1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ŽELJKA VIDMAR

RAZVOJNE MOGUĆNOSTI GORSKOG KOTARA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJNE MOGUĆNOSTI GORSKOG KOTARA

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Gospodarstvo Hrvatske

Mentorica: Prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijević

Studentica: Željka Vidmar

Indeks br. 21719

Smjer: Međunarodna razmjena

Rijeka, veljača 2013.

3

PREDGOVOR

Gorski kotar je specifičan dio Republike Hrvatske koji je i geografski i gospodarski

pomalo izoliran. Sasvim nezasluženo pridaje mu se gotovo neznačajna pozornost. Naime,

Gorski kotar je poveznica između primorskog i kontinentalnog dijela Republike Hrvatske,

odnosno spojnica između Mediterana i unutrašnjosti Europe. Kroz njega prolaze najznačajniji

hrvatski i europski prometni pravci. Također, Gorski kotar prekriva preko 80% hrvatskih

šuma, što ga čini „plućima Hrvatske“, a svjež planinski zrak i čista nezagađena voda čine ga

još uvijek zdravim mjestom za život. Zbog svega navedenog potrebno je Gorskom kotaru

posvetiti veću pozornost kako bi se potaknuo gospodarski razvoj i zaustavila depopulacija.

Razlog zbog kojeg sam odabrala ovu temu za svoj diplomski rad jest što sam rođena

Goranka i kao takva senzibilizirana sam za probleme centralizacije i regionalizacije koji

izuzetno negativno utječu na razvoj Republike Hrvatske općenito, a posebno njezinih regija

kao što je Gorski kotar.

Pri izradi rada očekivala sam značajnije probleme u pronalaženju literature s obzirom

na zapostavljenost goranske regije u bilo kojem gospodarskom i društvenom pogledu,

međutim iznenadilo me postojanje mnogih korisnih strategija i planova za razvoj Gorskog

kotara izrađenih od strane stručnjaka i znanstvenika pa i lokalnih vizionara, kojima očito

politika stoji na putu ka ostvarenju. Nadam se da će se to u što skorijoj budućnosti

promijeniti te da će Gorski kotar dobiti mjesto koje zaslužuje.

Zahvaljujem svojoj mentorici prof. dr. sc. Nadi Karaman Aksentijević i njezinom

asistentu doc. dr. sc. Zoranu Ježiću, na korisnim savjetima i sugestijama pri izradi diplomskog

rada. Veliko hvala djelatnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Rijeka,

djelatnicima Državnog zavoda za statistiku, djelatnicima Hrvatske gospodarske komore –

Županijske komore Rijeka, djelatnicima Hrvatske obrtničke komore – Županijske komore

Rijeka, djelatnicima Hrvatske poljoprivredne agencije, te osobito djelatnicima Lokalne

razvojne agencije PINS d.o.o. Skrad, koji su mi mnogo pomogli prilikom prikupljanja

statističkih podataka i omogućili uvid u rezultate svojih istraživanja. Hvala svim mojim

profesorima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dio čijih znanja prenijetih na mene

je utkan u ovaj rad. Na kraju najviše zahvaljujem svojim roditeljima koji su mi omogućili

školovanje i poticali me, te mom Davoru koji mi je bio i jest najveća podrška i pomoć.

4

SADRŽAJ

PREDGOVOR

1. UVOD ......................................................................................................................... ... 1

1. 1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA, PREDMET ISTRAŽIVANJA I RADNA HIPOTEZA ............................. 1

1. 2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ................................................................................................ 2

1. 3. ZNANSTVENE METODE ....................................................................................................... 2

1. 4. STRUKTURA RADA ..................................................................................................... ......... 3

2. PRIRODNA I DRUŠTVENA OBILJEŽJA GORSKOG KOTARA ................................................ 4

2. 1. POVIJESNI RAZVOJ ............................................................................................................. 4

2. 2. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA ............................................................................................... ..... 7

2. 2. 1. Teritorij, reljef i klima .............................................................................................. 8

2. 2. 2. Vode .............................................................................................. ....................... 10

2. 2. 3. Šume ................................................................................................................... ..12

2. 2. 4. Biljni i životinjski svijet ..................................................................................... ..... 14

2. 2. 5. Prirodna i kulturna baština .................................................................................... 16

2. 2. 6. Raspoložive sirovine i drugi prirodni izvori .................................................. .......... 18

2. 2. 7. Infrastruktura ............................................................................................. .......... 19

2. 3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ....................................................................................... ....... 22

2. 3. 1. Kretanje broja stanovnika .............................................................................. ....... 23

2. 3. 2. Dobna i spolna struktura stanovništva .................................................................. 26

2. 3. 3. Obrazovna struktura stanovništva ................................................................. ....... 27

2. 3. 4. Struktura zaposlenosti i nezaposlenosti .................................................................28

3. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA GOSPODARSTVA GORSKOG KOTARA ............................. 34

3. 1. POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO .............................................................................. .. ...... 34

3. 2. ŠUMARSTVO I LOVSTVO .............................................................. ........................ ............ 40

3. 3. INDUSTRIJA ...................................................................................................................... 42

3. 4. TRGOVINA I OBRTNIŠTVO ............................................................ .................................... 47

3. 5. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO ............................................................................................ 51

3. 6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ......................................................................................... ...... 56

5

4. SWOT ANALIZA .......................................................................................................... .. 63

5. MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA ..................................... ......... 73

5. 1. MJERE ZA POSTIZANJE ODRŽIVOG RAZVOJA ............................................................. ....... 73

5. 2. MOGUĆI IZVORI FINANCIRANJA RAZVOJNIH PROJEKATA ................................................. 79

5. 3. LOKALNA RAZVOJNA INICIJATIVA ................................................ .................................... 81

6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 84

LITERATURA ................................................................................................................................. 87

Popis tablica ................................................................................................................................. 90

Popis zemljovida ...................................................................................................................... .... 90

Popis fotografija ........................................................................................................................... 91

Popis grafikona ....................................................................................................................... ..... 91

6

1. UVOD

Ruralna Hrvatska u današnjem posttranzicijskom razdoblju na tržišno orjentirano

gospodarstvo i procesu pristupanja Europskoj uniji trpi velike promjene. Proces depopulacije

seoskih područja, stagnacija gospodarskog razvoja te zanemarivanje ruralnih resursa, sve

jače uzima maha na području čitave države. Gorski kotar u tom pogledu nije nikakav

izuzetak. Intenzivna depopulacija tako postaje, kao u začaranom krugu, posljedica i uzrok

stagnacije gospodarskog i društvenog razvoja.

1. 1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA, PREDMET ISTRAŽIVANJA I RADNA HIPOTEZA

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je sljedeći: Gorski kotar kao ruralna

mikroregija Republike Hrvatske, suočava se s intenzivnom depopulacijom stanovništva i

stagnacijom gospodarskog razvoja te je nužno utvrditi koje su komparativne prednosti ove

regije kako bi se definirale njezine razvojne mogućnosti.

Iz izloženog problema istraživanja postavljen je i predmet istraživanja: u cilju

definiranja pravaca razvoja Gorskog kotara, potrebno je istražiti i analizirati prirodna i

društvena obilježja goranskog kraja te ocijeniti trenutno stanje u gospodarstvu toga

područja.

Imajući na umu problem i predmet istraživanja definirana je temeljna radna hipoteza:

konzistentnim i relevantnim spoznajama o prirodnim i društvenim značajkama Gorskog

kotara, kao i dostignutom stupnju gospodarskog razvoja, moguće je utvrditi u kojem pravcu

bi se ova mikroregija trebala razvijati te koje je mjere i akcije potrebno poduzeti da bi se

zaustavio sadašnji negativni razvojni trend i potaknuo gospodarski i društveni rast i razvoj.

7

1. 2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, te postavljenom radnom

hipotezom definirana je svrha istraživanja: upoznavanje s osnovnim prirodnim, društvenim i

gospodarskim obilježjima Gorskog kotara, da bi se skeniranjem trenutne situacije utvrdile

osnovne slabosti i prijetnje razvoju Gorskog kotara te ukazalo na mjere i akcije koje je

potrebno poduzeti u cilju postizanja održivog razvoja goranske mikroregije.

Osnovni cilj istraživanja jest istražiti, analizirati i utvrditi sve prirodne, društvene i

gospodarske činitelje utjecaja na razvoj mikroregije Gorski kotar u svrhu formuliranja

budućih razvojnih pravaca.

Da bi se primjereno riješio problem istraživanja, ostvario predmet istraživanja,

dokazala postavljena hipoteza te postigla svrha i ciljevi istraživanja, potrebno je odgovoriti na

sljedeća pitanja:

§ Koja su prirodna obilježja mikroregije Gorski kotar?

§ Kakva je demografska slika i tendencija kretanja stanovništva goranske

mikroregije?

§ U čemu se ogleda trenutna gospodarska situacija Gorskog kotara?

§ Što čini prednosti i prilike, a što slabosti i prijetnje goranskog kraja?

§ Koje je mjere potrebno poduzeti u cilju pokretanja razvoja goranskog

gospodarstva?

§ Koji su mogući izvori financiranja razvojnih projekata?

1. 3. ZNANSTVENE METODE

U svrhu istraživanja problema i na temelju toga donošenja određenih zaključaka

korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije,

metoda kompilacije, statistička metoda, povijesna metoda, metoda apstrakcije i

konkretizacije, metoda dokazivanja, metoda komparacije, generička metoda (...).

Korištenje tuđih spoznaja, mišljenja i zaključaka citirano je na uobičajen način i

pozivnim bilješkama na dnu stranica povezano s korištenom literaturom.

8

1. 4. STRUKTURA RADA

Rad se sastoji od šest međusobno povezanih dijelova.

U Uvodnom dijelu navode se problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha i

cilj istraživanja, kao i znanstvene metode korištene u izradi rada te se ukratko opisuje

struktura rada.

Drugi dio ima naslov Prirodna i društvena obilježja Gorskog kotara. U njemu se

rspravlja o prirodnim i društvenim resursima kojima raspolaže Gorski kotar. Iznosi se kratki

prikaz povijesnog razvoja goranskog kraja te se analizira reljef, klima, vode, biljni i životinjski

svijet (osobito šume), raspoložive sirovine i drugi prirodni izvori, prirodna i kulturna baština

te naposljetku infrastruktura Gorskog kotara. U okviru demografske analize dan je prikaz

stanja i kretanja stanovništva Gorskog kotara, dobne i spolne strukture, obrazovne strukture

te strukture zaposlenosti i nezaposlenosti.

Analiza sadašnjeg stanja gospodarstva Gorskog kotara naslov je trećeg dijela, u

kojem je prikazana trenutačna situacija gospodarstva Gorskog kotara analizirana po

gospodarskim sektorima djelatnosti. Pa se tako raspravlja o poljoprivredi i stočarstvu,

šumarstvu, industriji (posebno drvnoj industriji kao pokretaču goranskog razvoja), trgovini,

obrtništvu, turizmu i ugostiteljstvu te društvenim djelatnostima.

U četvrtom dijela rada prikazana je analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji

Gorskog kotara, pomoću SWOT analize.

Peti dio, pod naslovom Mogućnosti održivog razvoja Gorskog kotara, na temelju

prethodno analiziranih raspoloživih prirodnih i društvenih činitelja, te dostignutog stupnja

razvoja, iznosi perspektivu budućeg razvoja Gorskog kotara, posebno raspravljajući o

temeljnim razvojnim ciljevima. Također se navode mogući izvori financiranja razvojnih

projekata, kao i nositelji lokalne razvojne inicijative.

U Zaključku je dana sinteza rezultata istraživanja.

9

2. PRIRODNA I DRUŠTVENA OBILJEŽJA GORSKOG KOTARA

Naziv Gorski kotar znači „šumska granica“ što dobro odražava osnovnu pejzažnu sliku

u odnosu na okolne regije. Tako Gorski kotar razdvaja Sloveniju, Primorje, Panoniju i

Dalmaciju. Iako granica, on je i prostor sutoka i čvorišta, ali sve to nije rezultiralo nastankom

velikog i razvijenog urbanističkih središta bitnih centralnih funkcija. Tome su bitno pridonjeli

tranzitne funkcije, nedostatak prometnog križišta kao i zakašnjelost u gospodarskom razvoju.

Zbog izrazito brdsko-planinskog reljefa i sirove klime sa dugim i oštrim zimama, glavni putovi

izbjegavali su te teško prolazne šumovite gore.

2. 1. POVIJESNI RAZVOJ

Za rimskog vladanja u našim zemljama, najvažnije ceste iz sjeverne Italije zaobilazile

su sa sjevera ili s juga prostor današnjega Gorskog kotara, tako da se on našao između

rimskih provincija Panonije i Dalmacije, izvan tadašnjih glavnih gospodarskih tijekova i

djelatnosti. Značajne promjene počinju s velikom seobom naroda, s provalama barbara s

dalekog istoka i sjevera, osobito od 4. stoljeća, sa snažnim gotskim udarima po rimskoj

državi. Svjedok tih vremena su ostaci utvrđenog zida - "Liburnijskog limesa", koji se pruža od

Tarsatike na moru preko Grobničkog polja do Prezida u Gorskom kotaru.1

Slom i nestanak Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću prouzrokovao je na području

Gorskog kotara stalne promjene gospodara od Langobarda do Franaka i Bizanta. U 7. stoljeću

na ova područja doseljavaju se Hrvati. Naseljavanje Gorskog kotara počinje intenzivnije i s

određenim političkim i gospodarskim planovima tek u drugoj polovini 13. stoljeća.2

Nakon turskih provala, koncem 15. stoljeća, Frankopani intenzivnije koloniziraju ovo

područje novim, izbjeglim stanovništvom pred turskim osvajanjem iz južnih krajeva. Krčki

knezovi, kasnije Frankopani, šire svoj posjed sve do granice s Kranjskom, razvijajući

gospodarsku i kulturnu djelatnost. Prva naselja na današnjem goranskom prostoru spominju

se 1481. godine, kad kraljevski sud u Zagrebu traži od kneza Stjepana Frankopana da poštuje

povlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama, Vrbovskom,

1 www.gorskikotar.hr/turizam/Povijest (15.01.2013.)

2 Ibidem.

10

Delnicama, Lokvama i dr. Zbog pogodnog položaja uz prijelaz preko Kupe, Brod s vremenom

postaje središte prostranog imanja.3

U 16. stoljeću Frankopane nasljeđuju Zrinski, koji snažno aktiviraju trgovačke veze

preko Vinodola s drugim krajevima Hrvatske, pa i sa Slovenijom i Mađarskom. U to vrijeme

počinje se značenjem isticati i Čabar, koji će kasnije biti zasebno vlastelinstvo. Knezovi Zrinski

su u Čabru uredili proizvodnju željeza i željezne robe. Doseljava se novo stanovništvo. Ti

stanovnici postaju drvosječe ugljenari, prijevoznici, vlastelinske sluge. Zrinski u Čabru grade

svoj dvor, crkvu i osnivaju župu. Godine 1673. Čabarska željezarija je imala 207 radnika, a od

1642. do 1673. godine Čabar je uz Brod na Kupi postao jedno od najvećih i najznačajnijih

goranskih naselja. Gorski kotar ostaje u posjedu knezova Zrinskih sve do njihove propasti

1670. godine. Od tada u Gorskom kotaru više različitih gospodara samovoljno i bezobzirno

povećava feudalnu eksploataciju, sve dok Austro-Ugarska monarhija nije zaposjela ove

prostore.4

Fotografija 1.: Fužine krajem 19. stoljeća

Izvor: www.kolekcionar.eu/stare fotografije (02.02.2013.)

Najznačajnije razdoblje za gospodarski razvoj Gorskog kotara bilo je početak gradnje

prometnica. Kada je 1726. godine započeta gradnja Karolinske ceste, određena je buduća

orijentacija ne samo tih krajeva, nego i cijele Hrvatske. Karolinska cesta, koja je nazvana po

Karlu III., povezivala je Karlovac, Novigrad, Bosiljevo i Vrbovsko, a odatle dalje do Mrkoplja,

3 Ibidem.

4 Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine, Ekonomski fakultet

Rijeka – Znanstveno-istraživački centar, Rijeka, 1996., p. 5

11

Liča, Hreljina i Bakra. Uz cestu razvijaju se naselja: Stara Sušica, Ravna Gora, Stari Laz i

Sunger. Nova cesta dovela je i nove stanovnike. U Staroj Sušici razvila se industrija stakla, a u

Vrbovskom pilanarstvo i drvna industrija. Najviše koristi od prometa imala su tri najveća

naselja: Mrkopalj, Ravna Gora i Vrbovsko, te je car Josip ova sela 1785. godine posebnom

poveljom uzdigao u status slobodnih kraljevskih trgovišta. Njihovi su stanovnici postali

građani koji biraju svoju gradsku upravu, magistrat i suca, a dobili su i pravo održavanja

tjednih i godišnjih sajmova.5

Obzirom da je cesta išla teškim i nenastanjenim terenom, pustim klancima i

udolinama te se uspinjala na visoke planine i prijevoje gdje su zime oštre i duge, održavanje

takve ceste bilo je vrlo teško. Iako Karolinska cesta nije do kraja ispunila svoju glavnu

namjenu, unijela je novi poticaj za gospodarsko oživljavanje Gorskog kotara i postupno ga je

oblikovala u jedno od najvažnijih prometnih područja Hrvatske.

Godine 1803. započela je gradnja Lujzinske ceste koja je omogućila bolju

eksploataciju šume i razvoj djelatnosti vezanih uz drvnu sirovinu. Ta cesta još i danas bez

većih izmjena služi motoriziranom prometu i povezuje mjesta od Karlovca do Rijeke, a u

prošlosti je bila od životne važnosti za Gorski kotar i Primorje.

Krajem 19. stoljeća cijeli Gorski kotar osjetio je posljedice velike gospodarske krize. To

je razdoblje osiromašenja i iseljavanja u bogatije hrvatske krajeve i prekomorske zemlje.

Raspadaju se stare seoske zajednice i zadruge, slaba poljoprivreda i stočarstvo nisu mogli

prehraniti povećani broj stanovništva, a šumarstvo, pilanarstvo i mlada drvna industrija nisu

mogli zaposliti sav višak.

Polovinom 19. stoljeća gradi se željeznica preko Gorskog kotara kako bi se tadašnja

Rijeka spojila s Budimpeštom. Dolaskom pruge stvaraju se povoljni uvjeti za poticaj novih

sadržaja u Gorskom kotaru, ali i višestruko smanjuje prijevoz goranskim cestama što je

prepolovilo mogućnost zarade Gorana u kirjašenju i još više pridonijelo njihovom teškom

životu i traženju rješenja u iseljavanju.6

Loše gospodarsko stanje i iseljavanje nastavlja se i početkom 20. stoljeća. Teške

prilike još više pogoršava Prvi svjetski rat. U razdoblju između dva svjetska rata, dolazi do

5 Ibidem.

6 www.gorskikotar.hr/turizam/Povijest (15.01.2013.)

12

smirivanja i polaganog gospodarskog oporavka, ali iseljavanje nije zaustavljeno. Drugi svjetski

rat donosi i ratne gubitke stanovništva.7

U posljeratnom razvoju dolazi do razvoja industrije, što kao posljedicu ima gašenje

poljoprivrede te se stanovništvo, upućuje na traženje zarade i boljih životnih uvjeta u velikim

gradovima - Rijeci, Zagrebu i Karlovcu. Također dolazi i do migracije i unutar područja

Gorskog kotara te se naglo smanjuje stanovništvo u malim zaseocima, a njihovi se stanovnici

okupljaju u većim naseljima - Čabru, Delnicama, Ravnoj Gori, Vrbovskom - u kojima se

razvijaju pogoni, prije svega drvne industrije. 8

Nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenjem hrvatske države, gospodarska i

demografska situacija u Gorskom kotaru još se više pogoršava. Industrija, prvenstveno drvna,

koja je postala nositelj gospodarstva u Gorskom kotaru propada. Mnoga se poduzeća i

pogoni zatvaraju, a mali broj poduzeća privatizacijom uspjevaju opstati, ali sa smanjenim

kapacitetima. Izgradnjom auto-ceste Rijeka-Zagreb, Gorski kotar je doživio novi udar. Iako je

postao „bliži“ velikim gradovima Zagrebu i Rijeci, auto-cesta zaobilazi većinu goranskih

mjesta i udaljava ih od važnih prometnih pravaca.

2. 2. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

Naseljavanje pojedinog područja uvjetovano je položajem, klimom i prirodnim

bogatstvom što omogućuje opstanak ljudskog bića u prirodi, njegovu reprodukciju i životni

vijek. Područje Gorskog kotara izrazito je brdsko-planinski predio Republike Hrvatske, s

prirodnim elementima duge i oštre zime, a kratkih ljeta. Oporost podneblja i zima uvjetuju

škrtu mogućnost života, pa je to od davnina do danas otežavalo opstanak u ovom prostoru,

kao i stvaranje i napredak naselja.

Reljefne i klimatološke osobitosti, vodna i šumska bogatstva te raznolikost biljnog i

životinjskog svijeta goranskog podneblja određivali su razvoj goranske regije tijekom prošlih

stoljeća, stoga je važno sagledati ih i analizirati na koji način mogu pridonijeti daljnjem

razvoju ovog kraja.

7 Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine, op. cit., p. 5

8 Ibidem.

13

2. 2. 1. Teritorij, reljef i klima

Gorski kotar (lat. Discrictus montanus) se nalazi u zapadnom dijelu Hrvatske između

Republike Slovenije na sjeveru i sjeverozapadu, Primorja na jugozapadu, Ogulinsko-

plaščanske udoline i niskog Pokuplja na istoku i sjeveroistoku te Like na jugoistoku.

Izgledom se razlikuje od većine okolnih regija - ima izrazite gorske značajke, iako su

mu najviši vrhovi jedva malo viši od 1.500 m.9

Gorski kotar obuhvaća općine Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i

Skrad, te gradove Čabar, Delnice i Vrbovsko. Prostornim planom mikroregija Gorski kotar je

podijeljena na pet prostornih cjelina - Delnice, Čabar, Vrbovsko, Risnjak i Bjelolasica.

Zemljovid 1.: Administrativna podjela mikroregije Gorski kotar

Izvor: http://ineco/posluh.hr/pgz/gk (15.02.2013.)

Gorski kotar u prostoru nema jasno određene granice. Njegov središnji dio zauzima

širi pojas prometnog koridora kojim prolaze današnje cestovne i željezničke prometnice od

9 Pavić, R.: Geografija gorske Hrvatske, prilozi analizi socijalno-gografske strukture Gorskog kotara i

Ogulinsko-plaščanske submontane udoline, Biblioteka „Zavičaj“, Rijeka, 2012., p. 35

14

Karlovca prema Rijeci. Oko koridora leže goranska naselja Lič, Fužine, Lokve, Delnice, Skrad,

Mrkopalj, Ravna Gora i Vrbovsko. Sjevernije i južnije od koridora je slabije naseljen kraj u

kojem dominiraju planinski masivi Risnjaka, Sniježnika i Obruča s prostranim goranskim

šumama. U tom dijelu Gorskog kotara prostire se danas Nacionalni park Risnjak. Tu se nalaze

naselja Crni Lug, Mrzle Vodice, Gerovo, Čabar i Prezid.10

Po zemljopisnim osobinama Gorski kotar je posebna regija Hrvatske, različita od

susjednih regija. U Hrvatskoj je malo takvih regija koje su po izgledu toliko osebujne i

samobitne a toliko povezane i uklopljene u život drugih regija i to zbog zemljopisnog

smještaja i prometnog položaja.

To je visoravan prosječne visine 700 - 900 m s koje se izdižu planine do iznad 1.500 m.

Naglo se i strmo izdiže iznad Kvarnera, dok je prilaz iz unutrašnjosti mnogo blaži i postepeniji.

Upravo iz potonjeg proizlaze brojne klimatske posljedice koje se sve zajedno slobodno mogu

svesti na golemi modifikatorski utjecaj reljefa koji je konstantno i svugdje prisutan. Gorski

kotar s visinskim razlikama od 217 m n/m do 1.533 m n/m, na sudaru kontinentalne

maritimne klime, ima izrazito velike neujednačenosti obzirom na normalni hod godišnjih

doba i klimatskih promjena.11

Klima je izrazito planinska, gdje srednje mjesečne negativne temperature imaju

siječanj (-2 C), veljača (-0,8 C) i prosinac (-0,5 C), a srednja godišnja temperatura iznosi

+7,16 C. Ljeti su temperature najviše u dolini Kupe. Zime su duge, oštre i sa snježnim

pokrivačem, u prosjeku godišnje 106 dana. Ljeta su kratka, svježa i rekreativno vrlo ugodna.

Vlage ima u izobilju što pogoduje bujnosti šumskog pokrivača i čestoj magli. Prosječno ovdje

padne 2.079 mm ili l/m kiše godišnje što je posljedica tzv. orografskih (reljefom

uvjetovanih) padalina.12

Pejzažno gledajući, prevladava "zeleni krš", tj. na vapnenačko-dolomitnim stijenama

podloge zadržava se tanak sloj tla čiji kemijski sastav i debljina odgovara staništu pretežno

bukve, smreke i jele (plitko korijenje), a konfiguracija reljefa i smjer kretanja zračnih masa

osiguravaju dovoljnu količinu vlage, odnosno padalina i sve zajedno doprinosi gotovo

potpunoj ozelenjelosti pejzaža.

10

Marković, Mirko: Gorski kotar: stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., p. 8 11

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2005., p. 21

12 Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine, op. cit., p. 8

15

Gorski kotar ima gorski reljef konveksnog tipa. Konkavni oblici inače usporavaju

dinamiku zračnih masa, a konveksni ubzavaju. Stalno strujanje zraka ovdje obilježava stanje

atmosfere, uz miješanje kontinentalnih i maritimnih zračnih masa i stalnu cirkulaciju zraka.

2. 2. 2. Vode

Na području Gorskog kotara sve vodne pojave vezane su na dva značajnija vodotoka

te sustav umjetnih jezera. Raspored propusnih i nepropusnih naslaga uvjetovao je razvoj

hidrografske mreže pa se tako sve značajnije vodne pojave nalaze na sjeverozapadnom i

sjevernom području koje je izgrađeno od vodonepropusnih stijena. Na zapadu slivno je

područje Lokvarskog, Lepeničkog i Bajerskog jezera, nastalo izgradnjom pregrada na

ponornicama Lokvarki, Ličanki i Lepenici. Na sjeverozapadu je izvor Čabranke, Kupe i Velike

belice, u centralnom dijelu Zelenog vira i Dobre, te sjeveroistočno u području Vrbovskog

izvor potoka Kamačnik. Vode koje se alimentiraju u područnu centralnog i južnog dijela

Gorskog kotara poniru i javljaju se kao izvori u dolini Kupe i Dobre na sjeveru, te kao

priobalni izvori na obalnoj crti Jadrana (Žminjci, Dubračina, Novaljanska Ričina).13

Najznačajniji vodotok Gorskog kotara je rijeka Kupa koja je ujedno i granična rijeka

između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Izvire ispod Kupičkog vrha (714 m) u obliku

jakog kraškog vrela na koti od oko 320 m n/m koje se opskrbljuje vodom sa šireg prostora

planine Risnjaka. Površina sliva Kupe je 1.492 km2. Na hrvatskoj strani sliva, rijeci Kupi

pripada 173 izvora različitog kapaciteta, te je po duljini toka i po vodnosti najvažniji vodotok

u Primorsko-goranskoj županiji. Cjelokupnim dijelom svojega toka, Kupa je osebujna

planinska rijeka s prirodnim kanjonskim tokom. Najznačajniji pritoci Kupe su Čabranka,

Kupica i Gornja dobra.14

Središnjim dijelom Gorskog kotara protiče rijeka Dobra koja izvire u podnožju mjesta

Skrad, a iz područja Gorskog kotara izlazi istočno od Vrbovskog. Na dijelu vodotoka kroz

Gorski kotar, Dobra prima 70 izvora različitog kapaciteta od kojih je najveći Kamačnik.

Na zapadnom dijelu Gorskog kotara u području Mrzle Vodice – Lokve, te Fužine – Lič,

sustavom pregrada, skupljene vode riječice Lokvarke i Križ potoka akumulirane su u jezero

13

Tomić, A.: Mogućnosti i program korištenja voda Gorskog koara, Ekonomski fakultet Rijeka, Znanstveno-

istraživački centar, Rijeka, 1995., p. 7 14

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 23

16

Lokve koje je tunelom spojeno s jezerima Bajer i Lepenica u Fužinama, koje su akumulacija

voda riječice Ličanke i Lepenice. Ove vode koriste se za proizvodnju električne energije u HE

Vinodol u Triblju, kao i za vodoopskrbu na otoku Krku.

Fotografija 2.: Vodna bogatstva Gorskog kotara – rijeka Kupa

Izvor: www.destinacije.com (14.02.2013.)

Iz navedenog vodenog potencijala Gorskog kotara, Republika Hrvatska bi mogla

raspolagati sa značajnom količinom i to: 1.200 l/s sa izvora Kupe, 50 l/s sa izvora Belice, 800

l/s sa izvora Kupice, 180 l/s protoka Čabranke i 375 l/s protoka Dobre, te akumulacijama

Lokve, Bajer i Lepenice zapremnine 38,5 km3.15

Razmatranjem vodenih pojava na području Gorskog kotara uočljivo je da je jedan

manji dio voda djelomično iskorišten za vodoopskrbu i proizvodnju električne energije dok

veći dio nekontrolirano otječe iz ovog područja. Iskorištenost voda na ovom području kreće

se oko 30%, što je obzirom na potrebe mali postotak. Uglavnom su iskorištene vode na

zapadnom i sjeverozapadnom području i to vode Ličanke i Lokvarke te djelomično vode

Čabranke, Zelenog vira i Kupice, dok je najveći vodotok s najvećim protokom, rijeka Kupa,

potpuno gospodarski neiskorišten.16

15

Tomić, A.: Mogućnosti i program korištenja voda Gorskog kotara, Ekonomski fakultet Rijeka, Znanstveno-

istraživački centar, Rijeka, 1995., p. 9 16

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 24

17

2. 2. 3. Šume

Šume i šumarstvo Gorskog kotara znatno su utjecali na razvoj naselja i opstojnost

većinskog dijela stanovništva. Na području Gorskog kotara nalaze se uglavnom autohtone

prirodne šume mješovitog sastava, s dobrom drvnom zalihom. Velikoj raznovrsnosti šumskog

pokrova, te izrazitoj visinskoj raščlanjenosti pogoduju razni edafski faktori u prvom redu

raznolikost geološke podloge, reljefa i klime. U profilu od mora prema unutrašnjosti tako se

nailazi na mediteransku i submediteransku vegetaciju sve do visine od 800 m, da bi zatim

prevladavala bukova šuma sve do visine od 1.200 m u raznim omjerima s jelom. Spuštajući se

u unutrašnjost raspored vegetacije je sličan, samo se ovdje na nižim predjelima javlja šuma

gorske bukve, a na istoku počinje područje hrasta i graba.

Pod šumom i šumskim zemljištem nalazi se 130.890 ha površine Gorskog kotara,

odnosno 83% površine. Od toga su državne šume zastupljene sa 73% ili 95.897 ha, u

privatnom vlasništvu je 28.155 ha ili 22%, dok ostatkom od 5% površine šuma ili 6.838 ha

gospodare ostale pravne osobe, u prvom redu Šumarski fakultet u Zagrebu i Nacionalni park

Risnjak.17

Državnim šumama upravlja Javno poduzeće Hrvatske šume d.d. Zagreb putem Uprave

šuma Delnice, koje samo periferno graniče sa privatnim posjedima. Privatne šume koje u

najvećem dijelu čine bivše poljoprivredne površine obrasle drvećem nalaze se na malim i

raspršenim česticama. Šume u vlasništvu Šumarskog fakulteta namjenjene su nastavnim

potrebama, dok je Nacionalni park Risnjak osnovan s ciljem očuvanja osebujne dendroflore

koja na malom prostoru predstavlja skoro cijelu šumsku vegetaciju Gorskog kotara.18

Stanovnici Gorskog kotara oduvijek su bili vezani uz šume, radilo se to kroz

privređivanje sredstava za život radom u šumi ili drvno industrijskim pogonima,

upotpunjavanjem vlastitih fondova sječom privatnih šuma za vlastite potrebe ili prodaju, ili

pak korištenjem sporednih šumskih proizvoda. Neke druge djelatnosti kao građevinarstvo,

transport, trgovina i ugostiteljstvo usko su vezane uz događanja i kretanja u šumarstvu i

drvnoj industriji.

Trenutne vrijednosti koje lokalno stanovništvo i lokalna samouprava mogu koristiti,

uslijed neadekvatne privatizacije te centraliziranja upravljanja šumama i šumskim zemljištem

17

Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013. , PINS, Skrad, 2009., p. 24 18

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 25

18

prilično su skučene. Drvna industrija je devastirana, korištenje sporednih šumskih proizvoda

nedovoljno je organizirano, dok je jedini stalni financijski efekt za lokalnu samoupravu

šumski doprinos od 2,5% na prodanu vrijednost drvne mase koju Hrvatske šume uplaćuju na

račun lokalne samouprave i ta sredstva sluše za izgradnju komunalne infrastrukture.19

Gospodarenje privatnim šumama ograničeno je uslijed nesređenih imovinskopravnih

odnosa, malih i rascjepkanih posjeda, te nedovoljne organiziranosti šumoposjednika.

Fotografija 3.: Šumsko bogatstvo Gorskog kotara – Park-šuma Golubinjak

Izvor: www.apartmani-lokve.net.hr/Lokve_Suma_Golubinjak (20.02.2013.)

Jedan od najvećih problema s kojim su suočene goranske šume je tzv. „umiranje

šuma“. Uzroci koji dovode do sušenja stabla vrlo su kompleksni i još uvijek nisu dovoljno

istraženi. Ovim pojavom najviše su pogođena stabla jele kao najosjetljivija vrsta, a kao

mogući razlozi pojavljuju se rast srednjih godišnjih temperatura, česta mehanička oštećenja

u procesu izgradnje cesta i iskorištavanja šuma, te zagađenje atmosfere, odnosno kisele kiše.

Šumarstvo kao privredna grana će predstavljati i u budućnosti bitnu polugu za razvoj

Gorskog kotara, te će veću pažnju trebati posvetiti organizacijskim i funkcionalnim zadacima

na unapređenju gospodarenja šumom i šumskim zemljištem, npr. bolja i sveobuhvatna

organiziranost šumoposjednika, povrat zemljišnih zajednica itd.

19

Crnković, J.: Strategija razvoja šumarstva Gorskog kotara, Ekonomski fakultet Rijeka, Znanstveno-istraživački centar, Rijeka, 1996., p. 7

19

2. 2. 4. Biljni i životinjski svijet

Biljni i životinjski svijet Gorskog kotara iznimno je bogat što je posljedica njegovog

smještaja, te čitavog niza ekoloških čimbenika.

U pogledu biljnog svijeta glavna značajka ovog prostora su bujne šume s naglašenim

visinskim slojanjem vegetacije kao posljedice promjena klimatskih uvjeta s porastom

nadmorske visine na planinskim masivima. Niže područje ovoga kraja (do 400 m n/m)

obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva, zatim grab, brijest, jasen, lipa i dr. Od

niskog raslinja, značajne su razne režuhe, lazarkinja i mnogobrojne biljke pratilice: šumarica,

crveni ljiljan, kopitnjak i dr.20

Fotografija 4.: Runolist - endemska biljna vrsta Gorskog kotara

Izvor: www.pticica.com/oznake/runolist (10.02.2013.)

Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1.000 m nadmorske visine. Ovdje su

odlučujući ekološki činioci veoma snažan vjetar, snijeg i led. Tu je značajna pretplaninska

šuma bukve, a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat. Uočljiva je i

pretplaninska šuma smreke sastavljena od smreke vitkog rasta i niske krošnje, a na tlu

različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica, dvolistak, mahovina i druge acidofilne

biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1.400 m n/m (Bjelolasica), javlja

se klekovina bukve. Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg,

20

www.gorskikotar.hr/turizam/Biljni_svijet (29.01.2013.)

20

održava se velelisna vrba. Posebna obilježja krajoliku daju livade, rudine, vrištine, utrine i

druga zemljišta koja nisu obrasla šumama. Rijetke i endemične biljke: alpska tustica, hrvatski

cvijet: perunika (Iris), kraški runolist, kranjski ljiljan, zvjezdasta šumarica, gorski božur.21

Osim šumskih površina u Gorskom kotaru se nailazi na livadne i travnjačke zajednice,

zajednice točila i stijena te krčevine, a u višim predjelima na planinske rudine. Ovo je također

prostor na kome se nalazi ne mali broj endemskih vrsta, što je razlog geografskog položaja

između kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.

Fotografija 5.: Ris – zaštićena životinjska vrsta Gorskog kotara

Izvor: www.picstopin.com/200/obicni-ris (14.02.2013.)

Životinjski svijet je također odraz vegetacijske slike, odnosno vrlo je raznolik i bogat.

Od beskralježnjaka, zaštićeni su leptiri kao rijetke vrste: lastin rep, prugasto jedarce, velika i

mala preljevica i apolon. Od vodozemaca, često se vidi crni daždevnjak i planinski ili alpski

štur, te razne vrste žaba (zelene i obične gubavice). Također, karakteristična je planinska

živorodna gušterica (rađa žive mlade). Od zmija u listopadnim (svijetlim) šumama, vrlo je

rijetka zmija bjelica ili Eskulapova zmija (zaštićena). U toplijim i suncu izloženijim predjelima,

susreće se najotrovnija zmija Europe - poskok, a u planinskim predjelima obitava i riđovka.

Od ptica u jelovim, ali i u mješovitim šumama bukve i jele, obitavaju: šojka kreštalica, šarena

kreja, mala zimnica, zeba, te planinska, jelova i velika sjenica. U višim predjelima gnijezde se

drozdovi, imelaš i cirkelj. Tu je i naša najmanja ptica - zlatoglavi i vatroglavi kraljić. Uz ceste,

putove, vlake i staze, čest je palčić. Također je česta siva žuna i veliki dijetao. Posebno je

značajna troprsta tukavica (relikt iz ledenog doba) i crna žuna. Od sova, karakteristična je

21

Ibidem.

21

šumska sovina. Viđa se jastreb kokošar, a od orlova, ali samo u surovim i teško pristupačnim

gorskim predjelima, orao krstaš. U mirnim i mješovitim šumama, između 700 - 1.200 m,

gnijezdi se veliki tetrijeb.22

Od sisavaca, drevni stanovnici goranskih šuma su mrki medvjed, vuk i ris. Ima kune

zlatice, a veoma je rasprostranjena velika lasica. Divlja mačka je prava rijetkost, pa je

zaštićena. Glavna divljač je srna, ali je izložena prekomjernom lovu. Ima divlje svinje, osobito

u podnožju, po livadama ispod Bjelolasice. Česti stanovnici šuma i polja su zec, puh, obični

hrčak, šumski miš, šumska voluharica, jež, a vjeverica je zaštićena, jer je postala prava

rijetkost.

2. 2. 5. Prirodna i kulturna baština

Prirodni (biotropni) faktori goranske regije su vrlo kvalitetni, važna su osnova za

oblikovanje turističke ponude mjesta, a vrijednost ponude se očituje u sljedećim

elementima:23

klima (svježa, planinska, omogućava dvosezonsko turističko poslovanje ljeti i

zimi); hidrografski elementi (jezera: Omladinsko jezero kraj Lokava, Bajer kraj Fužina, rijeke s

vodopadima i slapovima: Kupa, Čabranka, Dobra); reljef (geomorfološke pojave, podzemni

krški oblici, do danas je registrirano više od 210 spilja, jama, ponora i ledenica: spilja Hajdova

hiža (Delnice), Lokvarska spilja, Spilja vrelo (kraj Fužina), Muževa hižica (na južnom izlazu

kanjona Vražji prolaz, u njoj je navodno pronađena čovječja ribica), Zeleni vir (kraj Skrada),

Medvjeđa spilja (kraj Lokava, poznata kao obitavalište pretpovijesnog spiljskog medvjeda),

Bukovac (nedaleko od Lokava, pronađeni su tragovi pračovjeka), Pilarova ledenica (nedaleko

od Mrkoplja), Ledena spilja (Lokve) i dr.); flora (crnogorična šuma, bujno zelenilo pašnjaka,

šumski cvjetni proplanci i lazevi) i fauna (bogatstvo divljači u šumskim predjelima i bogatstvo

slatkovodnih riba).

U posebne prirodne privlačnosti, odnosno u prostorna područja koja su pod

posebnim režimom i zaštitom države kao vrlo vrijedni kompleksi žive i nežive prirode sa

sačuvanim ili neznatno izmijenjenim ekosustavima ubrajaju se Nacionalni park Risnjak, park

22

Ibidem. 23

Batina, K.: Baština Gorskog kotara i njezina primjena: oblici muzeološke i turističke prezentacije, Odsjek za

etnologiju HAZU-a, Zagreb, http://hrcak.srce.hr (27.01.2013.)

22

šuma Golubinjak (Lokve), park šuma Japlenški vrh (Delnice), strogi rezervat prirode Bijele i

Samarske stijene (Mrkopalj), rezervat Vražji prolaz i Zeleni vir (Skrad).

Fotografija 6.: Prirodna baština Gorskog kotara - Nacionalni park Risnjak

Izvor: www.gorski-kotar.com.hr/hr/zeleno-srce/mjesta-za-posjetiti (15.02.2013.)

Društveni (antropični) atraktivni faktori turističke ponude su kulturnopovijesni

spomenici, kulturne ustanove i kulturne manifestacije, zabavne, sportske, gospodarske i

druge atraktivne priredbe i ustanove koje svojom zanimljivošću i značajem privlače turiste i

čine neko mjesto, područje ili zemlju poznatim.

Kulturnopovijesno nasljeđe Gorskog kotara još uvijek nije dovoljno istraženo niti

potpuno valorizirano. Prema podacima Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine

na području Gorskog kotara evidentirano je oko stotinu, a u Registar nepokretnih spomenika

kulture upisano oko dvadeset pojedinačnih spomenika, spomeničkih i prostornih cjelina.

Posebno su vrijedne:24

arheološka zona u Prezidu (primjer kasnoantičkog limesa); seoske

cjeline Colnari i Delači (općina Brod Moravice); etno zone: Velika Lešnica (Delnice), Delači-

Maklen-Moravička sela (općina Brod Moravice); etno spomenici: kuća Delač, kuća Ožanić

(Delači), kuća Mance (Kuti); pojedinačni objekti: kuća Rački (Delnice), kuća Ožbolt, kuća

Lipovac, kuća Vesel (Prezid); memorijalne građevine: Matić poljana (Mrkopalj).

24

Ibidem.

23

Fotografija 7.: Kulturna baština Gorskog kotara - Dvorac u Staroj Sušici

Izvor: www.rgturizam.worlspress.com (07.02.2013.)

Uz navedene izdvojene primjere ruralnog i urbanog graditeljstva te posebno značajne

prostore, vrijedno je spomenuti obrambeno-stambene komplekse zrinsko-frankopanskih

gradova izgrađenih u razdoblju od 15. do 17. stoljeća u Brodu na Kupi, Severinu na Kupi,

Čabru, Bosiljevu i Staroj Sušici, te sakralnu arhitekturu jednostavnih tlocrtnih i oblikovnih

značajki sa specifičnim masivnim zvonikom s fortifikacijskim obilježjima.

2. 2. 6. Raspoložive sirovine i drugi prirodni izvori

Nemetalne mineralne sirovine kojih ima na ovom području su:25 tehnički građevni

kamen, andezit (eruptivni kamen), stijene karbonatnog sastava (vapnenci, dolomiti), te barit

(ležišta su većim dijelom iscrpljena), pirit, cinabarit. Neke od ovih sirovina su se eksploatirale

(barit u Lokvama, andezit kod Fužina, dolomit u Prezidu) do devedesetih godina kada je

njihova eksploatacija obustavljena, zbog nepotpunih istraživačkih radova i loše obrade rude

na separaciji (gubilo se do 40% barita). Cijena proizvodnje i prodaje prešla je prag korisnosti,

te je rudarenje prestalo, tako da danas na području Gorskog kotara nema rudarske

proizvodnje. Postoji jedino proizvodnja kamenih agregata i to u manjim kamenolomima

vapnenca i dolomita, te proizvodnja eruptivnog kamena.

Današnje poznavanje rudnih rezervi nije potpuno, pa bi trebalo istražiti baritna ležišta

i utvrditi stvarno stanje. Također je nužno provesti detaljna geološka i rudarska istraživanja

25

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 25

24

radi utvrđivanja rudnih i stijenskih rezervi. Iz ležišta kamena za industrijsku proizvodnju

agregata potrebnih u građevinarstvu i cestogradnji, kao i za ukrasne svrhe mogu se dobiti

značajne količine, ali se moraju istražiti poznate lokacije i povećati proizvodnje u već

otvorenim kamenolomima. Rude i stijene mogu biti dobar gospodarski potencijal kojem je

potrebno posvetiti posebnu pozornost radi mogućeg otvaranja novih radnih mjesta u

Gorskom kotaru.

2. 2. 7. Infrastruktura

Infrastruktura obuhvaća ceste, željezničke pruge, naftovod i elektroenergetska

rješenja, dok u širem smislu uključuje elekrotroopskrbu i vodoopskrbu.

Prometnu funkciju hrvatskog koridora oduvijek je otežavao upravo goranski prag

zbog njegovih prirodno-geografskih značajki. Međutim, Dinara je tu najuža pa nije mogla

zaustaviti interese za povezivanje Primorja i unutrašnjosti.26

Prometni sustav čine sve međusobno povezane prometne grane spregnute u

jedinstvenu funkciju pružanja transportnih usluga. Čine ga prometni podsustavi cestovnog,

željezničkog, pomorskog, zračnog, riječnog, cjevovodnog i telekomunikacijskog prometa.

Postojeća željeznička pruga Zagreb - Karlovac – Vrbovsko – Moravice – Delnice –

Fužine – Plase – Rijeka je jednokolosiječna, ukupne dužine 229 km i svojim velikim dijelom

prolazi kroz Gorski kotar. Povezuje Budimpeštu s Jadranskim morem. Pruga je trasirana prije

više od 130 godina (puštena u promet 1873. godine), te po svojim tehničkim

karakteristikama ne zadovoljava potrebe suvremenoga tranzitnog prometa. Na relaciji od

Moravica do Rijeke pruga ima obilježja teške brdske pruge.

U cestovnoj mreži Gorskog kotara postoje:27

· državne ceste (autocesta Rijeka – Zagreb),

· županijske ceste: Zagreb – Karlovac – Skrad – Delnice – Rijeka (povijesna cesta

Lujzijana), Karlovac – Novigrad na Dobri – Bosiljevo – Vrbovsko – Ravna Gora

– Mrkopalj – Fužine – Meja – Bakar – Rijeka (povijesna cesta Karolina),

· lokalne i nerazvrstane ceste.

26

Ibidem, p. 26 27

Ibidem.

25

Cestovna mreža Gorskog kotara, naročito lokalne ceste u vrlo su lošem stanju, a to je

posljedica nedovoljnog ulaganja u njen razvoj i održavanje.

Fotografija 8.: Goranska dionica autoceste Rijeka-Zagreb

Izvor: www.arz.hr (20.02.2013.)

Međunarodni Jadranski naftovod – JANAF i tankerska luka Omišalj predstavljaju

moderan transportni put nafte i naftnih derivata. Naftovod se proteže od Omišlja preko

Krčkog mosta, Fužina i Ravne Gore do Siska, odakle se grana prema Mađarskoj i Češkoj te BiH

i Srbiji. Kapacitet kontinentalnog naftovoda je 20.000.000 tona godišnje.28

Na području Primorsko-goranske županije nalaze se četiri zračne luke, od toga dvije

međunarodne – Rijeka (Krk) i Lošinj, te dvije sportske – Zračno letjelište Grobnik i Zračno

letjelište Unije. Zračna luka Rijeka udaljena je od Delnica oko 45 km.29

Telekomunikacijski promet predstavlja bitnu razvojnu komponentu suvremenog

informacijskog društva. Bilježi se dinamična izgradnja novih telekomunikacijskih kapaciteta.

Područje Gorskog kotara raspolaže određenim resursima podzemnih i površinskih

voda, od kojih je samo jedan manji dio iskorišten za vodoopskrbu, odnosno za proizvodnju

električne energije. Velik dio nekontrolirano otječe izvan granica Gorskog kotara. Uglavnom

su iskorištene vode Ličanke i Lokvarke, Čabranke i Zelenog vira, te Kupice.

Karakteristika ovog područja je velik broj vodovoda s nekoliko izvora vrlo male

izdašnosti. Ukupna min. izdašnost svih izvora je 870 l/s, od čega se za vodoopskrbu koristi

oko 100 l/s. Izgradnjom brana stvorena su tri stalna akumulacijska jezera – Lokvarsko,

28

Ibidem. 29

Ibidem.

26

Lepenica i Bajer. Te vode koriste se za proizvodnju električne energije u HE Vinodol, a snaga

postrojenja iznosi 76 MW. Najstarija hidroelektrana u Gorskom kotaru nalazi se u Zelenom

viru (sagrađena 1922. godine), ima snagu 1,8 MW. Na rijeci Čabranki sagrađena je HE

instalirane snage 2 MW, dok je na rijeci Dobri izgrađena HE Gojak.30

Područje Gorskog kotara prekrivaju tri vodoopskrbna sustava: JKP Čabar, JKP Delnice i

JKP Vrbovsko. Vodoopskrba se suočava s brojnim problema, kao npr. padom izdašnosti

pojedinih izvora, skupom energijom, mogućnošću trajnijih onečišćenja osobito od

infrastrukture (naftovod, autocesta, industrija). Svi ovi objekti prolaze drugom i trećom

zonom zaštite izvorišta, a to je zona prihranjivanja izvora, zbog čega predstavljaju stalnu

opasnost za izvore. Sve vode Gorskog kotara imaju značajke strateških rezervi za

vodoopskrbu, pa se stoga nameće pitanje kompleksne zaštite ovog područja od eventualnih

onečišćenja. Radi zaštite podzemnih voda nužno je provesti odgovarajuće zaštitne mjere za

očuvanje prirodnih osobina voda i mogućnosti njihovog korištenja.31

Fotografija 9.: HE Zeleni vir (Skrad)

Izvor: www.tz-skrad.hr (07.02.2013.)

Mogućnost sigurnog rješavanja vodoopskrbe ovog područja vezana je za gradnju

zajedničkog sustava vodoopskrbe koji se temelji napajanjem iz sliva Lokvarke, te planiranom

novom akumulacijom Križ. Ovim sustavom stvorio bi se ekonomičniji sustav vodoopskrbe s

manjim utroškom električne energije. Predlaže se provođenje regionalnog vodovoda Lokve –

Delnice – Vrbovsko u sklopu izgradnje poluautoceste Rijeka – Zagreb. Time se dobiva

30

Ibidem. 31

Ibidem, p. 27

27

mogućnost organizacije kvalitetnijeg vodoopskrbnog sustava. Projektom regionalnog

vodovodnog sustava Gorskog kotara obuhvaćena su sljedeća naselja:32 Crni Lug, Lokve,

Fužine, Vrata, Lič, Zlobin, Mrkopalj, Sunger, Tuk, Begovo Razdolje, Delnice, Kupjak, Ravna

Gora, Stari Laz, Skrad, Brod Moravice, Vrbovsko, Gomirje, Lukovdol, Severin na Kupi,

Moravice.

Da bi se sačuvale pitke vode, temeljno je sagraditi sustav za odvodnju i uređaje za

pročišćavanje otpadnih voda naselja. Kod toga je svakako prednost sagraditi sustav odvodnje

u naseljima bez kanalizacije, a u neposrednoj blizini područja utjecaja na podzemne vode i

izvorišta u neposrednoj blizini. Odvodnja otpadnih voda zaostaje za razvojem sustava

vodoopskrbe. Rješenja odvodnje otpadnih voda uglavnom nisu primjerena potrebama

zaštite okoliša. Čest je slučaj korištenja septičkih jama s upojnim bunarima.

Kanalizacijskim sustavom uglavnom upravljaju komunalne organizacije koje upravljaju

i vodoopskrbom. U istim organizacijama često su i druge komunalne djelatnosti (odvoz

smeća, održavanje i čišćenje javnih površina).

Prikupljanje i zbrinjavanje otpada obavljaju komunalna poduzeća, na sljedećim

lokacijama u Gorskom kotaru: Sović laz (Delnice), Cetin (Vrbovsko), Peterkov laz (Čabar).

Sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda djelomično je riješen svega u nekoliko općina

(Delnice, Lokve i Ravna Gora), dok opskrba stanovništva plinom ne postoji. Prometna

infrastruktura i vodoopskrba uglavnom zadovoljavaju potrebe stanovništva. U vodovodnu

mrežu priključeno je cca 80 % stanovnika, a odvodnjom je obuhvaćeno svega oko 25 %.33

2. 3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Krajolik i prirodne karakteristike koje su analizirane u prethodnom dijelu predstavljaju

osnovu. Nasuprot tome stoje ljudi koji imaju moć i mogućnost da razvijaju područje koje su

naselili, da ga koriste ili iskorištavaju. Ljudi svojim radom i djelatnostima donose promjene na

prostoru Gorskog kotara.

Demografski pokazatelji Gorskog kotara izrazito su nepovoljni, jer se ostvaruje nulti

prirast, odnosno prirodni pad stanovništva, mortalitet je visok, a migracijski tokovi odvode

32

Ibidem. 33

Ibidem, p. 28

28

stanovništvo s ovog područja. Izrazito nepovoljno demografsko stanje Gorskog kotara mora

se zaustaviti, jer će u protivnom izazvati niz neželjenih posljedica.

2. 3. 1. Kretanje broja stanovnika

Usporedno s društveno-gospodarskim razvojem Gorskog kotara mijenjala se

demografska slika toga kraja (Graf 1.).

Graf 1. Kretanje broja stanovnika u Gorskom kotaru u razdoblju 1857. – 2011. godine

Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS)

Izgradnjom važnih prometnica i razvojem željezničkog prometa, Gorski je kotar

krajem 19. i početkom 20. stoljeća brojio između 40.000 i 45.000 stanovnika. Prvi svjetski rat

utjecao je na smanjenje broja stanovnika, koje se u periodu između dva rata oporavlja.

Međutim, 40-ih godina zabilježen je ponovi pad broja stanovnika, uzrokovan Drugim

svjetskim ratom. Iako je nastupilo mirnodopsko razdoblje, goransko je područje zahvatio

trend depopulacije koji od tada pa do danas ima izuzetno negativan trend i predstavlja

najveću prijetnju razvoju i opstanku te regije. Prema popisu stanovništva provedenom 2011.

godine, broja stanovnika Gorskog kotara se prepolovio u odnosu na razdoblje prije Drugog

svjetskog rata (Tablica 1.).

29

Planskom industrijalizacijom, a potom i tercijarizacijom, pokrenut je intenzivan

proces deagrarizacije. Do najintenzivnijeg socijalnog prestrukturiranja došlo je od sredine 50-

ih do početka 80-ih godina prošlog stoljeća. Od tada mlado obrzovano stanovništvo seli u

velike gradove unutar Hrvatske ili čak iseljava u inozemstvo.

Tablica 1.: Broj stanovnika i gustoća naseljenosti u Gorskom kotaru

po gradovima i općinama 2011. godine

Broj stanovnikaPovršina

u km2

Gustoća

naseljenosti

(br.stan./km2)

Grad Čabar 3.811 280 13,61

Grad Delnice 5.921 230 25,74

Grad Vrbovsko 5.019 280 17,93

Brod Moravice 865 62 13,95

Fužine 1.595 86 18,55

Lokve 1.047 42 24,93

Mrkopalj 1.208 157 7,69

Ravna Gora 2.439 82 29,74

Skrad 1.054 54 19,52

Gorski kotar 22.959 1.273 18,04

P-G županija 296.123 3.594 82,39

RH 4.290.612 56.594 75,81

Grad / Općina

Izvor: DZS, Popis stanovništva RH 2011. (izradila autorica)

Goransko područje obuhvaća površinu od 1.273 km2 što čini 35,4% površine cijele

Primorsko-goranske županije, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 22.959 ili

7,75% ukupnog pučanstva Primorsko-goranske županije. Gustoća naseljenosti stanovništva

od 18 stanovnika/km2

površine ovu regiju izdvaja kao najslabije naseljeno područje

Primorsko-goranske županije i jedno od najrjeđe naseljenih područja Republike Hrvatske.

Izgrađenost područja je vrlo mala, a sukladno tome i napučenost stanovništva.

Osnovna značajka populacijske dinamike ovih prostora stalan je pad broja stanovnika.

Na području svih gradova i općina Gorskog kotara vlada depopulacijski trend. Demografska

regresija naselja Gorskog kotara jedna je od najsnažnijih u Hrvatskoj. Na promjenu broja

stanovnika djeluju razlike između broja živorođenih i umrlih te preseljavanje pučanstva.

Glavni su smjerovi migracije iz sela u gradove te iz nerazvijenih krajeva u razvijene. Također

se može govoriti o odumiranju stanovništva, dakle o prirodnom padu, jer se stopa rađanja

stalno smanjuje. Pučanstvo je izrazito staro, pa se može očekivati porast stope mortaliteta.

30

Stanovništvo Gorskog kotara je pretežito hrvatske nacionalnosti, te rimokatoličke

vjeroispovijesti. U posljednjih dvadesetak godina evidentan je značajan pad stanovništva čiji

je glavni uzrok depopulacija. Mladi ljudi napuštaju Gorski kotar, što rezultira smanjenjem

nataliteta i dobnom strukturom stanovništva koju karakterizira pretežito staro stanovništvo.

Stanovništvo Gorskog kotara stanuje u velikom broju malih naselja. U današnje

vrijeme uočava se težnja okupljanja stanovnika u pojedina veća naselja, prvenstveno

općinska i gradska središta i gašenje života u malim zaseocima.

Smanjenje broja i gustoće stanovnika nastavlja se iseljavanjem stanovnika,

pretjeranom koncentracijom radnih mjesta u nekoliko radnih sjedišta i općenito malim

brojem radnih mjesta što je uzrokovano slabijom gospodarskom razvijenošću i disperznom

naseljenošću.

Tablica 2.: Broj stanovnika u gradovima i općinama Gorskog kotara prema popisu

stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine

GRAD/OPĆINA 1991. 2001. 2011. INDEKS

2011/2001

INDEKS

2011/1991

Čabar 5.169 4.387 3.811 87 74

Delnice 6.858 6.262 5.921 95 86

Vrbovsko 7.528 6.047 5.019 83 67

Brod Moravice 1.196 985 865 88 72

Fužine 2.000 1.855 1.595 86 80

Lokve 1.255 1.120 1.047 93 83

Mrkopalj 1.823 1.407 1.208 86 66

Ravna Gora 3.167 2.724 2.439 90 77

Skrad 1.549 1.333 1.054 79 68

UKUPNO 30.545 26.120 22.959 88 75

Izvor: DZS, Popis stanovništva 1991., 2001. i 2011. (obradila autorica)

Proučavajući kretanje broja stanovnika u posljednjih 20-ak godina vidljivo je da se

njihov broj na području Gorskog kotara prema popisu provedenom 2011. godine smanjio za

12% u odnosu na 2001. godinu, odnosno za 25% u odnosu na 1991. godinu. Najveći pad

broja stanovnika zabilježen je na području Mrkoplja, čak 34% u odnosu na 1991. godinu,

Vrbovskog (33%) te Skrada (32%), dok se najmanja promjena dogodila u broju stanovnika

Delnica, gdje je smanjenje 2011. godine iznosilo 5% u odnosu na 2001. godinu, odnosno 14%

u odnosu na 1991. godinu.

31

2. 3. 2. Dobna i spolna struktura stanovništva

Spolna struktura stanovništva Gorskog kotara ista je kao i u ostalim hrvatskim

krajevima, tj. prevladava žensko stanovništvo. Rađa se više muške nego ženske djece, ali se u

zrelim dobnim skupinama izjednačava njihov broj, dok u starijim dobnim skupinama

prevladava žensko stanovništvo.

Graf 2. Demografska piramida stanovništva Gorskog kotara 2011. godine

Izvor: DZS, Popis stanovništva RH 2011. (izradila autorica)

Posebna demografska nepovoljnost je starenje stanovništva. Koeficijent starosti je

pokazatelj razine starenja. Kritična vrijednost iznosi 12 i više posto stanovništva starijeg od

65 godina što se smatra starim društvom. U Gorskom kotaru taj koeficijent premašuje 20%.

Najveći broj stanovnika su osobe srednjih godina (45-65 godina) dok djece i mladeži ima

najmanje.

Što se tiče spolne strukture, udio muške i ženske populacije gotovo je podjednak

(muškarci 49,6%, žene 50,4%). Čak su i udijeli u starosnoj strukturi podjednaki. Muškaraca

ima malo više u mlađoj i srednjoj dobi, dok su žene brojnije u starijoj dobi i u prosjeku žive

duže od muškaraca. Ovakva struktura u današnje vrijeme je karakteristična za većinu

razvijenih zemalja.

32

2. 3. 3. Obrazovna struktura stanovništva

Ključni pokretač gospodarskog razvoja svake regije je obrazovanost stanovništva.

Državni prosjek Republike Hrvatske od približno 8% više i visoko obrazovanih ljudi

predstavlja nizak postotak u europskim razmjerima. Udio više i visoko obrazovanih osoba u

Gorskom kotaru jednak je državnom prosjeku. U nastavku je prikazana obrazovna struktura

goranskog stanovništva.

Graf 3. Udio stanovnika Gorskog kotara prema postignutom stupnju obrazovanja 2001. godine

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. (obradila autorica)

NAPOMENA: Podaci o obrazovnoj stukturi stanovnika prema Popisu stanovništva RH 2011. još nisu obrađeni i dostupni javnosti, pa su korišteni podaci iz Popisa stanovništva RH 2001.

Iz prethodnog grafičkog prikaza je vidljivo da najviše stanovnika Gorskog kotara ima

završenu osnovnu školu (46% ukupnog stanovništva). Trogodišnju i četverogodišnju srednju

školu ima završeno 40% stanovnika, a gimnaziju 5% stanovnika Gorskog kotara. Postotak više

obrazovanih je 3%, dok je postotak visoko obrazovanih 5%. Postotak osoba s magisterijem i

doktoratom kreće se ispod 1%. Ovakav stupanj naobrazbe karakterističan je za sve općine i

gradove Gorskog kotara. Ono što dodatno zabrinjava je sve manji broj djece koja se upisuju u

prvi razred osnovnih škola. Taj broj svake godine varira u svim općinama i gradovima, ali je

apsolutni broj za čitavo područje negativan.

33

2. 3. 4. Struktura zaposlenosti i nezaposlenosti

Ukupna zaposlenost u Gorskom kotaru kreće se od približno 6.200 do 6.500 osoba,

uzevši u obzir 5.626 zaposlenih u trgovačkim društvima i društvenim djelatnostima te

najmanje po jedan zaposleni u obrtima, kojih je u lokalnim obrtničkim udruženjima

registrirano 578 u 2011. godini.

U sljedećoj tablici prikazuje se struktura zaposlenosti stanovništva Gorskog kotara po

gospodarskim djelatnostima u 2011. godini.

Tablica 3. Struktura zaposlenosti stanovništva Gorskog kotara po gospodarskim djelatnostima

2011. godine

DJELATNOST 2001. % 2011. % INDEKS

2011/2001

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 732 13,1 620 11,0 84,70

B Rudarstvo i vađenje 16 0,3 4 0,1 25,00

C Prerađivačka industrija 2.374 42,4 1.845 32,8 77,72

E

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

193 3,4 201 3,6 104,15

F Građevinarstvo 253 4,5 413 7,3 163,24

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih

vozila i motocikala 302 5,4 322 5,7 106,62

H Prijevoz, skladištenje i veze 589 10,5 427 7,6 72,50

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

86 1,5 143 2,5 166,28

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 77 1,4 55 1,0 71,43

L Poslovanje nekretninama 78 1,4 40 0,7 51,28

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje 271 4,8 768 13,7 283,39

P Obrazovanje 483 8,6 555 9,9 114,91

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 116 2,1 119 2,1 102,59

S Ostale uslužne djelatnosti 34 0,6 114 2,0 335,29

Ukupno 5.604 100,0 5.626 100,0 100,39

Izvor: HGK - Županijska komora Rijeka, 2011. (izradila autorica)

34

U Gorskom kotaru glavne gospodarske djelatnosti koje okupljaju najviše zaposlenih u

realnom sektoru su prerađivačka industrija, odnosno prerada drva te građevinarstvo. Slijede

trgovina i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno turizam i

ugostiteljstvo. Udio zaposlenih u društvenim djelatnostima je oko 25%. Iz prethodne tablice

je vidljivo da 32,8% od ukupnog broja zaposlenih u trgovačkim društvima zapošljava drvna

industrija. Stoga je važnost drvne industrije presudna za daljni razvitak kraja. Djelatnosti

vezane uz turizam zapošljavaju samo 2,5% od ukupnog broja zaposlenih u trgovačkim

društvima čime se potvrđuje nerazvijenost ove gospodarske grane u Gorskom kotaru.

Promatrajući razdoblje od 2001. do 2011. godine može se primijetiti da je ukupan broj

zaposlenih u 2011. godini ostao na približno jednakoj razini kao i 2001. godine. Međutim,

unutar gospodarskih djelatnosti došlo je do određenog prestrukturiranja. Broj zaposlenih

smanjio se u djelatnostima poljoprivrede i šumarstva za 15,3%, u prerađivačkoj djelatnosti za

22,3% te u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza za 27,5%. Istovremeno, građevinarstvo

bilježi porast od 63,3%, trgovina 6,6%, a turizam i ugostiteljstvo 66,9%.

Usporedna analiza gospodarske sturkture zaposlenosti stanovništva Gorskog kotara u

2001. i 2011. godini slikovito je prikazana u sljedećem grafičkom prikazu.

Graf 4. Broj zaposlenih po gospodarskim djelatnostima u Gorskom kotaru 2001. i 2011. godine

Izvor: HGK – Županijska komora Rijeka, 2011. (izradila autorica)

35

Analizirajući razdoblje od posljednjih 20-ak godina vidljivo je da se najveći broj

goranskog stanovništva tradicionalno zapošljava u prerađivčkoj industriji. Drvna je industrija

desetljećima bila osnovna djelatnost ljudi goranskog kraja, a i danas zapošljava najveći dio

stanovništva. Ruku pod ruku s drvnom industrijom ide i šumarstvo, koje joj osigurava

sirovinsku bazu. Od ostalih gospodarskih djelatnosti koje zapošljavaju značajniji broj Gorana

valja izdvojiti trgovinu, društvene djelatnosti i građevinarstvo.

Da bi se u potpunosti stvorila slika o radnom potencijalu goranskog stanovništva

potrebno je sagledati obrazovnu strukturu nezaposlenih, čiji se broj iz dana u dan povećava,

kako u Gorskom kotaru tako i na razini Republike Hrvatske.

Tablica 4. Struktura nezaposlenih osoba prema postignutom stupnju obrazovanja u Gorskom

kotaru, Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj 2012. godine

STUPANJ GORSKI KOTAR PGŽ RH

OBRAZOVANJA M Ž ∑ M Ž ∑ M Ž ∑

Bez škole i nezavršena

osnovna škola 55 64 119 507 514 1.021 9.609 8.757 18.366

Osnovna škola 155 307 462 1.379 1.884 3.263 33.029 39.784 72.813

SŠ za zanimanja do 3 god. i

škola za KV i VKV radnike 251 221 472 3.767 2.819 6.586 67.988 54.659 122.647

SŠ za zanimanja u trajanju

od 4 i više godina 148 275 423 2.111 3.461 5.572 37.214 52.530 89.744

Gimnazija 21 68 89 261 493 754 4.475 7.545 12.020

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša škola 25 49 74 551 808 1.359 7.204 11.225 18.429

Fakulteti, akademije,

magisterij, doktorat 39 70 109 729 1.651 2.380 8.839 15.356 24.195

UKUPNO 694 1.054 1.748 9.305 11.630 20.935 168.358 189.856 358.214

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - PU Rijeka, stanje na dan 31.12.2012. (obradila autorica)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prosincu 2012. godine u

Gorskom kotaru je registrirano 1.748 nezaposlenih osoba, od toga 39,7% muškaraca i čak

60,3% žena. Slična je situacija i na razini Primorsko-goranske županije, kao i na nacionalnoj

razini, gdje također prevladavaju nezaposlene osobe ženskog spola iako u relativno manjem

36

omjeru u odnosu na Gorski kotar. Najveći broj nezaposlenih osoba završilo je srednju školu

za zanimanja do 3 godine i školu za KV i VKV radnike (oko 27% na razini Gorskog kotara), dok

najmanje nezaposlenih ima završen prvi stupanj fakulteta, stručni studij ili višu školu

(Grafikon 4.).

Zanimljivo je da iako u Republici Hrvatskoj nema mnogo visoko obrazovanih osoba,

ova kategorija čini oko 11% ukupne strukture nezaposlenosti u Gorskom kotaru, kao i na

razini Republike Hrvatske, a na županijskoj razini čak 18%, s naglaskom na veći udio

nezaposlenosti žena u odnosu na muškarce. U odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba u

Republici Hrvatskoj, Primorsko-goranska županija čini 5,9%, a Gorski kotar 0,5%, dok u

ukupnom broju nezaposlenih Primorsko-goranske županije Gorski kotar čini 8,3%.

Graf 5. Udio nezaposlenih osoba prema postignutom stupnju obrazovanja

u Gorskom kotaru 2012. godine

Izvor: Izradila autorica prema podacima HZZ-a – PU Rijeka (stanje 31.12.2012.)

Iz grafičkog prikaza vidljivo je da najveći udio nezaposlenih osoba u Gorskom kotaru

čine ljudi koji su završili srednju školu do 3 godine ili školu za KV ili VKV radnike (27,0%), dok

najmanje registriranih nezaposlenih osoba ima završen prvi stupanj fakulteta, stručni studij

ili višu školu (4,2%). Relativno visok udio nezaposlenosti je i među osobama koje su završile

osnovnu školu (26,4%) i srednju školu za zanimanja u trajanju od 4 godine i više godina

(24,2%), dok osobe koje imaju gimnazijsko obrazovanje čine relativno mali broj nezaposlenih

osoba (5,1%).

37

Mladi su najranjivija skupina na tržištu rada, a promjene u njihovoj zaposlenosti i

nezaposlenosti ukazuju na stanje u gospodarstvu. Nezaposlenost mladih predstavlja

značajan izazov za goransko, ali i hrvatsko tržište rada. Brojna istraživanja upućuju na to da

korijeni nezaposlenosti mladih leže u nedostatku prethodnog radnog iskustva mladih

tražitelja zaposlenja i nesrazmjeru vještina traženih na tržištu rada. Postoje ozbiljne

neusklađenosti između ponude i potražnje za određenim profilima obrazovanja i vještina u

mnogim sektorima, što najbolje oslikava nedostatak informatičkih stručnjaka.

Tijekom povijesnog razvoja Gorski kotar je imao značajnu ulogu u povezivanju

kontinentalnog dijela Hrvatske s morem, odnosno u spajanju unutrašnjosti Europe s

pomorskim prometnim pravcima. Razvoj cestovnog i željezničkog prometa utjecao je na

gospodarski razvoj Gorskog kotara.

Brdsko-planinski reljef i izrazito planinska klima pridonijeli su bujnosti šumskog

pokrivača. Zbog čestih padalina na goranskom području vodna su bogatstva izuzetno velika.

Osim za opskrbu pitkom vodom, koriste se i u hidroelektranama za proizvodnju električne

energije, kojom opskrbljuju čitavo goransko područje, pa čak i dio Primorja.

Šume prekrivaju više od 4/5 ukupnog goranskog teritorija i kao takve osnovna su

sirovinska baza u drvnoj industriji. Budući da se radi o kvalitetnim šumama jele, smreke,

bukve i hrasta, njihova ekspolatacija usmjerena je na proizvodnju kvalitetne drvene građe,

stolarije, namještaja ili pak ogrijevnog drva visoke energetske vrijednosti. Međutim, već dugi

niz godina goranske šume susreću se s velikim problemom tzv. „umiranja šuma“, a najvećim

krivcem za taj problem smatraju se kisele kiše.

Gorski kotar je izuzetno bogat raznolikim biljnim i životinjskim svijetom, među kojim

postoji velik broj endemskih vrsta. Ovo područje također obiluje značajnom prirodnom i

kulturnom baštinom od koje je veliki broj područja ili objekata zakonom zaštićen.

Najpoznatije zakonom zaštićeno područje prirodne baštine je Nacionalni park Risnjak.

Kulturnu baštinu osobito karakteriziraju brojni dvorci Zrinskih i Frankopana koji su na

području Gorskog kotara živjeli u razdoblju od 15. do 17. stoljeća.

Do 90-ih godina na goranskom području ekspolatirale su se i rudne sirovine, no u

današnje vrijeme rudarstvo ima gotovo zanemarivu ulogu, iako se pretpostavlja da postoji

rudni potencijal koji je potrebno istražiti.

38

Prometna infrastruktura Gorskog kotara uključuje ceste, željezničke pruge, naftovod i

distribuciju električne energije. U novije vrijeme najznačajnija prometnica za ovo područje je

autocesta Rijeka-Zagreb koja je Gorski kotar približila dvama najvećim hrvatskim središtima –

Zagrebu i Rijeci. Usprkos tome, lokalne goranske prometnice u vrlo su lošem stanju zbog

slabog održavanja. U širem smislu, infrastruktura obuhvća i opskrbu električnom energijom i

vodoopskrbu. Da bi se očuvale pitke vode nužno je riješiti komunalnu infrastrukturu Gorskog

kotara.

Prirodna obilježja predstavljaju osnovu koju ljudski faktor eksploatira i prilagođava.

Demografska slika Gorskog kotara već je dugi niz godina izuzetno loša. Karakterizira je

opadanje broja stanovnika, a razlog tome je prvenstveno visok stupanj migracije, zatim niska

stopa nataliteta, visoka stopa mortaliteta, nepovoljna dobna struktura, relativno niska stopa

obrazovanosti i sve veća stopa nezaposlenosti. Negativan trend depopulacije najveći je

problem Gorskog kotara.

Osim prirodnih i društvenih obilježja nekog kraja potrebno je analizirati i njegova

gospodarska obilježja, odnosno stupnj razvoja društva. Da bi se utvrdile mogućnosti razvoja

Gorskog kotara potrebno je ustanoviti na kojem se stupnju gospodarskog razvoja on

trenutno nalazi i koje gospodarske djelatnosti trenutno čine njegovu osnovu.

39

3. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA GOSPODARSTVA GORSKOG KOTARA

Gorski kotar karakteriziraju potencijali i kapaciteti šumarstva te drvne industrije.

Kapaciteti prerade drva u kojima prevladava primarna prerada drva i relativno gruba prerada

namještaja nije dovoljno pridonijela razvoju Gorskog kotara. Poljoprivredna proizvodnja

nema razvojno značenje, dok su turističko-ugostiteljski resursi još uvijek nedovoljno

iskorišteni.

Prelazak na tržišno-orijentirano gospodarstvo je ostavio duboki trag na gospodarskoj

slici Gorskog kotara. Nestankom velikih pogona drvoprerađivačke industrije koje su

zapošljavale gotovo svu raspoloživu radnu snagu Gorskog kotara, urušile su se i prateće

djelatnosti, ostavivši veliki broj nezaposlenih osoba, nedovoljno sposobnih za prilagodbu

novim uvjetima tržišta rada i snažnoj konkurenciji stručnije, spretnije i mlađe radne snage, a

raspoloživih radnih mjesta je višestruko manje. Nezaposlena stručna i mlada radna snaga

odlazi u potrazi za poslom. Umjesto velikih industrijskih postrojenja otvaraju se obrti koji

zapošljavaju cijele obitelji, a gospodarstvo, koje je prije počivalo na jednoj dominantnoj

djelatnosti, počinje polaganu diverzifikaciju. Događa se smjena na tržištu radne snage,

otvaraju se novi obrti i poduzeća, bilježi se lagani rast.

Gospodarstvo Gorskog kotara u proteklih je 30-tak godina pretrpjelo brojne

promjene kako u organizacijskom smislu tako i u sferi financiranja, obračunskog sustava i

monetarne politike (inflacija, promjena novčane jedinice, denominacija i dr.).

Analiza obuhvaća sve značajne gospodarske djelatnosti: poljoprivreda i stočarstvo,

šumarstvo, industrija, trgovina, obrtništvo, turizam i ugostiteljstvo te društvene djelatnosti.

3. 1. POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO

Poljoprivredno zemljište Gorskog kotara zauzima površinu od 43.197 ha, svih

kategorija. Reljef je tu presudni faktor usitnjenosti, ali i zastarjeli zakon o nasljednom pravu

koji i dalje usitnjava površine na sve manje parcele. Poljoprivredne površine se nalaze na

različitim nadmorskim visinama (200 m n/m u dolini Kupe, 1.500 m n/m na područjima

40

Bjelolasice i Risnjaka). Najveći dio tih površina smješten je na nadmorskim visinama od 400

do 800 m n/m, što daje pečat i cjelokupnoj proizvodnji.34

Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, korišteno

poljoprivredno zemljište i broj parcela, prema Popisu poljoprivrede 2003. (1. lipnja 2003.)

iznose:

Tablica 5. Poljoprivredna kućanstva i korištena poljoprivredna zemljišta u Gorskom kotaru

Broj poljoprivrednih kućanstava 3.085

Ukupno raspoloživa površina zemljišta 6.675,82 ha

Korišteno poljoprivredno zemljište 3.304,62 ha

Broj parcela korištenog poljopriv. zemljišta 14.800

Korišteno poljoprivredno zemljište ha %

(1. lipnja 2003.) u ha:

- livade 2.194,38 66,40

- pašnjaci 534,24 16,17

- oranice i vrtovi 258,7 7,83

- voćnjaci 82,18 2,49

- povrtnjaci (na okućnici, vlastite potrebe) 33,77 1,02

Izvor: Plan lokalnog razvoja mikororegije Gorski kotar, PGŽ, 2005.

Gorski kotar je područje s velikim potencijalom za razvoj poljoprivrednih djelatnosti.

Od ukupno 6.675,82 ha raspoložive površine koristi se 3.304,62 ha što je oko 50% ukupne

površine. Od korištenog poljoprivrednog zemljišta najveći udio otpada na livade (66,4%) i

pašnjake (16,17%), odnosno površine koje se ne obrađuju, dok obradivih površina ima svega

17,43% (oranice i vrtovi, voćnjaci, povrtnjaci).

34

Plan lokalnog razvoja mirkoregije Gorski kotar, op. cit., p. 34

41

Na području Gorskog kotara u cjelini je gotovo zanemarena voćarska, ratarska i

stočarska proizvodnja i ona samo vrlo malim dijelom pokriva vlastite potrebe. Razvoj

poljoprivredne i stočarske proizvodnje ograničavaju sljedeći faktori:35 usitnjenost

poljoprivrednih gospodarstava, otežani uvjeti proizvodnje u brdsko-planinskim krajevima i

nedovoljna javna poticajna sredstva koja bi te uvjete ublažila, nedovoljna tehnološka

opremljenost, pomanjkanje sredstava za investicije, neorganiziran otkup i otežan plasman.

Prema strukturi površina većina se koristi za proizvodnju stočne krme, dio za

proizvodnju povrća i krumpira, manji dio za uzgoj žitarica (uglavnom jari ječam, zob, pšenica,

raž, kukuruz). Proizvodnja je uglavnom naturalnog tipa za vlastite potrebe. Voćarska

proizvodnja također ima ekstenzivni tip uzgoja. Većina voćaka su stare sorte i voćnjaci se

relativno slabo obnavljaju.36

Poljoprivredom se danas u Gorskom kotaru bavi svega 3,3% stanovništva, a

poljoprivredne površine čine oko 4,3% ukupnog prostora. Prosječna starost stanovništva

koje se bavi poljoprivredom je šezdeset godina.37

Potrebno je naglasiti da je prostor pod livadama i pašnjacima značajan resurs, te bi se

poticajnim mjerama mogli osigurati preduvjeti za razvoj stočarstva na brdsko-planinskim

područjima. Korištenje moderne tehnologije znatno bi olakšalo rad u poljoprivredi. S

obzirom na veličinu obradivih površina i usitnjenost posjeda, ne može se očekivati značajnije

organizirana poljoprivredna proizvodnja, ali se u okviru obiteljskih gospodarstava može

očekivati uzgoj tradicionalnih kultura. Te kulture su: merkantilni sjemenski krumpir, kupus,

kelj, stočna repa, kukuruz za krmu, sijeno, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, jagoda,

kupina, ribiza i ostalog voća. Za plantažni uzgoj prikladni su borovnica i ljeska. Područje

čitavog Gorskog kotara obiluje mnoštvom samoniklog ljekovitog, aromatskog i začinskog bilja

i jestivih gljiva. Za komercijalnu berbu značajnije su ove vrste gljiva: vrganj, pečurka,

sunčanica, smrčak, rujnica, velika gnojištarka, blagva, puhara, lisičarka i srnjača. One čine 70

% berbe gljiva u Gorskom kotaru.38

Blizina tržišta Rijeke, Istre, Hrvatskog primorja i otoka, pa i Zagreba, izgradnjom auto-

ceste, povoljna je okolnost za plasman povrća, gljiva, voća, aromatskog i začinskog bilja te

mlijeka i mesa, kroz smanjenje troškova prijevoza, te vrijeme prispijeća pojedinih svježih

35

Ibidem, p. 35 36

Ibidem. 37

Ibidem. 38

Ibidem.

42

roba. Za očekivati je razvojne pomake u gospodarstvima koje će kombinirati poljoprivrednu i

stočarsku proizvodnju. Plasman poljoprivrednih proizvoda i njihovih prerađevina kroz neki od

oblika ruralnog turizma na samom poljoprivrednom gospodarstvu, svakako ima perspektivu

jer se na taj način postiže daleko veća cijena samog proizvoda.

Najvažnije poljoprivredne kulture su: krumpir, kupus i kelj, kukuruz, stočna repa,

ostalo povrće; dok su najznačajnije vrste voćaka: jabuke, kruške, trešnje, šljive, orasi.

Način uzgoja poljoprivrednih kultura:39

· jagode, maline (intenzivan plantažni uzgoj, prosječna veličina parcela – 1.000 m2)

· krumpir (intenzivan ratarski uzgoj, prosječna veličina parcela -1.000 m2)

· ostalo povrće (ekstenzivan način uzgoja - za vlastite potrebe, prosječna veličina

parcela - 100 m2)

· proizvodnja meda - ekstenzivan način proizvodnje.

Proizvodnja merkantilnog i sjemenskog krumpira gotovo je izumrla. U novije vrijeme

povećala se proizvodnja jagodasto-bobičastog voća na 8 ha, proizvodnja lavande na 1 ha dok

proizvodnja u stočarstvu opada. Na 200 ha obradive površine u Ličkom polju nedaleko Fužina

proizvodi se stotinjak grla red angusa te ekološka proizvodnja zobi za vlastite potrebe.

Gorski kotar broji deset farmi mliječnih krava, sveukupno posjeduju 100 kom krava koje

daju 400.000 l mlijeka godišnje. Proizvodnja mlijeka na području Gorskog kotara je u

opadanju, što se vidi iz podataka o količini otkupljenog mlijeka, koja je u 2005. godini iznosila

1.722.605 litara.40

Institucije koje se bave poljoprivredom u Gorskom kotaru:41

1. Centar za brdsko planinsku poljoprivredu d.o.o. – provodi mjere za ostvarivanje

prava na sufinanciranje mjera ruralnog razvoja od strane Primorsko-goranske

županije te pomaže u razvoju poljoprivrede kroz niz programa i Projekata;

2. Centar za održivu ekološku proizvodnju Gorskog kotara (Obrt Borovnica) - bavi se

uslugama vođenja nasada, zaštite i gnojidbe, edukacijom proizvođača očuvanjem

39

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 34. 40

Osnovna analiza stanja za područje Gorskog kotara - 2009., PINS, Skrad, 2009., p. 43 41

Analiza stanja poduzetništva u Gorskom kotaru 2011.-2012., PINS, Skrad, 2011., p. 22

43

bioraznolikosti i uzgojem i prodajom starih goranskih sorti povrća, voća, cvijeća i

istraživačkim projektima u poljoprivredi;

3. Vrtni centar Kupjak (Obrt Agrokupjak) - bavi se proizvodnjom i doradom sjemenskog

krumpira, te je jedini registrirani Vrtni centar i trgovina koja prodaje kemijska zaštitna

sredstva na području Gorskog kotara kao ostali repromaterijal za poljoprivredu.

Udruge čije djelatnosti su poljoprivreda :42

1. „Medun“ Delnice je pčelarska udruga sa 22 člana osnovana 1973. godine. Okuplja

goranske pčelare koji su poznati proizvođači izvornog goranskog meda u prvom redu

raritetnog šumskog meduna jele i osebujne planinske livade. Također broji tri

ekološka registrirana proizvođača sa certifikatom. Kao udruga dobitnici su velikog

broja priznanja za kakvoću meda i promicanje pčelarstva kao plemenite i općekorisne

djelatnosti.

2. Udruga „Borovica“ iz Skrada je udruga voćara Gorskog kotara osnovana 2004.

godine, koja broji 20 članova u 2012 godini. Značajni je to pad u posljednjih 3 godine

kada je udruga brojila 55 članova. Razlog tome je nestabilno tržište za proizvodnju,

neredovita plaćanja kupaca kao i zakonske obveze u proizvodnji. Rad udruge temelji

se na istraživanjima, tehnologiji i unapređenju u proizvodnji voća.

3. Udruga proizvođača mlijeka Primorsko-goranske županije čije sjedište je u

Mrkoplju, broji deset proizvođača koji ostvaruju poticaje na poljoprivrednu površinu,

matična stada i premiju mlijeka. Udruga je osnovana prije petnaestak godina s ciljem

povećanja i unapređenja mljekarske proizvodnje.

Zadruge Gorskog kotara :43

1. Zadruga Tisa iz Čabra nudi servis i pomoć pri razvoju poljoprivredne i stočarske

proizvodnje. Danas broji 55 članova - zadrugara. Aktivnosti udruge su nabavka stočne

hrane, plavog dizela, sjemenskog krumpira,nabavka sadnica,organizacija predavanja

za članove.

2. Ekološko pčelarska zadruga „Vidmar“ bavi se razvojem i unapređivanjem ekološke

poljoprivredne proizvodnje na području pčelarstva.

42

Ibidem. 43

Ibidem.

44

3. Poljoprivredno stočarska braniteljska zadruga „Driveničani“ čija je osnovna

djelatnost uzgoj krava za proizvodnju mlijeka, broji šest zadrugara. Zadruga je

osnovana je 2007. godine i posjeduje ukupno 20 mliječnih grla koje godišnje

proizvode 50.000 l mlijeka.

Veliki udio livada i kvalitetnih gorskih pašnjaka (82,3%) u poljoprivrednim površinama

ukazuje na činjenicu da je Gorski kotar agroekološko područje predodređeno za razvitak

stočarstva, osobito govedarstva, ovčarstva i konjogojstva. Međutim, u posljednjih

dvadesetak godina drastično se smanjio broj stoke na goranskom području. U sljedećoj

Tablici prikazano je stanje stočnog fonda na području Gorskog kotara u 2009. godini.

Tablica 6. Brojno stanje stočnog fonda na području Gorskog kotara po vrstama stoke 2009. godine

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, 2009. (obradila autorica)

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u Gorskom kotaru je

najzastupljeniji uzgoj peradi – kokoši/pilići, patke, pure (3.446 komada). Međutim, ne postoji

organizirani uzgoj na farmama već se radi isključivo o uzgoju za vlastite potrebe. Ovčarstvo je

na drugom mjestu s 1.662 grla, dok je broj goveda na području Gorskog kotara 984 grla, od

JLS DIVLJAČ GOVEDO KOKOŠI PILIĆI

KONJI KOZE KUNIĆI OVCE PATKE SVINJE PURE

MAGARCI

MULE

MAZGE

Delnice 37 38 894 7 3 30 5 15 26 0 0

Čabar 65 198 273 21 33 122 102 0 205 4 0

Vrbovsko 0 354 1.470 80 64 0 1.136 11 0 20 1

Brod

Moravice 0 20 30 0 0 0 7 0 4 0 0

Ravna

Gora 0 51 256 3 0 0 106 17 47 10 4

Fužine 0 115 136 1 7 55 146 0 7 0 0

Mrkopalj 0 195 235 0 0 20 160 0 42 18 0

Skrad 0 5 33 0 0 0 0 0 12 4 0

Lokve 0 8 20 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 102 984 3.347 112 107 227 1.662 43 343 56 5

45

čega 905 muznih krava i 79 mesnih goveda u sustavu krava-tele.44

Konji su nekad bili najveća

pomoć za rad u šumi i prijevoz ljudi zapežnim kolima, međutim danas ih je istisnula

transportna i šumska mehanizacija te se uglavnom koriste za rekreaciju i turističke svrhe.

Tijekom 2011. godine u Gorskom kotaru aktivno je bilo 619 obiteljski poljoprivrednih

gospodarstava, od čega najviše na području Grada Vrbovskog (208), a najmanje na području

Općine Skrad (15).45 Od svih gradova i općina Gorskog kotara, u Vrbovskom je zabilježeno

najveće brojno stanje stočnog fonda.

S obzirom na geografske uvjete, govedarstvo i ovčarstvo imaju veliku razvojnu

perspektivu na goranskom području, a također je važno spomenuti i pčelarstvo koje u

posljednje vrijeme sve više dobiva na značenju u razvoju goranske poljoprivrede.

3. 2. ŠUMARSTVO I LOVSTVO

Šume i šumarstvo Gorskog kotara znatno su utjecali na razvoj naselja i opstojnost

većinskog dijela stanovništva. Na području Gorskog kotara nalaze se uglavnom autohtone,

prirodne šume. Velikoj raznovrsnosti šumskog pokrova, te izrazitoj visinskoj raščlanjenosti

pogoduju razni edafski faktori u prvom redu raznolikost geološke podloge, reljefa i klime.

Pod šumom i šumskim zemljištem nalazi se 130.890 ha površine Gorskog kotara, odnosno

83% površine. Od toga su državne šume zastupljene sa 73% ili 95.897 ha, u privatnom

vlasništvu je 28.155 ha ili 22%, dok ostatkom od 5% površine šuma ili 6.838 ha gospodare

ostale pravne osobe, u prvom redu Šumarski fakultet u Zagrebu i Nacionalni park Risnjak.46

Za gospodarenje državnim šumama formirano je Javno poduzeće Hrvatske šume

d.o.o., koje upravlja šumama i šumskim zemljištem putem Osnova gospodarenja koje se

revidiraju svakih deset godina. Privatnim šumama upravljaju šumoposjednici uz pomoć

stručnih službi Šumarske savjetodavne službe, te putem Programa gospodarenja koji se

revidiraju također svakih deset godina.47

Stanovnici Gorskog kotara oduvijek su bili vezani uz šume, radilo se to kroz

privređivanje sredstava za život radom u šumi ili drvno industrijskim pogonima,

44

Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., op. cit., p. 20 45

Ibidem, p. 21 46

Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., op. cit., p. 24-25 47

Ibidem.

46

upotpunjavanjem vlastitih fondova sječom privatnih šuma za vlastite potrebe ili prodaju,

odnosno korištenjem sporednih šumskih proizvoda.

Trenutne vrijednosti koje lokalno stanovništvo i lokalna samouprava mogu koristiti,

uslijed neadekvatne privatizacije, te centraliziranja upravljanja šumama i šumskim

zemljištem dosta su skučene. Drvna industrija je devastirana, korištenje sporednih šumskih

proizvoda nedovoljno je organizirano, dok je jedini stalni financijski efekt za lokalnu

samoupravu šumski doprinos od 2,5% na prodanu vrijednost drvne mase koju Hrvatske šume

d.o.o. uplaćuju na račun lokalne samouprave i ta sredstva sluše za izgradnju komunalne

infrastrukture.48

Gospodarenje privatnim šumama ograničeno je uslijed nesređenih

imovinskopravnih odnosa, malih i rascjepkanih posjeda te nedovoljne organiziranosti

šumoposjednika.

Delnička podružnica Hrvatskih šuma završila je 2011. godinu s iznimnim poslovnim

proizvodnim i financijskim rezultatima. Godišnji plan proizvodnje bio je 430.241 m3, a izvršen

je sa 494.883 m3. Zalihe iznose pet posto godišnjeg plana, dok je za jedanaest mjeseci

prodano 426.332 m3 drvnih sortimenata. Učešće vlastitih kapaciteta na sječi i izvlačenju

drvnih sortimenata iznosi 50%. Prodajom drvnih sortimenata UŠ Delnice ostvarila je prihod

od 152.051.000 kn, što je čini drugom najuspješnijom podružnicom Hrvatskih šuma. Zbog

lakšeg planiranja nabave i sigurnije opskrbe trupcima hrvatske drvne industrije Hrvatske

šume uvode i 5 godišnje ugovore za isporuku.49

Šumarstvo kao privredna grana će predstavljati i u budućnosti bitnu polugu za razvoj

Gorskog kotara, te će veću pažnju trebati posvetiti organizacijskim i funkcionalnim zadacima

na unapređenju gospodarenja šumom i šumskim zemljištem, npr. bolja i sveobuhvatna

organiziranost šumoposjednika, povrat zemljišnih zajednica itd.

Uz glavne djelatnosti u šumarstvu, uzgajanje i eksploataciju šuma, javljaju se i

sporedne djelatnosti u šumarstvu organizirane kao radne jedinice ili kao djelatnost u

šumama. To su:50 transport, šumsko građevinarstvo, lovstvo, ugostiteljstvo i korištenje

sporednih šumskih proizvoda.

Bujna vegetacija Gorskog kotara omogućila je razvoj brojnih životinjskih vrsta. Niti

jedno drugo područje u Hrvatskoj na tako malom prostoru ne obiluje toliko brojnim vrstama

48

Ibidem. 49

www.hrsume.hr (03.02.2013.) 50

Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine, op. cit. 42

47

lovne divljači. To područje osebujno je po krupnoj divljači bez obzira jesu li to zvijeri ili divlji

dvopapkari. Veliki izbor lovne divljači i dobra pristupačnost cijelog prostora, čini ovaj prostor

atraktivnim za lovnu klijentelu, a posebno za lovce Srednje i Zapadne Europe, i zbog

zemljopisnog položaja regije.

Zakonom o lovu lovstvo je postavljeno na tržišne osnove, a prema vlasništvu

utvrđena su vlastita i zajednička lovišta. Na prostoru Primorsko-goranske županije većinski

vlasnik zemljišta je država te je većina lovnih površina u njenom vlasništvu. Lovišta na

površinama gdje su većinski vlasnici privatnici pripadaju u zajednička lovišta, a pravo

dodjeljivanja i nadzora nad tim lovištima povjereno je Primorsko-goranskoj županiji.51

Država je natječajem predala 114.613 ha na gospodarenje kroz zakup i koncesije

fizičkim ili pravnim osobama, a na 79.442 ha pravo lova povjereno je Hrvatskim šumama.52

Lovnogospodarskim osnovama utvrđeni su kapaciteti lovišta i planiran odstrel glavne

vrste divljači. Istodobno su zaštićene dvije krupne zvjeradi: vuk i ris, te već prorijeđeni

tetrijeb gluhan.

3. 3. INDUSTRIJA

Industrija Gorskog kotara počela se razvijati relativno kasno, kao i samo naseljavanje.

Njeni su počeci vezani uz knezove Zrinskih i Frankopana koji su pored pilanarstva razvijali i

željezarstvo.53

Uz šumarstvo, pilanska je djelatnost od samog početka bila najvažniji izvor prihoda

ondašnjeg stanovništva. Pilane su bile brojne i nalazile su se u svim djelovima Gorskog

kotara, a zapošljavale su od 10 do 50 radnika. Krajem 19. st. stvaraju se i veća

drvnoprerađivačka poduzeća (u Vratima i Vrbovskom), a svako je zapošljavalo više od 300

radnika.54

Najveći razvitak drvna industrija bilježi u pedesetim godinama prošlog stoljeća, kada

se u gotovo svakom većem mjestu Gorskog kotara stvarao polufinalni ili finalni drvni pogon

što je imalo pozitivan odraz na zapošljavanje lokalnog stanovništva. Drvna industrija Gorskog

51

Žuvela, I. et al.: Osnove dugoročnog razvoja Primorsko-goranske županije 1995. – 2015., Ekonomski fakultet

Rijeka – Znanstveno-istraživački institut, Rijeka, 1996., p. 36-37 52

Ibidem. 53

Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine, op. cit. 67 54

Ibidem.

48

kotara razvila se u tolikoj mjeri da se po ostvarenom ukupnom prihodu i broju zaposlenih

radnika mogla uspoređivati s industrijom Primorsko-goranske županije u cjelini, te s drvnom

industrijom Hrvatske.

I danas šumarstvo i drvna industrija čine osnovu gospodarstva ovog prostora, a

obzirom na tradiciju i znatne zalihe drvne mase, trebale bi biti nosioci gospodarskog razvoja i

u perspektivi. No unatoč vrlo velikom drvnom bogatstvu i povoljnom geografskom položaju,

Gorski kotar ne raspolaže novim i modernim industrijama koje omogućavaju adekvatno

korištenje prirodnih komparativnih prednosti.

Osnovne komparativne prednosti u preradi drva su:55

· geoprometni položaj u blizini većih potrošačkih centara Zagreba i Rijeke, te

relativno lak pristup pomorskoj luci Rijeka što nudi mogućnost transporta robe

morem. Od velike su važnosti i blizine tržišta susjednih zemalja i Europske unije;

· šumski fond je mješovitog sastava s udjelom crnogorice od oko 60 % i bjelogorice

od oko 40 % (jela i bukva) i njegova neposredna blizina uz prerađivačke kapacitete;

· povoljna ponuda kvalificiranih radnika s dugogodišnjom tradicijom;

· postojanje većeg broja pogona s izgrađenom energetskom i prometnom

infrastrukturom.

Gorski kotar u cjelini ima najveće prednosti i resurse u temeljnoj djelatnosti – preradi

drva. U izvozu polufinalnih i finalnih proizvoda od drva prednjače Finvestcorp d.d. Čabar,

Calligaris d.o.o. Ravna Gora, Drvenjača d.d. Fužine, Ravna d.o.o. iz Ravne Gore i Lokve d.o.o.

iz Lokava. Posljednjih godina zanimljive rezultate postiže i manje poduzeće Stenavert d.o.o.

iz Kupjaka, koje širi svoje poslovanje na izgradnju goranskih drvenih kuća, predstavljajući

svjetli primjer u razvoju goranskog gospodarstva.

Drvne industrije Finvestcorp d.d., Calligaris d.o.o., Ravna d.o.o. i Vrata d.o.o. u

posljednje vrijeme su u krizi, dok je Drvna industrija Vrbovsko u stečaju. Nadležna

Ministarstva, tvrtke i strukovna udruženja izradili su Strategiju razvoja industrijske prerade

drva i papira koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske (NN 114/2004). Izrađen je i

“Operativni program razvoja industrijske prerade drva za razdoblje 2006.-2010.“ i Izmjena i

dopuna Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske 2006.-

2010. po kojem bi se plasiralo 201 milijun kuna s ciljem povećanja konkurentnosti i

55

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 35

49

zauzimanja bolje pozicije na inozemnim tržištima. Provedba je krenula u 2007. godini kako bi

se smanjio izvoz trupaca i neobrađenog drva, a povećala proizvodnja i izvoz finalnih

proizvoda. U narednim godinama nastavilo se s provedbom Operativnog programa, kao i na

formiranju burze drva i centru za istraživanje proizvoda od drva kao i razvoju namještaja za

potrebe izvoza. Istovremeno je Hrvatska gospodarska komora pokrenula program konkretnih

aktivnosti u okviru projekta "Drvo je prvo" s ciljem udvostručenja potrošnje drva (sa svega

0,1 m3 po stanovniku).

56

Fotografija 10.: Goranska drvna industrija – proizvodni pogon poduzeća Lokve d.o.o.

Izvor: www.poslovni.hr (25.02.2013.)

U Mrkoplju je 2007. godine otvoren novi pogon za preradu piljevine i drvnog otpada

(za Drvenjaču, Mrkopalj i Fužine) u ekološko gorivo pelete (80% jela i 20% bukva). Time se

povećao prihod i riješio ekološki problem drvnog otpada. Proizvodnja od 6.000 t peleta

godišnje ide u izvoz (Italija, Španjolska). U Delnicama je također otvoreno poduzeće Energy

Pellets d.o.o., koje također proizvodi pelete i izvozi ih u zemlje EU, prevenstveno Italiju.

U sklopu poticajnih mjera Vlade je investicija u proizvodnju lameliranih građevinskih

nosača i peleta u pogonu Gerovo (godišnje oko 30.000 tona peleta). Kotlovnica u Gerovu

koristi kao gorivo koru, otpad koji se ne može preraditi, a proizvodnjom peleta iskoristio bi se

sto posto sav nastali otpad u proizvodnji. Vrijednost investicija iznosi 5,5 milijuna eura i

otvoreno je tridesetak novih radnih mjesta. No treba upozoriti na prisutnu tendenciju da

56

Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., op. cit., p. 26-27

50

sada svi planiraju izgraditi pogone za preradu peleta, a nema dovoljno sirovinske baze za sve

te projekte.57

Industrijska prerada drva već duže vrijeme razvojno stagnira. Iako se raspolaže s

veoma kvalitetnim sirovinama, stagnacija se javila i zbog nedostatka visoko obrazovanog

kadra.

Drvnu industriju potrebno je tehnološki usavršiti i restrukturirati. Trebalo bi stremiti

korištenju resursa: visoki udio domaće sirovine trebalo bi koristiti u svim fazama prerade, te

se usmjeriti na izvoz i poduzeća raspodijeliti po svim jedinicama lokalne samouprave. To bi

rezultiralo relativno visokom mogućnošću zapošljavanja, visokim udjelom u izvozu

Primorsko-goranske županije, relativno niskim ulaganjima u pojedinačne proizvodne objekte

i ekološki čistom djelatnošću.

Od drugih industrija bilježi proizvodnja uredskog materijala od papira i tiskarske

usluge, proizvodnja proizvoda od guma, proizvodnja stočne hrane, brava, ventila, okova,

slavina, električne i druge opreme. Najzastupljenija je metaloprerađivačka čija je djelatnost

usmjerena je na konstruiranje i izvođenje ventilacijskih rješenja, proizvodnju okova i razne

opreme i dijelova iz metala i to pretežno za potrebe drvne industrije.58 Neka od većih

poduzeća na području Gorskog kotara u toj djelatnosti su: Seting d.o.o. (u stečaju) iz Delnica,

Ekovent d.o.o. i Ventop d.o.o. iz Ravne Gore, Delco d.o.o. iz Brod Moravica, Lož-Metalpres

d.o.o. iz Plešca.

Mnoga poduzeća iz drugih gospodarskih grana na području Gorskog kotara, također

su usko vezana uz drvnoprerađivačka poduzeća pa je stagnacija drvne industrije prouzročila i

njihovu stagnaciju ili pad aktivnosti.

U tablici koja slijedi prikazan je broj tvrtki, ukupni ostvareni prihodi i rashodi, dobit i

gubitak, uvoz i izvoz po djelatnostima u Gorskom kotaru u 2011. godini prema NKD 2007. Podaci su

preuzeti od Hrvatske gospodrske komore – Županijske komore Rijeka.

57

Gospodarski profil Primorsko-goranske županije u 2007. godini, HGK – Županijska komora Rijeka, Rijeka, 2009., p. 55

58 Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., op. cit., p. 28

51

Tablica 7. Broj tvrtki, ukupni prihodi i rashodi, dobit i gubitak, uvoz i izvoz po djelatnostima u

Gorskom kotaru u 2011. godini (NKD 2007)

Djelatnost Broj

tvrtki Prihod Rashod Dobit Gubitak Izvoz Uvoz

Š. Naziv

A

POLJOPRIVREDA,

ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

12 5.543.226 4.888.747 708.893 19.357 0 0

B RUDARSTVO I VAĐENJE 1 8.261.517 8.111.267 150.250 0 950.668 9.819

C PRERAĐIVAČKA

INDUSTRIJA 88 772.367.467 772.419.285 19.290.006 19.341.824 404.946.679 68.524.226

D

OPSKRBA EL. ENERG.,

PLINOM, PAROM I

KLIMATIZACIJA

2 30.066 24.495 5.571 0 0 0

E

OPSKRBA VODOM;

UKLANJANJE

OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE

OTPADOM TE

DJELATN. SANACIJE

OKOLIŠA

6 31.484.572 31.616.578 366.662 498.668 0 61.152

F GRAĐEVINARSTVO 49 95.855.814 94.514.542 3.138.911 1.797.639 14.796 2.229.642

G

TRGOVINA NA VELIKO I

NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

78 100.841.727 102.466.946 2.078.058 3.703.277 3.351.809 3.519.149

H PRIJEVOZ I

SKLADIŠTENJE 20 10.780.100 9.990.458 1.134.341 344.699 747.463 0

I

DJELATNOSTI

PRUŽANJA SMJEŠTAJA, PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE

35 25.095.821 25.956.746 745.297 2.176.246 192.565 786.070

J INFORMACIJE I

KOMUNIKACIJE 6 4.198.412 4.218.459 148.914 168.961 11.614 0

K FINANCIJSKE DJELATN.

DJELATN.OSIGURANJA 1 1 320 0 319 0 0

L POSLOVANJE

NEKRETNINAMA 4 1.792.298 2.018.538 149.388 375.628 0 0

M STRUČNE, ZNANSTVEN. I TEHNIČKE DJELATN.

38 30.542.379 30.808.119 1.475.607 1.741.347 2.630.356 4.263.290

N

ADMINISTRATIVNE I

POMOĆNE USLUŽNE

DJELATNOSTI

27 12.716.037 13.600.172 642.687 1.526.822 3.279.440 233.760

P OBRAZOVANJE 1 0 861 0 861 0 0

Q

DJELATNOSTI

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

2 1.473 4.014 0 2.541 0 0

R UMJETNOST, ZABAVA I

REKREACIJA 9 4.267.060 4.445.476 14.437 192.853 0 0

S OSTALE USLUŽNE

DJELATNOSTI 8 2.329.303 2.472.908 77.479 221.084 0 0

Izvor: HGK –Županijska komora Rijeka, 2011. (obradila autorica)

52

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2011. godini u Gorskom kotaru

registrirano je 387 poduzeća po različitim gospodarskim djelatnostima. Najveći broj

poduzeća prisutan je u prerađivačkoj industriji, njih 88, a velika većina ih je orjentirano na

proizvodnju drvnih proizvoda i poluproizvoda. Iako, ukupno gledano, ostvaruju daleko

najveći prihod na kraju godine, a njihovi proizvodi čine preko 97% vrijednosti izvoza,

rentabilnost im nije dobra. Industrijska djelatnost u 2011. godini bilježi gubitak od oko

52.000 kn. Druga djelatnost po broju poduzeća (78) i prihodima je trgovina. Uspoređujući

prihode u odnosu na broj poduzeća dolazi se do zaključka da se uglavnom radi o manjim

trgovačkim poduzećima, a njihov financijski rezultat na kraju godine također je gubitak od

oko 1.600.000 kn. Treća djelatnost po broju poduzeća (49) i po prihodima je građevinarstvo,

no za razliku od trgovine ono ima bolju produktivnost, a na kraju godine ostvarilo je pozitivan

rezultat - dobit od preko 1.300.000 kn.

Ukupno gledano može se zaključiti da poduzeća drvne industrije, trgovine i

građevinarstva čine 88% ukupnih prihoda na području Gorskog kotara i zapošljavaju najveći

broj djelatnika, te kao takve predstavljaju temelj gospodarskog razvoja regije. No, negativan

financijski rezultat prve dvije djelatnosti pokazuje kako su ove djelatnosti u krizi i ne posluju

dobro. Od ostalih djelatnosti čiji su prihodi značajno manji, pozitivan poslovni rezultat bilježe

samo djelatnosti poljoprivreda i šumarstvo, te prijevoz i skladištenje. Sve ostale djelatnosti

poslovnu godinu 2011. završile su s negativnim rezultatom.

3. 4. TRGOVINA I OBRTNIŠTVO

Trgovina na području Gorskog kotara prati kretanje stanovništva i zadovoljava

prvenstveno njihove potrebe, a u manjoj mjeri i potrebe lokalnog gospodarstva. Područje

Gorskog kotara otvoreno je za djelovanje poduzeća iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva,

no to se prvenstveno odnosi na plasman proizvoda šumarstva i drvne industrije. Iako u novije

vrijeme u Gorski kotar ulaze hrvatski trgovački lanci (Konzum, Gavranović, Trgovine Krk),

trgovina još uvijek nema ni organizacije ni kapitala da djeluje ambicioznije i ostvaruje veću

korist za ovo područje. Međutim, od lokalnih trgovačkih poduzetnika, svakako vrijedi

spomenuti lanac trgovina mješovitom robom Valentin d.o.o. iz Delnica, koji nizom svojih

53

poslovnica diljem Gorskog kotara uspješno odoljeva jakoj konkurenciji već spomenutih

snažnih trgovačkih lanaca.

Do 1990. godine broj trgovačkih poduzeća na području Gorskog kotara nije bio

značajan ni u jednoj općini, odnosno egzistiralo je svega 19 poduzeća od kojih su

najznačajnija bila Goranin Delnice, Promet Vrbovsko i Opskrba Čabar i koja su ostvarivala

veliku većinu prometa na tom području.59 Promjenama u društvu, broj subjekata društvenog

sektora se smanjuje, a znatno se povećava broj subjekata u privatnom vlasništvu. No, ukupni

broj trgovina i zaposlenih, naročito u trgovini na malo iz godine u godinu se smanjuje kao

posljedica smanjenja broja stanovništva, smanjene kupovne moći i smanjenja obujma

poslovanja cjelokupnog gospodarstva. Male trgovine se gase i propadaju pred ulaskom i

ekspanzijom velikih trgovačkih centara.

Za razliku od ostatka Primorsko-goranske županije, gdje dominira trgovina, u

Gorskom kotaru je dominantna prerađivačka industrija, a daleko iza nje na drugom mjestu

slijedi trgovina (Graf 5.).

Graf 6. Udio prerađivačke industrije i trgovine u ukupnim prihodima gospodarstva gradova i općina Gorskog kotara, te Primorsko-goranske županije u 2011. godini

Izvor: HGK – Županijska komora Rijeka, 2011. (obradila autorica)

U svim gradovima i općinama Gorskog kotara, prerađivačka industrija ostvaruje

najveći udio ukupnih prihoda, izuzev Općine Mrkopalj gdje ova djelatnost čini samo 6,2%

59 Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine, op. cit., p. 106

54

ukupnih prihoda gospodarstva. Uz prerađivačku djelatnost, s naglaskom na drvnu industriju,

trgovina zauzima drugo najznačajnije mjesto u ukupnim gospodarskim aktivnostima Gorskog

kotara, a na području Primorsko-goranske županije je čak najdominantnija djelatnost s 43%

ukupnih gospodarskih prihoda. Jedino na području Fužina i Mrkoplja trgovina ima vrlo mali

značaj u ukupnim prihodima.

Uvoz i izvoz na području Gorskog kotara odnosi se najvećim djelom na sirovine i

proizvode u drvnoj industriji. Jedan manji dio uvoza i izvoza proizvodna poduzeća obavljaju

sama, a ostatak ide preko trgovačkih organizacija za međunarodnu razmjenu koje nemaju

sjedište na području Gorskog kotara. Dakle, na području Gorskog kotara ne postoje lokalne

trgovačke organizacije za međunarodnu razmjenu pa se dio vrijednosti koju stvara trgovina

ne registrira i ne ostaje u Gorskom kotaru.

Obrtništvo u pravilu obuhvaća samostalno privređivanje u djelatnostima zanatstva,

trgovine, prijevoza, ribarstva, turizma i tzv. slobodnih profesija. Njega zakon definira kao

samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti fizičkih osoba i

trgovačkih društava ako djelatnost ne čini na industrijski način.60 Značaj obrtništva je u

pružanju najsitnijih usluga pa sve do proizvodnje visoko vrijednih proizvoda. Tako je

razvijenost i kvaliteta života nekog područja u direktnoj zavisnosti i sa razvijenošću

obrtništva.

Tranzicija na tržišno orijentirano gospodarstvo je ostavila duboki trag na

gospodarskoj slici Gorskog kotara. Nestankom velikih pogona drvoprerađivačke industrije

koje su zapošljavale gotovo svu raspoloživu radnu snagu Gorskog kotara, urušile su se i

prateće djelatnosti, ostavivši veliki broj nezaposlenih osoba, nedovoljno sposobnih za

prilagodbu novim uvjetima tržišta rada i snažnoj konkurenciji stručnije, spretnije i mlađe

radne snage, a raspoloživih radnih mjesta je višestruko manje. Nezaposlena stručna i mlada

radna snaga odlazi u potrazi za poslom. Umjesto velikih industrijskih postrojenja otvaraju se

obrti koji zapošljavaju cijele obitelji, a gospodarstvo koje je prije počivalo na jednoj

dominantnoj djelatnosti počinje polaganu diverzifikaciju. Događa se smjena na tržištu radne

snage, otvaraju se novi obrti i poduzeća, bilježi se lagani rast.

60

Fičor, M.: Gospodarski profil gradova i općina Gorskog kotara 1995. – 2008., HGK, Županijska komora Rijeka, Rijeka, 2009., p. 126

55

Udio zaposlenih obrtništva u ukupnom broju zaposlenih iz razdoblja u razdoblje se

povećavao tako da je 1980. sudjelovao sa 3,7%, 1990. sa 11,9%, 1994. sa 15,1%, a 2008. sa

20,4%. U razdoblju od 30 godina broj obrtnika je upeterostručen.61

Sadašnja razina razvijenosti obrtništva Gorskog kotara je usredotočena na

proizvodnju i usluge, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam i autoprijevoz. Obrtnici koji imaju

sjedište u gradovima i općinama Gorskog kotara organizirani su kroz tri udruženja obrtnika sa

sjedištem u Čabru, Delnicama i Vrbovskom. Teritorijalni obuhvat Udruženja obrtnika Čabra

čini područje Grada Čabra, Udruženje obrtnika Vrbovsko područje Grada Vrbovsko, a

Udruženje obrtnika Delnice uz obrtnike Grada Delnice obuhvaća i obrtnike općina Brod

Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad. Ukupan broj članova Udruženja

obrtnika Čabar, Delnice i Vrbovsko u 2012. godini bio je 578.62

Graf 7. Udjeli broja obrtnika u jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara 2012. godine

Izvor: Hrvatska obrtnička komora, 2012. (obradila autorica)

Broj ukupno registriranih poslovnih subjekata u 2012. u godini u Gorskom kotaru je

927, od čega je 58% obrta. Najveći broj obrta registriran je na području koje pokriva

Obrtnička komora Delnice (59%), a potom slijedi Vrbovsko (25%) i Čabar sa 16% od ukupno

61

Ibidem. 62

Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., op. cit., p. 14

56

registriranih obrta u Gorskom kotaru. Osim u Brod Moravicama gdje dominiraju tvrtke, sva

ostala područja imaju znatno veći broj obrta nego poduzeća.63

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore - Županijske komore Rijeka, broj aktivnih

obrta se u posljednjih pet godina iz godine u godinu smanjuje, kako na području Gorskog

kotara, tako i na području cijele Primorsko-goranske županije, što je posljedica gospodarske

krize koja je ponovno uzdrmala ionako osjetljivo hrvatsko gospodarstvo.

3. 5. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Posljednjih desetak godina sve su brojnije investicije na području turizma. Područje

Gorskog kotara postalo je zanimljivija turistička destinacija sve većem broju turista.

Mogućnost cjelogodišnjeg bavljenja turizmom, iako realna, za sada je još uvijek neostvarena.

Pojavljuje se sve veći broj poduzetničkih ideja, međutim uvijek prisutan nedostatak kapitala

manjih poduzetnika koči daljnji uspješan razvoj ove djelatnosti. Gorski kotar obiluje

prirodnim znamenitostima, očuvanim okolišem, ali i nedovoljno istraženom kulturnom

baštinom. Izradom Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije postavljene

su smjernice razvoja Gorskog kotara i pojedinih gradova i općina. Također i svi gradovi i

općine imaju izrađen akcijski plan razvoja turizma.

Glavnina sadašnjih turističkih kapaciteta Gorskoga kotara na neki je način povezana s

prirodnim ljepotama i atrakcijama zaštićenih područja. Potencijalne razvojne mogućnosti

(ruralnog) turizma Gorskog kotaru znatne su, iako je danas, u odnosu na prirodne

mogućnosti i atraktivnost prostora, turistička ponuda prilično skromna i zanemarena. S

druge strane, ovo područje može se ubrojiti među prirodno najatraktivnije regije

kontinentalne Hrvatske. Planinski krajevi pružaju mogućnosti povezivanja sredozemnog i

gorskog turizama. Veliki kontrasti prirode, biljnog i životinjskog svijeta, klime, geologije,

hidrologije (…) povećavaju atraktivnost područja, što je osobito izraženo u planinama koje

graniče s priobaljem.

Osmišljavanje unapređivanja ruralnog turizma u Gorskom kotaru u vidu spajanja

gorskog i morskog turizma vezano je uz prometnice. Činjenica je da su područja u kojima je

moguć razvoj ruralnog turizma disperzirana u odnosu na zaštićene i druge atraktivne

63

Ibidem.

57

prirodne vrijednosti. Turisti više vole posjećivati područja u kojima na maloj udaljenosti

mogu doživjeti raznolika iskustva i posjetiti više atrakcija, a ako su one međusobno udaljene,

žele kvalitetnim prometnicama stići do njih. Trenutačno stanje lokalnih prometnica u

Gorskom kotaru ne zadovoljava tu potrebu.

Fotografija 11.: Goranski turistički potencijal - Lokvarsko jezero

Izvor: www.tz-lokve.hr (22.02.2013.)

Trenutna turistička ponuda Gorskog kotara osmišljena je na način da tijekom cijele

kalendarske godine, kroz sva četiri godišnja doba, nastoji privući posjetitelje putem različitih

događanja i manifestacija, kao što su:64 Plodovi gorja (Dani borovnica, Dani jagoda, Dani

ljekovitog bilja, Dani lavande, Dani jabuka, Dani bazge, Dani šljiva, Dani krumpira, Dani

gljiva,...) Goranovo proljeće u Lukovdolu, Žabarska noć u Lokvama, Ljeto na Lujzijani i

Karolini, Plivački miting „Kupom uzvodno“ u Brodu na Kupi, PAN fest (šumski festival) u

Ravnoj Gori, Polane na tragu goranske starine u Delnicama, POJ i BOJ u Lokvama (pješačenje

i bicikliranje oko Lokvarskog jezera), Para Lič (natjecanje paraglidera i zmajara), Moto susret

u Delnicama, Festival komorne glazbe u Ravnoj Gori, Bundevijada u Vrbovskom, Sajam

goranskih proizvođača, malog i srednjeg poduzetništva u Skradu, Podnevni ispraćaj stare

godine u Fužinama, klizališna sezona u Delnicama, razna natjecanja u alpskom i nordijskom

skijanju i sanjkanju, poput Memorijala mira u Mrkoplju, natjecanja u orjentacijskom trčanju,

streličarstvu, jedrenju, riječnom i jezerskom ribolovu, planinarski susreti, ...

Od sportskih sadržaja u ponudi su skijaške staze u Mrkoplju, Begovom Razdolju,

Delnicama i Tršću; natkriveno klizalište (multifunkcijski objekt) u Delnicama, bazen u

64

www.gorskikotar.hr (04.02.2013.)

58

Delnicama, sportska dvorana u Delnicama; kupališta na Lokvarskom jezeru, jezeru Bajer u

Fužinama, te uz rijeku Kupu, rafting, kanuing, kajaking, rekreacijsko jahanje, biciklističke

staze, ...

Na području Gorskog kotara preferira se ljetni turizam. Najveći broj dolazaka turista u

Gorski kotar je u srpnju, dok je najveći broj noćenja zabilježen tijekom kolovoza, premda je

značajan broj dolazaka i u zimskim mjesecima s tim da je kraće zadržavanje.

Graf 8. Broj dolazaka i broj noćenja turista u Gorskom kotaru u razdoblju 1981.-2011.

Izvor: Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Analiza stanja

poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., PINS, 2011. (obradila autorica)

Početkom 80-ih godina Gorski kotar je bilježio 26.402 turistička dolaska i čak 110.371

turističko noćenje. Iako je 90-ih godina, politička, gospodarska i društvena kriza, izazvana

ratom i političko-gospodarskim prestrukturiranjem utjecala na negativan trend razvoja

turizma, u posljednjih desetak godina zabilježen je pozitivni pomak. Broj dolazaka turista

dosegao je prijeratnu razinu (26.640), međutim turisti se na ovom području ne zadržavaju na

duže vrijeme, o čemu gorvori podatak o registriranom broju turističkih noćenja (72.969).

U sljedećoj tablici prikazan je broj dolazaka turista i broj zabilježenih turističkih

noćenja u gradovima i općinama Gorskog kotara tijekom 2011. godine.

59

Tablica 8. Broj dolazaka i broj noćenja turista u Gorskom kotaru po JLS u 2011. godini

JLS Gorskog kotara Broj dolazaka Broj noćenja

Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno

Čabar 824 196 1.020 1.818 318 2.136

Delnice 5.044 3.423 8.467 11.164 8.956 20.120

Vrbovsko 405 123 528 1.011 548 1.559

Brod Moravice 26 0 26 68 0 68

Fužine 4.712 1.666 6.378 13.543 4.952 18.495

Lokve 779 271 1.050 1.892 738 2.630

Mrkopalj 4.846 547 5.393 15.979 1.324 17.303

Ravna Gora 3.332 157 3.489 9.880 204 10.084

Skrad 241 48 289 424 150 574

Ukupno 20.209 6.431 26.640 55.779 17.190 72.969

Izvor: Analiza stanja poduzetništva GK 2011.-2012., PINS, 2012. (obradila autorica)

Najveći broj dolazaka turista u 2011. godini je na području Grada Delnica, zatim

slijede Fužine, Mrkopalj i Ravna Gora. Prosječan boravak gostiju u Gorskom kotaru varira od

mjesta do mjesta. Prema pokazateljima za 2011. godinu, gosti se najduže zadržavaju na

području Mrkoplja, u prosjeku tri dana, dok se najkraće zadržavaju u Skradu, u prosjeku

jedan dan. Domaći turisti još uvijek čine najveći broj gostiju s udjelom od 75,9% u ukupnom

broju turistčkih dolazaka.

Najveći broj noćenja ostvaruje se u Delnicama, nakon njih slijede Fužine, Mrkopalj i

Ravna Gora. Po broju noćenja Gorski kotar ima udio od 6,2% od ukupnog broja noćenja u

Primorsko-goranskoj županiji, dok prema dolasku gostiju taj udio u odnosu na Primorsko-

goransku županiju iznosi 1,1%. Udio noćenja stranih gostiju iznosi 23,6% u odnosu na ukupan

broj turističkih noćenja zabilježenih na području Gorskog kotara tijekom 2011. godine.

Sve veći interes turista za Gorski kotar potaknuo je i povećanje investicija u

smještajne kapacitete, kako u njihovu izradnju tako i u podizanje njihove kvalitete. Također

je interes gostiju uvjetovao i ulaganja u vrstu smještajnih kapaciteta, što je potaklo veća

ulaganja u manje smještajne kapacitete: sobe, apartmane i kuće za odmor. U protekle tri

godine to je povećanje od 49 % stalnih postelja, odnosno 2008. godine broj stalnih postelja

iznosio je 934, dok se u 2011. godini njihov broj podigao na 1.388. Osjetan pad u broju

stalnih postelja zbilježili su hoteli i pansioni gdje se broj stalnih postelja u odnosu na 2008.

godinu smanjio za 38,5 %.65

65

Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., op. cit., p. 27

60

Tablica 7. prikazuje brojno stanje smještajnih kapaciteta Gorskog kotara u 2011. godini.

Tablica 9. Smještajni kapaciteti u Gorskom kotaru 2011. godine

BROJ STALNIH POSJETITELJA - 2011. GODINA

TZ JLS UKUPNO HOTELI

MOTELI PANSIONI

PLANI-

NARSKI

DOMOVI

ODMARA-

LIŠTA KUĆANSTVA KAMPOVI OSTALO

POMOĆNE

POSTELJE

TZG ČABAR 270 110 18 60 0 82 0 0 0

TZG

DELNICE 462 57 28 74 0 241 0 0 62

TZG

VRBOVSKO 153 0 0 6 0 113 0 0 34

TZO BROD

MORAVICE 40 0 0 10 0 28 0 0 2

TZO FUŽINE 492 38 30 38 0 158 50 55 123

TZO LOKVE 99 0 0 0 0 77 0 0 22

TZO

MRKOPALJ 336 120 18 54 24 80 0 0 40

TZO RAVNA

GORA 371 0 26 0 106 49 0 136 54

TZO SKRAD 50 0 0 18 0 27 0 0 5

GORSKI

KOTAR 2.273 325 120 260 130 855 50 191 342

Izvor: Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., PINS, 2011.

Gorski kotar raspolaže s ukupno 2.273 turističke postelje. Najveći broj smještajnih

kapacieta odnosi se kućanstva (37,6%), a tek s 14,3% slijedi ponuda smještaja u hotelima i

motelima. Hotelski smještaj u Gorskom kotaru nude sljedeći objekti: Hotel Bitoraj u

Fužinama, Hotel Risnjak u Delnicama, Hotel Jastreb u Begovom Razdolju, te Hotel Mance u

Brodu na Kupi. Najmanje smještajnih kapciteta nudi se u kampovima, svega 2,2%, čija

ponuda je zabilježena isključivo u Općini Fužine. Od svih gradova i općina Gorskog kotara,

Fužine nude najveću ponudu turističkih smještajnih kapaciteta (21,6%), zatim slijede Delnice

(20,3%), dok najmanju ponudu ima Općina Brod Moravice, s udjelom od 1,8% ukupnih

smještajnih kapaciteta Gorskog kotara, te Općina Skrad s 2,2%.

Prosječna godišnja popunjenost smještanih kapaciteta za područje Gorskog kotara

iznosi:

72.969 (broj turističkih noćenja)

---------------------------------------------------------------- = 32,10 dana.

2.273 (broj smještajnih kapaciteta)

61

Gospodarsko stanje Gorskog kotara karakterizira dominacija drvne industrije. Od 50-

tih godina pa sve do danas ona zapošljava najveći broj goranskog stanovništva. Do tada su

vodeću ulogu imali šumarstvo i poljoprivreda u svom ekstenzivnom obliku. Prelaskom radne

snage u industriju, poljoprivreda postaje dopunska djelatnost većini Gorana, a nakon 90-tih

godina sve više ljudi u potpunosti napušta poljoprivrednu djelatnost, te je ona danas vrlo

malo zastupljena u goranskoj regiji.

Osim prerađivačke djelatnosti, značajno mjesto u ukupnoj gospodarskoj strukturi ima

i trgovina. Međutim, gospodarska kriza koja je zahvatila svijet ostavila je traga i u ovoj

djelatnosti pa njen udio u gospodarskoj djelatnosti Gorskog kotara sve više opada.

Propadanje i zatvaranje velikih poduzeća stvorilo je velik broj nezaposlenih koji su

izlaz pronašli u osnivanju malih obrta. U posttranzicijskom razdoblju sve je više rastao značaj

obrtništva, no i ova gospodarska grana posljednjih godina bilježi pad.

Mnogi se nastoje okrenuti turizmu kao gospodarskoj djelatnosti u koju se polažu

velike razvojne nade, ali za sada je još uvijek u začecima svog razvoja. Njegova se perspektiva

ogleda prvenstveno u razvoju eko-turizma, što znači da poljoprivreda i turizam postaju

komplementarne djelatnosti.

3. 6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Društvene djelatnosti čine uprava, pravosuđe, udruga građana, političke stranke i

druge organizacije, sport, zdravstvo, kultura, socijalna skrb, te ostale javne usluge. Navedene

funkcije izraz su političko-teritorijalnog i vjerskog ustroja nekog područja. One podižu

obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog

stanovništva, pridonose povećanju socijalne skrbi, osiguravaju nesmetano bavljenje

sportskim aktivnostima, pružaju rekreaciju i odmor stanovništvu, te ostvaruju mnogobrojne

dugoročne ciljeve.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN, br. 86/06), Zakona

o lokalnoj upravi i samoupravi (NN, br. 128/99), Zakonu o sustavu državne uprave (NN, br.

62

15/00) i Izmjenama i dopunama zakona o sustavu državne uprave (NN, br. 79/07) na

području Gorskog kotara djeluju sljedeće institucije:66

§ Gradovi (3): Delnice, Čabar i Vrbovsko (Gradsko vijeće, gradonačelnik i zamjenik

gradonačelnika, upravni odjeli grada, Županijski ured za opću upravu - Matični ured),

§ Općine (6): Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad (Općinsko

vijeće, općinski načelnik i zamjenik, upravni odjeli općine, Županijski ured za opću

upravu - Matični ured),

§ Mjesni odbori (Vijeće mjesnog odbora, predsjednik vijeća mjesnog odbora, Mjesni

zbor građana).

Grad/općina je pravna osoba s javnim ovlastima, a mjesni odbori se bave mjesnim

problemima kao pravne osobe s ograničenim ovlastima.

U tri grada i šest općina Gorskog kotara djeluju sljedeći mjesni odbori:

1) Grad Čabar (Gradsko vijeće: 15 članova; Mjesni odbori: Čabar, Prezid, Tršće, Gerovo,

Plešce),

2) Grad Delnice (Gradsko vijeće: 15 članova; Mjesni odbori: Delnice, Crni Lug, Lučice i

Brod na Kupi),

3) Grad Vrbovsko (Gradsko vijeće: 15 članova; Mjesni odbori: Vrbovsko, Severin na

Kupi, Moravice, Gomirje, Jadrč-Osojnik, Lukovdol, Ljubošina, Plemenitaš),

4) Općina Brod Moravice (Općinsko vijeće: 9 članova),

5) Općina Fužine (Općinsko vijeće: 13 članova),

6) Općina Lokve (Općinsko vijeće: 9 članova),

7) Općina Mrkopalj (Općinsko vijeće: 9 članova),

8) Općina Ravna Gora (Općinsko vijeće: 10 članova; Mjesni odbori: Kupjak, Stara Sušica,

Stari Laz),

9) Općina Skrad (Općinsko vijeće: 9 članova).

Prema Uredbi o ustrojavanju županijskih ureda (NN, br. 70/08), u Gorskom kotaru

postoje sljedeće ispostave u Čabru, Delnicama i Vrbovskom:67

§ Ured za gospodarstvo,

§ Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehničku kulturu,

66

Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012.,op. cit., p. 54 67

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 41

63

§ Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,

§ Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu

§ okoliša,

§ Ured za turizam,

§ Ured za opću upravu,

§ Ured za katastarsko - geodetske poslove i

§ Ured za imovinsko pravne poslove.

Prema Odluci o sjedištu i području na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu

(NN, br. 64/99) i Uredbi o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u RH (NN,

br. 11/93), na području Gorskog kotara djeluju:68

§ Ured za obranu Čabar (sjedište Čabar) za područje Grada Čabra,

§ Ured za obranu Delnice (sjedište Delnice) za područje Grada Delnica, te općina Brod

Moravice, Lokve, Ravna Gora, Fužine, Skrad i Mrkopalj;

§ Ured za obranu Vrbovsko (sjedište Vrbovsko) za područje Grada Vrbovsko.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN, br. 76/94 i

NN, br. 53/00), Uredbi o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske uprave (NN, br.

39/01), Uredbi o graničnim prijelazima u RH (NN, br. 97/96 i NN, br.79/05) i Zakona o

vatrogastvu (NN, br. 139/04), na području Gorskog kotara djeluju:69

§ Granična policija: Prezid, Čabar, Zamost, Brod na Kupi,

§ policijske stanice,

§ stožeri civilne zaštite,

§ vatrogasne postrojbe.

Prema Zakonu o poreznoj upravi, i Izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi

(NN, br. 67/01 i 77/04), Zakonu o carinskoj službi RH (NN, br. 67/01), Zakonu o financijskoj

policiji (NN, br. 177/04) i Zakonu o državnoj reviziji (NN, br. 49/03), na području Gorskog

kotara djeluju:70

§ Ispostave Porezne uprave - Čabar, Delnice i Vrbovsko,

§ Carinske ispostave - Prezid, Čabar, Zamost, Brod na Kupi,

68

Ibidem. 69

Ibidem. 70

Ibidem, p. 42

64

§ Postaje financijske policije - Čabar, Delnice, Vrbovsko.

Od državnih tijela i javnih institucija na području Gorskog kotara postoje: policijske

postaje Delnice, Vrbovsko i Čabar, ispostave Porezne uprave Rijeka, ispostave Ureda za

državnu upravu Rijeka, Ured za obranu Delnice s ispostavom Vrbovsko, Centar za socijalnu

skrb Rijeka s podružnicama, ispostave FINE, društva Crvenog križa.

Pravosuđe se sastoji od sudova raznih razina i nadležnosti, te ostalih segmenata

pravosuđa. Sjedište i mjesna nadležnost (područja) sudova:71

§ Županijski sud u Rijeci nadležan za područje općinskog suda koji se nalazi u

Delnicama, s ispostavom u Čabru. U ovim sudovima se nalaze zemljišno-knjižni odjeli

(gruntovnice);

§ Općinski sud u Delnicama nadležan za područje općina Fužine, Lokve, Mrkopalj i

Skrad, te gradova Čabar i Delnice;

§ Općinski sud u Vrbovskom nadležan za područje općina Brod Moravice i Ravna Gora,

te za Grad Vrbovsko;

§ Prekršajni sudovi se nalaze u Čabru, Delnicama i Vrbovskom (To su tijela državnevlasti

koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno).

Sjedišta mjesna nadležnost (područja) državnih odvjetništva:

§ Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci za područje Županijskog suda u Rijeci;

§ Općinsko državno odvjetništvo u Delnicama za područje općinskih sudova Delnice i

Vrbovsko.

Javnobilježnička službena sjedišta:

§ Delnice (1) - za područja Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Skrad

§ Čabar (1) - za područje Čabra

§ Vrbovsko (1) - za područje općina Brod Moravice i Ravna Gora.

Policijske postaje.

Javni red i sigurnost osigurava javno redarstvo - MUP Delnice.

71

Ibidem.

65

Na području Gorskog kotara zastupljene su sljedeće djelatnosti vezane uz školstvo,

odgoj i obrazovanje djece: predškolski odgoj (do 6 godina), osnovno (6 do 14 godina) i

srednje školstvo (14 do 18 godina).72

Predškolske matične ustanove – vrtići (10): Brod Moravice, Brod na Kupi, Čabar,

Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.

U Gorskom kotaru danas postoje osnovne škole (10): OŠ Ivana Gorana Kovačića u

Delnicama s PŠ “Crni Lug”; OŠ Dr. Branimira Markovića u Ravnoj Gori s PRO “Stara Sušica” i

“Stari Laz”; OŠ Ivanke Trohar u Fužinama s PRO “Lič” i “Vrata”; OŠ Brod Moravice u Brodu

Moravicama; OŠ “Lokve” u Lokvama; OŠ Braće Ribar u Skradu s PRO “Kupjak”; OŠ Mrkopalj u

Mrkoplju; OŠ Frana Krste Frankopana u Brodu na Kupi; OŠ “Petar Zrinski” u Čabru s PRO

“Plešce”, “Gerovo” ,“Prezid” i ”Tršće”; te OŠ “Ivan Goran Kovačić” u Vrbovskom s PRO

“Moravice”, “Severin”, “Senjsko”, “Gomirje”, “Jablan”, “Ljubošina”, “Lukovdol” i “Veliki

Jadrč”.

Osnovna glazbena škola Ive Tijardovića u Delnicama.

Od srednjeg školstva u Gorskom kotaru postoje gimnazije, samostalne tehničke i

srodne četverogodišnje škole, trogodišnje obrtničke i industrijske škole. Nalaze se u Čabru,

Delnicama i Moravicama (Vrbovsko).

Popis srednjih škola prema zanimanjima:

§ Grad Čabar - Gimnazija, Strukovna škola;

§ Grad Delnice - Opća gimnazija, Prirodno-matematička gimnazija, Ekonomska škola

(ekonomist, trgovački smjer - prodavač), Strojarska škola (autolimar, bravar,

vodoinstalater, strojar, tokar), Dorada drva (stolar);

§ Grad Vrbovsko - Željeznička tehnička škola (ekonomist, tehničar za željeznički promet,

tehničar za elektrostrojarstvo, strojar, tokar, automehaničar).

Primarna i sekundarna zdravstvena zaštita u Gorskom kotaru provodi se sukladno

Zakonu o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti. U primarnoj zdravstvenoj zaštite su

ordinacije (ambulante) opće medicine, zubno-zdravstvene zaštite, laboratoriji-zubotehnički,

kliničko-biokemijski, jedinice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te za kućnu njegu

bolesnika. Specifična zdravstvena zaštita pruža se za zaštitu dojenčadi i predškolske djece,

školske djece, mladeži i studenata te za zdravstvenu zaštitu žena. Ovu zaštitu provode

72

Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., op. cit., p. 8

66

specijalisti - pedijatri i školske medicine. Stacionarne zdravstvene zaštite (bolnice) u Gorskom

kotaru nema.73

Jedinice zdravstvene zaštite i socijalne skrbi: Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj,

Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.

Domovi zdravlja - Čabar, Delnice i Vrbovsko;

Ambulante - Lokve, Mrkopalj, Fužine, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice;

Ljekarne - Čabar, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Vrbovsko, Skrad, Ravna Gora;

Zavod za zdravstveno osiguranje - Čabar, Delnice i Vrbovsko;

Centar za socijalni rad - Čabar, Delnice i Vrbovsko.

Mirovinsko i invalidsko osiguranje – Čabar, Delnice i Vrbovsko.

Služba hitne medicinske pomoći organizirana je sa sjedištem u Delnicama (1 ordinacija, 8

vozila, od toga 6 sanitetskih), Vrbovskom (1 ordinacija, 3 vozila - sanitetska) i Čabru (3

ordinacije, 3 vozila - sanitetska).74

Ustavno je pravo građana i drugih pravnih subjekata na interesno udruživanje. U

Gorskom kotaru, primjerice, djeluju sljedeće udruge građana:75

§ Nevladine udruge: lokalne udruge planinara, lovaca, ribolovaca, gljivara, ekologa, i sl.;

§ Političke stranke;

§ Katolička crkva je najzastupljenija vjerska zajednica. Crkve u Gorskom kotaru

pripadaju Riječko-senjskoj nadbiskupiji sa sjedištem u Rijeci. U Moravicama djeluje

Srpska pravoslavna crkva;

§ Kulturne ustanove: Sukladno potrebama pučanstva za raznovrsnim kulturnim

sadržajima, u Gorskom kotaru djeluje nekoliko kulturnih organizacija: kulturne

ustanove (Matica hrvatska, ogranci Delnice i Čabar); domovi kulture i društveni

domovi; videoteke; kulturno-umjetnička društva; amaterska društva; knjižnice i

čitaonice; muzeji, galerije i muzejske zbirke itd.

§ Sportske udruge: Postoje brojni sportski klubovi i udruge regionalnog i lokalnog

značenja. Od sportova su zastupljeni: nogomet, skijanje, košarka, rukomet, kuglanje,

orijentacijsko trčanje, plivanje, streljaštvo, šah.

73

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p.43 74

Ibidem. 75

Ibidem., p. 44

67

Prema podacima Ureda državne uprave Primorsko-goranske županije, Ispostave u

Delnicama na području Gorskog kotara ukupno je registrirano 216 udruga.

Društvena infrastruktura na području Gorskog kotara je relativno dobro razvijena, ali

je još uvijek veliki broj stanovnika područja pasivan glede društvenih zbivanja. Razvijenost

civilnog društva i društvenog kapitala mjeri se brojem aktivnih udruga i promjenama koje

one donose. Stanovništvo se treba dodatno samo organizirati i obogatiti svoj društveni život.

Gospodarski razvoj nekog područja obilježen je mnogim političkim i ekonomskim

procesima. Ti procesi određuju u kojem pravcu će se neka regija razvijati i kojim intenzitetom

će se taj razvoj kretati. Gorski kotar je tijekom povijesti svoj gospodarski razvoj temeljio

prvenstveno na šumarstvu i ekstenzivnoj poljoprivredi, naročito stočarstvu. Industrijski

razvoj i tehnološke promjene preusmjerili su stanovništvo toga kraja prema drvnoj industriji

koja je postala temeljna gospodarska djelatnost Gorskog kotara. Iako je proces

industrijalizacije već odavno završen, ova gospodarska grana i dalje predstavlja motor

goranskog gospodarstva. S obzirom na šumski potencijal kojim Gorski kotar raspolaže, za

očekivati je da će tako ostati i u budućnosti. Međutim, analogno procesu tercijarizacije,

izgledno je da će sve veći broj stanovnika nalaziti svoj izvor egzistencije u turističkim

djelatnostima. Iako je u prošlosti turizam Gorskog kotara bio relativno slabo razvijen i

zapošljavao je relativno mali broj ljudi, pozitivan trend razvoja turizma polako ali sigurno

zahvaća i ovo područje. Budući da je sve više na cijeni zdrav i ekološki očuvan okoliš, Gorski

kotar u tom smislu ima dvostruku prednost: mogućnost razvoja ekoturizma i mogućnost

razvoja ekološke poljoprivrede. A kombinacija ovih dviju djelatnosti putem malih obiteljskih

obrta, poljoprivrednih gospodarstava, mini farmi i malih obiteljskih hotela bila bi dobitna

kombinacija za goranski razvoj.

Da bi se ponudili mogući pravci gospodarskog razvoja Gorskog kotara potrebno je

utvrditi koje su prirodne, društvene i gospodarske prednosti, a koji nedostaci mikroregije

Gorski kotar, te koje se razvojne mogućnosti nude i koje prijetnje vrebaju iz njezine šire

okoline.

68

4. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je jedna od najpoznatijih metoda koja se koristi za analizu situacije.

Sam naziv analize dolazi od engleskih riječi Strenghts, Weaknesses, Oppotunities i Threats

koje tvore akronim SWOT, a označavaju snage, slabosti, prilike i prijetnje. SWOT analiza je

kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru četiri polja

analize – snage, slabosti, prilike i prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane, te pogodnosti i

problemi razmatranog predmeta. U većini slučajeva snage i slabosti predstavljaju interne

karakteristike, dok prilike i prijetnje dolaze iz okruženja.

Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje Gorskog kotara analiziraju se kroz sljedećih

osam kategorija: prirodne osobitosti, infrastruktura, stanovništvo, gospodarska klima,

zaposlenost, poljoprivreda, industrija te turizam i ugostiteljstvo.

Tablica 10.: SWOT analiza prirodnih osobitosti Gorskog kotara

PR

IRO

DN

E O

SO

BIT

OS

TI

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Prirodne ljepote • Brojne svjetske i nacionalne deklaracije

• Izvorišta pitke vode i potpore za kraška i zaštićena područja

• Očuvan okoliš i čisti zrak • Prisustvo alternativnih izvora energije

• Dobra klima i nadmorska visina (vjetar i bio-masa)

• Jedinstvenost prostora • Snježne padaline u zimskom razdoblju

• Zaštićena područja i kraški sustav s mogućnošću proizvodnje umjetnog

• Bogatstvo šuma i njihova kvaliteta snijega

• Bogatstvo vodnih resursa (rijeke, jezera) • Blizina poznatih turističkih destinacija

• Raznolik i bogat biljni i životinjski svijet i većih naseljenih mjesta

• Raspoložive sirovine • Blizina mora

SLABOSTI PRIJETNJE

• Slaba uređenost i održavanje okoliša • Onečišćenje okoliša - kisele kiše

• Nedostatak djelatnosti i aktivnosti • Hidrogeološka devastacija

vezanih za očuvanje prostora • Neriješen sustav kanalizacije

• Izoliranost brdskih krajeva • Klimatske promjene (globalno

• Onečišćenje okoliša i devastacija zatopljenje)

prirodnog ambijenta

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010.–2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

69

Gorski kotar obiluje prirodnim ljepotama. Zahvaljujući geomorfološkim i klimatskim

obilježjima, ovo je područje iznimno bogato šumskim i vodnim bogatstvima te raznolikošću

biljnog i životinjskog svijeta. Geografski smještaj u neposrednoj blizini mora i poznatih

turističkih destinacija, kao i većih gradova poput Rijeke i Zagreba, otvara ovu izoliranu regiju

prema tržištu. Međutim, relativno slaba uređenost okoliša, onečišćenje i devastacija

prirodnog ambijenta od strane ljudskog faktora, ograničavaju mogućnosti razvoja, a sve veću

opasnost za prirodne resurse predstavlja i utjecaj kiselih kiša i globalnog zatopljenja.

Tablica 11.: SWOT analiza infrastrukture Gorskog kotara

INF

RA

ST

RU

KT

UR

A

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Dobra prometna povezanost s drugim • Raspoloživi prostorni kapaciteti za

krajevima izgradnju nove i nadogradnju postojeće

• Odgovarajuća ostala opća infrastruktura infrastukture

• Postojeća sportska infrastruktura

SLABOSTI PRIJETNJE

• Nezadovoljavajuća komunalna • Nezaustavljanje u Gorskom kotaru

infrastruktura (brza cesta)

• Slaba prometna povezanost pojedinih • Nerazumijevanje središnje vlasti za

mjesta i naselja koja se nalaze izvan infrastrukturne investicije na području

linija autoceste i željeznice Gorskog kotara

• Zastarjeli i neažurirani katastarski • Administrativna rascjepkanost

sustav

• Neravnomjerno raspoređena

infrastruktura

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

Tijekom povijesti kroz Gorski kotar prolazili su značajni cestovni i željeznički prometni

pravci. Autocestom Rijeka Zagreb on je postao još povezaniji s tim gradovima, ali i otvoreniji

širem tržištu. Istovremeno, postaje samo tranzitni pravac jer brza cesta zaobilazi većinu

goranskih naselja. Lokalna prometna infrastruktura još je uvijek slabo izgrađena, a problem

predstavlja i nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura, administrativna rascjepkanost i

nesređeni katastarski sustav.

70

Tablica 12.: SWOT analiza stanovništva Gorskog kotara ST

AN

OV

NIŠ

TVO

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Gostoljubivost stanovnika • Pokretanje procesa priključenja

• Motiviranost građana za promjene Hrvatske EU (povećanje razmjena s

• LAG Gorski kotar drugim zemljama)

• PINS • Učenje iz iskustva sličnih regija EU

SLABOSTI PRIJETNJE

• Depopulacija • Negativni migracijski

• Nepovoljni razmještaj saldo

• Iseljavanje • Gubitak identiteta

• Nepovoljna dobna struktura

• Nizak stupanj nataliteta

• Porast stope mortaliteta

• Nedovoljna informiranst stanovništva

• Politička razjedinjenost

• Nedostatak zajedništva i solidarnosti

• Pasivnost stanovništva

• Slaba informatička pismenost

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

Stanovništvo Gorskog kotara prate izuzetno negativni trendovi depopulacije koja se

smatra gorućim problemom ove regije. Niska stopa prirodnog prirasta, nepovoljna dobna i

obrazovna struktura, negativan migracijski saldo crne su goranske statistike. Zbog lošeg

životnog standarda i nepovoljnih društvenih i gospodarskih kretanja goransko je

stanovništvo politički razjedinjeno i relativno pasivno glede utjecaja na promjene. Usprkos

tome Gorani su marljivi i gostoljubivi ljudi. A lokalna inicijativa stanovništva u vidu Lokalne

akcijske grupe pokazuje da i oni počinju „uzimati stvar u svoje ruke“. Suradnja sa sličnim

regijama Europske unije u tome će im vrlo dobro doći.

71

Tablica 13. SWOT analiza gospodarske klime Gorskog kotara G

OS

PO

DA

RS

KA

KLI

MA

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Teritorijalna, klimatska, kulturna i • Blizina tržišta (domaćeg i inozemnog)

povijesna različitost • Interes stranih investitora

• Raspolaganje sirovinama (drva, energija, • Mogućnost korištenja EU fondova

građevinski materijal,...) • Tendencija k decentralizaciji u

upravljanju Hrvatskim šumama

• Izvorišta pitke vode

• Povećanje potražnje za izgradnjom

poduzetničkog eko sela i

sportskorekreacijskog centra

• Zapošljavanje lokalnog stanovništva

• Odgovarajući financijski izvori

• Razvoj poslovnih zona (državni krediti)

etno sela, turističke zone

• Brdsko-planinski zakon

SLABOSTI PRIJETNJE

• Nedefinirani tržišni segment • Usporeni gospodarski rast

(neorganiziranost otkupa i prodaje) • Centralizirano upravljanje prirodnim

• Odsutnost poduzetničkog i resursima

takmičarskog duha

• Zastarjelost tehnologije

• Poteškoće kod dobivanja kreditnih

sredstava

• Nedostatak garancijskih fondova

• Slaba sposobnost pristupa financijskim

sredstvima

• Nedostatak filozofije i organizacije

stvaranja zajedničkog proizvoda

• Neodgovarajuća politika teritorijalnog

marketinga

• Loš proces privatizacije

• Nedovoljno javnih poticajnih sredstava

• Poticajna sredstva neprilagođena

području

• Nedostatak gospodarskih programa

• Nedovoljna iskorištenost poticajnih

mjera

• Slaba potrošačka moć stanovništva

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

72

Bogatstvo prirodnim resursima te kulturna i povijesna različitost neosporne su snage

Gorskog kotara. No, tehnološka zaostalost industrije, loše proveden proces privatizacije,

nedefiniran tržišni segment nepovoljni su činitelji gospodarske klime Gorskog kotara.

Razjedinjenost općina i gradova, nedostatak gospodarskih programa, te neiskorištavanje

poticajnih mjera na pravi način glavni su problem što ova regija do danas nije iskoristila svoje

prirodne i društvene potencijale. U budućnosti, kroz prestrukturiranje i prilagodbu ključnih

gospodarskih subjekata (prvenstveno decentralizacijom Hrvatskih šuma), korištenjem

prirodnih potencijala kao što su voda, šume i prirodne osobitosti, a sve to potpomognuto

financijskim sredstvima iz fondova Europske unije, koji će ubrzo nadomjestiti dosadašnji

deficit sredstava, Gorski kotar se može razviti u gospodarski stabilnu regiju s pozitivnom

gospodarskom i poslovnom klimom.

Tablica 14.: SWOT analiza zaposlenosti Gorskog kotara

ZA

PO

SLE

NO

ST

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Tradicija postojećih obrta • Otvaranje granica i bolja komunikacija

• Postojanje dopuske djelatnosti sa susjedima

• Mogućnost stvaranja novih profesija:

otvaranja lokalnih razvojnih agencija itd.

• Pokretanje procesa priključenja

Hrvatske EU (povećanje razmjena s

drugim zemljama)

SLABOSTI PRIJETNJE

• Visoka stopa nezaposlenosti s • Odlazak mlađe stručne snage

prevladavanjem ženske nezaposlenosti • Slaba međugeneracijska razmjena

• Slaba je pažnja posvećena ravnopravnim

mogućnostima u zapošljavanju

• Nedostatak radnih mjesta

• Slabe mogućnosti za mlade ljude

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

U Gorskom kotaru postoji tradicija bavljenja obrtima, a veliki dio stanovništva bavi se

uz osnovnu djelatnost i nekom dopunskom djelatnošću. Nekad je to uglavnom bila

73

poljoprivreda, a danas sve više turizam. Stopa nezaposlenosti je relativno visoka, a osobito je

značajan udio nezaposlenosti među ženama. Zbog nedostatka radnih mjesta mladi i

obrazovani kadar odlazi u veće gradske sredine. Skorašnje priključenje Europskoj uniji i

otvaranje granica dovest će do bolje komunikacije i razmjene sa susjednim zemljama, te

otvorit novo, veće tržište rada i kapitala.

Tablica 15.: SWOT analiza poljoprivrede Gorskog kotara

PO

LJO

PR

IVR

ED

A

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Razvijeni uzgoj tradicionalnih kultura • Obrađivanje poljoprivredno

(krumpir, kupus, stočna repa, kukuruz...) neobrađenog zemljišta

• Ekološki očuvan okoliš • Razvoj ratarske i voćarske proizvodnje

• Eko-proizvodnja (gorski liker, ljekovito

bilje, eterična ulja, med.)

SLABOSTI PRIJETNJE

• Visoki troškovi proizvodnje • Onečišćenje zemljišta zbog nedostatka

• Nedovoljnost tehnološke opreme infrastrukture

• Rasparceliziranost i usitnjenot posjeda • Zapuštanje poljoprivrednih površina

• Otežan plasman i neorganiziran otkup • Otežani uvjeti proizvodnje u

• Mali broj poljoprivrednih tvrtki brdsko-planinskim prostorima

• Gubitak tradicije u stočarstvu • Zastarjeli propis o nasljednom pravu

• Kratak rok proizvodnje zbog klimatskih • Nepovoljni klimatski uvjeti

uvjeta

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

Iako poljoprivreda zauzima mali udio u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti Gorskog

kotara, razvijen je uzgoj tradicionalnih kultura. Međutim, troškovi proizvodnje su relativno

veliki zbog slabe tehnološke opreme, usitnjenosti posjeda, neorganiziranosti otkupa i

otežanog plasmana proizvoda na tržište. Mali je broj gospodarstava koja se bave

poljoprivredom, a stočarska tradicija gotovo je izumrla. To je dovelo do zapuštanja

poljoprivrednih površina. Klimatski i geografski uvjeti dodatno otežavaju obavljanje te

djelatnosti. Međutim, veliki udio obradivih neobrađenih površina predstavlja veliki

74

poljoprivredni potencijal za razvoj ratarske i voćarske proizvodnje, a posebno ekološke

poljoprivrede.

Tablica 16.: SWOT analiza industrije Gorskog kotara

IND

US

TR

IJA

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Postojeći pogoni s izgrađenom • Eksploatacija i prerada drva (proizvodnja

energetskom i prometnom polufinalnih i finalnih proizvoda)

infrastrukturom • Korištenje znanja visokostručnih i

• Potencijali i kapaciteti drvne industrije kvalificiranih radnika

i šumarstva • Blizina većih potrošačkih centara

• Zalihe drvne mase • Ulazak RH u EU (otvaranje bescarinskih

• Šumarska tradicija tržišta, povećanje kvalitete proizvoda i

usluga)

SLABOSTI PRIJETNJE

• Nedostatak sekundarne prerada drva • Uvoz jeftinih proizvoda lošije kvalitete

• Zastarjeli dizajn

• Nedovoljna kvaliteta

• Visoka cijena proizvoda

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

Drvna industrija u Gorskom kotaru zauzima najvažnije mjesto u gospodarskom razvoju.

Zbog velike zalihe drvne mase i šumarske tradicije, ova je djelatnost temelj budućeg

gospodarskog razvoja goranskog kraja. Osnovne slabosti drvne industrije su nedostatak

sekundarne prerade drva, zastarijeli dizajn, nedovoljna kvaliteta, te relativno visoka cijena

proizvoda. Svemu tome nimalo ne pridonosi uvoz jeftinijih inozemnih proizvoda često lošije

kvalitete. No, dobra je strana što industrija ima još mnogo prostora za razvoj. Prvenstveno u

vidu razvoja proizvodnje finalnih proizvoda i korištenja znanja stručnih i kvalificiranih

kadrova. Blizina tržišta također je važna mogućnost razvoja, a ulazak Republike Hrvatske u

Europsku uniju otvorit će veliko bescarinsko tržište.

75

Tablica 17.: SWOT analiza turizma i ugostiteljstva Gorskog kotara T

UR

IZA

M I

UG

OS

TIT

ELJ

ST

VO

SNAGE MOGUĆNOSTI

• Turistička tradicija Gorskog kotara • Dobra atrakcijska osnova i profitabilna

• Bogatstvo prirodne kulturne baštine turistička usluga

• Prostorna, klimatska, kulturno-povijesna • Razvoj kućne radinosti

i biološka raznolikost • Razvoj selektivnih oblika turizma

• Skijališta u Mrkoplju, Delnicama, • Razvoj tradicionalnih obrta

Begovom Razdolju i Tršću • Sve veća potražnja za eko, ruralnim

kulturnim, lovnim i aktivnim odmorom

koji GK može ponuditi

• Sve veće potrebe za izletničkim

turizmom i eno-gastronomijom

SLABOSTI PRIJETNJE

• Nedostatak osmišljene turističke ponude • Nedovoljna potražnja turističkih usluga

• Nedostatak kategoriziranih smještajnih • Nepoznanice u vezi s kriterijima

kapaciteta procjene kvalitete

• Slaba promidžba • Slabi partnerski odnosi strateški savezi

• Netipična gastro ponuda • Razvoj turizma bez educiranog kadra

• Nedostatak zabavnih sadržaja • Zakonska regulativa

• Nedostatak specijaliziranih trgovina • Konkurencija susjednih zemalja

• Masovnost

• Mešetarenje nekretninama i novom

gradnjom

• Gubitak identiteta

• Ekološka onečišćenost

Izvor: Plan razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, 2005. i Strateški plan održivog razvoja Gorskog

kotara 2010. – 2013., PINS, 2009. (obradila i prilagodila autorica)

Tijekom povijesti turizam nije zauzimao toliko značajno mjesto u gospodarstvu

goranskog kraja kao industrija ili šumarstvo, ali je zahvaljujući svojim izuzetnim prirodnim

ljepotama i bogatoj kulturnoj baštini stvorio prepoznatljivost i turističku tradiciju ovog

područja. Međutim, suvremeni turizam predstavlja mnogo više zahtjeva pred ponuđače, pa

je potrebno osmisliti zanimljivu i privlačnu turistički ponudu, osigurati smještajne kapacitete,

osmisliti dodatne zabavne sadržaje i sve popratiti jakom promidžbom. Da bi zaživjela ideja o

eko turizmu, potrebno je voditi računa o ekološki čistom okolišu, izbjeći masovnost turizma

76

koja bi mogla narušiti ekološku ravnotežu, te kontrolirati izgradnju i prodaju nekretnina. Sve

to, naravno, nije moguće bez kvalitetno obrazovanog ljudskog potencijala.

Analizom internih snaga i slabosti koje karakteriziraju mikroregiju Gorski kotar, te

mogućnosti i prijetnji koje dolaze iz njezine okoline, dolazi se do zaključka da je Gorski kotar

regija koja unatoč iznimnom depopulacijskom problemu ima velik broj prirodnih i društvenih

resursa koji adekvatnom kombinacijom imaju potencijal zaustaviti iseljavanje goranskog

stanovništva i potaknuti razvoj tog kraja. Na taj bi način Gorski kotar postao ne samo

zanimljiva turistička destinacija, već i poželjan životni prostor.

Industrijalizacija koja je tijekom 20. stoljeća uzrokovala otjecanje stanovništva iz

malih ruralnih sredina u velika urbana središta, danas ima obrnuti proces. Ljudi „bježe“ iz

velikih, prenapučenih gradova u prigradska naselja, koja su ekološki očuvanija i pružaju

mogućnost života po mjeri čovjeka u suglasju s prirodom.

U svrhu poticanja gospodarskog razvoja Gorskog kotara nužno je njegove prirodne

potencijale pretvoriti u konkurentske prednosti. Izoliranost goranske regije, koja na prvi

pogled čini najveći ograničavajući faktor razvoja ovog područja, zapravo je njegova

potencijalna konkurentska prednost. Upravo zbog toga što je industrijalizacija razvijala velike

gradove nauštrb ruralnih krajeva, regije poput Gorskog kotara ostale su ekološki očuvane.

Kao takva, goranska regija predstavlja idealno područje za razvoj ekološke poljoprivrede.

S druge strane, ona čini veliki turistički potencijal, u smislu razvoja ekoturizma,

izletničkog, sportskog, rekreacijskog, zdravstvenog, lječilišnog, wellness turizma (...), danas

osobito zanimljivih ljudima iz velikih gradskih središta.

Šuma je najveći prirodni resurs Gorskog kotara, a drvna industrija njegov osnovni

eksploatator. Budući da je drvna industrija relativno mali zagađivač okoliša, njezin razvoj ne

prijeti narušavanju prirodnog sklada. Stoga se ona vrlo dobro uklapa u viziju razvoja Gorskog

kotara kao eko-regije.

Ono što bi mlade obrazovane ljude zadržalo u Gorskom kotaru jest posao koji će im

omogućiti egzistenciju, u potrazi za kojim zapravo napuštaju ovu regiju. U svrhu otvaranja

novih radnih mjesta, nažalost, nije dovoljna samo lokalna inicijativa. Iako postoji financijska

pomoć, koja će ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju postati još izdašnija, malim

poduzetnicima je nužno zaleđe osigurano na nacionalnoj razini. Državna razvojna politika

mora poticati regionalni razvoj i biti u suglasju s njime. Da bi se mali poduzetnici na tržištu

77

izborili za svoj dio kolača, država ih mora svojim mjerama štititi i omogućiti im razvoj kroz

siguran otkup i plasman njihovih proizvoda na tržištu, te ih zaštititi od inozemne

konkurencije. Nažalost, dokle god Republika Hrvatska bude poticala uvoz lošije robe iz

inozemstva, domaći poduzetnici će vrlo teško izboriti svoj opstanak i uspjeh.

Nakon sagledavanja prirodnih i društvenih obilježja mikroregije Gorski kotar, analize

njezina trenutnog gospodarskog stanja i utvrđivanja snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji,

potrebno je utvrditi mogućnosti održivog razvoja Gorskog kotara te odrediti moguće

razvojne pravce.

78

5. MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA

Na temelju analize prirodnih i društvenih obilježja Gorskog kotara te spoznajom o

trenutnom stanju i trendovima goranskog gospodarstva, moguće je utvrditi poželjne pravce

kretnja u cilju rješavanja osnovnih problema depopulacije i stagnacije gospodarskog razvoja.

U tom smislu izuzetno je važna lokalna razvojna inicijativa, koja uz pomoć dodatnih izvora

financiranja može dati najveći doprinos rješavanju navedenih problema.

5. 1. MJERE ZA POSTIZANJE ODRŽIVOG RAZVOJA

Opći cilj razvoja Gorskog kotara je smanjenje depopulacije, a proizašao je iz glavnog

problema koji se ističe kao glavna prijetnja opstanku Gorskog kotara, stoga je njegovo

djelomično ili potpuno rješavanje jedina šansa za daljnji održivi razvoj ovog kraja. Smanjenje

depopulacije moguće je rješavanjem svih oblika gospodarskih, infrastrukturnih i socijalnih

nedostataka. Ljudi koji žive u Gorskom kotaru moraju osjećati blagostanje i zadovoljstvo da

bi ovdje i ostali, a potrebno je osigurati im jednake mogućnosti osobnog i poslovnog razvoja,

koje danas traže u drugim većim urbanim sredinama. Potrebni su instrumenti državne i

regionalne politike radi poticanja razvoja brdsko-planinskih područja i stvaranja uvjeta za

o(p)stanak ljudi na tim područjima.

U lokalnom planu razvoja Gorskog kotara, uz osnovni cilj ističu se i dva posebna cilja,

koji izravno utječu na opći cilj:76

1) smanjenje iseljavanja u druga područja, stvaranjem novih radnih mjesta i usluga za

bolju kvalitetu života;

2) smanjenje izoliranosti mikroregije osuvremenjivanjem postojećih poduzeća,

prihvaćanjem inovacija i stvaranjem novih poduzeća.

Stvaranje mogućnosti zapošljavanja u Gorskom kotaru, prvenstveno poticanjem

malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva putem raznih kreditnih linija ili bespovratnih

sredstava, pridonijet će zaustavljanju iseljavanja u veće urbane centre koji nude daleko veće

mogućnosti osiguravanja socijalnog opstanka. Nadalje, treba imati u vidu stvaranje usluga za

76

Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, op. cit., p. 57.

79

bolju kvalitetu života. Razni edukativni, kulturni i sportski programi potaknut će uključivanje

lokalnog stanovništva u te programe i time potaknuti zajedništvo i osjećaj pripadnosti kraju.

Treba naglasiti potrebu za razvijanjem tradicionalnih vještina i načina života kako bi

se oživio i sačuvao vlastiti identitet. Smanjenje izoliranosti mikroregije moguće je postići

stvaranjem novih poduzetničkih subjekata ili novim proizvodima i uslugama postojećih

poduzeća. Stvaranje kvalitetnog, prepoznatljivog i konkurentnog proizvoda može otvoriti

brojna nova tržišta i poslovnu suradnju s domaćim i inozemnim partnerima radi razmjene

roba i usluga, te njihov zajednički plasman na tržište. Kvalitetna sirovina, stručna radna snaga

i znanje mogu zainteresirati brojne ulagače, pa time Gorski kotar još više prometno i

ekonomski otvoriti prema drugim dijelovima Hrvatske ili inozemstvu. Specifični ciljevi su

realni, te su u funkciji ostvarenja općeg cilja.

Specifične ciljeve razvoja Gorskog kotara moguće je objediniti u četiri temeljna

razvojna pravca koji se odnose na prilagodbu poduzetničke klime, međusobno ispreplitanje

razvoja turizma i poljoprivrede, unapređenje šumarstva i drvne industrije te razvoj ljudskih

potencijala.

A. Poboljšanje i prilagodba poduzetničke klime uvijetima specifičnim za područje

Gorskog kotara

Gorski kotar kao regija ima brojne specifičnosti u prirodnim, geografskim, klimatskim,

društvenim i drugim karakteristikama koje određuju njegov razvoj u gospodarskom smislu.

Kako bi se u Gorskom kotaru stvorila pozitivna poduzetnička i poslovna klima potrebno je

poduzeti određene mjere i aktivnosti:77

§ Izdvojiti Gorski kotar i pozicionirati ga kao specifično područje Primorsko-goranske

županije i Republike Hrvatske, učiniti ga prepoznatljivim, odnosno podrediti

programe i poticaje tim specifičnim karakteristikama koje se pojavljuju kao njegove

komparativne prednosti.

§ Uspostaviti mehanizme podrške i poticaja poduzetnicima Gorskog kotara kroz

edukaciju poduzetnika, međusobno povezivanje i umrežavanje poduzetničkih

institucija, izradu informativnih materijala (o natječajima, novim tehnologijama,

poticajima, kreditnim sredstvima i sl.), formiranje poduzetničkih zona i inkubatora, a

77

Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., op. cit., p. 47-48

80

sve s ciljem što lakšeg i kvalitetnijeg pristupa informacijama, njihovog prikupljanja i

korištenja.

§ Analizom tržišta utvrditi dominantne gospodarske grane, odnosno nositelje

gospodarskog razvoja Gorskog kotara te marketinške aktivnosti usmjeriti na njih.

Lobirati i promicati iste na domaćem i stranom tržištu pojavljivanjem na sajmovima u

zemlji i inozemstvu kao i organiziranjem vlastitih sajmova na području mikroregije

Gorski kotar.

§ Informiranje poduzetnika o interesima, potrebama i prioritetima lokalnih samouprava

te njihovom sustavu i načinu rada za poduzetnike je važan čimbenik u postavljanju

budućih strateških i operativnih ciljeva. S druge strane, praćenje poslovanja lokalnih i

regionalnih poduzeća od strane jedinica lokalne samouprave te organiziranje susreta

s njima preduvjet su za međusobno usklađivanje potreba, kao i izradu zajedničkih

projekata. Jedinice regionalne i lokalne samouprave raznim mjerama i poticajima

mogu u velikoj mjeri pridonijeti stvaranju pozitivne poslovne klime.

§ Unaprjeđivanje postojeće tehnike i tehnologije kod poduzeća te uvođenje nove

posredstvom raznih državnih, regionalnih i lokalnih poticaja, informiranjem kroz

sudjelovanja na specijaliziranim sajmovima, udruživanjem u klastere (posebno drvni

sektorski klaster), zadruge, strukovna udruženja te uključivanje u europsku mrežu

malih i srednjih poduzetnika.

B. Razvoj turizma i usmjeravanje razvoja poljoprivrede i tradicionalnih zanata na

način da doprinose razvoju turizma

Prirodne ljepote kojima obiluje Gorski kotar, čist i svjež zrak, kulturna baština i tradicija

izvrsne su predispozicije za razvoj turizma u Gorskom kotaru. Kako bi se turizam razvio u

jednu od značajnijih djelatnosti na tom području potrebno je učiniti ga prepoznatljivim u

Republici Hrvatskoj i izvan njenih granica. Aktivnosti i mjere koje će to omogućiti:78

§ Razviti poljoprivrednu proizvodnju u skladu s turističkim potrebama Gorskog kotara.

Izradom prijedloga i mjera korištenja sredstava iz poljoprivrednih programa te

definiranjem poljoprivrednih kultura i proizvoda za dodjelu poticajnih sredstava,

modernizirati i unaprijediti proizvodnju specifičnih lokalnih proizvoda. Orjentirati se

78

Ibidem, p. 49-50

81

na proizvodnju zdrave hrane kojom će se opskrbljivati lokalni ugostitelji, ali i koju će

turisti moći konzumirati na seoskim imanjima prilikom njihova obilaska i boravljenja

na njima. Ulagati u edukaciju proizvođača i prerađivača, a naročito u motivaciju

nezaposlenih za bavljenje tradicionalnim i deficitarnim zanimanjima.

§ Ulaganjem u sportsku infrastrukturu proširiti ponudu sportskih programa i sadržaja.

Aktivni sportsko-rekreacijski turizam postaje sve popularniji.

§ Povećati broj i kvalitetu smještajnih kapaciteta. Jedinice lokalne samouprave u

suradnji s Primorsko-goranskom županijom tebaju organizirati programe i poticaje

izgradnje i dogradnje smještajnih kapaciteta.

§ Gorski kotar obiluje čistim rijekama i jezerima punim riba, kao i šumama bogatim

divljači, stoga lov i ribolov predstavljaju perspektivnu granu turizma. Osnivanje

turističke lovne agencije i povezivanje s turističkim agencijama izvan Gorskog kotara

osiguralo bi veći broj posjetitelja, a organiziranje sportskih i rekreativnih

manifestacija vezanih uz lov i ribolov, obogatilo bi turističku ponudu.

§ Osmisliti i uvrstiti na jelovnike tradicionalna domaća jela i pića, a ugostitelje

organizirati i educirati kako bi isto što kvalitetnije prezentirali.

§ Razvoj turističke infrastrukture Gorskog kotara. Formiranjem Turističke zajednice

Gorskog kotara, te izradom jedinstvene turističke ponude i baze podataka svih

turističkih destinacija Gorskog kotara, kao i umrežavanjem info punktova, turistima

osigurati bolju informiranost. Urediti šetnice, planinske staze, izletišta, skijališta i

kupališta i pridodati im zanimljive popratne sadržaje.

C. Unaprjeđenje šumarstva i drvne industrije kao nositelja gospodarskog razvoja

Gorskog kotara

Šuma je oduvijek bila temelj gospodarskog razvoja Gorskog kotara, a njeno je

eksploatiranje kroz povijest osiguravalo egzistenciju mnogim generacijama Gorana. I danas

je šuma od velikog značaja za Gorski kotar i njegove stanovnike, no pretjerano iskorištavanje

drvne sirovine u prošlosti, znatno je smanjilo njen kapacitet. Još uvijek je primarni oblik

privređivanja od šume rušenje i obrada drvne mase, no sekundarne djelatnosti u šumarstvu

kao što su turizam i ugostiteljstvo i uzgoj šume sve više dolaze do izražaja. Upravo turizam

temeljen na prirodnim ljepotama i karakteristikama Gorskog kotara i goranskih šuma

82

predstavlja jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana u budućnosti. Hrvatske šume već

su započele s reorganizacijom u tom pravcu, no da bi šumarstvo ostalo jedan od nositelja

lokalnog razvoja potrebno je:79

§ Provesti decentralizaciju poduzeća Hrvatske šume, odnosno razinu odlučivanja

spustiti na niže organizacijske jedinice kao što su podružnice i šumarije. Manjim

jedinicama dati više slobode u poslovnom odlučivanju, a prvenstveno u financijskom

smislu. Na taj način bi veća količina financijskih sredstava ostala u jedinicama lokalne

samouprave, što bi omogućilo da kroz ulaganja u sekundarne djelatnosti (turizam,

ugostiteljstvo, uzgoj šume) šumarstvo postane pokretač gospodarskog razvoja.

§ Provesti reorganizaciju u poslovanju Hrvatskih šuma s ciljem povećanja udjela

sekundarnih djelatnosti. Smanjenje broja zaposlenih na sječi šume, a povećanje na

poslovima vezanim uz turizam i ugostiteljstvo.

§ Edukacijom djelatnika i kooperanata povećati njihovu stručnost u obavljanju poslova,

a sve u svrhu što bolje iskoristivosti drvne mase te očuvanja prirodne ravnoteže.

§ Prirodne ljepote zaštititi i iskoristiti ih za razvoj turizma. Iako na području Gorskog

kotara postoje brojne lokacije proglašene zaštićenim područjem, postoji još mnogo

prirodnih ljepota i znamenitosti koje još nemaju taj status.

Uz šumarstvo vrlo usko je vezana drvna industrija. U prošlosti drvna industrija bila je

nositelj gospodarstva Gorskog kotara i zapošljavala je velik broj stanovništva. I danas

drvna industrija zauzima najvažnije mjesto u gospodarskoj strukturi djelatnosti, no s

daleko manjim kapacitetima i brojem zaposlenih. Proizvodnja se svela većinom na

obradu drvne sirovine i proizvodnju poluproizvoda. Iako je drvna industrija općenito

gledano u teškoj situaciji, određenim mjerama može ponovo postati nositelj razvoja ovog

područja:80

§ Proizvodnjom finalnog proizvoda proširili bi se kapaciteti poduzeća, zaposlio veći

broj djelatnika i proširilo tržište. Drvna sirovina bila bi u potpunosti iskorištena na

području Gorskog kotara, a bilo bi potrebno utrošiti manje te iste sirovine da bi se

ostvario jednak financijski rezultat.

79

Ibidem, p. 50-52 80

Ibidem.

83

§ Jaka drvna industrija veže uz sebe brojne kooperante iz drugih djelatnosti. Takva

poduzeća u suradnji s jedinicama lokalne samouprave kroz edukaciju, poticaje i

subvencije motiviraju lokalno stanovništvo na bavljenje deficitarnim zanimanjima

čime se smanjuje nezaposlenost, a poduzeća potiču da se prilagode njihovim

potrebama i uđu u poslovnu suradnju s njima. Na taj način drvna industrija

postaje pokretač i nositelj razvoja regije.

§ Udruživanje malih i srednjih drvoprerađivača u klastere. Takva je praksa već duže

vrijeme poznata u mnogim europskim zemljama i pokazala se vrlo uspješnom.

Unutarsektorskim udruživanjem mala i srednja poduzeća osiguravaju

komplementarnost poslovanja, a zajedničkim nastupom na domaćem i osobito na

inozemnom tržištu jačaju svoju poziciju.

D. Razvoj ljudskih potencijala s ciljem zaustavljanja depopulacije

Depopulacija je najveći problem koji potresa Gorski kotar, a nastao je kao posljedica

gospodarskih kretanja. Industrijalizacijom nakon Drugog svjetskog rata, najprije je

stanovništvo napustilo manja ruralna mjesta i selilo u veća, a danas, propadanjem industrije,

napušta Gorski kotar i seli u velike hrvatske gradove ili inozemstvo. Da bi se zaustavio i

obrnuo taj proces, te Gorski kotar učinio poželjnim životnim prostorom, potrebno je, uz

jačanje gospodarstva, raditi na razvoju ljudskih potencijala:81

§ Edukacijom stanovništva o samozapošljavanju i dopunskim izvorima prihoda, te

poticajima poslodavcima za otvaranje novih radnih mjesta od strane jedinica

lokalne samouprave i središnje razine vlasti, pridonijeti razvoju poduzetništva,

stvoriti pozitivnu poslovnu klimu i potaknuti zapošljavanje.

§ Rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji, ustupanjem ili prodajom

zemljišta po povoljnim cijenama.

§ Unaprjeđenjem školskog sustava, osigurati budućim naraštajima kvalitetnu

naobrazbu, koja će im omogućiti da lakše nađu posao na području Gorskog

kotara. Stipendijama od strane jedinica lokalne samouprave i lokalnih poduzeća,

motivirati mlade na stjecanje znanja za zanimanja koja su potrebna na području

81

Ibidem, p. 54

84

Gorskog kotara, čime će se dobiti stručan kadar, koji će u budućnosti unaprijediti

gospodarstvo regije.

§ Unaprijediti kvalitetu društvenog života osmišljavanjem, organiziranjem i

umrežavanjem kulturnih i zabavnih programa i događaja na razini Gorskog

kotara. Povezivati lokalno stanovništvo folklornim, glazbenim, sportskim i

rekreativnim aktivnostima, a na razini regije svegoranskim skupovima.

Otvaranjem i usklađivanjem rada jaslica i dječjih vrtića, te organiziranjem brojnih

sportskih, kulturnih i društvenih aktivnosti, mladim roditeljima i njihovoj djeci

omogućiti kvalitetniji i ispunjeniji život.

Analizom prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa Gorskog kotara zaključeno je

da su šumarstvo, drvna industrija, turizam i poljoprivreda vitalne djelatnosti za opstojnost

ove mikroregije. U skladu s time, sve raspoložive potencijale nužno je usmjeriti u pravcu

razvoja navedenih djelatnosti. Isto tako, izuzetno je važno sve snage usmjeriti na razvoj

ljudskih potencijala Gorskog kotara u smislu cjeloživotnog obrazovanja stanovništva i

osiguranja kvalitenijih životnih uvjeta putem mreže društvenih djelatnosti.

5. 2. MOGUĆI IZVORI FINANCIRANJA RAZVOJNIH PROJEKATA

Izvori financiranja razvojnih projekata iz proračuna gradova i općina Gorskog kotara

su opći prihodi i primici, prihodi posebne namjene, pomoći, prihodi od nefinacijske imovine i

naknade štete s osnova osiguranja te namjenski primici od zaduživanja. Osim vlastitih

proračunskih sredstava jedinica lokalna samouprave, koja su skromna u odnosu na zahtjeve

potencijalnih razvojnih projekata, potrebno je razmotriti i druge moguće izvore financiranja

osobito izvor koje nudi Europska unija (EU).82

Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) predstavlja referentni dokument za

programiranje sredstava na nacionalnoj razini iz Kohezijskog i strukturnih fondova EU. Ovaj

dokument definira prioritete koji će se zajednički financirati sredstvima EU i nacionalnim

sredstvima, a temeljeno na sveobuhvatnim ciljevima i smjernicama EU i Republike Hrvatske.

82

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2012.-2013.-2020., Grad Vrbovsko -Regionalna razvojna

agencija Porin d.o.o. Rijeka, Vrbovsko, 2012., p. 63

85

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije zadužen je

za pripremu NSRO-a i koordiniranje svih aktivnosti vezanih uz programiranje. Vijeće EU

putem Strukturnog i Kohezijskog fonda planira ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju

odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. 83

Strukturni fond se sastoji od Europskog socijalnog fonda (ESF) koji je glavni

financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva pri zapošljavanju, i

Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) koji služi smanjivanju razlika u razvoju

pojedinih zemljopisnih područja ili određenih socijalnih grupa.

Kohezijski fond financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna

infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže.

Republika Hrvatska korisnica je IPA programa (Instrument for Pre-Accession

assistance), Instrumenta pretpristupne pomoći i to od 2007. godine do trenutka stupanja u

članstvo Europske unije 2013. godine. Financijska vrijednost IPA-e za sedmogodišnje

razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura (ukupno sve zemlje), a program se sastoji se od pet

komponenti: pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranična suradnja, regionalni

razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Osnovni ciljevi IPA programa su pomoć

državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom

usklađivanju i provedbi pravne stečevine Europske unije te priprema za korištenje

Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.84

Iz nacionalnih izvora financiranja mogu se ostvariti sredstava za turističke projekte,

zaštitu okoliša, poduzetničke projekte, energetiku, poljoprivredu i drugih iz nadležnih

resornih ministarstava i njihovih agencija i/ili fondova. Jednako tako, mogu se ostvariti i

sredstva iz drugih izvora kao što je: domaći izvori financiranja (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, Fond za energetiku, BICRO, HEP ESCO, Operativni program razvoja

malog i srednjeg poduzetništva), županijski proračun, kreditne linije, leasing, municipalne

obveznice, javno privatno partnerstvo – JPP, zajednička ulaganja. 85

83

Ibidem, p. 65-67 84

Kandžija, V., Cvečić, I.: Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,

2010., p.1085 85

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2012.-2013.-2020., op. cit., p. 71

86

5. 3. LOKALNA RAZVOJNA INICIJATIVA

LEADER program (Links between actions for the development of the rural economy)

predstavlja inicijativu Europske Unije za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim

zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora (Lokalne akcijske grupe –

LAG). Kronološki i metedološki LEADER je prošao kroz tri faze. LEADER I je pokrenuo novi

pristup razvoju, LEADER II je uopćio taj pristup, a LEADER+ nastoji osmisliti nove metode na

temelju pilot - strategija i pronalaženjem zajedničkih tema. Hrvatskoj će ovaj program biti

dostupan tek ulaskom u punopravno članstvo Europske unije.86

Za uvođenje i provedbu LEADER programa u Hrvatskoj zaduženo je Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U okvirima Republike Hrvatske kao zemlje pred-

pristupnice Europske unije, LEADER je uklopljen u IPARD program u sklopu IPA programa.

Provedba LEADER programa temelji se na preciznom usklađivanju aktivnosti kako bi

one odgovarale stvarnim potrebama specifičnog područja i njezinoj lokalnoj konkurentnoj

prednosti. U svrhu donošenja odluka i selekcioniranja prioriteta koje bi trebalo provesti u

tom području koristi se bottom-up pristup u kojem sudjeluju lokalni čimbenici koji se

fokusiraju na jačanje kapaciteta, podizanju svijesti lokalnog stanovništva, edukaciji,

sudjelovanju različitih interesnih grupa. Lokalne akcijske grupe (LAG) imaju zadatak

identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, te donositi odluke vezane za

alokaciju svojih financijskih izvora i njihovo upravljanje. 87

Stvaranjem LAG – a i njihova fleksibilnost u donošenju odluka o aktivnostima koje one

žele poduprijeti, potaknuta je inovativnost te uvođenje novog proizvoda, procesa,

organizacije ili tržišta. Integrirani razvoj očituje se kroz povezivanje akcija i projekata u

lokalnom akcijskom planu, te različitih ekonomskih, društvenih, kulturnih i prirodnih

čimbenika i sektora.

Pri tome dolazi do institucionalnog umrežavanja i stvaranja nacionalne, regionalne i

lokalne mreže što uključuje razmjenu dostignuća, iskustava između LEADER grupa, ruralnih

područja, vlasti i organizacija uključenih direkno ili indirektno u ruralni razvoj unutar EU.

Suradnja ide dalje od samog umrežavanja. Internacionalna suradnja zasnovana je na

86

Debelić, B., Štifanić, I.: LEADER Program: Europskom praksom do vlastitih prilika, Pbiro, Rijeka, 2009., p. 9 87

Ibidem, p. 10-12

87

zajedničkom projektu s drugom LEADER grupom, a međudržavna suradnja s grupom koja ima

sličan pristup u drugoj regiji, državi članici ili čak u nekoj trećoj zemlji.

Najčešći oblik financijske podrške u okviru LEADER-a su bespovratne financijske

potpore - javna sredstva namijenjena nekom projektu od pojedinačnog ili zajedničkog

interesa. Takve financijske potpore rezultat su povezivanja sredstava iz europskih i

nacionalnih javnih fondova, te u različitim iznosima pokrivaju troškove projekta, ovisno o

tipu projekta i o području gdje se projekt provodi. Preostali dio troškova projekta voditelj

projekta osigurava iz nekih drugih sredstava. 88

Za što bolji stupanj iskorištenosti spomenutih fondova i LEADER programa nužno je

što više involvirati regionalne institucije, koje mogu izvući velike koristi za svoje sredine. Cilj

Hrvatske je pripremiti se za Strukturne fondove najbolje što je moguće jer će se ulaskom

Hrvatske u EU u tim fondovima otvoriti značajna financijska sredstva.

LAG Gorski kotar osnovan je 2008. godine, kao prva lokalna akcijska grupa u

Republici Hrvatskoj. Ima 23 člana iz svih jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara te iz

svih sektora društva. Poslovni sektor predstavljaju poduzetnici s područja Gorskog kotara,

dok članovi udruga predstavljaju civilni sektor.89

Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o. Skrad bavi se istraživanjem i razvojem u

gospodrastvu s ciljem stvaranja što većeg broja poduzetnika s dobrim programima, kojima će

se omogućiti najprije opstanak, a potom nesmetan razvoj. PINS je regionalni poduzetnički

inkubator za cijeli Gorski kotar, a njegovi osnivači su Općina Skrad i Primorsko-goranska

županija. Zadaća PINS-a je pretvaranje poduzetničkih ideja u poduzetničke projekte čiji

nositelji su osobe koje žele bilo koju vrstu vlastitog poslovanja (obrt, trgovačko društvo).

Korisnici usluga PINS-a su poduzetnici i oni koji to žele postati, jedinice lokalne samouprave,

škole, udruge, te svi oni kojima je cilj razvitak Gorskog kotara.90

LAG Gorski kotar i Lokalna razvojna agencija PINS nositelji su inicijative regionalnog

razvoja na području Gorskog kotara. Zajedničkim snagama sudjelovali su u izradi Opće

88

Ibidem. 89

www.lag-gorskikotar.hr (15.01.2013.) 90

www.pins-skrad.hr (13.02.2013.)

88

analize stanja za područje Gorskog kotara 2009., temeljem čega je izrađen Strateški plan

održivog razvoja Gorskog kotara 2010. - 2013. U cilju provedbe razvojne strategije na

različite načine nastoje informirati lokalno stanovništvo o mogućim razvojnim pravcima,

organizirajući okrugle stolove i prezentacije u suradnji sa sličnim grupama i udruženjima iz

razvijenijih susjednih zemalja (npr. Italije, Slovenije,...).

Na području Primorsko-goranske županije djeluje i Regionalna razvojna agencija

PORIN d.o.o. Rijeka, koja samostalno i u suradnji sa ostalim poduzetničkim institucijama

(razvojnim agencijama, poduzetničkim centrima i inkubatorima, tehnološko inovacijskim

centrima i parkovima), jedinicama lokalne samouprave, županijama, ministarstvima, raznim

udrugama i dr. izrađuje i provodi razne projektne aktivnosti koje se odnose na: poticanje

razvoja poduzetništva, obrazovanja za poduzetništvo, umrežavanje poduzetnika, te razna

istraživanja i izrade analiza. Osnovana je 1996. odine kao potporna institucija za razvoj malog

i srednjeg poduzetništva, a od 2004. godine razvija se kao razvojna agencija. Predstavlja

objedinjene aktivnosti za cjelokupan regionalni razvoj na području Primorsko-goranske

županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu potporu u pokretanju i

daljnjem razvitku Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim subjektima.91

U skladu s razvojnom strategijom Europske unije, na lokalnoj razini Gorskog kotara

formirana je razvojna inicijativa za izradu strateških planova lokalnog razvoja. Ti su planovi

osnova za ishodovanje financijskih sredstava iz razvojnih fondova Europske unije. Ulaskom

Republike Hrvatske u Europsku uniju, tijekom 2013. godine, lokalni razvojni planovi postat će

korak bliže ka ostvarenju svojih ciljeva, budući da će financijska sredstva iz europskih

fondova, namijenjena regionalnom i ruralnom razvoju, biti vrlo lako dostupna. Gospodarska,

socijalana i teritorijalna kohezija među regijama izuzetno je važna za Europsku uniju, što

potvrđuje činjenica da najveći dio svojih proračunskih sredstava izdvaja upravo za razvojnu

politiku.

91

www.porin.hr (14.02.2013.)

89

6. ZAKLJUČAK

Gorski kotar, kao brdsko-palninska mikroregija Republike Hrvatske, često je nazivan

„zelenim srcem“ Hrvatske, zbog šuma koje prekrivaju više od 80% njegova teritorija. Osim

šumskog bogatstva, Gorski kotar karakteriziraju i brojni vodeni resursi, a zbog svoje klime i

geomorfoloških osobina, ovo područje obiluje brojnim biljnim i životinjskim vrstama.

Njegovo intenzivnije naseljavanje i gospodarski razvoj počinje u 18. i 19. stoljeću

izgradnjom važnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca koji su povezali unutrašnjost

europskog kontinenta s mediteranskim zemljama i pomorskim prometnim pravcima.

Broj stanovnika Gorskog kotara početkom 20. stoljeća kretao se oko 45.000. Iako su

dva svjetska rata, vođena na ovom teritoriju, odnijela brojne ljudske žrtve, sve do 50-ih

godina prošlog stoljeća goransko stanovništvo odolijevalo je društveno-gospodarskim i

povijesno-političkim utjecajima. Međutim, intenzivni industrijski razvoj i trend deruralizacije

zadaje Gorskom kotaru najveći udarac. Od tada pa sve do danas, broj goranskog stanovništva

se prepolovio. Negativan trend depopulacije najveći je problem s kojim se suočava goranska

mikroregija. Mala gustoća naseljenosti, nepovoljna dobna struktura, niska razina

obrazovanosti stanovništva, negativan prirodni prirast i nepovoljan migracijski saldo,

karakteristike su goranskog stanovništva. Negativan trend visoke razine nezaposlenosti, koji

vlada u cijeloj Republici Hrvatskoj, se posebice oslikava na području Gorskog kotara.

Odlazak mlade stručne radne snage u bliska urbana središta, Rijeku i Zagreb,

predstavlja veliki problem za čitavo gospodarstvo ovog kraja. Kako bi se donekle ublažili

trendovi odlaska mladih visokoobrazovanih kadrova potrebno je uz obična radna mjesta,

kreirati radna mjesta u istraživačim i razvojnim centrima.

Šumarstvo i ekstenzivna poljoprivreda, posebno stočarstvo, od iskona su predstavljali

osnovne gospodarske djelatnosti goranskog stanovništva. Razvojem industrijske proizvodnje,

drvna industrija je u Gorskom kotaru preuzela primat i postala nositeljem razvoja toga

područja, zapošljavajući glavninu goranskog stanovništva. Njezinim razvojem nastupa proces

deagrarizacije, tijekom kojeg stanovništvo napušta poljoprivrednu proizvodnju.

Gospodarstvo Gorskog kotara prošlo je kroz burno razdoblje od 1990. godine od kada

Republika Hrvatska prelazi sa socijalističkog na tržišno gospodarstvo. Propale su veće drvno

prerađivačke industrije koje su zapošljavale veliki broj radnika, i poljoprivredne zadruge koje

90

su olakšavale poljoprivrednicima rad i opstanak. Kao posljedica ostao je veliki broj

nezaposlenih i nedovoljno educiranih da se prilagode novim potrebama za radnom snagom

na tržištu rada.

Iako Gorski kotar raspolaže s veoma kvalitetnim sirovinama, industrijska prerada drva

i dalje stagnira. Jedan od uzroka stagnacije svakako je i nedostatak educiranog kadra. Drvnu

industriju potrebno je tehnološki usavršiti i restrukturirati, te dati poseban naglasak na razvoj

ljudskih potencijala.

Poljoprivredna proizvodnja je vrlo otežana zbog usitnjenosti parcela. Ostali razlozi

nerazvijenosti poljoprivrede su i nesklonost prema udruživanju u zadruge i

nezainteresiranost mladog stanovništva za bavljenje ovim vidom gospodarstva.

Područje Gorskog kotara ima jako dobre preduvjete za razvoj turizma. Potrebne su

velike investicije u turističku infrastrukturu kako bi se dosegle vodeće destinacije u

kontinentalnom turizmu. Primjenom i provedbom strategije razvoja turizma, od sporedne ili

usputne djelatnosti turizam bi mogao postati značajan čimbenik u dugoročnom razvoju

područja kao najznačajnija gospodarska grana. Pozornost treba biti usmjerena prema

usklađivanju potreba i mogućnosti u turizmu s održivim razvojem područja.

Društvena infrastruktura na goranskom području je relativno dobro razvijena, ali je

još uvijek veliki broj stanovnika tog područja pasivan glede društvenih zbivanja. Razvijenost

civilnog društva i društvenog kapitala mjeri se brojem aktivnih udruga, kojih na području

Gorskog kotara ima dvije stotine i šesnaest, i promjenama koje one donose. Stanovništvo se

treba dodatno samo organizirati i obogatiti svoj društveni život.

Analiza stanja prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa pokazuje da Gorski kotar

ima veliki broj neiskorištenih potencijala. Prirodna i kulturna baština, šumski i vodni resursi,

očuvan okoliš, klima pogodna za uzgoj voćarskih i ratarskih kultura te uzgoj goveda, ovaca i

konja, tradicija u preradi drva, svježi zrak i mir potrebni za odmor od užurbanog načina života

- sve su to resursi koje je potrebno uposliti na pravi način kako bi oživili uspavano goransko

gospodarstvo, zadržali stanovništvo u tom kraju, pa i privukli novo.

U prvom redu nužno je poboljšati i prilagoditi poduzetničku klimu uvjetima

specifičnim za područje Gorskog kotara, putem mehanizama podrške i poticaja

poduzetnicima, njihovoim educiranjem i međusobnim umrežavanjem.

U pogledu razvoja turizma Gorskog kotara potrebno je usmjeravanje razvoja

poljoprivrede i tradicionalnih zanata na način da pridonose turizmu. Njihova

91

komplementarnost nužna je za razvoj eko-turizma koji u Gorskom kotaru ima najveću

perspektivu s obzirom na prirodna i kulturna bogatstva te ekološku očuvanost okoliša.

Šumarstvo i drvna industrija desetljećima su nositelji gospodarskog razvoja goranske

mikroregije, a s obzirom da je šuma najveći resurs Gorskog kotara, nužno je unaprijediti ove

djelatnosti. U pogledu šumarstva najvažniji korak je provođenje decentralizacije odlučivanja

u Hrvatskim šumama, kako bi financijska sredstva ostala u nižim organizacijskim jedinicama i

tako omogućila ravnomjerniji razvoj lokalnog šumarstva. Najvažniji korak u razvoju drvne

industrije je finalizacija proizvoda koja je posljednjih godina gotovo potpuno zanemarena, te

klasterizacija, odnosno udruživanje malih i srednjih poduzeća u drvne klastere kako bi se

multiplicirala njihova snaga u nastupu na domaćem i inozemnom tržištu.

Za sve navedene intervencije u gospodarstvu nužan je obrazovan ljudski kadar.

Ulaganjem u cjeloživotno obrazovanje i osiguravanje kvalitetnijeg životnog standarda kroz

mrežu društvene djelatnosti i aktivnosti potrebno je potaknuti osobito mlade ljude na

ostanak u ovom kraju.

Posljednjih godina, po uzoru na slične regije europskih zemalja, lokalno stanovništvo

se organizira i preuzima inicijativu u pokretanju gospodarskog razvoja Gorskog kotara.

Izradom razvojnih planova, suradnjom s raznim domaćim i inozemnim instiucijama te

informiranjem stanovništva nastoji se potaknuti osnivanje malih poduzeća i obiteljskih

gospodarstava u cilju pokretanja gospodarskog razvoja. Međutim, da bi lokalna inicijativa

urodila plodom, nužna je prateća razvojna politika na nacionalnoj razini. U cilju pokretanja

regionalnog razvoja, Vlada Republike Hrvatske nužno treba donijeti dugorčni plan razvoja.

Tek kada se utvrdi željeni smjer razvoja čitavog hrvatskog gospodarstva, bit će moguće

donijeti sustavne mjere za poticanje razvoja i zaštitu malih poduzetnika, strateških

gospodarskih sektora ili ugroženih regija, poput hrvatskih otoka ili Gorskog kotara.

92

LITERATURA

1. Crkvenčić, I. et al.: Geografija SR Hrvatske, Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu,

Školska knjiga, Zagreb, 1974.

2. Crnković, J.: Strategija razvoja šumarstva Gorskog kotara, Ekonomski fakultet Rijeka –

Znanstveno-istraživački centar, Rijeka, 1996.

3. Črnjar, M.: Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2002.

4. Debelić, B., Štifanić, I.: LEADER Program: Europskom praksom do vlastitih prilika, Pbiro,

Rijeka, 2009.

5. Družić, I. et al.: Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Politička kultura, Zagreb, 2003.

6. Fičor, M.: Gospodarski profil gradova i općina Gorskog kotara: 1995.-2008., Hrvatska

gospodarska komora – Županijska komora Rijeka, Rijeka, 2009.

7. Kandžija, V., Cvečić, I.: Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta

u Rijeci, Rijeka, 2010.

8. Karaman Aksentijević, N.: Regionalizacija i upravljanje regionalnim razvojem, Zbornik

radova EFRI, Rijeka, 1993.

9. Magaš, D.: Razvoj hrvatskog turizma: koncepcija dugoročnog razvoja, Adamić, Rijeka,

2000.

10. Marković, M.: Gorski kotar: stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

11. Pavić, R.: Geografija gorske Hrvatske: prilozi analizi socijalno-geografske strukture

Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske submontane udoline, Biblioteka „Zavičaj“, Rijeka,

2012.

12. Pavić – Rogošić, L.: Zajedno za održivi razvoj ruralnih područja – priručnik za provedbu

pristupa LEADER u Hrvatskoj, Hrvatska mreža za ruralni razvoj, ODRAZ, Zagreb, 2010.

13. Pejnović, D.: Zapadna Hrvatska: socijalno-geografska preobrazba u drugoj polovini 20.

stoljeća, Prosvjeta, Zagreb, 2009.

14. Starčević, A. et al.: Mogućnosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine,

Ekonomski fakultet Rijeka - Znanstveno-istraživački centar, Rijeka, 1996.

15. Sundać, D. et al.: Kakav regionalni razvitak treba Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Rijeka,

Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001.

93

16. Tomić, A.: Mogućnosti i program korištenja voda Gorskog kotara, Ekonomski fakultet

Rijeka – Znanstveno-istraživački centar, Rijeka, 1995.

17. Žuvela, I. et al.: Osnove dugoročnog razvoja Primorsko-goranske županije 1995. - 2015.,

Ekonomski fakultet Rijeka - Znanstveno-istraživački centar, Rijeka, 1996.

18. Analiza stanja poduzetništva Gorskog kotara 2011.-2012., PINS, Skrad, 2011.

19. Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, PGŽ - Sveučilište u Rijeci,

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Rijeka, 2005.

20. Izmjene i dopune glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Fakultet

za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Sveučilište u Rijeci, Opatija, 2012.

21. Osnovna analiza stanja za područje Gorskog kotara 2009., PINS, Skrad, 2009.

22. Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, PGŽ, Županijski zavod za održivi razvoj i

prostorno planiranje, Rijeka, 2005.

23. Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2012.-2013.-2020., Grad Vrbovsko -

Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Rijeka, Vrbovsko, 2012.

24. Projekt ukupnog razvoja Općine Skrad 2006.-2011., Općina Skrad - Project Management

Consulting d.o.o. Rijeka, Skrad, 2006.

25. Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011. - 2013., PGŽ - Regionalna

razvojna agencija Porin d.o.o., Rijeka, 2011.

26. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., Ministarstvo

regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Zagreb, 2010.

27. Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010. - 2013., PINS – LAG Gorski kotar,

Skrad, 2009.

28. Zakon o brdsko-planinskim područjima, Narodne novine, 12/2002

29. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima, Narodne

novine, 32/2003

30. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima, Narodne

novine, 117/2003

31. Zakon o izmjeni Zakona o brdsko-planinskim područjima, Narodne novine, 42/2005

32. Zakon i izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim područjima, Narodne novine,

90/2005

33. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima, Narodne

novine, 80/2008

94

34. www.brodmoravice.hr

35. www.dzs.hr

36. www.gorskikotar.hr

37. www.hgk.hr

38. www.hok.hr

39. www.hpa.hr

40. www.hr-sume.hr

41. www.kvarner.hr

42. www.lag-gorskikotar.hr

43. www.pgz.hr

44. www.pins-skrad.hr

45. www.porin.hr

46. www.tz-cabar.hr

47. www.tz-delnice.hr

48. www.tz-fuzine.hr

49. www.tz-lokve.hr

50. www.tz-mrkopalj.hr

51. www.tz-ravnagora.hr

52. www.tz-skrad.hr

53. www.tz-vrbovsko.hr

95

Popis tablica

Tablica 1.: Broj stanovnika i gustoća naseljenosti u Gorskom kotaru po gradovima i općinama

2011. godine ............................................................................................................ 24

Tablica 2.: Broj stanovnika u gradovima i općinama Gorskog kotara prema popisu

stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine ................................................................ 25

Tablica 3.: Struktura zaposlenosti stanovništva Gorskog kotara po gospodarskim

djelatnostima 2011. godine ..................................................................................... 28

Tablica 4.: Struktura nezaposlenih osoba prema postignutom stupnju obrazovanja u

Gorskom kotaru, PGŽ i RH 2012. godine ................................................................ 30

Tablica 5.: Poljoprivredna kućanstva i korištena poljoprivredna zemljišta u Gorskom

kotaru 2003. godine. ................................................................................................ 35

Tablica 6.: Brojno stanje stočnog fonda na području Gorskog kotara po vrstama stoke

2009. godine ............................................................................................................ 39

Tablica 7.: Broj tvrtki, ukupni prihodi i rashodi, dobit i gubitak, uvoz i izvoz po djelatnostima u

Gorskom kotaru 2011. godine (NKD 2007) .............................................................. 46

Tablica 8.: Broj dolazaka i broj noćenja turista u Gorskom kotaru po jedinicama lokalne

samouprave 2011. godine ....................................................................................... 54

Tablica 9.: Smještajni kapaciteti u Gorskom kotaru 2011. godine .......................................... 55

Tablica 10.: SWOT analiza prirodnih osobitosti Gorskog kotara ............................................. 63

Tablica 11.: SWOT analiza infrastrukture Gorskog kotara ....................................................... 64

Tablica 12.: SWOT analiza stanovništva Gorskog kotara ........................................................ 65

Tablica 13.: SWOT analiza gospodarske klime Gorskog kotara ............................................... 66

Tablica 14.: SWOT analiza zaposlenosti Gorskog kotara .......................................................... 67

Tablica 15.: SWOT analiza poljoprivrede Gorskog kotara ........................................................ 68

Tablica 16.: SWOT analiza industrije Gorskog kotara .............................................................. 69

Tablica 17.: SWOT analiza turizma i ugostiteljstva Gorskog kotara ......................................... 70

Popis zemljovida

Zemljovid 1.: Administrativna podjela mikroregije Gorski kotar ............................................... 8

96

Popis fotografija

Fotografija 1.: Fužine krajem 19. stoljeća .................................................................................. 5

Fotografija 2.: Vodna bogatstva Gorskog kotara - Rijeka Kupa ............................................... 11

Fotografija 3.: Šumska bogatstva Gorskog kotara – Park-šuma Golubinjak ............................ 13

Fotografija 4.: Rnolist - endemska biljna vrsta Gorskog kotara ............................................... 14

Fotografija 5.: Ris - zaštićena životinjska vrsta Gorskog kotara ............................................... 15

Fotografija 6.: Prirodna baština Gorskog kotara - Nacionalni park Risnjak ............................. 17

Fotografija 7.: Kulturna baština Gorskog kotara - Dvorac u Staroj Sušici ................................ 18

Fotografija 8.: Goranska dionica autoceste Rijeka-Zagreb ...................................................... 20

Fotografija 9.: HE Zeleni vir (Skrad) .......................................................................................... 21

Fotografija 10.: Goranska drvna industrija – proizvodni pogon poduzeća Lokve d.o.o. ......... 44

Fotografija 11.: Goranski turistički potencijal – Lokvarsko jezero ...........................................52

Popis grafikona

Graf 1.: Kretranje broja stanovnika u Gorskom kotaru u razdoblju 1857. – 2011. godine ...... 23

Graf 2.: Demografska piramida stanovništva Gorskog kotara 2011. godine ........................... 26

Graf 3.: Udio stanovnika Gorskog kotara prema postignutom stupnju obrazovanja

2001. godine .............................................................................................................. 27

Graf 4.: Broj zaposlenih po gospodarskim djelatnostima u Gorskom kotaru 2001. i 2011.

godine ........................................................................................................................... 29

Graf 5.: Udio nezaposlenih osoba prema postignutom stupnju obrazovanja u Gorskom kotaru

2012. godine ................................................................................................................. 31

Graf 6.: Udio prerađivačke industrije i trgovine u ukupnim prihodima gospodarstva gradova i

općina Gorskog kotara, te Primorsko-goranske županije u 2011. godini .................... 48

Graf 7.: Udio broja obrtnika u jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara

2012. godine ................................................................................................................ 50

Graf 8.: Broj dolazaka i broj noćenja turista u Gorskom kotaru u razdoblju 1981. – 2011.

godine........................................................................................................................53

97

I Z J A V A

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAZVOJNE MOGUĆNOSTI GORSKOG

KOTARA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Nade Karaman Aksentijević, a pri

izradi rada pomogao mi je i doc. dr. sc. Zoran Ježić. U izradi rada primijenila sam

metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju

diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog

jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

_______________________

Željka Vidmar