sveučilišni preddiplomski studij fizike

1

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

FIZIKE

Osijek, svibanj 2005.

(zadnje izmjene, rujan 2014.)

3

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija Brzi razvoj znanosti i tehnologije, a posebno informatičkih tehnologija temeljenih na fizici ima

za posljedicu što fleksibilnije obrazovanje zasnovano na bazičnim fizikalnim znanjima koja sporije

zastarijevaju. Objašnjavanje i proučavanje modernih tehnologija i komunikacijskih tehnika

tumačenjem njihovih fizikalnih osnova, kao i poučavanje u korištenju modernih informatičkih

tehnologija u fizici ima za potrebu obrazovanje takvog profila stručnjaka koji se mogu nositi s

tehnologijskim razvojem kao i izazovima i zahtjevima tržišta rada.

Predloženi sveučilišni preddiplomski studij Fizika studentima omogućava stjecanje temeljnih

znanja iz polja fizike uz osnovne matematičke i informatičke kolegije kao nužan alat za rješavanje

fizikalnih problema, ali i kao podrška razvoju logičkog načina razmišljanja. Time predstavlja prvu

stepenicu u obrazovanju stručnjaka unutar znanstvenog polja fizike. Završetkom studija,

prvostupnici su osposobljeni za obavljanje stručnih poslova u obrazovnim i znanstvenim

institucijama, laboratorijima, informatičkom i financijskom sektoru. Potražnja za prvostupnicima na

tržištu rada u Republici Hrvatskoj je tek u začetku, a iskustva iz svijeta pokazuju da je proces spor i

dugotrajan. Završeni prvostupnici će, osim potrage za poslom, moći nastaviti studij na

nastavničkom diplomskom studiju Fizika i informatika (na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku)

ili nekom drugom diplomskom studiju u RH.

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Predloženi studijski program temelji se na nastavničkim studijskim programima fizike i tehničke

kulture s informatikom odnosno matematike i fizike, a dosadašnje višegodišnje iskustvo u

organizaciji i provođenju navedenih studijskih programa pokazalo je da postoji stalan i stabilan

interes za ovakav studij. Tijekom studija prema predloženom studijskom programu, permanentno će

se provoditi mjere osiguranja kvalitete studiranje (uvođenje pripremnog tečaja matematike za

studente prve godine, uvođenje mentorskog praćenja studenata, uvođenje većeg broja kolokvija

tijekom akademske godine, individualno i institucionalno anketiranje studenata s ciljem dobivanja

povratne informacije o (ne)zadovoljstvu uvjetima studiranja, ...).

4

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Predloženi preddiplomski studijski program Fizike prvenstveno je usklađen sa srodnim

studijskim programima u Republici Hrvatskoj (Sveučilišta u Rijeci (http://www.phy.uniri.hr), Splitu

(http://fizika.pmfst.hr) i Zagrebu (http://www.phy.hr) kao i u Europskoj uniji (Sveučilišta u Uppsali

(www.physics.uu.se/en), Lilleu (http://physique.univ-lille1.fr), Mariboru (http://www.fizika.uni-

mb.si), Grazu (http://physik.uni-graz.at/index_englisch.html). Organizacija studija kroz isključivo

jednosemestralne kolegije teoretski olakšava studentsku pokretljivost uključivanjem u programe

mobilnosti studenata.

1.4. Ostali elementi

Valja napomenuti da na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku postoji odgovarajuća materijalno-

tehnička oprema (laboratoriji i praktikumi) i ljudski resursi potrebni za realizaciju predloženog

studijskog programa.

5

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija Preddiplomski studij FIZIKE

2.2. Nositelj studija Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

2.3. Izvođač studija: Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

2.4. Trajanje studija Tri godine (6 semestara) 2.5. ECTS bodovi Predloženi diplomski studij predviđa minimalno 180 ECTS bodova

2.5. Uvjeti upisa na studij Na preddiplomski studij Fizika mogu se upisati pristupnici sa završenom četverogodišnjom

srednjom školom i uz položen ispit državne mature prema važećim uvjetima i postupcima, a u

skladu sa zakonom.

2.6. Kompetencije i ishodi učenja koje se stječu završetkom studija

Završetkom predloženog studijskog programa prvostupnik će razviti sljedeće kompetencije:

Stručne

• Sposobnost formuliranja i izvođenja osnovnih jednadžbi i njihovog korištenje u rješavanju

problema, objašnjavanju prirodnih pojava i principa rada izabranih uređaja i instrumenata.

• Izvedbu laboratorijskog rada u kontekstu primjene fizikalnih zakonitosti te evaluacije

uzročno-posljedičnih veza sa zadanim sadržajima.

• Praktičnu primjenu znanja o konceptima i matematičkoj formulaciji fizikalnih zakona, u

razumijevanju fizikalnih pojava u prirodi, kao i rješavanje jednostavnijih zadataka.

• Rukovanje mjernim instrumentima i uređajima (sastavljanje elektroničkih shema,

sastavljanje pokusa za provjeru pojedinih fizikalnih zakona).

• Primjenu stečenog znanja iz područja ICT u procesu istraživanja i rješavanju praktičnih

zadataka.

• Primjena načela i postupaka programiranja u rješavanju zadataka pomoću zadanih

programskih jezika.

6

Opće

• Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom

pisanja izvještaja te javnog nastupa.

• Primjenu stečenog znanje iz obrađenih područja te samostalno proširivanje znanja.

• Suradnički rad i uvažavanje tuđeg mišljenja rješavanjem projektnog zadatka.

• Ponašanje u skladu s pravilima ponašanja u laboratoriju i u skladu s općim pravilima

sigurnosti na radu.

• Poznavanje i razumijevanje utjecaja fizike i informatike na razvoj znanosti i tehnologije.

• Kritičko i samokritičko rasuđivanje korisnosti primjene novih tehnologija s obzirom na

održivi razvoj.

Ishodi učenja

Završetkom predloženog studijskog programa pristupnik će moći (biti sposoban):

• Primijeniti koncepte i zakonitosti mehanike, topline, elektriciteta, magnetizma i optike na

rješavanje različitih numeričkih i/ili konceptualnih problema.

• Precizno izvesti mjerenja, tablično i grafički prikazati rezultate.

• Statistički obraditi i interpretirati rezultate u kontekstu primjene fizikalnih zakonitosti te

evaluacije uzročno-posljedičnih veza sa zadanim sadržajima.

• Primijeniti temeljne koncepte teorijske (klasična mehanika, elektrodinamika) te moderne

fizike (statistička fizika, fizika kondenzirane materije, kvantna mehanika) na rješavanju

različitih numeričkih i/ili konceptualnih problema.

• Definirati, opisati i evaluirati osnovne pojmove analize i obrade podataka, programiranja,

arhitekture i organizacije računala, baza podataka, algoritama i struktura podataka.

• Primijeniti osnovne alate web dizajna i web programiranja u području osobnog rada

• Ukazivati na utjecaj fizike i informatike u razvoju znanosti i tehnologije.

2.7. Mogućnost nastavka studija

Završeni prvostupnici mogu nastaviti studij na nastavničkom diplomskom studiju Fizika i

informatika (na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku) ili nekom drugom diplomskom studiju u RH

uz eventualno polaganje razredbenog ispita i/ili polaganje diferencijalnih ispita.

2.8. Stručni ili akademski naziv koji se stječe završetkom studija.

Baccalaureus/Baccalaurea fizike – Prvostupnik/Prvostupnica fizike

7

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obaveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za

njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova 1. PRVA GODINA

I. semestar

Kod Naziv predmeta NASTAVA* EC

TS P S V L

F101 Osnove fizike 1 60 15 30 0 9

M101 Matematika 1 (Diferencijalni račun) 30 0 45 0 6

I101 Osnove informatike 30 0 0 30 4

I102 E-ured 0 0 0 30 3

Z113 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 0 0 30 0 1

Izborni: Studenti biraju najmanje 7 ETCS kredita

Z105 Opća i anorganska kemija 1 30 0 15 0 5

M106 Geometrija ravnine i prostora - Uvod u algebru

30 0 30 0 5

Z101 Strani jezik 1 (Engleski/Njemački) 0 30 0 0 2

UKUPNO SATI I ECTS BODOVA 30

* P = predavanja, S = seminar, V = vježbe, L = laboratorijske vježbe.

II. semestar

Kod Naziv predmeta NASTAVA * EC

TS P S V L

F102 Osnove fizike 2 60 15 30 0 9

M102 Matematika 2 (Integralni račun ) 30 0 45 0 6



M103 Linearna algebra 1 30 0 30 0 6

Z106 Opća i anorganska kemija 2 30 0 15 0 6

I104 Algoritmi i strukture podataka 30 0 0 30 6




8

2. DRUGA GODINA

III. semestar


TS P S V L

F103 Osnove fizike 3 60 15 30 0 9

M104 Matematika 3 (Funkcije više varijabli) 30 0 30 0 5

F107 Osnove fizičkih mjerenja i statističke

analize 30 0 15 0 4

F111 Praktikum iz osnova fizike A 0 0 0 60 5

I106 Osnove programiranja 1 15 0 0 30 4





IV. semestar


TS P S V L

F104 Osnove fizike 4 60 15 30 0 9

F105 Klasična mehanika 1 30 0 15 0 4

F114 Praktikum iz osnova fizike B 0 0 0 60 5

M105 Diferencijalne jednadžbe 30 0 30 0 5



I107 Osnove programiranja 2 15 15 0 30 4


I105 Multimedijski sustavi 30 15 0 15 4

S101 Sveučilišni izborni kolegij



9

3. TREĆA GODINA

V. semestar


TS P S V L

F106 Klasična mehanika 2 30 0 15 0 5 F108 Elektrodinamika 1 30 0 30 0 5

F109 Uvod u statističku fiziku 30 0 15 0 5


T106 Nauk o čvrstoći 30 0 15 0 3

F110 Matematičke metode fizike 45 0 30 0 5

I108 Baze podataka i analiza procesa 30 0 0 30 5

I109 Računalo u nastavi 30 0 0 30 5

I116 Računalni praktikum 0 45 15 5


UKUPNO SATI TJEDNO I ECTS BODOVA 30


VI. semestar


TS P S V L

F113 Uvod u kvantnu mehaniku 45 0 30 0 7

F115 Osnove fizike kondenzirane materije 30 0 15 0 5

F133 Računalna fizika 15 30 15 0 5

F134 Završni rad 0 15 0 0 5


I124 Sustavi e-učenja 15 15 0 30 4

F131 Elektrodinamika 2 30 0 15 0 4

F123 Uvod u astronomiju i astrofiziku 30 0 15 0 4

F112 Specijalna i opća teorija relativnosti 30 0 15 0 4




10

3.2. Opis svakog predmeta Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 1 Kod F101 Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vježbe (30) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 9 ECTS bodova

Nastavnik doc.dr.sc. Denis Stanić; dr.sc. Marina Poje; Maja Varga Pajtler, prof.; I.Krpan, prof.

Cilj ili svrha kolegija

Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz područja kinematike i dinamike (mehanike), statike te relativističke mehanike i mehanike fluida te titranja. Pripremiti se za kolegije koji slijede i koji zahtijevaju poznavanje prirodnih zakona iz navedenih područja.

Preduvjeti za upis

Stečene kompetencije iz fizike i matematike na prethodnim razinama obrazovanja; upisan sveučilišni preddiplomski studij.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati osnovne fizikalne veličine i pripadne mjerne jedinice; znati

razlikovati osnovne i izvedene, te vektorske i skalarne veličine. 2. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz kinematike i dinamike. 3. Pravilno tumačiti grafički prikaz fizikalnih veličina i njihove međusobne

ovisnosti. 4. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz područja relativističke

mehanike. 5. Pravilno opisati i interpretirati zakone očuvanja. 6. Pravilno opisati i interpretirati zakone statike. 7. Pravilno opisati i interpretirati zakone i pojave mehanike fluida te titranja. 8. Ispravno vrednovati rezultate dobivene rješavanjem zadataka. Primijeniti

stečeno znanje iz obrađenih područja.

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost E

CT

S Is

hod

učen

ja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivanja

Bodovi

min max

Pohađanje nastave 1 1-8 Prisutnost na

nastavi

Evidencija prisutnosti (vlastoručni

potpis studenta).

0 10

Kolokviji (provjera znanja)

3 1-8

Iskazi definicija i fizikalnih

zakona. Izvodi matematičkih

izraza za pojedine

fizikalne veličine. Opisivanje

demonstracijskih pokusa izvedenih

Pismeni kolokviji

(3 kolokvija u semestru).

0 30

11

na nastavi. Rješavanje numeričkih zadataka.

Seminari (samostalan

rad) 1 1-8

Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta

seminara. Izrada prezentacije, te

usmeno izlaganje seminara.

Ocjena pisanog seminara (do 5

bodova), te ocjena usmenog izlaganja (do 5

bodova).

0 10

Domaća zadaća 1 1-8

Rješavanje numeričkih zadataka.

Provjera i diskusija na

sljedećim vježbama ili

konzultacijama.

0 10

Završni ispit 3 1-8

Rješavanje numeričkih

zadataka kao pismena

provjera znanja i usmena provjera

razumijevanja fizikalnih

zakonitosti.

Pismeni ispit, usmeni ispit. 0 40

Ukupno 9 0 100

Konzultacije doc.dr.sc. Denis Stanić: srijeda, 12:00-14:00 dr.sc. Marina Poje: utorak, 12:00-14:00 Maja Varga Pajtler, prof.: utorak, 12:00-14:00

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz mehaniku, statiku, relativističku mehaniku, mehaniku fluida i titranje. Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima. Sposobnost formuliranja i izvođenja osnovnih jednadžbi i njihovog korištenje u rješavanju problema, objašnjavanju prirodnih pojava i principa rada izabranih uređaja i instrumenata. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješavanju zadataka. Prikazati odnos fizikalnih veličina pomoću grafova te tumačiti značenje grafičkog prikaza i međusobnog odnosa fizikalnih veličina. Razvijanje vještina znanstvenog istraživanja. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj

Uvod u fiziku. Jedinice fizikalnih veličina. Gibanje tijela; brzina gibanja, ubrzanje, slobodni pad , kosina, vertikalni hitac, kosi hitac, kružno gibanje. Dinamika; Newtonovi zakoni, zakon očuvanja količine gibanja. Gravitacija. Zakoni dinamike za dva sustava u relativnom gibanju; Galileijeve transformacije koordinata, kružno gibanje sustava, Coriolisova sila. Elastična sila. Sila trenja. Rad. Energija; zakon očuvanja mehaničke energije. Snaga. Sraz. Relativistička mehanika; Lorentzove transformacije, kontrakcija dužine, dilatacija vremena, relativistička količina gibanja; relativistička energija. Statika; težište, poluga, rotacija tijela oko nepomične osi, poučak o usporednim

12

osima, zakon sačuvanja zakretnog momenta, rotacija tijela oko slobodne osi. Statika fluida; ravnoteža za više fluida u polju sile teže, hidraulički tlak, uzgon, atmosferski tlak, površinska napetost, kapilarnost. Dinamika fluida; jednadžba kontinuiteta, Bernoullijeva jednadžba, viskoznost, protjecanje realnog fluida kroz cijev, gibanje tijela u fluidu, mjerenje viskoznosti i pogrješke mjerenja. Titranje; matematičko njihalo, Lissajousove krivulje, prigušeno titranje, tjerani harmonički oscilator, fizikalno njihalo.

Preporučena literatura

1. Planinić, J., Osnove fizike 1, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

2. Cindro, N., Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

3. Kulišić, P., Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

4. http://kolegij.fizika.unios.hr/of1/nastavni-materijali/

Dopunska literatura

1. Paić, M., Gibanje, Sile, Valovi, Liber, Zagreb, 1997.

2. Kittel, C., Knight, W., Ruderman, M., Mehanika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.

3. Young, H., Freedman, R., University Physics, Addison-Wesley Publ., New York, 1996.

4. E. Babić, R. Krsnik i M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 2004.

5. P. Kulišić, L.Bistričić, D. Horvat, Z. Narančić, T. Petrović i D. Pevec, Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Oblici provođenja nastave

Predavanja (60 sati) uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje demonstracijskih pokusa, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru znanja.

Rješavanje numeričkih zadataka na auditornim vježbama (30 sati) uz vodstvo asistenta. U sklopu auditornih vježbi studenti dobivaju dodatne zadatke za vježbu, koje samostalno rješavaju.

Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru (15 sati).

Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Studenti imaju mogućnost polaganja numeričkih zadataka i teorije putem tri kolokvija u semestru. Ako iz svakog područja na svakom kolokviju ostvare više od 60% bodova oslobođeni su pismenog odnosno usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski, Engleski (mogućnost mentorstva).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će u identifikaciji i ispravljanju slabih točaka u strukturi i izvedbi kolegija.

13

Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 2 Kod F102 Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vježbe (30) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 2. ECTS 9 ECTS bodova

Nastavnik doc.dr.sc. Denis Stanić; dr.sc. Marina Poje; Maja Varga Pajtler, prof.; I.Krpan, prof.


Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz područja elektriciteta i magnetizma. Pripremiti se za kolegije koji slijede i koji zahtijevaju poznavanje prirodnih zakona iz navedenih područja.

Preduvjeti za upis

Stečene kompetencije iz fizike i matematike na prethodnim razinama obrazovanja; upisan sveučilišni preddiplomski studij.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz područja elektriciteta i magnetizma.

2. Pravilno tumačiti grafički prikaz fizikalnih veličina i njihove međusobne ovisnosti.

3. Pravilno opisati i interpretirati demonstracijske pokuse i z navedenih područja.

4. Ispravno vrednovati rezultate dobivene rješavanjem zadataka. Primijeniti stečeno znanje iz obrađenih područja te samostalno nastaviti proširivati svoja znanja iz navedenog područja.



CT

S Is

hod

učen

ja

Aktivnst studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave 1 1-4 Prisutnost na

nastavi

Evidencija prisutnosti (vlastoručni

potpis studenta).

0 10

Kolokviji (provjera znanja)

3 1-4

Iskazi definicija i fizikalnih

zakona. Izvodi matematičkih

izraza za pojedine

fizikalne veličine. Opisivanje

demonstracijskih pokusa izvedenih

na nastavi. Rješavanje numeričkih zadataka.

Pismeni kolokviji

(3 kolokvija u semestru).

0 30

Seminari (samostalan

rad) 1 1-4

Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta

Ocjena pisanog seminara (do 5

bodova), te 0 10

14

seminara. Izrada prezentacije, te

usmeno izlaganje seminara.

ocjena usmenog izlaganja (do 5

bodova).

Domaća zadaća 1 4

Rješavanje numeričkih zadataka.

Provjera i diskusija na

sljedećim vježbama ili

konzultacijama.

10

Završni ispit 3 1-4

Rješavanje numeričkih

zadataka kao pismena

provjera znanja i usmena provjera

razumijevanja fizikalnih

zakonitosti.

Pismeni ispit, usmeni ispit. 0 40

Ukupno 9 0 100

Konzultacije doc.dr.sc. Denis Stanić: srijeda, 12:00-14:00 dr.sc. Marina Poje: utorak, 12:00-14:00 Maja Varga Pajtler, prof.: utorak, 12:00-14:00


Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz elektricitet i magnetizam. Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima. Sposobnost formuliranja i izvođenja osnovnih jednadžbi i njihovog korištenje u rješavanju problema, objašnjavanju prirodnih pojava i principa rada izabranih uređaja i instrumenata. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješavanju zadataka. Prikazati odnos fizikalnih veličina pomoću grafova te tumačiti značenje grafičkog prikaza i međusobnog odnosa fizikalnih veličina. Razvijanje vještina znanstvenog istraživanja. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj

Elektricitet. Coulombov zakon. Električno polje. Rad u električnom polju. Električni potencijal. Električna influencija, indukcija. Gaussov teorem. Raspodjela naboja na vodiču. Električni kondenzatori. Dielektričnost; polarizacija dielektrika. Energija elektrostatskog polja. Izvori električne energije, elektrostatski strojevi. Elektromotorna sila. Električna struja. Jouleov zakon. Ohmov zakon. Električni otpor. Spajanje otpora. Potenciometar. Kirchoffovi zakoni. Šantiranje vodiča. Struja u elektrolitima. Struja u vakuumu i plinovima. Struja u poluvodičima. Magnetizam. Magnetsko polje električne struje. Biot-Savartov zakon. Amperov teorem. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju. Elektrodinamička sila. Lorentzova sila. Sila između usporednih vodiča struje; amper. Rad elektrodinamičke sile. Magnetski tok. Strujna petlja u magnetskom polju. Galvanometar: ampermetar, voltmetar. Elektromagnetska indukcija; inducirana struja. Faradayev zakon elektromagnetske indukcije. Lenzovo pravilo. Inducirana elektromotorna sila; generator izmjenične struje, dinamostroj.

15

Međuinduktivitet. Samoindukcija. Električna struja u RL, RC i LC krugu. Energija magnetskog polja. Energija kondenzatora; izbijanje kondenzatora u LC krugu i u LRC krugu. Izmjenična električna struja; otpori u krugu izmjenične struje. Ohmov zakon za izmjeničnu struju.. Snaga izmjenične struje.. Transformator. Induktor. Trofazna izmjenična struja.. Električni motori. Magnetska svojstva tvari. Magnetska permeabilnost. Potencijalna energija tijela u magnetskom polju. Magnetizacija. Dijamagnetizam. Paramagnetizam. Feromagnetizam. Krivulja magnetizacije. Magnetska histereza. Elektromagneti. Elektrodinamički mikrofon. Magnetska vrpca. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski valovi; spektar elektromagnetskih valova.


1. Cindro, N., Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

2. Kulišić, P., Lopac, V., Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

3. http://kolegij.fizika.unios.hr/of2/nastavni-materijali/

Dopunska literatura

1. Paić, M., Osnove fizike, III dio, Liber, Zagreb, 1989.

2. Purcell, M., Berkeleyski tečaj fizike, II dio (Elektricitet i magnetizam), Tehnička knjiga, Zagreb 1988.

3. E. Babić, R. Krsnik i M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 2004.



Rješavanje numeričkih zadataka na auditornim vježbama (30 sati) uz vodstvo asistenta. U sklopu auditornih vježbi studenti dobivaju dodatne zadatke za vježbu, koje samostalno rješavaju. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.



Studenti imaju mogućnost polaganja numeričkih zadataka i teorije putem tri kolokvija u semestru. Ako iz svakog područja na svakom kolokviju ostvare više od 60% bodova oslobođeni su pismenog odnosno usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.




Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će u identifikaciji i ispravljanju slabih točaka u strukturi i izvedbi kolegija.

16

Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 3

Kod F103

Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vježbe (30)

Razina Osnovni predmet

Godina 2. Semestar 3.

ECTS 9 ECTS

Nastavnik izv.prof.dr.sc. Branko Vuković; Maja Varga Pajtler, prof;


Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz područja valova, optike, akustike i atomske fizike. Pripremiti se za kolegije koji slijede i koji zahtijevaju poznavanje prirodnih zakona iz navedenih područja.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u kolegijima Osnove fizike 1, Osnove fizike 2, Matematike 1 i Matematike 2.

Ishodi učenja

1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz teorije valova. 2. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz područja akustike. 3. Pravilno opisati i interpretirati zakone i pojave geometrijske i

fizikalne optike. 4. Objasniti linijske spektre i energijske nivoe u atomima. 5. Objasniti princip rada lasera. 6. Ispravno vrjednovati rezultate dobivene rješavanjem zadataka. 7. Primijeniti stečeno znanje iz područja valova i optike u praksi te

samostalno nastaviti proširivati svoja znanja iz navedenog područja.


Nas

tavn

a ak

tivno

st

EC

TS

Isho

d uč

enja

Akt

ivno

st

stud

enat

a

Met

ode

proc

jenj

ivan

ja

Bodovi m

in

max

Pohađanje predavanja

0,9 1-7 Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 10

Provjera znanja (kolokvij)

4,5 1-7 Iskazi definicija i fizikalnih zakona. Izvodi matematičkih izraza za pojedine fizikalne veličine. Opisivanje demonstracijskih pokusa izvedenih na nastavi. Rješavanje numeričkih zadataka

Pismeni kolokvij (3 kolokvija u semestru)

0 50

17

Seminari 0,9 7 Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta seminara. Izdrada prezentacije, te usmeno izlaganje seminara.

Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do 5 bodova)

0 10

Domaće zadaće

1,35 6 Rješavanje numeričkih zadataka

Kratki pismeni ispit na početku svakih auditornih vježbi

0 15

Završni ispit

1,35 1-7 Rješavanje zadataka višestrukog izbora

Pismeni (ili usmeni) ispit

0 15

Ukupno 9 0 100

Konzultacije

Izv. prof. dr.sc. Branko Vuković: srijeda, 10-12

Ivana Krpan, prof.: četvrtak, 12-13

Maja Varga Pajtler, prof.: četvrtak, 12-13


Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz titranje, valove i optiku. Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima. Sposobnost izvođenja osnovnih jednadžbi i njihovog korištenje u rješavanju problema, objašnjavanju prirodnih pojava i principa rada izabranih uređaja i instrumenata. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješvanju zadataka. Sposobnost prikazivanja odnosa fizikalnih veličina pomoću grafova te tumačenje grafičkog prikaza. Razvijanje vještina znanstvenog istraživanja. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog natupa.

Sadržaj

Valovi; jednadžba longitudinalnog vala, stojni valovi, transverzalni valovi. Akustika; stojni valovi u stupu zraka, brzina zvuka, prijenos energije progresivnim valovima. Dopplerov efekt. Izvori zvuka. Osjetljivost ljudskog uha na zvuk. Ultrazvuk. Optika; geometrijska optika, zakoni odbijanja i loma svjetlosti, totalna refleksija. Ravno zrcalo, sferna zrcala. Optička prizma. Disperzija svjetlosti. Sferni dioptar. Optički uređaji; oko, lupa, mikroskop, dalekozor. Fotometrija. Fizikalna optika; interferencija svjetlosti. Fresnelova zrcala, Lloydovo zrcalo, interferencija na planparalelnoj ploči, Newtonovi kolobari. Michelsonov interferometar. Ogib svjetlosti; Fraunhoferov ogib, optička rešetka, Fresnelov ogib. Polarizirana svjetlost. Dvolom. Malusev zakon. Optička aktivnost. Linijski atomski spektri. Struktura atoma. Laseri.


- Planinić, J., Osnove fizike III., Valovi – akustika – optika - uvod u atomsku fiziku, Filozofski fakultet Osijek, 2005.

- http://kolegij.fizika.unios.hr/of3

18

- http://moodle.fizika.unios.hr/ - Henč-Bartolić, V., Kulišić, P., Valovi i optika, Školska knjiga,

Zagreb, 1991. - Cindro, N., Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1988. - Henč-Bartolić, V., Baće, M., Bistričić, L., Horvat, D., Kulišić, P.,

Rješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura

- Paić, M., Gibanje, Sile, Valovi, Liber, Zagreb, 1997. - Paić, M., Osnove fizike, IV dio, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,

1983. - Halliday, D., Resnick, R., Walker, J., Fundamentals of physics, John

Wiley & Sons, Hoboken, 2003. - Young, H., Freedman, R., University Physics, with modern physics

Addison-Wesley Publ., New York, 2008. - Giambattista, A i suradnici, College physics, McGraw Hill, 2007. - E. Babić, R. Krsnik i M. Očko. Zbirka riješenih zadataka iz fizike. Školska knjiga, Zagreb 2004.







Kratke provjere znanja na svakim vježbama, kolokvij svakog mjeseca, te završni ispit na kraju semestra. Studenti koji pri provjerama znanja, pohađanju nastave te izradi seminara ostvare više od 60% bodova oslobođeni su polaganja pismenog i usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.


Hrvatski, Engleski (mogućnost mentorstva)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će da se identificiraju slabe točke u strukturi i izvedbi kolegija.

19

Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 4

Kod F104

Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vježbe (30)

Razina Osnovni predmet

Godina 2. Semestar 4.

ECTS 9 ECTS

Nastavnik izv.prof.dr.sc. Branko Vuković; Maja Varga Pajtler, prof;


Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz područja: struktura tvari, kinetička teorija plinova, toplina, termodinamika, struktura atoma, nuklarne reakcije, standardni kozmološki model čestica. Pripremiti se za kolegije koji slijede i koji zahtijevaju poznavanje prirodnih zakona iz navedenih područja.

Preduvjeti za upis

Položeni ispiti iz kolegija Osnove fizike 1, Osnove fizike 2, Matematika 1 i Matematika 2.

Ishodi učenja

1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz strukture tvari. 2. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz kinetičke teorije

plinova. 3. Pravilno opisati i interpretirati zakone i pojave vezane uz prijenos

topline, termodinamiku i toplinske strojeve. 4. Izložiti povijesni razvoj ideje o strukturi atoma, opisati strukturu

atomske jezgre. 5. Samostalno riješiti Schroedingerovu jednadžbu u jednostavnijim

slučajevima. 6. Definirati osnovne pojmove iz područja kozmologije i elementarnih čestica.

7. Definirati osnovne pojmove i objasniti strukturu periodnog sustava elemenata

8. Ispravno vrjednovati rezultate dobivene rješavanjem zadataka. 9. Primijeniti stečeno znanje iz područja topline, termodinamike i

moderne fizike u praksi, te samostalno nastaviti proširivati svoja znanja iz navedenog područja.

20


Nas

tavn

a ak

tivno

st

EC

TS

Isho

d uč

enja

Akt

ivno

st

stud

enat

a

Met

ode

proc

jenj

ivan

ja

Bodovi

min

max



Evidencija 0 10


4,5 1-9 Iskazi definicija i fizikalnih zakona. Izvodi matematičkih izraza za pojedine fizikalne veličine. Opisivanje demonstracijskih pokusa izvedenih na nastavi. Rješavanje numeričkih zadataka

Pismeni kolokvij (3 kolokvija u semestru)

0 50

Seminari 0,9 9 Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta seminara. Izdrada prezentacije, te usmeno izlaganje seminara.


0 10

Domaće zadaće

1,35 8 Rješavanje numeričkih zadataka

Kratki pismeni ispit na početku svakih auditornih vježbi

0 15

Završni ispit

1,35 1-9 Rješavanje zadataka višestrukog izbora

Pismeni ispit 0 15

Ukupno 9 0 100

Konzultacije

Izv. prof. dr.sc. Branko Vuković: srijeda, 10-12

Ivana Krpan, prof.: četvrtak, 12-13

Maja Varga Pajtler, prof.: četvrtak, 12-13


Pretpostavke statističkog i termodinamičkog opisa mnogočestičnih sustava. Povezivanje zakona porasta entropije u izoliranim sustavima i fenomenoloških formulacija drugog zakona termodinamike. Rastumačiti princip rada toplinskih strojeva pomoću p-V dijagrama. Primjena temeljnih termodinamičkih zakona na fazne prijelaze. Rješavanje jednostavnih problema vezanih uz prijenosne pojave. Izložiti povijesni razvoj ideje o

21

strukturi atoma. Rastumačiti nužnost zamjene determinističkog opisa prirode s probabilističkim. Rješavanje Schroedingerove jednadžbe u jednostavnim slučajevima. Opis strukture jezgre. Opisati princip rada nuklearnih reaktora

Sadržaj

Struktura tvari; količina tvari, mol. Brownovo gibanje. Difuzija. Molekulske sile. Agregatna stanja tvari. Kinetička teorija plinova. Plinske jednadžbe. Raspodjela brzina molekula plina. Temperatura. Termometrija. Promjena agregatnih stanja tvari. Zasićene pare. Vlažnost zraka. Prijelazni dijagrami kristal-tekućina-plin trojna točka. Kalorimetrija; mjerenje topline, toplinski kapacitet, kalorimetri. Vrelište, talište, latentna toplina. Daltonov zakon. Realni plinovi, van der Walsova jednadžba. Termodinamika; unutarnja energija, rad plina. Prvi zakon termodinamike. Gay-Lussac Jouleov pokus. Mayerova relacija. Entalpija. Adijabatske jednadžbe. Drugi zakon termodinamike, perpetuum mobile. Reverzibilni i ireverzibilni procesi. Statistička teorija topline. Entropija. Ditermni kružni procesi. Carnotov kružni proces. Koeficijent toplinskog iskorištenja.. Prigušeno protjecanje plina. Clausius-Clapeyronova jednadžba. Toplinski strojevi. Termodinamička ljestvica temperature. Motori s unutarnjim sagorjevanjem. Hladnjak. Toplinska pumpa. Prijenos topline. Spektar zračenja crnog tijela. Kirchhoffov zakon zračenja. Planckov zakon zračenja. Stefanov zakon zračenja. Struktura atoma. Schroedingerova valna jednadžba, valne funkcije elektrona za vodikov atom. Relacija neodređenosti. Kvantni brojevi. Paulijev princip isključenja. Periodni sustav elemenata. Atomska jezgra. radioaktivnost i zakon raspada. Nuklearne reakcije; fisija, fuzija. Akceleratori čestica. Rentgensko zračenje. Interakcija zračenja u tvari. Dozimetrija zračenja. Zaštita od zračenja. Fizika čestica; kvarkovi. Standardni kozmološki model svemira.


- Cindro, N., Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1991. - http://kolegij.fizika.unios.hr/of4 - http://moodle.fizika.unios.hr/ - Kulišić, P., Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2005. - Kulišić, P., Lopac, V., Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

- Kulišić, P., Bistričić, L., Horvat, D. et al., Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura

- Paić, M., Toplina, Termodinamika, Energija, Liber, Zagreb, 1993. - Halliday, D., Resnick, R., Walker, J., Fundamentals of physics, John

Wiley & Sons, Hoboken, 2003. - Young, H., Freedman, R., University Physics, with modern physics

Addison-Wesley Publ., New York, 2008. - Giambattista, A i suradnici, College physics, McGraw Hill, 2007. - E. Babić, R. Krsnik i M. Očko. Zbirka riješenih zadataka iz fizike. Školska knjiga, Zagreb 2004.



22





Kratke provjere znanja na svakim vježbama, kolokvij svakog mjeseca, te završni ispit na kraju semestra. Studenti koji pri provjerama znanja, pohađanju nastave te izradi seminara ostvare više od 60% bodova oslobođeni su polaganja pismenog i usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.


Hrvatski, Engleski (mogućnost mentorstva)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će da se identificiraju slabe točke u strukturi i izvedbi kolegija.

23

Naziv predmeta KLASIČNA MEHANIKA 1 Kod F105 Vrsta Predavanja (30), Auditorne vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 4. ECTS 4 Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac; Matko Mužević, prof Cilj ili svrha kolegija

1. Pokazati poznavanje i razumjevanje slijedećih temeljnih koncepata u: - Newtonovoj mehanici u jednoj, dvije i tri dimenzije, - titranjima, - gibanju čestice pod djelovanjem centralnih sila, - Newtonovi zakoni gibanja u neinercijskim sustavima. 2. Razviti kod studenata vještinu primjene matematike na rješavanje fizičkih problema.

Preduvjeti za upis

Opća fizika 1, F101.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

3. primjeniti vektorski račun pri rješavanju osnovnih problema klasične mehanike,

4. razumjeti i primijeniti Newtonove aksiome,

5. opisati svojstva slobodnog, prigušenog i tjeranog harmonijskog oscilatora,

6. razumjeti zakon gravitacije,

7. razumjeti vezu među inercijskim i neinercijskim sustavima.


Nastavna

aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max


0 - Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 0


2 1-5 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

0 50

Završni ispit

2 1-5 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

0 50

Ukupno 4 1-5 0 100

24

Konzultacije Petak, 12.00 – 14.00. Kompetencije koje se stječu

Studenti stječu znanja o konceptima i matematičkoj formulaciji zakona mehanike, što im omogućava razumijevanje mehaničkih pojava u prirodi, kao i rješavanje jednostavnijih zadataka.

Sadržaj Uvod; definicija i osnovna svojstva vektora; zbrajanje vektora; skalarno, vektorsko i višestruko množenje vektora; zrcaljenje; derivacija i integral vektorskog polja; gradijent; divergencija i Gaussov teorem; rotacija i Stokesov teorem; Laplaceov operator; cilindrični koordinatni sustav; sferni koordinatni sustav; brzina i ubrzanje u pravokutnom, cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu; trobrid pratilac; kružno gibanje; Newtonovi aksiomi; troma i teška masa; rad, snaga, kinetička energija; konzervativne sile i potencijalna energija, sačuvanje mehaničke energije, impuls sile, moment sile i moment količine gibanja, uvjeti ravnoteže čestice; gibanje u polju konstantne sile: slobodan pad, kosi hitac i kosina; sile ovisne o brzini: prigušenje; gibanje naelektrizirane čestice u polju Lorentzove sile; slobodni harmonijski oscilator i oscilator s prigušenjem; prisilni titraji harmonijskog oscilatora, rezonancija, sačuvanje energije; dvodimenzijski harmonijski oscilator, matematičko njihalo; gravitacijska sila, polje, potencijalna energija i potencijal; centralne sile; potencijalna energija, sačuvanje energije, graf energije; ekvivalentnost Keplerovih zakona i zakona gravitacije; virijalni teorem; vremenska promjena vektora u inercijskom i neinercijskom sustavu; brzina i ubrzanje u neinercijskom sustavu; jednadžba gibanja u neinercijskom sustavu vezanom za površinu Zemlje; primjeri gibanja u neinercijskom sustavu vezanom za površinu Zemlje.


• Klasična mehanika, uvod - Z. Glumac, http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/utm.pdf

• Teorijska mehanika - Z. Janković

Dopunska literatura

• Theory and Problems in Theoretical Mechanics - M. Spiegel

• Classical Mechanics - H. Goldstein;

• Mehanika - L. D. Landau, E. M. Lifšic;

• Teorijska fizika i struktura materije - I. Supek;

• Mathematical Methods of Classical Mechanics - V. I. Arnold;

• Teorijska mehanika - S. M. Targ;

• A Guided Tour of Mathematical Physics - R. Snieder, http://samizdat.mines.edu/snieder/


Predavanja (30 sati) i auditorne vježbe (15 sati).

Način provjere Tri kolokvija (90 min) tijekom semestra (50 %) i usmeni ispit (50 %) ili

25

znanja i polaganja ispita

standardni pismeni (120 min) ispit (50%) i usmeni ispit (50 %).


Hrvatski ili Engleski (opcionalno).


Studentska anketa. Stalni kontakt sa studentima.

26

Naziv predmeta KLASIČNA MEHANIKA 2 Kod F106 Vrsta Predavanja (30), Auditorne vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 3. Semestar 5. ECTS 5 Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac; Matko Mužević, prof Cilj ili svrha kolegija

1 prikazati poznavanje i razumijevanje temeljnih pojmova - dinamike sustava čestica, - gibanje krutog tijela, - Lagrangeove i Hamiltonove formulacije mehanike.

Preduvjeti za upis Klasična mehanika 1, F105 Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. definirati i razumijeti osnovne mehaničke pojmove vezane za diskretne i kontinuirane mehaničke sustave,

2. opisati i razumijeti titraje diskretnih i kontinuiranih mehaničkih sustava,

3. opisati i razumijeti ravninsko i prostorno gibanje krutog tijela,

4. opisati i razumijeti gibanje mehaničkog sustava koristeći Lagrange-Hamiltonov formalizam


Nastavna

aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max



Evidencija 0 0



Pismeni kolokvij

0 50

Završni ispit


Usmeni ispit

0 50

Ukupno 5 1-4 0 100

Konzultacije Petak, 12.00 – 14.00 Kompetencije koje se stječu

Studenti stječu znanja o konceptima i matematičkoj formulaciji zakona mehanike, što im omogućava razumijevanje mehaničkih pojava u prirodi, kao i rješavanje jednostavnijih zadataka.

Sadržaj Uvod; diskretni i kontinuirani sustavi čestica; masena gustoća; središte mase; količina gibanja sustava čestica; moment količine gibanja sustva čestica; energija sustava čestica; rad unutrašnjih sila i unutrašnja potencijalna energija; rad vanjskih sila i vanjska potencijalna energija; gibanje u odnosu na središte mase (količina gibanja, moment količine gibanja, kinetička energija); Lagrangeovo i D'Alembertovo načelo; gibanje rakete; sudari čestica; mali

27

longitudinalni titraji jednodimenzijskog diskretnog sustava čestica; mali transverzalni titraji jednodimenzijskog kontinuiranog sustava čestica; stojni val; putujući val; energija vala; ravninsko gibanje krutog tijela; moment tromosti; teoremi o momentima tromosti; parovi sila; kinetička energija, rad i snaga vrtnje; fizičko njihalo; trenutno središte vrtnje; statika krutog tijela; tenzor tromosti; glavni momenti tromosti; Eulerove jednadžbe gibanja; gibanje Zemlje; precesija; Eulerovi kutovi; zvrk: precesija, nutacija i spin; stupnjevi slobode; uvjeti na gibanje; Lagrangeove jednadžbe za holonomne i neholonomne sustave; Lagrangeova funkcija naelektrizirane čestice u elektromagnetskom polju; Euler-Lagrangeove jednadžbe i Hamiltonovo načelo; Hamiltonove jednadžbe gibanja; Poissonove zagrade; kanonska preobrazba; Liouvilleov teorem; prijelaz na kvantnu mehaniku.


• Klasična mehanika, uvod - Z. Glumac, http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/utm.pdf;

• Teorijska mehanika - Z. Janković;

Dopunska literatura

1. Theory and Problems in Theoretical Mechanics - M. Spiegel

2. Classical Mechanics - H. Goldstein;

3. Mehanika - L. D. Landau, E. M. Lifšic;

4. Teorijska fizika i struktura materije - I. Supek;

5. Mathematical Methods of Classical Mechanics - V. I. Arnold;

6. Uvod u analitičku mehaniku - I. Aganović, K. Veselić;

7. Teorijska mehanika - S. M. Targ;

8. A Guided Tour of Mathematical Physics - R. Snieder, http://samizdat.mines.edu/snieder/




Tri kolokvija (90 min) tijekom semestra (50 %) i usmeni ispit (50 %) ili standardni pismeni (120 min) ispit (50%) i usmeni ispit (50 %).





28

Naziv predmeta OSNOVE FIZIČKIH MJERENJA I STATISTIČKE ANALIZE Kod F107 Vrsta Predavanja (30), Auditorne vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 3. ECTS 4 Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac;

Matko Mužević, prof. Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s osnovnim pojmovima statistike i vjerojatnosti. Pojasniti koncept slučajne varijable i raspodjele vjerojatnosti i uvesti ih kao matematički model za stvarne fizičke problemime.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. koristiti permutacije, kombinacije i varijacije;

2. razumjeti osnovne pojmove računa vjerojatnosti;

3. opisati svojstva binomne, Poissonove, Gaussove i drugih raspodjela;

4. računati s funkcijama izvodnicama binomne, Poissonove, Gaussove i drugih raspodjela;

5. koristiti račun korelacija u statističkoj analizi;

6. koristiti Markovljeve lance i metode u pronalaženju ravnotežne raspodjele vjerojatnosti.


Nastavna

aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max



Evidencija 0 0



Pismeni kolokvij

0 50

Završni ispit


Usmeni ispit

0 50

Ukupno 4 1-6 0 100

Konzultacije petak, 12.00 – 14.00 Kompetencije koje se stječu

Studenti se pripremaju za znanstvena istraživanja, obradu podataka te analizu dobivenih rezultata.

Sadržaj Uvod; permutacije sa i bez ponavljanja; kombinacije sa i bez ponavljanja; varijacije sa i bez ponavljanja; binomni poučak; definicija osnovnih pojmova vjerojatnosti; zbrajanje vjerojatnosti; množenje vjerojatnosti; uvjetna vjerojatnost; adicijski i multiplikacijski teorem; Bayesov teorem;

29

matematičko očekivanje; vjerojatnost Bernoullijevih događaja; Gaussova raspodjela; Gaussov integral; prosječna vrijednost; varijanca; Čebiševljev teorem; zakon velikih brojeva (Bernoullijev teorem); geometrijske vjerojatnosti; diskretne i kontinuirane vjerojatnosti; teoremi o slučajnim varijablama; preobrazba varijable; metoda najmanjih kvadrata; greška funkcije; zakon rasprostiranja grešaka; standardna devijacija aritmetičke sredine;izravnanje posrednih opažanja; osnovni pojmovi statistike; momenti raspodjele; raspodjele: binomna, Poissonova, hipergeometrijska, Gaussova; gama raspodjela; definicija funkcije izvodnice; funkcija izvodnica binomne, Poissonove i Gaussove raspodjele; adicijski teorem za Gaussove raspodjele; funkcija izvodnica gama raspodjele; karakteristične funkcije; teorem inverzije; kumulativne funkcije; središnji granični teorem; pojam korelacije; linearna korelacija; krivulja regresije; pravci regresije; koeficijent korelacije; nelinearna korelacija; indeks korelacije; omjer korelacije; slučajni hod u jednoj dimenziji; Markovljevi lanci; Poissonov proces.


1. Vjerojatnost i statistika, uvod - Z. Glumac, http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/uvs.pdf; 2. Vjerojatnost i statistika, V. Vranić;

Dopunska literatura

1. Statistička teorija i primjena, I. Pavlić: 2. Introduction to Probability, C. M. Grinstead and J. M. Snell.









30

Naziv predmeta ELEKTRODINAMIKA 1 Kod F108 Vrsta Predavanja (30) , Vježbe (30) Razina Osnovni predmet Godina 3 Semestar 5 ECTS 5 Nastavnik doc.dr.sc. Josip Brana, Ivana Ivković, pred. Cilj ili svrha kolegija

Student treba naučiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne zakone elektrostatike magnetostatike i elektrodinamike u vakuumu, te moći riješiti različite probleme.

Preduvjeti za upis

Matematika 1 – diferencijalni račun, Matematika 2 – integralni račun, Matematika 3 – funkcije viših varijabli, Osnove fizike 1, 2, 3, Klasična mehanika I.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razumjeti i pravilno iskazati osnovne zakone elektrostatike 2. Opisati i interpretirati osnovna svojstva električnog polja 3. Razumjeti i pravilno iskazati osnovne zakone magnetostatike 4. Opisati i interpretirati osnovna svojstva magnetskog polja 5. Primijeniti stečeno znanje iz područja elektrostatike i magnetostatike u

praksi te samostalno rješavati problemske zadatke 6. Opisati osnovne principe elektrodinamike u vakuumu 7. Razumjeti, interpretirati i primijeniti znanje Maxwellovih jednadžbi na

problemskim zadacima 8. Razumjeti pojam elektromagnetskog vala, njegove strukture i svojstava 9. Interpretirati skalarni, vektorski i elektromagnetski potencijal 10. Opisati i razumjeti učinke zračenja u elektrodinamici 11. Primijeniti naučene spoznaje na rješavanje problemskih zadataka



CT

S Is

hod

učen

ja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje predavanja 1 1-

11 Prisutnost na

nastavi Evidencija 0 10

Pohađanje vježbi 1

1-11

Prisutnost na nastavi Evidencija 0 10

Domaće zadaće 0,5

1-11

Samostalno rješavanje domaće zadaće

Pismena predaja zadataka

0 15

Seminari 0,5 1-11

Samostalna obrada

zadane teme, konzultacije

Usmeni izlaganje, pismena predaja

0 15

Provjera znanja

putem dva kolokvija

1 1-11

Kontinuirani rad tijekom

cijelog semestra

Pismeni kolokvij (uspješno položeni

kolokviji zamjenjuju pismeni

0 25

31

ispit)

Završni ispit 1

1-11

Ponavljanje gradiva

Pismeni ispit (ukoliko nije

zadovoljio prag prolaznosti na

kolokvijima)Usmeni ispit

0 25

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Utorkom, 11:00-12:00 Kompetencije koje se stječu

1. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa

2. Razvijanje apstraktnog i vizualizacija prirodnih pojava

3. Identificirati problem, sudjelovati u rješavanju problema, te logički povezati ključne činjenice i elemente

4. Timski rad

5. Razvijanje odgovornosti i etičnosti

Sadržaj 1. Elektrostatika

o Coulombov zakon

o električno polje

o princip linearne superpozicije

o Gaussov zakon

o skalarni potencijal – Poissonova jednadžba

o rad naboja u elektrostatskom polju

2. Magnetostatika

o magnetska indukcija i Biot-Savartov zakon

o vektorski potencijal baždarna sloboda

o multipolni razvitak

o magnetski moment

o sila i moment sile na lokalizirane struje u zadanom magnetskom polju

3. Elektrodinamika u vakuumu

o gibanje naboja u zadanim elektromagnetskim poljima

§ gibanje u stalnim homogenim poljima

§ gibanje u periodičnim poljima

32

o elektromagnetsko polje naboja i struja čija su gibanja zadana

§ Maxwellove jednadžbe u vakuumu

§ jednadžba kontinuiteta

§ Maxwellove jednadžbe daleko od struja i naboja – elektromagnetski valovi, polarizacija

§ energija i impuls elektromagnetskog polja

§ elektromagnetski potencijali, njihov značaj i gradijentna invarijantnost

§ retardirana i advansirana rješenja

§ Lienard-Wichertovi potecijali

o učinci zračenja

§ Larmorova formula za dipolno zračenje

§ sila kočenja zračenjem i prigušenje zračenjem


- J. D. Jackson: Classical Electrodynamics, 3rd edition, John Wiley, New York, 1998.

- I. Supek: Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Dopunska literatura

- A.O. Barut: Electrodynamics and Classical Theory of Fields and Particles, MacMillan, New York, 1964.

- F. Rorlich: Classical charged particles. Addison-Wisley, Reading, Massachusetts, 1965.

- http://www.airynothing.com/jackson/ - http://www.plasma.uu.se/CED/Book/


Na predavanjima teorija, a na vježbama rješavanje problema i seminarski radovi.


Pismeni i usmeni


Hrvatski/Engleski


Ankete

33

Naziv predmeta UVOD U STATISTIČKU FIZIKU Kod F109 Vrsta Predavanje (30) , Vvježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 3 Semestar 5 ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ramir Ristić Cilj ili svrha kolegija

Dati mikroskopsko objašnjenje o fenomenološkom ponašanju mnogočestičnih sustava.

Preduvjeti za upis

Osnove fizike 1,2,3 i 4

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Objasniti termodinamičke zakone

2. Objasniti Boltzmannovu raspodjelu

3. Razlikovati Bose-Einsteinovu i Fermi-Diracovu raspodjelu 4. Objasniti zračenje crnog tijela


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


Prisutnost na nastavi

Evidencija


2,5 1-4 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

50 50

Završni ispit

2,5 1-4 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 50 50

Ukupno 5 100 100

Konzultacije Ponedjeljak 12-14 Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješavanja zadataka.

Sadržaj Međumolekularni sudari. Jednadžba stanja. Termodinamički zakoni. Termodinamički potencijali. Sustavi promjenljivog broja čestica. Maxwell-Boltzmannova raspodjela. Fazni prostor. Objašnjenje drugog zakona termodinamike. Zakon jednake raspodjele. Barometarska formula. Termička svojstva idealnog plina. Objašnjenje trećeg zakona termodinamike. Negativne temperature. Zračenje crnog tijela. Titranje atoma u kristalima. Bose-Einsteinova i Fermi-Diracova raspodjela. Limes klasične statistike. Jako degenerirani fermioni. Bose-Einsteinova kondenzacija.


• Šips, V. Uvod u statističku fiziku, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

• Lenac, Z., Šips, V. Zadaci iz statističke fizike I, Liber, Zagreb, 1980.

• Lenac, Z., Šips, V. Zadaci iz statističke fizike II, Liber, Zagreb, 1981.

34

• Knapp, V., Colić, P. Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura

• Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1974

• Mandl, F. Statistical Physics, John Wiley & Sons, 1988.


Predavanja i vježbe


Usmeni i pismeni ispit, te 2 kolokvija. Studenti koji polože oba kolokvija oslobođeni su pismenog dijela ispita u zimskom ispitnom roku. Da bi konačna ocjena bila pozitivna i usmeni i pismeni dio ispita moraju biti pozitivni. Da bi pristupili ispitu, studenti moraju biti prisutni na 50% vježbi i predavanja.


Hrvatski.


Provođenje studentske ankete.

35

Naziv predmeta

MATEMATIČKE METODE FIZIKE

Kod F110 Vrsta Predavanja (45), Vježbe (30) Razina Izborni predmet Godina 3. Semestar 5. ECTS 7 Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac Cilj ili svrha kolegija

Glavni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa nizom matematičkih metoda koje su bitne za rješavanje naprednijih problema iz područja teorijske fizike.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. koristiti se kompleksnom analizom u rješavanju fizičkih problema;

2. rješavati obične i parcijalne diferencijalne jednadžbe drugog reda, koje se često pojavljuju u fizici;

3. koristiti se Greenovim funkcijama,

4. koristit se ortogonalnim polinomima i drugim specijalnim funkcijama,

5. koristiti Fourierove redove i integralne preobrazbe,

6. koristiti se varijacijskim računom.


Nastavna

aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max



Evidencija 0 0



Pismeni kolokvij

0 50

Završni ispit


Usmeni ispit

0 50

Ukupno 7 1-6 0 100

Konzultacije Petak, 12.00 – 14.00. Kompetencije koje se stječu

Zakoni fizike su često izraženi složenim matematičkim aparatom. Svrha je kolegija dati studentima matematička znanja nužna za bolje razumijevanje kasnijih kolegija fizike kao što su klasična elektrodinamika, kvantna mehanika, čvrsto stanje i statistička fizika.

Sadržaj Uvod; kompleksna algebra; kompleksne funkcije; De Moivreova formula; Cauchy-Riemannovi uvjeti; krivuljni integral; Cauchyjev integralni teorem; Cauchyjeva integralna formula; Cauchyev integral i derivacija funkcije; Taylorov razvoj; analitičko produljenje; polovi funkcije; određivanje reziduuma; Laurentov

36

razvoj; preslikavanja; točka razgraništa i višeznačne funkcije; konformno preslikavanje; singulariteti funkcije; teorem o reziduumima; Cauchyjeva glavna vrijednost; diferencijalne jednadžbe prvog reda; homogene diferencijalne jednadžbe drugog reda; singularne točke diferencijalne jednadžbe; Frobeniusov metod - razvoj u red; nehomogene diferencijalne jednadžbe drugog reda; parcijalne diferencijalne jednadžbe: razdvajanje varijabli u PKS, CKS i SKS; Greenove funkcije; samoadjungirane diferencijalne jednadžbe; hermitski operatori;Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije; ortogonalni polinomi; potpunost svojstvenih funkcija; Besselova nejednakost; Schwarzova nejednakost; razvoj Greenove funkcije po svojstvenim funkcijama; Greenove funkcije u jednoj dimenziji; Diracova delta funkcija; gama funkcija; Besselove funkcije prve vrste; Legendreovi polinomi; pridruženi Legendreovi polinomi; kugline funkcije; Hermiteovi polinomi; Laguerreovi polinomi; pridruženi Laguerreovi polinomi; Fourierovi redovi; Integralne preobrazbe: Fourierova preobrazba; Integralne preobrazbe: Laplaceova preobrazba; varijacijski račun; Rayleigh-Ritzova varijacijska tehnika


1. Matematičke metode fizike, uvod - Z. Glumac, http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/ummf.pdf; 2. Mathematical Physics - Eugene Butkov;

Dopunska literatura

1. Mathematical Methods for Physicists, G. B. Arfken and H. J. Weber; 2. Methods of Theoretical Physics- P. M. Morse and H. Feshbach; 3. A Guided Tour of Mathematical Physics - R. Snieder, http://samizdat.mines.edu/snieder/.









37

Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ OSNOVA FIZIKE A

Kod F111 Vrsta Laboratorijske vježbe (60)

Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 3.

ECTS 5 ECTS boda

Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Branko Vuković; dr.sc. Marina Poje.; Ivana Ivković, pred.; M.Mužević, prof.


Samostalno izvođenje eksperimenata iz područja opće fizike, obrada i fizikalno shvaćanje dobivenih rezultata, te pisanje izvješća o eksperimentu. Korištenje računala pri obradi podataka.

Preduvjeti za upis

Stečene kompetencije koje se na ovom preddiplomskom studiju stječu pohađanjem kolegija „Osnova fizike I i II“.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Samostalno izvođenje pokusa iz područja opće fizike (rukovanje

mjernim uređajima i instrumentima)

2. Objasniti fizikalne pojave u izvedenim pokusima (uspostaviti vezu između fizikalnih zakona i njihove primjene)

3. Statistička obrada rezultata dobivenih eksperimentom, interpretacija rezultata

4. Koristiti računalo u svrhu obrade rezultata

5. Izrada detaljnog kompletnog izvještaja odrađene vježbe

6. Pratiti stručnu i znanstvenu literaturu u kojoj su iskazani rezultati mjerenja

Povezanost ishoda učenja,

nastavnih metoda i

ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave 0,5 1-6 Prisutnost na

nastavi Izvođenje

pojedine vježbe 0 10

Izvođenje laboratorijskih

vježbi 1 1-6

Mjerenje i obrada

rezultata

Preciznost mjerenja i

obrada rezultata, pismena provjera rezultata mjerenja

0 30

Samostalan rad 2 2-6

Teorijska priprema za

eksperimente, pisanje izvješća

Usmena provjera

pripremljenosti za

eksperiment, provjera pisane

pripreme,

0 40

38

predavanje izvješća

Završni ispit 1,5 1-5

Izvođenje pojedine vježbe, obrada

rezultata i pisanje

izvještaja

Pisano izvješće, usmeni ispit 0 20

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Branko Vuković: srijeda, 10:00-12:00 dr.sc. Marina Poje: srijeda, 12:00-14:00 Ivana Ivković, pred.: srijeda, 14:00-16:00


OPĆE KOMPETECIJE: 1. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa


3. Timski rad


5. Ponašanje u skladu s pravilima ponašanja u laboratoriju i u skladu s općim pravilima sigurnosti na radu.

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE: 1. Upotreba ispravnih mjernih jedinica, te njihovih predmetaka

2. Rukovanje mjernim instrumentima i uređajima (sastavljanje elektroničkih shema, sastavljanje pokusa za provjeru pojedinih fizikalnih zakona)

3. Uočavanje, analiza i eventualno uklanjanje mogućih pogrešaka mjerenja

4. Statistička obrada dobivenih rezultata, te njihov ispravan zapis

Sadržaj

Uvod u praktikum (fizikalne veličine i pripadne mjerne jedinice, pojam, točnost i zapis mjerenja, vrste pogrešaka i iskazivanje rezultata mjerenja, grafički i tablični prikaz mjerenja, sigurnosna pravila i pravila ponašanja u laboratoriju)

Popis eksperimentalnih vježbi (bira se 10-ak vježbi):

- Pomična mjerka, mikrometarski vijak, sferometar, vaga

- Proučavanje helikoidalne zavojnice, određivanje gustoće krutog tijela pomoću dinamometra

- Matematičko i fizikalno njihalo

- Statičko određivanje modula torzije, dinamičko određivanje modula torzije

- Određivanje gustoće pomoću piknometra, Mohr-Westphalova vaga

39

- Određivanje napetosti tekućina, Hoplerov viskozimetar

- Mjerenje otpora pomoću Wheatstoneovog mosta, mjerenje otpora električne žarulje u ovisnosti o jakosti struje

- Određivanje specifičnog naboja elektrona, magnetsko polje oko ravnog vodiča

- Ispitivanje pomoću katodnog oscilografa

- Baždarenje preciznog galvanometra, Mjerenje temperature pomoću termopara

- Trioda i tranzistor


- M. Požek, A. Dulčić; Fizički praktikum I i II, Sunnypress, Zagreb, 1999.

- Paić, M. Fizička mjerenja I, II i III, Liber, Zagreb, 1988.

- http://kolegij.fizika.unios.hr/pof1

Dopunska literatura

- B. Marković, D. Miler, A. Rubčić, Račun pogrešaka i statistika, Liber, Zagreb, 1987.

Oblici provođenja

nastave

Studenti u trajanju od po 4 sata izvode eksperimentalne vježbe s temama iz Osnova fizike I i II.

Način provjere znanja i

polaganja ispita

Tijekom svakog termina studentu se usmeno provjerava znanje iz eksperimenta kojeg trenutno radi. O svakom izvedenom eksperimentu student je dužan napisati izvješće koje će biti ocijenjeno. Ispit se sastoji u izvedbi jednog od eksperimenata. Ocjena se određuje na temelju znanja pokazanog tijekom nastave i ispitu te srednje ocjene izvješća o izvršenim eksperimentima.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na

drugim jezicima


Način praćenja kvalitete i

uspješnosti izvedbe svakog

predmeta i/ili modula

Praćenje napretka studenata u izvođenju eksperimenata, obradi i fizikalnom razumijevanju izmjerenih podataka, te pisanju izvješća o izvršenom eksperimentu.

Tijekom izvedbe kolegija studenti će biti i anketirani o poučnosti i prikladnosti eksperimenata te kvaliteti skripte, nastavnika i asistenata.

40

Naziv predmeta SPECIJALNA I OPĆA TEORIJA RELATIVNOSTI Kod F112 Vrsta Predavanje ( 30 ), Seminari ( 0 ), Vježbe ( 15 ) Razina Osnovni predmet / Izborni predmet Godina 3. Semestar 6. ECTS 4 ECTS:

- 45 šk. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS

oko 116 sati samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 3.9 ECTS Nastavnik doc.dr.sc. Josip Brana, Matko Mužević, prof. Cilj ili svrha kolegija

Cilj ili svrha kolegija je studente upoznati s jednom od dvije temeljne teorije moderne fizike

Preduvjeti za upis Tri matematike, tri opće fizike, klasične mehanike.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razlučiti glupa razmatranja o teoriji relativnosti u kojekakvim

internetskim stranicama i novinskim štivima od istina koje ta teorija polučuje.

2. Ispravno tumačiti prostorno vremenske odnose na lokalnoj i globalnoj razini

3. Shvatiti Izvorišta Standardnog modela elementarnih čestica

4. Shvatiti izvorišta gravitacije preko zakrivljenosti prostor-vremena

5. Izračunati kut skretanja svjetlosti pod djelovanjem gravitacije

6. Izračunati povećanje valne duljine svjetlosti pri odlasku s površine Zemlje

7. Izračunati popravke u tijeku vremena na GPS satelitima zbog STR i OTR doprinosa

8. Shvatiti osnovne značajke crnih rupa

9. Shvatiti osnovne značajke gravitacijskih valova

10. Shvatiti mogućnost tumačenja ubrzanog širenja svemira preko Einsteinove kozmološke konstante


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0.74 Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 100


0.36 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

0 100

41

Završni ispit

3.9 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 0 100

Ukupno 4.0

Konzultacije Svakog utorka u 12 h Kompetencije koje se stječu

Student valja shvatiti osnovne zamisli i principe specijalne i opće teorije relativnosti. Bit će upoznat s osnovnim posljedicama na mjerenje duljina i vremena, te predviđanjima tri klasična testa OTR, crnim rupama u Svemiru, evoluciji Svemira i gravitacijskim valovima.

Sadržaj Specijalna teorija relativnosti: Michelson-Morleyevi pokusi. Principi STR, Lorentzove transformacije i posljedice. 4-prostor-vrijeme Minkowskog. Mehanika u STR. Mehanika i Elektrodinamika u 4-dim. obliku. Opća teorija relativnosti: Principi OTR i program opisa gravitacijskog polja zakrivljenim prostor-vremenom. Riemannov 4-prostor-vrijeme. Tenzorska algebra i analiza u Riemannovu prostoru, poopćenje deriviranja. Geodezijske. Tenzor energije impulsa. Einsteinove jednadžbe gravitacijskog polja. Schwartzschieldovo rješenje, crne rupe. Tri klasična testa OTR. Linearizirane jednadžbe, gravitacijski valovi. Friedmanovi kozmološki modeli i Hubbleov zakon. Ubrzano širenje Svemira.


- Josip Brana, Opća teorija relativnosti – Einsteinova teorija gravitacije (prvi dio), Odjel za fiziku sveučilišta „J. J. Strossmayer“, Osijek 2011.

- W. D. McGlinn: Introduction to Relativity, The John Hopkins University Press, Baltimore and London, 2003.

- B. Schutz, Gravity from the ground up, Cambridge University Press, 2004.

Dopunska literatura

- Hobson, M. P., Efstathiou, G. and Lasenby, A. N., General Relativity, An introduction for Physicists, Cambridge University Press, Cambridge, 2006.

- Adler, Bazin, Schiffer, Introduction to General Relativity, McGraw-Hill 1975.

- Supek: Teorijska fizika I struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1977

- http://www2.slac.stanford.edu/vvc/theory/relativity.html

- http://archive.ncsa.uiuc.edu/Cyberia/NumRel/GenRelativity.html

- http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/HistTopics/General_relativity.htm


Na predavanjima teorija, a na vježbama rješavanje problema i seminarski radovi


Pismeni i usmeni uz praćenje i provjeru kroz seminarske radove tijekom semestra

42

polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski/engleski


Ankete

43

Naziv predmeta UVOD U KVANTNU MEHANIKU Kod F113 Vrsta Predavanja (45), Vježbe (30) Razina Osnovni predmet Godina 3. Semestar 2. ECTS 7 Nastavnik Doc. dr. sc. Igor Lukačević Cilj ili svrha kolegija

Povezati povjesni razvoj kvantne mehanike s prethodnim znanjem, te naučiti osnovne osobine kvantnog svijeta.

Preduvjeti za upis

Osnove fizike 1, Matematika 1, Matematika 2

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. ukazati na povijesne aspekte razvoja kvantne mehanike

2. razumjeti, te moći objasniti razlike između klasične i kvantne mehanike

3. objasniti pojam valne funkcije

4. razumjeti relacije neodređenosti

5. riješiti Schroedingerovu jednadžbu za jednostavne potencijale

6. uočiti, identificirati, te povezati probleme svojstvenih vrijednosti za energiju, količinu gibanja, kutnu količinu gibanja, te centralne potencijale

7. objasniti pojam spina


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Provjera znanja – numerički dio (kolokvij)

3.5 1-7 Priprema za ispit

Pismeni kolokvij

0% 50%

Provjera znanja – teorijski dio (kolokvij)

3.5 1-7 Priprema za ispit

Pismeni kolokvij

0% 50%

Ukupno 7 0% 100%

Konzultacije Da Kompetencije koje se stječu

- shvaćanje i povezivanje događaja koji su vodili k razvoju kvantne mehanike

- razumjevanje osnovne značajke valne mehanike

- sposobnost rješavanja jednostavnijih problema primjenom zakona valne

44

mehanike

- povezivanje prijašnjeg znanja matematike s formalizmom kvantne mehanike

- prilagođavanje dobivenog znanja iz kvantne mehanike srednjoškolskom uzrastu

Sadržaj Fizika pri kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Povijesni razvoj kvantne mehanike. Principi kvantne mehanike. Schroedingerova valna mehanika: povijesne i filozofske posljedice. Osnovna svojstva valne mehanike i njezine primjene (npr. potencijalne barijere). Svojstvene vrijednosti i svojstvene funkcije kvantno-mehaničkih operatora (energija, količina gibanja, kutna količina gibanja). Kvantni harmonijski oscilator. Atom vodika. Spin elektrona. Elektron u magnetskom polju (magnetski moment elektrona i nuklearna magnetska rezonancija).


- R. L. Liboff, Introductory Quantum Mechanics, Addison-Wesley, 2003. - D.J. Griffiths, Introduction to Quantum Mechanics, Pearson Education

Inc, New York, 2005. - Y. Peleg, R. Pnini, E. Zaarur, Schaum's outline of theory and problems

of quantum mechanics, McGraw-Hill, New York, 1998. - Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb,

1989. - L. I. Schiff, Quantum Mechanics, Mc-Graw Hill, New York 1968.

Dopunska literatura

- R.P. Feynman, R.B. Leighton, M. Sands, The Feynman Lectures on Physics – Volume III, Addison-Wesley Publications, Reading, 1966.

- E.H. Wichmann, Quantum Physics: Berkeley physicscourse – Volume IV, McGraw-Hill, New York, 1971.

- R. Ročak, M. Vrtar, Zbirka zadataka iz kvantne mehanike, Zagreb 1969. - P.A.M. Dirac, Principles of Quantum Mechanics, Oxford University

Press, Oxfrod, 1978. - P.A.M. Dirac, Lectures on Quantum Mechanics, Dover Publications,

New York, 2001. - W. Heisenberg, The Physical Principles of the Quantum Theory, Dover

Publications, New York, 1949. Oblici provođenja nastave

Predavanja (teorija). Numeričke vježbe (primjenjeni zadaci). Seminari.


Uvjet za potpis je da student prisustvuje nastavi. Teorijski i numerički dio kolegija se polažu putem kolokvija (5/semestru) ili putem pismenog/usmenog ispita na kraju semestra unutar službenih rokova.


Hrvatski; Engleski


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu.

45

Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ OSNOVA FIZIKE B

Kod F114 Vrsta Laboratorijske vježbe (60)

Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 4.

ECTS 5 ECTS boda

Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Branko Vuković; dr.sc. Marina Poje.; Ivana Ivković, pred.; M.Mužević, prof.


Samostalno izvođenje eksperimenata iz područja opće fizike, obrada i fizikalno shvaćanje dobivenih rezultata, te pisanje izvješća o eksperimentu. Korištenje računala pri obradi podataka.

Preduvjeti za upis

Stečene kompetencije koje se na ovom preddiplomskom studiju stječu pohađanjem kolegija „Osnove fizike III i IV“.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Samostalno izvođenje pokusa iz područja opće fizike (rukovanje

mjernim uređajima i instrumentima)

2. Objasniti fizikalne pojave u izvedenim pokusima (uspostaviti vezu između fizikalnih zakona i njihove primjene)

3. Statistička obrada rezultata dobivenih eksperimentom, interpretacija rezultata

4. Koristiti računalo u svrhu obrade rezultata

5. Izrada detaljnog kompletnog izvještaja odrađene vježbe

6. Upotreba stručne i znanstvene literature u svrhu iskazivanja rezultata mjerenja


nastavnih metoda i

ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


nastavi Izvođenje

pojedine vježbe 0 10

Izvođenje laboratorijskih

vježbi 1 1-6

Mjerenje i obrada

rezultata

Preciznost mjerenja i

obrada rezultata, pismena provjera rezultata mjerenja

0 30

Samostalan rad 2 2-6

Teorijska priprema za

eksperimente, pisanje izvješća

Usmena provjera

pripremljenosti za

eksperiment, provjera pisane

pripreme,

0 40

46

predavanje izvješća


Izvođenje pojedine vježbe, obrada

rezultata i pisanje

izvještaja

Pisano izvješće, usmeni ispit 0 20

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Branko Vuković: srijeda, 10:00-12:00 dr.sc. Marina Poje: srijeda, 12:00-14:00 Ivana Ivković, pred..: srijeda, 14:00-16:00


OPĆE KOMPETECIJE: 1. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa


3. Timski rad


5. Ponašanje u skladu s pravilima ponašanja u laboratoriju i u skladu s općim pravilima sigurnosti na radu.

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE:

1. Upotreba ispravnih mjernih jedinica, te njihovih predmetaka

2. Rukovanje mjernim instrumentima i uređajima (sastavljanje elektroničkih shema, sastavljanje pokusa za provjeru pojedinih fizikalnih zakona)

3. Uočavanje, analiza i eventualno uklanjanje mogućih pogrešaka mjerenja

4. Statistička obrada dobivenih rezultata, te njihov ispravan zapis

Sadržaj

Uvod u praktikum (fizikalne veličine i pripadne mjerne jedinice, pojam, točnost i zapis mjerenja, vrste pogrešaka i iskazivanje rezultata mjerenja, grafički i tablični prikaz mjerenja, sigurnosna pravila i pravila ponašanja u laboratoriju)

Popis eksperimentalnih vježbi (bira se 10-ak vježbi): - Određivanje induktivnosti zavojnice

- Određivanje kapaciteta kondenzatora

- Geomagnetizam, Balmerova serija

- Elektroliza, Vodljivost elektrolita

- Polarizacija, Polarimetrijsko određivanje koncentracije šećerne otopine, Fotometrija

- Leće

47

- Difrakcija elektrona, Određivanje maksimalne energije beta zračenja apsorpcijom u aluminiju

- Stefan-Boltzmannov zakon

- Latentna toplina isparavanja vode, Određivanje tempr.koeficijenta širenja čvrstih tijela

- Određivanje specifičnog toplinskog koeficijenta petroleja, Određivanje adijabatskog koeficijenta zraka

- Valovi zvuka – svojstva. Određivanje brzine vala zvuka pomoću Kundtove cijevi

- Kolorimetrija

- Provjera fizikalnih zakona u programu Electronics Workbench

- Millikanov pokus


- M. Požek, A. Dulčić; Fizički praktikum I i II, Sunnypress, Zagreb, 1999.

- Paić, M. Fizička mjerenja I, II i III, Liber, Zagreb, 1988.

- http://kolegij.fizika.unios.hr/pof2

Dopunska literatura

- B. Marković, D. Miler, A. Rubčić, Račun pogrešaka i statistika, Liber, Zagreb, 1987.

Oblici provođenja

nastave

Studenti u trajanju od po 4 sata izvode eksperimentalne vježbe s temama iz Osnova fizike III i IV.


polaganja ispita

Tijekom svakog termina studentu se usmeno provjerava znanje iz eksperimenta kojeg trenutno radi. O svakom izvedenom eksperimentu student je dužan napisati izvješće koje će biti ocijenjeno. Ispit se sastoji u izvedbi jednog od eksperimenata. Ocjena se određuje na temelju znanja pokazanog tijekom nastave i ispitu te srednje ocjene izvješća o izvršenim eksperimentima.


drugim jezicima





Praćenje napretka studenata u izvođenju eksperimenata, obradi i fizikalnom razumijevanju izmjerenih podataka, te pisanju izvješća o izvršenom eksperimentu.

Tijekom izvedbe kolegija studenti će biti i anketirani o poučnosti i prikladnosti eksperimenata te kvaliteti skripte, nastavnika i asistenata.

48

Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE KONDENZIRANE MATERIJE Kod F115 Vrsta Predavanje (30) , Vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 3 Semestar 6 ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ramir Ristić Cilj ili svrha kolegija

Predavanjima, diskusijom i izradom zadataka upoznati studente s osnovnim osobinama metala, poluvodiča i izolatora.

Preduvjeti za upis

Osnove fizike 1,2,3 i 4, te položen ispit iz Uvoda u statističku fiziku.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Moći definirati i prepoznati strukture kristalne rešetke 2. Moći definirati i objasniti vodiče, poluvodiče i izolatore

3. Objasniti pojavu dijamagnetizma, paramagnetizma i feromagnetizma

4. Opisati pojavu supravodljivosti Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija


2,5 1-4 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

50 50

Završni ispit

2,5 1-4 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 50 50

Ukupno 5 100 100

Konzultacije Ponedjeljak 12-14 Kompetencije koje se stječu

Uz predavanja, raspravu i vježbe upoznati studente s nekim svojstvima metala, izolatora i poluvodiča.

Sadržaj Kristalna struktura. Defekti rešetaka. Kohezivna energija. Vrste kemijskih veza. Dinamika kristalne rešetke. Infracrvena apsorpcija. Neutronska i rendgenska difrakcija. Termičko širenje. Slobodni elektronski plin. Toplinski kapacitet elektrona. Termoelektronska emisija. Elektron u periodičkom potencijalu. Efektivna masa. Šupljina. Gustoća stanja u zoni. Vodiči i izolatori. Prijenosne pojave. Wiedemann-Franzov zakon. Matthiessenovo pravilo. Otpor idealnog metala. Hallov efekt. Metal u oscilatornom polju. Poluvodiči s primjesama. Mobilnost poluvodiča. Magnetska svojstva. Dijamagnetizam, paramagnetizam i feromagnetizam. Supravodljivost.


1. Šips, V. Uvod u fiziku čvrstog stanja, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

2. Knapp, V., Colić, P. Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura

1. Kittel, C. Introduction to Solid State Physics, J.Wiley, New York 1996.

2. J.R.Hook, Hall, H.E. Solid State Physics, J.Wiley, New York 1994.

49

3. I.Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1974.

4. I. Kupčić, Fizika čvrstog stanja : zbirka zadataka. Zagreb : Hinus, 1998.


Predavanja i vježbe.


Usmeni i pismeni ispit, te 2 kolokvija. Studenti koji polože oba kolokvija oslobođeni su pismenog dijela ispita u ljetnom i jesenskom ispitnom roku. Da bi konačna ocjena bila pozitivna i usmeni i pismeni dio ispita moraju biti pozitivni. Da bi pristupili ispitu, studenti moraju biti prisutni na 50% vježbi i predavanja.


Hrvatski.


Studentska anketa

50

Naziv predmeta UVOD U ASTRONOMIJU I ASTROFIZIKU

Kod F123 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (15)

Razina Izborni predmet Godina 3. Semestar VI

ECTS 4 ECTS boda Nastavnik prof.dr.sc. Vladis Vujnović; doc.dr.sc. Igor Lukačević; dr.sc. Marina Poje

Cilj ili svrha kolegija Razviti interes za astronomiju i astrofiziku.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u kolegijima na prve dvije godine preddiplomskog studija.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati i analizirati temeljne pojmove u astronomiji. 2. Opisati način rada teleskopa. 3. Prepoznati važnija zviježđa - orijentirati se u prostoru. 4. Opisati planete sunčevog sustava i njihova svojstva. 5. Fizikalno sagledati i tumačiti pojave u Svemiru. 6. Opisati i razumjeti fizikalne procese na Suncu i drugim zvijezdama.


nastavnih metoda i

ocjenjivanja


CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


nastavi.

Popisivanje prisutnih studenata.

0 10

Kolokviji 1 1-6

Odgovaranje na teorijska

pitanja i rješavanje numeričkih

zadataka (izračunavanje

traženih veličina).

Pismeni oblik kolokvija

pripremljen za svakog

studenta u zadaćnici.

0 30

Samostalan rad (izrada seminara)

1 1-6

Priprema seminarskog rada (izbor i čitanje stručne

literature). Izrada ppt

prezentacije + pisanog oblika rada. Usmeno izlaganje rada.

Ocjena pisanog rada i ocjena

ppt prezentacije

tijekom samog izlaganja.

0 20


Interpretiranje važnih

fizikalnih pojava u Svemiru.

Usmeni ispit 0 40

51

Ukupno 4 0 100

Konzultacije prof.dr.sc. Vladis Vujnović: srijeda, 9:00-10:00 doc.dr.sc. Igor Lukačević: srijeda, 10:00-11:00 dr.sc. Marina Poje: srijeda, 11:00-12:00


OPĆE KOMPETECIJE: 1. Razumijevanje osnovnih fizikalnih koncepata važnih u astrofizici.

2. Prepoznati problem, sudjelovati u rješavanju problema, te logički povezati ključne činjenice i elemente.

3. Sposobnost interpretacije grafičkih prikaza i odnosa fizikalnih veličina.

4. Timski rad


SPECIFIČNE KOMPETENCIJE: 1. Upotreba ispravnih mjernih jedinica, te njihovih predmetaka.

2. Prepoznavanje pojedinih zviježđa i/ili zvijezda; određivanje smjera Sjevera pomoću zvijezda (orijentacija u prostoru).

3. Rukovanje mjernim instrumentima i uređajima (npr. sastavljanje teleskopa, manipulacija teleskopom)

Sadržaj

• Uvod, Povijesni osvrt na razvoj astronomije • Kako poimati zvijezde i zviježđa • Osnovne metode određivanja udaljenosti • Gibanja Zemlje • Mehanika gravitacije • Astronomija planeta • Astronomski instrumenti • Sferna astronomija • Sunce i svemirska klima • Fizika zvijezda • Kozmologija • Promatranje neba (praktična nastava u večernjim satima)


Vujnović, V. ; Astronomija 1 , Školska knjiga, Zagreb, 1994. Vujnović, V. ; Astronomija 2 , Školska knjiga, Zagreb, 1994. Nastavni materijali: http://kolegij.fizika.unios.hr/uaa/nastavni-materijali/

Dopunska literatura

Vujnović, V. ; Zvjezdane vatre dalekog svemira: fizikalna astrognozija, Profil, Zagreb, 2009.

52

Vujnović, V. ; Astronomija (za učenike osnovne škole), Element, Zagreb, 1997. Hester, J., Burstein, D., Blumenthal, G., Greeley, R., Smith, B., Voss., H.; 21st Century Astronomy, Norton&Company Inc. Fifth Avenue 500, New York, 2006.

Oblici provođenja

nastave

Nastava se provodi prema formi 2 sata predavanja + 1 sat vježbi tjedno. Tijekom semestra organizirana je barem jedna večernja praktična nastava – promatranje neba teleskopima. Na kraju semestra studenti u kratkim izlaganjima obrađuju astronomske i astrofizičke teme iz vodećih znanstvenih časopisa (Nature, Science) s aktualnom tematikom.


polaganja ispita

Tijekom semestra studenti polažu dva pismena kolokvija s teorijskim i numeričkim zadacima. Na kraju semestra izlažu seminarski rad na temu dobivenu početkom semestra, nakon čega se održava završni ispit (usmena provjera znanja).


drugim jezicima

Hrvatski.




Tijekom izvedbe kolegija studenti će biti anonimno anketirani o prikladnosti odabranih tema iz područja, te njihovoj izvedbi.

53

Naziv predmeta ELEKTRODINAMIKA 2

Kod F131 Vrsta Predavanja (30) , Vježbe (15) Razina Izborni predmet Godina 3 Semestar 6 ECTS 4 Nastavnik Izv. prof.dr.sc. Ramir Ristić Cilj ili svrha kolegija

Student treba naučiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne zakone elektrostatike, magnetostatike i elektrodinamike u tvarnim sredinama, te moći riješiti različite probleme.

Preduvjeti za upis

Matematika 1 – diferencijalni račun, Matematika 2 – integralni račun, Matematika 3 – funkcije viših varijabli, Osnove fizike 2, 3, Elektrodinamika 1, Matematičke metode fizike I., Klasična mehanika 1, Klasična mehanika 2

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razumjeti i pravilno iskazati osnovne zakone elektrostatike u tvarnim

sredinama 2. Opisati i interpretirati osnovna svojstva električnog polja u tvarnim

sredinama 3. Razumjeti i pravilno iskazati osnovne zakone magnetostatike u tvarnim

sredinama 4. Opisati i interpretirati osnovna svojstva magnetskog polja u tvarnim

sredinama 5. Primijeniti stečeno znanje iz područja elektrostatike i magnetostatike u

tvarnim sredinama u praksi te samostalno rješavati problemske zadatke 6. Opisati osnovne principe elektrodinamike u tvarnim sredinama 7. Razumjeti, interpretirati i primijeniti znanje Maxwellovih jednadžbi u

tvarnim sredinama na problemskim zadacima 8. Razumjeti pojam elektromagnetskog vala, njegove strukture i svojstava u

tvarnim sredinama 9. Interpretirati skalarni, vektorski i elektromagnetski potencijal 10. Opisati i razumjeti učinke zračenja u elektrodinamici u tvarnim sredinama 11. Primijeniti naučene spoznaje na rješavanje problemskih zadataka



CT

S Is

hod

učen

ja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje predavanja 0,5 1-

11 Prisutnost na


Pohađanje vježbi 0,5 1-

11 Prisutnost na


Domaće zadaće 0,5 1-

11

Samostalno rješavanje domaće zadaće

Pismena predaja zadataka 0 15

Seminari 0,5 1-11

Samostalna obrada

zadane teme, konzultacije

Usmeni izlaganje, pismena predaja 0 15

54

Provjera znanja

putem dva kolokvija

1 1-11

Kontinuirani rad tijekom

cijelog semestra

Pismeni kolokvij (uspješno položeni

kolokviji zamjenjuju pismeni

ispit)

0 25

Završni ispit 1 1-

11 Ponavljanje

gradiva

Pismeni ispit (ukoliko nije

zadovoljio prag prolaznosti na

kolokvijima)Usmeni ispit

0 25

Ukupno 4 0 100

Konzultacije Utorkom, 11:00-12:00 Kompetencije koje se stječu

6. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa 7. Razvijanje apstraktnog i vizualizacija prirodnih pojava 8. Identificirati problem, sudjelovati u rješavanju problema, te logički

povezati ključne činjenice i elemente 9. Timski rad 10. Razvijanje odgovornosti i etičnosti

Sadržaj o Elektrostatika makroskopskih medija i granični uvjeti o Magnetostatika makroskopskih medija i granični uvjeti o Jednadžbe makroskopske elektrodinamike o Rubni uvjeti na granicama sredina o Emg valovi u nevodljivim sredinama

o polarizacija vala o odbijanje vala o lom valova na granici dvaju sredina – valna optika

o Emg. valovi u disperzivnim sredinama o Emg valovi u vodljivoj sredini o Valovodi, svjetlovodi i rezonantne šupljine o Multipolni razvoj elektromagnetskog polja o Kvadrupolno i magnetsko dipolno zračenje o Zračenje štapne antene o Raspršenje i difrakcija emg. valova o Relativističko poopćenje Larmorove formule o Dirac-Lorentz ova relativistička jednadžba s reakcijom zračenja


- J. D. Jackson: Classical Electrodynamics, 3rd edition, John Wiley, New York, 1998.

- I. Supek: Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Dopunska literatura

- A.O. Barut: Electrodynamics and Classical Theory of Fields and Particles, MacMillan, New York, 1964.

- F. Rorlich: Classical charged particles. Addison-Wisley, Reading, Massachusetts, 1965.

- http://www.airynothing.com/jackson/ - http://www.plasma.uu.se/CED/Book/


Na predavanjima teorija, a na vježbama rješavanje problema i seminarski radovi.

Način provjere znanja i Pismeni i usmeni

55

polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski/Engleski


Ankete

56

Naziv predmeta MATEMATIKA 1 (DIFERENCIJALNI RAČUN) Kod M101 Vrsta Predavanje ( 30), Vježbe ( 45 ) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 6 Nastavnik Prof.dr.sc.Antoaneta Klobučar, Ljiljana Primorac Gajčić, prof. Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s osnovnim idejama i metodama matematičke analize koji su osnova za mnoge druge kolegije, te osposobljavanje za rješavanje konkretnih problema.

Preduvjeti za upis

Znanja iz srednje škole

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. razumjeti i reproducirati korektni dokaz matematičke tvrdnje

primjenjujući osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku

2. razumjeti i riješiti problem računanja derivacije, te problem ispitivanja funkcije


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija


Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

0

300

Završni ispit

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit (pismeni ispit)

0

100

Ukupno

Konzultacije Srijedom od 13.30-15h kod asistentice Primorac Gajčić Kompetencije koje se stječu

Na uvodnom nivou upoznati studente s osnovnim idejama i metodama matematičke analize koji su osnova za mnoge druge kolegije. Kroz predavanja obrađivat će osnovni pojmovi na neformalan način, ilustrirati njihova korisnost i primjena. Na vježbama studenti trebaju savladati odgovarajuću tehniku i osposobiti se za rješavanje konkretnih problema.

Sadržaj 1. Uvodni dio. Polje realnih brojeva, infimum i supremum skupa, apsolutna vrijednost, intervali. Polje kompleksnih brojeva. 2. Funkcije. Pojam funkcije i osnovna svojstva. Elementarne funkcije. Komponiranje funkcija. Bijekcija i inverzna funkcija. 3. Nizovi realnih brojeva. Pojam niza, osnovna svojstva i konvergencija. Broj e. 4. Limes i neprekidnost funkcije. Pojam limesa funkcije. Svojstva limesa. Jednostrani limesi. Beskonačni limesi i limes u beskonačnosti. Asimptote. Neprekidnost i svojstva neprekidnih funkcija. 5. Diferencijalni račun. Problem tangente i brzine. Pojam derivacije. Pravila deriviranja. Derivacije elementarnih funkcija. Derivacija implicitno zadane funkcije. Derivacija parametarski zadane funkcije. Lagrangeov teorem srednje vrijednosti. Derivacije višeg reda. Taylorov teorem.

57

6. Primjene diferencijalnog računa. Diferencijal. Newtonova metoda tangente. L'Hôpitalovo pravilo. Ispitivanje funkcija ( monotonost, ekstremi, konveksnost, asimptote).


- W.Rudin, Principles of Mathematical Analysis, Mc Graw-Hill, Book Company, 1964.

-D. Jukić, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000 Dopunska literatura

- S. Kurepa, Matematička analiza 1 (diferenciranje i integriranje), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

- S. Kurepa, Matematička analiza 2 (funkcije jedne varijable), Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

-B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986


Predavanja i vježbe su obavezne.


Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polaže se nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi. Tijekom semestra studenti mogu polagati 3 kolokvija, koji zamjenjuju pismeni dio ispita.


Hrvatski jezik


Anonimna anketa

58

Naziv predmeta Matematika 2 (integralni račun) Kod M102 Vrsta Predavanje ( 30), Vježbe ( 45 ) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 2. ECTS 6 Nastavnik Prof.dr.sc. Antoaneta Klobučar, Ljiljana Primorac Gajčić, prof. Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s osnovnim idejama i metodama matematičke analize koji su osnova za mnoge druge kolegije, te osposobljavanje za rješavanje konkretnih problema.

Preduvjeti za upis

Diferencijalni račun

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. razumjeti i reproducirati korektni dokaz matematičke tvrdnje

primjenjujući osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku

2. razumjeti i riješiti problem računanja određenog integrala


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija



Pismeni kolokvij

0

300

Završni ispit

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit (pismeni ispit)

0

100

Ukupno

Konzultacije Srijedom od 13.30-15h kod asistentice Primorac Gajčić Kompetencije koje se stječu

Na uvodnom nivou upoznati studente s osnovnim idejama i metodama matematičke analize koji su osnova za mnoge druge kolegije. Kroz predavanja obrađivat će osnovni pojmovi na neformalan način, ilustrirati njihova korisnost i primjena. Na vježbama studenti trebaju savladati odgovarajuću tehniku i osposobiti se za rješavanje konkretnih problema.

Sadržaj 1. Riemannov integral. Problem površine. Definicija i svojstva Riemannovog integrala. Integrabilnost monotonih i neprekidnih funkcija. Teorem srednje vrijednosti za integral neprekidne funkcije. Newton-Leibnizova formula. Neodređeni integral. Metode integracije. Osnovne tehnike integriranja. Primjene integralnog računa: površina pseudotrapeza, volumen rotacionog tijela, duljina luka krivulje, radnja sile, momenti, centar mase. Nepravi integrali. Numerička integracija (trapezna i Simpsonova formula). 2. Redovi realnih brojeva. Pojam reda i konvergencije reda. Kriteriji konvergencije. 3. Redovi funkcija. Uniformna konvergencija. Redovi potencija. Taylorovi redovi elementarnih funkcija. Eksponencijalna i logaritamska funkcija.


- W.Rudin, Principles of Mathematical Analysis, Mc Graw-Hill, Book Company, 1964.

59

-D. Jukić, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000

Dopunska literatura

- S. Kurepa, Matematička analiza 1 (diferenciranje i integriranje), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

- S. Kurepa, Matematička analiza 2 (funkcije jedne varijable), Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

-B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986


Predavanja i vježbe su obavezne.




Hrvatski jezik


Anonimna anketa

60

Naziv predmeta LINEARNA ALGEBRA 1 Kod M103 Vrsta Predavanje (30), Seminari (0), Vježbe (30) Razina Izborni predmet Godina 1 Semestar 2 ECTS 6 Nastavnik doc. dr. sc. Darija Marković, dr. sc. I. Soldo Cilj ili svrha kolegija

Uvođenje u osnovne koncepcije i probleme linearne algebre.

Preduvjeti za upis

Geometrija ravnine i prostora

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. opisati strukturu i navesti primjere vektorskog prostora; 2. objasniti pojmove linearne zavisnosti i nezavisnosti; 3. riješiti zadaću određivanja baze i/ili dimenzije vektorskog prostora; 4. koristiti matrični račun; 5. ispitati regularnost kvadratnih matrica; 6. opisati nužne i dovoljne uvjete rješivosti sustava linearnih jednadžbi; 7. razlikovati i primjenjivati različite načine rješavanja linearnih sustava; 8. provjeriti linearnost operatora; 9. objasniti pojmove ranga i defekta linearnog operatora; 10. odrediti matrični zapis linearnog operatora; 11. iskazati definiciju svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora; 12. opisati određivanje karakterističnog i minimalnog polinoma linearnog

operatora; 13. navesti definiciju i primjere skalarnog produkta; 14. provesti Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0.4 1., 2., 6., 9., 11., 13.


Evidencija Ne boduje se


3.3 3., 4., 5., 7., 8., 10., 12., 14.


Pismeni kolokvij

30 100

Završni 2.3 1.- Ponavljanje Usmeni ispit Ne

61

ispit 14. gradiva boduje se

Ukupno 6

Konzultacije U službenom terminu te po dogovoru Kompetencije koje se stječu

Student usvaja osnovna znanja iz linearne algebre i kompetencije u njihovoj primjeni, kao što su vladanje osnovnim metodama matričnog i vektorskog računa, rješavanje sustava linearnih jednadžbi, primjena postupka ortogonalizacije

Sadržaj 1. Matrice. Sustavi linearnih jednadžbi. Pojam matrice i operacije s njima - prostor Mm,n(F). Dijagonalna matrica, trag matrice, jedinična matrica, transponirana i adjungirana matrica. Produkt matrica. Regularne matrice. Inverzna matrica.

2. Vektorski prostori. Definicija. Primjeri. Potprostor. Presjek potprostora. Potprostor razapet skupom. Linearne kombinacije. Suma potprostora. Linearna zavisnost i nezavisnost. Baza.

3. Konačnodimenzionalni vektorski prostori. Linearna zavisnost linearnih kombinacija. Definicija konačnodimenzionalnosti. Baza. Dimenzija. Direktna suma. Direktni komplement. Izomorfizam.

4. Linearni operatori. Definicija. Slika i jezgra. Teorem o rangu i defektu. Operacije s operatorima. Pridruživanje matrica operatorima. Karakterizacija izomorfizma regularnošću matrice. Veza matrica istog operatora za različite baze.

5. Polinomi linearnog operatora. Minimalni polinom. Svojstvene vrijednosti (spektar) i svojstveni potprostori.


D. Bakić, Linearna algebre, Školska knjiga, Zagreb, 2008. D. Butković, Predavanja iz linearne algebre, Odjel za matematiku, 2010.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Konačno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb, 1992. S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru, Vektori - matrice - grupe, Školska knjiga, Zagreb, 1978. K. Horvatić, Linearna algebra, 9. izdanje, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. S. Lang, Introduction to Linear Algebra, Springer – Verlag, 1980. S. Lang, Linear Algebra, Springer – Verlag, 2004. G. Strang, Introduction to Linear Algebra, Cambridge Press, 1998.


Predavanja, vježbe, konzultacije



62


Hrvatski


Anonimna anketa

63

Naziv predmeta MATEMATIKA 3 - FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI Kod M104 Vrsta Predavanje ( 30 ), Vježbe (30 ) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 3. ECTS 5 ECTS bodova Nastavnik prof.dr.sc. Ninoslav Truhar, asistent dr.sc. Ivana Kuzmanović Cilj ili svrha kolegija

Cilj predmeta je omogućiti uvid u temeljne dijelove matematike koji se odnose na funkcije više varijabli: područje definicije, neprekidnost i limes, te derivacije i integrali funkcija više varijabli. Studente treba potaknuti na kritičko razmišljanje i istraživanje

Preduvjeti za upis

Matematika 1 - Diferencijalni račun, Matematika 2 - Integralni račun

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. prepoznati i objasniti fundamentalne pojmove diferencijalnog i

integralnog računa realnih i vektorskih funkcija više varijabli, poput neprekidnosti funkcije, limesa, parcijalne derivacije i diferencijala funkcije, te višestrukih, krivuljnih i plošnih integrala;

2. računati parcijalne derivacije složenih funkcija, te implicitno i parametarski zadanih funkcija;

3. koristiti diferencijalni račun za računanje tangencijalne ravnine i normale na plohu, te za određivanje lokalnih ekstrema funkcija više varijabli;

4. računati površine i volumene koristeći dvostruke i trostruke integrale;

5. računati krivuljne i plošne integrale, te ih koristiti za računanje duljina, površina i volumena.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


1 20 Prisutnost na nastavi

Evidencija 10 20


2 40 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

40 100

Završni ispit

2 40 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 40 100

Ukupno 5 100 90 220

Konzultacije Konzultacije se provode jedanput tjedno Kompetencije koje se stječu

U ovom se kolegiju studenti upoznaju s diferencijalnim i integralnim računom funkcija više realnih varijabli i vektorskih funkcija. Prvenstveno se obrađuju situacije u kojima pomaže geometrijski zor, tj. realne funkcije dvije i tri realne varijable, te funkcije iz R u R2 i R3. Na predavanjima se uvode i obrađuju osnovni pojmovi te obilato ilustriraju primjerima, dok na vježbama studenti usvajaju odgovarajuće tehnike pristupa pojedinim konkretnim problemima i njihova rješavanja.

64

Sadržaj Realne funkcije više realnih varijabli. Prostor Rn . Nivo-krivulje i nivo-plohe. Limes i neprekidnost. Parcijalne derivacije i diferencijabilnost funkcije više varijabli. Parcijalne derivacije implicitno zadanih funkcija i složenih funkcija. Parcijalne derivacije i diferencijali višeg reda. Vektorske funkcije. Vektorske funkcije skalarnog argumenta – derivacija i integriranje. Diferencijabilnost vektorske funkcije više varijabli; Jacobijeva matrica. Primjene diferencijalnog računa funkcija više varijabli. Jednadžba tangencijalne ravnine na plohu. Taylorova formula. Ekstremi i uvjetni ekstremi. Višestruki integrali. Dvostruki integral – pojam, svojstva, izračunavanje, zamjena varijabli (polarne koordinate), primjene. Trostruki integral (cilindrične i sferne koordinate). Krivuljni integrali (prve i druge vrste). Pojam, svojstva, izračunavanje, primjene. Plošni integrali (prve i druge vrste). Pojam, svojstva, izračunavanje, primjene. Skalarna i vektorska polja. Usmjerena derivacija skalarnog polja. Gradijent skalarnog polja. Divergencija vektorskog polja. Rotacija vektorskog polja. Teorem Gauss-Ostrogradskog. Stokesov teorem.


- S. Suljagić, Matematika II, http://www.grad.unizg.hr/nastava/matematika/mat2/index.html

- Slapničar, Matematika 2, http://lavica.fesb.hr/mat2/

- S. Kurepa, Matematička analiza 3: Funkcije više varijabli, Tehnička knjiga, Zagreb, 1984.

- B.P. Demidovič, Zadači i upražnjenja po matematičeskomu analizu, FM Moskva, 1963.

Dopunska literatura

- P. Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. - Š. Ungar, Matematička analiza u Rn, Golden marketing-Tehnička

knjiga, Zagreb, 2005. - G.N. Berman, Zbornik zadač po kursu matematičesko analiza, Nauka,

Moskva, 1972. - S. Lang, Calculus of Several Variables, Springer, New York, 1987. - M. Lovrić, Vector Calculus, Addison-Wesley Publ.\ Ltd., Don Mills,

Ontario, 1997. Oblici provođenja nastave

Predavanja i vježbe su obavezne za sve studente.


Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polaže se nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi. Tijekom semestra studenti mogu polagati 2 ili više kolokvija, koji zamjenjuju pismeni dio ispita.


Hrvatski


Anonimna studentska anketa

65

Naziv predmeta DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE Kod M105 Vrsta Predavanje (2), Seminari (0 ), Vježbe (2 ) Razina Osnovni predmet Godina 2 Semestar 4 ECTS 6 Nastavnik doc.dr.sc. Krešimir Burazin, Ivana Vuksanović, prof. Cilj ili svrha kolegija

Studente upoznati s pojmom i geometrijskim smislom obične diferencijalne jednadžbe, te s općim teoremima o egzistenciji i jedinstvenosti. Pokazati osnovne tipove i metode za rješavanje, s posebnim naglaskom na teoriju linearnih jednadžbi.

Preduvjeti za upis

Matematika 1. i 2.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. prepoznati neke probleme is stvarnog svijeta koji se mogu modelirati

diferencijalnim jednadžbama, 2. prepoznati i objasniti fundamentalne pojmove, poput rješenja jednadžbe,

Cauchyjeve zadaće, polja smjerova i osjetljivosti na početne uvjete, 3. izrazizi svojim riječima uvjete koji osiguravaju egzistenciju (i jedinstvenost)

rješenja Cauchyjeve zadaće, 4. riješavati različite tipove jednadžbi prvog reda i jednadžbi višeg reda koje

dopuštaju sniženje reda, 5. riješavati linearne jednadžbe i sustave,


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


2 svi Prisutnost na nastavi

Evidencija


2 svi Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

Završni ispit

2 svi Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

Ukupno 6

Konzultacije dva puta tjedno Kompetencije koje se stječu

Sposobnost modeliranja problema iz stvarnog svijeta diferencijalnim jednadžbama te njihovo rješavanje.

Sadržaj 1. Uvod. Izvori običnih diferencijalnih jednadžbi. Opće i partikularno rješenje. Cauchyjev problem. Geometrijski smisao. Problem osjetljivosti na promjenu početnih uvjeta.

2. Obične diferencijalne jednadžbe prvog reda. Pojam rješenja. Polje smjerova. Teorem o egzistenciji i jedinstvenosti. Neki tipovi običnih diferencijalne jednadžbi prvog reda (egzaktna, homogena, linearna Bernoullijeva, Lagrangeova, Clairautova, Riccatijeva). Primjeri i primjene.

66

3. Obične diferencijalne jednadžbe drugog reda. Neki specijalni tipovi. Linearna diferencijalna jednadžba drugog reda. Lagrangeova metoda varijacija konstanti. Linearna diferencijalna jednadžba drugog reda s konstantnim koeficijentima. Laplaceove transformacije. Primjeri i primjene (harmonijski oscilator). 4. Obične diferencijalne jednadžbe višeg reda. 5. Sustavi običnih diferencijalnih jednadžbi. Sustavi običnih linearnih diferencijalnih jednadžbi s konstantnim koeficijentima. Primjeri i primjene (balistički problem u vakuumu i balistički problem u zrakom ispunjenom prostoru) 6. Dopuna. Parcijalna diferencijalna jednadžba - pojam, primjeri i osnovne metode za rješavanje.


M. Alić, Obične diferencijalne jednadžbe, PMF - Matematički odjel, Zagreb, 2001. I. Ivanšić, Fourierovi redovi. Diferencijalne jednadžbe, Odjel za matematiku, Osijek, 2000. W.E. Boyce, R.C. DiPrima, Elementary Differential Equations and Boundary Value Problems, 7th edition, John Wiley & Sons, 2000.

Dopunska literatura

L.E. Eljsgoljc, Differencialjnie uravnenija, Gosudarstvenoe izdateljstvo tehniko-teoretičeskoj literaturi, Moskva, 1957. G.F. Simmons, J.S. Robertson, Differential Equations with Applications and Historical Notes, $2^{nd$ Ed., McGraw-Hill, Inc., New York, 1991. Schaum's outline series, McGRAW-HILL, New York, 1991. S. Kurepa, Matematička analiza 2 (funkcije jedne varijable), Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.


Vježbe su auditorne, uz korištenje računala i LCD projektora.


Ispit se polaže nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Studenti tijekom studija mogu polagati 2-4 kolokvija, koji pokrivaju cijelo gradivo. Uspješno položeni kolokviji zamjenjuju pismeni dio ispita. Studenti tijekom studija mogu izraditi seminarski rad. Uspješno urađen seminarski rad utječe na konačnu ocjenu iz kolegija


Hrvatski.


Anonimno anketno ispitivanje studenata.

67

Naziv predmeta GEOMETRIJA RAVNINE I PROSTORA – UVOD U ALGEBRU Kod M106 Vrsta Predavanje (2) i auditorne vježbe (3) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 5 ECTS boda Nastavnik Doc.dr.sc. Tomislav Marošević, Darija Brajković, prof. Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je na uvodnom nivou zasnovanom na geometriji ravnine i prostora upoznati studente s osnovama linearne algebre.

Preduvjeti za upis

Nisu potrebni.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. znati o pojmu vektora i osnovne operacije s vektorima u ravnini i

prostoru s odgovarajućim primjenama

2. razumjeti koncept uvođenja linearnog operatora na vektorskom prostoru, kao i povezanost s pojmom matrice, te znati računske operacije s matricama

3. biti spremni za generalizaciju svih navedenih pojmova u više dimenzija i na apstraktnijoj razini

4. usvojiti osnovne principe dokazivanja matematičkih tvrdnji.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


1 20% Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 10


2 40% Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

0 40

Završni ispit

2 40% Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 0 50

Ukupno 5

Konzultacije Ponedjeljkom od 11:00 do 12:00 sati, četvrtkom u 13:30 ili po dogovoru. Kompetencije koje se stječu

Poznavanje osnova linearne algebre na temelju geometrije ravnine i prostora (elementarni vektorski račun u ravnini i prostoru, simetrični i ortogonalni linearni operatori u ravnini i prostoru, kvadratne matrice, krivulje drugog reda).

Sadržaj 1.Vektori u ravnini i prostoru. Operacije s vektorima. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma vektora. Udaljenost dviju točaka. Cauchy - Schwarz - Buniakowsky nejednakost. Skalarni produkt. Kosinusi smjerova. Projekcija vektora na pravac i ravninu. Gramm - Schmidtov postupak ortogonalizacije. 2. Kvadratne matrice drugog i trećeg reda. Kvadratne matrice drugog i trećeg reda i njihove determinante. Orijentacija - desne i lijeve baze i koordinatni sustavi. Vektorski produkt. Algebarska svojstva vektorskog produkta. Geometrijska svojstva vektorskog produkta. Višestruki vektorsko-vektorski produkt. Jacobijev identitet. Pravac i ravnina u prostoru.

68

3. Linearni operatori u ravnini. Primjeri linearnih operatora: osna simetrija, centralna simetrija, homotetija, ortogonalna projekcija, rotacija. Osnovna svojstva linearnih operatora. Operacije s linearnim operatorima - prostor L(X(M)). Produkti i potencije linearnih operatora. Matrica linearnog operatora. Algebra matrica drugog reda. Kontrakcija i dilatacija ravnine - svojstveni vektori i svojstvene vrijednosti linearnog operatora. Simetrični linearni operatori u ravnini. Ortogonalni linearni operatori u ravnini. Dijagonalizacija simetričnog linearnog operatora. Kvadratne forme. Krivulje drugog reda. 4. Linearni operatori u prostoru X_0(E). Prenošenje svih definicija iz ravnine. Egzistencija svojstvenog vektora i svojstvene vrijednosti. Ortogonalni linearni operatori. Simetrični linearni operatori. Plohe drugog reda.


1.R.Scitovski, Geometrija ravnine i prostora, recenzirani nastavni materijali dostupni na web stranici predmeta, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, 2013. 2. S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Dopunska literatura

1. D.Bakić, Linearna algebra, Školska knjiga, Zagreb, 2008.. 2. N. Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb, 2001. 3. J.Hefferon, Linear Algebra, Saint Michael's College, Colchester, Vermont, USA, 2011 – slobodno dostupno na http://joshua.smcvt.edu/linearalgebra/book.pdf 4. D.Jukić, R.Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2004. 5. G. Strang, Linear algebra and its applications, Saunders College Publ, 1986.


Predavanja i auditorne vježbe su obvezni za sve studente.


Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polaže se nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi. Prihvatljivi rezultati postignuti na kolokvijima, koje student pišu tijekom semestra, zamjenjuju pismeni dio ispita. Studenti mogu utjecati na ocjenu tako da tijekom semestra pišu domaće zadaće ili izrade seminarski rad.


Hrvatski.


Sveučilišna anketa.

69

Naziv predmeta Osnove informatike Kod I101 Vrsta Predavanje ( 30 ), Seminari ( ), Laboratorijske vježbe (30 ) Razina Osnovni predmet Godina 1 Semestar 1 ECTS 4 Nastavnik prof.dr.sc. Branimir Dukić, Miroslav Katić, asistent Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente sa temeljnim znanjima iz područja informatičke pismenosti

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 5. Primjenom teorijskih znanja povećati osobnu sigurnost u ostvarivanju

informatičke pismenosti 6. Definirati i osnovne pojmove iz područja informacijskih tehnologija 7. Definirati informacijski sustav 8. Objasniti ulogu informacijskog sustava u komunikacijskom procesu


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


1 1-6 Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 10



Pismeni kolokvij

0 40

Završni ispit


Usmeni ispit 0 50

Ukupno 4

Konzultacije Prema dogovoru Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja koja se stječu ovim predmetom osnova su za daljnji studij kako informatičkih tako i neinformatičkih predmeta kod kojih je nezaobilazno korištenje računala.

Sadržaj Osnovni pojmovi - definicije i klasifikacija, kodovi i kodiranje, brojni sustavi, zapisivanje brojeva u aritmetici fiksnog i kliznog zareza, provjera pariteta pomoću bita parnosti (parity bit), osnovni logički sklopovi, osnovni aritmetički sklopovi, memorija, bistabili, registri, prenošenje podataka između registara, dekoderi, brojila, dijelovi računalnog sustava, mikroprocesor, turingov stroj, model von neumannovog računala, pregled arhitektura cisc i risc računala, organizacija obrade podataka, materijalni nositelji podataka, ulazno izlazne jedinice, font, datoteka, tehnike prikaza podataka, programski podsustav, operacijski sustavi, korisnički programi, računalne mreže, komunikacijski protokoli, Intranet i Internet, uloga informacijskog sustava u komunikacijskom procesu, baze podataka, skladišta podataka, baze znanja, multimedijski i hipertekstualni sadržaji, virtualno okruženje, elementi informacijskog sustava, vrste informacijskih sustava, metode izgradnje informacijskog sustava


- Šimović, V.: Uvod u informacijske sustave, Golden marketing, Zagreb, 2009.

- Tuđman, M.: Teorija informacijske znanosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2014.

70

- Ribarić S.: Arhitektura pete generacije računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

- Smiljanić G.: Mikroračunala, Školska knjiga Zagreb, 1996. - Kvaternik R.: Uvod u operativne sisteme, Informator, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

1. Budin, L.: Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb 1996. 2. Williama K.B.: Sawyer C.S., Hutchinson E.S., Using Information

Technology, R.D. Irwin, Inc, USA, 1995. 3. Ribarić, S.: Arhitektura računala RISC i CISC, Školska knjiga, Zagreb

1996. Oblici provođenja nastave

Predavanja, laboratorijske vježbe


Pismeni i usmeni ispit uz kolokvije


Hrvatski / Engleski


Kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija može se pratiti kroz sustave provjere znanja, kroz izradu vlastitih praktičnih uradaka sukladno danim zadacima, te kroz osposobljenost studenata da i na drugim kolegijima koriste znanja i vještine koja su stekli na ovom kolegiju.

71

Naziv predmeta E-URED Kod I102 Vrsta Obvezni predmet; Predavanje ( - ), Seminari (- ), Vježbe ( 30 ) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 3 Nastavnik Darko Dukić, dr.sc., izvanredni profesor; Stojanka Dukić, dr.sc., predavač Cilj ili svrha kolegija

Ciljevi kolegija su: razviti kod studenta opća i specifična znanja glede uporabe uredskih programskih alata, te upoznavanje sa standardima i normama elektroničkog poslovanja te načelima suvremenog poslovnog komuniciranja.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Prepoznati i koristiti osnovni uredski računalne komponente i

programska rješenja 2. Kreirati osnovne dokumente i radne listove 3. Napraviti prezentaciju za obrazovne svrhe


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave


Evidencija 10



Pismeni kolokvij

40

Završni ispit


Usmeni ispit 50

Ukupno 3 100

Konzultacije Stojanka Dukić: Utorak 10-12h Kompetencije koje se stječu

Student stječe osnovna znanja i vještine za kreiranje osnovnih uredskih dokumenata

Sadržaj Struktura ureda. Automatizacija ureda. Uredska oprema. Printeri. Ploteri. Skeneri. Softver. Operacijski sustavi. Uredski alati. Alati za dizajniranje. Dokumentacijski alati. Baze podataka. Organizatori. Imenici. Komunikacijski alati. Prezentacijski alati. Ostala programska rješenja. Inteligentni pomoćnici. Dokumentacija. Elektronički višenamjenski dokumenti i standardi. Intranet. Kompjuterski podržana suradnja. Internet. Rad na daljinu i rad na udaljenim računalima. Objektni model dokumenata, hipertekst i hipermedija. Obrada, pohrana, pristup. Prikazivanje i pohrana dokumenata. Arhiviranje dokumenata. Elektroničko zagađenje.


1. Srića, Velimir; Kliment, Antun i Knežević, Blaženka: Uredsko poslovanje: Strategija i koncepti automatizacije ureda, Zagreb, Sinergija, 2003. 2. Mesarić, J., Zekić-Sušac, M., Dukić, B.: Alati za uredsko poslovanje, EFO, Osijek 2010. 3. Informatika i računalnstvo – udžbenik, V. Galešev, P.Brođanac, M. Korać, Lj. Miletić, S. Grabuzin, S. Babić, Z. Soldo, L. Kralj, G. Sokol, D. Kovač, SysPrint 4. Informatika i računalnstvo – zbirka zadataka, V. Galešev, P.Brođanac, M.

72

Korać, Lj. Miletić, S. Grabuzin, S. Babić, Z. Soldo, L. Kralj, G. Sokol, SysPrint

Dopunska literatura

1. D.Chaffey: Groupware, Workflow and Intranets. Reengineering the Enterprise with Collaborative Software, Digital Press, Boston, MA, 1998. 2. Kliment, Antun: Digitalne poslovne komunikacije, Ekonomski fakultet Zagreb, Mikrorad, 2000.


Auditorne prezentacije, rješavanje problema, laboratorijske vježbe.


Provjera praktičnih znanja, pismeni i usmeni ispiti.


Hrvatski, Engleski


Kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija može se pratiti kroz sustave provjere znanja, kroz izradu vlastitih praktičnih uradaka sukladno danim zadacima, te kroz osposobljenost studenata da i na drugim kolegijima koriste znanja i vještine koja su stekli na ovom kolegiju

73

Naziv predmeta ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA Kod I104 Vrsta Izborni predmet Razina Osnovna Godina 1. Semestar 2. ECTS 6 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Gordana Dukić Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je dati osnovni uvid u strukture podataka te ih osposobiti za razvijanje i implementiranje algoritama. Poseban naglasak pri tome se stavlja na probleme linearnog, cjelobrojnog i višekriterijalnog programiranja.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Upotrijebiti i implementirati jednostavne i složene strukture podataka i

algoritama. 2. Pokazati utjecaj strukture podataka na izvedbu i brzinu algoritma. 3. Razlikovati tipove i strukture podataka. 4. Prepoznati, definirati i otkloniti pogreške u algoritmu. 5. Napisati algoritme za rješavanje sustava linearnih i nelinearnih jednadžbi. 6. Primijeniti metodu najmanjih kvadrata. 7. Algoritamski sagledati matematičke modele. 8. Rješavati probleme linearnog, cjelobrojnog i višekriterijalnog

programiranja. Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave


Evidencija 0 0

Provjera znanja: kolokviji ili pismeni/usmeni ispit

2,5 1-8 Priprema za kolokvije ili pismeni/usmeni ispit

Kolokviji ili pismeni/usmeni ispit

0 90

Zadaće 1,5 1-8 Rješavanje zadaća

Provjera riješenih zadataka

0 0

Prezentacije samostalnih zadataka

0,5 1-8 Priprema samostalnih zadataka

Ocjena uspješnosti prezentacije samostalnih zadataka

0 10

Ukupno 6 0 100

Konzultacije Prema prethodnom dogovoru sa studentima. Kompetencije koje se stječu

Nakon uspješnog svladavanja gradiva student će biti sposoban razviti, upotrijebiti i implementirati jednostavne i složenije strukture podataka i algoritama. Također će razumjeti utjecaj strukture podataka na izvedbu i brzinu algoritma.

74

Sadržaj Tipovi i strukture podataka. Operacije nad podacima. Pogreške i vrste pogrešaka. Interpolacija. Rješavanje sustava linearnih jednadžbi. Rješavanje nelinearnih jednadžbi. Problemi najmanjih kvadrata. Nelinearni problem najmanjih kvadrata – Gauss-Newtonova metoda. Matematički modeli. Matematičko programiranje. Linearno programiranje. Cjelobrojno programiranje. 0-1 programiranje. Višekriterijalno programiranje. Nelinearno programiranje.


1. Barković, D.: Operacijska istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek, 2001.

2. Björck, A.: Numerical Methods for Least Squares Problems, SIAM, Philadelphia, 1996.

3. Predavanja: http://moodle.fizika.unios.hr/course/view.php?id=16

Dopunska literatura

1. Scitovski, R.: Numerička matematika, Elektrotehnički fakultet, Osijek, 2000.

2. Scitovski, R.: Problemi najmanjih kvadrata. Financijska matematika, Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Osijek, 1993.

3. Wolfram, S.: The Mathematica Book, Wolfram Media, Champaign, 1999.


Predavanja (30), laboratorijske vježbe (30).


Dva kolokvija ili pismeni ispit/usmeni ispit. Studenti koji ostvare barem 55% bodova iz svakog kolokvija oslobođeni su polaganja pismenog/usmenog dijela ispita.


Hrvatski /engleski.


Studentska anketa.

75

Naziv predmeta MULTIMEDIJSKI SUSTAVI Kod I105 Vrsta Predavanja (30), Seminari (15), Vježbe (15) Razina Izborni predmet Godina 2. Semestar 4. ECTS 4 Nastavnik izv.prof.dr.sc. Darko Dukić, mr. sc. Slavko Petrinšak Cilj ili svrha kolegija

Usvajanje činjeničnog znanja i razvijanje vještina za samostalni razvoj multimedijskih sustava i aplikacija pomoću dostupne računalne opreme i programskih alata .

Preduvjeti za upis

nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Opisati vrste medija i definirati multimedijski sustav.

2. Opisati postupak digitalizacije (kvantizacije) različitih analognih signala (teksta, grafike, zvuka, videa).

3. Koristiti i primijeniti alate za obradu slike, videa, zvuka i animacije.

4. Primijeniti metodologiju izrade multimedijskog sustava.

5. Primijeniti stečeno znanje iz područja multimedije u praksi te samostalno nastaviti proširivati svoja znanja iz navedenog područja.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnot tudenata


Bodovi

min max



Evidencija 0 5

Vježbe 0,8 Istraživanje na zadanu temu izrada radnog materijala i predaja po završetku nastave.

Relevantnost prikupljenih podataka i popratnih medija.

20

Domaće zadaće

1 1-6 Izlaganje, diskusija, prezentacija radionica


25


1, 1-6 Prikaz rezultata postavljenih zadatka

Evaluacija (profesor, studenti) i samoevaluacija

0 25

Završni ispit


Izlaganje završnog rada

0 25

76

Izrada završnog rada

Usmeni ispit

Ukupno 4 0 100

Konzultacije prof.dr.sc. Darko Dukić: srijeda, 10-12 mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak, 10-12


Informacijsko i komunikacijske kompetencije. Samostalno rješavanje zadanih problema .Suradnički rad i uvažavanje tuđeg mišljenja rješavanjem projektnog zadatka. Primjena ICT tehnologije u izradi obrazovnih materijala. Komunikacijske vještine (pisane i govorne).

Sadržaj Vrste medija (tekst, grafika, slika, audio i govor, video, animacija). Komponente multimedijskih sustava. Hipermedija i web. Pregled multimedijskih programskih alata i autorizacija. VRML. Grafika i slika: vrste prikaza i formati datoteka. Prikaz boja slike i video zapisa: osnovni modeli boja. Video: komponentni i kompozitni video signal, S-video, analogni i digitalni video. Digitalni audio: uzorkovanje, kvantizacija, kodiranje i prijenos zvuka. Komprimiranje multimedijskih podataka bez gubitaka i s gubicima. Standardi komprimiranja mirne slike. Osnovne tehnike komprimiranja video zapisa i zvuka. Zahtjevi na računalo i sustavnu programsku podršku u multimedijskim primjenama. Uređaji za prikupljanje i pohranu multimedijskih podataka. Zahtjevi na sučelje čovjek-računalo u multimediji. Multimedijske mreže i prijenos slike. Vizualizacija. Pravni aspekti multimedija.


• N. Chapman, J. Chapman. Digital Multimedia, John Wiley & Sons, New York, 2004.

• Yun Qing Shi, Huifang Shu, Image and Video Compression for Multimedia Engineering, CRC Press, New York, 2008.

Dopunska literatura

• Z-N Li, M.S. Drew. Fundamentals of Multimedia • R.W. Sebesta, Programming the World Wide Web (2nd Ed.), Addison

Wesley, Boston, 2003. • Priručnici za rad s odabranim softverskim alatima za izradu

multimedijskih elemenata i sustava (npr. Adobe Photoshop, Adobe Premiere , Adobe Flash, Gif animatori, Windows Movie Maker, ...


Predavanja, seminari i laboratorijske vježbe. Na vježbama studenti trebaju ovladati procesom izrade vlastitih, te obrade već postojećih multimedijskih zapisa uz pomoć odgovarajuće programske podrške za izradu i oblikovanje grafike, hiperteksta, zvuka, animacije i videa.


Pismeni i usmeni ispit uz položen kolokvij kroz vježbe i zadatke.


Hrvatski / Engleski


Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima). Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).

77

Naziv predmeta Osnove programiranja 1 Kod I106 Vrsta Predavanja (15), Laboratorijske vježbe (30) Razina Osnovni Godina 2 Semestar 3 ECTS 4 Nastavnik doc.dr.sc. Alfonzo Baumgartner, Miroslav Katić, prof. Cilj ili svrha kolegija

Steći temeljna znanja iz područja razvoja programske podrške, a posebno aplikacijske programske podrške. Zadani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrške, temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom programskom jeziku, metoda programiranja.

Preduvjeti za upis

nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati osnovne pojmove iz područja programiranja

2. Koristiti jednostavne algoritme i znati ih implementirati u strukturiranom programskom jeziku

3. Pisati i testirati programe koji rješavaju jednostavne računske probleme


Nastavna

aktivnost

ECTS

Ishod učenja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max

Pohađanje predavanja i vježbi

1 1,2 Prisutnost na nastavi

Evidencija 4 10



Pismeni kolokvij

16 40

Završni ispit

2 1,2 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

20 50

Ukupno 4 - - - 40 100

Konzultacije A. Baumgartner: Utorkom 10-12h, zgrada ETF-a na kampusu, C. Hadrijana 10B, ured K0-5 (prizemlje)


Razumijevanje osnovnih pojmova iz programiranja. Sposobnost korištenja jednostavnih algoritama u strukturiranom programskom jeziku

78

za rješavanje jednostavnih računskih zadataka. Razumijevanje i korištenje elementarnih tipova podataka i jednostavnih struktura podataka.

Sadržaj Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska). Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrške. (analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma. - dijagrama toka, pseudokod, kodiranje programa, pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo, testiranje programa i otklanjanje pogrešaka, održavanje, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture (linijske strukture, razgranate strukture, cikličke strukture). Vodič kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano).


S. Stankov: /Programiranje I./, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003.

Dopunska literatura

R. Simon, M. Schmidt. Teach Yourself Visual C++.NET in 24 Hours, Sams, Indianapolis, 2002.


Predavanja i laboratorijske vježbe


Pismeni i usmeni ispit uz položen kolokvij


Hrvatski / Engleski



79

Naziv predmeta OSNOVE PROGRAMIRANJA 2 Kod I107 Vrsta Predavanja (15), Seminari (15), Laboratorijske vježbe (30) Razina Izborni predmet Godina 2 Semestar 4 ECTS 4 Nastavnik doc.dr.sc. Alfonzo Baumgartner, Miroslav Katić, prof. Cilj ili svrha kolegija

Cilj predmeta je osposobiti studente za programiranje u suvremenim razvojnim okruženjima i rad u programerskim timovima. Nadalje, studenti trebaju steći znanja o vrednovanju kao i o metodama testiranja programske podrške. Ovi se ciljevi ostvaruju kroz upoznavanje s temeljnim metodama i paradigmama programiranja kroz predavanja kao i odgovarajućim vježbama gdje studenti samostalno i timski izrađuju programsku podršku.

Preduvjeti za upis

Osnove programiranja 1

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati osnovne pojmove iz područja razvoja programske

podrške 2. Koristiti razvojna okruženja za izradu programske podrške 3. Izrađivati jednostavnije programske zadatke u timu koristeći

objektno orijentirani pristup razvoja programske podrške 4. Razumjeti i praktično implementirati pojedine faze razvoja

programske podrške (zahtjevi, izrada modela, dizajn arhitekture, dizajn pojedinih dijelova, testiranje, dokumentiranje)


Nastavna

aktivnost

ECTS

Ishod učenja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max

Pohađanje predavanja i vježbi


Evidencija 4 10

Seminarski rad

1 3,4 Izrada i izlaganje seminara

Ocjena nastupa i teksta rada

8 20



Pismeni kolokvij

12 30

Završni ispit


Usmeni ispit

16 40

Ukupno 4 - - - 40 100

Konzultacije A. Baumgartner: Utorkom 10-12h, zgrada ETF-a na kampusu, C. Hadrijana 10B, ured K0-5 (prizemlje)

Kompetencije Razumijevanje osnovnih pojmova iz područja razvoja programske

80

koje se stječu podrške. Sposobnost korištenja modernih razvojnih okruženja za razvoj i testiranje softwera. Razumijevanje pojedinih uloga u razvoju i samih faza razvoja programske podrške.

Sadržaj Komparativni prikaz i klasifikacija programskih jezika, primjeri programskih jezika, metodologija izrade programske podrške, pregled paradigmi programiranja, strukturirano programiranje, modularno programiranje, objektno orijentirano programiranje, prikaz i usporedba raznih razvojnih okruženja izrade programske podrške, izrada programske podrške s grafičkim korisničkim sučeljem korištenjem odgovarajućih razvojnih okruženja, osnove programiranja mrežnih aplikacija, web programiranje, načini pohrane podataka, testiranje programske podrške.


-Robert W. Sebesta: Concepts of Programming Languages, Addison Wesley, 6 edition, 2003. -Paul Kimmel: Advanced C# Programming (McGraw-Hill/Osborne), ISBN: 953-7063-07-0 -Luke Welling, Laura Thomson: razvoj aplikacija za Web, ISBN 86-7555-237-8 -Blake Schwendiman: PHP4 Vodic( za programere, ISBN: 86-7555-173-8 -Greg Buczek:ASP Developer's Guide (The McGraw-Hill Companies, Inc., 2000), ISBN: 86-7555-171-1

Dopunska literatura

-Hugh E. Williams, David Lane: Web Database Applications with PHP & MySQL (O'Reilly), ISBN 86-7555-225-4 -Eric A. Smith: Active Server Pages 3 Weekend Crash Course, ISBN: 86-7555-176-Charles Wright: C# Tips & Techniques (McGraw-Hill/Osborne, 2002.)


Predavanja, seminari i laboratorijske vježbe


Pismeni i usmeni ispit uz položen kolokvij


Hrvatski / Engleski



81

Naziv predmeta BAZE PODATAKA I ANALIZA PROCESA

Kod I108 Vrsta Predavanje ( 30 ), Vježbe ( 30 ) Razina Izborni predmet Godina 3. Semestar 5. ECTS 5 Nastavnik prof.dr.sc. Branimir Dukić, Miroslav Katić, prof. Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za izradu baza podataka i upotrebu sustava za upravljanje bazama podataka

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: - analizirati poslovne strukture, događaja i procesa u funkciji

modeliranja baza podataka

- definirati relacijski model podataka

- izraditi relacijsku bazu podataka i upite na bazu (SQL)

- objasniti ulogu i prednosti novih tehnologija u primjeni baza podataka


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


1-4


Evidencija


1-4

Uvod u problematiku Izrada i izlaganje rezultata obavljenih vježbi

usmeno izlaganje evaluacija


1-4

Prikaz rezultata postavljenih zadatka


Završni ispit 1-4

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

Ukupno


Ciljevi kolegija su: razviti kod studenta specifična znanja glede sustavne analize poslovne strukture, događaja i procesa u funkciji modeliranja baza podataka. Osim s teorijom vezanom za baze podataka, student treba upoznati metode konceptualnog logičkog, te načela fizičkog modeliranja. U okviru kolegija, student treba savladati vještine potrebne za

82

pragmatičnu upotrebu sustava za upravljanje bazama podataka Sadržaj apstrakcije u programiranju, model i modeliranje podataka, modeli i

modeliranje procesa, poslovni procesi, relacijski model podataka, relacijski jezik SQL, hijerarhijski i mrežni model, fizička implementacija modela podataka, implementacija relacijskih operacija, integritet i sigurnost baze podataka, upotreba baza podataka: multimedijske baze podataka. mobilne baze podataka. skladišta podataka. Data Mart. trendovi u razvitku baza podataka.


- Tkalac, S.: Relacijski model podataka, DRIP, Zagreb 1993.

- Varga M.: Baze podataka – konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb 1994

Dopunska literatura

- Mesarić, J., Zekić-Sušac, M., Dukić, B.: PC u uredskom poslovanju, EFO, Osijek 2001.

- Strahonja, V., Varga, M., Pavlić, M.: Projektiranje informacijskih sustava, Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske i INA-INFO, Zagreb 1992.

- C.J. Shepherd, Database Management: Theory and Application, Boston: IRWIN, 1990.

- http://www.mysql.com




Pismeni i usmeni ispit uz polažen kolokvij


Hrvatski / Engleski



83

Naziv predmeta RAČUNALO U NASTAVI Kod I109 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (30) Razina Izborni predmet Godina 3. Semestar 5. ECTS 5 Nastavnik doc.dr.sc. Denis Stanić; mr. sc. Slavko Petrinšak Cilj ili svrha kolegija

Razvijati kod studenata vještine i kompetencije za neposrednu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovnom procesu.

Preduvjeti za upis

nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

• pravilno koristiti Internet kao izvor podataka u pripremi nastavnog procesa

• opisati poslove i radne zadatke učitelja i nastavnika informatike u neposrednoj nastavi i administrativnom dijelu (E-matica, VETIS, E-imenik)

• izraditi odgovarajuće multimedijalne elemente za neposrednu nastavu (crtež, fotografija, zvuk video animacija, interaktivna animacija)

• planirati obrazovne materijale primjenom hibridne ili mješovite nastave (kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija, LMS-a)

• definirati zadatke objektivnog tipa za e-procjenu znanja


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-6


Evidencija 0 10

Vježbe 1,5 Istraživanje na zadanu temu izrada radnog materijala i predaja po završetku nastave.


30

Domaće zadaće

1 1-6

Izlaganje, diskusija, prezentacija radionica


20

84


0,5 1-6

Prikaz rezultata postavljenih zadatka


0 10

Završni ispit

1,5 1-6

Ponavljanje gradiva Izrada završnog rada

Izlaganje završnog rada Usmeni ispit

0 30

Ukupno 5 0 100

Konzultacije doc.dr.sc. Denis Stanić: srijeda, 10-12 mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak, 10-12


Informacijsko i komunikacijske kompetencije Samostalno rješavanje zadanih problema Suradnički rad i uvažavanje tuđeg mišljenja rješavanjem projektnog zadatka Primjena ICT tehnologije u izradi obrazovnih materijala Komunikacijske vještine (pisane i govorne)

Sadržaj • Upoznavanje s kolegijem • Obrazovne tehnologije i područja primjene računala u nastavi • Novi izvori informacija – Internet • Primjena multimedijalnih elemenata u obrazovnim sadržajima • Pojam obrazovnog računarskog softvera • Metodologija projektiranja obrazovnog računarskog softvera • Provjera znanja putem Interneta • Interaktivno učenje • Definicija e-učenja i sustav za e-učenje • Norme za oblikovanje arhitekture sustava za e-učenje • Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi • E-procjena znanja


• Udžbenici za osnovne škole, srednje strukovne i gimnazije (2014)

• S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, (Materijal priređen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, siječanj, 2005.

• Thomas A. Powell Web dizajn: kompletan priručnik, Mikro knjiga, 2001.

Dopunska literatura

• Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek., ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010)

• Nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole

Internet izvori

• http://pak.hr/cke/ostalo%204/Loomen%20upute%20v3.pdf

85

• http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni.html • http://www.carnet.hr/ictedu/edukativni_sadrzaji


Planirana nastava ostvaruje kroz predavanja i vježbe. Svako predavanje popraćeno je izvođenjem vježbi kojima studenti razvijaju potrebne vještine i kompetencije. Svaku vježbu student samostalno ili timski dovršava kroz domaću zadaću. Domaće zadaće – pokrivaju cijelo gradivo kolegija.

Prikaz i evaluacija postignuća zadataka studenti ostvaruju kroz različite aktivnosti: usmeno izlaganje, diskusiju, prezentaciju.


Svaki student dobiva završni rad koji mora dovršiti do zadanog datuma te ga prezentirati 10 -minutnim predavanjem. Izrađen završni rad te napravljeno 80% zadataka (tijekom praktikuma bez zaostataka) je uvjet za potpis iz kolegija. Ocijeni pored navedenih obaveza doprinosi aktivnost studenta rješavanjem vježbi vezanih uz određena predavanja.

U sklopu kolegija svaki student će napraviti svoju osobnu web Engleskicu kolegija. Na web Engleskici objavit će riješene zadatke. Na taj način će se pratiti aktivnost tijekom semestra. Završni zadatak ocijenjen s ocjenom 3 ili većom uz ocjene izvršenih zadataka vrednuje se kao položeni ispit.

Ako student nije zadovoljan ocjenom, može pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita. Ukoliko student nije zadovoljio postavljene kriterije dužan je uz predane zadatke pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita.


Hrvatski/Engleski


Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima). Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).

86

Naziv predmeta

SUSTAVI E-UČENJA

Kod I124 Vrsta Izborni predmet Razina Osnovna Godina 3. Semestar 6. ECTS 4 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić; Darko Matotek, mag.oec. Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je pružiti studentima temeljiti uvid u područja e-učenja i sustava e-učenja. Praktični dio predmeta (vježbe) temelji se na izučavanju Moodle-a, jednog od vodećih sustava za upravljanje učenjem.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Objasniti osnovne pojmove iz područja e-učenja i prikazati njegov

razvoj. 2. Izvršiti klasifikaciju e-učenja. 3. Identificirati prednosti i nedostatke e-učenja u kontekstu poučavanja

na daljinu. 4. Sagledati različite usluge koje pruža sustav e-učenja. 5. Vrednovati ponuđene sustave e-učenja s obzirom na iskazane

potrebe potencijalnih korisnika. 6. Sudjelovati u oblikovanju sustava e-učenja. 7. Preuzeti aktivnu ulogu u vođenju sustava e-učenja. 8. Administrirati i koristiti sustav za upravljanje učenjem Moodle.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave

1,5 1-8


Evidencija 0 5

Provjera znanja: kolokviji ili pismeni/ usmeni ispit

1,8 1-8

Priprema za kolokvije ili pismeni/usmeni ispit

Ocjena kolokvija ili pismenog/ usmenog ispita

0 50

Seminarski rad

0,4 1-5

Priprema i izlaganje seminarskog rada

Ocjena seminarskog rada

0 25

Zadaće 0,3 6-8

Izvršavanje zadaća vezanih uz korištenje sustava za upravljanje učenjem

Ocjena uspješnosti u izvršavanju zadaća

0 20

Ukupno 4 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić: ponedjeljak, 17-19. Kompetencije koje se stječu

Nakon uspješnog svladavanja gradiva polaznik je kompetentan vrednovati različite sustave e-učenja te je osposobljen za primjenu informacijskih i

87

komunikacijskih tehnologija u svim fazama nastavnog procesa. Specifične kompetencije koje student stječe odnose se na korištenje, oblikovanje i administriranje sustava za upravljanje učenjem Moodle.

Sadržaj Uvodna razmatranja. Određenje osnovnih pojmova. Povijesni prikaz tehnologija poučavanja i razvoj e-učenja. Klasifikacija e-učenja. Prednosti i nedostaci e-učenja u kontekstu poučavanja na daljinu. Okruženje e-učenja. Usluge koje pruža sustav e-učenja. E-učenje i Web 2.0. Konceptualni model sustava e-učenja. Konfiguracije sustava e-učenja i objekti e-učenja. Vrednovanje sustava e-učenja. Sustav za upravljanje učenjem Moodle. Instalacija i administracija sustava. Upravljanje kolegijem. Uređivanje kolegija. Rad s resursima. Alati za komunikaciju i kolaboraciju. Zadaće, provjera znanja i ocjenjivanje.


1. Bosnić, I.: Moodle - Priručnik za seminar, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet, 2006.

2. Naidu, S.: E-Learning - A Guidebook of Principles, Procedures and Practices, Second Revised Edition, CEMCA, New Delhi, 2006.

3. Stankov, S.: E-učenje, PMF, Split, 2009. 4. Predavanja: http://moodle.fizika.unios.hr/course/view.php?id=35

Dopunska literatura

1. Cole, J., Foster, H.: Using Moodle (Teaching with the Popular Open Source Management System), Second Edition, O’Reilly Media, Inc., Cambridge, 2008.

2. Carliner, S., Shank, P. (eds.): The E-Learning Handbook: Past Promises, Present Challenges, Pfeiffer, San Francisco, 2008.

3. Horton, W., Horton, K.: E-Learning Tools and Technologies: A Consumer's Guide for Trainers, Teachers, Educators, and Instructional Designers, Wiley Publishing, Inc., Indianapolis, 2003.

4. Morrison, D.: E-learning Strategies: How to Get Implementation and Delivery Right First Time, John Wiley & Sons Ltd., Chichester, 2003.

5. Stankov, S.: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, PMF, Split, 2010.


Predavanja (15), seminari (15), laboratorijske vježbe (30).


Dva kolokvija tijekom semestra ili pismeni/usmeni ispit. Studenti koji redovito pohađaju nastavu te ostvare više od 50% bodova iz svakog od kolokvija, seminarskog rada i zadaća oslobođeni su polaganja pismenog/usmenog dijela ispita.


Hrvatski/Engleski.


Studentska anketa.

88

Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK 1 Kod Z101 Vrsta Seminari (30) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 2 ECTSza 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare +

15sati pripreme za ispit

Nastavnik Karmen Knežević, v. pred. Cilj ili svrha kolegija

Studenti će ovladati stručnim vokabularom iz područja nastavnih cjelina te gramatičkim pojmovima koji će aktivno i pasivno koristiti u savladavanju literature te komunikaciji.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. koristiti se jezičnim znanjima i vještinama (razumijevanja, slušanja, govora i pisanja); 2. koristiti sposobnost razmišljanja, izvodenja zaključaka i prezentiranja osobnog mišljenja na engleskom kao stranom jeziku; 3.koristiti strukovnu terminologijuu govoru i pismu (komunikacijske vještine); 4. razumijeti verbalna izlaganja i stručne dijaloge na engleskom jeziku; 5. korisiti se osnovom engleske gramatike i sintakse u struci; 6.koristiti rječnike, glosare i on-line pomagala; 7.samostalno pratiti stručnu literaturu na engleskom jeziku


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-7


Evidencija studenata

0 30

Provjera znanja: Kolokviji ili završni ispit

1,5 1-5

Priprema za kolokvij ili završni pismeni ispit ponavljanjem gradiva

Domaći uradci, vježbe vokabulara, gramatičke vježbe, grupni radovi

0 70

Završni ispit

0 - Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 0 100

Konzultacije 2sata tjedno Kompetencije koje se stječu

Proširenje vokabulara s naglaskom na specijalističko područje fizike, razvijanje pasivnih vještina prevođenja i razumijevanja (pisanih tekstova), te vještine prezentiranja kao potencijalno najvažnijih vještina u struci

Sadržaj Kolegij Engleski jezik I podijeljen je na 7 nastavnih cjelina ( 1.Physics in general, 2.Scope and aims,3.Brief history of phyisics,4.Galileo Galilei,5.Isaac Newton,6.The Birth of modern physics,7.Nikola Tesla), koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju

89

dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara.Gramatika: Parts of speech. Word order. Tenses. Modals. Participles. Relative clauses. Passive voice. Conditional clauses. Irregular plural. Word building – prefixes, suffixes. Comparison of adjectives. Acronyms. Connectors and modifiers. Antonyms and synonyms.


1. Lidija Kraljević, Karmen Knežević: English in physics (internal script)

2. R.Murphy, English Grammar in Use, CUP, Cambridge, 1995. 3. Bujas,Ž: English-Croatian Dictionary,Nakladni Zavod

Globus,Zagreb 2011. 4. Bujas,Ž: Croatian –English Dictionary,Nakladni Zavod

Globus,2011. 5. Oxford Dictionary of Physics,Oxford,2009. 6. Penguin Dictionary in Physics, Penguin Books,2009

Dopunska literatura

1.Krauskopf K.B;Beiser,A.:The Physical Universe, McGraw Hill Higher Education,2006


Nastava za ovaj predmet predviđena je obliku seminara koji su obvezni za sve studente. U nastavi se koriste audiovizuelna nastavna pomagala ( gotovi kompjuterski programi uz korištenje LCD-projektora), te brojni stručni časopisi i knjige koje su dostupne u knjižnici Odjela za matematiku. Studenti povremeno dobivaju domaće zadaće, koje utječu na konačnu ocjenu iz predmeta.


Za provjeru znanja stručnog vokabulara i gramatike, te vještine prevođenja i pismenog izražavanja predviđena su 2 kolokvija, a studenti koji su pristupili na oba kolokvija i ostvarili minimum 35 od 70 bodova oslobađaju se obveze polaganja ispita. Domaće zadaće (prijevodi, gramatički zadatci…) su bitni dio kolegija Pismeni ispit Pismenom ispitu pristupaju svi studenti koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova na kolokvijima ili oni koji žele ostvariti veću ocjenu od one koju su zaradili poganjem kolokvija. Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu riješi minimalno 50% zadataka. Usmeni ispit Usmeni ispit obvezan je samo sa studente koji žele ostvariti ocjenu izvrstan (5) ili vrlo dobar (4). Na usmenom ispitu se provjerava aktivno poznavanje općeg i stručnog vokabulara, izgovor i gramatika, a konačna ocjena ovisi o bodovima ostvarenim na kolokvijima, odnosno ocjene s pismenog ispita.


Engleski


Anionimna studentska anketa

Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK 2

90

Kod Z102 Vrsta Seminari (30) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 2 ECTS 2 ECTSza 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare +



Studenti će ovladati stručnim vokabularom iz područja nastavnih cjelina te gramatičkim pojmovima koji će aktivno i pasivno koristiti u savladavanju literature te komunikaciji

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. koristiti se jezičnim znanjima i vještinama (razumijevanja, slušanja, govora i pisanja); 2. koristiti sposobnocst razmišljanja, izvodenja zaključaka i prezentiranja osobnog mišljenja na engleskom kao stranom jeziku; 3.koristiti se strukovnom terminologijom u govoru i pismu (komunikacijske vještine); 4. razumijeti verbalna izlaganja i stručne dijaloge na engleskom jeziku; 5. koristiti specifičnosti osnovne engleske gramatike i sintakse u struci; 6.koristiti rječnike, glosare i on-line pomagala; 7.samostalno pratiti stručnu literaturu na engleskom jeziku


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-7



0 30

Provjera znanja: kolokvij ili završni ispit

1,5 1-5



0 70

Završni ispit

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 100



Sadržaj Engleski jezik 2 je podijeljen u 8 cjelina (Albert Einstein, Stephan Hawking, Terms you should know, The five most important concepts in physics, The History of antimatter, The history of antimatter (1928-1959),The history of antimatter (1965-1995),The most interesting physical theories), koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja i

91

uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija.Gramatika: Parts of speech. Word order. Tenses. Modals. Participles. Relative clauses. Passive voice. Conditional clauses. Irregular plural. Word building – prefixes, suffixes. Comparison of adjectives


1. Lidija Kraljević, Karmen Knežević: English in physics (int. script) 2. 2. R.Murphy, English Grammar in Use, CUP, Cambridge, 1995. 3. Bujas,Ž: English-Croatian Dictionary,Nakladni Zavod

Globus,Zagreb 2011. 4. Bujas,Ž: Croatian –English Dictionary,Nakladni Zavod Globus,2011. 5. Oxford Dictionary of Physics,Oxford,2009. 6. Penguin Dictionary in Physics, Penguin Books,2009

Dopunska literatura



Nastava za ovaj predmet predviđena je obliku seminara koji su obvezni za sve studente. U nastavi se koriste audiovizuelna nastavna pomagala( gotovi kompjuterski programi uz korištenje LCD-projektora), te brojni stručni časopisi i knjige koje su dostupne u knjižnici Odjela za matematiku. Studenti povremeno dobivaju domaće zadaće, koje utječu na konačnu ocjenu iz predmeta. Također, obvezni su izraditi samostalni seminarski rad u pisanoj formi i izložiti ga pred drugim studentima.




Engleski



92

Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK 3 Kod Z103 Vrsta Seminari (30) Razina Izborni predmet Godina 2. Semestar 3 ECTS 2 ECTSza 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare +



Studenti će ovladati stručnim vokabularom iz područja nastavnih cjelina te gramatičkim pojmovima koji će aktivno i pasivno koristiti u savladavanju literature te komunikaciji

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. koristiti jezična znanja i vještine (razumijevanja, slušanja, govora i pisanja); 2. koristiti sposobnost razmišljanja, izvodenja zaključaka i prezentiranja osobnog mišljenja na engleskom kao stranom jeziku; 3 koristitti strukovnu terminologiju u govoru i pismu (komunikacijske vještine); 4. razumijeti verbalna izlaganja i stručne dijaloge na engleskom jeziku; 5. koristiti specifičnosti osnovne engleske gramatike i sintakse u struci; 6.koristiti rječnike, glosare i on-line pomagala; 7.samostalno pratiti stručnu literaturu na engleskom jeziku


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-7



0 30


1,5 1-5



0 70

Završni ispit


Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 100



Sadržaj Engleski jezik 3 podijeljen je na 8 nastavnih cjelina (Atomic theory of matter,Temperature and thermometers,Vibrations and waves,Four dimesnional space-time,Big Bang Theory, How does a satellite stay in orbit, How do things float?,Time travel ) koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja

93

i uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija. Gramatika: Parts of speech. Word order. Tenses. Modals. Participles. Relative clauses. Passive voice. Conditional clauses. Irregular plural. Word building – prefixes, suffixes. Comparison of adjectives


1. Lidija Kraljević, Karmen Knežević: English in physics (int. script) 2. 2. R.Murphy, English Grammar in Use, CUP, Cambridge, 1995. 3. Bujas,Ž: English-Croatian Dictionary,Nakladni Zavod



Dopunska literatura



Nastava za ovaj predmet predviđena je obliku seminara koji su obvezni za sve studente. U nastavi se koriste audiovizuelna nastavna pomagala( gotovi kompjuterski programi uz korištenje LCD-projektora), te brojni stručni časopisi i knjige koje su dostupne u knjižnici Odjela za matematiku. Studenti povremeno dobivaju domaće zadaće, koje utječu na konačnu ocjenu iz predmeta.




Engleski



94

Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK 4 Kod Z104 Vrsta Seminari (30) Razina Izborni predmet Godina 2. Semestar 4. ECTS 2 ECTSza 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare +



tuSdenti će ovladati stručnim vokabularom iz područja nastavnih cjelina te gramatičkim pojmovima koji će aktivno i pasivno koristiti u savladavanju literature te komunikaciji

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. koristiti jezična znanja i vještine (razumijevanja, slušanja, govora i pisanja); 2. koristiti sposobnost razmišljanja, izvodenja zaključaka i prezentiranja osobnog mišljenja na engleskom kao stranom jeziku; 3.koristiti strukovnu terminologiju u govoru i pismu (komunikacijske vještine); 4. razumijeti verbalna izlaganja i stručne dijaloge na engleskom jeziku; 5. koristiti se specifičnostima osnovne engleske gramatike i sintakse u struci; 6.koristiti rječnike, glosare i on-line pomagala; 7.samostalno pratiti stručnu literaturu na engleskom jeziku


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-7


Evidencija 0 30

Provjera znanja: Kolokvij ili završni ispit

1,5 1-5

Priprema za kolokvije ili završni pismeni ispit ponavljanjem gradiva

Domaći uradci, vježbe vokabulara, gramatičke vježbe, grupni radovi, seminarski rad

0 70

Završni ispit


Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 100



Sadržaj Engleski jezik 4 podijeljen je na 9 nastavnih cjelina (Teleportation, Quantum mechanics of atom, The beginning of time I, The beginning of time II, The beginning of time III,A brief history of string theory, How

95

old is universe?, Gravitational collapse, Looking for extra dimensions), koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja i uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija.Grammar: Parts of speech. Word order. Tenses. Modals. Participles. Relative clauses. Passive voice. Conditional clauses. Irregular plural. Word building – prefixes, suffixes. Comparison of adjectives.


1. Lidija Kraljević, Karmen Knežević: English in physics (int. script) 2. R.Murphy, English Grammar in Use, CUP, Cambridge, 1995. 3. Bujas,Ž: English-Croatian Dictionary,Nakladni Zavod



Dopunska literatura



Nastava za ovaj predmet predviđena je obliku seminara koji su obvezni za sve studente. U nastavi se koriste audiovizuelna nastavna pomagala (kazetofon, gotovi kompjuterski programi uz korištenje LCD-projektora), te brojni stručni časopisi i knjige koje su dostupne u knjižnici Odjela za matematiku. Studenti povremeno dobivaju domaće zadaće, koje utječu na konačnu ocjenu iz predmeta. Također, obvezni su izraditi samostalni seminarski rad u pisanoj formi i izložiti ga pred drugim studentima.


Za provjeru znanja stručnog vokabulara i gramatike, te vještine prevođenja i pismenog izražavanja predviđena su 2 kolokvija, a studenti koji su pristupili na oba kolokvija i ostvarili minimum 35 od 70 bodova oslobađaju se obveze polaganja ispita.Domaće zadaće (prijevodi, gramatički zadatci…) su bitni dio kolegija.Pismeni ispit: Pismenom ispitu pristupaju svi studenti koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova na kolokvijima ili oni koji žele ostvariti veću ocjenu od one koju su zaradili poganjem kolokvija. Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu riješi minimalno 50% zadataka. Usmeni ispit: Usmeni ispit obvezan je samo sa studente koji žele ostvariti ocjenu izvrstan (5) ili vrlo dobar (4). Na usmenom ispitu se provjerava aktivno poznavanje općeg i stručnog vokabulara, izgovor i gramatika, a konačna ocjena ovisi o bodovima ostvarenim na kolokvijima, odnosno ocjene s pismenog ispita.


Engleski



96

Naziv predmeta NJEMAČKI JEZIK 1 Kod Z101 Vrsta Seminar (30) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 2 ECTSza 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare +

15sati pripreme za ispit Nastavnik Karmen Knežević, viši predavač Cilj ili svrha kolegija

Razvijanje opcih i specificnih kompetencija

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student če moći: - ovladao jezičnim znanjima i vještinama (razumijevanja, slušanja, govora i pisanja);

- razvio sposobnost razmišljanja, izvodenja zaključaka i prezentiranja osobnog mišljenja na njemačkom kao stranom jeziku;

- ovladao strukovnom terminologijom u govoru i pismu (komunikacijske vještine);

- razumije verbalna izlaganja i stručne dijaloge na njemačkom jeziku;

- svladao specifičnosti osnovne njemačko gramatike i sintakse u struci;

- koristiti rječnike, glosare i on-line pomagala;

- samostalno pratiti stručnu literaturu na njemačkom jeziku;


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija studenaata

0 30

Provjera znanja: Kolokviji ili završni pismeni ispit

1,5 1-5 Priprema za kolokvije ili završni pismeni pismeni ispit putem ponavljanja gradiva


0 70

Završni ispit


Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 0 100

Konzultacije 2 sata tjedno Kompetencije koje se stječu


97

Sadržaj Kolegij Njemački jezik 1 podijeljen je na 5 nastavnih cjelina (Zahlen, Klammern,Brueche, Potenzieren, Radizieren), koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja i uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija.


Knežević, K., Kraljević.L.:Deutsch in der Physik (interna skripta)

Dopunska literatura

Hoche, D., Küblbeck, J., Meyer, L., Reichwald, R., Schmidt, G., Schwarz, O.,Spitz, Ch. (2011). Duden:Bassiswissen Schule, Physik,Berlin,Duden Schulbuchverlag. Bronstein, I., Semendjajev, K., Musoil, G., Mühlig, H., (2010).Taschenbuch der Mathematik, Berlin,Harri Deutsch. http://www.leifiphysik.de/




Za provjeru znanja stručnog vokabulara i gramatike, te vještine prevođenja i pismenog izražavanja predviđena su 2 kolokvija, a studenti koji su pristupili na oba kolokvija i ostvarili minimum 35 od 70 bodova oslobađaju se obveze polaganja ispita.

Domaće zadaće (prijevodi, gramatički zadatci…) su bitni dio kolegija

Pismeni ispit Pismenom ispitu pristupaju svi studenti koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova na kolokvijima ili oni koji žele ostvariti veću ocjenu od one koju su zaradili poganjem kolokvija. Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu riješi minimalno 50% zadataka.

Usmeni ispit Usmeni ispit obvezan je samo sa studente koji žele ostvariti ocjenu izvrstan (5) ili vrlo dobar (4). Na usmenom ispitu se provjerava aktivno poznavanje općeg i stručnog vokabulara, izgovor i gramatika, a konačna ocjena ovisi o bodovima ostvarenim na kolokvijima, odnosno ocjene s pismenog ispita


Njemački



98

Naziv predmeta NJEMAČKI JEZIK 2 Kod Z102 Vrsta Seminar (30) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 2 ECTS 2 ECTSza 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare +



Preduvjeti za upis

Nema









Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max




0 30

Provjera znanja: Kolokvij ili završni pismeni ispit

1,5 1-5 Priprema za kolokvije ili završni pismeni ispit putem ponavljanja gradiva


0 70

Završni ispit


Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 0 100



99

Sadržaj Kolegij Njemački jezik 2 podijeljen je na 4 nastavne cjelina (Physik generell, Ziele und Methoden in der Physik, Klassische Physik, Moderne Physik), koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja i uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija.


Knežević, K.,Kraljević,L.:Deutsch in der Physik (interna skripta)

Dopunska literatura






Domaće zadaće (prijevodi, gramatički zadatci…) su bitni dio kolegija

Pismeni ispit Pismenom ispitu pristupaju svi studenti koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova na kolokvijima ili oni koji žele ostvariti veću ocjenu od one koju su zaradili poganjem kolokvija. Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu riješi minimalno 50% zadataka.

Usmeni ispit Usmeni ispit obvezan je samo sa studente koji žele ostvariti ocjenu izvrstan (5) ili vrlo dobar (4). Na usmenom ispitu se provjerava aktivno poznavanje općeg i stručnog vokabulara, izgovor i gramatika, a konačna ocjena ovisi o bodovima ostvarenim na kolokvijima, odnosno ocjene s pismenog ispita


Njemački



100




Preduvjeti za upis

Nema









Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max




0 30

Provjera znanja: Kolokviji ili završni pismeni ispit

1,5 1-5 Priprema za kolokvije ili završni pismeni ispit putem ponavljanja gradiva


0 70

Završni ispit


Usmeni ispit 0 0

Ukupno 2 0 100



101

Sadržaj Kolegij Njemački jezik 3 podijeljen je na 4 nastavne cjelina (Weltferaenderer :Galileo Galilei, Sir Isaac Newton, Nikola Tesla_Ein vergessenes Genie, Albert Einsteil), koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja i uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija.


Knežević, K.,Kraljević,L.:Deutsch in der Physik (interna skripta)

Dopunska literatura






Domaće zadaće (prijevodi, gramatički zadatci…) su bitni dio kolegija Pismeni ispit Pismenom ispitu pristupaju svi studenti koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova na kolokvijima ili oni koji žele ostvariti veću ocjenu od one koju su zaradili poganjem kolokvija. Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu riješi minimalno 50% zadataka. Usmeni ispit Usmeni ispit obvezan je samo sa studente koji žele ostvariti ocjenu izvrstan (5) ili vrlo dobar (4). Na usmenom ispitu se provjerava aktivno poznavanje općeg i stručnog vokabulara, izgovor i gramatika, a konačna ocjena ovisi o bodovima ostvarenim na kolokvijima, odnosno ocjene s pismenog ispita


Njemački



102




Preduvjeti za upis

Nema









Nastavna

aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max


0,5

1-7 Prisutnost na nastavi


0 30

Provjera znanja: Kolokviji ili zaršni pismeni ispit

1,5

1-5 Priprema za kolokvije ili završni pismeni ispit putem ponavljanja gradiva

Domaći uradci, vježbe vokabulara, gramatičke vježbe, grupni radovi, seminarski rad

0 70

Završni ispit


Usmeni ispit

0 0

Ukupno 2 100

Konzultacije 2 sata tjedno Kompetencije Proširenje vokabulara s naglaskom na specijalističko područje fizike,

103

koje se stječu razvijanje pasivnih vještina prevođenja i razumijevanja (pisanih tekstova), te vještine prezentiranja kao potencijalno najvažnijih vještina u struci

Sadržaj Kolegij Njemački jezik 4 podijeljen je na 4 nastavne cjeline (Physik der Atomhuelle, Physik des Atomkerns, Wie alt ist das Universum, Garavitations – Kollaps)koje predstavljaju tematski okvir unutar kojeg se obrađuju dodatni, uz osnovnu temu povezani sadržaji, s ciljem proširenja stručnog (i općeg) vokabulara, te ponavljanja i uvježbavanja osnovnih gramatičkih konstrukcija.


Knežević, K.,Kraljević,L:Deutsch in der Physik (interna skripta)

Dopunska literatura





Za provjeru znanja stručnog vokabulara i gramatike, te vještine prevođenja i pismenog izražavanja predviđena su 2 kolokvija, a studenti koji su pristupili na oba kolokvija i ostvarili minimum 35 od 70 bodova oslobađaju se obveze polaganja ispita. Tkođer, obvezni su izraditi samostalni seminarski rad u pisanoj formi i izložiti ga pred drugim studentima. Domaće zadaće (prijevodi, gramatički zadatci…) su bitni dio kolegija Pismeni ispit Pismenom ispitu pristupaju svi studenti koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova na kolokvijima ili oni koji žele ostvariti veću ocjenu od one koju su zaradili poganjem kolokvija. Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu riješi minimalno 50% zadataka. Usmeni ispit Usmeni ispit obvezan je samo sa studente koji žele ostvariti ocjenu izvrstan (5) ili vrlo dobar (4). Na usmenom ispitu se provjerava aktivno poznavanje općeg i stručnog vokabulara, izgovor i gramatika, a konačna ocjena ovisi o bodovima ostvarenim na kolokvijima, odnosno ocjene s pismenog ispita


Njemački



104

Naziv predmeta OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA 1 Kod Z105 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (15) Razina Izborni predmet Godina I. Semestar zimski (prvi) ECTS 5 ECTS bodova Nastavnik doc.dr.sc. Goran Šmit Cilj ili svrha kolegija

Priprema studenata za studij prirodnih i tehničkih znanosti, a koje se osnivaju na znanjima što ih daje opća i anorganska kemija.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Povezati jedinicu za množinu tvari (mol) s drugim kvantitativnim

veličinama koje opisuju njeno stanje (masa, volumen, tlak),

2. Odrediti formulu kemijskog spoja na osnovi rezultata dobivenih kemijskom analizom,

3. Razumjeti značenje kemijske jednadžbe i njenu primjenu u različitim izračunima,

4. Primijeniti plinske zakone u kemijskim reakcijama,

5. Izračunati potrebne veličine za pripravu otopina otapanjem čvrstina i razrjeđivanjem otopina,

6. Upotrijebiti fizikalna svojstva otopina u izračunima povezanim s koligativnim svojstvima (osmoza, povišenje vrelišta, sniženje tališta).


Nastavna

aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivan

ja

Bodovi

min max

Provjera znanja (pismeni međuispiti)

3 1.- 6.

Priprema za pismene međuispite

Pismeni međuispiti

40 70

Završni usmeni ispit

2 1.- 6.

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 21 30

Ukupno 5 61 100

Konzultacije Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje poveznice između fizikalnih svojstava tvari i njihovih kemijskih promjena. Teorijske osnove potrebne za rad u kemijskom laboratoriju.

Sadržaj Uvod u kemiju. Tvari (kemijski elementi, kemijski spojevi i smjese). Relativna atomska i molekulska masa. Struktura atoma. Kemijska veza i struktura molekula. Otopine. Osmoza i osmotski tlak. Otopine elektrolita. Stupanj disocijacije. Kiseline i baze.

105


1. I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.,

2. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

1. M. Silberberg, Chemistry: The Molecular Nature of Matter and Change, WCB/Mcgraw-Hill, Boston, 1996.


Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata i auditorne vježbe uz samostalno rješavanje računskih zadataka.


Prvi pismeni međuispit polovicom semestra (ishodi 1.- 3.): 5 računskih zadataka koji čine 35% ocjene, Drugi pismeni međuispit na kraju semestra (ishodi 4.- 6.): 5 računskih zadataka koji čine 35% ocjene, Dodatni pismeni međuispit na kraju semestra (ishodi 1.- 6.): 5 računskih zadataka koji čine 10% ocjene, Završni usmeni ispit (ishodi 1.- 6.): 10 teorijskih pitanja koji čine 30% ocjene, a ispitni prag je 70% uspješnih odgovora. Konačna ocjena: dovoljan (2) za ostvarenih 61-70% ocjene, dobar (3) za ostvarenih 71-80% ocjene, vrlo dobar (4) za ostvarenih 81-90% ocjene, izvrstan (5) za ostvarenih 91-100% ocjene.


Hrvatski jezik (jezik poduke) i Engleski jezik (mogućnost praćenja).


Anonimna anketa i razgovori sa studentima nakon položenog ispita.

106

Naziv predmeta OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA 2 Kod Z106 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (15) Razina Izborni predmet Godina I. Semestar ljetni (drugi) ECTS 6 ECTS bodova Nastavnik doc.dr.sc. Goran Šmit Cilj ili svrha kolegija

Priprema studenata za studij prirodnih i tehničkih znanosti, a koje se osnivaju na znanjima što ih daje opća i anorganska kemija.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Rješavati jednadžbe oksidacije i redukcije,

2. Upotrijebiti konstantu ravnoteže za vođenje kemijskih reakcija u željenom smjeru (prirast ili smanjivanje prinosa produkata),

3. Primijeniti konstantu produkta topljivosti i konstantu disocijacije u izračunu za pripravu otopina,

4. Iskoristiti ionski produkt vode u pripravi otopina određenog pH,

5. Odrediti osnovne veličine u radu galvanskog članka i elektrolitske ćelije,

6. Izračunati teorijske vrijednosti energijskih promjena tijekom kemijskih reakcija.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Provjera znanja (pismeni međuispiti)

4 1.- 6.

Priprema za pismene međuispite

Pismeni međuispiti

40 70

Završni usmeni ispit

2 1.- 6.

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 21 30

Ukupno 6 61 100

Konzultacije Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje kemijskih reakcija pojedinih kemijskih elemenata i njihovih spojeva. Teorijske osnove potrebne za izvođenje kemijskih pokusa.

Sadržaj Kemijske reakcije. Oksidacija i redukcija. Hidroliza. Kemijska ravnoteža. Konstanta produkta topljivosti i konstanta disocijacije. Ionski produkt vode (pH). Galvanski članak. Elektroliza. Energijske promjene kod kemijskih reakcija. Koloidni sustavi. Kemijski elementi i njihovi spojevi.

107


1. I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.,

2. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

1. M. Silberberg, Chemistry: The Molecular Nature of Matter and Change, WCB/Mcgraw-Hill, Boston, 1996.


Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata i auditorne vježbe uz samostalno rješavanje računskih zadataka.


Prvi pismeni međuispit polovicom semestra (ishodi 1.- 3.): 5 računskih zadataka koji čine 35% ocjene, Drugi pismeni međuispit na kraju semestra (ishodi 4.- 6.): 5 računskih zadataka koji čine 35% ocjene, Dodatni pismeni međuispit na kraju semestra (ishodi 1.- 6.): 5 računskih zadataka koji čine 10% ocjene, Završni usmeni ispit (ishodi 1.- 6.): 10 teorijskih pitanja koji čine 30% ocjene, a ispitni prag je 70% uspješnih odgovora. Konačna ocjena: dovoljan (2) za ostvarenih 61-70% ocjene, dobar (3) za ostvarenih 71-80% ocjene, vrlo dobar (4) za ostvarenih 81-90% ocjene, izvrstan (5) za ostvarenih 91-100% ocjene.


Hrvatski jezik (jezik poduke) i Engleski jezik (mogućnost praćenja).


Anonimna anketa i razgovori sa studentima nakon položenog ispita.

108

Naziv predmeta TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 1-4 Kod Z113-Z116 Vrsta Vježbe (2 sata tjedno) Razina Osnovna Godina I. i I I. Semestar I.- IV. ECTS 1 ECTS bod po semestru Nastavnik Josip Cvenić, viši predavač Cilj ili svrha kolegija

Održavanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, te stjecanje novih motoričkih i teorijskih informacija iz područja tjelesne i zdravstvene kulture

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. razlikovati aeroban i anaeoban trening; 2. prepoznati utjecaj pojedine vježbe na mišićnu skupinu; 3. pripremti trening i opterećenje prema vlastitim mogućnostima; 4. demonstrirati kompleks opće pripremnih vježbi i vježbi istezanja; 5. primjeniti znanje i zakonitosti redovitog vježbanja u svoje

slobodno vrijeme; 6. izračunati indeks tjelesne mase; 7. složiti svoj vlastiti program vježbanja; 8. usporediti svoje rezultate s normama i drugim studentima.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje vježbi


Evidencija 15 30



Pismeni kolokvij

Završni ispit

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

Ukupno 1 15 30

Konzultacije Četvrtkom 12.00 -13.00 u kabinetu br. 27 na Odjelu za matematiku Kompetencije koje se stječu

Poznavanje osnovnih oblika tjelesnog vježbanja i primjena istih u svakodnevnom životu. Na osnovu inicijalnog stanja napraviti program sa prilagođenim kineziološkim sadržajima. Usvojiti teorijske informacije o zdravom načinu života, pravilnoj ishrani i lošem utjecaju sedentarnog načina života. Steći navike za svakodnevno i redovno tjelesno vježbanje.

Sadržaj Programsku jezgru čine skupovi raznovrsnih kinezioloških aktivnosti koje se mogu podijeliti na osnovni i posebni nastavni program. Za njih se studenti opredjeljuju s obzirom na interes, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu sposobnosti, zdravstveni status te materijalne uvjete kojima se na sveučilištu odnosno odjelu raspolaže. Osnovni program sadrži sljedeće kineziološke aktivnosti (fitness, aerobika, atletika, košarka, nogomet, odbojka, plesne strukture, plivanje, rukomet, stolni tenis,..) dok se posebni programi sastoje od aktivnosti koje su bile manje zastupljene u nastavnim programima osnovne i srednje škole (klizanje, odbojka na pijesku, planinarsko pješačke ture, tenis, karate, teakwando, squash, kuglanje…).

109


1. Pearl, B., Moran G. T. (2009). Trening s utezima, Gopal d.o.o, Zagreb

Dopunska literatura

1. Caput – Jogunica, R., Bagarić I., Babić D., Ćurković S., Špehar N., Alikalfić V. Nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju (skripta). Zagreb, 2007.

2. Delija K., K. Pleša (2004). Vrednovanje u području edukacije. U V. Findak (ur.), 13. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 2004. (str. 22-28). Hrvatski kineziološki savez

3. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga

4. Findak, V. (2004). Vrednovanje u području edukacije, sporta i sportske rekreacije. U V. Findak (ur.), 13. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 2004. (str. 12-20). Hrvatski kineziološki savez

5. Janković, V., N . Marelić (1995). Odbojka. Zagreb:Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Milanović, D. (ur.) (1996). Fitnes. Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog savjetovanja of fitnesu, 5. zagrebački sajam sporta, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb

6. Jukić I., G. Marković (2005). Kondicijske vježbe s utezima. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

7. Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

8. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik)Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.

9. Vukić, Ž., Jančić S., Vukić Ž. (1997). Model ustroja nastave tjelesne i zdravstvene kulture i športa na visokim učilištima (skripta). Osijek, Ekonomski fakultet Osijek.


Praktične vježbe na različitim sportskim terenima i dvoranama.


Redovito dolaženje na vježbe (80% dolazaka)


Hrvatski jezik (jezik poduke). Engleski i njemački jezik (mogućnost praćenja)


Anonimna anketa

110

Naziv predmeta NAUK O ČVRSTOĆI Kod T106 Vrsta Predavanje (30) + vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 3. Semestar 5 ECTS 3 Nastavnik Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela Cilj ili svrha kolegija

Cilj ovog kolegija je da student kroz edukaciju na kolegiju stječe opća znanja iz teorije čvrstoće krutih tijela, dok od posebnih znanja upoznaje se sa pojmovima koja su temelj za razumijevanje osnovnih podloga prilikom dimenzioniranja tehničkog proizvoda.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: • Koristiti se složenim sustavom kontrole naprezanja zamišljenih

konstrukcija i primijeniti osnovne fizikalne postulate iz teorije nauke o čvrstoći,

• Služit će se alatima koji su dostupni za rješavanje složenih konstrukcija, definirati njihova opterećenja i donositi kriterije za stabilnost i pouzdanost.

• Uspjevat će riješiti najsloženije zadatke vezane za vijek i eksplataciju složenih konstrukcijskih riješenja.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


1 Prisutnost na nastavi

Evidencija


1 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

Završni ispit

1 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

Ukupno 3


Student kroz edukaciju na kolegiju stječe opća znanja iz teorije čvrstoće krutih tijela, dok od posebnih znanja upoznaje se sa pojmovima koja su temelj za razumijevanje osnovnih podloga prilikom dimenzioniranja tehničkog proizvoda.

Sadržaj Naprezanje i deformacija: osnove teorije unutrašnjih sila i deformacije, odnos naprezanja i deformacije, Hookov zakon, deformacijski rad, naprezanje u kosom presjeku (normalno i tangencijalno naprezanje), Mohrova kružnica, dvoosno i troosno naprezanje, koeficijenti sigurnosti, dopušteno naprezanje; Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka : momenti inercije i otpora ravnih ploha; Normalna naprezanja: naprezanje na vlak, tlak, savijanje i uvijanje (Eulerova sila,

111

Tetmajerova metoda);Tangencijalna naprezanja: smik, uvijanje; složena naprezanja: vlak i savijanje, savijanje i uvijanje (hipoteza najvećeg normalnog naprezanja, hipoteza najvećeg tangencijalnog naprezanja i hipoteze najveće deformacije);


- Alfirević, I. Nauka o čvrstoći, Tehnička knjiga, Zagreb

- Bazijanac, D. Nauka o čvrstoći Tehnička knjiga Zagreb

Dopunska literatura

- Tehnička enciklopedija

- Kraut, B. Strojarski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb

- Kruz. Tehnička mehanika, Školska knjiga, Zagreb

- Kruz. Nauka o čvrstoći, Školska knjiga, Zagreb


predavanja (3 sata tjedno), auditorne vježbe (1 sata tjedno), laboratorijske vježbe (30 sati u semestru) - PRAKTIKUM


Ispit se polaže kroz dva kolokvija tijekom predavanja ili pismeni i usmeni na kraju predavanja.


Hrvatski.


Provođenje studentske ankete, analiza uspjeha na laboratorijskim vježbama, pismenom ispitu i ukupnom ispitu

112

Naziv predmeta RAČUNALNA FIZIKA Kod F133 Vrsta Predavanja (15), Seminari (45) Razina Osnovni predmet Godina 3. Semestar 6. ECTS 5 Nastavnik izv.prof.dr.sc. Branko Vuković, doc.dr.sc. Zvonko Glumac, doc.dr.sc. Igor

Lukačević, Igor Miklavčić, pred., Matko Mužević,prof. Cilj ili svrha kolegija

Studenti bi trebali biti u stanju numerički rješavati fizikalne probleme koristeći računalo i računalne programe.

Preduvjeti za upis

Računalni praktikum, I116

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: Primjeniti Monte Carlo simulacije. Numerički rješavati sustave nelinearnih jednadžba. Numerički računati svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrica. Numerički računati višestruke integrale. Rješavati fizikalne probleme koristeći moderne računalne programe. Vizualizirati fizikalne probleme i njihova rješenja na računalu. Koristiti PHYTON programski jezik.


Nastavna aktivnost

ECTS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija 0 100

Usmeno izlaganje

1 5-7 istraživanje na zadanu temu, pisanje koda, izrada PPT prezentacije, usmeno izlaganje

Usmeno, nakon održane prezentacije

0 20

Ukupno 5 0 120

Konzultacije Z. Glumac; I. Lukačević; I. Miklavčić; M. Mužević: petak, 12.00 – 14.00 Kompetencije koje se stječu

Studenti će biti u stanju koristiti računalo i računalne programe za simulacije, numeričku obradu i grafički prikaz rješenja jednostavnijih fizičkih problema. Bit će sposobni rukovati velikim datotekama podataka koristeći skripting jezik.

Sadržaj Stohastički sustavi Nasumični hod u jednoj dimenziji Nasumični hod u dvije dimenzije Monte Carlo simulacije Metropolisov algoritam ,Isingov model Približno rješavanje sustava nelinearnih jednadžba Jedna jednadžba s jednom nepoznanicom – realne nule Jedna jednadžba s jednom nepoznanicom – kompleksne nule Dvije jednadžbe s dvije nepoznanice – realne nule Dvije jednadžbe s dvije nepoznanice – kompleksne nule Svojstvene vrijednosti matrice

113

Najveća svojstvena vrijednost i pridruženi svojstveni vektor Najmanja svojstvena vrijednost i pridruženi svojstveni vektor Kompleksno konjugiranje svojstvene vrijednosti Korjeni polinoma Numerička integracija Jednostruki integrali , Dvostruki integrali Vizualizacija fizikalnog problema 2D modeli, 3D modeli Rješavanje fizikalnog problema Osnovne matematičke operacije Primjena računalne algebre Matematička analiza na računalu Vizualizacija rješenja problema Crtanje grafova AWK/shell skripting Uvod u PHYTON programski jezik instalacija programskog jezika IDLE sučelje, Python shell, osnovne naredbe, "petlje" rješavanje jednostavnog fizikalnog problema prezentacija


Računalne metode fizike, uvod – Z. Glumac http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/urmf.pdf http://www.sysprint.hr/infosapl/

Dopunska literatura

B. P. Demidovich and I. A. Maron:Computational Mathematics Nicholas J. Giordano and Hisao Nakanishi: Computational Physics J. Stoer and R. Bulirsch:Introduction to Numerical Analysis http://reference.wolfram.com/mathematica/guide/Mathematica.html http://www.gnuplot.info http://www.gnu.org/software/gawk/manual/gawk.html https://www.python.org/ http://www-personal.umich.edu/~mejn/computationalphysics/


Predavanja (15 sati) Seminari (45 sati)


Svaki tjedan student(ica) dobije jedan zadatak koji treba rješiti i koji se ocjenjuje. Konačna ocjena je aritmetička sredina tjednih ocjena.


Hrvatski (moguće Engleski).


Studenska anketa. Stalni kontakt sa studentima.

114

Naziv predmeta RAČUNALNI PRAKTIKUM Kod I116 Vrsta Seminari (45), Vježbe (15) Razina Izborni predmet Godina 3. Semestar 5. ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić; mr. sc. Slavko Petrinšak; Miroslav Katić,

pred. Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za samostalno vođenje informatičkog kabineta, primjenu novih ICT u nastavi i rješavanje zadataka pomoću zadanih programskih jezika.

Preduvjeti za upis

I101, I106, I107

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: • izvršiti analizu postojećeg stanja opremljenosti i funkcionalnosti

informatičke učionice

• održavati ispravnost opreme i softverske podrške u informatičkoj učionici

• instalirati i podesiti parametre aplikacija koje se koriste u nastavi

• pravilno koristiti i održavati dostupne informacijsko komunikacijske tehnologije

• rješavati zadatke u zadanim programskim jezicima

• samostalno pripremati vježbe iz programiranja za nastavu u osnovnoj i srednjoj školi


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiva

nja

Bodovi

min max


0,5

1-6 Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 10

Vježbe 1 1-6 Istraživanje na zadanu temu izrada radnog materijala i predaja po završetkunastave.


0 20

Domaće zadaće

1 1-6 Izlaganje, diskusija, prezentacija radionica

Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do

0 20

115

5 bodova)

Provjera znanja (seminari)

1,5

1-6 Prikaz rezultata postavljenih zadatka


0 30

Završni ispit

1 1-6 Ponavljanje gradiva Izrada završnog rada

Usmeni ispit Rješavanje postavljenog problema

0 20

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić: srijeda 11-13 mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak 10-12 Miroslav Katić, prof.: utorak 10-12


Primjena informacijsko-komunikacijskih vještina u neposrednoj nastavi. Primjena načela i postupaka programiranja u rješavanju zadataka pomoću zadanih programskih jezika.

Sadržaj 1. priprema radne okoline za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi

2. održavanje informatičke učionice

3. sklopovlje računala

4. operacijski sustavi Windows i Linux (instalacija i priprema računala za nastavu)

5. primjena IKT u nastavi

6. računalne mreže

7. Pseudo kod i meta jezik 8. Logo 9. Basic, C/C++, Pascal 10. Pyton, PHP 11. Visual Studio (VB, C#), Java 12. Small basic 13. Javascript


• Aktualni Udžbenici i zbirke zadataka za osnovnu i srednju školu

• e-Knjižnica http://e-knjiznica.carnet.hr/e-knjige

• Računalne mreže – razvoj i značajke http://sistemac.carnet.hr/node/343

Dopunska literatura

• CARNet: Referalni centri za e-obrazovanje http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/

• Bosnić, I.: Moodle - Priručnik za seminar, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet, 2006.

• Informatika i računalnstvo – udžbenik, V. Galešev, P.Brođanac, M. Korać, Lj. Miletić, S. Grabuzin, S. Babić, Z. Soldo, L. Kralj, G.

116

Sokol, D. Kovač, SysPrint

• Informatika i računalnstvo – zbirka zadataka, V. Galešev, P.Brođanac, M. Korać, Lj. Miletić, S. Grabuzin, S. Babić, Z. Soldo, L. Kralj, G. Sokol, SysPrint

• L. Budin, Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb 1996.

• S. Stankov: Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003.

• Programiranje Visual Studio, Jesse Liberty, O’ Reilly / Dobar Plan Zagreb

• CARNet: Referalni centri za e-obrazovanje http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/


Nastava se izvodi u informatičkom praktikumu. Nastava iz praktikuma odvijat će se u dva oblika. U obliku seminara i obliku laboratorijskih vježbi. U okviru vježbi studenti će samostalno rješavati postavljene zadatke te ih izlagati u obliku seminara. Na početku vježbi studentu se usmeno provjerava predznanje potrebno za izvođenje vježbe koju trenutno radi. O svakoj izvedenoj vježbi student je dužan napisati izvješće do zadanog roka koje će biti ocijenjeno. Student je dužan izvršiti sve vježbe da bi mogao pristupiti ispitu.


Ispit se sastoji u izvedbi jedne od vježbi koju je student dužan izložiti u obliku seminara prema zadanoj formi. Ocjena se određuje na temelju znanja pokazanog tijekom vježbi i izloženog seminara te srednje ocjene izvješća o izvršenim vježbama.


Hrvatski / Engleski


- Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima). - Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).

117

3.3. Uvjeti i način studiranja Način studiranja i obaveze studenata određeni su Pravilnikom o studiju i studiranju na

Sveučilištu u Osijeku (http://www.unios.hr/uploads/50pravilnik-o-studiranju_2013-09-27.pdf).

Predloženi preddiplomski studij strukturiran je semestralno i traje šest semestara, a svi kolegiji su

jednosemestralni. Uvjeti upisa u višu godinu studija usklađeni su sa spomenutim Pravilnikom.

Uvjeti koji se odnose na upis pojedinog predmeta (ako postoje!) navedeni su u opisu programa

dotičnog predmeta.

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studijskih programa Uz obvezne i izborne predmete predloženog sveučilišnog preddiplomskog studija Fizika (Tablica

3.1.), studenti mogu upisati i sveučilišni izborni kolegij (lista sveučilišnih izbornih kolegija se

objavljuje početkom akademske godine) uz pristanak nositelja kolegija i odobrenje zamjenika

pročelnika za nastavu i studente odnosno potvrđivanje Vijeća Odjela za fiziku.

3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Ne očekujemo veliki broj stranih studenata zainteresiranih za pohađanje nastave. Za manji broj

zainteresiranih, predviđamo nastavu kroz konzultacije za sve kolegije, a u slučaju većeg zanimanja

organizirat će se nastava na engleskom jeziku za sve kolegije.

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih sveučilišnih

studija ili na drugim visokim učilištima, utvrđuju se prema načelu programske povezanosti ili pak

odlukom Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

3.7. Način završetka studija Studenti su dužni odslušati sve predmete (obvezne i odabrane izborne), izvršiti sve predviđene

obveze (napisati i održati seminare, redovno pohađati praktikume, izlaziti na kolokvije, pisati

domaće zadaće, ...) te položiti sve ispite i pritom skupiti minimalno 175 ECTS bodova. Završnih 5

ECTS bodova (do konačnog zbroja od 180 ECTS bodova) studentu donosi pozitivno ocijenjen

završni rad (prema postupku propisanom u Pravilniku o završnom radu na preddiplomskom studiju

Odjela za fiziku).

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na

jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

118

Studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu

moraju predati zamolbu koja će se pojedinačno rješavati na Povjerenstvu za nastavu i studente

odnosno potvrditi na Vijeću Odjela za fiziku, a u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i

pravilnicima (Pravilnikom o studiju i studiranju na Sveučilištu u Osijeku, Pravilnikom Odjela za

fiziku, Statutom Sveučilišta)

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u sjedištu visokog učilišta (Odjel za fiziku Sveučilišta u Osijeku, Trg Ljudevita

Gaja 6)

4.2. Prostor i oprema za izvođenje studija Na Odjelu postoji 6 predavaonica, 3 kombinirane predavaonice/praktikuma i 2 računalne

učionice ukupne površine 577,46 m2. U svim predavaonicama i praktikumima nalazi se računalo s

internetskom vezom, projektor i platno s ciljem unaprjeđenja nastave. Predavaonica/praktikum za

metodiku (broj 68) opremljena je i „interaktivnom pločom“ radi upoznavanja studenata s

najsuvremenijom tehnologijom u izvođenju nastave. Predavaonica/praktikum za elektroniku (broj

67) ima adekvatno opremljene radne stolove sa sigurno izvođenje nastave. Nastava se u

praktikumima izvodi pojedinačno ili u grupama po dvoje te svaki student ima dovoljno prostora za

izvođenje svih potrebnih vježbi. Svake godine Odjel za fiziku ulaže značajna vlastita sredstva u

nabavu laboratorijske opreme za znanstveno-istraživački i nastavni rad.

U dvije računalne učionice (br. 46 i 51) i jednoj predavaonici/praktikumu s računalima (br. 57)

ima ukupno 59 računala. Studentima su dostupne dvije učionice (46 i 57) u kojima se nalazi ukupno

33 računala i koje su im stalno dostupne, osim u vrijeme nastave. Računala su funkcionalna i

pripremljena za rad s licenciranim aplikacijama. Maksimalna brzina kablovske internetske veze je

do 1Gbit/s, a dostupna je i bežična mreža (zaštićena zaporkom) s 5 pristupnih točaka

(raspodijeljenih da pokrivaju cijelo područje Odjela).

Broj nastavničkih kabineta (11) i prosječna površina (20 m2), pokazuje visok stupanj radnog

komfora za nastavnike (prosječno 14 m2 radnog prostora po nastavniku). Svaki kabinet je

klimatiziran, a grijanje je izvedeno uz pomoć centralnog sustava i radijatora.

119

4.3. Imena nositelja i izvoditelja koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija

NASTAVNICI I SURADNICI u akademskoj 2014./2015. godini

I. godina, I. semestar (zimski)

Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici

Osnove fizike 1 60 15 30 9 doc.dr.sc. D. Stanić

dr.sc. M. Poje, viši asistent M.V. Pajtler, prof. I. Krpan, prof.

Matematika 1 (Diferencijalni račun) 30 45 6 izv. prof. dr. sc. A.

Klobučar Lj.P. Gajčić,prof.

Osnove informatike 30 30 4 prof.dr.sc. B. Dukić M. Katić, prof. E-ured 30 3 izv.prof.dr.sc. D.

Dukić M. Katić, prof.

Tjelesna i zdravstvena kultura 1

30 1 J. Cvenić, v. pred.

Izborni kolegiji: Studenti biraju 7 ECTS bodova Opća i anorganska kemija 1 30 15 5 doc.dr.sc. G. Šmit

Geometrija ravnine i prostora-Uvod u algebru 30 30 5 doc.dr.sc. T.

Marošević D. Brajković, prof.

Strani jezik 1 30 2 K. Knežević, v. pred.

II. semestar (ljetni)


Osnove fizike 2 60 15 30 9 doc.dr.sc. D. Stanić dr.sc. M. Poje, viši asistent M. V. Pajtler, prof. I. Krpan, prof.

Matematika 2 (Integralni račun) 30 45 6 izv.prof.dr.sc. A.

Klobučar Lj.P. Gajčić, prof.

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 30 1 J. Cvenić, v. pred.

Izborni kolegiji: Studenti biraju 14 ECTS bodova Opća i anorganska kemija 2 30 15 6 doc.dr.sc. G. Šmit

Linearna algebra 1 30 30 6 doc.dr.sc. D. Marković

dr. sc. I. Soldo

Algoritmi i strukture podataka 30 30 6 izv.prof.dr.sc. G.

Dukić


120

II. godina, III. semestar (zimski)


Osnove fizike 3 60 15 30 9 izv.prof. dr. sc. B. Vuković

M.V. Pajtler, prof.

Matematika 3 (Funkcije više varijabli) 30 30 5 prof.dr.sc. N. Truhar dr.sc. I.

Kuzmanović, viši asistent

Osnove fizičkih mjerenja i statističke analize

30

15

4

doc.dr.sc. Z. Glumac

M. Mužević, prof.

Praktikum iz osnova fizike A 60 5 izv.prof.dr.sc.

B. Vuković

dr.sc. M. Poje, viši asistent I. Ivković, pred. M. Mužević, prof.

Tjelesna i zdravstvena kultura 3 30 1 J. Cvenić, v. pred.

Osnove programiranja 1 15 30 4 doc.dr.sc. A. Baumgartner

M. Katić, prof.

Strani jezik 3 30 2 Karmen Knežević, v. pred.

IV. semestar (ljetni)


Osnove fizike 4 60 15 30 9 izv.prof. dr. sc. B.Vuković

M.V. Pajtler, prof.

Klasična mehanika 1 30 15 4 doc.dr.sc. Z. Glumac M. Mužević, prof. Praktikum iz osnova fizike B 60 5 izv.prof.dr.sc. B.

Vuković dr.sc. M. Poje, viši asistent I. Ivković, pred. M. Mužević, prof.

Diferencijalne jednadžbe 30 30 5 doc.dr.sc. K. Burazin I.Vuksanović, prof. Tjelesna i zdravstvena kultura 4 30 1 J. Cvenić, v. pred.

Izborni kolegiji: Studenti biraju 6 ECTS bodova Osnove programiranja 2 15 15 30 4 doc.dr.sc.

A. Baumgartner M. Katić, prof.

Multimedijski sustavi 30 15 15 4 prof.dr.sc. B. Dukić mr.sc. S. Petrinšak, pred.


Sveučilišni izborni kolegij

121

III. godina, V. semestar (zimski)


Klasična mehanika 2 30 15 5 doc.dr.sc. Z. Glumac M. Mužević, prof. Elektrodinamika 1 30 30 5 doc.dr.sc. J. Brana I. Ivković, pred. Uvod u statističku fiziku 30 15 5 izv.prof.dr.sc. R.

Ristić

Izborni kolegiji: Studenti biraju 15 ECTS bodova Nauk o čvrstoći 30 15 3 prof.dr.sc. T. Mrčela Matematičke metode fizike 45 30 5 doc.dr.sc. Z. Glumac M. Mužević, prof.

Baze podataka i analiza procesa 30 30 5 prof.dr.sc. B. Dukić M. Katić, prof.

Računalo u nastavi 30 30 5 doc.dr.sc. D. Stanić mr.sc. S. Petrinšak, pred.

Računalni praktikum 45 15 5 izv.prof.dr.sc. D. Dukić

mr. sc. S.Petrinšak, pred. M. Katić, prof.


VI. semestar (ljetni)


Uvod u kvantnu mehaniku 45 30 7 doc.dr.sc. I. Lukačević Osnove fizike kondezirane materije 30 15 5 izv.prof.dr.sc. R.

Ristić

Računalna fizika 15 30 15 5 izv.prof.dr.sc. B. Vuković doc.dr.sc. Z. Glumac doc.dr.sc. I. Lukačević

I. Miklavčić, pred. M. Mužević, asistent

Završni rad 15 5 izv.prof.dr.sc. V. Radolić

Izborni kolegiji: Studenti biraju 8 ECTS bodova Sustavi e-učenja 15 15 30 4 izv.prof.dr.sc. D.

Dukić D. Matotek, dipl.oec.

Elektrodinamika 2 30 15 4 izv.prof.dr.sc. R.Ristić izv.prof.dr.sc. R. Ristić

Uvod u astronomiju i astrofiziku 30 15 4 prof.dr.sc. V.

Vujnović doc.dr.sc. I. Lukačević

dr.sc. M. Poje, viši asistent

Specijalna i opća teorija relativnosti 30 15 4 doc.dr.sc. J. Brana M. Mužević, prof.


123

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

1. Ime i prezime: prof.dr.sc. Branko Vuković 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~branko/ 5. Životopis: Branko Vuković, izvanredni profesor Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku, rođen je 10.ožujka 1960. u Tiborjancima. Osnovnu škulu je pohađao u Belišću, a srednju u Osijeku (Elektrometalski školski centar). Diplomirao je 1984. na Pedagoškom fakultetu Osijek (prof. matematike i fizike). Magistrirao je 1994., a doktorirao 2002. na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja nuklearne fizike (mentor je bio K. Ilakovac).

U veljači 1984. godine, počeo je raditi u T. Š. C. „Đuro Salaj“ u Osijeku kao profesor matematike i fizike gdje je ostao do rujna 1987. godine kada prelazi na Pedagoški fakultet u Osijeku na mjesto asistenta-poslijediplomanta. Za docenta je biran 2005. godine, a za izvanrednog profesora 2010. godine.Danas radi na Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku na mjestu pročelnika Odjela. Osnovno područje znanstvenog zanimanja je nisko energijska nuklearna fizika (projekt: Radioaktivnost i aerosoli u okolišu: radon). Objavio je 23+4 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Nucl. Instr. and Meth. B., J. Radioanal. Nucl. Chemistry, Inverse J. Radioanal. Nucl. Chem. Letters, Applied radiation and isotopes, …), 10 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova, 20-tak znanstvenih radova u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova. Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) i Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ). 6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova):

1. Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Stanić, Denis; Poje, Marina; Krpan, Ivana; Mužević, Matko; Petrinec, Branko; Vuković, Branko. Identification and mapping radon-prone areas in Croatia - preliminary results for Lika-Senj and southern part of Karlovac county //Radiation Protection Dosimetry 162 (2014.) , 1-2; 29-33.

2. Poje, Marina; Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Varga Pajtler, Maja; Planinić, Josip.Mapping of cosmic radiation dose in Croatia. // Journal of environmental radioactivity. 103 (2012) ; 30-33.

3. Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Measurements of neutron radiation in aircraft. // Applied Radiation and Isotopes. 68 (2010) ; 2398-2402.

4. Vuković, Branko; Faj, Dario; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Ivković, Ana; Planinić, Josip.A neutron track etch detector for electron linear accelerators in radiotherapy. // Radiology and oncology. 44 (2010) , 1; 62-66.

5. Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Lisjak, Ivan; Vekić, Branko; Poje, Marina; Planinić, Josip.Some cosmic radiation dose measurements aboard flights connecting Zagreb Airport. // Applied and Isotopes. 66 (2008) , 2; 247-251

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=149733 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

124

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Zvonko Glumac 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~zglumac 5. Životopis: Zvonko Glumac je rođen 13. kolovoza 1961. u Vukovaru. Osnovnu i srednju školu (matematičko-informatički smjer) je pohađao u Vukovaru. Diplomirao je 1987. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu (dipl. ing. - polje fizika). Doktorirao je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu iz područja statističke fizike (mentor je bila dr. sc. Katarina Uzelac). U listopadu 1987. godine, počeo je raditi na Institutu za fiziku u Zagrebu kao asistent-istraživač gdje je ostao do veljače 1999. godine kada prelazi na Elektrotehnički fakultet u Osijeku na mjesto predavača. Za docenta je biran 2002. godine. Od travnja 2005. god. radi na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na mjestu zamjenika pročelnika Odjela. Njegovo osnovno područje znanstvenog zanimanja je statistička fizika – teorija faznih prijelaza i kritičnih pojava (projekt: 2008, 035-0000000-3187, Kritične pojave i sustavi izvan ravnoteže). Objavio je 13+1 znanstveni rad u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Phys. Rev. E, Eur. Phys. J. B, Phys. A, Phys. Rev. Lett., J. Phys. A, …), 9 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova, 5 znanstvenih radova u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD). 6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave:

1. Glumac, Zvonko; Uzelac, Katarina. Yang-Lee zeros and the critical behavior of the infinite-range two- and three-state Potts models. Physical Review E - Statistical, Nonlinear, and Soft Matter Physics. 87 (2013) , 2; 022140-1-022140-10

2. Uzelac, Katarina; Glumac, Zvonko; Barišić, Osor-Slaven. Short-time dynamics in the 1D long-range Potts model. European Physical Journal B. 63 (2008) , 1; 101-108

3. Glumac, Zvonko; Uzelac, Katarina. Complex-q zeros of the partition function of the Potts model with long-range interactions. Physica A: Statistical Mechanics and its Applications. 310 (2002) , 1-2; 91-108

4. Uzelac, Katarina; Glumac, Zvonko. The critical behaviour of the long-range Potts chain from the largest cluster probability distribution. Physica A: Statistical Mechanics and its Applications. 314 (2002) , 1-4; 448-453

5. Uzelac, Katarina; Glumac, Zvonko; Aničić, Ante. Critical behavior of the long-range Ising chain from the largest-cluster probability distribution. // Physical review E. 63 (2001) , 2; 0271

7.Popis ostalih radova: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=122211 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

125

1. Ime i prezime: izv.prof. dr. sc. Ramir Ristić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~rristic/ 5. Životopis: Ramir Ristić rođen je 20.03. 1953. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu (Gimnazija “Braća Ribar”) završio je u Osijeku. Diplomirao je 1975. na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu . Magistrirao je 1986., a doktorirao 1992. na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja fizike čvrstog stanja.

1975. godine, počeo je raditi u Gimnaziji „Božidar Maslarić“ u Osijeku kao profesor fizike gdje je ostao do 1977. godine kada prelazi na Pedagošku akademiju u Osijeku, koja je ubrzo prerasla u Pedagoški fakultete . Za docenta je biran 1998. godine, a za izvanrednog profesora 2010. godine.Danas radi na Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera

Osnovno područje znanstvenog zanimanja je fizika kondenzirane materije – amorfni metali. Objavio je 16+1 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index), 10 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova i časopisu Fizika.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) .

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave:

1. Remenyi, Gyorgy; Biljaković, Katica; Stare_šinić, Damir; Dominko, Damir; Ristić, Ramir; Babić, Emil; Figueroa, Ignacio A.; Davies, H. A.: Looking for footprint of bulk metallic glass in electronic and phonon heat capacities of Cu55Hf45-xTix alloys. // Applied physics letters 104 (2014) ; 171906-1-171906-4 .

2. Pajić, Damir; Marohnić, Željko; Drobac, Đuro; Zadro, Krešo; Ristić, Ramir; Babić, Emil. Evolution of Magnetism in Hf-Fe Metallic Glasses. // Journal of alloys and compounds 536S (2012) , (S1); S370-S373.

3. Ristić, Ramir; Babić, Emil; Pajić, Damir; Zadro, Krešo; Figueroa, Ignacio; Davies, Hywel; Todd, Ian; Kuršumović, Ahmed; Stubičar, Mirko: Mechanical and magnetic properties of Cu55Hf45-xTix metallic glasses. // Solid state communications 151 (2011) ; 1014-1017 .

4. Ristić, Ramir; Babić, Emil; Stubičar, Mirko; Kuršumović, Ahmed; Cooper, John Robert; Figueroa, Ignacio; Davies, Hywel; Todd, Ian; Varga, L.K.; Bakonyi, Imre: Simple correlation between mechanical and thermal properties in TE-TL (TE=Ti, Zr, Hf ; TL=Ni, Cu) amorphous alloys. // Journal of non-crystalline solids 357 (2011) ; 2949-2953.

5. Ristić, Ramir; Babić, Emil; Pajić, Damir; Zadro, Krešo; Kuršumović, Ahmed; Figueroa, I. A.; Davies, H. A.; Todd, I.; Varga, L. K.; Bakonyi, Imre:Properties and Atomic Structure of Amorphous Early Transition Metals. // Journal of alloys and compaunds 504S (2010) ; S194-S197.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=86961 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

126

1. Ime i prezime: doc. dr. sc. Denis Stanić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~dstanic/ 5. Životopis: Denis Stanić rođen je 1972. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Ivanovcima i Valpovu. Diplomirao je 1999. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Zagrebu (inž. fizike). Doktorirao je 2009. na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu iz područja fizike čvrstog stanja.

U listopadu 2000. godine zaposlio se na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak, a od 2005. radi na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku. Za docenta je izabran 2010. godine, a trenutno je predsjednik katedre za eksperimentalnu fiziku.

Osnovno područje znanstvenog rada su fizika čvrstog stanja (transportna svojstva kompleksnih metalnih slitina; magnetska svojstva amorfnih feromagneta) i nisko energijska nuklearna fizika (prirodna radioaktivnost u okolišu; radon). Objavio je 21 znanstveni rad u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranim u Current Contents bazi te sudjelovao na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD), Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ) te Hrvatskog vakuumskog društva (HVD).

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova):

1. Bobnar, M.; Jeglič, P.; Klanjšek, M.; Jagličić, Z.; Wencka, M.; Popčević, Petar; Ivkov, Jovica; Stanić, Denis; Smontara, Ana; Gille, P.; Dolinšek, J. Intrinsic anisotropic magnetic, electrical and thermal transport properties of d-Al-Co-Ni decagonal quasicrystal. // Physical Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 85 (2012) ; 024205-1-024205-11

2. Jazbec, S.; Koželj, P.; Vrtnik, S.; Jagličić, Z.; Popčević, Petar; Ivkov, Jovica; Stanić, Denis; Smontara, Ana; Feuerbacher, M.; Dolinšek, J. Electrical, magnetic and thermal properties of the δ-FeZn10 complex intermetallic phase. // Physical Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 86 (2012) ; 064205-1-064205-8

3. Ivkov, Jovica; Popčević, Petar; Stanić, Denis; Bauer, B.; Gille, P.; Dolinšek, J.; Smontara, Ana. Anisotropic Hall effect in Al13TM4 approximants. // Philosophical magazine 91 (2011) , 19/21; 2739-2745

4. Popčević, Petar; Stanić, Denis; Bihar Željko; Bilušić, Ante; Smontara, Ana. Heat transport in aluminum based quasicrystals i-AlPdMn, i-AlCuFe, and d-AlCoNi. // Israel journal of chemistry. 51 (2011) , 11/12; 1340-1348

5. Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Measurements of neutron radiation in aircraft. // Applied radiation and isotopes. 68 (2010), 12; 2398-2402

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=255790 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

127

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Josip Brana 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~jbrana 5. Životopis: Rođen u Derventi 22. travnja 1949. god. (otac Henrik, majka Olga) gdje je završio osnovnu i

učiteljsku školu. Diplomirao fiziku 1973. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Postdiplomski studij iz teorijske fizike pohađao na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao iz polja

fizikalnih znanosti 1977. pod mentorstvom Prof. Krunoslava Ljolje na Prirodno-

matematičkom fakultetu u Sarajevu. Tema disertacije: Diracovo i Maxwellovo polje njihov

odnos i međusobna povezanost.

Kao asistent na Odsjeku za Fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1973.-

1979., držao vježbe iz teorijskih fizika (Kvantna mehanika, Kvantna teorija polja, Teorija

gravitacijskog polja, Fizika elementarnih čestica), a kao docent 1979. – 1987. predavao kolegij

Kvantna teorija. Od 1987.-1997. zaposlen je u Institutu «Ruđer Bošković» u Rovinju na

istraživanjima fizike mora. U razdoblju 1997. - 2000. zaposlen je na Fakultetu ekonomije i

turizma «Dr. M. Mirković» u Puli, Sveučilišta u Rijeci, gdje predaje kolegije Statistiku i

Ekonometriju. Kao vanjski suradnik od 1993. do 2000. predaje kolegije Kvantna teorija i

struktura materije i Elektrodinamika na Pedagoškom Fakultetu Sveučilišta "J.J. Strossmayera"

u Osijeku. Također, u svojstvu vanjskog suradnika predaje kolegij Kvantna teorija i struktura

materije od 1997.-99. god. na PMF-u u Splitu. U razdoblju 2000.-04. god. zaposlen je na

Pedagoškom Fakultetu Sveučilišta "J. J. Strossmayera" u Osijeku, gdje predaje Kvantnu

teoriju i strukturu materije, Elektrodinamiku, voditelj je Seminara iz fizike, a predaje i

Statistiku na studiju biologije-kemije. Inicijator je formiranja Odjela za fiziku Sveučilišta "J. J.

Strossmayer" u Osijeku i njegov pročelnik u osnivanju 2004.-2005. Od 2005. do 2012.

zaposlen je na Odjelu za fiziku i predstojnik je Katedre za teorijsku i računalnu fiziku. Od

2012. do danas zaposlen je na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Kao gostujući profesor

angažiran je na Sveučilištu u Puli i Mostaru.

Mentor je u četrdesetak diplomskih i jednom magistarskom radu. Autor knjige –

sveučilišnog udžbenika: Opća teorija relativnosti – Einsteinova teorija gravitacije (Prvi dio),

Sveučilište u Osijeku, 2011. godine. Prevoditelj knjige: A. Salam: Ujedinjenje temeljnih sila

prirode, Školska knjiga Zagreb, 1996. Objavio više od dvadeset znanstvenih radova iz

područja kvantne teorije, elektrodinamike i teorije polja, fizike mnoštva čestica, fizikalne

oceanografije i fizike okoliša. Voditelj i suradnik u više znanstvenih i stručnih projekata u

128

BiH, i u Hrvatskoj. Sudionik na više domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. Bio je aktivni

sudionik (predsjednik Povjerenstva za prirodu) u izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog

standarda i Plana i programa za prirodu. Autor desetak popularnih radova o modernoj fizici,

fizici mora i povijesti fizike. Popularizator fizike kroz javna predavanja.Bio je tajnik Društva

matematičara, fizičara i astronoma BiH (1981.-85.) te pedagoški rukovoditelj ekipe bivše

Jugoslavije na fizikalnoj olimpijadi u Stockholmu. Član je Hrvatskog fizikalnog društva i

jedan od inicijatora osnutka podružnice u Osijeku te njezin predsjednik u dva mandata (2002.-

2010.). Član je i American Physical Society.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave:

1. Brana, J.H. (2001). Quantum generalization of electrodynamics without the divergent Coulomb self-interaction. Il Nuovo Cimento 116 B (2001) 687-695.

2. Brana, J.H.; S. Kilić; L. Vranješ(2002). Helium 4 Dimer in Two Coaxial Adjacent

Nanotubes. Journal of Low Temperature Physics, 126 (2002) 265-270.

3. Buljan, A.V.; Delikatny, E.V.; Brana, J.H.; Garvey, C., and Hambley, B.D.(2003). Does microtubules architecture obey fullerenic principles? Proceedings of the 27th Annual Conference of the Australian Society for Biophysics (ASB P9), 19-20 September 2003, Adelaide, South Australia.

4. Brana,H. J.(2001). Na razmeđu tisućljeća - Stota obljetnica Planckove hipoteze kvanata. Nova Istra.

5. Brana, H. J.(2002). Stogodišnjica rođenja P. A. M. Diraca. Bosna Franciscana, 17

(2002) 301.

6. Brana, J.(2003). Sjećanje na profesora Krunoslava Ljolje. Bosna Franciscana, 18 (2003) 289.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=138323 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - nepuno radno vrijeme (25% radnog vremena)

129

1. Ime i prezime: Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~ddukic 5. Životopis:

Darko Dukić je izvanredni profesor iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na Odjelu za fiziku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rođen je 1. prosinca 1970. u Osijeku, gdje je završio osnovnu školu i srednju matematičko-informatičku gimnaziju, sve razrede s izvrsnim uspjehom. Nakon odsluženja vojnog roka, kao redovni student upisao se na Ekonomski fakultet u Osijeku. Diplomirao je 1995. godine na smjeru Ekonomska kibernetika, s prosječnom ocjenom 4.92. Magistrirao je 1995. na istom fakultetu, također s prosječnom ocjenom 4.92. Doktorsku disertaciju obranio je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2006. godine. Od 1995. do 1998. godine bio je zaposlen u Osnovnoj školi ‘Mladost’ u Osijeku na radnom mjestu nastavnika informatike i voditelja informatičkog kabineta. Godine 2002. otvorio je firmu specijaliziranu za poduke, statistička istraživanja i IT savjetovanje. Na Odjelu za fiziku zaposlio se 2008. godine kada je stekao zvanje višeg asistenta. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2009. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2013. godine. Darko Dukić je autor i koautor više od 50 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i prezentiranim na međunarodnim akademskim konferencijama. Tijekom posljednjih nekoliko godina bio je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata. Područja su njegovog istraživačkog i nastavnog interesa: implementacija i prihvaćanje informacijskih tehnologija, online baze podataka i e-resursi, upravljački informacijski sustavi, e-učenje, simulacijski modeli, statistika i rudarenje podataka. Oženjen je i otac dvoje djece. Član MENSA-e postao je 1995. godine.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Dukić, Darko: Use and perceptions of online academic databases among Croatian university teachers and researchers. // LIBRI: International Journal of Libraries and Information Services, 64 (2014), 173-184. 2. Dukić, Darko: Online databases as research support and the role of librarians in their promotion: The case of Croatia. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services, 37 (2013), 56-65. 3. Dukić, Darko; Kozina, Goran: ICT knowledge and skills of Croatian polytechnic students. // Technics Technologies Education Management, 7 (2012), 758-764. 4. Penny, Kay, Dukić, Darko: E-learning participation in higher education: A study of Scottish and Croatian students. // CIT – Journal of Computing and Information Technology, 20 (2012), 183-188. 5. Dukić, Darko; Dukić, Gordana; Kozina, Goran: Analysis of students’ ICT usage in the function of Croatian higher education development management. // Technical Gazette, 19 (2012), 273-280.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=260093 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9.Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor 10.Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

130

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Igor Lukačević 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~ilukacevic/ 5. Životopis: Igor Lukačević, docent Odjela za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, rođen je 10. ožujka 1978. u Osijeku. U Osijeku pohađa osnovnu i srednju školu (3. Gimnazija). Diplomirao je 2001. na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku (prof. matematike i fizike). Doktorirao je 2009. na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja molekularne i atomske fizike (mentor je bio D. Kirin). Nakon završetka diplomskog studija, zapošljava se na Zavodu za fiziku Filozofskog fakulteta u Osijeku kao znanstveni novak. Zajedno sa Zavodom, prelazi na Odjel za fiziku, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2004. godine. Nakon završetka doktorskog studija 2009. godine, ostaje na Odjelu za fiziku kao viši asistent. Četiri godine kasnije prelazi na radno mjesto docenta, na kojem radi i danas. Osnovna područja znanstvenog zanimanja su teorijska fizika čvrstog stanja (primjena teorije funkcionala gustoće), te primjenjena spektroskopija. Objavio je 11+2 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Physical Review B, Journal of Alloys and Compounds, Solid State Sciences, Materials Chemistry and Physics, Computational Materials Science,…), te 10-tak znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova. Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) i Američkog Optičkog Društva (OSA).


1. Lukačević, Igor; Gupta, Sanjeev K. Nature of low compressibility and anisotropic elasticity in YbB2. // Journal of alloys and compounds. 597 (2014) ; 148-154.

2. Jha, Prafulla K.; Gupta, Sanjeev K.; Lukačević, Igor. Electronic structure, photocatalytic properties and phonon dispersions of X-doped (X = N, B and Pt) rutile TiO2 from density functional theory. // Solid state sciences. 22 (2013) ; 8-15.

3. Lukačević, Igor; Gupta, Sanjeev K.; Jha, Prafulla K.; Kirin, Davor. Lattice dynamics and Raman spectrum of rutile TiO2: the role of soft phonon modes in pressure induced phase transition. // Materials chemistry and physics. 137 (2012) , 1; 282-289.

4. Mankad, Venu; Gupta, Sanjeev K.; Lukačević, Igor; Jha, Prafulla K. Thermodynamical and Phonon Properties of Rare-Earth REBi (RE=Ce and La) Bismuthidies. // Computational materials science. 65 (2012) ; 536-541.

5. Kirin, Davor; Lukačević, Igor. Stability of high-pressure phases in II-VI semiconductors by a density functional lattice dynamics approach. // Physical Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 75 (2007) , 17; 172103-1-172103-4.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=254726 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

131

1. Ime i prezime: dr.sc. Marina Poje, viša asistentica 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/cms/fizos/hr/opcipodaci/ured/web_imenik/marina_poje.html 5. Životopis:

Marina Poje rođena je 02. lipnja 1983. godine u Osijeku, gdje je završila osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. U akademskoj godini 2001./2002. upisuje studij Fizike i politehnike na tadašnjem Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 2004. godine na istom se Sveučilištu osniva Odjel za fiziku, kojeg uspješno završava u travnju 2006. godine.

Iste se godine zapošljava na radnom mjestu asistenta za znanstveno područje prirodnih znanosti, znanstveno polje Fizika, znanstvena grana Atomska i molekulska fizika. 2007. godine upisuje poslijediplomski studij Fizike, smjer Atomska i molekulska fizika i astrofizika na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Titulu doktora znanosti stječe 2012. godine (mentor prof.dr.sc. Josip Planinić, profesor emeritus; komentor izv.prof.dr.sc. Branko Vuković).

Suradnica je i aktivna istraživačica na projektu „Radioaktivnost u okolišu – niske doze zračenja“ što je i primarni znanstveni interes. Kao rezultat tog istraživanja objavljen je niz znanstvenih radova.

Članica je Hrvatskog fizikalnog društva i Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja, na čijim znanstvenim skupovima redovito i aktivno sudjeluje.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Poje, Marina; Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Varga Pajtler, Maja; Planinić, Josip. Mapping of cosmic radiation dose in Croatia. // Journal of environmental radioactivity. 103 (2012), 1; 30-33 (članak, znanstveni). 2. Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Measurements of neutron radiation in aircraft. // Applied radiation and isotopes. 68 (2010) , 12; 2398-2402 (članak, znanstveni). 3. Miklavčić, Igor; Radolić, Vanja; Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Radon anomaly in soil gas as an earthquake precursor. // Applied radiation and isotopes. 66 (2008) , 10; 1459-1466 (članak, znanstveni). 4. Poje, Marina; Vuković, Branko; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Planinić, Josip. Relation between galactic and solar cosmic radiation at aviation altitude. //Advances in Space Research. 42 (2008) , 12; 1913-1916 (članak, znanstveni). 5. Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Lisjak, Ivan; Vekić, Branko; Poje, Marina; Planinić, Josip. Some cosmic radiation dose measurements aboard flights connecting Zagreb Airport. //Applied Radiation and Isotopes. 66 (2008) , 2; 247-251 (članak, znanstveni).

7.Popis ostalih radova: : https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=288651 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanj: 2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: viša asistentica 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

132

1. Ime i prezime: dr.sc. Maja Varga Pajtler, asistentica 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice:

http://www.fizika.unios.hr/cms/fizos/hr/opcipodaci/ured/web_imenik/maja_varga.html 5. Životopis:

Maja Varga Pajtler asistentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Rođena je 19. travnja 1984. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu (3. gimnaziju) pohađala je u Osijeku. 2007. godine diplomirala je matematiku i fiziku na Odjelu za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. 2008. godine upisala je poslijediplomski studij Nuklearna fizika na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.

Titulu doktora znanosti stječe 2014. godine (Mentor izv. prof. dr. sc. Matko Milin; drugi mentor dr. sc. Suzana Szilner.).

Na Odjelu za fiziku bavi se niskoenergijskom nuklearnom fizikom (projekt: Radioaktivnost i aerosoli u okolišu: radon). U sklopu doktorske disertacije bavi se proučavanjem nuklearnih reakcija prijenosa više nukleona, pri čemu surađuje s dr. Suzanom Szilner s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

Objavila je 5 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index, 1 znanstveni rad u zborniku radova međunarodnih znanstvenih skupova, 6 znanstvenih radova u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova.

Članica je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) i Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ).

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Poje, Marina; Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Varga Pajtler, Maja; Planinić, Josip. Mapping of cosmic radiation dose in Croatia. // JOURNAL OF ENVIRONMENTAL RADIOACTIVITY. 103 (2012) , 1; 30-33 2. Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Measurements of neutron radiation in aircraft. // Applied radiation and isotopes. 68 (2010) , 12; 2398-2402 3. Miklavčić, Igor; Radolić, Vanja; Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Radon anomaly in soil gas as an earthquake precursor. // Applied radiation and isotopes. 66 (2008) , 10; 1459-1466 4. Poje, Marina; Vuković, Branko; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Planinić, Josip. Relation between galactic and solar cosmic radiation at aviation altitude. // Advances in Space Research. 42 (2008) , 12; 1913- 5. Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Poje, Marina; Varga, Maja; Planinić, Josip. Cosmic radiation dose in aircraft - a neutron track etch detector. // Journal of Environmental Radioactivity. 98 (2007) , 3; 264-273

7.Popis ostalih radova: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=295226&lang=HR 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2014. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: asistentica 10. Radni status: Radni odnos na određeno vrijeme - puno radno vrijeme.

133

1. Ime i prezime: Karmen Knežević, v.pred. 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/~kknezevic 5. Životopis: Karmen Knežević, viši predavač na Odjelu za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku, rođena je 20.veljače 1966. u Osijeku. Osnovnu školu je pohađala u Pforzheimu (Njemačka) i Osijeku , a srednju školu u Osijeku (CUO Braća Ribar). Diplomirala je 1989. na Pedagoškom fakultetu Osijek (prof. engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnost. Akademski naziv sveučilišna specijalistica Europskih studija ( univ.spec.st.eur) stekla je 2010.godine na Sveučilištu J.Jurja Strossmayera u Osijeku .

U rujnu 1989. započela je s radom u školi Engleskih jezika „Otvoreno sveučilište, Osijek, gdje radi do 1991. godine kada postaje šeficom Kabineta i protokola gradonačelnika. Ratno razdoblje provodi u rodnom gradu te 1993. godine iz obiteljskih razloga seli za Pulu gdje od 1993.-1996.radi u Srednjoj školi Pula. U veljači 1996.godine se vraća za Osijek i zapošljava u Gradu Osijeku na mjestu voditelja Odjela za međunarodnu suradnju. Od 2007.godine radi kao vanjski suradnik za Engleski jezik na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. 2010. godine postaje savjetnicom za međunarodna pitanja u Uredu gradonačelnika gdje ostaje sve do 2011. godine kada prelazi na Sveučilište J.J.Strossmayera, Odjel za fiziku, kao predavač za Engleski i njemački jezik. 2014.godine stječe zvanje višeg predavača za Engleski i njemački jezik.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): Stručni radovi

1. Knežević, K., (2013.) "Regional competitiveness through innovative teaching: team teaching at the university“, zbornik radova , 33rd Scientific Symposium Osijek - Pforzheim

2. Knežević, K., Poje, M., (2012.) „Timska nastava kao inovativan pristup u obrazovanju na visokoškolskim ustanovama“, Ekonomski vjesnik, Osijek

3. Knežević,K., Kraljević, L. (2012.) „Višejezičnost kao čimbenik jačanja konkurentnosti na gospodarskom tržištu“, Ekonomski vjesnik, Osijek

4. Knežević,K., (2008.) „Perspektiva nove jezične politike- Nova višejezičnost i učenje Engleskih jezika“, Ekonomski vjesnik, Osijek

Udžbenik: 1. Knežević, Karmen, Sedlan-Koenig, Ljerka, Vujčić, Jasna (2011.), College Writing

Skills, University J. J. Strossmayera in Osijek, Osijek Skripte :

1. Knežević K.;Kraljević ,L. (2008.) Physics I, Odjel za fiziku 2. Knežević K.;Kraljević ,L. (2008.) Physics II, Odjel za fiziku 3. Knežević K.;Kraljević ,L. (2014.) Deutsch in der Physik, Odjel za fiziku

7. Popis ostalih radova: nije evidentirano 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2014. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: viši predavač

10.Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

134

1. Ime i prezime: Mr.sc. Slavko Petrinšak, predavač 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.fizika.unios.hr/cms/fizos/hr/opcipodaci/ured/web_imenik/slavko_petrinsak.html 5. Životopis: Slavko Petrinšak, predavač Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, rođen je 05.svibnja 1962. u Ivanovcu. Osnovnu i srednju školu (CUO “Braća Ribar”) je pohađao u Osijeku. Diplomirao je 1987. na Pedagoškom fakultetu Osijek (prof. proizvodno-tehničkog obrazovanja). Iste godine upisao je poslijediplomski studij informatike u obrazovanju na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, gdje je i magistrirao 2005. godine (mentor je bio V. Sotirović). U rujnu 1988. godine, radi na Pedagoškom fakultetu Osijek na mjestu asistenta-pripravnika na projektu „Obrazovanje i znanstveno - tehnološki razvoj Jugoslavije“. Od 1992. do 1994. radi u Centru za automatsku obradu podataka Županije Osječko-baranjske. Položio je stručni ispit za organizatora AOP pred ispitnom komisijom Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, u listopadu 1993. godine. Od 1995. do 2006. radio kao nastavnik informatike i tehničke kulture u OŠ Tin Ujević, Osijek. Položio sve potrebne ispite i stekao punu ECDL diplomu u srpnju 2005. godine. Od 2006. radi kao asistent na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku iz znanstvenog područja Tehničkih znanosti, znanstvenog polja računarstva, znanstvene grane informacijski sustavi. Upisao je poslijediplomski doktorski studij Tehničkih znanosti, studij elektrotehnike, smjer: Komunikacije i informatika, na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Tijekom 2006. i 2007. pohađa E-learning akademij na CARnetu u trajanju od dva semestra i stjeće Certifikat o završenom programu E-learning akademije program E-learning Tutoring. Osnovno područje znanstvenog zanimanja je primjena ICT u obrazovanju. Redovito sudjeluje kao predavač na savjetovanjima iz područja tehničke kulture, informatike i robotike i stručnim skupovima nastavnika informatike i učitelja tehničke kulture osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Metodičar je ispitnog povjerenstva iz informatike, za polaganje stručnih ispita učitelja, nastavnika i stručnih suradnika osnovnih i srednjih škola.

U razdoblju od 13. do 17. siječnja 2014. voditelj je radionice IPA projekta "Sigurnost djece na Internetu" s temama izrada kurikuluma temeljenog na prethodno definiranim ishodima učenja, izrada nastavnih materijala te organizacija nastavnih jedinica kojima se djecu uči sigurnijem korištenju Interneta.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Gugić, Ivan; Smilevski, Cvetko; Petrinšak, Slavko. Analiza, koncepcija i organiziranost

radno-tehničkog odgojno-obrazovnog područja kod nas u pogledu njegovog doprinosa znanstveno-tehnološkom razvoju Jugoslavije//Osijek, Život i škola, 1988., UDK 37 YU ISSN 0044-4855 (569.-581. str.)

2. Lončar-Vicković, Sanja; Dolaček-Alduk, Zlata. Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne nastavnike// Osijek: Sveučilište Josipa jurja Štrossmayera, 2009., UDK 378.4(497.5 Osijek) (036) Autor dijela teksta (135. – 159. str.).

135

7. Popis ostalih radova: nije evidentirano 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2008. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: predavač 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

136

1. Ime i prezime: Izv.prof.dr.sc. Krešimir Burazin 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.mathos.hr/~kburazin 5. Životopis: Krešimir Burazin rođen je 22. veljače 1977. godine u Osijeku. Osnovnu školu je završio u Komletincima, te matematičku gimnaziju u Vinkovcima. 1995. godine upisao se na Matematički odjel Priridoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirao u prosincu 1999. godine (inženjerski smjer primijenjene matematike) kod mentora prof. N. Antonića. Naziv diplomskog rada je Varijacijska teorija faznih prijelaza. U ožujku 2004. godine je na istom fakultetu obranio magistarski rad na temu Primjena kompaktnosti kompenzacijom u teoriji hiperboličkih sustava (mentor prof. N. Antonić), a u rujnu 2008. uspješno obranio disertaciju pod naslovom Prilozi teoriji Friedrichsovih i hiperboličkih sustava (voditelj rada prof. N. Antonić). Od ožujka 2000. do srpnja 2003. godine radio je kao znanstveni novak - asistent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, od kolovoza 2003. do studenog 2009. kao znanstveni novak – asistent na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku, a od prosinca 2009. radi kao docent na Odjelu za matematiku, Sveučilišta u Osijeku. Trenutno obnaša funkciju zamjenika za nastavu i studente pročelnice Odjela za matematiku. Sudjelovao je kao suradnik u radu četiri znanstveno-istraživačka projekta financirana od strane Ministarstva znanosti: Oscilatorna rješenja parcijalnih diferencijalnih jednadžbi (1997. – 2002.), Titrajuća rješenja parcijalnih diferencijalnih jednadžbi (2002. – 2006.), Titrajuća rješenja parcijalnih diferencijalnih jednadžbi (2007. – 2014.), te bilateralnog projekta s Republikom Srbijom Functional analysis methods in mathematical modelling (2011. - 2012. ). Bio je voditelj projekta financiranog od strane Sveičilišta J.J. Strossmayera u Osijeku pod nazivom Evolucijski Friedrichsovi sustavi. Suradnik je na projektu Week convergence methods and applications financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, te je koordinator je za Sveučilište u Osijeku DAAD projekta Center of Excellence for Applications of Mathematics. Znanstveni interesi Krešimira Burazina su u području matematičke analize (parcijalne diferencijalne jednadžbe, funkcionalna analiza, mehanika kontinuuma), te je u svom dosadašnjem radu bio sudionik više od 20 medunarodnih znanstvenih skupova i matematičkih škola, na kojima je više puta održao izlaganja. Objavio je 11 znanstvenih radova u znanstvenim časopisima, od kojih je 7 citirano u Science Citation Index Expanded i 1 znanstveni rad objavljen u zborniku radova međunarodnog znanstvenog skupa. Izvodio je nastavu iz više različitih kolegija na Sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je voditelj studentske ekipe Sveučilišta u Osijeku koja je sudjelovala na međunarodnim studentskim natjecanjima iz matematike. Član je Udruge matematičara Osijek, Hrvatskog matematičkog društva, te voditelj Rednog seminara Odjela za matematiku.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. N. Antonić, K. Burazin, Graph representation for asymptotic expansion in homogenisation of nonlinear first-order equations, Annali dell’Universita di Ferrara. Sezione VII. Scienze Matematiche. 53 (2007), 2: 149–176. 2. N. Antonić, K. Burazin, Intrinsic boundary conditions for Friedrichs systems, Communications in Partial Diferential Equations, 35 (2010), 9, 1690-1715. 3. Antonić Nenad, Burazin Krešimir, Vrdoljak Marko, Heat equation as a Friedrichs system , Journal of Mathematical Analysis and Application 404 (2013), 537-553 4. N. Antonić, K. Burazin, M. Vrdoljak, Second-order equations as Friedrichs systems, Nonlinear Analysis: Real World Applications, 14 (2014), 290-305

137

5. Burazin Krešimir, Vrdoljak Marko, Homogenisation theory for Friedrichs systems, Communications on Pure and Applied Analysis 13 (2014), 1017-1044

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=252985 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2014. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

138

1. Ime i prezime: prof.dr.sc. Antoaneta Klobučar 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://oliver.efos.hr/~aneta/indexhrv.html 5. Životopis:

- Antoaneta Klobučar, redovni profesor na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku rođena je 17. IX. 1963. u Vinkovcima. Od 1967. živi u Osijeku gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 1986. na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, smjer matematika-fizika. Magistrirala je 1990., a doktorirala 1997. na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja kombinatorike i teorije grafova. Od 1986. zaposlena je kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Od 1999. je docent na Ekonomskom fakultetu , a od 2001 radi i na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku. Od 2014. je redovni profesor. U više navrata je boravila na Montanuniversitat, Leoben, Austrija, kod prof. dr. Norberta Seiftera koji joj je bio mentor doktorske disertacije.

- Osnovno područje zanimanja je kombinatorika i teorija grafova. Objavila je 17 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom, 2 rada u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova te 3 stručna rada u domaćim časopisima.

- Član je Hrvatskog matematičkog društva (HMD). Bila je uključena na više znanstvenih projekata.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): [1] S. Majstorović, I. Gutman, A. Klobučar, Tricyclic Biregular Graphs Whose Energy Exceeds the Number of Vertices, Mathematical Communication, Vol. 15, Number 1 (2010), 213-222. [2] I. Gutman, A. Klobučar, S. Majstorović, C. Adiga, Biregular Graphs Whose Energy Exceeds the Number of Vertices, MATCH, Vol. 62, Number 3 (2009), 499-508. [3] S. Majstorović, A. Klobučar, I. Gutman, Triregular Graphs Whose Energy Exceeds the Number of Vertices, MATCH, Vol. 62, Number 3 (2009), 509-524. [4] M. El-Zahar, S. Gravier, A. Klobučar, Total Domination Number of Cross Products of Graphs, Discrete Mathematics, 308 (2008), 2025-2029. [5] A. Klobučar, K-dominating Sets on the Associative and Commutative Products of Two Paths, Croatica Chemica Acta, Vol. 80, Number 2 (2008), 181-185.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/listtia-radova?autor=145815 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2014. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redovni profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

139

1. Ime i prezime: prof.dr.sc. Ninoslav Truhar 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice:

http://www.mathos.unios.hr/index.php/kadrovi/nastavnici-i-suradnici/120 5. Životopis:

Dr. sc. Ninoslav Truhar rođen je 04.05.1963. godine u Osijeku. Do 1991. godine je živio u Dardi, gdje je završio osnovnu školu. U Osijeku je 1981. godine završio srednju školu u tadašnjem CUO " Braća Ribar " na smjeru matematike i informatike, a nakon odsluženja vojnog roka 1982. nastavio studij u Osijeku na Pedagoškom Fakultetu.

Diplomirao je 1987. godine i time stekao zvanje profesora matematike i fizike. Od 1989-1991. studirao je na poslijediplomskom studiju u Novom Sadu na smjeru Numerička matematika. Svršetkom godine 1992., upisuje se na drugu godinu poslijediplomskog studija u Zagrebu na smjer Numerička matematika i matematička informatika. Godine 1995. obranio je magistarski rad pod naslovom "Perturbacije invarijantnih potprostora" na PMF-u u Zagrebu, a 2000. godine je doktorirao na PMF-u u Zagrebu s temom "Relativna perturbacijska teorija za spektralne matrične rastave" iz područja primjenjene i numeričke matematike.

Godine 1997, 10.-12. mjesec, boravi kao gostujući istraživač na The Pennsylvania State University, State College, PA, SAD, a 1999.-2001. godine, je boravio na post-doktorskom usavršavanju a Lehrgebiet Mathematische Physik, Hagen, Njemačka. Godine 2006 boravio je kao istraživač na Department of Mathematics, University of Kentucky, Lexington, Kentucky, USA a 2007 i 2013 radio je kao gostujući profesor na Department of Mathematics na University of Texas at Arlington, Arlington, USA.

Od 1989 zaposlen je kao asistent na Građevinskom fakultetu u Osijeku, gdje od 2001 radi kao docent. Od 2005. radi kao izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Osijeku i na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku (kumulativno 50% + 50%). Od 01.10.2005 radi s punim radnim vremenom na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku, a od 14.12.2009 kao redoviti profesor Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku. Trenutno obnaša dužnost yamjenika pročelnika za znanost na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku.

Osnovna područja znanstvenog zanimanja su primijenjena i numerička matematika te matematička fizika. Ima objavljenih 30 znanstvenih radova i 2 znanstvena rada prihvaćena za objavljivanje u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index, nadalje ima 7 znanstvenih radova objavljenih u raznim časopisima. Objavio je 3 svečilišna udžbenika te 6 radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova i 3 stručna rada objavljena u domaćim časopisima.

Član je Management Committee-ja projekta European Model Reduction Network (EU-MORNET) financiranog u okviru COST Action TD1307. Bio je voditelj znanstvenog projekta: “ Pasivna kontrola mehaničkih modela”, te je bio istraživač u sljedećim projektima: “ Procjena parametara u matematičkim modelima”, Točni i brzi matrični algoritmi i primjene”, “Numerička linearna algebra ” svi financirani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Član je Hrvatskog matematičkog društva, a trenutno obnaša dužnost predsjednika osječke podružnice udruge matematičara, takodjer je član the American Mathematical Society, the GAMM Activity Group on Applied and Numerical Linear Algebra, the British Computer Society i the Canadian Mathematical Society.


1. Mengi Emre, Kressner Daniel , Nakić Ivica, Truhar Ninoslav, eneralized Eigenvalue Problems with Specified Eigenvalues, The IMA Journal of Numerical Analysis 34 (2014), 480-501

2. Benner, Peter; Tomljanović, Zoran; Truhar, Ninoslav.; Optimal Damping of Selected Eigenfrequencies Using Dimension Reduction, Numerical Linear Algebra with Applications 20 (2013), 1-17

140

3. Benner, Peter; Truhar, Ninoslav; Li, Ren-Cang.; On ADI Method for Sylvester Equations. Journal of computational and applied mathematics. 233 (2009) , 4; 1035-1045

4. Truhar, Ninoslav; Veselić, Krešimir.; Bounds on the trace of a solution to the Lyapunov equation with a general stable matrix. Systems and Control Letters. 56 (2007) , 7-8; 493-503.

5. Truhar, Ninoslav. An efficient algorithm for damper optimization for linear vibrating systems using Lyapunov equation. Journal of Computational and Applied Mathematics, 172 (2004), 169--182.

7. Popis ostalih radova: http://www.mathos.unios.hr/index.php/kadrovi/nastavnici-i-suradnici/120

8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redoviti profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

141

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Darija Marković 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: http://www.mathos.hr/~darija/ 5. Životopis: Darija Marković, docent Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku rođena je 7. VII. 1976. u Osijeku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 2000. na Odjelu za matematiku, Sveučilišta u Osijeku, magistrirala 2005. na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu, a doktorirala 2009. na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja primijenjene i numeričke matematike. U više navrata boravila je u cilju usavršavanja u struci na Max-Planck-Institut für Informatik Saarbrücken (2005), Technische Universität Berlin (2007), Eidgenössische Technische Hochschule Zürich (2008.). Od 2000. zaposlena je kao asistent na Odjelu za matematiku u Osijeku. Od 2008. je predavač. Od 2010. je docent na Odjelu za matematiku. Područje znanstvenog interesa: numerička i primijenjena matematika - specijalno problemi najmanjih kvadrata, matematičko modeliranje i problemi procjene parametara. Aspekti: egzistencija rješenja, numeričke metode za rješavanje. Primjene: kod rješavanja problema identifikacije parametara matematičkih modela (poljoprivreda, ekonomija, marketing, elektrotehnika, medicina, prehrambena industrija). Objavila je 6 znanstvenih radova u znanstvenim časopisima, od kojih je 3 citirano u Current Contents, a 6 u Science Citation Index Expanded (J. Comput. Appl. Math., Appl.Math.Model, Appl. Math. Comput., Math. Commun., Int. J. Appl. Math. Comput. Sci,). Objavila je 4 stručna rada koja su prezentirana na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Član je Hrvatskog matematičkog društva (HMD) i Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI).


1. Marković, Darija; Jukić, Dragan. On parameter estimation in the Bass model by nonlinear least squares fitting the adoption curve. // Int. J. Appl. Math. Comput. Sci. 23 (2013); 145-155. 2. Jukić, Dragan; Marković, Darija. On nonlinear weighted errors-in-variables parameter estimation problem in the three-parameter Weibull model. // Appl. Math. Comput. 215 (2010); 3599-3609. 3. Jukić, Dragan; Marković, Darija. Least squares fitting inverse Weibull distribution. // Mathematical Communications 15 (2010); 13-24. 4. Jukić, Dragan; Marković, Darija. On nonlinear weighted total least squares parameter estimation problem for the three-parameter Weibull density. // Applied Mathematical Modelling 34 (2010); 1838-1848. 5. Marković, Darija; Jukić, Dragan; Benšić, Mirta. Nonlinear weighted least squares estimation of a three-parameter Weibull density with a nonparametric start. // J. Comput. Appl. Math. 228 (2009); 304-312.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=246382 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

142

1. Ime i prezime: prof. dr. sc. Branimir Dukić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Ekonomski fakultet u Osijeku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: Nije evidentirana 5. Životopis: Branimir Dukić rođen je 15. rujna 1965. godine u Osijeku. Državljanin je Republike Hrvatske, Hrvat. Oženjen je i otac je dvoje djece. Završio je osnovnu i srednju školu u Osijeku. Maturirao je na smjeru matematičar-informatičar u tadašnjem Srednjoškolskom centru Braća Ribar Osijek. Ekonomski fakultet na smjeru "Ekonomska kibernetika" završio je 1989. godine i potom se zaposlio na Ekonomskom fakultetu Osijek kao istraživač pripravnik. Godine 1993. završio je poslijediplomski studij "Poslovna politika" na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranom magistarske radnje pod naslovom "Koncepcija praćenja profitabilnosti poduzeća pomoću računala". Po isteku pripravničkog statusa zaposlio se u poduzeću OBM d.o.o. Velika Gorica na mjestu voditelja poslovnice u Osijeku. Kao voditelj poslovne jedinice organizirao je veleprodaju, te sudjelovao u izradi računalnih programa, te davanju usluga vođenja računovodstva, kako za poslovnu jedinicu, tako i za vanjske partnere. Od 1995. godine bio je zaposlen u privatnom poduzeću dux Mission d.o.o. Osijek na mjestu direktora. U poduzeću je također obavljao poslove programiranja, poslovnog savjetovanja, bavi se izradom investicijskih programa, računovodstvenim, te poslovima analize poslovanja i revizije. Godine 1997. godine imenovan je stalnim sudskim vještakom za područje ekonomsko-financijskih, aktuarskih i informatičkih sporova na Trgovačkom i Općinskom sudu u Osijeku. U studenom 1998. godine ponovo se zaposlio na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u zvanju asistenta na predmetu Informatika. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 11. prosinca 2002. godine obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom: "Upravljanje bazama podataka marketing modela". U zvanje viši asistent izabran je 18. veljače 2003. godine, a 1. ožujka 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Dana 29. ožujka 2007. godine izabran je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika. Dana 3. lipnja 2008. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a 16. rujna 2008. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik, a 14.studenog 2011. godine u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Sudjelovao je na sedam znanstvenih projekta financiranih od strane Ministarstva znanosti. Autor je ili suautor na 47 znanstvenih radova, te 6 udžbenika/skripte. Također, autor je većeg broja računarskih programskih aplikacija, te stručnih radova u vidu investicijskih programa, sudskih vještačenja i raznih drugih informatičko-ekonomskih elaborata. Do sada je pod njenim mentorstvom obranjeno ukupno 41 diplomskih i završnih radova, od čega 6 završnih radova na specijalističkim poslijediplomskim studijima. Trenutno je mentor na dvije doktorske disertacije čija je izrada u tijeku. Redovito prisustvuje znanstvenim i stručnim konferencijama gdje izlaže rezultate provedenih istraživanja i dodatno se usavršava. Kao istraživač, od zadnjeg izbora aktivno sudjeluje na dva znanstvena projekta financirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Aktivno koristi Engleski jezik.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): Mesarić, J., Dovedan,,Z., Dukić, B.:Information and Communication Tehnologies in European Research Enviroment, Informatologia (1330-0067) 42 (2009), 3; pp. 209-221 (pregledni rad), Dukić, B., Mesarić, J., Katić, M.: Conceptual Model of Information System Reengineering

143

in Processing Industry of Bread Cereals as an Implication of ERP System Application, Proceedings of 4th International Congress FLOUR-BREAD '07, Osijek, 2007., pp. 118-122. (Referencirano u CABAbstracts.) Dukić, B., Mesarić, J.: Reengineering of accounting information system of companies aimed at creating new knowledge and knowledge management, in Aurer, B., Kermek, D. (Eds.): Conference Proceeding IIS 2004, 15th International Conference on Information and Intelligent Systems, FOI Varaždin, Varaždin 2004., pp. 291-298. Novak, N., Dukić, B.: A Data Model of Information Management System in Croatian Higher Education in the Function of Economic Development and Integration Processes of the Republic of Croatia under Conditions of Digital Economy, in Carrasquero, J. V., Welsch, F., Urrea, C., Tso C-D. (Eds.): Proceedings: Political and Information Systems: Technologies and Applications, PISTA '03, Orlando 2003., pp. 192-196. (Referencirano u ISI proceedings) Dukić, B.: Elimination of Information Gap in Marketing Decision-making, Conference Proceeding of 14th International Conference on Information and Intelligent Systems, IIS 2003, FOI Varaždin, Varaždin 2003., pp. 29-37.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=170723 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redovni profesor. 10. Radni status: Honorarni nastavnik (ugovor o djelu).

144

1. Ime i prezime: Izv.prof.dr.sc. Gordana Dukić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Filozofski fakultet u Osijeku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://web.ffos.hr/infoznanosti/mods/nastavnici/?id=257 5. Životopis:

Gordana Dukić je izvanredna profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rođena je 31. listopada 1970. u Đakovu, gdje je završila osnovnu školu i srednju ekonomsku školu, sve razrede s izvrsnim uspjehom. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1995. godine s prosječnom ocjenom 4.71. Magistrirala je 1995. na istom fakultetu s prosječnom ocjenom 4.77. Doktorsku disertaciju obranila je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2006. godine. Od ožujka 1995 do ožujka 1996. radila je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje - Područnom uredu Osijek na računovodstvenim i pravnim poslovima, te poslovima informatizacije sustava zdravstvenog osiguranja. Tijekom 1997. godine bila je zaposlena u Fiatslavoniji d.o.o. Osijek na mjestu pomoćnika izvršnog direktora. Od 1999. do 2002. godine bila je djelatnica firme Dux-mission d.o.o. Osijek, a od 2003. do 2008. godine je radila u Abacus Osijek obavljajući poslove iz područja organizacije i upravljanja, konzaltinga, statistike, kvantitativnih metoda odlučivanja i obrazovanja. Na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku zaposlena je 1. listopada 2008. godine na radno mjesto višeg asistenta. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2013. godine. Područja su njezinog istraživačkog interesa menadžment i organizacija, projektni menadžment, upravljanje knjižnicama, statistika, sustavi podrške odlučivanju i kvantitativne metode. Do sada je objavila više od 50 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, zbornicima i tematskim knjigama. Bila je angažirana na nekoliko znanstvenih projekata, čiji su rezultati prezentirani na domaćim i međunarodnim konferencijama. Udana je i majka dvoje djece.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Kozina, Goran; Keček, Damira; Dukić, Gordana: Knowledge management at Croatian polytechnics – Assessment of the knowledge transfer process. // Technics Technologies Education Management, 8 (2013), 158-168. 2. Dukić, Darko, Dukić, Gordana, Penny, Kay: Knowledge management and e-learning in higher education: A research study based on students’ perception. // International Journal of Knowledge and Learning, 8, (2012), 313-327. 3. Dukić, Gordana: A decision model for bakery production using a Monte Carlo approach. // Koceva Komlenić, Daliborka (ed.): Proceedings of the 6th International Congress "Flour - Bread '11" / Osijek: University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek (2012), 556-562. 4. Dukić, Darko; Dukić, Gordana; Kozina, Goran: Analysis of students’ ICT usage in the function of Croatian higher education development management. // Technical Gazette, 19 (2012), 273-280. 5. Dukić, Gordana; Turkalj, Davorin; Sesar, Mate: Sustav podrške marketing-odlučivanju baziran na teoriji igara. // Ekonomski vjesnik, 21 (2008), 75-81.


145

1. Ime i prezime: dr.sc. Ivan Soldo, viši asistent 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.mathos.hr/~isoldo 5. Životopis:

Ivan Soldo, prof., viši asistent na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku, rođen je 23. 3. 1982. u Požegi. 1992. godine završio je četverogodišnju područnu osnovnu školu Antuna Kanižlića u Vidovcima, a 1996. godine osnovnu školu Antuna Kanižlića u Požegi. 2000. godine završio je Prirodoslovno – matematičku gimnaziju, također u Požegi. Iste godine upisuje se na studij matematike i informatike na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku. U veljači 2005. godine diplomira na tom fakultetu te time stječe zvanje profesora matematike i informatike. U studenom 2005. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij matematike – doktorski studij na Matematičkom odsjeku PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu. Od ožujka 2005. godine zaposlen je kao asistent na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku. Također je predavao i na Veleučilištu u Vukovaru, Ekonomskom fakultetu, Elektrotehničkom fakultetu i Odjelu za fiziku Sveušilišta u Osijeku. Glavno područje znanstvenog interesa Ivana Solde je teorija brojeva, posebno diofantske jednadžbe i diofantove m-torke nad imaginarnim kvadratnim poljima. Član je Seminara za teoriju brojeva i algebru, voditelja profesora Andreja Dujelle i profesora Ivice Gusića, u sklopu kojega redovito održava predavanja. Sudjelovao je na nekoliko konferencija održanih u Zagrebu (Hrvatska), Grazu (Austria), Debrecenu i Budimpešti (Mađarska). Od 2009. obavlja dužnost tehničkog urednika međunarodnog znanstvenog časopisa Mathematical Communications, te recenzentski postupak za stručni časopis Osječki matematički list. Od 2012. tajnik je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Neki diofantski problemi nad imaginarnim kvadratnim poljima” izradio je pod mentorstvom prof. dr. A. Dujelle, a uspješno ju je obranio 2. srpnja 2012. godine.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Dujella, Andrej; Soldo, Ivan. Diophantine quadruples in Z[√ -2]. // Analele Stiintifice ale Universitatii "Ovidius" Constanta Seria Matematica. 18 (2010), 1; 81-98. 2. Soldo, Ivan. On the extensibility of D(-1)-triples {1, b, c} in the ring Z[√ -t], t > 0. // Studia scientiarum mathematicarum Hungarica. 50 (2013) , 3; 296-330. 3. Soldo, Ivan. On the existence of Diophantine quadruples in Z[√ -2]. // Miskolc Mathematical Notes. 14 (2013), 1; 265-277. 4. Soldo, Ivan. D(-1)-triples of the form {1, b, c} in the ring Z[√ -t], t>0. // Bulletin of the Malaysian Mathematical Sciences Society. (2014). 5. Franušić, Zrinka; Soldo, Ivan. The problem of Diophantus for integers of Q[√-3]. // Rad HAZU, Matematičke znanosti. (2014).

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=280141 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: viši asistent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

146

1. Ime i prezime: Josip Cvenić, prof., viši predavač 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.mathos.hr/~jcvenic 5. Životopis:

Josip Cvenić, viši predavač Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku rođen je 10. II. 1978. u Osijeku. Osnovnu školu i opću gimnaziju završio je u Valpovu. Diplomirao je 2002., trenutno pohađa poslijediplomski znanstveni doktorski studij na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, smjer kineziološka edukacija. Od 2001. zaposlen je kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture u Srednjoj školi Valpovo. Od 2007. je izabran u nastavno zvanje predavača te je zaposlen na Odjelu za matematiku Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Od 2010. je izabran u zvanje višeg predavača. Područje znanstvenog interesa: metodika tjelesne i zdravstvene kulture – odgojni zadaci, kondicijska priprema sportaša, planiranje i programiranje nastave tjelesne i zdravstvene kulture na visokim učilištima. Objavio je 11 radova u zbornicima radova znanstvenih i stručnih skupova, od kojih su 3 s međunarodna znanstvena skupa. Predsjednik je Teniskog kluba Valpovo i Društva za sport i rekreaciju Lifestyle Valpovo, tajnik Teniskog saveza Osječko-baranjske županije, nacionalni vrhovni i glavni sudac u tenisu i član ZTSH-a, izbornik rukometne studentske sveučilišne ekipe, voditelj sportske radionice Sport Billy u ustanovama predškolskog odgoja, voditelj Teniskog centra Valpovo, licenca voditelja skijanja i član HZUTS-a.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. Cvenić, J. (2004.). Utjecaj pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture na zaključnu ocjenu na polugodištu. U V. Findak (urednik), Zbornik radova 13. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 2004., „Vrednovanje u području edukacije, sporta i sportske rekreacije“,(str. 226-229). Hrvatski kineziološki savez. (prethodno znanstveno priopćenje) 2. Cvenić, J. (2005.). Sports-recreational potential in croatian five-star hotels according to Internet. In D. Milanović i F. Prot (Eds.), Proceedings book of 4th International scientific conference on kinesiology, Opatija, 2005., „Science and profession – challenge for the future“, (pp. 289-292). Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia. 3. Cvenić, J. (2007.). Neke metrijske karakteristike testa za procjenu koordinacije. U V. Findak (urednik), Zbornik radova 16. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 2007., „Antropološke, metodičke, metodološke i stručne pretpostavke rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“,(str. 415-419). Hrvatski kineziološki savez. (stručni rad) 4. Cvenić, J. (2008.). The proposal of new grading system of goalkeeper's efficiency in handball. In D. Milanović i F. Prot (Eds.), Proceedings book of 5th International scientific conference on kinesiology, Zagreb, 2008., „Kinesiology research trends and applications“, (pp. 683-687). Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia. 5. Cvenić, J. (2009.). Educational tasks in kinesiological culture. In I. Prskalo, V. Findak, J. Strel (Eds.), Pre-conference proceedings of 3rd Special Focus Symposium, Zadar, 2009., „Kinesiological Education - Heading Towards The Future“,(pp.171-179). Faculty of teacher education, University of Zagreb, Croatia. (Professional paper)

7. Popis ostalih radova: http://www.mathos.hr/~jcvenic/publications.html 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: viši predavač

10.Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

147

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Goran Šmit 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za kemiju 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: nije evidentirano 5. Životopis: Goran Šmit, docent Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, rođen je 5. kolovoza 1965. godine u Osijeku. Osnovnu i srednju školu je pohađao u Osijeku. Diplomirao je 1990. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (profesor biologije i kemije). Magistrirao je 1997. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 2004. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. U rujnu 1990. godine počeo je raditi u Osnovnoj školi „Vinica“ kraj Varaždina kao profesor biologije i kemije gdje je ostao do kolovoza 1992. godine. U listopadu 1992. godine prelazi na Pedagoški fakultet u Osijeku na mjesto asistenta-poslijediplomanta. Za docenta je izabran 2007. godine. Danas radi na Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnovna područja njegovog znanstvenog zanimanja su heterogena kataliza i nisko energijska nuklearna fizika. Objavio je 10 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents. Član je Hrvatskog kemijskog društva (HKD), Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) i Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ).

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. G. Šmit, K. Lázár & M.W.J. Crajé,

Influence of Water Vapour on Low-Temperature CO Oxidation over Au/Fe2O3 Catalyst, Croatica Chemica Acta, 80 (2007) 141-145.

2. G. Šmit, N. Strukan, M.W.J. Crajé & K. Lázár,

A Comparative Study of CO Adsorption and Oxidation on Au/Fe2O3 Catalysts by FT-IR and DRIFTS Spectroscopies, Journal of Molecular Catalysis A: Chemical 252 (2006) 163-170.

3. G. Šmit, S. Zrnčević & K. Lázár,

Adsorption and Low-Temperature Oxidation of CO over Iron Oxides, Journal of Molecular Catalysis A: Chemical 252 (2006) 103-106.

4. V. Radolić, B. Vuković, G. Šmit, D. Stanić & J. Planinić,

Radon in the Spas of Croatia, Journal of Environmental Radioactivity 83 (2005) 191-198.

5. G. Šmit,

Magnetite and Maghemite as Gold-Supports for Catalyzed CO Oxidation at Low Temperature, Croatica Chemica Acta 76 (2003) 269-271.


148

1. Ime i prezime: prof. dr. sc. Tomislav Mrčela 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Elektrotehnički fakultet 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: Nije evidentirana 5. Životopis: Rođen: Osijek, 13.10.1956.Diplomirao: Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, 03.07.1980.,"Unapređenje proizvodnje poljoprivrednih strojeva s aspekta izbora materijala". Magistrirao: Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, 1987, "Razvoj konstrukcije žitnih sijačica primjenom kompjutorske simulacije sjetve". Doktorirao: Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, 1998, "Prilog istraživanju gubitaka snage kod pužnih prijenosnika". Zaposlenje i dužnosti: 1980., Elektrotehnički fakultet Osijek, Prodekan za stručne studije, Predstojnik zavoda. Nastavna djelatnost: Osnove konstruiranja, Inženjerska grafika, Mehaničke konstrukcije, Uvod u AutoCAD. Stručna djelatnost: Vještak županijskog suda u Osijeku, član društva HDMT. Znanstvena djelatnost: Razvoj metalnih materijala, FSB, Zagreb. Materijali podsustav poljoprivrednih strojeva, ETF, Osijek. Biomehanika potpornog sustava čovjeka u različitim uvjetima, MF, Osijek

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): Đ. Vranković; T. Mrčela; B. Mursic; B. Splavski; G. Blagus: “Physical and Histologic Properties of Substitutes Used for the Anterior Fossa Region Dural Repair”, Skull Base Surgery (ISSN 1052 – 1453), Thieme – Medical publ. inc. Vol. 9 No. 1 1999; New York 1999. p. 9 – 13. Selthofer, Robert; Nikolić, Vasilije; Mrčela, Tomislav; Radić, Radivoje; Lekšan, Igor; Rudež, Igor; Selthofer,Kristina: „Morphometric Analysis of the Sternum“, Collegium Antropologicum, (UDC 572, ISSN 0350-6134). Vol. 30 No. 1 (2006) ; p. 43-47 (članak, znanstveni). Lekšan, Igor; Nikolić, Vasilije; Mrčela, Tomislav; Lovrić, Ivan.; Kristek, Jozo; Selthofer, Robert. „Supracondylar fractures of the humerus in children caused by traffic“, Collegium Antropologicum. (UDC 572, ISSN 0350-6134) Vol. 31 (2007) , No. 4; p. 1009-1013 (članak, znanstveni). Baličević, Pavo; Kozak, Dražan; Mrčela, Tomislav: „Strength of Pressure Vessels with Ellipsoidal Heads“ , Strojniški vestnik (ISSN 0039 – 2480) - Journal of Mechanical Engineering,Vol. 54 (2008) , No. 10; p. 685-692 (članak, znanstveni). Mrčela, Tomislav; Žeželj, Dragan; Panić, Nenad: „Linear Loading Measurement Line for Static torque and its Performance“, Tehnički vjesnik (ISSN 1330 – 3651), Vol. 16 (2009) , No. 2; p. 37-42 (prethodno priopćenje, znanstveni). Mrčela, Tomislav; Opalić, Milan; Kljajin, Milan: „Influence of Low Temperatures on No-Load Power Losses in Worm Gears“, Strojarstvo (ISSN 0562 – 1887), Vol. 51 (2009) ,No 2; 139-142 (prethodno priopćenje, znanstveni). Vladimir, Šišljagić; Savo, Jovanović; Tomislav, Mrčela; Radivoje, Radić; Tatjana, Belovari: “Advantages of Modified Osteosynthesis in Treatment of Osteoporotic Long Bones Fractures – Experimental Model”, Collegium Antropologicum (UDC 572, ISSN 0350-6134) Vol. 34 (2009) No. 4; p. 1125-1132 (članak, znanstveni).

149

Vladimir, Šisljagić; Savo, Jovanovic; Tomislav, Mrčela; Radivoje, Radić; Robert, Selthofer; Milanka Mrčela: “Numerical analysis of standard and modified osteosynthesis in long bone fractures treatment” Collegium Antropologicum. (UDC 572, ISSN 0350-6134) Vol 34 (2010) ; 83-87 (članak, znanstveni). Šišljagić, Vladimir; Jovanović, Savo; Mrčela, Tomislav; Nikolić, Vasilije; Radić, Radivoje; Wertheimer, Vjekoslav; Kovač, Tanja; Mrčela, Milanka. Applicability of bovine tibia as a model in research on various osteosynthesis techniques. Periodicum biologorum. 112 (2010) ; , (članak, znanstveni).

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=129742 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redoviti profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

150

1. Ime i prezime: doc. dr. sc. Tomislav Marošević 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.mathos.unios.hr/~tmarosev/ 5. Životopis: Tomislav Marošević rođen je 15. siječnja 1962. godine u Osijeku. Nakon završene osnovne i srednje škole u Osijeku upisuje ak.g. 1981./1982. studij matematike-fizike na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (s jednom godinom odgode radi služenja vojnog roka). Diplomirao je 1987., a voditelj diplomskog rada bio je prof. dr. sc. Boris Guljaš. Od 1987. do 1999. radio je kao istraživač pripravnik i zatim kao asistent za područje matematika na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Postdiplomski studij iz matematike pohađao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao 1994. godine (mentori prof. dr. sc. Boris Guljaš i prof.dr.sc. Rudolf Scitovski), a doktorsku disertaciju "Problem diskretne Lp aproksimacije u nekim specijalnim matematičkim modelima" (mentor prof.dr.sc. R. Scitovski) obranio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1999. godine. Od godine 2000. uposlen je u kumulativnom radnom odnosu (50%) i na Odjelu za matematiku Sveučilišta J.J. Strosmayera u Osijeku, a od 2005. zaposlio se s punim radnim vremenom na Odjelu za matematiku Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Osnovno područje njegovog znanstvenog zanimanja je primijenjena i numerička matematika. Objavio je kao autor ili koautor 22 znanstvena i stručna rada u časopisima i zbornicima radova s međunarodnih konferencija. Sudjelovao je kao suradnik na četiri znanstveno-istraživačka projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. Član je Hrvatskog matematičkog društva, Hrvatskog društva za operacijska istraživanja i SIAM (Society for Industrial and Applied Mathematics).

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. R. Scitovski, T. Marošević, Multiple circle detection based on center-based clustering, Pattern Recognition Letters (2014), to apear 2. T. Marošević, Data clustering for circle detection, Croat. Oper. Res. Rev. 5(2014), 15-24. (http://hrcak.srce.hr/crorr) 3. T. Marošević, K. Sabo and P. Taler, A mathematical model for uniform distribution of voters per constituencies, Croatian Operational Research Review 4(2013), 53-64. (http://hrcak.srce.hr/crorr) 4. T. Marošević and R. Scitovski, An application of a few inequalities among sequences in electoral systems, Applied Mathematics and Computation 194 (2007) 480-485. (http://dx.doi.org/10.1016/j.amc.2007.04.050) 5. D. Jukić, T. Marošević, R. Scitovski, Discrete total L_p-norm approximation problem for the exponential function, Applied Mathematics and Computation 94(1998), 137-143.

7.Popis ostalih radova: http://www.mathos.unios.hr/~tmarosev . 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2014. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10.Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

151

1. Ime i prezime: doc. dr. sc. Alfonso Baumgartner 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Elektrotehnički fakultet 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: 5. Životopis: Alfonzo Baumgartner je rođen 3. svibnja 1975. u Doboju, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je 1999., stupanj magistra znanosti dobiva 2003., a uspješno brani doktorat 2010. na Elektrotehničkom fakultetu Osijek iz područja teorijskog računarstva. Boravio je na univerzitetu u Saarlandu (Saarbrücken, 2001. do 2002.). Od 1999. zaposlen je kao asistent na Elektrotehničkom fakultetu Osijek. Od 2010. radi kao docent. Sudjelovao je na dva istraživačka projekta MZOŠ-a.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova): 1. A. Baumgartner, T. Rudec, R. Manger, „The design and analysis of a modified work function algorithm for solving the on-line k-server problem“, Computing and Informatics 29 (2010) , 4; 681-700. 2. G. Martinović, I. Aleksi, A. Baumgartner, “Single-Commodity Vehicle Routing Problem with Pick-up and Delivery Service“, Mathematical Problems in Engineering. 2008 (2008) ; 697981-1-697981-17. 3. T. Rudec, A. Baumgartner, R. Manger, „A fast implementation of the optimal off-line algorithm for solving the k-server problem“, Mathematical communications 14 (2009) , 1; 123-138. 4. A. Baumgartner, R. Manger, Ž. Hocenski, „Work Function Algorithm with a Moving Window for Solving the On-line k-server Problem“, Journal of Computing and Information Technology - CIT. 15 (2007) , 4; 325-330. 5. K. Sabo, A. Baumgartner, „One method for searching the best discrete TL_p approximation“, Mathematical Communications - Supplement. 1 (2001) , 1; 63-68.

7.Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=231574 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

152

1. Ime i prezime: I. Kuzmanović, prof.

2.Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za matematiku 3.E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.mathos.unios.hr/~ikuzmano 5. Životopis:

Ivana Kuzmanović, viši asistent Odjela za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, rođena je 20. siječnja 1982. u Osijeku. Osnovnu škulu pohađala je u Petrijevcima, a srednju u Osijeku (Prirodoslovno – matematička gimnazija). Diplomirala je 2005. na Odjelu za matematiku, Sveučilište u Osijeku (smjer – matematika i informatika). Doktorirala je 2012. na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja numeričke matematike ( pod mentorstvom N.Truhara).

2005. godine počela je raditi kao asistent, a od 2012. kao viši asistent na Odjelu za matematiku, Sveučilište u Osijeku, gdje i danas radi.

Osnovno područje znanstvenog zanimanja dr. I. Kuzmanović je numerička linearna algebra. Objavila je 3 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom, 3 znanstvena radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova te 4 stručna rada.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih

radova):

1. Kuzmanović, Ivana; Tomljanović, Zoran; Truhar, Ninoslav. Optimization of material with modal damping. // Applied mathematics and computation.

218 (2012) ; pp 7326-7338 2. Kuzmanović, Ivana; Truhar, Ninoslav. Sherman-Morrison-Woodbury formula for Sylvester and $T$-Sylvester equation with

applications. // International Journal of Computer Mathematics. 90(2013), 2; pp. 306-324 3. Kuzmanović, Ivana; Truhar, Ninoslav. Optimization of the solution of the parameter-dependent Sylvester equation and

applications. // Journal of computational and applied mathematics. 237 (2013) , 1; pp. 136-144

4. I.Kuzmanović, K.Sabo, R. Scitovski, I.Vazler, The least absolute deviation linear regression: properties and two efficient methods, Aplimat-Journal of Applied Mathematics, Bratislava, 2009, 227-240

7.Popis ostalih radova: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=278661 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko

zvanje: 2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

153

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) --

4.6. Optimalan broj studenata Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj

nastavnika: 60

4.7. Procjena troškova studija po studentu Procjena prosječnih troškova studija po studentu za jednu akademsku godinu: 28.000 kn

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Kvaliteta i uspješnost izvedbe studijskog programa kontinuirano se prati provedbom

jedinstvene sveučilišne studentske ankete na razini Sveučilišta, studentske evaluacije,

evaluacije od strane nastavnika i eksperata područja, analizom uspješnosti na ispitima, ...

sveučilišni preddiplomski studij fizike

Documents