu plaćenog smještaja.

Kao glavni pokazatelj razlike među stvarnim odlukama o odabiru smještaja tijekom

posljednjeg godišnjeg odmora izdvaja se smještaj kod rodbine ili prijatelja (neplaćena

vrsta smještaja). Uočeno je postupno opadanje zastupljenosti ove vrste smještaja kroz

prihodovne skupine. Tako je posljednji godišnji odmor kod rodbine ili prijatelja provelo

47% osoba iz najniže prihodovne skupine, 43,48% osoba iz druge prihodovne skupine,

21,05% osoba iz treće prihodovne skupine te 14,71% osoba iz posljednje, najviše

prihodovne skupine.

Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva relevantan je pokazatelj razlike među

preferencijama i stvarnim odlukama ispitanika jer članovi domaćinstva više ili manje

raspolažu zajedničkim sredstvima, a kada to nije slučaj tada dolazi do izražaja radni

status koji će se, kao pokazatelj koristiti u sljedećem primjeru.

35

Tablica 12: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu ispitanika

Count

Radni status


Total

Hotel,


bungalov,

naselje

apartmana Kamp

Lječilište,

odmaral

ište

Privatni

smještaj: soba,

apartman

Privatni


turističko domaćinst

vo

Iznajmljeni

brod

Vlastita

kuća, vikendica

Kod

rodbine,

prijatelja

Vlastiti

brod ili

brod

prijatelj

a,

rođaka Ostalo

Zaposlen Ukoliko ste dio svog

posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli

izvan mjesta stanovanja,

koju vrstu smještaja ste koristili?


8 1 0 0 1 0 1 0 0 11

Kamp 1 2 0 1 0 0 0 0 0 4 Lječilište, odmaralište 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 1 9 0 0 1 0 0 13 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 1 0 1 0 0 2 Iznajmljeni brod 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 1 0 0 5 0 2 10 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 4 4 0 3 3 0 17 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Total 16 3 2 15 6 1 11 3 3 60 Nezaposle

n

Ukoliko ste dio svog




Privatni smještaj: soba, apartman 2 1 0 3 Kod rodbine, prijatelja 0

0

1

1

Total 2 1 1 4 Student Ukoliko ste dio svog





3 0 0 0 3 0 0 1 7

Kamp 0 1 2 0 0 0 0 0 3 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 2 0 0 0 0 0 2 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 1 0 2 0 0 0 3 Kod rodbine, prijatelja 0 0 1 1 1 2 1 1 7

Total 4 1 6 1 6 2 1 2 23 Umirovlje

nik

Ukoliko ste dio svog





1 0 0 0 1

Lječilište, odmaralište 1 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 0 1 0 0 1 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 1 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 1 1 Kod rodbine, prijatelja 0 1 1 0 2

Total 2 2 2 1 7 Total Ukoliko ste dio svog





12 1 0 0 1 0 4 0 0 1 19

Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Total 24 4 2 23 9 2 18 5 5 2 94

Ukupno se 94 ispitanika odgovorilo na sva 3 pitanja: o radnom statusu, o smještajnim

preferencijama te o vrsti smještaja prilikom posljednjeg godišnjeg odmora te su time

dobivene 94 važeće ankete za analizu.

36

Prva kategorija odnosi se na zaposlene osobe i broji 60 ispitanika. Iz ove kategorije 16

osoba preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana kao vrste

plaćenog smještaja. Od navedenih 16 ispitanika 50% je zaista odjelo u toj vrsti

smještaja prilikom posljednjeg godišnjeg odmora. Sobu ili apartman u privatnom

smještaju preferira unajmiti 15 ispitanika, od kojih je 60% tako i postupilo prilikom

posljednjeg godišnjeg odmora. Odlazak u vlastitu kuću ili vikendicu za vrijeme

godišnjeg odmora preferira 11 ispitanika, no 45,45% osoba je zaista u njoj odsjelo

prilikom posljednjeg godišnjeg odmora.

U kategoriji nezaposlenih ispitanika nalazi se 4 osobe. Među njima dvije osobe kao

svoju preferenciju navode odsjedanje u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili

naselju apartmana, no nitko od njih nije zaista odsjeo u toj vrsti smještaja prilikom

posljednjeg godišnjeg odmora. Ostale dvije osobe voljele bi godišnji odmor provesti na

vlastitom brodu ili brodu rođaka ili prijatelja, no također nisu bile u prilici tijekom

posljednjeg godišnjeg odmora.

Treću kategoriju čini 23 studenata. Najveći broj njih preferira unajmljivanje sobe ili

apartmana u privatnom smještaju i odsjedanje u vlastitoj kući ili vikendici. Od 6

studenata koji bi voljeli unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju 33,33% je

zaista tako postupilo prilikom posljednjeg godišnjeg odmora, a od 6 studenata koji bi

voljeli godišnji odmor provesti u vlastitoj kući ili vikendici, samo je 16% tako

postupilo.

Ukupno je 7 ispitanika u kategoriji umirovljenika. Dvoje od njih preferira odsjesti u

hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana, a jedna od tih dviju osoba

je zaista tamo i odsjela prilikom posljednjeg godišnjeg odmora. Također dvije osobe

preferiraju unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju, a jedna od njih je tako i

postupila. Dvije osobe preferiraju godišnji odmor provesti i u seljačkom turističkom

domaćinstvu, a također, jedna od njih je zaista posljednji godišnji odmor provela u toj

vrsti smještaja. U vlastitoj kući ili vikendici preferira odsjesti jedan ispitanik iz ove

kategorije, a on je prilikom posljednjeg godišnjeg odmora postupio u skladu sa svojim

preferencijama.

U kategoriji zaposlenih osoba, 51,67% ispitanika je prilikom odlučivanja o posljednjem

godišnjem odmoru postupilo u skladu sa svojim preferencijama, a među nezaposlenim

ispitanicima, nitko nije bio u mogućnosti provesti godišnji odmor u željenoj vrsti

37

smještaja. Prilikom posljednjeg godišnjeg odmora 43,48% studenata i čak 57,14%

umirovljenika odsjelo je u vrsti smještaja koja je u skladu s njihovim preferencijama.

Kategorija u kojoj je najmanja razlika između preferencija i realnih odluka prilikom

posljednjeg godišnjeg odmora je kategorija umirovljenika, a zatim slijede kategorije

zaposlenih osoba i studenata, a u kategoriji nezaposlenih osoba razlika je 100%.

3.4. Analiza odabira glavnog prijevoznog sredstva

Odabir prijevoznog sredstva ovisi o raznim čimbenicima te da se upravo iz tog razloga

može pojaviti razlika među preferencijama i stvarnim odlukama ispitanika. Kako bi se

utvrdilo koji od odabranih čimbenika imaju utjecaj u ovom slučaju, napravljena je

analiza korištenja prijevoznih sredstava za vrijeme godišnjih odmora.


vrsti prijevoznog sredstva kojeg bi

željeli koristiti na putovanju


vrsti prijevoznog sredstva kojeg su

koristili na posljednjem godišnjem

odmoru provedenom izvan mjesta

stanovanja

Najveći broj ispitanika navodi osobni automobil kao prijevozno sredstvo koje bi želio

koristiti kao glavno tijekom godišnjeg odmora. Gotovo je jednak udio ispitanika koji

preferiraju osobni automobil i ispitanika koji su zaista tijekom posljednjeg godišnjeg

odmora koristili osobni automobil kao glavno prijevozno sredstvo. Analiza anketa je

38

pokazala da, unatoč svojim preferencijama, 2,38% ispitanika nije putovalo avionom te

7,73% ispitanika nije putovalo brodom tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora. Još

se veća razlika među preferencijama i odlukama o posljednjem godišnjem odmoru

očituje u korištenju autobusa kao glavnog prijevoznog sredstva. Čak 12,01% više

ispitanika odabralo je autobus kao glavno prijevozno sredstvo tijekom posljednjeg

godišnjeg odmora, unatoč svojim preferencijama.

Prvi čimbenik čiji utjecaj će se istraživati pojedinačno je dob ispitanika.

Tablica 13: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti

prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobi ispitanika

Dob

Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredtvo biste preferirali kao glavno?

Total Motocikl Automobil Autobus Zrakoplov Brod

15-29

godina

Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili

kao glavno?

Automobil 2 15 0 1 1 19 Autobus 0 7 1 0 0 8 Zrakoplov 0 2 0 1 0 3 Brod 0 0 0 1 0 1

Total 2 24 1 3 1 31 30-49

godina


kao glavno?

Automobil 23 1 3 27

Autobus 1 1 0 2

Zrakoplov 1 1 0 2

Brod 0 0 1 1

Total 25 3 4 32

50 i više godina


kao glavno?

Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 0 19 1 0 2 22 Autobus 0 1 2 2 0 5 Zrakoplov 0 0 0 3 0 3

Total 1 20 3 5 2 31 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan

mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili

kao glavno?

Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 2 57 1 2 6 68 Autobus 0 9 3 3 0 15 Zrakoplov 0 3 0 5 0 8 Brod 0 0 0 1 1 2

Total 3 69 4 11 7 94

Najviše ispitanika svih dobnih skupina preferira koristiti osobni automobil kao glavno

sredstvo putovanja za vrijeme godišnjeg odmora. Najmlađa kategorija ispitanika broji

31 osobu. Među njima 24 osoba preferira putovati automobilom, a 62,5% njih je zaista

putovalo osobnim automobilom prilikom svog posljednjeg godišnjeg odmora.

Slijedeća kategorija obuhvaća 32 ispitanika od 30 do 49 godina starosti. Među njima 25

osoba preferira automobil kao glavno prijevozno sredstvo i čak 92% ispitanika iz ove

39

kategorije putovalo je automobilom tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora, u

skladu sa svojim preferencijama.

Treća kategorija koja obuhvaća osobe iznad 50 godina starosti broji 31 ispitanika.

Preferencije ove kategorije ispitanika više su heterogene nego što je to bio slučaj u prve

dvije kategorije, no za potrebe usporedbe preferencija i realnih odluka ispitanika,

ponovno će se koristiti osobni automobil, kojeg također preferira najveći broj ispitanika

iz ove kategorije. Od 20 osoba starijih od 50 godina koji preferiraju putovati

automobilom, čak 95% njih zaista je putovalo osobnim automobilom prilikom svog

posljednjeg godišnjeg odmora.

Najveća razlika između preferencija i realnih odluka o odabiru prijevoznog sredstva

primjećuje se u kategoriji osoba od 15 do 29 godina starosti. Samo 54,84% ispitanika iz

ove kategorije koristilo je željeno prijevozno sredstvo. Manja razlika među

preferencijama i realnim odlukama očituje se u skupini osoba od 30 do 49 godina

starosti. Čak 78,13% ispitanika iz ove skupine, kao glavno prijevozno sredstvo koristilo

je ono koje preferira. Najviše ispitanika koji su tijekom posljednjeg godišnjeg odmora

koristili željeno prijevozno sredstvo nalazi se u skupini osoba starijih od 50 godina i

njihov udio iznosi 80,65%.

U nastavku sljedi analiza preferencija i stvarnih odluka o odabiru prijevoznog sredstva

tijekom godišnjeg odmora, prema spolu ispitanika.


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika

Spol



Ženski Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili kao

glavno?

Automobil 30 1 1 2 34 Autobus 7 1 2 0 10 Zrakoplov 1 0 2 0 3 Brod 0 0 1 0 1

Total 38 2 6 2 48 Muški Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan

mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili kao

glavno?


Total 3 31 2 5 5 46 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan

mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili kao

glavno?


Total 3 69 4 11 7 94

40

Za ovu analizu potrebno je bilo odgovoriti na 3 pitanja iz anketnog upitnika, a ukupno

je 48 žena i 46 muškaraca važeći odgovorilo na ovu kombinaciju pitanja.

Ispitanici oba spola preferiraju koristiti osobni automobil prilikom putovanja za vrijeme

godišnjeg odmora. Od 38 žena, koliko ih je odgovorilo da preferira koristiti osobni

automobil, 78,95% zaista je koristilo ovu vrstu prijevoznog sredstva tijekom

posljednjeg godišnjeg odmora. Od 31 muškarca koji isto tako preferira putovati

automobilom, 87,1% je zaista tako postupilo tijekom posljednjeg godišnjeg odmora.

Nakon usporedbe dobivenih rezultata za sva prijevozna sredstva primjećuje se određena

razlika među preferencijama i realnim odlukama ispitanica u odnosu na muške

ispitanike. Prema rezultatima analize veći je udio muškaraca koji su postupili u skladu

sa svojim preferencijama nego što je to slučaj kod žena, no ta razlika veoma je mala.

Dalje će se analizirati odnos preferencija i realnih odluka prilikom odlučivanja o

godišnjem odmoru, s obzirom na prosječni mjesečni dohodak ispitanika.


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku ispitanika

Count




Do 2.500

kn


kao glavno?

Automobil 1 7 1 0 1 10 Autobus 0 5 1 0 0 6 Zrakoplov 0 0 0 1 0 1

Total 1 12 2 1 1 17 2.500-3.500

kn

Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan


kao glavno?

Motocikl 1 0 0 0 1 Automobil 1 16 0 3 20 Autobus 0 1 1 0 2 Zrakoplov 0 1 0 0 1

Total 2 18 1 3 24 3.500-4.500

kn

Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan


kao glavno?

Automobil 14 0 1 15 Autobus 1 2 0 3 Zrakoplov 1 0 0 1

Total 16 2 1 19 Više od 4.500 kn


kao glavno?

Automobil 20 2 1 23 Autobus 2 2 0 4 Zrakoplov 1 3 0 4 Brod 0 1 1 2

Total 23 8 2 33 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan


kao glavno?


Total 3 69 4 10 7 93

41

U prvoj kategoriji, koja obuhvaća ispitanike sa prosječnim mjesečnim dohotkom po

članu domaćinstva do 2.500 kn, najviše osoba preferira putovati automobilom, od kojih

je 58,33% osoba tijekom posljednjeg godišnjeg odmora postupilo u skladu sa svojim

preferencijama.

Sljedeća grupa ispitanika, sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva od

2.500 do 3.500 kn, također preferira putovati automobilom, no udio osoba koje su zaista

putovale automobilom kao glavnim prijevoznim sredstvom prilikom posljednjeg

godišnjeg odmora, veći je i iznosi 88,89%.

Kao i kod prve dvije kategorije, treća kategorija ispitanika preferira koristiti osobni

automobil kao glavno prijevozno sredstvo prilikom godišnjeg odmora. Udio ispitanika

koji su zaista koristili automobil prilikom posljednjeg godišnjeg odmora u skladu sa

svojim preferencijama je gotovo jednak udjelu u prošloj kategoriji i iznosi 87,5%.

Slični su rezultati dobiveni i u četvrtoj kategoriji, no javlja se veća heterogenost u

preferencijama. Od 23 ispitanika koji preferiraju putovati osobnim automobilom, 87%

ih je zaista i putovalo tijekom posljednjeg godišnjeg odmora ovom vrstom prijevoznog

sredstva. Oko četvrtine ispitanika iz ove dohodovne kategorije navode zrakoplov kao

svoj prvi izbor glavnog prijevoznog sredstva, no samo 37,5% ih je zaista putovalo

zrakoplovom tijekom posljednjeg godišnjeg odmora.

Ponovno uzimajući u obzir sva prijevozna sredstva i sve dohodovne kategorije analiza

daje gotovo očekivane rezultate. Udio ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom do

2.500 kn koji su putovali željenim prijevoznim sredstvom je najmanji i on iznosi

52,94%, zatim slijedi druga dohodovna kategorija sa udjelom od 70,83% te treća

dohodovna kategorija sa udjelom od 84,21% osoba koje su postupile prema svojim

preferencijama. Posljednja kategorija, koja obuhvaća osobe sa prosječnim mjesečnim

dohotkom po članu domaćinstva višim od 4.500 kn, broji manji udio osoba koje su

putovale željenim prijevoznim sredstvom, a taj udio iznosi 69,7%. Za ovu kategoriju je

specifično da veći udio osoba preferira putovati zrakoplovom nego što je to slučaj u

ostalim kategorijama. Ta pojava može biti indikator većih želja u odnosu na

mogućnosti.

Posljednja analiza odnosa preferencija i realnih odluka prilikom odabira prijevoznog

sredstva biti će provedena obzirom na radni status.

42


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radom statusu ispitanika

Radni status



Zaposlen Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste

koristili kao glavno?


Total 2 45 2 7 4 60 Nezaposlen Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli

izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste


Automobil

2

2 4

Total 2 2 4 Student Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli



Automobil 1 11 0 0 1 13 Autobus 0 6 1 0 0 7 Zrakoplov 0 1 0 1 0 2 Brod 0 0 0 1 0 1

Total 1 18 1 2 1 23 Umirovljenik Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli



Automobil 3 1 0 4 Autobus 1 0 1 2 Zrakoplov 0 0 1 1

Total 4 1 2 7 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli




Total 3 69 4 11 7 94

Ova analiza provodi se na četiri grupe ispitanika: zaposlene osobe, nezaposlene osobe,

studenti i umirovljenici. Ponovno se osobni automobil ističe kao najpoželjnije

prijevozno sredstvo tijekom godišnjeg odmora u svim grupama ispitanika.

Od 45 zaposlenih ispitanika koji preferiraju putovati osobnim automobilom čak 91,11%

osoba postupilo je, tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora, u skladu sa svojim

preferencijama.

Osobnim automobilom također preferira putovati najviše studenata. Od njih 18 koji su,

kao željeno glavno prijevozno sredstvo putovanja naveli automobil 61,11% je zaista

putovalo automobilom tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora.

Kategorije koje se ističu po heterogenosti preferencija su umirovljenici i nezaposleni.

Ukupno je 4 nezaposlenih osoba čiji su odgovori u anketama bili važeći za analizu. 50%

nezaposlenih osoba preferira kao glavno prijevozno sredstvo osobni automobil, a drugih

50% preferira brod, međutim svi su tijekom posljednjeg godišnjeg odmora putovali

43

automobilom. Ispitanici umirovljenici većinom preferiraju putovati automobilom, a na

drugom mjestu po poželjnosti u ovoj kategoriji je zrakoplov. Među umirovljenicima

koji preferiraju putovati automobilom 75% ih je zaista koristilo ovu vrstu prijevoznog

sredstva prilikom posljednjeg godišnjeg odmora, a među umirovljenicima koji

preferiraju putovati zrakoplovom 50% ih je postupilo u skladu sa svojim

preferencijama.

Najveći udio ispitanika koji su tijekom posljednjeg godišnjeg odmora odabrali

prijevozno sredstvo u skladu sa svojim preferencijama broji kategorija zaposlenih osoba

(80%). Dalje sljede kategorija umirovljenika sa udjelom od 57,14% i kategorija

studenata sa udjelom 56,52%. Nezaposlenih osoba koje su odabrale željeno prijevozno

sredstvo tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora je najmanje i njihov udio u

ukupnom broju nezaposlenih ispitanika iznosi 50%.

44

4. ZAKLJUČAK

Nakon detaljne analize informacija prikupljenih anketnim upitnicima na uzorku od 102

stanovnika Primorsko-goranske županije, dobiveni su rezultati koji potvrđuju hipotezu

koja glasi: Dob, status zaposlenja i razina prihoda pojedinca utječu na odabir

karakteristika godišnjeg odmora u odnosu na njegove preferencije, dok spol pojedinca

ne utječe.

Rezultati analize govore da, zaista, spol ispitanika čini minimalnu razliku između

njihovih preferencija i stvarnih odluka prilikom odlučivanja o karakteristikama

godišnjeg odmora. Razlika između preferencija i stvarnih odluka žena u odnosu na

muškarce je za 5,88% manja prilikom odlučivanja o ostanku u mjestu stanovanja ili

odlasku izvan mjesta stanovanja i 0,09% manja prilikom odabira smještaja, a veća je za

10,6% prilikom odlučivanja o dužini trajanja putovanja te 5,16% veća kod odabira

prijevoznog sredstva. Dobiveni rezultati pokazuju da spol pojedinca ne utječe na odnos

njegovih preferencija i stvarnih odluka.

Za razliku spola, ostala 3 čimbenika: dob, prosječni mjesečni dohodak po članu

domaćinstva i radni status prave veliku razliku među odlukama pojedinih skupina.

Odluke pojedine dobne skupine različite su ovisno o karakteristici godišnjeg odmora o

kojoj se odlučuje, a analiza pokazuje da je različit i odnos među odlukama i

preferencijama. Razlika među preferencijama i stvarnim odlukama pojedinih dobnih

skupina najmanja je u segmentu odabira vrste smještaja. Približno 50% ispitanika iz

svih dobnih skupina ne odabiru smještaj u skladu sa svojim preferencijama. Najveća

razlika dolazi do izražaja kod odabira prijevoznog sredstva. Samo 19,35% ispitanika

iznad 50 godina starosti te čak 45,16% ispitanika mlađih od 29 godina starosti,

prilikom odabira vrste prijevoznog sredstva, ne odabire preferirano.

Treći čimbenik, čiji utjecaj na preferencije i stvarne odluke potvrđuje hipotezu, jest

radni status. Razlika među preferencijama i stvarnim odlukama pojedinih skupina

najmanja je pri odlučivanju o provođenju godišnjeg odmora izvan ili u mjestu

stanovanja, gdje 16,66% nezaposlenih osoba i 33,33% umirovljenika ne postupa u

skladu sa svojim preferencijama. Razlika je najveća pri odlučivanju o vremenu trajanja

odmora izvan mjesta stanovanja. Niti jedna nezaposlena osoba nije posljednji godišnji

45

odmor provela u trajanju sukladnom svojim preferencijama, dok samo 28,57%

umirovljenika nije bilo u mogućnosti učiniti isto.

Prosječni mjesečni prihodi po članu domaćinstva su posljednji od 4 čimbenika čiji se

istraživao utjecaj na razliku preferencija i stvarnih odluka ispitanika. U ovom slučaju, ta

razlika među prihodovnih skupina najmanja je kod odabira prijevoznog sredstva. Samo

15,79% ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva u rasponu

od 3.500 do 4.500 kuna i čak 47,06% ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po

članu domaćinstva manjim od 2.500 kuna nije putovalo željenim prijevoznim sredstvom

tijekom posljednjeg godišnjeg odmora. Najveća razlika očituje se ponovo kod

odlučivanja o periodu provođenja godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja. 83,39%

osoba iz skupine sa prosječnim mjesečnim prihodima između 2.500 i 3.500 kuna nije

bilo u mogućnosti boraviti izvan mjesta stanovanja u željenom trajanju dok, s druge

strane, isto nije učinilo samo 30,30% osoba s prosječnim mjesečnim dohotkom po članu

domaćinstva višim od 4.500 kuna.

Ovo istraživanje provedeno je pojedinačnim analiziranjem utjecaja odabranih čimbenika

sociodemografskog profila stanovništva Primorsko-goranske županije. Prijedlog za

buduća istaživanja je zaokruživanje teme na način da se istraži međusoban utjecaj istih

čimbenika, ali i ostalih čimbenika koji mogu biti od utjecaja na preferencije i stvarne

odluke stanovništva.

46

POPIS LITERATURE

Knjige:

Grbac, B. 2012., Stvaranje i razmjena vrijednosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci, Rijeka

Kesić, T. 1999., Ponašanje potrošača, Adeco, Zagreb

Znanstveni članci:

Eckerman, A.C. 1968., A New Look at Need Theory, Training & Development Journal,

22, 11, str. 18

Šegota, T. i Filipčić, A., 2003., Koppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria,

Volumen 8/1, str. 17-37

Zakon:

Narodne novine, 2014., Zakon o radu, Zagreb: Narodne novine d.d., 93/14

Web-adrese:

Državni zavod za statistiku, Ključne vrijednosti

http://www.dzs.hr/app/rss/kljucni.html (pregledano 4.7.2015.)

Europska Središnja Banka, Inflacija

https://www.ecb.europa.eu/ecb/educational/hicp/html/index.hr.html (pregledano

4.7.2015.)

Eurostat, Economic indicatores

http://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/economy/desktop/index.html (pregledano

4.7.2015.)

Statistički ljetopisi:

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Stanovništvo prema materinskom jeziku,

popis 2011., str.116

47

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Stanovništvo prema vjeri, popis 2011., str.

116

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Obrazovanje, str. 497

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Sklopljeni brakovi prema starosti nevjeste

i ženika u 2013, str. 127

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Doseljeno i odseljeno stanovništvo u/iz

Republike Hrvatske, str. 129

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Geografski i meteorološki podaci, str. 40

http://www.dzs.hr/ (pregledano 5.7.2015.)

48

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Udjeli ispitanika koji su svoj posljednji godišnji odmor željeli provesti u

mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja .................................................................. 12

Grafikon 2: Udjeli ispitanika koji su svoj posljenji godišnji odmor uglavnom proveli u

mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja .................................................................. 12

Grafikon 3: Udjeli ispitanika ovisno o periodu koji bi željeli provesti na putovanju .... 19

Grafikon 4: Udjeli ispitanika ovisno o trajanju putovanja provedenog na posljednjem

godišnjem odmoru .......................................................................................................... 19

Grafikon 5: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti smještaja koju bi željeli koristiti na

putovanju ........................................................................................................................ 27

Grafikon 6: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti smještaja koju su koristili na posljednjem

godišnjem odmoru provedenom izvan mjesta stanovanja .............................................. 27

Grafikon 7: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojeg bi željeli koristiti

na putovanju ................................................................................................................... 37

Grafikon 8: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojeg su koristili na

posljednjem godišnjem odmoru provedenom izvan mjesta stanovanja ......................... 37

49

POPIS TABLICA

Tablica 1: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o mjestu

provođenja godišnjeg odmora te dobnim skupinama ................................................... 123


provođenja godišnjeg odmora te spolu ispitanika ........................................................ 124


provođenja godišnjeg odmora te prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva

...................................................................................................................................... 126


provođenja godišnjeg odmora te radnom statusu ......................................................... 127


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama .................................... 20


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika ......................................... 22


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku po članu

domaćinstva .................................................................................................................... 23


trajanju putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu .......................................... 24


smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama .................... 28


smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika ......................... 30


smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku

ispitanika ......................................................................................................................... 32


smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu ispitanika .......... 35


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobi ispitanika......... 38

50


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika ....... 39


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom

mjesečnom dohotku ispitanika ....................................................................................... 40


prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radom statusu

ispitanika ......................................................................................................................... 42

40

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ISTRAŽIVANJE

PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

PRILIKOM ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA izradila samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Ivana Mencera. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Karolina Martan

sveuČiliŠte u rijeci - efrioliver.efri.hr/zavrsni/1013.b.pdf · se stekao uvid u gospodarsku...

Documents