SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

OSIJEK

Dino Marenić

Ana Zukolo

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ORGANIZACIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U

FINANCIJAMA I RAČUNOVODSTVU

MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI U FUNKCIJI REGULAIJE

MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA KAPITALA

Mentor:

doc. dr. sc. Ivo Mijoč

Osijek, svibanj 2014.

Sadržaj

1. Uvod ...........................................................................................................................................1

2. Pojam međunarodnih računovodstvenih standarda ....................................................................2

2.1 Obuhvat Međunarodnih računovodstvenih standarda ...............................................................4

2.2 Značaj Međunarodnih računovodstvenih standarda ..................................................................5

2.3 Povijest međunarodnih računovodstvenih standarda ................................................................6

3. Usporedba Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih

standarda ...........................................................................................................................................8

3.1 Sličnosti i razlike u primjeni .......................................................................................................9

3.2 Prelazak na Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja .........................................................9

4. Tržište kapitala .......................................................................................................................... 10

4.1 Međunarodno tržište kapitala ................................................................................................. 10

4.2 Struktura međunarodnog tržišta kapitala ................................................................................ 12

4.3 Rast međunarodnog tržišta kapitala ........................................................................................ 13

5. Utjecaj Međunarodnih računovodstvenih standarda na međunarodno tržišta kapitala.............. 14

5.1 MRS kao preduvjet regulacije tržišta kapitala .......................................................................... 14

5.2 Međunarodni računovodstveni standardi u funkciji regulacije međunarodnog tržišta kapitala 15

6. Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u praksi ................................................. 23

6.1 Pliva d.d. ................................................................................................................................. 23

7. Zaključak ................................................................................................................................... 25

Literatura .......................................................................................................................................... 26

1

1. Uvod

U ovom seminarskom radu obradit će se tema Međunarodnih računovodstvenih standarda u

funkciji regulacije međunarodnog tržišta kapitala. Bit će objašnjeno što je to točno tržište

kapitala te koje vrste tržišta kapitala postoje. U sklopu objašnjenja spomenutog tržišta, a

relevantno za ovu temu seminara, pobliže će bit objašnjeno što je to međunarodno tržište

kapitala te koje su razlike u odnosu na obično. Također će se dotaknuti tema strukture

međunarodnog tržišta kapitala i njegovi sudionici kao što su komercijalne banke, korporacije,

nebankarske financijske institucije i Središnje banke i druge državne agencije. Međunarodno

tržište kapitala je u rastu, što će bit spomenuto u ovom radu. Nadalje, u svrhu razumijevanja

teme funkcije Međunarodnih računovodstvenih standarda u regulaciji međunarodnog tržišta

kapitala, potrebno je objasniti što su to zapravo Međunarodni računovodstveni standardi te

koji utjecaj imaju na vođenje financija u državi, ali i što utječe na njih, također. Spomenut će

se utjecaj Europske Unije na Međunarodne računovodstvene standarde, njihova povijest u

Hrvatskoj, koje su prednosti primjene tih standarda te što je sve relevantno za njihovu

primjenu u Hrvatskoj. Nadalje, bit će objašnjen konkretna funkcija Međunarodnih

računovodstvenih standarda, a to je ona koja regulira međunarodno tržište kapitala.

Međunarodno tržište kapitala omogućuje rezidentima različitih zemalja da razluče svoje

portfelje trgujući rizičnom imovinom. Nadalje, osiguravajući brzi međunarodni tok

informacija o investicijskim mogućnostima diljem svijeta, tržište može pomoći usmjeriti

svjetsku štednju u njeno najproduktivnije korištenje. Na kraju ovog rada, bit će dotaknuta

tema prelaska Međunarodnih računovodstvenih standarda na Međunarodne standarde

financijskog izvještavanja Globalne svjetske krize kao i sve prisutniji jaz u pogledu

financijskog izvještavanja, neravnomjeran makroekonomski razvoj kao i ubrzan razvoj

financijskih tržišta kapitala, doveli su do potrebe za jedinstvenim standardima izvještavanja.

Tako su nastali Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, razvrstani u osam

poglavlja.

2

2. Pojam međunarodnih računovodstvenih standarda

Računovodstvena načela određuju koncepciju i osnovne karakteristike računovodstva, a

ujedno predstavljaju i smjernice potrebne u obradi računovodstvenih podataka i interpretaciji

tako nastalih informacija. Računovodstvena načela najčešće se razrađuju kroz

računovodstvene standarde i zakonske propise kako bi se lakše mogla primjenjivati.

„Računovodstveni standardi predstavljaju detaljniju razradu pojedinih računovodstvenih

načela u pogledu metoda, računovodstvenog procesiranja i prezentiranja računovodstvenih

informacija. Neke države imaju vlastite nacionalne standarde koji su odraz specifičnosti

ekonomskih procesa određene države. Sistematizacija kao i formalna struktura

računovodstvenih standarda ovisi o specifičnosti potreba za praćenjem ekonomskih tokova na

određenoj nacionalnoj razini. Iz tog razloga nastaju razlike u pogledu broja i sadržaja

računovodstvenih standarda pojedinih zemalja.

„Radi ujednačavanja računovodstvenih sustava, osim nacionalnih, razvijeni su i Međunarodni

računovodstveni standardi. Prema postojećim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj

postoji dvojni sustav računovodstvenih standarda što podrazumijeva primjenu Međunarodnih

standarda financijskog izvještavanja, ali i nacionalnih standarda.“1

Zakon o računovodstvu definirao je koji su poduzetnici obvezni koristiti međunarodne, a koji

hrvatske računovodstvene standarde:

MSFI – velika poduzeća i ona čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili

je u tijeku priprema za njihovo uvrštavanje na organizirano tržište vrijednosnih papira.

HSFI – mala i srednje velika poduzeća.

Prije bilo kojeg objašnjenja i razmatranja Međunarodnih računovodstvenih standarda valja

osobito istaknuti sljedeće:

„Sastavljači i korisnici financijskih izvješća posebno trebaju razmotriti i steći znanja o

računovodstvenim načelima, odnosno Okviru za sastavljanje i prezentiranje

financijskih izvješća

1 Žager, Katarina; Smrekar, Nikolina; Oluić Ana. Računovodstvo malih i srednjih poduzeća. Zagreb: Mikrorad,

2009. Str. 70.

3

Međunarodni računovodstveni standardi po svojem obilježju nisu iznad zakona,

međutim, njihovo neprimjenjivanje nije izvedivo i Zakonom o računovodstvu je

uređeno da su praktično dio zakona

Međunarodni računovodstveni standardi namjenjeni su za eksterno financijsko

izvješćivanje

Odgovornost za eksterno financijsko izvješćivanje uvijek snosi uprava ili osoba u

ulozi predsjednika uprave, ali stručnost i sposobnost računovođa u znatnoj će mjeri

spriječiti mnogobrojne sukobe sa zakonima, odnosno neprimjenjivanju

Računovodstvenih računovodstvenih standarda

Odnedavna je prema Međunarodnim računovodstvenim standardima uređeno da se

obvezno primjenjuju i dodatna objašnjenja, odnosno službena stajališta Stalnog odbora

za objašnjenje IASC-a

Za neka dodatna objašnjenja i konkretne prilike također su obvezni stavovi Hrvatskog

odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde

Financijska izvješća imaju svoju punu valjanost kada ih ovjeri ovlašteni revizor, što

također zahtijeva od revizora dodatna znanja i vještine, osobito u uvjetima donošenja

novih MRS-ova i promjenama postojećih

Na kraju, trebalo bi možda na prvom mjestu istaknuti etiku računovođa, revizora i

drugih koji su vezani uz financijska izvješća i druge informacije. Udruga „Hrvatski

računovođa“ 1998. je izdala kodeks etike za profesionalne računovođe, a taj je kodeks

i obvezan prema Pravilima o radu HORS-a.“2

Može se ocijeniti da je u hrvatskoj računovodstvenoj profesiji jedan od najvećih iskoraka

izrada prijedloga da se Zakonom o računovodstvu uredi primjena Međunarodnih

računovodstvenih standarda. Vrlo je važno odgovoriti na pitanje postoje li nedostaci (i koji)

ako se u Hrvatskoj primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi. Isto se tako može

postaviti pitanje koja je postojeća alternativa ako se u Hrvatskoj ne bi primjenjivali

Međunarodni računovodstveni standardi. U odnosu na prvi dio postavljenog pitanja, valja

znati da su potporu za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda jesu li svi

najvažniji svjetski čimbenici. Međutim, treba istaknuti da sama potpora navedenih najvažnijih

svjetskih čimbenika ne mora biti dovoljan i opravdan razlog da se u Hrvatskoj primjenjuju

MRS-ovi. Puno važnije je sljedeće, Europska unija, kao što zahtijeva primjenu MRS-ova,

2 Domazet, Tihomir: Financije i računovodstvo // Zbornik referata za međunarodno savjetovanje / Domazet,

Tihomir. Zagreb, Brijuni 2000. Str. 56.-57.

4

premda se u prvoj fazi obveznost odnosi na kompanije koje kotiraju na burzama, ovu će

obveznost proširiti i na kandidate članice EU-a. „3U razdoblju kada međunarodna razmjena i

strana ulaganja doživljavaju snažan rast, tržišta kapitalap ostaju sve više globalizirana. Tome

je pridonijela deregulacija vodećih nacionalnih financijskih tržišta, širenje financijskih

inovacija (uključujući nove tehnologije trgovanja i nove financijske instrumente), značajan

razvoj u telekomunikacijskoj tehnologiji te jačanje povezanosti domaćih i stranih financijskih

tržišta.“ Odluka Europske unije da svojim propisima zahtjeva primjenu Međunarodnih

računovodstvenih standarda te da zemlje članice EU to urede svojim zakonima u

računovodstvu povijesni je događaj. Ova će odluka imati dalekosežne posljedice na razvoj

računovodstva i to ne samo zemalja EU, već i šire. Mnogo je značajnije od prethodno

navedenog zaključka, traženje odgovora na pitanje o (mogućem) utjecaju odluke EU-a na

primjenu MRS-ova u Hrvatskoj.

2.1 Obuhvat Međunarodnih računovodstvenih standarda

Strategija o financijskom izvješćivanju EU-a jedan je od najvažnijih dokumentata kojima se

treba ostvariti jedinstveno tržište Europske unije. Tom se dokumentu u Europi pridaje najveće

značenje te će slijedom toga dokument imati i velikog značenja na rješenja hrvatskog sustava

računovodstva i financijskog izvješćivanja. Naravno, ova odluka EU-a nema izravne

formalno-pravne učinke na hrvatsko zakonodavstvo. Međutim, pripadnost Hrvatske europskoj

tradiciji te osobito dugogodišnja povezanost i sličnost računovodstvenih sustava Zapadne

Europe, nameću zaključak da se Hrvatska ne smije udaljiti od kretanja u Europi, odnosno u

Europskoj uniji. U odnosu na sve zemlje tranzicije, pa i neke razvijene zemlje, Hrvatska ima

određene prednosti u smislu primjene Strategije o financijskom izvješćivanju EU-a i

Međunarodnih računovodstvenih standarda. Naime, poznato je da je Zakonom o

računovodstvu propisana obveznost primjene MRS-ova, a sedmogodišnje iskustvo u njihovoj

primjeni je toliko dragocijeno, nema niti jedna zemlja u tranziciji. Osobito valja istaknuti kako

je EU napustila dosadašnji pristup da profesija postavlja računovodstvena pravila. Prema

odluci Vijeća Europe, MRS-ovi se moraju graditi u zakone zemlje članice i za to odgovornost

3 Dečman, Nikolina; Mamić Sačer, Ivana; Sever Mališ, Sanja; Sever, Ivana; Tušek, Boris; Žager, Katarina;

Žager, Lajoš. Harmonizacija i standardizacija financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća. Zagreb,

Sveučilišna tiskara d.o.o. 2013. Str. 70.

5

snosi svaka država članica. Naravno da je pomoć računovodstvene profesije nezamijenjiva u

primjeni Strategije u praksi. Međutim, "novi" Međunarodni računovodstveni standardi

zahtjevaju cjelovitu i dosljednu primjenu, a prema slobodnoj procjeni može se zaključiti da

relativno mali broj trgovačkih društava u Hrvatskoj može izdržati strogim kriterijima o

cjelovitoj i dosljednoj primjeni MRS-ova. U okviru navedenoga, najveće se nedoumice

javljaju u primjeni MRS-ova kod malih poduzeća. Te se nedoumice ne odnose na

računovodstvena načela, metode vrednovanja i podrobno utvrđena pravila mjerenja prihoda,

rashoda, imovine, obveza, novčanog tijeka i njihovih elemenata. Nedoumice, ili bolje rečeno

teškoće, javljaju se kod dosljedne primjene zahtjeva u vezi objavljivanja kod malih poduzeća.

Naime, neracionalno je i nepraktično da mala poduzeća ispunjavaju sve obveze u vezi

objavljivanja koja traže MRS-ovi. Nije nikakva tajna da (u Hrvatskoj) mala poduzeća do sada

nisu ispunjavala kriterij objavljivanja, međutim ako sve ostane kao i do sad, opravdano će se

postaviti pitanje takvog rješenja, odnosno primjenjuju li takva poduzeća u cijelosti i dosljedne

MRS-ove. S obzirom na to da su mala poduzeća respektabilan dio gospodarstva, pogodnim se

čini razmotriti primjenu rješenja koja nudi UNCTAD. Na kraju, znakovitim se čini što

Europska unija svoje jedinstveno tržište gradi na osnovi dva najvažnija elementa,

jedinstvenom valutom (Euro) i jedinstvenim sustavom financijskom izvješćivanja, odnosno

primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda. „Računovodstvena tijela koja razvijaju

računovodstvene standarde polaze od kulturnih vrijednosti nacije (kakva je spremnost

prihvaćanja računovodstvenih standarda), od dimenzija računovodstvenih vrijednosti i od

uvjeta okruženja (zakonski sustav, razina inflacije, tržište, stupanj razvijenosti itd.)“4

2.2 Značaj Međunarodnih računovodstvenih standarda

Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda daje najveće prednosti najmanje u tri

elementa, i to: 1) transparentnost, 2) ugnodsnot za potencijalne investitore i 3) prestižni sustav

mjerenja. Transparentnost označuje da su financijska izvješća u cijelosti usporediva s

izvješćima komapnija iz drugih zemalja. Pogodnost za potencijalne investitore označuje da

4 Gulin, Danimir. Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima // Hrvatska

zajednica računovodstva i financijskih djelatnika. Pula, Sveučilišna tiskara 2003. Str 34.

6

mogući inozemni ulagači lako mogu prepoznati izvješća svake hrvatske kompanije i

uspoređivati ih s financijskim izvješćima zemlje iz koje dolazi ulagač. Ako se pođe od

pretpostavke da Hrvatskoj nužno treba inozemni kapital za njen daljnji rast i razvoj, tada se

trebaju zadovoljiti zahtjevi mogućih ulagača. Prestižni sustav mjerenja je vjerojatno

najvrijedniji dio MRS-ova. Naime, najbolja i najnovija svjetska dostignuća u primjeni

općeprihvaćenih računovodstvenih načela ugrađena su u Međunarodne računovodstvene

standarde. Sustav mjerenja primjenom MRS-ova omogućuje potpunu transparentnost i

usporedivost prihoda, rashoda, imovine, obveza, novčanog tijeka i njihovih elemenata

različitih kompanija neovisno o tome u kojoj je zemlji kompanija registrirana ili u kojoj je

transakcija obavljena.

2.3 Povijest međunarodnih računovodstvenih standarda

„Za razvoj Međunarodnih računovodstvenih standrda ključna je 1973. godina i osnivanje

Komiteta za međunarodne računovodstvene standarde ( IASC-a). Jedna od najznačajnijih

uloga ovog Komiteta bila je izdavanje Međunarondnih računovodstvenih standarda koji su po

prvi puta i objavljeni 1975. godine. Nakon toga usljedila je objava čitavog niza MRS-eva koji

su se mjenjali, dorađivali i dopunjavali. U daljnjem razvoju ovih standarda prijeloman

trenutak dogodio se upravo 2001. godine kada je Komitet promijenio naziv u Odbor za

Međunarodne računovodstvene standarde (IASB). Osnivanjem ovog Odbora započeo je niz

velikih promjena koje su rezultirale sklapanjem Norwalškog sporazuma s američkim

Odborom za standarde financijskog izvještavanja (FASB). Potreba za usklađivanjem

MSFI/MRS-ova i US GAAP-ova posljedica je širenja svjetskih tržišta kapitala i nastojanja

izbjegavanja dvostrukog, trostrukog, pa čak i u nekim slučajevima četverostrukog vođenja

računovdstvenih standarda. Proces približavanja nepodrazumijeva potpunu indentičnost ovih

standarada, već njihovo usklađivanje po svim značajnim pitanjima, čime bi se uklonila

potreba za usklađivanjem financijskih izvještaja i višestrukim vođenjem računovodstva. Ovaj

proces još uvijek nije dovršen iako su se brojne promjene već dogodile. Sukladno

kratkoročnim i dugoročnim planovima ovih odbora, 2009.-a godina određena je kao ključna

godina koja označuje dovršetak usklađivanja i približavanja ovih dvaju najznačajnijih

7

računovodstvenih standarda na svjetskoj razini.“5 U međuvremenu, posljedica ovakvih

promjena bila je objavljivanje MSFI-a čime su neki prethodni MRS-evi ukinuti. U tom

kontekstu potrebno je naglasiti kako Međunarodni standardi obuhvaćaju:

1. Okvir za sastavljanje financijskih izvještaja

2. Međunarodne standarde financijskog izvještavanja

3. Međunarodne računovodstvene standarde (MRS 1- 41)

„U nastavku bit će prikazana primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u

Hrvatskoj sukladno Zakonima o računovodstvu u razdoblju od 1993.-2008.

1. Prvi Zakon o računovodstvu 1993.-2004. (obvezna primjena MRS-eva za sve

poduzetnike)

2. Drugi Zakon o računovodstvu 2005.-2007. (obvezna primjena za velike obveznike te

za obveznike čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzama ili se spremaju za uvrštenje u

burzovnu kotaciju u Republici Hrvatskoj na službenim tržištima te na kotaciji za javna

dionička društva sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o tržištu vrijednsnih

papira)

3. Treći Zakon o računovodstvu 2008- (obvezna primjena MRS-eva za velike

poduzetnike i poduzetnike čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili se

obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira).“6

Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u Hrvatskoj ima tradiciju dugu petnaest

godina. Od prve primjene Zakona o računovodstvu kada su MRS-evi bili obvezni za sva

poduzeća u RH, pa do posljednje promjene kojom će se značajno smanjiti broj subjekata,

obveznika njihove primjene.

5 Mamić Sačer, Ivana; Žager, Katarina // Usporedba: MSFI vs. HSFI. Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu

2012. Str 97.-98. 6 Gulin, Danimir. Regulativa financijskog izvještavanja u Hrvatskoj / Gulin, Danimir. Zagreb: Ekonomski

fakultet u Zagrebu 2004. Str 89.

8

3. Usporedba Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja i

Međunarodnih računovodstvenih standarda

Međunarodni računovodstveni standardi su dogovorena pravila o pripremanju, priznavanju,

vrednovanju i prezentaciji računovodstvenih stavki poduzeća. „Pojedini Međunarodni

računovodstveni standardi zamjenjuju se Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja pa je tako primjerice MRS 22 u potpunosti zamijenjen sa MSFI 3. Globalne

svjetske krize kao i sve prisutniji jaz u pogledu financijskog izvještavanja, neravnomjeran

makroekonomski razvoj kao i ubrzan razvoj financijskih tržišta kapitala, doveli su do potrebe

za jedinstvenim standardima izvještavanja.“7 Tako su nastali Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, razvrstani u osam poglavlja:

(Žager, Katarina; Smrekar, Nikolina; Oluić Ana. Računovodstvo malih i srednjih poduzeća.

Zagreb: Mikrorad, 2009., str. 50)

MSFI 1 – Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

MSFI 2 – Isplate s temelja dionica

MSFI 3 – Poslovna spajanja

MSFI 4 – Ugovori o osnivanju

MSFI 5 – Dugotrajna imovina namjenjena prodaji i prestanak poslovanja

MSFI 6 – Istraživanje i procjena vrijednosti mineralnih resursa

MSFI 7 – Financijski instrumenti i objavljivanja

MSFI 8 – Poslovni segmenti

7 Žager, Katarina; Smrekar, Nikolina; Oluić Ana. Računovodstvo malih i srednjih poduzeća. Zagreb: Mikrorad,

2009. Str. 50

9

3.1 Sličnosti i razlike u primjeni

Novousvojeni standardi financijskog izvještavanja su nadomjestak zamijenjenim

Međunarodnim računovodstvenim standardima, iako postoje izuzeci gdje su Međunarodni

računovodstveni standardi postali nacionalni računovodstveni standardi. Problematika kojom

se bave standardi vrlo je složena i upravo zbog te složenosti i promjena koje se događaju u

suvremenom poslovanju i poslovnom okruženju poduzeća jednom utvrđeni standardi, nisu

utvrđeni zauvijek nego se mijenjaju u skladu s navedenim promjenama. Odbor za

međunarodne računovodstvene standarde je 9. srpnja 2009. godine izdao Međunarodne

standarde financijskog izvještavanja za mala i srednje velika poduzeća. Kada su u pitanju

mala i srednja poduzeća, za njih su MSFI organizirani tematski, pa tako postoji 35 odjeljaka i

pored svakoga je označeno na koji se set MSFI-a ili MRS–a odnosi. Primjena Međunarodnih

računovodstvenih standarda te nadalje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u

Hrvatskoj ima tradiciju dugu petnaest godina. Od prve primjene Zakona o računovodstvu

kada su MRS-evi bili obavezni za sva poduzeća u RH, pa do posljednje promjene kojom će se

značajno smanjiti broj subjekata te obveznika njihove primjene.

3.2 Prelazak na Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja

Pojedini Međunarodni računovodstveni standardi zamjenjuju se Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja pa je tako primjerice MRS 22 u potpunosti zamijenjen sa MSFI 3.

Globalne svjetske krize kao i sve prisutniji jaz u pogledu financijskog izvještavanja,

neravnomjeran makroekonomski razvoj kao i ubrzan razvoj financijskih tržišta kapitala,

doveli su do potrebe za jedinstvenim standardima izvještavanja.“8 Tako su nastali

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. „I dok se u najdužem razdoblju hrvatske

povijesti obvezivalo sve poduzetnike na primjenu MRS-eva u razdoblju od 2005.-2007.

postavljana je fiktivna mogućnost izbora. Naime, drugi po redu Zakon o računovodstvu

upućivao je na mogućnost izbora između MSFI-a u cijelosti i standarda financijskog

izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja sukladno MSFI“.9

8 Žager, Katarina; Smrekar, Nikolina; Oluić Ana. Računovodstvo malih i srednjih poduzeća. Zagreb: Mikrorad,

2009. Str. 50 9 Mamić Sačer, Ivana; Žager, Katarina: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostavi, problemi primjene i

usporedivost / Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu, 2004. Str 99.

10

4. Tržište kapitala

Tržište kapitala je tržište tržište dugoročnih vrijednosnih papira. Izuzetno je važno sa stajališta

pribavljanja novca za poslovanje i proširenje poslovanja poduzeća jer se na tržištu kapitala

zadovoljava najveći dio potreba poduzeća za kapitalom. U najširem smislu razlikuje se

1. Dogovorno tržište (tržište kredita)

2. Tržište vrijednosnih papira, koje se smatra tržištem kapitala u užem smislu.

„Unutar ovoga tržišta postoji primarno i sekundarno tržište. Primarno tržište je tržište novih

emisija. Tu sredstva prikupljena prodajom novih vrijednosnica teku od kupaca vrijednosnica

izdavateljima vrijednosnica. Na sekundarsnom tržištu se prodaju i kupuju postojeće

vrijednosnice. Transakcije tim vrijednosnicama ne donose dodatna sredstva za financiranje

kapitalnih investicija.“10

„Burze vrijednosnih papira i burze efekata najznačajnija su organizirana tržišta kapitala.“11

Važnu ulogu na tržištu kapitala imaju financijski posrednici te posrednici pri kupoprodaji

vrijednosnih papira: specijalisti za kupoprodaju vrijednosnih papira, burzovni analitičari,

investicijske kuće, banke i druge financijske organizacije te investicijski bankari.

4.1 Međunarodno tržište kapitala

U svakom naprednom gospodarstvu postoji opsežno tržište kapitala: skup ugovora kojima

pojedinci poduzeća razmjenjuju novac danas za obećanje plaćanja u budućnosti. Rastuću

važnost međunarodne trgovine od šezdesetih godina pratio je rast međunarodnog tržišta

kapitala koje povezuje tržište kapitala pojedinih zemalja. Stoga su sedamdesetim godinama

države Srednjeg istoga bile u mogućnosti položiti prihode od prodaje nafte na račune banaka

u Londonu ili New Yorku. Istodobno su te banke pozajmljivale vladama i poduzećima u Aziji

i Latinskoj Americi. Tijekom osamdesetih godina Japan je većinu novca zarađenog rastućim

10 Dostupno na: https://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%208%20f2.pdf (pruzeto 24.3.2014.) 11 Dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=13772 (preuzeto 24.3.2014.)

11

izvozom uložio u Sjedinjene Amerilčke Države, uključujući osnivanje mnogih podružnica

japanskih poduzeća. Međunarodna se tržišta kapitala razlikuju u mnogo čemu od domaćih

tržišta kapitala. Ona se moraju nositi s posebnom regulativom koju mnoge zemlje nameću na

strana ulaganja. Isto tako ona često omogućuju izbjegavanje uređivanja domaćih tržišta. Od

šezdesetih godina nastala su ogromna međunarodna tržišta kapitala, od kojih se ističe važno

londonsko tržište Eurodolar, gdje se svaki dan razmjenjuju milijarde dolara bez potrebe

posredovanja američkog tržišta. Uz međunarodna tržišta kapitala vezani su neki posebni

rizici. Jedan od njih je povezan s fluktuacijama vrijednosti valuta: ako vrijednost eura padne u

odnosu na vrijednost dolara, američki će ulagači koji su kupili obveznice iskazane u eurima

pretrpjeti gubitak, kao i mnogi ulagači koji su pretpostavljali da će nova europska valuta bili

snažna. Drugi je rizik vezan uz nemogućnost otplate dugova određene zemlje: država može

jednostavno odbiti otplatu svog duga (možda zato što nije u mogućnosti da ga otplati), a

djelotvoran način da se dužnike dovede na sud ne postoji. Rastuća važnost međunarodnih

tržišta kapitala i njihovi novi problemi zahtjevaju veću pozornost nego ikada prije. Tržište na

kojem rezidenti različitih zemalja trguju imovinom naziva se međunarodnim tržištem kapitala.

Međunarodno tržište kapitala zapravo nije jedinstveno, to je skup blisko povezanih tržišta na

kojima dolazi do razmjene imovine s nekom međunarodnom dimenzijom. Trgovina

međunarodnim valutama odvija se na deviznom tržištu, koje je važan dio međunarodnog

tržišta kapitala. Glavni su sudionici na međunarodnom tržištu kapitala isti kao i na devizom

tržištu; komercijalne banke, velike korporacije, nebankarske financijske institucije, središnje

banke i druge državne agencije. „Valja ukazati na ispravnu ocjenu da se bez razvijenog tržišta

kapitala teško mogu ostvariti postavljeni ciljevi razvoja kao i drugi ciljevi makroekonomske

politike. U ove ciljeve svakako spadaju i ciljevi fiskalne i monetarne politike. Međutim, bitan

preduvjet razvoja kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna financijska informacija.“12

Kao i na deviznom tržištu, aktivnosti međunarodnog tržišta kapitala odvijaju se u mreži

svjetskih financijskih sredstava povezanih razrađenim komunikacijskim sustavima. Međutim,

imovina kojojm se trguje na međunarodnom tržištu kapitala uz bankovne depozite

denominirane u valutama različitih zemalja uključuje dionice i obveznice tih zemalja.

12 Financije i računovodstvo // Zbornik referata za međunarodno savjetovanje / Domazet, Tihomir. Zagreb,

Brijuni 2000. Str. 60.-61.

12

4.2 Struktura međunarodnog tržišta kapitala

Kao što je napomenuto ranije, glavni sudionici na međunarodnom tržištu kapitala uključuje

komercijalne banke, korporacije, nebankarske financijske institucije (poput osiguravajućih

društava i mirovinskih fondova), središnje banke i druge državne agencije.

„1. Komercijalne banke – u središtu su međunarodnog tržišta kapitala, ne samo zato što

vode međunarodni platni promet, nego i zbog širokog raspona financijskih aktivnosti koje

poduzimaju. Obveze se banaka sastoje ponajviše od depozita različitih dospijeća, a

njihova se imovina sastoji najvećim dijelom od zajmova (korporacijama i državama),

depozita kod drugih banaka (međubankovni depoziti) i obveznice. Multinacionalne banke

također su u velikoj mjeri uključene u druge vrste transakcija i imovina. Na primjer, banke

mogu potpisivati izdanja korporativnih dionicai obveznica sporazumijevajući se da će uz

naknudu pronaći kupce tih vrijednosnica po zajamčenoj cijeni. Jedna je od ključnih

činjenica o međunarodnom bankarstvu to da se banke u inozemstvu često mogu baviti

aktivnostima koje im nisu dopuštene u matičnom zemlji. Ta je vrsta zakonodavne

asimetrije dala poticaj rastu međunarodnog bankarstva u posljednjih 40 godina.

2. Korporacije – osobito one s multinacionalnim djelovanjem poput tvrtku Coca-Cola,

IBM, Toyota i Nike. Rutinski financiraju svoja ulaganja pomoću inozemnih izvora

sredstava. Kako bi došli do tih sredstava, korporacije mogu prodavati dionice, koje

vlasnicima daju vlasničko potraživanje na imovinu korporacije, ili mogu koristiti dužničko

financiranje. Dužničko financiranje često poprima oblik posuđivanja od i putem

međunarodnih banaka ili drugih institucionalnih zajmodavatelja. Kada traže dugoročniji

oblik zaduživanja, poduzeća mogu prodavati korporativne dužničke instrumente na

međunarodnom tržištu kapitala. Korporacije često denominiraju svoje obveznice u valuti

financijskom središta u kojem će obveznice biti ponuđene na prodaju. Međutim,

korporacije sve češće razvijaju nove strategije denominacije koje njihove obveznice čine

atraktivnima širem spektru mogućih kupaca.

3. Nebankarske financijske institucije – poput osiguravajućih društava, mirovinskih

fondova i uzajamnih fondova postale su važni sudionici na međunarodnom tržištu

kapitala budući da su se usmjerile na inozemnu imovinu da bi razlučili svoje portfelje.

Od osobite važnosti su investicijske banke poput First Boston Corporation, Goldman

Sachs i Lazard Freres koje uopće nisu banke, nego se specijaliziraju u potpisivanju

13

prodaje dionica i obveznica korporacija i (u nekim slučajevima) država. 1933. godine

američkim je komercijalnim bankama zabranjeno baviti se aktivnostima investicijskog

bankarstva u Sjedinjenim Američkim Državama (i većinom drugih domaćih

transakcija koje uključuju korporativne dionice i obveznice), iako je američka vlada

trenutačno u postupku ublažavanja nekih od tih prepreka. No, američkim

komercijalnim bankama odavno je dopušteno sudjelovati u aktivnostima

investicijskog bankarstva u inozemstvu, pa su se banke poput Citicorp, J.P.Morgan-

Chase i Bankers Trust energično natjecale sa specijaliziranijim investicijskim

bankama.

4. Središnje banke i druge državne agencije – rutinski su uključene u međunarodna

financijska tržišta putem deviznih intervencija. Uz to, druge državne agencije često se

zadužuju u inozemstvu. Vlade i državna poduzeća zemalja u razvoju obilno su

posuđivale od stranih komercijalnih banaka.“13

4.3 Rast međunarodnog tržišta kapitala

Nakon izuma računala i interneta i revolucije financijskih tržišta, gotovo sva financijska

tržišta su okrenuta međunarodnim tržištima kapitala. Različite zemlje imaju različito poslovno

okruženje, tako da ako se bilo koja zemlja nosi s gubitkom uslijed financijske krize, i

investicije mogu pretrpjeti gubitke. Postoji jako puno tih sustava, a najčešće služe samo mali

dio ukupnoga kapitala tržištima. Tržišta kapitala su definirana kao tržište na kojem je novac

predviđen za razdoblje duže od jedne godine. Bez obzira na način mjerenja, opseg transakcija

na međunarodnom tržištu kapitala od ranih 1970ih rastao je brže od svjetskog BDP-a. Jedan je

od glavnih čimbenika u tom razvoju činjenica da su zemlje, počevši s industrijskim svijetom

uklanjale ograničenja za privatne tokove kapitala preko svojih granica. Važan razlog za taj

razvoj povezan je s tečajnim sustavom.

13 Struktura međunarodnog tržišta kapitala // Međunarodna ekonomija: Teorija i ekonomska politika/ R.

Krugman, Paul; Obstfeld, Maurice. Zagreb: MATE d.o.o. 2009. Str 581.

14

5. Utjecaj Međunarodnih računovodstvenih standarda na međunarodno

tržišta kapitala

Pri analizi utjecaja MRS-a na međunarodno tržište kapitala definirati će se tržište kapitala,

njena struktura i tendencije u rastu. Budući da je Republika Hrvatska članica Europske unije

koja je jedinstveno tržište, upotreba i usklađivanje Zakona o računovodstvu s MRS od velike

je važnosti jer usporedivost financijskih izvješća je važna za njihove korisnike koji svoje

odluke temelje na informacijama dobivenim iz financijskih izvješća. Postoje indicije kako će

uskoro Europska unija i Sjedinjene Američke Države potpisati novi trgovinski sporazum koji

će proširiti njihovu međusobnu suradnju.

5.1 MRS kao preduvjet regulacije tržišta kapitala

„Tržište na kojem rezidenti različitih zemalja trguju imovinom naziva se međunarodnim

tržištem kapitala. Međunarodno tržište kapitala zapravo nije jedinstveno, to je skup blisko

povezanih tržišta na kojima dolazi do razmjene imovine s nekom međunarodnom

dimenzijom.“14

Valja ukazati na ispravnu ocjenu da se bez razvijenog tržišta kapitala teško

mogu ostvariti postavljeni ciljevi razvoja kao i drugi ciljevi makroekonomske politike. U ove

ciljeve svakako spadaju i ciljevi fiskalne i monetarne politike. Međutim, bitan preduvjet

razvoja kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna financijska informacija. Najveći dio

ovog napisa, odnosno studije, opravdava primjenu Međunarodnih računovodstvenih

standarda, čija dosljedna primjena treba omogućiti ostvarenje prije navedenih ciljeva. Dakle,

važno je znati i razvoj tržišta kapitala, u ovom slučaju tržišta u nastajanju, gdje spada i

hrvatsko tržište. Cijene sredstava tržišta u nastajanju sredinom 2000. bile su uglavnom blago

više nego na početku godine, što odražava popuštanje (vjerojatno znatno) pesimizma prema

gospodarstvima tržišta u nastajanju koji su imali rast poslije zadnjih kriza. Nadalje, iako

strukturne reforme još, uglavnom, nisu dovršene u mnogim zemljama, ekonomske su politike

općenito strože nego nekoliko godina ranije, uz naglašenu fiskalnu reformu u nekoliko

najvažnijih tržišta. Prošle godine su bile značajne promjene na financijskim tržištima kao i u

14 Međunarodna ekonomija: trgovina i novac // Međunarodna ekonomija: Teorija i ekonomska politika/ R.

Krugman, Paul; Obstfeld, Maurice. Zagreb: MATE d.o.o. 2009. Str 7.-8.

15

financiranju tržišta u nastajanju i to javnog sektora i korporacija. Te promjene dijelom

odražavaju širu evoluciju financijskih tržišta, ali isto tako predstavljaju odgovore

zajmoprimca i zajmodavca u odnosu na posljednje krize. Međunarodni tijekovi prema

tržištima u nastajanju nastavili su rasti u obliku izravnih inozemnih ulaganja, obnavljanja

ulaganja u portfelj i znatno sniženje bankovnih zajmova. Premda može izgledati da nema

izravne povezanosti između prethodno navedenih kretanja, odnosno računovodstvenog

sustava, treba reći da su i te ocjene pogrešne. Naime, u najvećem dijelu, uspješno rješavanje

financijske krize, znatan priljev inozemnog kapitala, suvremeni financijski sustav - u velikoj

je mjeri u korelaciji s postojanjem suvremenog računovodstvenog sustava odnosno

suvremenog i transparentnog sustava financijskog izvješćivanja. Prethodno iznesene ocjene

opravdavaju nastajanje svih relevantnih svjetskih čimbenika na primjeni Međunarodnih

računovodstvenih standarda, kako kod razvijenih zemalja, tako kod zemalja u razvoju te

osobito tranzicijskih zemalja.

5.2 Međunarodni računovodstveni standardi u funkciji regulacije

međunarodnog tržišta kapitala

Sadašnja struktura međunarodnog tržišta kapitala uključuje rizike financijske nestabilnosti

koji se mogu smanjiti samo putem bliske suradnje nadzornika banaka u mnogim zemljama, ali

isti motiv dobiti koji navodi multinacionalne financijske institucije da pronađu nove načine

zaobilaženja nacionalnih zakona također može osigurati važne koristi za potrošače.

Međunarodno tržište kapitala omogućuje rezidentima različitih zemalja da razluče svoje

portfelje trgujući rizičnom imovinom. Nadalje, osiguravajući brzi međunarodni tok

informacija o investicijskim mogućnostima diljem svijeta, tržište može pomoći usmjeriti

svjetsku štednju u njeno najproduktivnije korištenje. Valja ukazati na ispravnu ocjenu da se

bez razvijenog tržišta kapitala teško mogu ostvariti postavljeni ciljevi razvoja kao i drugi

ciljevi makroekonomske politike. U ove ciljeve svakako spadaju i ciljevi fiskalne i monetarne

politike. Međutim, bitan preduvjet razvoja kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna

financijska informacija. Najveći dio ovog napisa, odnosno studije, opravdava primjenu

Međunarodnih računovodstvenih standarda, čija dosljedna primjena treba omogućiti

ostvarenje prije navedenih ciljeva. Dakle, važno je znati i razvoj tržišta kapitala, u ovom

slučaju tržišta u nastajanju, gdje spada i hrvatsko tržište. Naime, u najvećem dijelu, uspješno

16

rješavanje financijske krize, znatan priljev inozemnog kapitala, suvremeni financijski sustav -

u velikoj je mjeri u korelaciji s postojanjem suvremenog računovodstvenog sustava odnosno

suvremenog i transparentnog sustava financijskog izvješćivanja. Prethodno iznesene ocjene

opravdavaju nastajanje svih relevantnih svjetskih čimbenika na primjeni Međunarodnih

računovodstvenih standarda, kako kod razvijenih zemalja, tako kod zemalja u razvoju te

osobito tranzicijskih zemalja.

Međunarodnih računovodstvenih standarda ima 41, a kako bi se prikazao njihov utjecaj na

regulaciju međunarodnog tržišta kapitala, potrebno je analizirati pojedini standard.

MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja

Cilj je ovog standarda da se propišu način i zahtjevi za prezentiranje financijskih izvještaja

opće namjene: fer prezentiranje, struktura i najmanji opseg njihova sadržaja te usporedivost s

prethodnim razdobljem. Svrha je financijskih izvještaja da prezentiraju financijski položaj,

financijsku uspješnost i novčane tokove poslovnog subjekta, vjerno predočavajući učinke svih

transakcija u skladu s definicijama i kriterijima za priznavanje imovine, obveza, prihoda i

rashoda navedenih u Okviru MSFI-ja i MRS-ovima.

MRS 2 – Zalihe

Standardom se propisuje računovodstveni postupak za vođenje zaliha kao sredstva te pri

potrošku priznavanje kao rashoda, uključujućo bilo koje otpisivanje do neto utržive

vrijednosti. U zalihe se ubraja imovina koja se drži za prodaju, koja se drži radi trošenja u

procesu proizvodnje i koja je u procesu proizvodnje.

MRS 7 – Izvještaj o novčanom tijeku

Cilj je ovog standarda osigurati korisnicima informaciju o promjeni novca i novčanih

ekvivalenata kroz izvještaj o novčanom tijeku radi ocjene mogućnosti subjekata da stvara

novac i novčane ekvivalente.

MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške

Cilj ovog standarda je propisati smjernice i kriterije za izbor i mjenjanje računovodstvenih

politika, za promjene računovodstvenih procjena i za ispravljanje pogrešaka.

Računovodstvene su politike posebna načela i prezentiranju financijskih izvještaja i mijenjaju

se samo ako to zahtijeva MRS ili službena tumačenja.

17

MRS 10 – Događaji nakon datuma bilance

Propisuju se odveze usklađenja financijskih izvještaja za povoljne i nepovoljne događaje koji

su nastali između nadnevka bilance i nadnevka na koji je odobreno izdavanje fnancijskih

izvještaja. Događaji nakon nadnevka bilance koji se moraju usklađivati su sudska rješenja,

primitak informacija koje upućuju na drukčiju vrijednost neke bilančne stavke te otkrivanje

prijevare ili pogreške koji upozoravaju na to da su stavljena financijska izvješća netočna.

MRS 11 – Ugovori o izgradnji

Ovim se standardom propisuje računovodstveni postupak s prihodima i troškovima koji

proizlaze iz ugovora o izgradnji jer su nadnevci početka i završetka poslova često u različitim

obračunskim razdobljima. U ugovore o izgradnji ubrajaju se ugovor s fiksnom cijenom i

ugovor tipa troškovi plus.

MRS 12 – Porezi na dobit

Glavni problem u propisane računovodstvenom postupku za utvrđivanje poreza na dobit jest

obračun i razgraničenje tekuće i buduće porezne obveze. S tim u sveti treba razlikovati tekući

i odgođeni porez. Tekući porez je iznos tekuće obveze poreza na sadašnje i proteklo razdoblje

na iznos oporezivog dobitka. Preplaćeni porez se priznaje kao tekuća imovina. Odgođeni

porez predstavlja poreznu obvezu budućih razdoblja na osnovicu koju čini privremena razlika

između knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze koji je iskazan u bilanci i iznosa koji je

utvrđen kao porezna osnovica.

MRS 14 – Izvještavanje po segmentu

Ovim se standardom propisuju načela za izradbu financijskih informacija po poslovnim ili

zemljopisnim segmentima te oblik i sadržaj izvještavanja. Poslovni je segment dio poslovnog

subjekta koji proizvodi različite vrste proizvoda/usluga s rizicima i povratima koji su različiti

od drugih poslovnih segmenata

MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

Ovim je standardom propisan računovodstveni postupak i kriteriji za priznavanje nekretnina,

postrojenja i opreme, određivanje njezina knjigovodstvenog iznosa, amortizacije i gubitka

uslijed umanjenja vrijednosti imovine te objavljivanja u financijskim izvještajima.

18

MRS 17 – Najmovi

Cilj je standarda propisati računovodstvene politike i objavljivanja u svezi s najmovima.

Najam se sporazum kojim najmodavac prenosi na najmoprimca pravo upotrebe neke imovine

u određenom razdoblju. Ovisno o vremenu i rizicima iz najma razlikuju se financijski i

poslovni najam.

MRS 18 – Prihodi

Ovim se standardom propisuje računovodstveni postupak za priznavanje i mjerenje prihoda

koji su rezultat transakcija i događajapovezanih s prodajom proizvoda i roba, pružanjem

usluga i korištenje imovinom od strane drugih, čime se zarađuju kamate, tantijeme i

dividende.

MRS 19 – Primanja zaposlenih

Cilj je ovog standarda propisivanje načela i postupaka za računovodstveno priznavanje

primanja zaposlonih. Primanja zaposlenih jesu svi oblici koji daje subjekt u zamjenu za

uslugu koju pružaju zaposleni, i to: kratkoročna primanja sadašnjih zaposlenika, primanja

nakon prestanka zaposlena, ostala dugoročna primanja zaposlenih i otpremnine.

MRS 20 – Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći

Cilj je standarda propisivanje računovodstvenih postupaka i objavljivanja državnih potpora i

drugih oblika državne pomoći. Pod državnom potporom se podrazumijevadavanje subjektu

nekih resursa potrebnih za njegovo poslovanja uz zadovoljavanje uvjeta za stjecanje potpora.

Pod državnom se pomoći podrazumijeva djelovanje države kojemu se cilj pružanje

ekonomske koristi subjektima koji zadovoljavaju uvjete potpore.

MRS 21 – Učinci promjene tečajeva stranih valuta

Ovim standardom se propisuju računovodstveno postupanje pri objavljivanju transakcijama u

stranim valutama i pri iskazivanju poslovanja u inozemstvu. Obavljene transakcija u stranoj

valuti početno se priznaju u funkcionalnoj valuti s pomoću tečaja na dan obavljanja

transakcije.

19

MRS 23 – Troškovi posudbe

Ovaj standard propisuje postupke i načela za računovodstvo troškova posudbi. U troškove

posudbe ubrajaju se kamate i ostali troškovi koji nastaju pri posudbi financijskih sredstava.

MRS 24 – Objavljivanje povezanih stranaka

Ovim se standardom propisuju obveze objavljivanja informacija o postojanju povezanih

stranaka te transakcijama i ostalim poslovima s povezanim strankama radi stjevanja uvida u

financijski položaj subjekta. Povezana stranka opisuje se kao stranka čije je poslovanje pod

nekim oblikom kontrole. Kontrola je suvereno pravo upravljanja drugog subjekta radi

stjecanja određenih koristi.

MRS 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji

Za grupu ovisnih društava koje su pod kontrolom matičnoga društva, pothvatnika ili ulagača,

osim njihovih pojedinačnih financijskih izvještaja treba sastaviti i prezentirati i konsolidirane,

kao da je riječ o jednome ekonomskome subjektu. Standardom je propisan konsolidacijski

postupak primjenom metode razmjene konsolidacije stavku po stavku zbrajanjem istih stavki

imovine, obveza, glavnice, prihoda i rashoda.

MRS 28 – Ulaganja u pridruženom društvu

Ovaj se standard primjenjuje na ulaganja u pridružena društva, a to je subjekt u kojem ulagač

ima značajan utjecaj. Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u odlukama o financijskim i

poslovnim politikama subjekta u koji je izvršeno ulaganje, ali ne predstavlja kontrolu tih

politika.

MRS 29 – Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama

Standardom se navode obilježja hiperinflacijskog stanja i propisuje da se u takvim

slučajevima financijska izvješća trebaju iskazati u tekućoj, mjernoj jedinici na dan

sastavljanja bilance. Hiperinflacijsko stanje prepoznaje se prema slijedećim obilježjima:

stanovništvo općenito radije drži svoje bogatstvo u nenovčanim sredstvima, novčani se iznosi

ne promatraju prema domaćoj valuti, prodaja i kupnja na kredit ugovara se prema inozemnoj

valuti, kamatne stope i plaće vezane su uz indeks cijena, kumulativna se stopa inflacije

tijekom tri godine približava ili premašuje 100%.

20

MRS 30 – Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih

institucija

Iako poslovanje banaka i sličnih financijskih instituacija podliježe posebnim propisima i

nadzoru regulatornih tijela i monetarnih vlasti, ipak se, zbog njihova golemog utjecaja na

poslovni, javni i građanski sektor, ovim standardom propisuju računovodstveni postupci te

sadržaj i način objavljivanja određenih pokazatelja stanja i poslovanja banke

MRS 31 – Udjeli u zajedničkim pothvatima

Standardom se uređuju pojam i računovodstveni postupci prilikom ulaganja u zajedničke

pothvate i izvještavanje o imovini, obvezama, prihodima i rashodima zajedničkom pothvata.

Zajednički pothvat je ugovorni aranžman na temelju kojega ugovorne strane poduzimaju

gospodarske aktivnosti koje podliježu zajedničkoj kontroli.

MRS 32 – Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje

Ovim se standardom uređuje objavljivanje i prezentiranje financijskih instrumenata, a njihovo

priznavanje i mjerenje uređeno je MRS-om 39. Financijskim instrumentom drži se svaki

ugovor zbog kojega nastaje financijska imovina ili financijska obveza subjekta ili vlasnički

instrument drugog subjekta.

MRS 33 – Zarade po dionici

Standardom se propisuju načela za određivanje i prikazivanje zarade po dionici subjekata

čijim se redovitim dionicama javno trguje ili su u postupku izdavanja redovitih dionica na

tržištu vrijednosnih papira. Osnovne zarade po dionici treba izračunavati dijeljenjem dobitka

ili gubitka koji se može pripisati redovitim dioničarima s prosječnim brojem valjanih

redovitih dionica u obračunskom razdoblju.

MRS 34 – Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine

Cilj je ovog standarda propisati minimum sadržaja financijskih izvještaja za razdoblja u

godini i načela priznavanja i mjerenja cjelovitih ili skraćenih financijskih izvještaja za

razdoblja tijekom godine. Standardom se ne propisuje koji su subjekt obvezni sastavljati

ispodgodišnja izvješća, ali ako je to propisano nacionalnim zakonodavstvom, tada se izvješća

trebaju sastavljati i prezentirati prema ovome standardu.

21

MRS 36 – Umanjenje imovine

Standardom se propisuje postupak koji treba primjenjivati kako bi se osiguralo da se imovina

iskazuje prema vrijednosti koja nije veća od nadoknadivog iznosa. Na svaki nadnevak

izvješćivanja subjekt treba ocijeniti postoje li pokazatelji da bi neko sredstvo trebalo biti

umanjeno.

MRS 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina

Standardom su uređeni računovodstveni postupci i objavljivanja kada subjekt odluči za

nastale poslovne događaje koji su priznati rezervirati sredstva za moguće buduće troškove i

rizike te kada na temelju prošlih događaja koji nisu priznati u budućnosti mogu nastati

nepredviđene obveze ili nepredviđena imovina.

MRS 38 – Nematerijalna imovina

Standarsom se propisuju računovodstveni postupci, priznavanje, vredvodanje i stjecanje,

razvoj i povećavanje nematerijalnih resursa, kao što su znanstvena i tehničkaznanja, dizajn i

primjena novih procesa i sustava, licencije, intelektualno vlasništvo, tržišno znanje, zaštićeni

znakovi itd.

MRS 39 – Financijski instrumenti : priznavanje i mjerenje

Ovo je sadržajno najopsežniji standard. Cilj je ovog standardada se propišu načela priznavanja

i mjerenja financijske imovine, financijskh obveza i određenih ugovora o kupnji i prodaji

nefinancijske imovine. Ovim se standardom također definira derivativ kao financijski

instrument ili drugi ugovor.

MRS 40 – Ulaganja u nekretnine

Za razliku od ostali nekretnina, ulaganje u nekretnine je nekretnina koja se drži u svrhu zarade

prihoda od poslovnoga najma ili zbog porasta njezine kapitalne vrijednosti, a ne za uporabu

tijekom proizvodnje dobara, pružanja usluga u administrativne svrhe.

MRS 41 – Poljoprivreda

Ovim se standardom propisuje računovodstveni postupak, mjerenje i prikazivanje aktivnosti

koje su povezane s poljoprivredom. Primjenjuje se na biljnu imovinu i njihove proizvode te

životinjsku imovinu. Biljna i životinjska imovina naziva se biološkom imovinom.

22

Svaki pojedini standard određuje specifično područje računovodstvenih okvira, definirajući

prikaz stavki, mjerenje stavki i način objavljivanja, a trebaju se naglasiti MRS 21, MRS 23,

MRS 33 i MRS 39 koji su vrlo važni za regulaciju tržišta kapitala. MRS 33 je od izrazitog

značaja za regulaciju tržišta kapitala zbog trgovanja dionicama i dioničkim opcijama koji

imaju utjecaj na formiranju cijena na tržištu kapitala, a tržište kapitala bi trebalo biti efikasno

te točno odražavati informacije koje utječu na njega.

23

6. Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u praksi

Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda daje najveće prednosti najmanje u

transparentnosti, ugnodnosti za potencijalne investitore i prestižni sustav mjerenja. Za lakše

razumijevanje istog, bit će opisan primjer iz prakse korištenja Međunarodnih

računovodstvenih standarda za tvrtku Pliva d.d.

6.1 Pliva d.d.

Pliva d.d. je 1993. godine odabrala i usvojila računovodstvene politike koje su najprimjerenije

za iskazivanje financijskog položaja i rezultata kompanije. Grupa danas ima 43 podružnice

locirane u 33 zemlje koje imaju obvezu izvještavanja prema propisima zemlje u kojoj imaju

sjedište. U nastavku će biti navedene osnove računovodstvenih politika te MRS-evi koji su

okvir za određivanje politika koje se primjenjuju prilikom sastavljanja i prezentiranja

izvještaja Grupe. Konsolidirani financijski izvještaji (MRS 1, MRS 21, MRS 27, MRS 28)

sastavljaju se sukladno Međunarodnim računovodstvenim standardima. Nekretnine,

postrojenje i oprema iskazuju se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju

(MRS 1, MRS 16, MRS 23, MRS 36). Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne

metode tijekom očekivanog vijeka uporabe. Nematerijalnu imovinu Grupe čine goodwill,

patenti, licence i ostala prava (MRS1, MRS 22, MRS 36, MRS 38). Od 1. siječnja 2001.

godine Grupa primjenjuje MRS 39 – Financijski instrumenti i u skladu s njim klasificira svoja

ulaganja u sljedeće kategorije: ulagnja namjenjena za trgovanje, ulaganja s fiksnim

dospijećem i ulagnja raspoloživa za prodaju. Zalihe (MRS 1, MRS 2) se iskazuju po trošku

nabave ili neto prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža, umanjena za ispravak

vrijednosti zastarijelih zaliha. Potraživanja od kupaca (MRS 1, MRS 32, MRS 39) iskazuju se

po nominalnoj vrijednosti umanjenoj za obavljena rezerviranja za sumnjiva i nenaplativa

potraživanja u slučaju kada postoje pouzdani pokazatelji da se ista neće moći naplatiti u

skladu s dogovorenim uvjetima. Novac i novčani ekvivalenti (MRS 1, MRS 7) prikazani u

bilanci i izvještaju o novčanom toku obuhvaćaju gotovinu i stanja na računima u bankama, te

visoko likvidna ulaganja. Dionički kapital (MRS 1, MRS 32) sastoji se od redovnih dionica.

Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice umanjuje dioničku glavnicu sve do povlačenja

vlastitih dionica. Posudbe (MRS 32, MRS 39) se početno priznaju po primljenom iznosu, a

nakon toga se iskazuju po amortiziranom trošku primjenom metode stvarnog prinosa. Porez

24

(MRS 12) na dobit obračunava se sukladno zakonima i propisima zemlje u kojoj je

registrirano društvo Grupe. Rezerviranja (MRS 37) se priznaju ako Grupa trenutno ima

pravnu ili izvedenu obveznu posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će

biti potreban za sredstva radi podmirenja obveze. Prihodi (MRS 18) od prodaje proizvoda se

priznaju kada su na kupce preneseni rizici i koristi od vlasništva nad proizvodima. Troškovi

istraživanja i razvoja (MRS 1) uključuje sve troškove osnovnog istraživanja, poboljšanja

postojećih i razvoj novih proizvoda i iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Dividende (MRS

10, MRS 32) se priznaju u razdoblju u kojem su odobrene od Glavne skupštine dioničara.

Osnovna zarada po dionici (MRS 33) izračunava se dijeljenjem neto dobiti Grupe s

ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Grupa se bavi

aktivnostima koje su izložene financijskim rizicima, uključujući učinke tržišta, promjena

deviznog tečaja te kamatnih stopa. Upravljanjem rizikom (MRS 32, MRS 39) bavi se središnji

odjel riznice Grupe sukladno politikama koje odobri Uprava. Poslovne segmente Grupe

predstavljaju poslovne aktivnosti koje se razlikuju prema osobinama proizvoda i kupaca. Za

svaki od segmenta prikazuju se osnovne informacije o poslovanju (MRS 14) kao što su

prihodi, bruto dobit, dobit prije poreza te imovina i obveze koje se mogu izravno pripisati

poslovnim segmentima. Grupa Pliva primjenjuje računovodstvene politike tako da financijski

izvještaji budu u skladu sa svim zahtjevima svakog standarda, a tamo gdje nema posebnih

zahtjeva menadžment utvrđuje politke koje omogućavaju da financijski izvještaji pruže

relevantne i pouzdane informacije svim njihovim korisnicima.

25

7. Zaključak

U ovom seminarskom radu obrađena je tema Međunarodnih računovodstvenih standarda u

funkciji regulacije međunarodnog tržišta kapitala. Objašnjeno je što je to točno tržište kapitala

te koje vrste tržišta kapitala postoje. U sklopu objašnjenja spomenutog tržišta, a relevantno za

ovu temu seminara, pobliže je objašnjeno što je to međunarodno tržište kapitala te koje su

razlike u odnosu na obično. Također se dotaknula tema strukture međunarodnog tržišta

kapitala i njegovi sudionici kao što su komercijalne banke, korporacije, nebankarske

financijske institucije i Središnje banke i druge državne agencije. Međunarodno tržište

kapitala je u rastu, što je spomenuto u ovom radu. Nadalje, u svrhu razumijevanja teme

funkcije Međunarodnih računovodstvenih standarda u regulaciji međunarodnog tržišta

kapitala, potrebno je bilo objasniti što su to zapravo Međunarodni računovodstveni standardi

te koji utjecaj imaju na vođenje financija u državi, ali i što utječe na njih, također. Spomenut

je utjecaj Europske Unije na Međunarodne računovodstvene standarde, njihova povijest u

Hrvatskoj, koje su prednosti primjene tih standarda te što je sve relevantno za njihovu

primjenu u Hrvatskoj. Nadalje, objašnjena je konkretna funkcija Međunarodnih

računovodstvenih standarda, a to je ona koja regulira međunarodno tržište kapitala. Na kraju

ovog rada, dotaknuta je tema prelaska Međunarodnih računovodstvenih standarda na

Međunarodne standarde financijskog izvještavanja. Regulacija međunarodnog tržišta kapitala

je vrlo važna funkcija Međunarodnih računovodstvenih standarda. Bez razvijenog tržišta

kapitala teško mogu ostvariti postavljeni ciljevi razvoja kao i drugi ciljevi makroekonomske

politike. Međutim, bitan preduvjet razvoja kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna

financijska informacija. Ovo opravdava primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda,

čija dosljedna primjena treba omogućiti ostvarenje prije navedenih ciljeva. Dakle, važno je

znati i razvoj tržišta kapitala, gdje spada i hrvatsko tržište.

26

Literatura:

Knjige:

1. Dečman, Nikolina; Mamić Sačer, Ivana; Sever Mališ, Sanja; Sever, Ivana; Tušek,

Boris; Žager, Katarina; Žager, Lajoš : Harmonizacija i standardizacija financijskog

izvještavanja malih i srednjih poduzeća, Zagreb, Sveučilišna tiskara d.o.o. 2013.

2. Gulin, Danimir : Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim

uvjetima // Hrvatska zajednica računovodstva i financijskih djelatnika, Pula,

Sveučilišna tiskara 2003.

3. Žager, Katarina; Smrekar, Nikolina; Oluić Ana : Računovodstvo malih i srednjih

poduzeća, Zagreb: Mikrorad, 2009.

4. Mamić Sačer, Ivana; Žager, Katarina : Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i

nedostaci, problemi primjene i usporedivost , Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu,

2012.

Stručni članci:

1. Domazet, Tihomir : Financije i računovodstvo // Zbornik referata za međunarodno

savjetovanje / Domazet, Tihomir. Zagreb, Brijuni 2000.

2. Gulin, Danimir : Regulativa financijskog izvještavanja u Hrvatskoj // Gulin, Danimir,

Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu 2004.

3. R. Krugman, Paul; Obstfeld, Maurice : Međunarodna ekonomija: trgovina i novac //

Međunarodna ekonomija: Teorija i ekonomska politika/ R. Krugman, Paul; Obstfeld,

Maurice, Zagreb: MATE d.o.o. 2009.

4. R. Krugman, Paul; Obstfeld, Maurice : Struktura međunarodnog tržišta kapitala //

Međunarodna ekonomija: Teorija i ekonomska politika/ R. Krugman, Paul; Obstfeld,

Maurice, Zagreb: MATE d.o.o. 2009.

Internet:

1. Dostupno na: https://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%208%20f2.pdf (pruzeto

24.3.2014.)

2. Dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=13772 (preuzeto 24.3.2014.)