sveučilište u splitu - fesb elearning · izvedbeni plan nastave diplomskog studija elektronika i...

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Elektronika i računalno inženjerstvo

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Elektronika i računalno inženjerstvo za 2011/12. ak. god. 1 / 5 1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar – Obvezni predmeti - 220

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FELH01 Algoritmi i strukture podataka 30+0+30 5

Dr. sc. Ivan Zoraja Trlin Goran, dipl. inž. (VS)

FEMJ02 Fizika i informacijske tehnologije 30+0+15 4

Dr. sc. Nikola Godinović Ivica Sorić, dipl. inž. Roko Pleština, dipl. inž.

FELH02 Teorija informacija i kodiranje 45+0+15 6

Dr. sc. Nikola Rožić Dr. sc. Joško Radić Petar Šolić, dipl. inž.

FELH38 Polja i valovi u elektronici 30+0+30 5 Dr. sc. Dragan Poljak

Damir Čavka, dipl. inž.

FELH04 Elektronička i virtuelna instrumentacija 30+0+30 5

Dr. sc. Ivo Mateljan Dr. sc. Marjan Sikora

Izborni predmet 30+0+30 5

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

I semestar – Izborni predmeti - 220


FELH21 Programiranje za Windows 30+0+30 5 Dr. sc. Maja Štula

Bernardin Ćenan,dipl.inž. (VS) * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


III. semestar – Obvezni predmeti - ELEKTRONIKA - 221


FELH12 Bežične komunikacije 45+0+15 5 Dr. sc. Antonio Šarolić Zlatko Živković, dipl. inž. Damir Senić, dipl. inž.

FELH13 Elektronički praktikum 15+0+45 5 Dr. sc. Ivan Marinović Duje Čoko, dipl. inž.

FELH14 Optoelektronika 30+0+30 5 Dr. sc. Slobodan M. Beroš Dr. sc. Joško Šoda

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5

Izborni predmet 2 30+0+30 5



III. semestar – Obvezni predmeti - RAČUNALNO INŽENJERSTVO - 222


FELH09 Programsko inženjerstvo 45+0+15 5 Dr. sc. Ivan Zoraja Marko Matijević, dipl.inž.(VS)

FELH10 Distribuirani informacijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zoraja

Trlin Goran, dipl.inž. (VS)

FELH11 Umjetna inteligencija 30+0+30 5 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Ljiljana Šerić Dr. sc. Toni Jakovčević

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5





III semestar – Izborni predmeti - 221 i 222


FELH16 Ugrađeni računalni sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac

FELH20 Projektiranje i korištenje računalnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Julije Ožegović

FELH37 Mikroelektronika 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zulim Dr. sc. Tihomir Betti.

FELH39 Digitalna obrada i analiza slike 30+0+30 5

Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Damir Krstinić Maja Braović, dipl. inž.

FELH17 Višeprocesorsko računanje 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Slapničar Dr. sc. Damir Krstinić

FELG17 Bioelektrični sustavi i oprema 30+0+30 5 Dr. sc. Mirjana Bonković

FELJ20 Multimedijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić Vanjski suradnik


II. semestar – Obvezni predmeti - 220


FELH05 Napredne arhitekture računala 30+0+30 5

Dr. sc. Sven Gotovac

FELH06 Jezici i prevoditelji 45+0+15 5 Dr. sc. Ivo Mateljan Dr. sc. Marjan Sikora

FELH07 Projektiranje digitalnih sustava 30+0+30 5

Dr. sc. Julije Ožegović Kristić Ante, dipl. inž. Vesna Pekić, dipl. inž.

FELH08 Sustavi za digitalnu obradu signala 30+0+30 5

Dr. sc. Julije Ožegović Kristić Ante, dipl. inž. Vesna Pekić, dipl. inž.

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5 Izborni predmet 2 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


II. semestar – Izborni predmeti - 220


FELH34 Primjena računala u vođenju procesa 30+0+30 5

Dr. sc. Slobodan M. Beroš Dr. sc. Joško Šoda

FELH35 Sunčane ćelije 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zulim Dr. sc. Tihomir Betti

FELJ09 Bežične komunikacijske mreže 30+0+30 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Maja Stella Dr. sc. Josip Lorincz

FELG14 Operacijska istraživanja 30+0+30 5 Dr. sc. Jadranka Marasović Tamara Mijan, dipl. inž. (VS)

FELJ32 Trodimenzionalne simulacije 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zoraja


IV. semestar – 221 i 222


DIPLOMSKI RAD 30


ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ ELEKTRONIKE I RAČUNALNOG INŽENJERSTVA

Studij Šifra studija Predmet Sem. Ispitna

grupa ERI 220 Algoritmi i strukture podataka 1 11

ERI 220 Fizika informacijske tehnologije 1 12

ERI 220 Teorija informacija i kodiranje 1 13

ERI 220 Polja i valovi u elektronici 1 14

ERI 220 Elektronička i virtuelna instrumentacija 1 15

ERI 220 Elektromagnetska kompatibilnost (izborni) 1 13

ERI 220 Programiranje za Windowse (izborni) 1 14

ERI 220 Digitalna obrada i analiza slike (izborni) 3 12

ERI 220 Jezici i prevoditelji 2 21

ERI 220 Napredne arhitekture i računala 2 22

ERI 220 Projektiranje digitalnih sklopova 2 23

ERI 220 Sustavi za digitalnu obradu signala 2 24

ERI 220 Bioelektromagnetizam (izborni) 2 25

ERI 220 Primjena računala u vođenju procesa (izborni) 2 24

ERI 220 Sunčane čelije (izborni) 2 23

ERI - Elektronika 221 Bežične komunikacije 3 11

ERI - Elektronika 221 Elektronički praktikum 3 12

ERI - Elektronika 221 Optoelektronika 3 13

ERI - Rač. inž. 222 Programsko inženjerstvo 3 11

ERI - Rač. inž. 222 Distribuirani informacijski sustavi 3 12

ERI - Rač. inž. 222 Umjetna inteligencija 3 13


2. Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Fizika informacijske tehnologije

Kod FEMJ02

ECTS 4 (30 sati predavanja – 2 ECTS boda, 15 sati vježbi – 1 ECTS boda, 30 sati samostalnog učenja 1 ECTS bod)

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. (predavanja) Ivica Sorić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Roko Pleština, dipl. ing., znanstveni novak (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje moderne fizike i moderne tehnologije i njihova primjena na probleme u informacijskoj tehnologiji.

Preporučena literatura

1. N. Godinović: On-line materijali na e-learning portalu 2. Ivan Supek, Miroslav Furić: Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb 1995. 3. A. Beiser: Concepts of Modern Physics, sixt edition, McGraw-Hill 2003. 4. Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska

knjiga, Zagreb, 1997. 5. P. A. Tipler and R. Llewellyn: Modern physics, W. H. Freeman, 2002 6. N. Gershenfeld: The Physics of Information Technology, Cambridge Uni. Press, 2000

Dopunska literatura 1. G. Fraser: The New Physics for the Twenty-First Century, Cambridge Uni. Press, 2006 2. Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information,

Cambridge University Press, 2000

Nastava

Predavanja: 30 sati, prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati, prema dogovoru s predmetnim nastavnikom

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Gradivo će se podijeliti na dva dijela te polagati u dva kolokvija. Raspored održavanja kolokvija u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Kolokviji se sastoje od po četiri pitanja. Uvjet za prolaz je minimalno 50% bodova iz svakog pitanja. Ocjena(%)= 0,3L+ 0,7T/3 L-ocjena laboratorijskih vježbi. T-ocjena teorije Prema pravilniku o studiranju primjenit će se relativno ocijenjivanje. Termini ispitnih rokova: Prema kalendaru nastave 2011./12.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja

1. Specijalna teorija relativnosti. 2 sata

2. Čestična svojstva valova. 2 sata

3. Valna svojstva čestica. 2 sata

4. Uvod u valnu mehaniku: Schrodingerova jednadžba. 2 sata

5. Primjene Schrodingerove jednadžbe. 2 satat

6. Schrodingerova jednadžba za vodikov atom. 2 sata

7. Električna svojstva materijala. 2 sata

8. Poluvodiči. 2 sata

9. Magnetska svojstva materijala. 2 sata

10. Supravodljivost. 2 sata

11. Laseri. 2 sata

12. Jezgra atoma. 2 sata

13. Primjena nuklearne fizike u tehnici i medicini. 2 sata


14. Uvod u fiziku elementarnih čestica. 2 sata

15. Kozmologija. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

1. Mjerenje Planckove konstante. 2 sata

2. Mjerenje ovisnosti otpora poluvodiča o temperaturi. (Mjerenje zabranjenog područja u poluvodiču silicija)

2 sata

3. Hallov efekt. 2 sata

4. Mjerenje svojstava poluvodičkih fotodetektora. 2 sata

5. Demonstracija supravodljivosti – Messnerov efekt. 2 sata

6. Demonstracija relacija neodređenosti. 2 sata

7. Mjerenje atenuacije gama-zračenja. 2 sata

8. Mjerenje spektra gama-zračenje. 2 sata

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Elektronika i računalno inženjerstvo za 2011/12. ak. god. 1 0 / 5 1

Naziv predmeta Algoritmi i strukture podataka

Kod FELH01

ECTS 5


Dr. sc. Ivan Zoraja - predavanja Trlin Goran, dipl. inž. (VS) - laboratorijske vježbe


Temeljna znanja o složenosti algoritama Temeljna znanja o strukturama podataka Implementacija algoritama Testiranje algoritama


Predavanja na Web portalu Vježbe na Web Portal

Dopunska literatura Dodaci predavanjima na Web portalu (specifikacije i standardi)

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Moguća nastava na jezicima: Engleski Njemački

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) Prvi međuispit obuhvaća gradivo prvih 8 tjedana nastave i održava se u terminu drugog međuispita, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz auditornih zadataka i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,2L + 0,4(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja

1. UVOD. Osnove izračunljivosti. Generic algoritmi. 2 sata

2. Algoritmi za traženje. Linerno Traženje, Binarno traženje, Složenost traženja. 2 sata

3. Sortiranje. Složenost sortiranja. Bubble sort. Selection Sort. Partitioning. Quick Sort. 2 sata

4. Struktura Heap. Definiranje POT-a, Insertiranje, Traženje, Brisanje u POT-u 2 sata

5. Heap Sort. Složenost. Sortiranje korištenjem POT-a. Bubble up, Bubble down. 2 sata

6. Jednostruka Lista. Implementacija Liste. Ubacivanje, traženje, brisanje, sortiranje. Složenost. 2 sata


7. Dvostruka Lista. Implementacija Liste. Ubacivanje, traženje, brisanje, sortiranje. Složenost. 2 sata

8. Stack. Implemenacija stack-a pomoću liste. Reusability. Design Opcije. Push, Pop. 2 sata

9. Queue. Implemenacija Queue-a pomoću liste. Reusability. Design Opcije. Enqueue, Dequeue. 2 sata

10. Hash tablica. Implementiranje Hash tablice. Hash funkcije, Insert, Delete, Serach. Složenost. 2 sata

11. Binarna Stablo. Binarna Stabla. Ubacivanje, brisanje, traženje, obilazak, Složenost. 2 sata

12. Balansirana stabla. Tehnike balansiranja stabla. 2 sata

13.Grah. Implementacija grafa. Najkraći Put. 2 sata

14. Depth-first Serch. Traženje u graphu po dubini. Stack.Složenost. Varijacije. 2 sata

15. Breath-first Serch. Traženje u graphu po dubini. Queue. Složenost. Varijacije. 2 sata

Popis auditornih vježbi

1. Korištenje VS. NET 2008 alata. 2 sata

2. Implementiranje algoritama za traženje. 2 sata

3. Implementiranje algoritama za sortiranje. 2 sata

4. Implementiranje strukture heap. 2 sata

5. Implementacija heap sortiranja. 2 sata

6. Implementiranje jednostruke liste. 2 sata

7. Implementiranje dvostruke liste. 2 sata

8. Implementiranje strukture stack. 2 sata

9. Implementiranje strukture queue. 2 sata

10. Implementiranje hash tablice. 2 sata

11. Implementiranje binarnoga stable. 2 sata

12. Implementiranje balansiranih stabala. 2 sata

13. Implemeniranje usmjerenog i neusmjerenoga grafa. 2 sata

14. Traženje u grafu po širini. 2 sata

15. Traženje u grafu po dubini. 2 sata FELH02 - TEORIJA INFORMCIJA I KODIRANJE - N.Rožić/J.Radić


Naziv predmeta Polja i valovi u elektronici

Kod FELH38

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. - (predavanja) Damir Čavka,dipl. inž. - (laboratorijske vježbe)


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja inženjerskog elektromagnetizma studenti se osposobljavaju za razumijevanje primjena teorije elektromagnetskoh polja u području elektronike i računalnog inženjerstva.


1. D.Poljak; Advanced Modeling in Computational EMC, Wiley, New York 2007. 2. V. Roje: Polja i valovi u elektronici - Repetitorij predavanja, FESB, Split, 1993, zadnje

izdanje 2007. 3. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997

Dopunska literatura 1. S. Ratnajeevan, H. Hoole, P. Ratnamahilan, P. Hoole: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, 1996

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vjezbe raspoređene po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 3 međuispita (kolokvija). Prva dva kolokvija održat će se tijekom nastave, aposljedni u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu, te odrađene laboratorijske vježbe. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima. Ispitni rokovi (ispitna grupa 14): Prema kalendaru nastave



Predavanja A. i L.vježbe Uvod. Povijest elektromagnetizma. Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku. Maxwellove jednadžbe za pokretne sredine. Valne jednadžbe

2 sata 2 sata

Jednadžba kontinuiteta. Ohmov zakon Poyintingov teorem. Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost.

2 sata 2 sata

Uvjeti na granici. Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe za potencijale. Partikularna rješenja za potencijale.

2 sata 2 sata

Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području. Predočavanje polja preko kompleksnih fazora.

2 sata 2 sata

Maxwellove jedndažbe, valne jednadžbe, potencijali i Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja.

2 sata 2 sata

Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Laplaceove i Poissonove jednadžbe.

2 sata 2 sata

Magnetostatsko polje. Vektorski analog Greenovom teoremu. Biot-Savartov zakon.

2 sata 2 sata

Stacionarno strujno polje. 2 sata 2 sata

Metode rješavanja stacionarnih problema. Metoda separacije varijabli. Metoda konačnih diferencija.

2 sata 2 sata

Kvazistacionarno magnetostatsko polje. Vrtložne struje. Samoinduktivitet i međuinduktivitet

2 sata 2 sata

Prijenosne linije. 2 sata 2 sata

Elektromagnetski valovi. Rješenja valnih jednadžbi. Ravni val u slobodnom prostoru.

2 sata 2 sata

Refleksija i lom ravnog vala. Širenje ravnog vala u konačno vodljivoj sredini. 2 sata 2 sata

Usmjereno vođenje, valovodi. 2 sata 2 sata

Elektromagnetsko zračenje. Hertzov dipol. Uvod u teoriju linearnih antena 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Elektronička i virtuelna instrumentacija

Kod FELH04

ECTS 5 ECTS (30 sata predavanja, 30 sati vježbi, 30 sati za zadatke i ispit, 60 sati za samostalno učenje)


Dr. sc. Ivo Mateljan, red.prof. (predavanja) Dr. sc. Marjan Sikora, v. asist. (vježbe


Student kroz praktična mjerenja i programiranje upoznaje modernu virtualnu elektroničku instrumentaciju. Usvaja paradigmu da se moderna mjerenja vrše bilježenjem pojava ili u vremenskoj domeni ili u frekvencijskoj domeni ili vremensko-frekvencijskoj domeni, te da je svaki rezultat mjerenja statistička veličina. Student se osposobljava da može sam izraditi virualnu instrumentaciju za mjerenje karakteristika signala i odziva sustava. Student detaljno upoznaje rad Fourierovog analizatora, RTA pojasnih analizatora spektra i heterodinskih nalizatora.


Ivo Mateljan: Virtualna instrumentacija – skripta, FESB, 2008. Ivo Mateljan: Program ARTA – uputstvo za upotrebu, FESB, 2004 Ivo Mateljan: Program WaveAnalyzer – uputstvo za upotrebu, FESB, 2004.

Dopunska literatura A. Šantić: Elektronička instrumentacija, 3. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno + 1 sat za seminarski rad i 1 sat

laboratorijske vježbe) Laboratorijske vježbe (laboratorij b521): 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno)

Ispit


Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova na ispitu, pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, te pozitivno ocijenjen seminarski rad. Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe 1. Metrologija i elektronička instrumentacija 2 sata

2. Statistička analiza mjerenja 2 sata

3. Analiza greške mjerenja 2 sata

4. Analogni signali i sustavi 2 sata

5. Diskretni signali i sustavi 2 sata

6. Slučajni signali 2 sata

7. Sklopovi analogne obrade signala 2 sata

8. Mjerni izvori 2 sata

9. AD i DA konvertori 2 sata

10. Zaštita od EMI 2 sata

11. Standardna sučelja 2 sata

12. Virtualna instrumentacija 2 sata

13. Distribuirani mjerni sustavi 2 sata

14. LabView i ARTA 2 sata



1. Temelji spektralne analize signala i mjerenje izobličenja signala 1 sat

1. Ocjena kvaliteta zvučne kartice 1 sat

2. Deterministički i slučajni signali 1 sat

3. Mjerenje frekvencijskog odziva sustava 1 sat

4. Mjerenje impulsnog odziva sustava 1 sat

5. Tehnika vremenskog prozora izglađivanja spektra 1 sat

6. Vremensko- frekvencijska analiza odziva (SFT i Wavelet analiza) 1 sat

7. Pojasna i heterodinska analiza signala i sustava 1 sat

8. Korištenje program a Matlab u mjerenjima 1 sat

9. Upoznavanje programa Labview 1 sat


I semestar – Izborni predmeti

Naziv predmeta Programiranje za Windows

Kod FELH21

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. Laboratorijske vježbe: Bernardin Ćenan, dipl. inž. (VS)


Stječu se kompetencije za osnove razvoja Windows aplikacija korištenjem .NET 2.x frameworka i .NET 3.x frameworka. Također se stječe i razumijevanje funkcioniranja Microsoft Windows operativnih sustava i komunikacije između aplikacije i operativnog sustava. Praktične kompetencije kolegija su poznavanje tipova podataka navedenih programskih modela, funkcija, predložaka klasa tj. programerska znanja potrebna za kreiranje prozora aplikacije, kontrola, izbornika itd. i definiranje funkcionalnosti kroz obrađivanje ulaznih događaja aplikacije i generiranje aktivnosti aplikacije.

Preporučena literatura 1. M. Štula: Programiranje korisničkih sučelja na Windows platformama, FESB, 2010

Dopunska literatura

1. C# 3.0 Unleashed With the .NET Framework 3.5, Joseph Mayo 2. Foundations of WPF: An Introduction to Windows Presentation Foundation, Laurence

Moroney, Apress 3. MSDN

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra biti će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 10 pitanja, a završni ispit sastoji se od 20. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe 1. Microsoft Windows operacijski sustavi, povijest razvoja grafičkog sučelja, dinamičko povezivanje, izvorni API 3 sati

2. .NET framework 2.x struktura, .NET ključne riječi, tipovi podataka 2 sata

3. .NET framework 3.x struktura, PE format, poruke 3 sata

4. Ulazna točka aplikacije, petlja poruka, rad sa porukama u .NET aplikaciji 3 sata 5. Kreiranje prozora, tipovi prozora, hijerarhija prozora, prozori .NET 2.x i 3.x aplikacije 3 sata

6. XAML jezik, XAML pozadinska datoteka koda, XAML umetnuti koda 2 sata 7. Resursi aplikacije, ikone, kursori, izbornici, traka s botunima 2 sata

8. Kontrole, dijalog prozori, modalni i nemodalni prozori 3 sata

9. MDI aplikacije, tabularni dizajn, navigacijski dizajn 2 sata 10. Rad sa datotekama, standardni dijalog prozori, otvaranje i zatvaranje datoteka, pisanje i čitanje podataka 3 sata

11. Grafički podsustav GDI i GDI+ 2 sata

12. Grafički podsustav WPF 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi:

1. Rad s različitim tipovima podataka u .NET aplikaciji 2 sata

2. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije se osnovnim prozorom 4 sata 3. Mijenjanje izgleda i stila prozora, generiranje događaja, obrada događaja tj. obrada poruka 4 sata

4. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije sa izbornicima, izmjena ikona i kursora aplikacije, kreiranje funkcionalnosti izbornika 4 sata

5. Kontrole u NET 2.x i .NET 3.x aplikaciju 4 sata

6. NET 2.x i .NET 3.x MDI aplikacije 4 sata

7. Rad sa grafičkim podsustavom GDI+ 4 sata

8. Rad sa grafičkim podsustavom WPF 4 sata


Usmjerenje: ELEKTRONIKA – 221 III semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Bežične komunikacije

Kod FELH12



Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof. (predavanja) Zlatko Živković, dipl.ing., Damir Senić, dipl.ing. (laboratorijske vježbe)


Poznavanje načela bežičnog prijenosa signala, razumijevanje sviju komponenti odašiljača i prijamnika, načela propagacije radijskih signala, te poznavanje svih najvažnijih bežičnih komunikacijskih sustava današnjice, kao i nadolazećih sustava


4. Ervin Zentner: Antene i radiosustavi, Graphis, Zagreb, 2001. 5. David Tse and Pramod Viswanath: Fundamentals of Wireless Communication,

Cambridge University Press, 2005. Dopunska literatura 1. Handbook of Antennas in Wireless Communications, CRC Press, 2002.

2. Ramjee Prasad: Technology Trends in Wireless Communications, Artech House, 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati listopad – siječanj Laboratorijske vježbe, terenska nastava: 30 sati studeni – siječanj

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova. Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki međuispit odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi (ispitna grupa 11): Prema kalendaru ispitnih rokova


Predavanja L.vježbe Uvod i povijest bežičnih komunikacija. Fenomen zračenja. 2 sata 2 sata

Antene – parametri i elementarni izvori zračenja 2 sata 2 sata

Antene – pregled po vrsti i frekvencijskom području 2 sata 2 sata


Antenski sustavi 2 sata 2 sata

Radijski spektar 2 sata 2 sata

Propagacija radijskih signala, zemaljske i satelitske veze 2 sata 2 sata

Analogni modulacijski postupci 2 sata 2 sata

Digitalni modulacijski postupci 2 sata 2 sata

Shema radiokomunikacijskog sustava 2 sata 2 sata

Teorijske osnove radiokomunikacijskih sustava, radijski kanal 2 sata 2 sata

Načela rada radiodifuzijske mreže 2 sata 2 sata

Načela rada mreže za mobilnu telefoniju 2 sata 2 sata

Pregled radijskih sustava u uporabi i nadolasku: GSM, UMTS 2 sata 2 sata

Pregled radijskih sustava u uporabi i nadolasku: WLAN, WIMAX, LTE 2 sata 2 sata

Pregled radijskih sustava u uporabi i nadolasku: DVB, Bluetooth, RFID, UWB, GPS, TETRA, ...

2 sata 2 sata


Naziv predmeta Elektronički praktikum

Kod FELH13

ECTS

5 ECTS 15 sati predavanja: 0,5 ECTS bodova 45 sati laboratorijskih vježbi: 1,5 ECTS bodova 90 sati samostalnog rada: 3 ECTS boda


Dr. sc. Ivan Marinović, izv.prof. Duje Čoko, zn. novak

Kompetencije koje se stječu Sposobnost projektiranja, izrade i testiranja elektroničkih sklopova.


1. Milman, J., Microelectronics, McGraw Hil Book Comp., New York.

Dopunska literatura 1. Tietze, U., Schenk, C., Advanced electronics circuits, Spring-Verlag Berlin Heidelberg New York.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B415): 45 sati 15 puta po 3 sata

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Način polaganja ispita Student polaže ispit putem:

usmenog ispita izrade i prezentacije seminarskog rada.

Seminarski rad sastoji se od izrade prototipa elektroničkog sklopa. To podrazumijeva projektiranje, simulaciju i izradu sklopa te izvođnje mjerenja na gotovom prototipu. Na temelju svega navedenog potrebno je napisati kratak opis cjelokupnog postupka. Izrada seminarskog rada odvijala bi se kroz suradnju s predmetnim nastavnicikom. Utvrđivanje konačne ocjene Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene usmenog ispita i ocjene seminarskog rada.


(predavanja)

Pristup sintezi elektroničkih sklopova 1 sat

Parametri pasivnih i poluvodičkih komponenti 1 sat

Donja i gornja granična frekvencija pojačala 1 sat

Projektiranje povratne veze 1 sat

Projektiranje pojačala snage u AB-klasi 2 sata

Primjene operacijskih pojačala 4 sata

Konverzija istosmjernih i izmjeničnih napona 4 sata

Integrirani sklopovi za dobivanje vremenskih funkcija 1 sat


FELH14 – Optoelektronika (S.M.Beroš)


Usmjerenje: RAČUNALNO INŽENJERSTVO - 222 III semestar - obvezni predmeti

Naziv predmeta Programsko inženjerstvo

Kod FELH09

ECTS 5


Dr. sc. Ivan Zoraja - predavanja Marko Matijević, dipl. inž. (VS) - vježbe


Temeljna znanja o programskom inženerstvu Metodologije i methode izrade programa Specifikacija „software“-a Arhitektura i Dizajn „software“-a




Nastava



Ispit




Predavanja

1. UVOD. Osnove programskog inženjerstva. 2 sata

2. OBJEKTNI MODEL. Objektno orijentirano programiranje. C#. Java. 2 sata

3. SOFTWARE-SKI PROCESI. Formalni modeli razvoja software-a. Striktni pristupi. Agilni pristupi. RUP. MSF. Scrum. 2 sata


4. SOFTWARE REQUIREMENTS. Specifikacija zahtjeva korisnika. Use cases. Domain model. User stories. 2 sata

5. UML. Korištenje UML- kod razvoja software-a. 2 sata

6. OBJEKTNO ORIJENTIRANA ANALIZA. Domain model. Klase. Atributi. Operacije. Veze. 2 sata

7. OBJEKTNO ORIJENTIRANI DESIGN. Definiranje dijagrama klasa. Definiranje odgovornosti. Definiranje veza. Definiranje kolaboracija. Refactoring. 2 sata

8. DESIGN PATTERNS. Strukturalni paterni. Kreacijski paterni. Paterni ponašanje (interakcija). 2 sata

9. ARHITEKTURA SOFTWARE-A. Logička arhitektura. Fizička arhitektura. Razine. Paketi. Componente. (7+1) 2 sata

10. IMPLEMENTACIJA. Mapiranje elemenata dizajna u programski jezik. 2 sata

11. ORM. Mapiranje dizajn modela u podatkovni model. Sinkronizacija modela. 2 sata

12. TESTIRANJE. Testiranje sustava. Testiranje dijelova. TDD. Stalna Integracija. 2 sata

13. IT MANAGEMENT. Upravljanje razvojem software-a. Upravljanje resursima. Uloge. Planiranje zadataka. Upravljanje verzijama. 2 sata

14. UPRAVLJANJE RIZICIMA. Definiranje rizika. Definiranje prioriteta. Izbjegavanje rizika. 2 sata

15. PROCJENA SOFTWARE-A. Kvaliteta software-a. Metode za procjenu toškova izrade. OO mjere. COCOMO. 2 sata



2. Stvaranje klasa, objekata i veza. 2 sata

3. Test-driven development 2 sata

4. Specificiranje scenerija korištenja 2 sata

5. Uporaba UML-a kod specifikacije software-a 2 sata

6. Definiranje domain modela 2 sata

7. Definiranje dizajn modela 2 sata

8. Implementiranje dizajn predložaka: Adapter, Factory Method, i Observer 2 sata

9. Definiranje troslojne arhitekture 2 sata

10. Implementacija veza u C#-u 2 sata

11. Mapiranje objekata u bazu 2 sata

12. Testiranje aplikacija 2 sata

13. Korištenje adaptivnog planiranja 2 sata

14. Implementacija rizičnih scenarija korištenja 2 sata

15. Uporaba mjera za procjenu software-a 2 sata


Naziv predmeta Distribuirani informacijski sustavi

Kod FELH10

ECTS 5


Dr. sc. Ivan Zoraja - predavanja Trlin Goran, dipl. inž. (VS) - vježbe


Temeljna znanja o korištenju raspodjeljenih sustave Tehnologije za realizaciju distribuiranih sustava Realizacija raspodijeljenih aplikacija Sigurnost raspodijeljenih aplikacija Raspodijelejne transakcije




Nastava



Ispit




Predavanja

1. UVOD. Osnova distribuiranih sustava. Sklopovska rješenja. Programska rješenja. SOA. 2 sata

2. PROCESI I NITI. Stvaranje procesa. Stvaranje niti. 2 sata

3. SINKRONIZACIJA. Sinkroniziranje niti. Koordiniranje aktivnosti. Potpuni zastoj. 2 sata

4. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI. TCP/IP. HTTP. SOAP. 2 sata

4. XML. Opisivanje podataka korištenjem XML-a. Definiranje strukture podataka korištenjem 2 sata


XSD-a.

5. PROCESIRANJE XML-a. DOM. SAX. XSLT. XPath.

6. WSDL. Definiranje Web servisa korištenjem WSDL-a. 2 sata

7. SOAP. Pristupanje servisima korištenjem protokola SOAP. 2 sata

8. SOA. Arhitektura SOA aplikacija. UDDI. SOA „Governace“. WS_* Standardi. Stvaranje servisa. Stvaranje „Proxy“-a. Pristupanje servisima. 2 sata

9. REMOTING. Distribuirani objekti. 2 sata

10. WEB APLIKACIJE. ASPX model. ASPX događaji. ASPX aplikacije. AJAX. Web 2. 2 sata

11. DISTRIBUIRANE TRANSAKCIJE. Implementiranje transakcija među raspodijeljenim serverima. „Two-phase commit“ protokoli.

12. SIGURNOST. Upotreba sigurnosnih mehanizama kod raspodijeljenih aplikacija. 2 sata

13. WEB PORTALI. Struktura Web portala. MS SharePoint Web Portal 2 sata

14. UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA. Poslovni procesi. BEPL. MS BizTalk Poslužitelj. WF. 2 sata

15. NADZOR U DISTRIBUIRANIM SUSTAVIM. „Monitoring“. „Management“. „SOA Governance“.



2. Stvaranje procesa i niti. 2 sata

3. Upotreba sinkronizacijskih mehanizama u više-nitnim sustavima. 2 sata

4. Korištenje XML u distribuiranim aplikacijama 2 sata

5. Procesiranje XML dokumenata. 2 sata

6. Definiranje i stvaranje WCF servisa 2 sata

7. Stvaranje „proxy“-ija za WCF servise. 2 sata

8. Korištenje WCF servisa. 2 sata

9. Stvaranje distribuiranih objekata. 2 sata

10. Stvaranje Web aplikacija. 2 sata

11. Implementiranje raspodijeljenih transakcija. 2 sata

12. Primjena sigurnosnih mehanizama kod raspodijeljenih aplikacija 2 sata

13. Stvaranje Web portala 2 sata

14. Kreiranje WF aplikacija. 2 sata

15. Mjerenje učinkovitosti aplikacija 2 sata


Naziv predmeta Umjetna inteligencija

Kod FELH11

ECTS 5


Predavanja: Prof. dr. sc.Darko Stipaničev, Doc. dr. sc.Ljiljana Šerić Vježbe: Dr sc. Toni Jakovčević


Cilj je kolegija naučiti studente osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije, od načina prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi u rješavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije ilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.


1) D.Stipaničev, M.Štula, Lj. Bodrožić, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali, FESB, 2011. 2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998. 3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003. 4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed. 2002.

Dopunska literatura

1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html ) 2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina uključujući gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vježbi (programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu domaćih radova. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih domaćih radova. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domaće radove i položili kompletnu teoriju bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domaće radove. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo odslušano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju


gradivo iz ostatka odslušane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u umjetnu inteligenciju – naziv, povijest, srodne discipline. 2 sata Biološka inteligencija, teorije višestrukih inteligencija. 2 sata Područje istraživanja umjetne inteligencije. 2 sata Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha. 2 sata Zadaci i njihovo postavljanje. 2 sata Znanje i pohrana znanja – I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi temeljeni na znanju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (standardne logike). 2 sata Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (ne-standardne logike). 2 sata Logičko zaključivanje predikatnom logikom. 2 sata Logičko zaključivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena produkcijskih sustava u inteligentnom vođenju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – III dio struktura pohrana znanja (semantičke mreže, stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi). 2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – I dio slijepo pretraživanje 2 sata Rješavanje zadataka pretraživanjem – II dio usmjereno pretraživanje 2 sata Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti. 2 sata Primjeri primjene umjetne inteligencije. Stručni (ekspertni) sustavi. Obrada i razumjevanje govora. Računalni vid. 2 sata


Programski jezik LISP I dio 2 sata

Programski jezik LISP II dio 2 sata

Programski jezik LISP III dio 2 sata

Programski jezik LISP IV dio 2 sata

Programski jezik LISP V dio 2 sata

Programski jezik LISP VI dio 2 sata

Programski jezik LISP VII dio 2 sata

Programski jezik Prolog I dio 2 sata

Programski jezik Prolog II dio 2 sata Programski jezik Prolog III dio 2 sata Programski jezik Prolog IV dio 2 sata Programski jezik Prolog V dio 2 sata Programski jezik Prolog VI dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava I dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava II dio 2 sata


III - izborni predmeti – 221 i 222 FELH16 – Ugrađeni računalni sustavi (Sven Gotovac) FELH20 – Projektiranje i korištenje računalnih mreža (Julije Ožegović)


Naziv predmeta Mikroelektronika

Kod FELH37

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 2 ECTS-a


Prof. dr. sc. Ivan Zulim - predavanja Dr. sc. Tihomir Betti - laboratorijske vježbe


Upoznavanje osnovnih mikroelektroničkih uređaja, načina njihova projektiranja i izrade te fizikalnih principa rada. Tehnologije izrade linearnih i digitalnih integriranih sklopova. Ograničenja u proizvodnji mikroelektroničkih uređaja i nužnost primjene nanostruktura. Upoznavanje osnovnih efekata kvantne fizike koji određuju rad nanoelektroničkih uređaja.


P. Biljanović: Mikroelektronika, Školska knjiga, Zagreb A. S. Sedra, K. C. Smith: Microelectronic Circuits, Oxford University Press G. W. Hanson: Fundamentals of Nanoelectronics, Prentice Hall

Dopunska literatura P.Biljanović: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company R. T. Howe, C. G. Sodini: Microelectronics - An Integrated Approach

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B418): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Ispit: prezentacija seminarskog rada Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja Lab. vježbe

Uvod. Povijesni pregled razvoja poluvodičke elektronike i tehnologije. 2 sata 2 sata Planarna tehnologija na siliciju: planarni proces, difuzija, epitaksijalni proces, oksidacija, fotolitografija, metalizacija. 2 sata 2 sata

Komponente bipolarnih monolitnih integriranih sklopova. Izolacija pomoću reverzno polariziranih pn spojeva. Monolitni bipolarni tranzistor. Slojni otpor. Monolitne pn diode. Diode i tranzistori sa Schottkyjevom barijerom.

2 sata 2 sata

MOSFET: tehnološka izvedba, U-I karakteristike, primjena u digitalnim monolitnim sklopovima. Načini izolacije MOS komponenata u monolitnim unipolarnim sklopovima.

2 sata 2 sata

Analiza napona praga MOS struktura. Definicija inverzijskog sloja. Određivanje napona praga p i n-kanalnih MOS struktura. Svojstva spoja oksid-silicij. 2 sata 2 sata

Projektiranje monolitnih integriranih sklopova. Princip stapanja (superintegracije). Problemi spajanja komponenata monolitnih sklopova. Osnovna pravila u projektiranju monolitnih sklopova.

2 sata 2 sata

Linearni integrirani sklopovi. Strujna zrcala. Pojačalo u spoju zajedničkog emitera. Negativna povratna veza u linearnim monolitnim sklopovima. Diferencijalno i operacijsko pojačalo.

2 sata 2 sata

Osnovni digitalni integrirani sklopovi: Uvod. Strujna sklopka. Osjetljivost na smetnje. Emiterski vezani logički sklopovi: analiza i praktične izvedbe. 2 sata 2 sata

Tranzistorsko-tranzistorski logički sklopovi (TTL): Princip rada i svojstva. Osnovni TTL sklop. Modifikacije osnovnog TTL sklopa. TTL sklop za visoki stupanj integracije. Schottkyjev TTL sklop.

2 sata 2 sata

MOS unipolarni logički sklopovi. Svojstva MOS invertera. Skaliranje MOS elemenata i sklopova. Unipolarni CMOS logički sklopovi. Ograničenja u proizvodnji MOS struktura.

2 sata 2 sata


Uvod u nanoelektroniku. Razlozi uvođenja nanoelektronike i osnovne ideje. 2 sata 2 sata Osnove kvantne mehanike: slobodni i ograničeni elektroni. Definicija osnovnih nanostruktura: Kvantna jama, kvantna žica, kvantna točka. 2 sata 2 sata

Efekt kvantnog tuneliranja. Tunel spojevi. Primjene. 2 sata 2 sata

Efekt Coulombove blokade. Tranzistor s efektom jednog elektrona (SET). 2 sata 2 sata

Načini proizvodnje i moguće primjene nanostruktura. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Digitalna obrada i analiza slike

Kod FELH39

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof., dr. sc. Damir Krstinić Vježbe: Maja Braović, dipl.inž.


Usvajanje osnovnih znanja i osnovnih postupaka iz digitalne obrade i analize slike, od dobivanja digitalne slike, preko njenog poboljšavanja ili izmjene do osnovnih algoritama analize digitalne slike.


1. D.Stipaničev, D.Krstinić, Uvod u digitalnu obradu i analizu slike, materijali s predavanja, FESB 2011.

2. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall Int., London, 1989. 3. B.Jahne, Digital Image Processing, Springer-Verlag, Berlin, 1991. 4. L.J.Galbiati, Machine Vision and Digital Image Processing Fundamentals, Prentice-

Hall, London, 1990.

Dopunska literatura

1. Digital Image Analysis and Processing http://www.ph.ed.ac.uk/~wjh/teaching/dia/ 2. CVIPtools http://www.ee.siue.edu/CVIPtools/ Stranice kolegija na e-learning portalu

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu seminarskog rada. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, te izrađen seminarski rad koji je pozitivno ocjenjen. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali seminarski rad i položili kompletnu teoriju biti će priznato da su položili gradivo. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupnu teoriju. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno do 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz prvih 7 tjedana nastave, a na drugom kolokviju gradivo iz ostalog dijela gradiva.

Seminarski rad se treba predati prije prijave ispita.

Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u digitalnu obradu i analizu slike s ilustracijom primjena. 2 sata Biološki i strojni vid. Slika i dobivanje slike. Osnovni pojmovi teorije vida. 2 sata CCD kamera i pretvorba slike u analogni električni signal. Standardi: RGB, Y-C (SuperVHS), kompozitni VBS video signal (NTCS, PAL) 2 sata

Komponente sustava za digitalizaciju i dobivanje digitalne slike . Optimizacija slike za vrijeme digitalizacije. 2 sata

Teorija digitalne slike. Elementi digitalne slike (pixels). Vrste digitalne slike. Kolor slika u RGB i HSI prikazu. Matematički prikaz digitalne slike. 2 sata

Pohrana digitalne slike. Histogrami. 2 sata Obrada digitalne slike: optimizacija, rekonstrukcija i transformacija. 2 sata Unarne operacije i LUT-ovi. Geometrijeke operacije na slici. 2 sata Binarne i multimodalne operacije - aritmetičke i logičke operacije na digitalnim slikama. 2 sata

Konvolucija i filtriranje. 2 sata Analiza digitalne slike: Ekstrakcija značajki slike. Izdvajanje objekata postupkom segmentacija i dobivanje binarne slike. 2 sata

Obrada binarne slike (matematička morfologija). 2 sata Analiza oblika (morfometrijska analiza). 2 sata Analiza slike temeljena na morfometrijskim značajkama objekata (prebrojavanje, klasifikacija, prepoznavanje, sortiranje). 2 sata

Analiza svjetline (luminiscentna analiza) i analiza boja (kolorimetrijska analiza). 2 sata


Programi za obradu i analizu digitalne slike I dio 2 sata

Programi za obradu i analizu digitalne slike II dio 2 sata

Histogrami, RGB i HSI dijagrami. 2 sata

Transformacije prostora boja. 2 sata

Unarne operacije i LUT-ovi (svjetlina, kontrast, inverzija tonova). 2 sata

Geometrijeske operacije na slici. 2 sata

Binarne operacije na slikama (aritmetičke i logičke) 2 sata

Konvolucija i filtriranje (zamučivanje, izoštravanje) 2 sata

Izdvajanje rubova na slici 2 sata

Segmentacija i dobivanje binarne slike 2 sata Analiza binarne slike – matematička morfologija 2 sata Analiza oblika – morfometrijska analiza objekata na slici 2 sata Prebrojavanje i sortiranje. 2 sata Prepoznavanje osnovnih oblika. 2 sata Analiza svjetline i analiza boja. 2 sata


Naziv predmeta Bioelektrični sustavi i oprema

Kod FELG17

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Mirjana Bonković, red.prof.


Cilj je upoznati studente sa temeljima biomedicinskog inženjerstva. Tijekom evolucije biomedicinskog inženjerstva kroz posljednjih 50 godina, postalo je jasno da to područje zadire u različite znanstvene discipline kao što je biomehanika, biomaterijali, medicinske slike, rehabilitacijsko inženjerstvo, biotehnologija i inženjerstvo tkiva. Cilj je kolegija predstaviti glavna područja koja uključuju aktivnost biomedicinskog inženjerstva.


J.D.Enderle, S.M.Blanchard, J.D.Bronzino: Introduction to biomedical engineering, Academic Press, 1999.

Dopunska literatura Ante Šantić: Biomedicinska elektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati Dio laboratorijskih vježbi radi se na fakultetu, a dio u okviru dogovorenih posjeta

medicinskim institucijama

Ispit


Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja predavanja i vježbi (20%), kvalitete seminarskog rada (50%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (30%).


Predavanja L. vježbe

Biomedicinsko inženjerstvo: povijesna perspektiva. 2

Anatomija i fiziologija. 4

Bioelektrični fenomen. 2

Biomedicinski senzori. 4 8

Bioinstrumentacija. 2 4

Obrada biosignala. 4 4

Fiziološko modeliranje. 2 4

Biomehanika 2 2

Obrada medicinskih slika. 6 8

Ultrazvuk. 2

Nuklearna magnetska rezonancija. 2


Naziv predmeta Multimedijski sustavi

Kod FELJ20

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) Vanjski suradnik (vježbe)


Stječu se temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti koja uključuju svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala (uključujući 3D slike i video). Temeljne pretpostavke učinkovitog komprimiranja navedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijih algoritama za komprimiranje navedenih signala.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing", Prentice Hall, 2002 Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques, Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2) M1, M2 - ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe

Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata


Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljava elektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata

Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal (YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika (gif, tiff, jfif, ps, bmp)

2 sata

Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video. Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog sadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za virtualnu stvarnost.

2 sata


3D zvuk 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata

Sažimanje slika (JPEG) 2 sata



Multimedijski sustavi na mobilnim uređajima (izrada jednostavne igre) 2 sata



MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


Naziv predmeta Višeprocesorsko računanje

Kod FELH17

ECTS 5


dr. sc. Ivan Slapničar (predavanja) dr. sc. Damir Krstinić (vježbe)


Vještina korištenja višeprocesorskih računala uz poznavanje osnovnih prednosti i ograničenja u njihovom korištenju. Poznavanje logike paralelnog programiranja. Sposobnost izrade vlastitih i korištenja gotovih paralelnih programa.


Ivan Slapničar, Višeprocesorsko računanje, skripta, FESB Split, u izradi. G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996. Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, University of San Francisco, 1998. J. Choi i ostali. SCALAPACK Users' Guide Manual. ORNL/TM-12470, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994.

Dopunska literatura Razni članci i uputstva dostupni na internetu.

Nastava


Predavanja:

30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.

Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.

Samostalan rad i rad u grupama na višeprocesorskim računalima.

Ispit


Tijekom semestra ocjenjivat će se domaći radovi, kratki kolokviji, završni seminarski rad te usmeni ispit koji se sastoji od usmenog izlaganja seminarskog rada pred nastavnicima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz svake od navedenih provjera znanja.


Predavanja A. vježbe Uvod u višeprocesorsko računanje. Osnovne operacije na jednom procesoru (Basic Linear Algebra Subroutines). Korištenje Cache memorije.

2 sata 2 sata

Vektorske operacije na višeprocesorskom računalu (skalarni produkt, axpy, norma vektora).

2 sata 2 sata

Paralelna implementacije vektoriskih operacije. Programska biblioteka MPI (Message Passing Interface). Naredbe MPI_Send i MPI_Recv. Kolektivna komunikacija - naredbe MPI_Reduce i MPI_Scatter. Pokretanje programa pomoću naredbe mpirun i pomoću sustava PBS. Vremena izvođenja.

2 sata 2 sata

Množenje matrice i vektora. Raspodjela po blok-stupcima. Raspodjela po blok-recima. Ciklička komunikacija - naredba MPI_Sendrecv.

2 sata 2 sata

Efikasnost i ubrzanje. 2 sata 2 sata

Paralelno računanje s matricama. Množenje matrica na prstenu procesora. Virtualne topologije - naredbe MPI_cart_create, MPI_cart_get i MPI_cart_shift.

2 sata 2 sata

Množenje matrica na torusu. Balansiranje opterećenja - množenje donje trokutaste matrice i vektora.

2 sata 2 sata

Rješavanje donje trokutastog sustava. Rastav Choleskog i paralelno rješavanje sustava linearnih jednadžbi.

2 sata 2 sata

Biblioteka programa ScaLAPACK. Blok raspodjela podataka. 2 sata 2 sata


Vizualizacija rada paralelnih programa - jumpshot (mpich) i xmpi (LAM). 2 sata 2 sata

Sustavi za instalaciju i kontrolu klastera. 2 sata 2 sata

Sustavi za instalaciju i kontrolu GRID-a. 2 sata 2 sata

Višenitno programiranje 2 sata 2 sata

Grafički procesori 2 sata 2 sata

Pretraživanje web-a, klasteriranje podataka i biblioteka programa PARPACK. 2 sata 2 sata


II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Napredne arhitekture računala

Kod FELH05



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)


Poznavanje rada naprednih računalnih arhitektura. Cjevovod kao koncept sa svim problemima i načinima rješavanja. Način rada brze memorije. Višeprocesorski sustavi.


Ribarić, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb

Dopunska literatura Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 3rd edition, Morgan Kaufmann

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B524): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..



Predavanja Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Ponavljanje tematike iz kolegija Arhitektura digitalnih računala: Programerska arhitektura, cjevovod, brza memorija

2 sata

Procesor sa cjevovodom 2 sata

Cjevovod – problemi i način rješavanja 2 sata

Paralelizam na razini naredbi 2 sata

Izvođenje van rasporeda i predviđanje grananja 2 sata

Praktični primjeri rješavanja paralelizma na razini naredbi 3 sata

Brza memorija – koncept i izvedba 2 sata

Asocijativna, direktno mapirana i višestruko direktno mapirana brza memorija 2 sata

Optimizacija rada brze memorije 2 sata

Višeprocesorski sustavi – komunikacijski modeli 2 sata

Problemi višeprocesorskih sustava – koherencija, konzistencija 2 sata

Sinkronizacija 2 sata

Primjeri naprednih arhitektura 2 sata

Itanium procesor -arhitektura 2 sata

Itanium procesor -arhitektura 2 sata


2 sata


Naziv predmeta Jezici i prevoditelji Kod FELH06

ECTS 5


Dr. sc. Ivo Mateljan, red. prof. - predavanja Dr. sc. Marjan Sikora, v.asist. - vježbe


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. Objasni formalne zapise gramatike i regularne izraze, 2. Objasni kako se konstruira leksički analizator iz zadanih regularnih izraza, 3. Konstruira rekurzivni parser za LL(1) gramatiku, 4. Objasni razliku između LL i LR parsera, 5. Koristi programe za generiranje prevodioca – LEX i YACC, 6. Objasni principe semantičke analize i faze generiranja koda kod

jednoprolaznih i višeprolaznih prevodioca, 7. Objasni princip izgradnje apstraktnog sintaktičkog stabla i tablice simbola

kod jednostavnog prevodioca, 8. Objasni način generiranja koda za CISC procesore i koda za virtuelni stog

procesor, 9. Programira u funkcionalim i logičkim jezicima.


Ivo Mateljan: Prevodioci i interpreteri, skripta, FESB, 2004 Aho, Sethi, Ullman: Compilers - Principles, Techniques and Tools, Adison Wesley, 1986.

Dopunska literatura A. Appel: Modern Compiler Implementation in C, Cambridge University Press, 1997.

Nastava


Predavanja: 45 satI 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu 3 sata za pripremu seminara Laboratorijske vježbe 11 sati 11 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (seminarski rad) i završni ispit. Prvi seminarski rad je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu pismeni ispit. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz seminarskih radova i 50% bodova na pismenom ispitu. Ispitni rokovi (ispitna grupa 21): Prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe Uvod - povijest i elementi programskih jezika 3 sata

Leksika, sintaksa i semantika 3 sata

Jednostavni rekurzivno silazni parseri 3 sata

Programski pristup sintaktickoj analizi 3 sata

Leksički analizatori i konačni automati 3 sata

Izrada generatora LL i LR parsera 3 sata

Atribuirana gramatika 3 sata

Strukture semanticke analize - tablica simbola 3 sata

Asemblerski jezik i Run-time strukture 3 sata

Uvod u generiranje koda 3 sata

Imperativni i OO jezici 3 sata

Funkcionalni jezici - Scheme 3 sata

Logički jezik – Prolog 3 sata

Upoznavanje sa skriptnim jezicima 3 sata


Korištenje programa – ell 1 sat

Izrada intepretera za matematičke operacije 1 sat

Korištenje programa – lex 1 sat

Korištenje programa – yacc 1 sat

Izrada intepretera programima lex i yacc 1 sat

Izrada tablice simbola i sintaktičkog stabla 1 sat

Izrada programa u asembleru 1 sat

Generiranje koda za cmm jezik 1 sat

Izrada programa u Scheme jeziku 1 sat

Izrada programa u Prologu 1 sat

Vježbe za seminarski rad 1 sat

Projektiranje digitalnih sustava FELH07 – Ožegović Sustavi za digitalnu obradu signala FELH08 – Ožegović


II semestar – Izborni predmeti FELH34 – Primjena računala u vođenju procesa (S.M. Beroš)


Naziv predmeta Sunčane ćelije

Kod FELH35



Dr. sc. Ivan Zulim (predavanja) Dr. sc. Tihomir Betti (lab. vježbe)


Upoznavanje karakteristika Sunčevog zračenja. Upoznavanje fizikalnih principa rada i različitih vrsta sunčanih ćelija. Sposobnost proračuna jednostavnog fotonaponskog sustava.


1. J. Vuletin, P. Kulišić, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga Zagreb 1994. 2. C. Honsberg, S. Bowden: Photovoltaics: Devices, Systems and Applications, CDROM,

University of New South Wales, 1998. Dopunska literatura 1. M. A. Green: Solar Cells, Prentice-Hall 1982. Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B418): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Ispit: prezentacija seminarskog rada Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe Uvod. Sunčevo zračenje. Ozračenje i ozračenost. Osnovni parametri solarne geometrije.

2 sata 2 sata

Komponente Sunčeva zračenja. Mjerenje komponenata Sunčeva zračenja. Analitički izrazi za određivanje raspršene komponente Sunčeva zračenja. 2 sata 2 sata

Fizikalne osnove rada sunčane ćelije. Poluvodički materijali s direktnim i indirektnim zabranjenim pojasom. I-U karakteristika i osnovni parametri sunčane ćelije.

2 sata 2 sata

Djelotvornost sunčane ćelije i gubici koji utječu na smanjenje djelotvornosti. Definicija serijskog i paralelnog otpora sunčane ćelije.

2 sata 2 sata

Modeli sunčane ćelije (osnovni nadomjesni model, empirijski model, Singerov model, Swartzov model). Ovisnost osnovnih parametara sunčane ćelije o temperaturi i ozračenju.

2 sata 2 sata

Sunčane ćelije od amorfnog silicija. Osnovna svojstva amorfnog silicija. Staebler-Wronski efekt. 2 sata 2 sata

Postupak proizvodnje sunčanih ćelija od amorfnog silicija. 2 sata 2 sata Sunčane ćelije od kristaliničnog silicija: monokristalne i polikristalne silicijske sunčane ćelije. Czochralski postupak. Izvedbe kristaliničnih sunčanih ćelija.

2 sata 2 sata

Hibridne sunčane ćelije. Drugi materijali za izradu sunčanih ćelija (GaAs, CIS, CdTe).

2 sata 2 sata


Koncepti sunčanih ćelija 3. generacije. Materijali temeljeni na nanotehnologiji (kvantne točke, nanožice, nanocjevčice) kao elementi za izgradnju sunčanih ćelija 3. generacije.

2 sata 2 sata

Fotonaponski sustavi: samostojni i umreženi fotonaponski sustavi. Osnovne komponente fotonaponskog sustava. Statistička analiza proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu. Utjecaj zasjenjenja i efekt vruće točke.

2 sata 2 sata

Komponente fotonaponskog sustava: pretvarači (inverteri), regulatori punjenja, baterije, sustavi nosača, kabeli. 2 sata 2 sata

Projektiranje fotonaponskih sustava: samostojni i sustavi spojeni na mrežu.Primjeri. 2 sata 2 sata

Testiranje fotonaponskih modula i sustava. 2 sata 2 sata Utjecaj fotonaponskih sustava na okoliš. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Bežične komunikacijske mreže

Kod FELJ09

ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici

dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella (auditorne i laboratorijskevježbe) dr. sc. Josip Lorincz (laboratorijskevježbe)


- poznavanje osnovnih koncepata i tehnika bežičnih komunikcija - poznavanje koncepata i značajki bežičnih mreža 1.-4. generacije (NMT, GSM, GPRS, EDGE, UMTS, HSDPA, LTE) - poznavanje koncepata i značajki bežičnih lokalnih mreža (WLAN, IEEE 802.11x), bežičnih osobnih i ad hoc mreža (WPAN, IEEE 802.15), bežičnih pristupnih mreža (WMAN, IEEE 802.16, HiperMAN), te satelitskih komunikacijskih sustava (LEO, MEO, GEO), - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju bežičnih komunikacijskih mreža


1. Dinko Begušić: Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004.

2. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, 2002.

3. IEEE Communications Magazine

4. Preporuke ETSI, ITU

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Auditorne vježbe: - 15 sati - 15 tjedana po jedan sat tjedno – prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 15 sati 15 tjedana po jedan sat tjedno (koncentrirano po dva sata) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih auditornih i laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI) + 0,2 A + 0,2 L A - ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% vrlo dobar (4) 75%-77% - vrlo dobar (-4)


72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Ispitna grupa 8 Završni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave


Predavanja A. vježbe Osnovne značajke bežičnih komunikacijskih kanala (feding, višestazno prostiranje, Dopplerov efekt).

2 sata 1 sat

Digitalna obrada signala i tehnike višestrukosti u bežičnim komunikacijama. 2 sata 1 sat

Tehnike višestrukog pristupa i korištenja zajedničkog medija (FDMA, TDMA, CDMA). 2 sata 1 sat

Ćelijski sustavi. 2 sata 1 sat

prvi međuispit 2 sata 1 sat

Evolucija mreža bežične javne telefonije; mreže prve generacije. 2 sata 1 sat

Mreže druge generacije; GSM. 2 sata 1 sat

Mreže 2+ generacije; GPRS, EDGE. 2 sata 1 sat

Mreže 3+ generacije (UMTS, HSPA), Koncept bežičnih mreža 4. generacije(LTE).

2 sata 1 sat

drugi međuispit 2 sata 1 sat

Bežične lokalne mreže (WLAN); IEEE 802.11x. 2 sata 1 sat

Bežične osobne mreže (WPAN); IEEE 802.15. 2 sata 1 sat

Bežične pristupne mreže (WMAN); IEEE 802.16. 2 sata 1 sat

Upravljanje mobilnom mrežom. Usluge u mobilnim mrežama. Bežično računarstvo i povezivanje bežičnih mreža s Internetom.

2 sata 1 sat

provjera znanja 2 sata 1 sat


Signalizacija u GSM mreži. 2 sata

Signalizacija u UMTS mreži. 2 sata

Signalizacija u LTE mreži. 2 sata

Konfiguriranje sustava IEEE 802.11x. 2 sata

Propusnost sustava IEEE 802.11x 2 sata

Značajke sustava IEEE 802.15.4 ZigBee. 2 sata

Značajke sustava Bluetooth. 2 sata


Naziv predmeta Operacijska istraživanja

Kod FELG14

ECTS 5


Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. - (predavanja) Tamara Mijan, dipl. inž. – (laboratorijske vježbe)


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima optimiranja, matematičkim i heurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.


1. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

2. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operations Research, McGraw Hill, 1998.

3. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997 Dopunska literatura 1. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređene vježbe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa

laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi sa laboratorijskih vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice

Trajanje

Predavanja

L. vježbe

1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.

2 sata

3. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostor rješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.

2 sata

4. Optimalno nije savršeno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ograničenjima, metodama rješavanja i o količini aproksimacija u svim koracima rješavanja, uključujući i način korištenja digitalnog računala i programskih rješenja. Multidisciplinarnost kao glavna značajka svih zadataka optimiranja.

2 sata

5. Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja. Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

2sata

6. Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorima rješenja (beskonačne granice).

2 sata

7. Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja. Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.

2 sata

8. Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje (Branch and Bound metode).

2 sata

9. Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metode traženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja.

2 sata

10. Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem) 2 sata

11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik. 2 sata

12. Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje. 2 sata

13. Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kod rješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postati složeno, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako treba držati pod nadzorom.

2 sata

14. Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti. 2 sata

15. Prilagodba modela primjeni digitalnog računala i načini optimiranja zadataka modeliranih pomoću teorije grafova: metoda kritičnog puta (CPM – Critical Path Method).

2 sata

Popis vježbi tipa auditornih i laboratorijskih: 1. Značaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacima traženja optimalnih rješenja. Ilustracija značaja kod primjera linearnog programiranja. 2 sata

auditorne 2. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije cilja. Primjeri. 2 sata

auditorne 3. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne strane ograničenja. Primjeri. 2 sata

auditorne 4. Priprema za korištenje gotovog programskog rješenja kod primjera linearnog programiranja, podaci za digitalno računalo: ulazni i izlazni. 2 sata

auditorne 5. Cjelobrojno programiranje: potreba i načini traženja rješenja kod linearnog programiranja. Primjeri. 2 sata

auditorne 6. Jednostavan primjer rješavanja zadatka linearnog programiranja - rješavanje pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske


7. Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rješavanje zadataka pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske 8. Rješavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomoću programa za digitalno računalo i grafički. 2 sata

laboratorijske 9. Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika, minimizacija bačenog materijala. 2 sata

laboratorijske

10. Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije. 2 sata laboratorijske

11. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 12. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – višeznačna skladišta i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 13. Ilustracija "snage modela" na primjeru rješavanja problema rasporeda (učenici – učionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktično se prevodi u oblik transportnog problema i rješava se pomoću "njegovog" programa.

2 sata laboratorijske

14, Rješavanje zadataka trgovačkog putnika, optimalno obilaženje više gradova u Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske


FELJ32 - TRODIMENZIONALNE SIMULACIJE, Ivan Zoraja

sveučilište u splitu - fesb elearning · izvedbeni plan nastave diplomskog studija elektronika i...

Documents