sutra p0sa0 bez odlaganja

BANJALUKA, ponedjeljak, 29. aprila 1985. Broj 4389 Godina XLII Cijena 30 dinara

L IS T S O C ’ I J A L I S T I Č K O G S A V F .Z A R A D N O G N A R O D A

IZLAZI SVA KO G DANA OSIM \ L I ) |L L J L

OBILJE2EN JUBILEJ PRVE NARODNE VLADE BiH

Krupan istorijski događaj

SARAJEVO, 28. aprila (Tanjug) Svećanom sjednicom Izvršnog vijeća Skupštine SR Bosne i Hercegovine juče je u Sarajevu obilježen jubilej 40 godina osnivanja prve narodne vlade Bosne i Hercegovine. Na svećanosti u Skupštini SR BiH okupili su se, uz brojne goste i zvanice, i ministri prve vlade, te dosada- Snji predsjednici Izvršnog vijeća BiH — Osman Karabegović, Rudl Kolak, Branko Mlkullć, Dragutln Kosovac, Mi- lanko Renovlca, Seid Maglajlija I Gojko Ubiparlp. U okviru obilježavanja ovog značajnog jubileja delegacije IzvrSnog vijeća položile su vijence na Spomen- park „Vraca", te na grobdve Rodoljuba

Colakovića, Đure Pucara Starog, Avde Hume i Hasana Brkića.

Na svečanoj sjednici govorio je predsjednik IzvrSnog vijeća Skupštine SR BiH Gojko Ubiparlp. On je, između ostalog, naglasio da obrazovanje narodne vlade predstavlja izuzetno krupan događaj u istoriji Bosne i Hercegovine. To je bio akt kojim je definitivno dog- raden sistem organizacije narodne vlasti u Bosni i Hercegovini, ravnopravnoj federalnoj jedinici u Demokratskoj Federalnoj Jugoslaviji, bratskoj zajedni- ci ravnopravnih i slobodnih naroda i narodnosti.

S T A V O V I C K S KJ O O S T V A R IV A N JU A N T I IN F L A C IO N O G PR O G R A M A I S TR A T E Š K IM P R A V C IM A I N E P O S R E D N IM A K C IJA M A ZA S M A N J IVA N JE IN F LA C IJE

P0SA0 BEZ ODLAGANJABEOGRAD, 28. aprila — Centralni komitet

SKJ, na sjednici od26 aprila 1985. godine. raz- matrao je idejno-politićka pitanja ostvarivanja antiinflacionog programa. Na osnovu materijala, referata i diskusije Centralni komitet SKJ us- vojio je dokumenat „Stavovi CK SKJ o ostvarivanju antiinflacionog programa i strateškim

O TEZAN SAO BR AĆ AJ U SLO VEN IJI

pravcima i neposrednim akcijama za smanjivanje inflacije", kao osnovu za jedinstvenu idejno-političku aktivnost Saveza komunista i svih drugih socijalistićkih samoupravnih snaga u borbi za obuzdavanje stabilizacionog i antiinflacionog programa i idejno-politićkih opredjeljenja Saveza komunista.

U ovom dokumentu polaziseod Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, ocjena i stavova 14. sjednice i zaključaka 16. sjednice CKSKJ.

Strana6.

SJETVA I (N E )V R IJE M E

SnijegzatvorioLjubelj

LJUBLJANA. 28. aprila (Tanjuy) — Snijeg i susnj- ežica, koji su poslije podne počeli da padaju u Sloveniji. otežavaju saobracaj na pod- ručju Ljubljane, Novog Mesta. Slovenj Gradeca i u Gorenjskoj. Na putevima prema graničnim prelazima sa Austrijom obavezna je upotreba zimske opreme. Granićni prelaz Ljubelj zatvoren je sa austrijske strane za sva vozila.

T r a k t o r i s t a l l9 Naglo zahlađenj e obustavilo je sje-

tvu kukuruza, pa je veliko pitanje da Ii će se željene površine ovom kulturom zasi- jat i u agro-rokovima 9 Primjenom na-

uke u poljoprivredi može se postići da žetva i berba budu. ipak, bericetni

Strana 4.

POVODOM 40-GODISNJICE OSLOBOĐENJA LOGORASA

KOMEMORACIJA U DAHAUUM INHEN , 28. aprila (Tanjug)

— U okviru dirljive medu- narodne komemorac ije, na kojojsu bilemnogežrtvenaciz- m aili njihovi potomc i.danassu u Dahauu položeni i vijenci u ime Jugoslavije. Vijence su pol- ožili: delegacija SUBNOR-a sa

Ivicom Gretićem na čelu i jugoslovenski ambasador u Bonu Dragutin Rožman.

Vijenci su takođe položeni u ime bivših interniraca i deporti- raca iz Ljubljane i Novog Sada koji su. bili zatvorenici u Da- hauu i prošli kroz njegove st-

rahote. V ijenacjepo ložioi KUD „Svetozar Marković Toza“ iz Novog Sada, koje je učestvo- valo na medunarodnoj kome- moraciji povodom 40-godišnji- ce oslobodenja zloglasnog koncentracionog logora.

SPORTSKI PRILOG

-zm

L E G E N D A : Zlatan Arnautovlć Јв sjajno čuvao m retu u Bit- olju I najzasluinljl je za rezultat 25:25

Snlm lo: M . JO K S IM O V IĆ

Prva savezna rukometna llgaPelister— Borac 25:25.Druga savezna fudbalska llgaREZULTATI 25. KOLA: Šibenik — Borac 1:1, Olimpija — Radnik

2:0, Jedinstvo (BČ) — Leotar 2:1. Split — OFK K ikinda 2:0, Novi Sad — Maribor 2:1, Jedinstvo (Bi) — Proleter3:0,Celik— Rudar3:1, Spartak— Crvenka 2:1, Gošk Jug — Vrbas 1:1.

Reglonalna fudbalska llga ,^apad“REZULTAT119. KOLA: Laktaši — Borac (TD) 2:1; Mladost — 2elj-

ezničar 2:1, Podgrmeč — V rbas 1:1, Sator — Borac (BD) 5:1; Berek— Priiedor2:2, Ljubić — BSK2:1, Elektro-bosna — Bratstvo 1:0.

9 DOBITNIC I PLAKETE SIZ-a KULTURE BANJALU- * m KA: DUŠKO KRIŽANEC, POZORIŠNI GLUMAC *

9 9 9 9

0 repertoaru kritičnije

0 Mislio sam da ću mnogo više uraditi u pozorištu, ali dabro je: kad se osvmem. shvatim da je i to dosta — odigrao sam 250 uloga. režirao stotinjak predstava. Smatram da sa većom odgovornošću treba pristupiti izradi repertoara, da treba stimulisati mlade kadrove, ne gušiti fizionomiju dobrih pozorišnih festivala

Strana 8.

LJUDSKE SUDBINE: KAKO JE MLAĐEN SPASIO MLADENA

S ra fc ig e -rom do života

Ф Mladen Petrović, radn ik zeničke željezare je ušao u ćellju u kojoj nije bila isklju čena struja i kada je dotakao napon od Sest hiljada volti, pao je kao pokoSen

9 Tek uz pomoć šrafcige- ra njegovi drugov i su mu otvorili usta i ukazali prvu pomoć

Strana 5.

RIJEKE: JUĆ E, DAN AS I SUTRA

Vodoto-koviotpadaka

Strana 4.

S U TR AU SVE č a n o m

r O J u

,,GLASOV“ INTERVJU: HA- -MDIJA POZDERAC, CLAN PREDSJEDNlSTVA CK SKJ

A K T U E L N I D R U Š T V E N O -

-P O L IT IC K I T R E N U T A K U S V I J E T L U

16. S J E D N I C E C K S K J

999

VESELIN ĐURANOVIĆ, PRE- DSJEDNIK PREDSJEDNlS-

TVA SFRJ

J E D I N S T V E N A S T R A T E G I J A

R A Z V O J A

999

DUŠAN BOGDANOV SENKO, PREDSJEDNIK VIJEĆA SSJ

RAD G A R A N C I J A S IG U R N O S T I

999

OD DREVNE KINE DO TEHNOLOGIJE BUDUĆNOS-

Tl: „RUDI CAJAVEC”

P O C A S N O M J E S T O U

S V J E T S K O M K L U B U

999

u KAMIĆANIMA s p o v o d o m

P R I Z N A N J E U P R A V E R U K E

999

PREDSTAVLJAMO 30 DOBI- TNIKA PRVOMAJSKIH NA-

GRADA RADA

B IS Č A N IN M E O ll N A J B O L J I M

H D a k tu e ln o s tiJED INSTVENO DO NOVOG DEVIZNOG ZAKO NA

Brana regionalnom zatvaranjuj:< Privreda i Savezno izvršno vijeće saglasni X su da izmjene u devlznom zakonu i drugim

dijelovima slstema ekonomskih odnosa sa v inostranstvom treba da budu prihvaćene naj-

kasnije na jesen kako bi u 1986. radne orga- X nizacije, komore I banke ušle blagovremeno ::: priprem ljene i sa poznavanjem uslova X privredivanja.

To je pokazao prvl razgovor o novom de- viznom zakonu, kojl su sredinom prošle sed-

$ mice uPrlvrednoj komori Jugoslavije vodiliis- v taknutl poslovnl Ijudl Iz cijele zem lje i preds- v tavnici SIV-a sa predsjednicom Milkom Pla- |:j nine na čelu. U iestočasovnoj, sasvim X otvorenoj raspravl nl|e bilo razmimoilaženja X oko t rajnlh rjeSenja, kao i to je buduća konve- X ribilnost dinars, a lisuo pre laznimodredbama

d o ile do Izra2a|a znatne razlike.X Pronalaženjezajedničkih opredjeljenja, bar

izmedu privrednika Ivlade, bićemeđut im ,o la- -X k iano sve rasprostranjenijim uvjerenjem da X samo trajno povećanje izvoza na osnovu pri- X lagodavanjazahtjevimasvjetskog tržišta nudi X stvarnu perspektivu razvoju prfvrede i cijele X zemlje I da su u tom smlslu neophodna pob- X o ljian ja deviznog sistema. .

Vojnici po ugovoru

Vojnici po ugovoru na od ređeno vreme predstavljaju novu kategoriju vojnih lica. To je . svakako. jedna od najvećih novina koju je doneo nedavno usvojeni Zakon. Radi se o vojn icima koji b f po odsluženju vojnog roka, uzodgovarajući lićni dohodak, dobrovoljno ostaii u A rm iji. još tri godine. nakon ćega bi se. ako ispune odredene uslove. primeli u siužbu na neodredeno vreme u svojstvu aktivnih starešina ili gradanskih lica na službi u oružanim snagama

Zašto smo se opredelili za ovakvo rešenje? Odgovor je pre svega, u orijentaciji daseotvore novi i racionalniji izvori popune naših oružanih snaga. i to uz znatno veći oslonac na školski sistem u društvu. Naše društvo nije siromašno ali ni toliko bogato da bi kadar za sve složenije dužnosti u oružanim snagama pripremalo is- k ljučivo u vojnim školama. U konkretnom sluča- ju. racionalnije je i u svakom d rugom pogledu opravdanije da se neke početne komandirske dužnosti ipojedinespecija lističkedužnostivojn i- ka popunjavaju Skolovanim vojnicima — i služe- nicima. koji bi završavali odgovarajuće vojnost- rućne kurseve. nego iz vojnih škola. Pri tome nije beznačajno ni to što će na ovaj nać in jedan broj mladih. školovanih ljudi dobiti posao.

Za ovakvo rešenje smo se opredelili i zbog toga što je ono u direktnoj vezi sa mogućnošću da se u dogledno vreme skrati vojni rok (General— pukovnik Milan Daljević, iz intervjua

„Borbi")

Ukollo se zanemare paušalne ocjene kao one da predložena rjeSenja donose državnu d lstribuciju devlza ili da su tako dobra da uopSte ne treba dozvollti kompromise u odnosu na njlh, ostaje nekoliko suštinskih pitanja oko kojih privrednici ičlanoviSI V-a izgleda iz- vlače sasvim različite zaključke na osnovu ćltanja istog zakonskog pr ijedloga.

Clanovi SIV-a uvjeravaju na prim jer, da će nova rjeSenja, posebno u bankarskom sistemu, sprlječiti regionalno zatvaranje cirkula- cije devlza u pojedinlm dijelovima zemlje (njihovu „teritorija lizaciju"). Privrednicima nije sasvim jasno kako će se to sprijeCiti i kako će Narodna banka Jugoslavije obezbijediti dovoljno strane valute za intervencije na de- viznom tržiStu ukoliko dode do zastoja u njegovom napajanju, $to bar u prvom razdo- blju izgleda neizbježno.

Pretežni izvoznlci, koji su dosad lakšegasili „žed ' za devizama, slute zato da im prijeti pogorSan je. Pretežni uvoznici, kojl na nefunk- cionirajućem devlznom tržištu nisu mogli da kupe ni dolar, procjenjuju da promjene njima mogu da donesu samo poboljšanja. I jedni i

drugi traže, medutim, da se obezbijedi si- gurnost plaćanja prema inostranslvu da bi u svakom trenutku mogli da izvrSavaju obaveze prema stranim partnerima..

Slično je i sa mogućnoSću organizacija ud- ruženog rada da u okviru Privredne komore Jugoslavije prerasporeduju „društveno priz- nate reprodukcione potrebe" koje praktično znače uvozna prava. Prvl zakljućak privrednika glasio je da, ako je dosad postojalo „Sticovnje" deviza, (preprodaja po cijenama iznadzvaničnog kursa) nema razloga da se isti metod ne primjeni i na uvozna prava.

Novi razgovori privrednika i predlagaća u narednim mjesecima pomoći će svakako da se razjasne ta i druga još otvorena pitanja. Bilo bi, medutim, Stetno ako bl svako, komena prvi pogled ne odgovaraju predložene novine, odmah nastojao da izvrgne zajednička opredjeljenja.

U tom smislu predsjednicaSIV-a M llkaPla- ninc otvoreno je upozorila da se novim deviz- nim zakonom neće postići nl m inimalni mo- gući pozitivni efekti ukoliko ne bude jedinstvenog političkog opredjeljenja za njihovo prihvatanje I provodenje.

PRENO SIM O Н0В0СТИ

O D LA V O R A D O E G E JA

Turistička ber/a u Sarajevu je odavno /а\ rSena. Doniaći ugostitclji mi popm K iklo- pa. samo jednim okom. iskombinovali svoju ovogodišiiju turističku računicu. Prat il i sutu računicu samo on im „devi/nim okom" a ..dinarSko" zatvnrili dodušc. nc sasvim. Za- čkiljilo im je i to oko malo. pa sudomaeim tu- ristima načitavoj jadranskojobali rc/ervisali 6.000 mesta u sc/oni. Лко računanioda naš radni čovck sa svojom porodicom nc nio/c da p<xlnosi more vise od Ml dana. pa to pomno/inio sa devet dekada u sc/oni. ispada da ĆC 6.00() njih osctiti lcpotcdomaćcgmora. Ostalima jc na rašpolaganjti — 1avor.

O ostal im pom no brine kir ( ieorgis Mani- pulos. Ima on u svom kalalu jugoslovcnsku pregradu.Odmah po/a\ rietkiituristiekebc- rze ii Sarajcvu i sa/nanjady jc 11a jadranskoni moru .lugoslovenima /auarantovano 6.000

nicsta u sc/oni. kir Manipulos jc/adovoljno protrljao rukc. seo i napravio s\oju računicii. Nisu samodolari markavalute.Ceni kirMa- nipulos ovaj naš dinar i u iijeinu vidi svoju šansu. Iniaoncenepansionasa Jadrana. Prc- 111a njima kroji svojcecnezanarednuse/onu. Ni/e /a 30 pa i vise odsto. Posle ovoga sve je ru£no 11c na geštetneru ili 11 štampariji. pišc prijateljsko pisnio svojini jugoslovcnskim gostinia i/ ranijili godina. Po/iva ill. Veli da liZno njima čuva mesto.

Л naš čovek povodljiv. Voli da se neko i njeniu lično obrati. I sprema sc /a letovanje na Lgcjskoni toplom i jeftinoni moru. Sprc- 111a dinare.dolare.markcišapueeonu naroil- 1111: ..Kad ncćcš ii. onda će druga tri".

D . J .

T RUDNlCKO BOLOVANJE I TROŠKOV I

SKUPA BEBA

Trudničko bolovanie, porodiljsko ili odsustvo sa posla zbog boleslidieteta. m aikeuSr- b iji (i ne samo one) doiivljavaju kao blagu kaznu — za vrijeme ovak vih izos tan aka one su mmi- malno plaćeno. Ova, nim alono- va priča, koja svim feministki- njama služi kao dokaz o još neostvarenoj emancipaciji že- ne. ima šansu da dobije dru- gačiji tok, kako javlja Tan jug, krajemmaja delegatiSkupštine SR Srbije izjašnjavaće se o prijedlozima omladine Srbije koji se odnose na materijalni položaj majki.

Omladinci smatraju da treba što prije stvoriti uslove da se zaposlenim majkama isplačuje nđknada ličnog dohotka iz te- kuće (sada se isplacuje iz prethodnel godine i to za vrijeme trudničkog bolovanja. porodiljskog odsustva i za vrijeme izostanaka zbog njege djeteta do njegove treće godine. Niko ne može zaposlenoj majci, smatraju omladinci, koja je na porodiljskom odsustvu omogućiti da mlijeko, pelene i ćeterd ient kupuje po cijenama iz prethodne godine. Zato postojeće zakonske odredbe o naknadi za porodiljsko odsustvo maikama mogu da se protumače i na drugi način — ,.ko se odlući za dijete. neka stegne kaiš".

Omladinci imaju i drugu ide- ju. On a se odnosi na majke koje su zaposlene na odredeno vrijeme. Sto se njih tiče, trebalo bi im omogućiti da za vrijeme porodil/skog odsustva dobijaju naknadu — isto *kao i njihove kolegice ko/e su zaposlene u stalnom radnom odnos.u. Uk- oliko bi ovaj prijed log bio pri- hvaćen. najviše bi koristio mla- dim bračnim parovima, ko ji su po pravilu bez svog stana. a koji se vrlo često zapošljavaju na odredeno vrijeme.

Inaće. in icija tivu omladine Srbije za obezbjedivanje no- včane naknade, odnosnopom - 0 Ć1 za vrijeme trudnoće 1 porodiljskog perioda nezaposlenim majkama. delegati Skupštine su ve t usvojili. Odredili su.i od kada će početi da se ostvaruje— od prvog januara 1986. godine. Medutim. omladincismat- raju da je to kasno.

PRIVREDA I RAČUNARI

! Informatika na parče i1U osvit 21. vijeka gotovo su i

savremena domaćinstva nezami- sliva bez modernih računara. Ne- kada je ..fasunga" računata na prste. a sada eto novom informa- tikom i informacionimsistemima. Ukorak se mora ići s primjenom računske tehnike i njenim unapređenjem. Ali, kolikosm ona to spremno. osposobljeni?

U novije vrijeme sve više se o tome govori. Nedavno je u OPK Banjaluka bilo govora o sa- dašnjem stanju u primjeni raču- nara, pravcima daljeg razvoja inform acionih sistema. Raspravu je po tkrijepila jedna studija o elektronskim raćunarima. Na vidjelo su izašli problemi o neje- dinstvenom razvoju informatike na ovaj način i zbog nedovo ljne osposobljenosti kadrova za njenu upotrebu. Unatoč tome postoji već dvije godine Samoupravni sporazum koji /eguliše brži i skladniji razvoj i primjenu informatike Do sada, medutim, ona nije dovoljno korištena niti racio- nalno upotrebljavana. Da lizbog neobučenosti ili rasparčanosti^ IICUUUV

i

instaliranih računskih centara? I li oboje nedaju željenerezultate u primjeni.

Na području regije nisu ravnomjerno rasporedeni raću- nari. Banjaluka raspolaže sa 73.6 od svih koji su nabavljeni. Ostaii su na upotrebi privredi Bosanske Gradiške( 15,8 odsto), Prijedoru i Bosanskom Novom. Oprema je savremena i sa širokim m o gućnostima primjene. ali upotreba je, rekosmo mala. Jednos- tavno, nema izgradenog jedinstvenog pristupa u njihovom korištenju u ovom vremenu kada su i te kako potrebm .Niu regiji niti u okviru već ih privrednih sistema (Unicep, AIPK). To povećava ionako visoke troškove primjene elektronske računske tehnike. Svaka organ izacija udruženog rada traži svoja rjeSenja, koristi svoje premalene mogućnost i čak i tamo gdje se jedino zajednički može nešto postići.

Sve to otežava primjenu računske tehnike. potklipljuje brži hod i prilagodavanje i znaćaj-

niji iskorak u ovladavanju tim darom Svjetskog uma. Na podru- čju OPK moralo bi se više. ako toga uopšte ima, programirati razvoj inform atike u okvirima pojedmih grana i grupacija Tako rade i ostaii u svijetu. Upravo zbog toga što nedostaje u pristu- pu inform atika se još ne koristi na kljućnim podruć jima poslovanja 1 proizvodnje. gdje upravo i može dati najviše i doprinijeti privredivanju.

Nužan je. odakle. zaokret. pa ie 1 Osnovna privredna komora donijela program svojih i m jerakori- snika koje bi ubrzale razvoj informacionih sistema i unaprijedili primjenu raćunske tehnike. Mo- žda je najvažnije u tome da se ubuduće vodi jedinstvena politika prilikom nabavke računara, njihovog korištenja u izgradnji informacionih sistema. Tako da se izgraduje inform acioni sistem privrede regije. što bi bar za sada i b ioglavni cilj.

P. MATAVULJ

Milan ALAŠEVIĆ

f . ,,GLASU List Socijalistu-kou savc/.a radnoe; naroda u

O p š t in e o s n iv a č i : B a n ja - lu k a , B o s a n s k a G ra d i- š k a , Č e lin a c , K o to r - V a r o š , L a k ta š i , P r - n ja v c r, S k e n d e r - V a k u f i Srbac.I z d a je i š t a m p a N I G R O ,,G la s “ B a n ja lu k a , U l ic a A V N O J-a 93.

Predsjednik Poslovodnog odbo- Direktor i odgovorni urednik ra NIGRO „ Glas“ Edhem Nebojia Radmanovii Čizmić Prvi broj ,,GIasa“ izašao je kao organ NO P-a za Bosansku krajinuu

Župici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslijcoslobođenja „Glas“I 'rrrfiijr Kcdaki i|ski kolr̂ ij: Mirko Kisjan hanjalu^ka lironik.i . Emin Krkić jx»|K»lfic\ni di'sk.,. Tomo Marić чјм>п . Miloš Milinović kinjiiM . Miro

Mlađrnović lchni('k;< rcdakrija . Sabira Piragić .<lrsk , Nada Puvačić kiillnra . Nrb- ojša Radmanovir dirrktor i (м1цомм1П urednik . Fadil Smajić linmikt* . ПгацЈча Sprrmo \<‘dj<'lini (»las

Novinski sa\;j**i lisi.t ..(»Ia,‘“. Ivan Andrićić, Nusrcla Boric Prt'dsjrtlnik Edhcm£i;r- mić, Milenko Ćerkeia, Jovo Krrkrz, Radujka Kuzmanović, Predrap I^azarrvic, Oto Marušić, Islam Mrhdir, Branko Pivašcvić, Nrbojša Radmanović, Grozda Rfgodir, Nrnad Trifunović, Franjo Vardić.

izlazi u Banjaluci kao organ Oblasnognarodnogfronta do juna 1951. Od IX 1953. izlazi kao organ SSRN pod imenom „Banjalučke novine", a od 29. novembra 1955. pod imenom „Krajiške novine“. O d 13. maja 1963. list ponovo izlazi pod imenom „G!as“. Ukazom Predsjedništva SF RJ od 19. jula 1968. ,,GIas“jeodiikovanO rdenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Od 8. februara 1983. MG las“ izlazi kao dnevni list.

Ш— Ш

2. STRANA GLAS, ponedjejjak, 29. april 1985. ,

H D bosanska k ra jin a

( U LAH I ZNAN,

LAKTAŠIMA ODRŽANA ZAVRSNA REGIONALNA SMOTRA ZNANJA I STVARALASTVA „T IT OVIM STAZAMA REVOLUC IJE"

r r

Pobjednlčkl h o riz banjalučke Osnovne Skole „M lrko VlSnjlć"

Proglašeni najbolji9 šampioni znanja i umijeća idu na republ ičko takmičenje

LAKTASl, 28. aprila — Više od hiljaduućenika, nastavnikai gostijuiz 16krajiških komuna naSlo se u subotu u Laktašima na regionalnoj smotri znanja i stvaralaštva „Titovim stazama revolucije". Deveti po redu ciklus takmičenja pod nazivom' „Sloboda. m ir. Republika", okončan je na području banjalučke regije na zaista impresivan način. Nakon što je Dragica Miladinović , član PredsjedniStva Op- Stinskog odboraSUBNOR-a. u Laktašima otvorila smotru, učionice OS „Mladen St- ojanović" i sala Doma kulture postale su poprište borbe za što bolji plasman i mjesto iskazivanja mlade generacije u znanju i stvaralaštvu.

Epitet „najbo lji" u znanju od prvog do osmog razreda, ponijeli su Vjekoslav Puzavac iz Bosanske Dubice, Slaven Ka- ranović iz Sanskog Mosta, Tanja Pirkl iz Srpca, Elver Kulenović iz Prijedora,Željko Sakan iz Kotor-VaroSa, Safet Hamedović ih Kljuća, Darko š ukunda iz Bosanskog Novog i Ermin Hadžić iz Ključa. U likovnom stvaralaštvu najuspjeSniji je bio Petar Batez iz Bosanskog Novog

UKRATKO IZ PRNJAVORA

Pripreme za Stafetu

PRNJAVOR, 28. aprila — Na sjednici Koordinac ionog odbora za obilježavanje Dana mladosti dogovorene su pojedinosti oko proslave 25. maja na području pr- njavorske opštine. Za predsjednika Odbora izabran je Tahir Džinić , predsjednik OK SSO, a imenovane su i potrebne komisije i ostali organi. Savezna štafeta dolazi u Pr- njavor 7. maja u prijepodnevnim satima iz pravca Banjaluke, a prije toga Opštinska štafeta će obići sve mjesne centre ove komune. Uz svečani, Dan mladosti će biti obilježen i radnim karakterom, jer će veliki broj mladih organizovati brojne akcije u svojoj sredini.

Mobilnainspekcija

U prva tri mjesecaove godine radniciOp- štinskog odjeljenja za inspekcijske poslove izvršili su više od 1.100 pregleda„čime su potvrdili svoju mobilnost. Za taj period podneseno je 179 raznih prijava. Protiv 12 radnih organizacija podnesene su prijave zbog nepoštovanja odluke o prijemu pripravnika, dok su se „Prigradski saobraćaj" i „Standard" našli pod udaromzbog isplate li- čnih dohodaka ispod zagarantovanih. Primjetne su i raznedrugevrste prekršaja, a prednjače bespravni rad, preprodaja robe industrijskog porijekla, nehigijensko deponovanje otpadnih materija, bespravna gradnja i nepridržavanje profivpožarnih za- štitnih mjera. B.R

A K C IJE

Ekonomskoj stabilizaciji mladi najviše mogu doprinijeti radno- takmičarskim akcijama različitog oblika. Međutim, jedna od njih, pod nazivom „Mladi radnik samoupra- vljač" gotovo se ugasila. Prošle godine vođena je samo u 12 banjalu- ćkih organizacija udruženog rada.

Na ovom području postoji 750 osnovnih organizacija Saveza soci- jatističke omladine, a u udruženom radu zaposleno је oko 25 hiljada mladih!

Najbolji rad iz primijenjene umjetnosti uradili su ućenici spec ijalnog odjeljenja OS „Pavao Džaver" iz Bjelajca. U istoj školi izdaje se i školski list „Polet" koji je pro- glašen naiboljim. Najbolji foto-radsaćinio je 2eljko Cavić iz OS „Branko Zagorac" iz Kola u banjalućkoj komuni. a najbolji lite- raturni rad je napisala Snežana Tešić iz Celinca.

U oblasti tehničkog stvaralaStva najviše uspjeha imala je građevinska sekcija OŠ „Prva krajiška brigada" iz Vrbanjaca u kotorvaroškoj opštini.

NajviSe pažnje pobudio je nastup učeni- ka u scenskom stvaralaštvu. Na podijum prepunog Doma kulture prvi su izašli predstavnic i Bosanskog Novog, čiji su ta- kmičari prošle godine imali najviše uspjeha. Na kraju su se radovali pobjednic i članovi hora ,,OS Mirko Višnjić" iz Banja- luke, a uz rame njima stalajeEnisaĆustić iz Bosanskog Novog monologom, te uče- nici OS „Mile Rajlić" iz Prijedora folklor- I nim nastupom. |

B. DAVIDOVlC I Snimio: D. PEĆANAC J

t i

PRVO TAKMlCENJE METALSKIH RADNIKA PRIJEDORSKEOPSTINE

Najbolji metalostru- gari „Ljubije

PRIJEDOR, 28. aprila — Pod pokro- viteljstvom OpStinskog vijeća Saveza sindikata Prijedor, juče je završeno prvo ta- kmičenje najboljih metalskih radnika u ovom dijelu Potkozarja Naovoj dvodnevnoj smotri proizvodnog i radnog stvaralaštva učestvovalo je više od 90 metalostrugara i zavarivača iz rudnika „Ljubija", „Bosnamo- ntaže", „Celpaka", ,,2itoprometa" i drugih kolektiva

U pojedinačnoj konkurenciji najboljih metalostrugara prva tri mjesta su osvojili predstavnici „Ljubije" — Goran Tarundžić, Mladen Vujićić, Anđelko Rivić, dok je u ekipnoj najbolja bila „Ljubija", drugi „Celpak", a treća „Bosnamontaža".

Ekipni pobjednik u takmičenjuzavarivača je „Bosnamontaža", druga „Ljubija", treći ,,2itopromet“ . U disciplini zavarivanja rel postupkom najbolji je bio Stojan Tadić („Bosnamontaža"), drugo mjesto je osvojio Salih Džafić („Ljubija"), a treće Serif OreSčanin („Bosnamontaža").

Trostruki prvak BiH išampion Jugoslavije Duro Medić iz „Bosnamontaže" nadmoćno je osvojio prvo mjesto u zavarivanju mag postupkom. Prvo mjesto u zavarivanju Tig postupkom osvojio Danilo Miljatović iz „Bosnamontaže".

Z.Dj.

Sahranjen Jo vo Pejić

KLJUC, 28. aprila — U Zabledu kod Ključa danas je sahranjen nosilac „Partizanske spomenlce 1941. godine" Jovo Pejić, koji je umro prekjuće u 73. godini života. Jovo Pejić Bovin roden je 1912. godine u Gornjem Zableđu u siro- mainoj seljaćkoj porodici i već od prvih ustaničkih dana stupio je u borbene redove kao jedan odorganizatora ustan- ka u kijučkom kraju. Učestvovao je kao borac u najsudbonosnijim bitkama naše revolucije, a za života je bio nosilac broj- nih odiikovanja i priznanja.

O.F.

UZ DAN BOSANSKODUB lCKE KOMUNE

Decenije kao vijekovi* Bosanska Dubica danas spada u red srednje razvijenih bosanskohercegova- čkih komuna

BOSANSKA DUBICA, 28. aprila — Cetiri decenije u istoriji jednog naroda ne znače mnogo. Ali, u istoriji bosanskodubičkog kraja u te četiri decenije postignuto je više nego u svim vijekovima ranije, rekao je na svečanoj sjednici Opštinskog sabora predsjednik Skupštine opštine Uzeir Alija- gić, govoreći o stasanju bosanskodubičke komune u poslijeratnoj izgradnji. U tečetiri decenije prevazidena je naslijeđena zaos- talost, iz pepela iznikle stambene zgrade, gospodarski objekti, fabrike, Skole i društveni domovi. Asfalt je i na lokalnim putevima zamijenio makadamsku podlogu, prinosi ratarskih kultura su višestruko bolji...

Pa ipak, ni četrdeset godina poslije rata ovo područje nije dostiglo predratni broj stanovnika, jer je učetiri ratne godine izgu- bilo54,2odstosvojihžitelja,štosupali nara- tištima širom zemlje ili kao žrtve fašističkog terora i u zloglasnim logorima smrti. Ovaj kraj je dao 6.320 boraca od kojih je 2.868 palo na ratištima. Od 1.700 prvoboraca prvo slobodno proljeće doćekalo je svega 420! NajviSim ratnim znamenjem, Ordenom narodnog heroja odlikovano je 14 prvoboraca iz ovog kraja. Ratne strahote ugasile su zauvijek 513toplih ognjišta, a bez jednog, ilioba roditelja ostavile6.955 djevojćica i dječaka. I ono malo privrednih kapaciteta bilo uništeno.

Bosanska Dubica danas spada u red srednje razvijenih bosanskohercegovačkih komuna. U društvenom sektoru zaposleno

7.500 radnika u osnovnim i srednjimškola- ma obrazuje se 4.300 ućenika, a brigu o zd- ravstvenoj zaštiti stanovništva vode 32 Ijekara.

I ovog, četrdesetog rođendana u slobodi, komuna je dobila na dar moderan objekat Društvenog doma u Pucarima, u okviru ko-

PRIZNANJA

Na svećanoj sjednici Skupitine op- itlne uruCena su 27-aprllska priznanja zasluinlm organlzacljama I pojedlnci- ma. „Zlatna plaketa — 27. aprll" uručena je RO šipad „Kozara", a „Srebrna plaketa" gradsklm I prljateljskim komunama Bela Palanka, GareSnica, Podravska Slatlna, Svetozarevo, Pucarevo I Sloven- ska Bistrica, Radnim organlzacljama „DublCkl robni magazln" I „Poljoprlvre- da", te pojedlnclma Hldi Batlć, Kemalu Fejziću, Sretu Madžaru, Slobodanu Ml- ilću, Branku Mlljuiu , Mllanu Radojlč lću, Radi Trubarcu, Rajku Vukadinovlću I Zaltu Zaklan.

S.A.

ga se nalazi poslovni prostor sa prodav- nicom i prostranim skladištem za potrebe OOK „Pucari". Jučesu poćeli i radovi naizg- radnji regionalnog vodovoda Draksenić — Bosanska Dubica, a uskoro će se na upotrebu predati banjsko-turistički centar Mlječanica i stambena zgfada od 70 stanova. Povodom Dana komune upriličeno je više kulturno- umjetničkih i sportskih manifestacija.

S. A.

U BOSANSKOM NOVOM POČELE SVEČANOSTI POVODOM 40— GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA

Novi kapaciteti .,Japre‘‘ф Ovaj rudnik nemetala м se uvrstiti medu najveće u zemlji

BOSANSKI NOVI, 28. aprila - Svaki put 1. maj — Praznik rada — jedan od najdražih i najsvjetlijih datuma u novijoj istoriji Bo- sanskog Novog, Dan oslobodenja i Dan komune, dan kada su jedinice narodnooslobo- dilačke vojske u ovaj kraj donijele svjetla slobode — biva na poseban način obilježen, ali i proslavljen.

— Obilježavanje trostrukog praznika počelo je nesvakidašnjimskupom komunista opštine Bosanski Novi, koji su u Partiji neprekidno 40 i više godina. Tom prilikom prisutnima je data brošura „Cetrdeset godina pobjede i slobode", štampana u znak sj- ećanja na dane završnih operacija naše ar- mije u proljeće 1945. godine, a posebno na njene borce koji su pali u borbama za oslobodenje Bosanskog Novog i okoline Is- ti naslov nosi i izložba, otvcorena juče u Za- vićajnom muzeju, a njen materijal prikazuje pojedine faze završnih borbi u donjem toku

Une, naročito borbena dejstva triju pro- slavljenih udarnih divizija — 39. krajiške, 23. srpske i 28. slavonske, kojesu ušle u istoriju kao oslobodioci bosanskonovske komune. U poslijepodnevnim satima, na svečanoj sjednici Sabora opštine, najzaslužnijim radnim kolektivima, društvenim organizacijama i pojedincima urućene su zlatne, srebrne i bronzane povelje, za doprinos u razvoju socijalističkih samoupravnih i društveno- ekonomskih odnosa.

Na Dan komune, koja obilježava trostruki praznik, u rudniku nemetala „Ja^ra" u Bo- sanskom Novom puštena su u rad tri nova kapaciteta, u Petkovcu, naDerviškuli i u Bla- tni. GodiSnjom proizvodnjomod 400.000 tona gipsa, 200.000 kubnih metara krečnjaka, 500.000 tona dolomita, 150.000 tona mljeve- nih proizvoda na bazi dolomita i milion jedinica betonskih predfabrikata, „Јарга" će postati najveći proizvodač tih ruda u zemlji. Novi kapaciteti doprinijeće i zapošljavanju 100 novih radnika.

F.K.

PRIMJER IZ LAKTASKE „TRGOVINE"

U m s i " * r s m

Prvomajska prozivka penzionera

LAKTASl, 28. aprila — Kada je direktor OOUR-a „Т rgovina" iz Laktaša Duško Pero- vić u subotu prozvao penzionere koji su iz ovog OOUR-a otišli u mirovinu, bio je to poćetak humane akcije koju su u ovom kolektivu pokrenuli. Ovdje su odlučili da svake godine uz prvomajske praznike organizuju susret sa svojim bivšim radnicima i

tom prilikom im uruće polovinu od iznosa regresa za godišnji odmor koji primaju zaposleni. To, vjerojatno, neće nikada biti veća suma. jer se i ovaj kolektiv susreće sa brojnim teškoćama. ali penzioneri, njih 13 koliko je bilo prisutno (nedostajala su troji- ca), više su bili dirnuti pažnjom i to nisu krili.

B.D.

BANJALUKA: U OOUR-u TAS

Aktivni davaoci krviBANJALUKA, 28. aprila — Povodom Da-

na metalaca juče su u banjalućkom Zavodu za transfuziju krvi 32 radnika OOUR-a TAS dali ovu dragocjenu tećnost. Ovakve akcije u ovom radnom kolektivu organizuju se ćetiri do pet puta godišnje

Još od 1982. godine ovdje djeluje Aktiv dobrovoljnih davalaca krvi koji ima od 450 do 500 članova, koji su, prema riječima 2arka Grgića, č lana PredsjedniStva Aktiva. uvijek spremni da pomognu ljudima u nevolji. v D

GLAS, ponedjeljak , 29. april 1985. STRANA 3.

b o s a n s k a k r a j in aSJETVAI (NE)VRIJEME

TRAKTORI STALIФ Naglo zahlađenie obustavilo je sjetvu ku k u ru za . pa

je v e liko p itanje da li će se željene p o vrš ine ovom kulturom zasijati u agro-rokovim a # Primjenom nauke uzasijati u agro-rokovim a # Primjenom

rivre d i može se postići da žetva i berba budu, ipak, lerićetni

Da II će pienica ponovo, all značajnlje, opteretltl platni bllans driave sa inostranstvom? Koliko II će hektara bltl u agro-rokovlma za- aljano kuku ruzom? Hoće II mraz u n lit It I voće? III— konkretno kakva M će nam bltl ovogodiSnja poljo- prlvred na godina, која )e u jesenjoj sjetvl kasnlla vlše od mjesec dana, pa su vellka prostra n itva ostala bez ozlmlh usjeva; zima Je. pak, b lla duga ite ika.štoćesesvakakoodrazlti na žetvu ; a evo sada kada je počela najveća prol|etna otanzlva na njiva- ma 2lva te u termometru spustlla bllzu nule.

Vrijeme se, očito, poigrava s vrijedn im ratarima i onemogućava im da urade ono što su želje li da uradenasvojim poljim a. Pšenicaje uspješno prezim ila zim u, i po onoj narod noj — govori samo jedan jezik. A taj jezik kaže — žetva će b iti berićetna Tako se vjerovalo prije ovih proljetn ih hladnoća. Med u tim, sada se mora čekati da se vidi kako će podnijeti ove h ladnoće.

— P le n lca, ječam I uijana repica, kultute koje su posljane jesenas, dobro su podnijele zlmu. Bolestl su na vrijeme sanlrane I druga prlh rana, uz pomoć poljoprlvredne avlja- d je , na vrijeme je obavljena. Medu- tlm, i ta će sada bltl te iko )e pre- dvldjet l. Ml se, Istina, nadamo naj- boljem I vjerujem da će se prlnos kretati u okvlru plan lranog 4.400 kilograma po hektaru — kaže nam Jovo Todorović, direktor OOUR-a „Ratarstvo" iz Nove Topo le.

Takojes'apSenicom.aliStaćebiti sa kukuruzom. Jer, proljetna sjetva je, u stvari, sjetva mesa, odnosno stoćne hrane.gdjezlatnožutazrnja dominiraju. Zna se da jeseljak. koji i drži najveće sjetvene površine u nas, i najzainteresovaniji ove go-

d ine za sjetvu kukuruza, jer donosi i s najveći dohodak, ali sada je ostalo otvoreno pitanje šta će se i kako zasijati. Agro-rokovi za sjetvu ove

obavl. Sada su rokovi prolonglranl, all ml ćemo uz saradnju s naukom, nadamo se, sve na vrijeme uradlti. Ove godlne opredijeilll smo se za sjetvu hibrida BC 488, kojl Je vodećl hlbrid, zatlm BC 592, BL 44/10 I OOSK 4071OOSK 247. Nadamo se da će ta sjemena najbolje prebrodi- tl ovu proljetnu hladnoću — veli Jovo Todorović.

Najveće površine „Ratarstva" pod ovom kulturom su u Cerovlja-

Sljačlce ćekaju topllje vrl/ome: Iz Lljevča polja

žitarice kreću se od 25. aprila do 5 maja, a na podruć ju AIPK „Bosanska krajina'' sjetva je tek počela I to u Novoj Topoli gdje je zasijano nekoliko stotina hektara. A plan ira se da ovom kulturom bude zasijano 1.646 hektara.

— Kada je sjetva počela, računall smo da ćemo je na vrijeme obavlti. Na raspolaganju imamo 14 sijaćica 192 traktora, Ciji je dnevnl kapacitet 180 hektara dnevno. Trebalo nam je deset dana da se sjetva na vrijeme

HUMANA AKCIJA: „ZDRAVO D RUŽE, KAKO SI?"

Počelo na pilaniU nastavku naše akcije „Zdravo

druže, kako si?" komisija podgra- dačke organizacije SUBNOR-a obiš la je i Milana Subotlća, u ćijo j biografiji, izmedu ostalog s to ji: rođen 1914. Borac u Prvoj. Petoj i Jedanaestoj krajiSkoj brigadi. No- silac Spomenice, Ordena za hrabrost, Medalje za hrabrost. Ordena zasluga za narod sa

j OBIGI SVAKOG j BORCA" „In lcijativa drugova Iz orga-

Inlzacije SUBNOR-a radnlčklh i ratničklh Gornjlh Podgradaca, mjesta ustanlčkog Potkozarja,

I da se obllaze b lv tl borcl I da im * I se po mogne ako su u nevolji, I . zaslužujesvakupohvalu.Onaje I I dokaz brlga svih nas za svakog I 8 ratnlka kojl je dao golemi do- *

prjnos u borbi protiv okupatora i I njegovlh slugu. U ovoj godini I kada slavlmo 4 0 -g o d ltn jicu " pob'ede nad faiizm om , treba I o ie vatl je da humana akclja | ,,Zd jv o druže, kako sl?“ dobije pun zamah.

Valjalo bl oblćl čltavu legen- damu Kozaru , sve Po tkozarje, zaćl u svaku kuću gdje živl b lv jl borac. Valjalo bl oblćl sveborce na ie zemlje, povestl ljudsku I drugarsku brlgu o njlma, all I za- bllježltl njihove ratne price, koje sve zajedno predstavljaju nels- plsanu knjlgu o pobjedl na ie revoluclje".

(Todo Kurtovlć o akcljl „Z dravo d ru ie , kako s IT )

srebrnom zvijezdom, Ordena bratstva i jedinstva. Dočekao nas je s odgovorom na naSe pitanje :

— Zdravo drugovi, kako ste vi? š to se tiće mene, dobro sam, a vjerujem da će biti i bolje!

Svoje vatreno krštenje doživio je 23. oktobra 1941. u napadu na

M ilan S u b o tlć — (lljevo)

podgradaćku Pilanu, kojom prilikom je ta pilanadotem e lja unište- na da kroz sve .godine rata nije nijednog dana služila neprijate lju.

— Jedan vod napadao je sa na- strešnice. Prije toga razorili smo željezničku prugu da presiječemo neprijateljsku vezu sa Bosanskom GradiSkom. Kao ilegalac razvodio sam grupe oko Pilane, jer sam dobro poznavao raspored postro- jenja.Nakon napada, joS sam desetak dana ostao u Gornjim Podgradcima; promatrao sam kako su popravljali prugu i odvozili kolonis te. svoje žene, djecu i kokoSi — dalje od ovog opasnog partizanskog pod- ručja lO ndasum eupozorilidastiže neprijateljska vojska. Sa MlloSem Maletićem pošao sam preko Giga, kroz šume, sve do naSe komande. Javio sam se komandantu II kra- jiSkog odredadr Miadenu Stojano- vtću. Kao svoj prilog donio sam pu- šku i dvije bombe, što sam zarobio od neprijatelja. Tako sam, eto, pos- tao borac.

M .ZURL

RIJEKE JUCE, DANAS I SUTRA

Vodotokoviotpadaka

9 Ove godine trebalo bi da se urede Siroka i Sargovačka rijeka. :j: brana Podstranac. a nadasve da se započnesa radovima na cišće-j:! nju I uredenju rijeke Crkvene od Titove ulice u Banjaluci do $

nima,(771 hektar) gdjesepriprema još 120 novih hektara za sjetvu. Riječ je o terenu gdje je zemljište pliće. pa će i sjetva početi kasnije.

— Prlje hladnoća počela je I ko- sidba lucerke. Isporučivali smo dnevno Govedarskoj farm l pet vagona svježe trave. I kosldba je stala, pa je prelazak na ishranu zelenom masom zaustavljen — na- pominje Todorović.

U ovoj osnovnoj organizaciji svakodnevno su u kontaktu sa meteorolozima. Samo tako mogu da spremno dočekaju svaku vremensku promjenu. A prognoze agrometeoro loga nisu ohrabru- juće. Kako je zima bila hladna i su- va, predvida se da će i Ijeto biti vrelo i suvo. što svakako neće pogodova- ti poljoprivrednim usjevima.

— Ako Ijeto bude onako kako se predvida, mi smo spremni da sistemom navodnjavanja obezbij- edujemo potrebnu vlažnost. Većje m on t iran sistem koji će pokrivati 1.128 hektara — tvrdi Todorović.

Tako je s parcelama društvenog sektora, ali onesu u manjmi. Staće biti sa najvećim našim prostranstvi- ma sa kojih se ubira hrana, a koje su u posjedu zemljoradnika? O ne su sada prepuštene njihovim vlasnici- ma da se bore sa (ne)vremenom kakoznaju i umiju.

Ratko MARlC

ušćauVrbas

$ Nekada je rijeka Crkvena obilo- X vala vodom. Sjećajući se tih dana

Stjepan Markovlć, predsjednik j:- udruienja ribolovaca Banjaluka v ističe da ribe nisu tada izbjega- X vateCrkvenu, naprotiv.mnogose X tada pecalo, a mnogo je i Banja-

lučana koji su u ć is lo j vodi ove rijeke sticali prve pouke iz i/je-

:':J Stine plivanja. Sve to i nije b iio ta- :j: ko davno a ipak je prilično >j: nevjerovatno onome ko se danas :j:| zagleda u vodu i problems j:- Crkvene. A takvih baš i nema * puno — je r ono Sto se od Crkvene

vidi u takvom je stanju da ga niko sa radošću ne zagleda već radije okrene glavu, začepi nos i trudise

:j: da Sto prije umakne na bilo koje drugo mjesto. Svako je IjepSe i

v prijatnije od korita rijeke Crkvene.

>: Otakako je rijeka pokrivena. omogućivši tako znatnu stambe- nu izgradnju, njene su vode za-

> puštene: niko o njima nije vodio >: računa pa se tako korist od rijeke

svela na odvod kanaiizacionih i j: otpadnih voda. Tu se ispuštaju i v vode Bolnice i kožarske indust- v rije, o kojima se u jednom na- v učnom radu kaže: „Koiara, koja X radi na principu kromnog Stavila, .V osim organske supstance pri- У. sutne u vodi kao topive i netopive, л sadriiiS te tne (toksične)sastojke '< kao kromne soli i sulfide. Te su *: vode opasrie i zbog uzročnika -:J: bolesti, / nepovoljne za ispust u

vodotok", Sve to ipak ide u ?:j vodotok, i nakon Sto prode kroz

tunel. ugleda dnevnu svjetlost pred Tržnicom gd/e Crkvena pri-

v ma joS i rabljene lavore, -v poloml/ene gajbe. trošne auto- Х m obilskegum eavećpremasezo- X m iIistove kupusa. gn jilepaprike i :j: kore od lubemca. Sta pak kri/e v tunel, to najbolje znaju Mlrsad j:j Ramlć I Fahrudln Korjenić, ista- v knuti članovi ronilačkog kluba

„Вик": pružajući obezbjedenje ekipi stručnjaka za deratizaciju,

X onisu, osim pacovasvihvrstaive X ličina. vidjeli sedam-osam otvora X kroz koje utiče kanalizacija: tako X su neki od grad ana pojednostavi- j:j li svo/e muke sa kanahzacijom!

Osim toga, vele ronioci. ulaz u v tunel je. zahvaljujući raznim na- X nosimasada većznatnosmanjen. £ pa bi se u dogledno vrijeme. mo- X gao i sasvim zatvoriti. j;-: To je sve danas tako, Hi tome

v r /o slično. pa ipak. ne m o ie se X reći da se o Qrkvenoj. u raznim

prHikama. nije razmišljalo. Tako su se čula miSljenja da bi rijeku trebalo potpuno otvoriti i dovesti

u stanje u kakvom je bila ranije. X Drugi su. nasuprot tome smatrali da b ije trebalo zatvoriti potpuno i X sve do uSća. Treći su zastupaii X miSljenja da bi b ilo sasvim X dovoljno očistiti rijeku ovakvu ka- X kva je. i sprijećiti dalje zagadi- vanje. a sva je prilika da su ovi v posljedrifi b ill najviSe u pravu. Ta- >; ko je, napokon. u finansijski plan :j: za ovu godinu uSIa i suma od 300 X miliona starih dinar a za uredenje £ Crkvene i Siroke rijeke. Naravno ovasredstva. kojapotičuizsreds- ?: tava samodoprinosa — ni izbliza X nisu dovoljna da se pristupiovom X poslu, pa ,h, kao Sto ka ie Veljko X Skenderija, bivSi predsjednik X SkupStine samodoprinosa, do ;j: sada niko nije n i tra tio . X

Ali, da će ih zacijelo tražiti, zna X pouzdano Ivlca Drotdek, ila n X Izvršnog odbora republičkog |:j SIZ-a za vodoprivredu, čovjek v koji mnogo zna o problemima X vodotoka u Banjaluci, i čijem v sistematičnom i upornom djelo- X vanju. izmedu ostalog. val/a za- X hvaliti Sto te se ove godine neSto X izgleda prom ijeniti, već od ove godine.

— Ugovor za uredenje ;> Crkvene, biojesprem anjoS 1984 X godine, veli on. ali je Republika v obezbijedila sredstva tek počet- kom ove godine. pa se sve pre- X nijelo. Predvideno je da se očisti X prednji tok te da se reguliSe donji v tok Crkvene — od Ulice marSala v . Tita do uSća u Vrbas.

Valja istaći da se aktivnosti na X uredenju Crkvene vode znatno X Sire. Istovremeno se prikupljaju cj: sredstva za uredenje Siroke X rijeke — gdje če. izmedu ostalog. X b iti angažovana i omladinska X radna brigada koja će izvesti ze- X ml jane radove u vrijednosti od22 v m iliona dinara. Donji tokovi X Siroke i Šargovačke rijeke. plave x već godinama. s proljeća i s/ese- ni, veći diosjeverozapadnog dije- X la urbanog podrućja grada. Svisu X izgiedi da to, u dogledno vrijeme X prestane. Jer glavni projekt pre- X dvida regulaciju 2100 dužnih me- v tara Siroke rijeke te 360 metara X Sargovačke rijeke. Istovremeno x se pribavljaju sredstva i za x uredenje brane Podstranac, Sto X sve zajedno uliva optim ističkusli- X ku adekvatni/eg odnosa prema X vodama. Kao Sto kaže inž. -X Vesetko Veselić u narednom X srednjoročju moraćemo se X znatno vise negodosadaokrenu- X ti vodama i vodoprivredi. X

D. SOČANSKI X

O R G AN IZAC IJA GO D IŠN J IH ODMORA U BAN JALU Č KO J L IV N IC IČELIKA

Pansion u ratamaSvi zaposleni u Livnici moći će da koriste godišnj i odmor u

F r .................................................................................. "Baškoj Vodi i Biogradu na Moru. gdje ima dovoljan broj ležajeva regres od deset hiljada dinara. pansion se otplaćuje u tri rate

Uz

Banjalučki livci će ove godine dobiti regres za godišnji odmor u iznosu od deset hiljada dinara, Sto je više nego lani, a troškovi boravka u nekom primorskom ili banjsko- klimatskom objektu pokazaće koliko je to rasterećenje za svačiji džep. Ipak, ono Sto se moglo učiniti prema materijalnim mogućnosti- ma kolektiva znači olakSicu mnogima koji se opredijele za odmor na moru.

Pansion se ne p laća po ekonomskoj cijeni. Jeftiniji je up- ola, a radnicima je omogućeno da desetodne/ni boravak „pokrivaju" otplatom u tri rate. Pogoduje i to Sto je organizovan autobuski odlazak: Tainteresovani su oslobodeni brige i ako da u sezoni dođu do karte za > in ju do odmarališta i nazad.

Kao i ranijih godina, kolektiv Liv- nice će koristiti ležaje u viSesmjena u BaSkoj Vodi i Biogradu na Moru. Cilj je da se svima pruži mogućnost za Ijetovanje pod istim uslovima, zbog čega je i planiran odreden broj dana boravka po smjenama.

— ProSle godine, a to ć em očiniti i ove, uputili smo u banjsko- klimatska mjesta 160 naših radnika — kaže predsjednik Sindikata u Livnici Zdravko Petrovlć. — Kolek- tiv je snosio 80 odsto cijene dnevnog pansiona i t6 je b ilo pri- hvatljivo za one koji su koristili ovu povlasticu. Sredstva za ovu namje- nu obezbijedena su iz fonda solidarnosti, u koji svaki zaposleni ulaže određeni procenat.

Briga sindikata o godiSnjim odmorima ne svodi se samo na to

da organizuje odlazak ljudi i osigu- ra dovoljno ležajeva, iako je to jedan od najvažnijih poslova. Dinar kojim raspo laže ova organiazcija takode je podsticajan za uspješnije vođenje aktivnosti u domenu rekreacije.

O sam miliona. koliko ima sindi- kat, nisu mala sredstva. Ako se joS ima u vidu da postoji fond solidarnosti i da se do dinara dolazi uzajamnom pomoć i, makar se on pozajmljivao iz kase. ukupna briga o zaStiti standarda je vidijiva u ko lektivu sa oko hiljadu i tri stotine zaposlenih. Ona se ogleda i u druStvenoj ishrani sa sedam vrsta jela dnevno. Obrok košta oko 170 dinara. ali ga radnici plaćaju samo 20 dinara. Ostalo dotira Radna organizacija U pripremi je joS jedan vid. Riječ je o dijetalnom jelovniku za one čije zdravstveno stanjezah- tijeva ovakav naćin ishrane.

M. MILINOVIĆ

4. STRANA GLAS, ponedjeljak, 29. april 1985.

и о h r o n ik a

LJUDSKE SUDBINE: K A KO J E M L A D E N S P A S I O M L A D E N A

Š R A F C I G E R O M D O Ž I V O T A

# Mladen Petrović, radnik zeničke že ljezare, ušao je u ćeliju u kojoi nije biia isključena struja i kada je dotakao napon od šest hiljada v o lti, pao je kaG pokošen

Ф Tek u z pomoć šrafcigera njegovi drugovi su mu otvorili usta i ukazali prvu pomoć

ZENICA, 28. apr ila (Tanjug) — Cudne su ljudske sudbine. Covjek nastrada I ilvot izgubi tamo gdjeza to I nepostojeuslovi, a ostane itv kada je to, neprosto, nemoguće. Najsavremeniji medicinski aparatl I izuml ostaju nekada nemoćni u spaiavanju ljudskog iivota, a jedan obični, onaj majstorski, šratciger, odvr- tać, u tome uspije. To je , zapravo, ono što se u našem narodu kaže „tako je sudbina htjela".

Oogadaj ovako opisuju njegovi očevici: Mlađen Kolar, poslovoda remontne skupine i Rudolf Šoko, rukovodilac grupezaštite na radu u OOUR-u „Elektroremontne ra- dionice" zenićkeželjezare, o kojima se ovih dana ne samo u OOUR-u već ičitavo|2eljezari,sa ponosom i ushićenjem prića.

— Bilo je to 10. ovog mjeseca, prisjeća se Mladen Kolar. Radili smo na remontu valjaoničke

pruge u valjaonic l Tri, pa je bilo naredeno da se zbog čiićen ja is- k iju ie svlh 25 ćelija sektora dva. N a i d rug Mladen Petrovlć (24) krenuo je da radi I u iao u jednu od njih. I, b a i u onu u kojoj iz menl nepoznatih razloga nije bila Is- ključena struja. B ill smo udaljeni dvadesetak metara. Ugledallsmo kako je odjednom Miadenu pao kao pokoie n . Nije šala, dotakao je napon od Sest hiljada volti (I) pritrćao sam kaoobezglavljen, al ̂sa saznanjem ita mi je Cinti — kazuje Mladen.

— Mladen je odmah pokuiao da Miadenu otvori usta i omogući mu disanje, nastavija priću Rudolf. U tome je uspio tek uz pomoć šrafcigera koji mu sezate- kao u džepu radnog odijeia, a ja sam poćeo da pritiićem grudni koš. Mislim da je to trajalo ćitavu vjećnost. Odjednom je Mladen poćeo da daje znakove života...

N AJVEĆA ZAPLJENA DROGE U ŠPANIJI

Klopkazakrijum-čare

» U u n u t r a š n jo s t ij e d n o g t da ko ji je p lovio pod

I bro-. . . pa-

n am skom zastavom i z Kolum - b ije prem a A zo rs k im ostrvima pronađen to va r od oko 35 tona m arihuana i o k o 5 0 k ilo g - r ama kokaina

MADRID, 28.— aprila (Ta- njug) — Tovar od oko 35 tona m arihuane i oko 50 kilograma kokaina vjerovatno je najveća kolićina prokrijum čarene droge koju je španska policija do sada otkriia. Rijeć je o drogi koja je juće pronadena i za- plijenjena u Luci Kadis (najugu Spanije) uunutrašnjostijednog broda s panamskom zastavom koji je plovio iz Kolumbije prema Azorskim ostrvima. Nezva- nićno se procjen juje da vrijednost zapiijenjene droge izosi oko 3,5 milijarde pezeta.

Pomenuti brod ukotvio se u petak uveče na 35 milja od ka- dijske obale, ali je na zahtjev po licije morao doploviti do obale. Sumn je i pretpostavke da nosi prokrijumčarenu drogu su se ob istinile i u „prvom naletu “ pronadena je droga. Kasno sinoć poćeo je istovar čitavog brodskog tereta, pa nije is- k ljuć eno da se otkrije i nešto više P rijezapljenedrugepolici- ja je uhapsila 19 osoba od kojih su 14 ćlanovi posade broda, svi ko lum bijskenac ionalnosti,dok seza osta lih pet ne ka ie kosu i u kakvoj su vezi s ovom opera- c ijom krijumčarenja droge.

Najveća ko lić ina droge koju je španska po lic ija do sada otk- rila iznosila je5 tona, a pronadena na jednoj jahti 1979. godine.

VAŠINGTON: NAKON NESPORAZUMA U VEZI SA UBISTVOM AMERIČKOG MAJORA N IKOLSONA

Protjeran sovjetski diplomata

# Potpukovniku Stanislavu Gromovu saopšteno da u roku od sedam dana mora napustiti Vašington

VAŠINGTON, 28. aprila (T anjug) — Iznenadna i bez vidljivog konkretnog povoda donijeta odluka amerićkih vlasti da se iz ame- r iik o g glavnog grada pro tjera pomoćnik sovjetskog vojnog ata- šea potpukovnikStanislavGromov ne bi trebalo, smatraseovjde, da ut- iče na pogoršanje odnosa izmedu dvijesupersile.

Gromovu je juče saopšteno da u roku od sedam danamoranapustiti Vašington. Gromov je proteran zbog nesporazuma do kojeg je došlo izmedu AmerikanacaiSovje- ta u vezi sa ubistvom američkog majora Nikolsona u Njećakoj DR. Vašington je Gromova odabrao za protjerivanje, rećeno je ovdje, zato Sto je on bio „veoma aktivan" u oba- vljanju svoje dužnosti. Istovreme-

no, Stejt department je preko sovjetskog otpravnika poslova u Vašingtonu — Sokolova, izrazio svoje negodovanjezašto jeMoskva prekršila dogovor komandanata i zatražiodaseSovjetskiSavezizvini zbog ubistva majora Nikolsona, ka o id a o b ešteti njegovuporodicu.

Ovdje se ističe da će o ovom slučaju još razgovarati šu lc i Gro- miko idućeg mjeseca u Beću, ali se isto tako naglašava da cio slučaj, koji će i ostati na nivou inc identa, neće uticati nja sadašnji trend postepenog 'poboljšanja odnosa izmedu dv ije super— sile. Ovdje se vjeruje da će taj trend iduće jeseni dovesti do susreta izmedu predsjednika Regana i sovjetskog lidera Gorbačova.

ZAŠTO SU SMIJENJENI NAJO DGO VO RNIJI LJUDI U ZENlCKOM LISTU „NASA RIJEC“

..Tehnička greška" u svečanom broju

# Sm ijenjeni o d go vorni u re dnik Bogoljub l lić i n je g o v za m je n ik Fra n c i Zu p a n č ić . a po kren u t postupak za ra zrje s e n je d i rektora O O U R -a Zo ran a Rajića

ZENICA, 28. aprila (Tanjug) — Odgovorni urednik zenićkog lista „Naša rijeć", Bogoljub llić i njegov zamjenik Franci Župančić su smijenjeni odlukom samoupravnih organa „Na$e riječi", a pokrenut je postupak za razrješenje direktora OOUR-a ZoranaRajića.Osim toga, Zpančiću i Rajiću OOSK lista izre- kla je idejnu mjeru „opomena", a lliću „posljednja opomena"

U svečanom broju „Naše riječi", povodom 12. aprila. Dana oslobodenja Zenice, na naslovnoj strani, ispod zagiavlja lista, odštampana je „kolaž iiustracija" sa greškom, koja je prema ocjeni Predsjedništva Opštinskog ko- m i teta SK, d al a po vo da za „svoja tu- mačenja" svim destruktivnim elementima".

U pokušaju da se na slikovit na- ,čin prikaže dosadašnji razvoj Ze- nice na ilustraciji je, izmedu ostalog, trebalo da stoji naslov objavljen ujednom odposlijeratnih brojeva sarajevskog „Oslobode- nja” : ..Pet hiljada Musiimana i Mu-

slimanki grada Zenice tražizakono zabrani zara".

Kako se desilo da ne budu odštampane riječi iz naslova: pet hiljada „traži zakon o zabrani zara? Da Ii u toku pripremezaštampanje u Stampariji „Oslobodenja", ili drugdje, još se ne zna.

Zbog ove „tehnićke greške", za koju se oćigledno smatra da ima i idejnu pozadinu, smijenjeni su naj- odgovorniji. Sa od lukom saglasilo se i PredsjedništvoO pštinskog ko- miteta SK, a sutra će se izjasniti i PredsjedniStvo OK SSRN Zenice. I Izdavački savjet lista se složio sa ovakvim odlukama, ne prihvatajuć i mišljenje doskoražnjeg njegovog predsjednika Huseina Serdare- vića, koji je smatrao da se „samo zbog tehničke greške ne može dovoditi u sumnju idejno— politi- ćka podobnost ove tro jice novina- ra '\ koji su. uzgred rećeno, nedavno dobili najveća novinarska priznanja Zenice i pod ćijim rukovodstvom je ovaj list kako je nedavno i Savjet ocijenio, postizao sve bolje reultate i ,,ide uzlaznom linijom".

DOGODILO SE U ZRENJANINU

Otkaz zbog prisluškivanja

% Siučaj .jiaftaškog tajnog telefona" izbio na vidjelo polovinom februara, kada su nekadašnjl bokserski as Zvonko Vujin i njegov kolega sa posla Marinko Kuburić otkrili tajnu slušalicu u iioci referenta za kadrove Siobodana Đurića

Dok su Miaden i Rudolf vodili Ć; dram atičnuborbusavrem enom i ;j: za život druga, dotlesu ostal i pcz- ;% vali kola hitne pomoći, pa su njih dvojica Mladena otpratili do >: bolnice. i j :

Nakonukazaneljekarskepom- >: oć lik raćegzadrlavan jaubo ln ic i Mladen je otišao na kućno v liječenje, sa prim jetnim opekoti- <- nama na ruci, nozi i dljelu glave. v

Zahvaljujući prisebnosti, požr- <: tvovanju i volji, tako je spasen je- v dan ljudski život iako se radilo o v nevjerovatnom — strujnom uda- >: ru jačine Sest hiljada volti. M lade- x n u iRudolfu, nasvečanojsjednici Radničkog savjeta OOUR-a Up- X ućene su tople riječi zahvalnosti, X urućene prigodne nagrade Ali, za njih je najveća nagrada Mladenov život za koji su se tako * : zdušno borili i izborili.

Primjer, svakako. ostaje za ipamčenje, a čak i više od toga za £ opomenu i upozorenje Jer, kakosem og lodogoditidasam ota jed- :v na ćelija ne bude isključena izašto se n ije sve prethodno -tj:detaljno prekonstrolisalo. Ne Xkaže narod badava „tri puta m jeri. Xa četvrti kroj". x

M SOBIĆ :::

ZRENJANIN, 28. april (Tanjug) — Referent za kadrove Slobodan Đurić, telefonsko— telegrafksi teh- ničar Ivica Cvetković i sekretarica direktora Slobodanka Janjić odlukom Radnićkog savjeta uOOUR- u „Srednji Banat“ Nafta— gasa, dobili su otkaz. Ovakva odluka uslije- d ila je poslije na laza disciplinske komisije, bolje rečeno poslije otk- rića prisluškivaća na sekretarskoj garnituri, preko koje su se mogli prislušivati razgovori direktora Mi- lana Bubreška.

Slučaj „naftaškog tajnog te lefo- na" izb io je na vidjelo polovinom februara, kada su nekadašnji bokserski as Zvonko Vujin i njegov kolega sa posla Mariko Kuburić o tkrili tajnu slušal icu u fioci referenta za kadrove Siobodana Durića. Povedena je istraga u kojoj

je u tvrdeno da je prisluškivač mon- tirao Ivica Cvetković za potrebe Siobodana Đurića. Njih dvojica su isključeni iz Saveza komunista. Medutim, Slobodan Đurić tvrdi da nikada nije ćuo glas direktora, već da je, iz ličnih razloga, pris luškivao razgovore sekretarice. Slobodan- ka Janjić, pak, izjavljuje, da je za prisluSkivanje saznala samo nekoliko dana prije objlodanjivan ja tajnog telefona.

Ne ulazeći u motive prisluškiva- nja Radnički savjet jedon ioodluku da se troje radnika zbog teže povrede radne dužnosti udalje iz kolektiva Slobodan D urić , Ivica Cvetković i Slobodanka Janjić naj- avilisužalbu, takodaćeserasprava o tajnom telefonu nastaviti pred sudom.

PRISTINA

Potvrđene kazne dvojici profesora

9 Statutarna komisija SK Kosova smatra da su prillkom izricanja idejno-političkih mjera profesorima Zajmiu i Aganiju poštovanestatu- tarne odredbe

PRISTINA, 28. aprila (Tanjug) — Komisija za statutarna pitanja SK Kosova potvrdila je odluku Op- štinskog komitetaSK Pristine o is- kljućenju profesora dr Gazmena Zajmija i dr Fehmi Aganlja iz člans- tva SKJ. Clanovi Statutarne komisije smatraju da su prilikom izricanja idjeno— političkih mjera ovoj dvojici profesora u svemu pošto- vane statutarne odredbe. Istina, bi- vši rektor Prištinskog univerziteta i profesor Pravnog fakulteta Gazm enZajm inije prisustvaosjed- nici komisije. ali je u pismenoj formi ponovio svoja ranije poznata i iz-

nijeta gledanja na idejno— politi- čku diferencijaciju naUniverzitetu i stabilizaciju stanja u Pokrajini, otvoreno sesuprotstavljajući akciji i politiciSK.

Dr Femi Agani je pokušao da članove Statutarne komisije ubije- di u svoju „nevinost", svaljujući kri- vicu na drugepriznatepolitičkeak- tiviste, pri čemu je malo ili nimalo govorio o svom oport unizmu i izbjegavanju izvršavanja partijskih zadatakau procesu političkestabi- lizacije stanja na Kosovu i idejno- političke d iferencijacije.

(71cj KRST

DJECA KOPAONIKA STALNA BRIGA CRVENO G KRSTA

NOG " j

0DM0R NA MORUBRUS, 28 aprila Л"anjug/ — Briga o djeci sa Kopaonika čije

domove, škole i m ir djećje igre uznemiravaju česti potresi tla svakodnevno se iskazuje akcijama solidarnosti mnogobrojnih pojedinaca mjesnih zajednica, radnih i društvenih organizacija. Posebno mjesto i ulogu u prikupljanju pomoći imaju organizacije i aktivisti Crvenog krsta. U okviru tih aktivnosti 38 osnovaca izRašja i Graševaca, ko likoihukupnoim autadvasirom ašnaselanaKopao- niku, otputovalo je u Baošić gd jeće biti gosti odm aralištaCrvenog Krsta Srbije

U Djedjem odmaralištu gradenom sredstvima solidarnosti poslije katastrofalnog zerrCjotresa koji je zahvatio Crnogorsko primorje, mališani sa Kopaonika provešće sa svojim nastavnicima 14 dana.

C lT A O C I S A R A D N IC I

Drugovanje s ,,Glasom“Slučajno sam došao do nekakvih

novina i počeo da ih čitam onako kako ja znam i umijem. Citao sam ih otpozadi

Cijelo vrijeme sam bio ubijeden da su to zagrebačke „Večernje'' i nikoje druge.

Ali, zaprepastio sam se kad sam vidio da je to neki „Glas". Nisam ni znao da ovaj list pcstoji sve dok nisam došao do tog primjerka. A i tada ne bih saznao da nisam došao da služim vojsku ovdje, u Banialuci.

Nećete mi vjerovati, ali taj primje- rak sam ponovo proćitao i zaključio da je to izvanredan list da je ,,na svom mjestu". da se u njemu može naći sve ono što te zanima.

Ovako kad se malo dužedruguje (dva mjeseca) sa vašim „Glasom" mogu da zakliučim da se bitno ipak razlikuje od zagrebačkih „Večer- njih".

„Glas" ima svoju dinamiku, borbu, dnevne aktuelnosti, političke i osr tale aktinvosti U njemu se daje

mnogo pažnje sportu, nauci i kulturi Ipak, list kao list je u cjelini odličan, i više od toga. Samo, potrebna mu )e jedna vrsta složenosti da svaka rub- rika ima svoje mjesto i jednu osnov- nu komponentu. cjelinu. Moja profe- sija se bitno razlikuje od novinarstva i nema nikakve veze. Svojevremeno sam od moje sestre naslijedio tako reći ljubav za novinama i ostalom štampom Ona je isto kao i vi, novi- nar, samo ona radi na RTV SA i ponekad napiše članak za neki informativni list.

Eto. dragi drugovi i drugarice žur- nalisti odaiem vam ovim putem posebno priznanje za vaš rad i podstrek u daljnjem jačanju i razvi- janju samih vas i vašeg lista „Glas"

Pa, nek' vam je sretno1

Vojnik Merdin Dulić Tifa

Kasarna „Kozara"

Banjaluka

GLAS, ponedjeljak, 29. april 1985. STRANA 5.

POSAO BEZ ODLAGANJA9 Program ekonomske stahilizac ije jasno je po-

kazao, a njegovd. dosadašnje provođenje samo to potv- rđuje. da se u našem društvu nagomilane teškoće mogu uklanjati, u prvom redu, daljim razvojem sociialističkih samoupravnih društveno-ekonomskih oanosa # Neposredne akcije za smanjivanje inflacije treba da polaze od zaključaka 14 . i 16 . sjeonice C K S K J , koji su utvrdili prioritetne zadatke — dinamičnopovećanjenr- oizvodnfe i izvo za , b rže zapošljavanje mladih, obeztri- eđivanje spoljne likvidnosti zemlje i uredno otplaćl- vanje spolinin dugova, zaustavijanje pada živ o tnog standarda i dosljednija primjena principa raspodjele prema rezultatima rada # Neophodno je utvrditi dinamiku i rokove za realizaciju pojedinih zadataka i to mora biti osnova za ocjenjivanie valianosti rada svakoa člana S K , organa i organizacije, za kadrovska rješenja1 diferencijaciju u S K i u društvu.

Sa17. sjednlce C K S K J : U srodnjoročnlm planoirtm a razvoja u t- vrdltl cjelovlte program s aktivnostl I mjera га bltno sm anjenje Inftaclje

STAVOVI CK SKJ o OSTVARIVANJU AN- T IINLFACIONOG PROGRAMAI STRATE- ŠK IM PRAVCIMA I NEPOSREDNIM AKCIJAMAZA SMANJIVANJE INFLACIJE

BEOGRAD, 28. aprila (Tanjug)— Centraini komitet SKJ amatrada Je antiinflack>nl program sastavni dlo Dugoroćnog programa ekonomske stabilizacije i da se m ote uapjetno reallzovat i u okvlru oetvarivanja cjeline stabilizac ione politike. S <lm u vezi smanjivanje stop* inflacije predstavlja jedan od najvažnijih zadataka ekonomske I razvojne politike, radnifike klaae I »vih radnih IJudi u udruienom radu I akttvnosti ćlanova organizacija I

Skovodstava SK I svih socijalisti- Ih samoupravnih snaga u ovoj I M rednim godina ma Polazećfod ove ocjene, izrećene

u danas objavljenim „Stavovima CK SKJ o ostvarivanju antiint la- d o nog programa i strateSkim prav- ci ma T neposrednlm akcijama za smanjivanje inflaclje", koji su usvojeni na 17."Sjednici CK SKJ, naj- v tfl parti jskl fo rum ističe da ovaj do- kument mora p6etatl osnova za jedinstvenu idejno-politlčku ak- tivnoet Saveza komunista I čitavog dajštva.

U ob lmnom tekstu, na oko 40 strana, Centraini komitet konstatuje da su doeadainji rezultati u ostvart- vanju stabllizacionog i antiinflacionog programa nezadovoljava- jući. Nljedoslododubljih promjena u privrednlm tokovima, u razvoju samoupravnih odnosa i uponaša- nju pri vrednih i druglh subjekata na НцјјГ politike stabilizacije. Savez komunista I sve socijalističke snage, iako su činlle napore i na pojedinim podrućjima postigli reaultate, nisu preduzimali sve neophodne mjere i akcije da bi se blagovremeno iod lučno ostvarival i zadaci Dugoročnog programa.

U tim usTovima se i antiinflacioni program ostvaruje nedosljedno, a na rnnogim bitnim tačkama se i ne ostvaruje , usljed čega je došlo do visoke inflacije koja je postala naj- krupniji ekonomski, socijalni i poii- tički problem. To je jo5 više pogo- rSalo ionako ugrožen standard dijele radnika i radnih Ijudi, zaoSt- rilo mnoge socijalne probleme i ub- rzalo proces socijalnog raslojava- nja mimo rada I rezultata rada. Sve je to dovelo do širenja političkog nezadovoljstva u redovima rad- nićke klase i stanovništva u cjelini.

Inflaclja podstlče nejvjerlcu

Takvo stanje nalaže da se, u skladu sa obavezama utvrdenim na 16. sjednici CK SKJ, hitno pokrene or- ganizovana, osmišljena i jedinstvena organizacija na svim nivoima za postepeno smanjivanje inflacije i dosljedno ostvarivanje stabilizacionog programa. Jer, kako istiĆe CK SKJ, visoka inflacija podstiče nevjericu u sposobnost SK da obezbijedi izlazak zemlje iz sada- šnjih ekonomskih teškoća.

Central ni komitet konstatuje da su u veoma nepovoljnim unutra- Snjim i spoljnim uslovimaostvareni odredeni rezultati na ostvarivanju stabllizacionog i antiinflacionog programa, naroćito u prošloj godini. Prije svega, prekinuta je višego- dišnja stagnacija u dinamiziranju privredne aktivnosti, povećana je industrijska i poljoprivredna pr- oizvodnja, povećan je izvoz, smanjena investiciona potrošnja, itd. Ti rezultati, postignuti prije svega naporima radnićke klase, potvr- da su ispravnosti kursa stabilizacije.

Medutim, i pored postignutog, mnogi krupn! problemi se zaoštra- vaju, a njihov osnovni izraz i zajed- nički imenitelj je visoka inflacija, sve teži položaj radničke klase 1 stalno pogoršavanježivotnog standarda znatnog dijela stanovništva To je u prvom redu posljedica spornog ostvarivanja ili neostvari- vanja do mnogihsuštinskihciljevai zadataka koji su utvrdeni u stabi- lizacionom i antiinflacionom programu.

Prema ocjeni Centralnog ko- miteta to se posebno odnosi na neostvarivanje neophodnih promjena u privrednom sistemu, u jača- n ju materi jalnog potoiaja radn ika u udruienom radu i raspolaganju os- tvarenim dohotkom i sredstvima proSirene reprodukcije, na kašnje- nje priprema zajednićke jugosio- venske strategije privrednog i tehnološkog razvoja, izvoza, razv-

oja energetike, socijalne politike, itd. Isto tako sporo se prevazilaze tendencije parcijalizacije i zatvara- nja jedinstvenog jugoslovenskog tržišta, nedovoijno se primjenjue princip raspodjele prema radu, nedovoijno se mobilišu unutrašnje materijalne i druge mogućnosti u organizacijama udruženog rada, nedosljedno se ostvaruje politika cijena u skladu sa antiinflacionim programom, ne preduzimaju se mjere za smanjivanje narasle društvene režije i slićno.

Sve se to, konstatuje Centraini komitet, nepovoljno odrazMo na društveno-ekonomska kretanja na poćetku 1985. godine. Nabrajajući te „neuralgičnetačke" neostvariva- nja stabilizacionog programa u ovoj godini, u stavovima se na- glašavadajeključnopitanjezemlje u sadašnjem trenutku bitka za ostvarivanje programa proizvodnje, izvoza i zapošljavanja, za obuzdavanje inflaciie i zaustavijanje pada realnih ličnih dohodaka. Time se u centar društvene aktivnosti u 'još oštrijoj mjeri postavila neophod- nost ostvarivanja zadataka stabilizacionog i antiinflacionog programa.

Program ekonomske stabilizacije jasno je pokazao.a njegovo do- sadašnje provodenje samo to potvrduje, da se u našem društvu nagomilane teškoće mogu uklanjati, u prvom redu, daljim razvojem soci- jalističkih samoupravnih društve- no-ekonomskih odnosa. Međutim, socijalističke samoupravne snage sa Savezom komunista na ćelu, nisu bileuvijek dovoljnospremne.organizovane i odlučne za ostvarivanje krupnih promjena u postoj- ećim društvenim odnosima. Nisu izvršena ni odgovarajuća organiza- ciona, kadrovska i druga prilag- odavanja ni u državnim organima, bankama i drugim institucijama sistem da se ovaj značajan podu- hvat uspješno realizuje. I rukovodstva SK, iako su stalno djelovala u pravcu ostvarivanja sta- bilizaciong programa, nisu bila dovoljno uporna da se provedu stavovi koje su usvajala. Do toga dolazi, velikim dijelom zbog toga Sto Savez komunista u svojim redovima nije raščistio sa takvim po- našanjima, te se zato svjesno tole- riše ispoljavanje deformiranog eg- oističkog zastupanja parcijalnih interesa, a zapostavlja cjelina in teresa radničke klase i zajednički interesi svih naroda i narodnosti, republika i pokrajina.

I sama ekonomska politika posljednjih godina djelovala je nedovoijno antiinflaciono. Eko- nomska oolitika u složenoj platno- bilansnoj situaciji morala je da djeluje i restriktivno, ali je pri tome mogla u većoj mjeri da djeluje podsti- cajno na pojedine segmente privrede ćiji razvoj ne bi optereć i- vao platni bilans. Pored pozitivnog dejstva, pojedine mjere ekonomske politike nisu dovoljno bile selektivne, cjelovite i usmjerene na suzbijanje inflacije.

Cijene uzdrmaie standard

Ostvarivanje antiinflacionog programa, konstatuje se. bilo je u velikoj mjeri svedeno na politiku realnog kursa dinara, realnih kamata i drugih realnih ekonomskih kriterija, a nisu istovremeno pre- duzimane sve druge mjere i akcije predvidene ovim programom za suzbijanje inflacije. Isto tako, nagli prelazak na slobodno formiranje cijena, u uslovima krupnih neus- klađenosti u orivredi i na tržištu i

širokoprisutnih monopolskih pozicija, bez jasnih kriterijumazapoliti- ku i društvenu kontrolu cijena, doveo je do stihijnih i nekontrolisa- nih kretanja na ovom području - visokog rasta cijena a time i infal- cije, novih poremećaja u primarnoj raspodjeli i velikih udara na standard Ijudi.

Centraini komitet, dalje, konstatuje da su uslovi koje Medunarodni fond postavlja zemljama u razvoju, pa i našoj, veoma oštri. Oni su se razlikovali od dinamike predvidene operacionalizacije koncepta pri- hvaćenog u antiinflacionom programu, naročito u pogledu skraćiva- nja vremenskih rokova za primjenu pojedinih mjera ekonomske politike. Primjenaoštrije stabilizacione politike, na bazi dogovorenog programa između naše zemlje i MMF-a, pored pozitivnih rezultata, uticala je na potenciranje ekonomskih teškoća u proizvodnji, na trži- štu i porastu troškove inflacije.

Centraini komitet konstatuje da neposredne akcije za smanjivanje inflacije treba da polaze od za- ključaka 14. i 16. sjednice CK SKJ, koji su utvrdili prioritetne zadatke— dinamično povećanje proizvodnje i izvoza, brže zapošlja- vanje mladih, obezbjedivanje spoljne likvidnosti zemlje i uredno otplać ivanje spoljnih dugova, zaustavijanje pada životnog standarda i dosljednija primjena principa raspodjele prema rezultatima rada.

Povećanje društvenog proizvoda, na bazi povećanja proizvodnje i kvalitetnijeg rada, treba da bude polazna tačka u suzbijanju mfla- cije. Treba što smjelije porlizali poljoprivrednu proizvodnju, tu rizam i malu privredu. u društvenom i individualom sekto ru. Povećanje proizvodnje u to l iko će više stabilizaciono djelovati uk- oiiko se istovremeno s njenim po- većanjem poveća izvoz. T akvu politiku treba podržati mjerama ekonomske politike, pa iodgovara- jućim uvozom

Jedan od fundamentalnih prava- ca akćije ekonomske politike, radi stvaranja stabilizacionih odnosa na tržištu u narednom periodu, jeste politika kupovne moći. Posebno je važno zaustaviti dalji pad realnih ličnih dohodaka i stva- rati uslove njihovog postepenog povećanja Bez jačanja motiva- cionog faktora teško se može os- tvariti prelaz sa ekstenzivne na inte- nzivnu ekonomiju. U narednom periodu, poreskom i stambenom politikom treba zaoštriti pitanje ravnomjernije opterećenosti stanovnistva u skladu s ekonomskom snagom, vodeći pri tome računa o dijelu stanovništva koji je najviše ugrožen visokom inflacijom.

Monetarna politika, kao sastavni dio politike traženje, može da bude efikasna jedino ako se realizuje selektivnom kreditnom politikom bankama, kojom će podržavati efi- kasnije privredivanje i diferenci- ranje organizacija udruženog rada u skladu s poslovnim rezultatima.

Dinar jedino sredstvo plaćanja

Centraini komitet. dalje. konstatuje da se ekonomski položaj privrede i dalje pogoršava i ističeda je njeno rastrećenje prioritetni zadatak. Posebno je znacajno radi- kalno smanjivanje njene za- duženosti i zavisnosti od eksternih izvora finansiranja, pre svega na kreditnoj osnovi. Naročito je zabn- njavjuć i veliki iznos kraktorotmh bankarskih kredita koje privred a

mora da koristi za finansiranje te- kuće reprodukcije. To je posledica odnosa u sistemu finansiranja reprodukcije, koji se moraju menjati.

Inflacija se ne može suzbiti bez jedinstvenog jugoslovenskog trži- šta. Jedino sredstvo plaćanja na njemu mora biti dinar. Promet na jugoslovenskom tržištu mora se odvijati po cenama koje se uspos- tavljaju na način kako je to ut- vrdeno u antiinflacionom programu. Ekstradohotke, stvorene za- hvaljujući posebnim tržišnim pogodnostima, treba dosljedno us- meravati za jačanje materijalne osnove udruženoq rada.

Važan pravac neposredne akcije za smanjivanje inflacije jeste društvena kontrola cijena samoupravnih i državnih organa. Ona je bitna dopuna politike kupovne snage i sredstvo suzbijanjastruktu- ralne inflacije. Društvena kontrola cijena u narednim godinama mogla bi da bude prihvaćena ne kao zamjena za djelovanje ekonomskih zakonitosti, več kao instrument koji treba da omogući djelovanje tih zakonitosti, u uslovima nedovoijno razvijenog tržišta i navike da sezad- ržavaju visoki troškovi proizvodnje i da se oni olako prenose na cijene.

Neophodno je dosljedno. primjenjivati politiku realnog kursa dinara i kamata onako kako je to stabilizacionim programom pre- dviđeno. Na pravcu pozitivnih st- rukturnih promjena u privredi naj- prije treba istaći politiku deviznog kursa koja bi u narednom periodu trebalo da bude operacionalizova- na u smislu realnog kursa, na način utvrden u antiinflacionom programu, koji obezbjeduje dovoljan stepen konkurentnosti jugoslove- nskih izvoznika na svjetskom trži- štu. Cjelinom - mjera ekonomske politike treba obezbijediti da izvoz- nici ostvaruju jednak ili veći dohodak u izvozu nego na domaćem tržištu. Ostvarivanje realne kamate je, takode, bitno sredstvo za realizaciju stabilizacione politike i pomjeranja privredne strukture u smislu jačanja ućešća ekonomski efikasnijih organizacija udruženog rada, koje su sposobne da se uklope u strože kriterije privredivanja. Politika realnih kamatazahtije- vaće, kaže se, dalje konverzije reskontnih kredita iz emisije.

Za skladan i dinamičan razvoj jugoslovenske privrede kao cje- l ine, potrebno je da se udruži- vanjem rada i sredstava, veliki sistemi, naročito u bazičnim i inf- rastrukturnim djelatnostima, oslobode sadašnje teritorijalne, republičko-pokrajinske zavisnosti. Insistirajući na većoj efikasnosti privredivanja, Centraini komitet naglašava potrebu zaoštravanja odgovornosti - kako lićne tako i kolektivne. Smatra se da je neodgovornost u proteklom periodu bila značajan faktor ekste- nzivnog privredivanja. Isto tako is- tiće se potreba veće radne i tehnološke discipline i dosljedne primjene principa nagradivanja prema rezultatima rada. Uticaj ekonomskih zakonitosti ne treba da ide samo do radne organizacije, nego i do radnog mjesta.

Najviši partijski forym ističe da produžavanje socijalizacije gubitaka, bilo preko rezervnih fondova društveno-politićkih zajednica ili na drugi način, objetivno znači us- poravanje procesa finansijskih i st- rukturalnih uskladivanja privrede.

To dovodi do usporavaja rasta zd- ravih segmenata u privredi, koji bi trebalo da vuku naprijed čitavu jugoslovensku privredu.

Rješavanje zaposlenosti, tog krupnog socijalnog i ekonomskog pitanja, ne može se rješavati samo u okviru organizacija udruženog rada, nego i u okviru pojedinih grana i djelatnosti, opština, republika, pokrajina i Federacije. Programi za realizaciju struktumih pomjeranja zaposlenosti treba da se formiraju iz za to posebno samoupravno for- miranih sredstava.

Neposrednizadaci

Na osnovu svega rečenog, Cent- ralni komitetSKJ obavezujesve ko- muniste da se izbore da se u srednjoročnim planovima razvoja na svim nivoima utvrde cjeloviti programi aktivnosti i mjera za bitno smanjivanje inflacije, realizujući u tome ciljeve i zadatke stabilizacionog i antiinflacionog programa i idejno-politička opredjeljenja SK.

Švaki pojedinac, svakaorganiza- cija udruženog rada, svaka društveno-politićka zajednica, svi- društveni subjekti biće stavljeni na ozbiljnu probu. S tim u vezi, Cent- ralni komitet obavezuje sve OUR-e i društveno-političke zajednice da svestrano i kritički analiziraju prak- su ostvarivanja stabilizacionog i antiinflacionog programa, da ocijene zašto se neki zadaci ne ostvaruju. Neophodno je utvrditi dinamiku i rokove za realizaciju pojedinih zadataka i to mora biti osnova za ocijenjivanje valjanosti rada svakog člana SK, organa i organizacije, za kadrovska rješenja i diferencijaciju u SK i u društvu.

Folazeć i od stabilizacionog i antiinflacionog programa, komunisti i drugi društveni subjekti dužni su da se angažuju na povećanju proizvodnje, posebno namijenjene izvozu, na obezbjedivanju spoljne likvidnosti zemlje u ovoj i narednim godinama, na zaustavljanju daljeg pada realnih ličnih dohodaka i postepenom povećanju u skladu sa produktivnošću rada, zatim na ostvarivanju principa da svi siojevi stanovništva doprinose stabilizaciji srazmjerno materijelnim mo- gućnostima, na rasterećivanju dohotka privrede. Veoma je važno da se hitno razmotri i ocijeni efekat primjene politike reakiog kursa dinara i ređlnih kamata, da se odlu- čnije slamaju otpori jačanju jedinstvenog jugoslovenskog tržišta. da se zaoštri odgovornost za neizv- ršavanje zakona.propisakaoimje- ra ekonomske politike u ostvarivanju društvene kontrolecijena.dase pokrene najšira društvena akcija radi bržeg zapošljavanja i drugo.

Neophodno je da rukovodstva SK u' opštinama, republikama i pokrajinama i CK SKJ i njihovi izvršno-politički organi i svi drugi društveni subjekti prate ostvarivanje stabilizacione i antiinf lacione politike, da koordiniraju idejno- političku akciju za suzbijanje inflacije i ostvarivanju drugih ciljeva i zadataka politike stabilizacije i podstiću aktivnosti SK i svih socija- listićkih subjektivnih snaga u tom pravcu, kaže se, između ostalog, u „Stavovima CK SKJ o ostvarivanju antiinflacionog programa i strate- Skim pravcima i neposrednim za- dacima za smanjivanje inflacije".

6.STRANA GLAS, ponedjeljak , 29. april 1985.

svijetNOVI > KORAC I KA POPUŠTANJU NA KOREJSKOM POLUOSTRVU

Je g fn a ili d v i j e K o r e j e ?Najnovij i prijedlog DNR Koreje interesantan je ne samo kao još jedan pokušaj da se razumom zamijeni sila i prijetnja, nego i kao nova manifestacija realnijeg pristupa složenom problemu ujedinjenja

UKRATKOJ I . -

DIZDAREV IĆ O TP U TO V A O U ŠTOKHOLM

BEOGRAD. 28. aprila (Ta- njug) — Savezni sekretar za inostrane poslove Raif Dizdare- vić otputovao je danas prije podne u Stokholom gdje će učestvovati u radu minis- tarskog skupa grupe neutrlanih i nesvrstanih zemalja učesnica konferencije o jačanju mjera povjerenja i razoružanja u Evropi.

Na aerodromu Beograd Raita Dizdarevića ispratili su zamjenik saveznog sekretara za inostrane poslove Budimir Lo- nčar i ambasador Svedske u Jugoslaviji Lenart Mirsten.

D ELEGACIJA MAKEDONIJE

ZAVRŠILA P O S JETU KINI

PEKING, 28 aprila — Dele- gacija Izvršnog vijeća Sob ranja SR Makedonije, koju predvodi predsjednik Vijeća Dragoljub Stavrev, otputovala je danas iz Pekinga uzemlju, pošto jeovdje postignut dogovor da SR Makedonija i kineska istočna provincija Oiangsi pojačaju i pr- ošire odnose međusobnog pri- jateljstva i saradnje.

AM N ESTIJA U SSSR

MOSKVA, 28 aprila (Tanjug)— Prezidijum Vrhovnogsovjeta SSSR, donio je odluku o amnestiji povodom 40-godiš- njice pobjede u drugom svjetskom ratu. Amnestirani su svi zatvorenici koji su učestvo- vali uotadžbinskom ratu, dok se d rugim kazna smanjuje. Od daljeg izdržavanja Kazne oslobođeni su i građani koji su tokom rata bili odlikovani me- daljama za rad i samoprijegor, zatimžene i udoviceratnih inva- lida, trudnice i žene sa djecom ispod 16 godina, lica starija od 60 godina i ona koja imaju uvjerenja da su invalidi.

Od amnestije su izuzeta lica koja su osuđena zbog„opasnih antidržavnih i drugih teških prekršaja".

NOVA OFANZIVA DRUZA

BEJRUT, 28. aprila — Milicija „Progresivnesocijalističkepar- tije Libana" (PSP) vođe Druza ValidaDžumblatazauzelajeda- nas gotovo cje lokupno obalsko područje izmedu Bejruta i Sido- na na jugu zemlje, stavila pod svoju kontrolu „Južnu magist- ralu", hrišćanski gradić 2ije na obali Mediterana i nekoliko hrišćanskih sela i praktićno presjek la sve veze između prijestonice i juga zemlje.

Žategnutost vlada i na drugim libanskim frontovima. Protekle noći i jutros hrišćanske i muslimanske mili- cije vodile su žestoke okršaje u planinskom području Suf jug- oistoćno od Bejruta i na „zelenoj lin iji" razdvajanja istočnog, hrišćanskog od mu- sl imanskog, zapadnog Bejruta, a na udaru artiljerija nalaze se gusto naseljene stambene četvrti s obje strane linije.

TE Š K O N ASLJEĐE NIMEIRIJEVOG

REŽIMAKAIRO, 28 aprila — Bivši

predsjedn ik N imeiri i njegov režim ostavili su nam veoma teško nasl jeđe — devet milijardi dolara spoljnog duga i pravi haos u privrede zemlje. To je u intervjuu kairskom nedjeljniku „Akhbar el Jom " izjavio predsjednik sudanske Privre- mene v lade dr Gazouli, ističući da Sudan godišnje, samo za kamate, m oradaotplaćuje850m i- liona dolara Ta suma kako je rekao, jednaka je vrijednosti jednogodišnjeg sudanskog izvoza.

BEOGRAD,28. aprila — Nedavni prijedlog Pjongjanga o usposta- vljanju direktnih kontakata parlamenata Sjeverne i Južne Koreje nesumnjivo predstavlja novi značajan korak ka popuštanju zategnutosti na Korejskom poluostrvu i stvaranju povoljne atmosfere za mirno ujedinjenje zemlje.

U pismu kojejeVrhovnanarodna skupština DNR Koreje uputila „Nacionalnoj skupštini Republike Koreje" predlažese da dvije strane otpočnu parlamentarne razgovore sciljem da praktićno doprinesu i ot- klanjaju potenciialne ratne opas- nosti. Ra^govori bi se — prema tom prijedlogu — mogli voditi na zajed- ničkimsjednicamaobaparlamenta ili izmedu parlamentarnih delegacija dviju strana. Predstavnici oba parlamenta — predlaže Pjongjang— mogu već početkom maja na radnom sastanku u Panmundžomu da se dogovore o tome kakoće par- lamenti to uraditi

Cinjenica je da se na Korejskom poluostrvu stalno smjenjuju di- jalog i konfrontacija. napetost i po- puštanje, a svaka strana optužuje onu drugu kao izazivaća napetosti i kao potencijalnog agresora. Stoga Pjongjang predlaže da se taj problem riješi razmatranjem i even- tualnim usvajanjem zaiedničkede- klaracije o nenapadanju Svaka strana bi se obavezala da protiv druge neće krenuti oružjem. što bi u velikoj m jeridoprinijeloatm osferi u svim drugim razgovorima preds- tavnika sjevera i juga Koreje.

Najnoviji prijedlog DNR Koreje interesantan je ne samo kao još jedan pokušaj da se razumom zamijeni sila i prijetnja, nego i kao nova manifestacija realnijeg pristupa DNR Koreje složenom problemu ujedinjenja i kao sastavm dio konti- nuiranih napora Sjeverne Koreje da uz uvažavanje svih razlika koje postoje izmedu sjevera i juga,

stalno traži odgovarajuće forme za postizanje cilja zajedničkog za Korejce na obje strane poluostrva. Oćigledna je želja da se mirnim putem i dijalogom, umjesto pre- tnjama , optužbama i zveckanjem oružjem, nade put do toliko željenog cilja.

S obzirom na to da je i najnoviji prijedlog o saradnji parlamenata motivisan, prijesvega, nastojanjem da se stvore uslovi za rješavanje korejskog problema mirnim putem, zaslu iu je da bude pozd- ravljen. Jugoslavia, koja se princi- pijelno zalaže za mirno rješavanje svih sukoba, uvijek je pružalaaktiv- nu podršku svim prijedlozima NDR Koreje koji doprinose mirnom uje- dinjenju zemlje i ofiuvanju bezbjednosti u regionu.

U najnovijoj inicijativi Pjongjan- ga uočljiv je istovremeno i sve flek- sibilniji i razložniji pristupstvaranju početnih i neophodnih preduslova za konačnobrisanjedemarkacione linije.

U pismu upućenom južnokorej- skom parlamentu, jasno je uoćljiv i vrlo konstruktivan pristup Pjong- janga. Nigdje se ne spominju ranije inače uobiCajeni pogrdni izrazi za vlast u Seulu, a ime Republike Koreje, kao i njene narodne skup- štine, napisano je onako kako to Seul inače zvanično traži, iako je pozunato da Pjongjang naročito izbjegava sve to.

Ilustracijaza takav pristup je iob - razloženje u kome se Pjongjang za- laže da svaka strana u eventualnoj konfederativnoj republici Korio, o£uva dva različita sistema direktno saopštavajuć i da su „ideja i sistem dragocjeni", ali da je ,,za nas od teiste krvi, nacijadraža i moramo prvo o tome misliti".

Iako i Južna Koreja tvrdi da želi mirno ujedinjenje zemlje, pa i pri- hvata izvjesne inicijative za saradnju, vlasti u Seulu — prema tvrde- nju Pjongjanga — prvo, nisu samostalne, a drugo, još nisu pokazale stvarnu želju za uje- dinjenjem, već nastoje da raznim izgovorima i odgadanjima zadrže status kvo, pa čak i legalizuju post- ojanje „dvije Koreje".

Zoran ĐORĐEVIĆ

PRED SAM IT INDUSTRIJSK I NERAZVIJENIH ZEMA-

ASV ETAU SJENCI DUGANERAZVIJENIH

BEOGRAD, 28. aprila — Predstojeći, jedanaesti samit in- dustrijski nerazvijenih zemalja Za- pada, koji će se održati od 2. do 4. maja u Bonu, trebalo bi da rezultira apelom protiv protekcionizma, za nove pregovore o liberalizaciji svjetske trgovine. Iako lideri SAD, Kanade, Velike Britanije Fran- cuske, SR Njemafike, Ita lije i Japa-

na polaze od sopstvenih, specifi- čnih interesa, najnoviji pokazateljio usporavanju rasta američke privrede postavili su pred njih ne mall zadatak da u situaciji krize, koja nesmanjenom žestinom po- gađa zemlje u razvoju-proizvod- njom u sopstvenim zemljama otklone opanost od nove svjetske recesije.

NAPROGRAM UGRĆKETELEVIZIJE

EmisijaoTitu

U jednosatnoj emislj i o Josipu Brozu Titu, uz ko- rišćenjefilmske.arhivske I istorijske grade, govore Cvije tin Mljatović, Lazar Mojsov, Milka Planinc i M ilutirt Morača

ATINA, 28. aprila — Grčka televizija završila je snimanje i montažu prve epizode se- rijskog filma „Državnici" posvećene ličnosti i životnom djelu predsjednika Tita. U drugom nastavku iste serije biće prikazan životni put prvog kiparskog predsjednika arhie- piskopa Makariosa koji se, kao i T ito, piše atinski provladin list „Etnos", smatra jednim odosn i- vača pokretanesvrstanihzema- Ija i državnika koji su se neumorno do krajaživota borili za nezavisnost svojih zemalja, obezbjedenje mira i dobrobiti čovjećanstva — javlja Tanjug.

Epizoda posvećena Titu snimljena je uz korišćenje raspoložive filmske, arhivske i istorijske grade i propraćena je razgovorima o ličnosti i iivo tnom putu i djelu jugoslovenskog predsjednika sa Cvijetinom Mijatovićem, Lazarom Mojsovom, Milkom Planinc i M ilutinom Moračom.

RIBlClC O SAVJETU INTERAKCIJU

ZA

VISOKSTEPENSAGLAS-NOSTI

PARIZ, 28. aprila — Clan PredsjednlStva CK SKJ Mitja Ri- bifiič izjavio je da su na upravo završenom trećem zasjedanju Savjeta za interakciju dvije grupe pitanja bile u centru pažnje— svjetski ekonomski odnosi i u tom sklopu izuzetno teSka sltuaclja naj- manje razvijenih i prezaduženihze- malja, te mogućnosti atomskog sukobljavanja podstaknuti nepre- kidnom trkom u naoružavanju — izvještava Tanjug.

Kada je o medunarodnlm ekonomski m problemima riječ, tu je, smatra Ribičič, Ispoljen visok stepen saglasnosti. Na pariskom sastanku je ocijenjeno i da se „otvaraju neke nade i perspektive i uslovni optimizam ka mogućim pozitivnim promjenama u svjet- aklm međunarodnim odnosima“ .

NaglaSavajućidajediskusljablla slobodna i otvorena, Ribičič je ocljenio da je, imajuć i u vidu heterogen sastav Savjeta koji f in e političari i državnici iz svih krajeva svljeta, postignut makslmum mo- guće saglasnosti o svim ključnim pitanjima o kojima se razgovaralo.

PRED REGANOVU POSJETU SR NJEM AČKOJ

Mnogo nepoznanicaOdgovor na pltanje da II će američki predsjednik zalsta odatl poštu Hitlerovlm vojnicima na groblju u Bitburgu sve je neslgumljlBON, 28. aprila (Tanjug) — Ono

što se u SR Njemačkoj doživljava kao neka vrsta istorijske afere, a u SAD već ima dimenzije „politčikog slučaja", danas je još više zaoštreno I gotovo je sigurno da se mogu oćekivati nove komplikacije. Odgovor na pitanje da Ii će ameri- čki predsjednik zaista odati poštu Hitlerovim vojnicima na groblju u Bitburgu, sve je nesigurniji.

Današnji „Bild am zontag“ objavljuje intervju bitburškog grado- načelnika Tea Haleta koji je rekao da će, ako se u SAD nastavi „kampanja" protiv njegovog mjesta kao „nacisitčkog grada", sazvati gradsko vijeće ,,sa jedinom tačkom

ŽENEVA Poslije prve pregovora

runde američ ko-sovjetskih

onevnog reda: odgovoriti Regana od posjete vojničkom groblju".

Iz Vašingtona, međutim, stižu tvrdnje da Regan, uprkos svemu, neće odustati „sam od sebe". Zva- nićni predstavnik bonske vlade Be- niš, pak, kasnosinoćjeponovioda Regan „dolazi iželi danapravi praznik pomirenja". Bonska vlada. ipak, takođetrpi svežešće pritiske, ali zasad ne odustaje, već samo „m odifikuje ceremoniju".

Po najnovijoj verziji, na groblju u Bitburgu neće biti intonirane nacionalne himne, već neka druga melodija. Polaganje vijenca ,,još je potpuno otvoreno pitanje", kao i prisustvo Reganove supruge Nensi.

OD D O P I S N I K A T A N JU G A

NIŠTA BEZ „VELIKE DVOJICE"2ENEVA, 28. aprila — Sovjetski

Savez i SAD okončali su prošlog utorka uvodnu Sestonedjeljnu run- du svojih novihženevskih pregovora o kontroli naoružanja. Njihova neujednačena saopštenja o počet- ku ovih „teških pregovora", otkriva- ju amerifiku uzdržanost u komenta- risanju prvog koraka na pregova- račkom putu i sovjetsko otvoreno nezadovoljstvo, iskazano na naj- višem nivou.

Istog dana kada je u 2enevi završeni prvi pregovaraćki krug, Set sovjetske partije Mihail Gor- bačovjenasjednici Centralnogko- miteta KPSS otvoreno optužio američku administraciju da krši dogovor (Sulca i Gromika) o istovremenom pregovaranju o nu- klearhom i kosmičkom oružiu i da, ustvari, ne nastoji da se u Ženevi postigne sporazum. OvdaSnji za- padni posmatrači b ili su „iznenađenl" oštrinom istupanja Gorbačovai nastojalisu da u njemu otkriju „tvrdokornu lin iju " koju, prema njima, oduvijek zastupa Andrej Gromiko.

RAZLIČIT IKOMENTARI

Sovjetska delegacija na ženev- skim pregovorima, koju predvodi V iktor Karpov, nije davala nikakvu izjavu o prvoj rundi koju je, inače, kratko prokomentarisao u pismenoj izjavi njegov američki partner Maks Kempelmen. Medutim, iz sovjetskih krugova su nezvanično

U krugovima zapadnih posmatrača u Ženevi smatraju da se pozlDvan preokret u pregovorima može eventualno očekivati tek na jesen, odnosno poslije sastanka Regana i Gorbačovadošli negativni komentari, koji su odrazili suštinu izjave Gorbafiova. U njima se jednostavno upire prst na Amerikance, koji, navodno, ,,ne žele pregovore i sporazum na bazi m eđusobnihustupaka.većhoćeda pregovaraju sa pozicija sile. A to ne prolazi".

Inaće govorljivi, Amerikanci su neposredno poslije završetka za- ključne plenarne sjednice dviju delegacija 23. aprila bili daleko uzdrJaniji od Sovjeta u ocjeni „rezultata" početne faze pregovaranja, iako su $tampi dali pismenu izjavu o tome, koju je pročitao sam Kempelmen. On je kratko saopStio da su „pregovori bili teSki", ali daje američka delegacija i očekivala da će biti takvi.

Uprkos svemu, amerićka delegacija je ocijenila da je „prva runda pregovora korisno poslužila da svaka strana bolje razumije pozici- ju one druge strane". Kempelmen je upozorio da je komplikovano pregovarati u 2enevi, ali da se stvari nekako kreć u.

Intonacija s američke strane, da se u 2enevi pregovarački proces ipak odvija i da ne tapka u mjestu, prisutna je i u nekim zapadnim no- vinskim izvještajima o završetku ove ru nde. Oni su vjerovatno na neki načinbiliinsp irisaniodam eričke delegacije, iako zvaničnoi nije bilo

nikakvih brifinga za Stampu. U jednom amerićkom izvještaju govori se, na primjer, o „malom progresu" u pregovorima. Francu- ska agencija FAP javila je da u prvoj rundi „nije bilovelikog rezultata". U viSe izvjeStaja se provlači opserva- cija da je prva runda, ustvari, po- služila da dvije strane prezentiraju svoje prolazne pozicije.

U isto vrijeme, Amerikanci in- direktno optužuju drugu stranu da je u prvoj rundi bila nepopustljiva i da nije pravila koncesije. Te zamjerke su davane u zavijenoj formi, je r jetrebalo istovremeno brani- ti se od prijedloga Gorbaćova za moratorljum u postavljanju raketa srednjeg dometa u Evropi, za koji se teško može tvrditi da ne predstavlja baS nikakvu koncepciju.

SPOTICANJE O „RAT ZVIJEZDA"

Na osnovu svih zvanifinih izjava koje su tokom pregovora davane van 2eneve i pouzdanih obavjeStenje u samoj 2enevi, u momentu zakljućenja prvog prego- varačkog ciklusa, glavne prepreke za napredak jasno su ocrtane. Sovjeti insistiraju da se sva tri kolo- sijeka pregovaranja — o nukl- earnom oružju strateškog i srednjeg dometa i o sprećavanju

naoružanja u kosmosu — striktno medusobno povežu i da se o sva ta tri pitanja pregovara ,,u njihovoj m eduzavlsnostr, kako je, uos- ta lom, preclzirano sporazumom izmedu Sulca I Gromika. Oni kritiku- ju amerlCku stranu da izvrdavaoba- vezu o „meduzavisnosti".

S druge strane, vaSingtonski kompetentni faktori zamjerlli su sovjetskom partneru da „koCI" napredak u pregovorima „pretjera- nom preokupiranošću kosmičkim oružjem". VaSington istovremeno Insistira na „dubokom krešanju" st- ratefikog nuklearnogoružja lžalise da taj njegov zahtjev nije na iiao na potrebno razumljevanje Moskve.

Kako god da se konfrontiraju polazne pozicije dviju strana, uvijek se nailazl na Reganov plan o „strateSkoj odbrambenoj in icija ti- vi“ Ili o „ratu zvijezda" kao na klju- ćnu barijeru u pregovaranju. Sovje- ti su već optužili SAD da krSe sporazum o predmetu pregovaranja u 2enevi baS u vezi sa kosmičkim oružjem tako da posmatrčal oćeku- ju da će se u nastavku pregovora naporl obiju strana koncentrisatl na raščiščavanju zapleta oko „rata zvijezda".

U krugovima zapadnih posmat- rača preovladuje ocjena d a je te iko očekivati značajni napredak u pregovorima ćak i u sljedećoj rundiI da se pozitivan preokret može eventualno očekivati tek najesen, odnosno, poslije sastanka Regana i GorbaCova.

M omčilo BLAGOJEVIć


H DDOBITNICI PLAKETA SIZ-a KULTURE BANJALUKA: DUŠKO KRIŽANEC POZORIŠNI GLUMAC

0 REPERT OABU, KRITIČNIJE9 Mislio sam da ću mnogo vile uraditi u pozoriitu. ali dobra je; kid se osvmem, shvatim da je i to dosta — odigrao sam 250 uloga, režirao stotinjak predstava.Smatram da sa većom odgovomoiću treba pristupati izradi repertoara. da treba stimulisati mlade kadrove, ne guiiti flzionomiju dobrih pozorišnih festivala

k u lt u r a

BANJ ALUKA. 28. aprila — Profe- sionainu pozorišnu karijeru kao glumac, a zatim kao reditelj zapoćeo je joS u ZajeCaru 1947. godine. Danas prvak Narodnog pozo- riSta Bosanske krajine u Banjaluci, dobitn ik Zlatne plakete SIZ-a ku l- ture, glum acD uikoK rtta m c , igrao je u posljedn je dvije sezone u naj- boljim predstavama krajiSkog pozorišta „Balkanskl *p4|un“ , „Hamlet u M rd u ii D o n jo f,

9 Za dvije pozorrtne s*zone od- tazH* u penziju. Kako danas oc)*- nju je t* pozoriftni trenutak?

— Mislio sam da ć u puno viSe na- praviti u pozoriitu . Zbog uloge Osvalda u Ibzenovim „Sablastima " zapoćeo sam profesionalnu pozo- riSnu karijeru. Kada se osvmem unazad, shvatam da seipak mno go urdilo, odigrao sam 250u loga. reži- rao stotinjak predstava, u prosjeku tri režije godiSnje. Ono Sto smo mi

U PRIJEDORU

OvacijeDubravkiZubović

PRIJEDOR, 28 aprila — Povodom obilježavanja 30- godiSnjice postojanja i uspješnog rada ovdaSnje Skole za osnovno i muzičko obrazovanje. u Amaters- kom pozorištu od rian je koncert ozbiljne muzike. Učenici, horov i i orkestri slavljenika izveli su djela Sopena, Mocarta, Bah a, Betovena, Bramsa. Mokran jca i drugih pro- slavljenih stranih i domaćih kompozitora.

U dvočasovnom programu je ućestvovala i prvakinja beogradske opere Dubravka Zubović , ko ja je svojim nastupom oduSevila pre- puno gledaliSte.

Z . Đ.

nekad nazivali avangardnim, ubrzo je postalo naivno. Potvrđuju to BITEF, MESS, za koji danas mogu da kažem da je muCki ubijen — nema ga viSe. B io je to festival najboljih pozoriSnih ostvarenja, koji je imao svoju fizionom iju, tu su dolazile avangardne predstave za pozoriine sladokusce. Danas smatram da treba da promijeni ime kad je već prom ijenio suštinu.

m A, kra|Mko pozorU te danas?— Slućjano sam imao sreću da

igram u tri posljednje predstave u PozoriStu, koje su po mojoj ocjeni najsretniji pozoriin i repertoarski potez. Treba mo biti mnogo kriti- ćniji i sa većom odgovomoSću pristup iti izboru repertoara Jer, do- gada se da ima i onoga Sto ne pravi ni nama ni teatru usluge, postal i smo nekritićni.

t S predstavom K rie tln lh JBaimda Petrie* Kerempuh»“

m

d i p l o m e

MaSinski intenjeri u ovom trenutku su naidoficitamiji kadrovi. Privredi krajiSke regije u ovom dasu trebalo bi dvije stotinemaSinaca. Medu- tim, na evidencijama Zajed- nice zapoSljavanja ovoga podruCja nema ni jednog jedinog inienjera ove struke.

Na području SIZ-a zap- oSljavanja Banjaluka, osim maiinaca deficitarni su eleklrointenjeri, gradevinski i tekstilni intenjeri, agronomi, veterinari, te profesori jezika i fizičkog vaspitanja.

U NJUJORKU

Rekordni dolari za Van Goga

NJUJO RK, aprila — „Pejza i sa tziazećlm suncem“ Vincenta van Go- ga, na aukcl|l ailka u N jujorku, poatlgao Je n a jv liu d o danas poznatu cl|enu: anonlmnl kolekdonar oborio Je svjetsld rekord I ptatlo 9,9 ml- l lona dotara. Sllku Je Gog uradlo godlnu dana pri|e avoje smrtl

(Foto-Tanjug)

DuSko KrižanecuCaatvovall ste na FMthraiu mallh I eksparimantalnVi scena Jugosla- vfje, goatovall u PotfskoJ i u mnogim Jugoslovensldm gradovima?

— .Balade Petrie* Kerempuha" uradio sam joS 1961. godine i bila je to prva monodrama u Jugoslaviji. Igrao sam je 720 puta. u zemlji. u Poljskoj, na MESS-u. Nisam je igrao već dvije godine, od Zagreba- ćkih Ijetnih večeri na GriCu, ispod spomenika Petrici Kerempuhu. Druga monodrama je radena po tekstu Vasilija Karana„Takotlm *nl d ru2e odbom lče", a spremam se da igram i monodramu doktora Josipa Jovića > i t o sada". Na satiričan naćin govori se o ljubavi i svijetu in- time. rijeć je o persifla ii. mislim da ću je priprem iti za ovogodiSnji festival ,.S glumcima u maju9 RedlMjskl rad I saradnja sa

amaterima?— Saradivao sam dosta sa

amaterima iz Mrkonjić-Grada, Prijedora i Jajca. Za rad sa amater- skim druStvima neophodni su radni uslovi. profesionalna. strufina pomoć pri izboru repert oara, režiji i scenografskim rjeSenjima. Naj- bolje uslove i talente imalo je Amatersko pozoriSte iz Prijedora, glum ci iz M rkonjić-Grada već dvije godine nisu dali nijednu premijeru, a Jajce ima veliki broj mladih koje bi trebalo stimulisati. A materski rezultati su vrijedni i ovaj rad bi trebalo ozbiljno shvatiti.

* O priznanju SIZ-a kulture?— Za dvije pozoriSne sezone od-

lazim u zasluženu mirovinu. Plake- ta SIZ-a kulture je, kako sam i rekao prilikom dodjele, priznanje razvoju banjalufike kulture. To je ustvari i obaveza koja „nareduje" da budemo aktivniji, htjeli mi to ili ne. Svi mi, kao nosioci kreativnog rada, ne bismo iznikli da nema preduslova za razvoj banjalufike kulture.

Jagoda PRNJA

UZALUDNIZAHTJEVI BIBLIOTEKE U BOSANSKOM NOVOM ZA POPRAVAK PROSTORIJA

Strpljiva bibliotekaФ Kako fasada. tako i unutraSnjost ove tuci|e u Bosanskom Novom (radno vrl prostor, sredstva) traže hitnu pomoć, a

<ulturne insti- eme, kadrovi. i ona ne stiže

BOSANSKI NOVI, 28. aprila — „Posljednjih nekoliko godina u viSe navrata obraćali smo se Ser- visu sa zahtjevom da se poprave prostorije i ulazno stepeniSte, uredi fasada poslovnog prostora stambene zgrade u kojoj je smještena Narodna biblioteka ..Kazimir Curak “ Bosanski Novi, ali nažalost ni do danas niSta nije u£injeno

Ovo je uvodna rećenica najno- vijeg zahtjeva Narodne biblioteke „Kazimir C urak", upućenog Radnoj organizaciji Servisu za to- plifikaciju i održavanje stambe- no-poslovnog prostora u Bo- sanskom Novom.

I doista, na ulazu u Biblioteku, čitaoca doćekuje ružna slika neuredenog prostora. Medutim, stvar i ne bi bila dramatiCna, kad bi, osim tog neugodnog vanjskog dojma. sve drugo bilo u redu. Neophodno je obaviti obimnije popravke — od ulaznih vrata, preko elektrićnih instalacija, lamperije i parketa u prostoriji Bi- blioteke do sanitarnog čvora Ali ni osvjetljenje ni zagrijavanje radnog prostora, pa ni organizacija posla nisu riješeni po zakon- skim normativima. A radnici Bi- blioteke u svom se zahtjevu upravo pozivaju na Zakon o zaStiti i (uvanju bibliotećke grade i Pra- vilnika o uslovima rada biblioteke, tražeći da se ti poslovi zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se ta kultum a ustanova naSla obave u toku ovog mjeseca. Samo tako će se stvoriti uslovi za prelazak Biblioteke na cjelodnev- ni rad saCitaocima, je rtozah tije - va savremeni trenutak jedne ur-

bane sredine. Neophodno je Sto prije om ogućiti ćitaocima, a i gradanima koji se dosad nisu ućlanjivali, da posjeću ju B ibliote- ku u svako doba dana, kako mno- g i od njih ne bi morali prekidati posao da bi posudili ili vratili knjigu. Osim toga, danas kad sve po- skupljuje vrtogla vom brzinom . pa i Stampa, mnogima je Biblioteka jedino mjesto gdje mogu doći do novina i časopisa za samo 200 dinara godiSnje članarine. A Na- rodna biblioteka za „Kazimir Curak “ prima 4 dnevna i 4 sedmi- čna lista i časopisa. Kad se tome doda i činjenica da čitaoci u tom prostoru listaju i knjige koje se ne mogu iznositi iz Biblioteke. a to su rjećnici, leksikoni, enciklopedije i razni priručnic i.ondab ičitaonica morale biti funkcionalnija i prijatnija.

Zakon uz to nalaže da rad s djecom do 14 godina mora biti odvojen od rada s ostalim Citaoci- m a.au ovoj B ibloiteci dosad nisu mogli provesti ni tu zakonsku odredbu. Uostalom, o uslovima rada u Narodnoj biblioteci „Kazimir C urak" ne treba niSta viSe reći kad se iznese podatak da dva strućna radnika u posljednje vrijeme obavljaju i poslove čistaća

Budući da je smjeStena u centru i na raskrsnici ulica, zgrada u kojoj je smjeStena Biblioteka sa- mim tim, a joS viSe svojim atraktiv- nim izgledom, daje poseban peCat tom dijelu grada. Kako je napokon i najamnina koja se za nju plaća visoka, posljednji je trenutak da se neSto učini.

Ferhat KORAJAC

Г NO VE K N JIG E

“ 1Makedonska poezija na

daoskomKOPENHAGEN, 28. aprila (Tanjug) — U Kopenhagenu je

promovisana knjiga m akedonskepoezijenadanskom jeziku Pod naslovom „Skamenjem O rfe j", predstavljene su pjesme makedonskih pjesnika Slavka Janevskog (naslov knjige je po jednoj od njegovih pjesama) Blaža Konevskog i Matije Matevskog. Za poznatog izdavača Brendum, knjigu su preveli Jane Kabel i Inger Kristensen

M akedonskiidanskipiscisaradujuveć višegodina.Književniki prevodilac Meto Jovanovski prevec \ena makedonski jezik roman „Beby" Kirstena Torupaau maju.takodeunjegovomprevodu. izlazi zbirka pjesama „To" poznate danske pjesnikinje Inger

Kristensen

Futurističke vizijetD v ije ..s m rto n o s n e " n a ja ve : poskuplenje pretplate i sateliti

Ljetn a te le v izijs k a ie m a u svje tlu filozofske misli

U posljednje vrijeme naSa televizija sve ćeSće, stid ljivoa li u porno, govori o dvjema stvanma od kojih bi svaka mogla biti za nju smrtono- sna: prva je najava novog po- skupljenja pretplate. a druga uvodenje satelitske televizije Po- skupljenje je sasvim izvjesno i i dogodiće se u bliskoj budućnost i, a ukljuć ivanje u evropsku satelitsku mrežu neizvjesno i daleko. No, ono Sto povezuje oba ova dogadaja je da u nekom zamiSljenom slijedu konsekvenci mogu dovesti do iSćezavanja nacionalne televizije. Nužnost povećanja pretplate obja- Snjava se, izmedu ostalog, i stagna- cijom broja pretplatnika. a taj će potez dovesti do nove stagnacije. Slijedeći ovaj zaćarani krug uzroka i posljedica, uz malo maSte. nije teSko zamisliti trenutak kada će svaka republička televizija imat i samo jednog pretplatnika: ta bi jo j okolnost donijela izvjesne predno- sti. ali i krajnju neizvjesnost. Taj bi pretp lat nik placao oko 200 m ilijardi mjesećno pretplate. koja bi se veoma lako ubirala uz pomoć samo jednog inkasanta: jedinog gleda- oca bilo bi lako anketirati: televizija bi vremensku prognozu davala samo za njegovo mjesto boravka:

ako bi odlućio izić i u Setnju ili kino, te večeri se ne bi morao emitirati program, i tako dalje. Opasnost za televiziju predstavljalo bi to Sto bi ovaj pretplatnik odjednom mogao odlučiti da zapećatisvoj televizor ili da, recimo. umre: to bi zapećatilo i sudbinu televizije. Nadamo se da će nakon ovih zastraSujuć ih pror- oćanstava televizija dvaput razmi- sliti prije nego nas ponovo opali po džepu.

Uvodenje satelitske televizije u naSe krajeve ne znaći niSta drugo nego moguć nost da u društvu koje se sve oStrije raslojava na bogate i siromaSne, bogati kupe za 4.000 maraka antene u obliku lavora i direktno gledaju programe za- padnoevropskih zemalja. NaSu televiziju gledaće samo sirotinja. Kako su siromaSni po pravilu daro- vitiji i inteligentniji od bogataša. bogati će iznajmljivati siromaSne da im prevode i tumaće strane programe. pa inteligentna sirotinja neće imati vremena da g leda do- maći program. Naši spikeri će se smijeSiti igovoriti „dragi g ledaoci", ali dragih gledalaca više neće biti. Svi će gledati Nijemce koji nemaju duha, Austrijance kod kojih vlada kić, Italijane koji samo pričaju.

Francuze koji su Sovinisti, a nas, kojisveton ism o. nećeg ledatiniko. Sačuvaj nas i zakloni bože od na- pasti povećanja pretplate i nečasti- vih sila satelita1

Prema Aristotelu izlaganjeo tele- viziji, kao i svako drugo. dijeli se na tri vrste: deliberativno — ono koje govori Sto je manje a Sta vise korisno za tokove društvenog života, ju rid ićko — ono koje raspravljaSta je pravedno. a Sta nepravedno iepi- de lk tiiko — ono koje predstavlja pohvalu ili pokudu. Većina TV- komentatora pristupa svome poslu nenaućno. a to, kao Sto se vidi iz priloženog, s nama nije slučaj. Naj- avljenuljetnušem ućem orazm otri- ti po svim pravilima klasične filozofske misli. Ljetna šema pravi se polazeći od pretpostavke da ćemo Ijeto provoditi na moru, Sto nije ta- čno, pa bi se s deliberativnoig aspekta moglo reći da ljetna Sema nije korisna za tokove druStvenog života. Juridički je ljetna Sema ne- pravedna, jer je namijenjena zane- marljivom sloju stanovništva Utvr- divSi nekorisnost za tokove druStvenog života i nepravednost kao premise, neizostavno dolazi- mo do konkluzije da je s epideik- tičkog stanovništa ljetna šema za svaku pokudu. Ako ona ipak bude dobra i pruži nam tako potrebnu za- bavu, na ovim ćemo se stranicama posipati pepelom i m oliti za oproštaj.

Sead SADIĆ


ranPRVENSTVO B A LK A N A G LIN E N IH G O LU B O V A

U G A Đ A N JU

Zlato za JugoslavijuO U reprezentaciji Jugoslaviji nastupao i član banjalučke Kozare — Dževad Haznadar

PLOVDIV (Bugarska) — Reprezentacija Jugo- slavije, u ekipnoj konkurenciji, osvoj ila je zlatnu medalju na prvenstvu Balkana u disciplini gadanje g linenih golubova. U reprezentaciji Jugoslavije

^ ^ c o ja je ostvarila ovaj izuzetan podvig, nalazio se i

član banjalučke Kozare — i Dževad Haznadar. Jugosloveni su „ubili" 554 golubova. Drugo mjesto, sa 541 golubom, osvojila je reprezentacija Bu- garske, dok su Rumuni, sa 540 golubova, osvojili bronzu.

U pojedinačnoj konkurenciji najbolji je bio Neb- ojša Džapo sa 193 golubova, dok je srebro osvojio Jura Medarić .

Ovo je joS jedan, u nizu uspjeha, koji postižu naši „golubaSi” .

JEDINSTVO PRVOLIGASKIJEDINSTVO — PROLETER 3:0 (2:0)

STRIJELC I: Jankovlć u 15. Kartal u 401 Arnautov ić u49. m inutl, sudija: Kllkić (Banjaluka) — 9; gledalaca: 3.500. Žutl karton Radosavljević

^J E d In S T V O : Đurić 9, N. Karač 8, Kartal 9, Rupčić 8, Omanovlć 8 , Jankovtć 9, Samardžić 8, {Hodžlć — ), Arnautovlć 8, Savlć 9, N lkoilć 8 (Vuković — ), S. Karać 8.

PROLET ER: Ezved 7, Zorlć 6, čo lak 6, Radisavljevlć 7, Ivanćević 6), Lublrlć 8, Soldo 7, Jonjev 6, (Đorđevlć 6), Dubajlć 6 , Radosavljevlć 6 , Jerkov ić 7, KLostić 7.

BIHAC — U derbi susretu za- padne grupe Druge savezne lige B išćani su u svim elementima fud- balske vjeStine nadvisili bivšeg prv- oligaša Proletera izZrenjanina. Bi- la je to igra koju će gledaoci dugo pamtiti. Domaćini su igrali onako kako se to samo poželjeti može. i u njihovim redovima nije bilo slabog pojedinca. Kolektivna igra Jed- sinstva donijela je i rezultat koji je obradovao više od 3.500 gledalaca. lako se igralo, a naročito u drugom poluvremenu, kadajekišusmijenio snijeg, pod veoma teškim uslovima igrači i jedneidrugeekipenisu po- sustali. već su se borilizasvaku lop-

tu. U duelima BiSćani su izašli kao pobjednici. Raduje i podatak da se igralo obostrano korektno i fer.

Proleter je najavljivao da će preko Bihaća, naravno, osvajanjem oba boda u gradu na Uni stići do Prve lige. Ipak, Zrenjaninci su se kući vratili praznih šaka. Tako je Je- dinstvo osvajanjem dva nova boda učvrstilo se u samom vrhu prvenstvene tabele.

Pobjeda Bišćana od 3:0sasvimje zaslužena. a da je bila i većim rezultatom ne bi bilo nikakvo

4 iznenadenje.

Dragoljub MUT IČ

IZJAVE

Milan Janković, kaplten Jedinstva:— Dobro su igrali i zasluženi pobijedili ekipu Proletera. Mada ne-

mamo ambicija za prvo mjesto na ovaj način i mi smo se uključili za Sampionsku titulu. Proleter je iznenadio slabom igrom.

Dragan Radičević, half Proletera:— Domaćini su potpuno zasluženo pobijedili. Mi nismo ni znali da

je Jedinstvo takosnažan sportskiko lektiv. Da je danas protiv Bišćana igrao i najbolji prvoligaš morao bi pokleknuti.

VELIKI BOD BANJALUČANAŠIBEN IK — B O R A C 1:1 (0:0)

STRI JELCI: šergić u 58 za Sibenik, a Omerhodžić u 70. m inutu za Bo- rac; dusija: Balač (Jabuka) 6; Stadion „Rade Končara ', gledalaca: 5000.

SIBENIK: Prallja 6, Pauk 6, M iku llč ić 6, G od ln lć6, Vidaćak6, Cab in6, Adamović 5 (Mrvić 6), Serglć 7, Maretić 6, Petković 5, Juričlć 6 (Mamula

BORAC: Smajić — (Kuruzovlć 8), Gajić 7, Raičevlć 7, M rkić 6, Lac- manović 7, Spica 6 (Rama — ), Luplć 7, Omerhodžlć 7, Beširevlć7, Popo- vić 7, Kovačević 8.

SlBENIK — Liderdrugoligaškog „Zapada" nije uspio savladati danas izuzetno raspoložene geste iz Banjaluke, koji su predvođeni novim trenerskim tandem om M iljuš— Alagić zasluženo osvojili bod na stadionu „Rade Končar" — 1:1. Centralna figura meča je bio gol-

man Nedžad Kuruzović, koji je zamijenio povrijeđenog Smajića. Golman gostiju branio je i ovaj put u Šibeniku izvanredno i još jednom dokazao da mu je mjesto među prvom jed^naestorocom.

Utakmica je. mora se istaći zadovolljila oko 5000 gledalaca,

koji su se okupili da pozdrave još jednu pobjedu domaćih, ali malo je nesdoistajalo pa da i drugi bod ode za Banjaluku.

Siobenik je poveo u 58. minutu kada je Sergić iznenadio odbranu gostiju i preciznim udarcem savladao golmana Kuruzovića. Dva- naest m inutajetrtaajalaradostS ib- ^nćana, da bi gost i nakon nekoliko brzih kon tranapada preko Ekina Omerhodžića krunisali terensku nadmoć i Pralija je bio savladan. Zbilo se to u 70. m inutu, a do kraja utakmice nije došlo do promjene. Borac je u Sibineku igrao ć vrsto, borbeno i otvoreno.

POSUSTALIU NASTAVKUČELIK — RUDAR 3:1 (1:1)

STRI JELCI: Dedlć 13. Papić 54. Bešić 66. m inu ti za Čelik, a Stakić u 45. m inu tu za Rudar, sudija: BoSnjakovlć (Zagreb) 7, gledalaca: 10.000.

ĆELIK: Jurićević 7, Perduv 6 (Radoš — ), Dedić7, Grandinčić7, Memić 7, Vidaković 6, M iiidrag Papić 7, BeSić 7, Mujčić 6, Grcić 6, Fileš 6.

RUDAR: Reiić 6, Turuntaš 6, Pekija 5, Sadiković 6 (Crnalić 5), Bekva- Iac7, Blhorac6, Stakić 7,Samarđija6, Petkovlć6,štilić6,Bejzurić5, (Ku- ilju g ić — )

ZENICA — lako su tokom prvih 45 minuta fudbaleri gostiju izu Lju- bije imali dobar rezultat i na odmor otišli sa rezultatom 1:1, kać i su se morali vratiti bez bodova. Naime, nakon žestokog početka domaći- na, mreža gostiju se zatresla već u 13. m inuti. D edićjebionajprisebni- ji pred golom Rudara i matirao nemoćnog Rešića. Potom su umjesto, povećanja vođstva, napa- daći Čelika smušeno reagoval i pred golom ReSića, tako da do novog pogotka u tom periodu igre nije došlo Umjesto njih, na izne- nađenje oko 10.000gledalaca, gosti su preko Stakića uspijeli izjed- načiti rezultat u 45. minuti. Napa- dač Rudara je snažno Sutirao sa oko 18 metara iskosa s desne st- raane, p o zemlji, i mreža iza Juriče- vića se zatresla.

U nastavku slika na terenu se

izmjenila. Domaćin svjestan ć inje- nice da ne smije ispustiti važan bod. zaigrao je agresivnije i ofanzivije. Takojeveć udevetoj m inutidrugog poluvremena Papić doveo Celik u novo vodstvo. Tom prilikom gosti su protestovali zbog prekršaja nad

Q D B 0 J K A

iKšj

1.Trepća — Zemun -j2. Belaslca — Radnlčki (P) q3. Kolubara — Вогас (Č) 14. Titograd — Peltate 25. Slobda (T. Už.) - Vlčaznlml 16. Napredak — Rad 17. Bregalnlca — Ivangrad 18. Slbenlk — Borac (Bi) 09. Oilmplja — Radnik 110. Jedinstvo (Brć) — Leotar 111.NovlSad — Maribor <12. J*d in itvo (Bih.) — Proleter 113.G oik J u g -V rb a s 0

M E Đ U N A R O D N I T U R N IR ' „B IH A Ć 85"

B0SNAP0BJEDNIK

B IHAĆ — U Bihaću je održan drugi po redu Međunarodni odboj- kaški tu rn ir „Bihać 85". Nastupile su prvoligaške ekipe DI-PO iz Mila- na, Bosna iz Sarajeva, SAVBAR iz Maribora i domaćin i organizator Krajinameta l iz Bihaa. Prvog dana u prvoj utakmici sastali su seBosna i DI-PO. Sarajevski „studenti" pobijedili su sa3:1. U drugoj utakmici igrlai su Krajinametal''. i Sabvar. Poslije veoma lijepe i zanimljive igre Stavbar je slavio ubjedljivu pobjedu od 3:0. Tako su se Bosna i Stavbor sastali u borbi za prvo mjesto. Bosna je pobijedila maksi- malnim rezulttom 3:0. U borbi za treće mjesto igrali su DI-PO i Kraji- nametal. U ovoj utakmici bolji subi- li Bišćani i pobijedili su 3:2.

D.M.

golmanom Rudara Rešićem. Samo deset minuta kasnije postavljen je konačan rezultat ovog meča. Bešić je u 66. m inuti prevario odbranu gostiju itakoobezbjediodom aćinu dva vrijedna boda u borbi za opstanak. Valja istaći da se tim rudara predstavio kao solidan protivnik i uz malo više sreće mogao je Zenicu napustiti neporažen.REZULTATI 25. KOLA: SIBENIK: Sibenik — Borac 1:1, LJUBLJANA: Olimpija — Radnik 2:0, BRČKO: Jedinstvo — Leotar 2:1, SPLIT: Split — K iklnda 2:0, NOVI SAD: — Novi Sad — Maribor 2:1, BIHAĆ: Jedinstvo — Proleter 3:0, ZENICA: Celik — Rudar 3:1, SUBOTICA: Spartak - Crvenka 2:1, DUBROV- NIK: GOSK Jug — Vrbas 1:1.

1. S ib e n ik2. Ce l ik3 SPARTAK4. j e d in s t v o5. SPLIT6. PROLETER7. JEDINSTVO (BR)8. GOSK JUG9. LEOTAR10. OLIMPIJA11. NOVI SAD12 VRBAS13. BORAC14. MARIBOR15. KIKINDA16. RUDAR17. RADNIK18 CRVENKA

IDUCE KOLO: BANJALUKA: Bo- rac — GOSK Jug, TITOV VRBAS: Vrbas — Spartak, CRVENKA: Crvenka — Celik, PRIJEDOR, Ru- dar — Jedinstvo (B i).ZRENJANIN: Proleter — Novi Sad MARIBOR: M aribor — Split, KIKINDA: Kikind— Jedinstvo (Br), TREBINJE: Leo- tar — Olimpija, BIJELJINA: Radnik— Sibenik

25 13 6 6 39:22 3225 14 4 7 37:22 3225 14 2 9 37:29 3025 12 5 8 32 19 2925 13 3 9 36:24 2925 12 5 8 35:28 2925 12 3 10 39:32 2725 10 7 8 25:26 2725 9 8 8 32:31 2625 9 7 9 36:33 2525 10 5 10 23:28 2525 10 5 10 30:37 2525 8 8 9 29:29 2425 7 6 12 23:31 2025 6 7 12 19:27 1925 7 5 13:23 37 1925 6 6 13 17:34 1825 5 4 16 22:44 14

39. DRŽAVNO

MOV V BOKSUМАВД»П » - 2 S -VSS DVOWAN,* IABQ4

ZAVR SEN O P O JE D IN A C N O PRVENSTVO JU G O S LA V IJE

RUSiDIPRVAKDR2AVE

Izvještač iz Maribora Stevan RISOVIĆ

Sudije: Blagonjlć (Rijeka), Jabučanin (Beograd), Radovanović (Beograd), Plavec (Varaždin), Joci (Kovačica), Lakić (Titograd), St- ramćek (M aribor), Sportska dvorana „Zabor", gledalaca: 3.000.

TEHNIČKI REZULTATI: papir: Avramelovlć (Bor) — Stojkov (Ki- kinda) 0:2; muva: RuSidi (Slavija) — Skarlca (Rijeka) 2:0 (prekid druga runda); Bantam: Slmić (Smederevo) — Krišto (Kiklnda) 2:0; pero: Vučlć Dobrošinović (Ivangrad) — Konoval (Kablovi) 0:2 (bezborbe); laka: Jevšić (Pula) — Majamci (Pristina) 2:0; Poluvrelter Gajić (Rad- nički B) — Puzovlć (Radnićki K) 0:2 (prekld treća runda); Ve ite r Grandić (Pula) — Crnokrak (Vojvodina 0:2, polusrednja: Popović (Radnlčki B) — Burlć (Radnički SL) 0:2; srednja: Skaro (Metalac Zagreb) — PoS (M arlbor) 2:0 (prekid prva runda); po lute ika: Đocaj (Priština) — Kovaćevlć (Vojvodina) 0:2; teSka: Vasijević (Smederevo) — Peel (PrlStina) 0:2; superteška: Salihu (Radnički B) — Razić (Bu- dućnost) 2:0.

MARIBOR — Prva snježnavijavicakaodaje„zledila“ finalistepoje- dinačnog prvenstva Jugoslavije. Naime , prema mnogim ocjenama polufinalne borbe bile su kud i kamo bolje od fina ln ih. Teško je i izdv- o jiti neku bolju borbu, osim možda između Popovića i Burićai Simića i Kriste.

Naser RuSidi, poslije sjajno okončane borbe u minulom prvenstvu, kada u 14 borbi nije pretrpio ni jedan poraz, nego je sve mečeve rijeSio u svoju korist, u trećem pokušaju domogao se i tutule šampiona Jugoslavije. Rušidi je, da podsjetimo, 1981. i 1982. god inedosp iodo polufinala, a u Mariboru je poslije sjajne borbe i elim inacije Like u polufinalu potpuno deklasirao i uzdanicu Riječana Skaricu. Skarica nije biodostojan protvnik g’oropadnog reprezentativcu Slavije koji je u prvoj i u drugoj rudni pravom baranžnom vatromzasipao protivnika stavljajući ga na stotinu muka, d bi napokon i sudija u ringu uvidio da je Rušidi toliko superiorniji i bolji pa je prekidom meća, možda ispa- sio Skaricu većih muka.

Sve čestitke pravom džentlemenu u rukavicama Mirku Puzoviću Prema ocjeni i stručnog žirija bio je najbolji pojedinac minulog prvenstva, a u finalu je protiv neugodnog Gajića demostrirao vr- hunsko majstorstvo. Popović iz beogradskog Radničkog koga svi znaju kao čvrstog i odvažnog borca dugo će žaliti za propuštenom šansom, jer je u meću sa Burićem dao sve od sebe, ali su sudije odlukom 3:2 bile naklonjene plavokosom reprezentativcu iz Slavonskog Broda.

Stručni štab reprezentacije moraće izgleda. dobro da razmisl i hoće li Jovanu Crnokraku, bez obzira na njegovu pobjedu па Grandićem pružiti Sansu naevropskom prvenstvu u Budimpešti. Naime, da jesu- dija u ringu Tomo Radulović koji jeslućajem diskvalfikovaoi Crnok- raka i Gandića bez sumnje napravio bi pravi potez Momak iznenadenja je poluteškaš Vojvodine Branko Kovačević. U polufinalu je elimi- nisaodalekopoznatije i renom iranijegpro tivn ikaPeruTadića,dabi u finalu tukao i prvotimca Prištine Đocaja. IJzalud je Budim ir Razić, kolosTitogradana, prijetio AdisuSalihuu...Svetri rundeS alihu jeb io ' mnogo bolji i zasluženo pobijedio.

Za najboljeg boksera Sampionata, kako smo već rekli proglaSenje M irko Puzović. Najbolji tehničarje Jasmin Ljevšićiz Pule, a najm lađi šampion je Naser RuSidi prvotimac Slavije.

S JE D N IC A P R E D S JE D N l STVA BSJ

M0BILNIZA ŠAMPI0NAT

MARIBOR — Istićući u prvi plan Evropski šampionat u B ud im pe lll, Predsjedništvo BSJ je dalo punu podršku stručnom štabu reprezentacije. DosSdašnje pripreme reprezentacije i mečevi, revijalni u Ba- njaluci i onaj uSarajevu pro t iv reprezentacijeSAD, ocijenjenisu kao veoma uspješni. Dijelom je zamjereno i novinarima koji nisu baš u pravom svjet lu prikazali Amerikance, je rse ra d io najboljojam erićkoj selekciji poslije one olimpijske iz Los Anđelesa, a ne na nekoj t rećoj garnituri Jenkija kao su to pojedinci prikazali. Sto se tiče plana rada i priprema u Skender-Vakufu odato je puno priznanje stručnom štabu koji je uložio maksimum napora da se reprezentativci — potencijalni kandidati za Evropsko prvenstvo maksimalno pripreme. Dau izboru reprezentat ivnih kandida ta nisu pogrijašili dokaz je, evo. i Bojedi- načno prvenstvo Jugoslavije u kojem se čak u finalnim borbaina na- Slo11 izabranikaGojkaRadunovića.

KANDIDATI ZA BUDIMPEŠTUSektor Gojko Radunović i „tehniko" Sredoja Zekanović odredilisu

kandidati za Budimpeštu. papir. Skarica (2ivadinović); muva: RuSidi; bantam: Simić; pero: Konovalov: lako: LjevSić (Jakupi); poluvelter: Puzović; veiter Crnokrak (Vasiljkević); polusrednja Burić; srednja Skare: poluteška Tadić; teSka Peci superteška: Salihu.

Predsjedništvo BSJ je odredilo i zvaničnu delegaciju Jugoslavije za Evropski šampionat u Budimpešti Vođa puta je predsjednik Predsjedništva BSJ Biagoja Stojakovski, a pored njega u de legaciji su još: Gojko Radunović, selektor Sredoja Zekanović. tehniko, te treneri 2e iim ir Košpić i Branislav Krstić. Ljekara repezentacije na- knadno će odrediti Zbor Ijekara BSJ.

Predsjedništvo je na današnjoj sjednici, na prijedlog BSSrbijeraz- riješilo dužnosti Miloša karaklajića, č lanK om isijezapopise iD rago- mira Radujkovića, člana Kadrovske komisije iKom isijezapopisekoji su se, ustvari, zbog nekorektnog ponašanja sami „izborili" iz Saveza

Na prijedlog tehnikareprezen tacijeSredojaZekanovićapokrenu- ta je inicijativa da se buduće pripreme reprezentacije pred važmja evropska i svjetska takmičenja finansiraju iz Fonda solidarnosti, jer su sredstva koja BSJ dobija od SOFK-e Jugoslavije za pripreme reprezentacije nedovoljna.

c Iz tehn lčk ih razloga korektura na sportsk lm stranm a n lje izvršena. 4 Redakclja

GLA S, ponedjeljak, 29. april 1985. STRANA 9.

E E s p o rt E Đ s p o rt

fUDBAL

o p St in s k e l ig eo p St in s k a f u d b a l s k a l u -

QA LAKTASl. REZULTATI7. KOLA LAKTASl: Signal — Bosna 5:0

(preklnuto u 70. minuti) MAGL.'JA- N1: Borac— 2upa0:3, (P.F.), MAHO-, VUANI: Bratstvo-Rudi Cajavec3:0.

Redoslijed: Župa 14 bodova, Sig- nal I Bratstvo po 9, Bosna i Borac po 5, Rudi Cajavec bez bodova.

OPSTINSKA FUDBALSKA LIGA SRBAC — REZULTATI 14. KOLA: Prijebljezi: Vrbas — Bratstvo (P) 2:3, STARIMARTINAC: Napredak Borik 2:1, BOSANSKI KOBAŠ: Kaolin — Bratstvo (NV)14:0.SITNESl:Sitneši — Radnik 2:0, KOROVI: Standard — Jedinstvo 5:1, GORNJI SROIVIĆI: Rakovac — Nožićko 5:1.

Redoslijed: Sitneši i Bratstvo (P) 22, Kaolin i Standard 20, Napredak 19. Rakovac 16, Radnik 13, Vrbas 12, Borik 9, Jedinstvo8. Bratstvo (N V) 1, i Nožičko bez bodova g K

OPSTINSKA FUDBALSKA LIGA SANSKI MOST: Rezultati 11. kola: S. Most: Polet-Famos, S. Majdan1 Bratstvo-Kiseljak 2:1, Koprivna; Tmova-Kruhari 2:4, S. Most: Mladost-Borac 2:0, Krkojevci: Sana- Zadrugar 1:2.

Redoslijed: Kruhari i Kiseljak po 16 bodova, Bratstvo i Mladostpo 13, Borac i Zadrugar po 12, FamosiSa- na po 9, Trnova 5 i Polet 4 boda.

M. D.OPŠTINSKA FUDBALSKA LIGA

BANJALUKE - Rezultati 10. kola: BRONZANI MAJDAN: Bosna Udarnik 1:3, LAUš: Lauš — Partizan 3:4, RUlSTE: Slavija — Proleter 1:2, IVANJSKA: Nektar — Krupa 4:6.

Redoslijed: Udarnik 17, Proleter 13, Lauš 11, Partizan i Kozara 10, Nektar 9, Slavija 8, Krupa i Bosna 5 bodova. 2. T.

PRVA ОРбЛНвКА LIGA PR- NJAVORA— Rezultati 14. kola: llo- va: Zeljezničar-Sloboda 5:1, Ba- banovci: Spartak-Polet 5:1, Gornja Mravica: Celik-Budućnost 1:2, Pr- njavor: „9. m aj"— Biseri 2:1, Ko- njuhovci: Borik-OmladinacO:1, Do- nji Vijačani: Junak-Mladost 3:2.

Redoslijed: Biseri, Spartak, Bu- dućnost i „9. maj", po 19, Omladinac 15, Borik i Zeljezničar po 13, Polet 12, Sloboda 10, Celik i Junak po 9 i Mladost 6 bodova.

DRUGA OPŠTINSKA LIGA PR- NJAVORA— Rezultati 14. kola; Pa- lačkovci: Sloboda-Diokeri 1:0,Sib- ovska: Borac-Lazina voda 2:2, Pot- očani: Borac-Partizan 0:1, Ukrinski lug: RibnjAk-Metalac 1:2, Palaćkov- ci: Strijelac-Željezničar 2:0, slobodan je bio Polet iz D. Mravice.

Redoslijed: Polet 20. Džokeri 18, Lazina voda 16, Partizan 14, Borac (S) 13, Zeljezničar i Sloboda po 12, Metalac 11, Strijelac 10, Borac (P) i Ribnjak po 6 bodova. B. Ft.

OPSTINSKA KVALITETNA LIGA BOSANSKE GRADIŠKE - REZUL- TATI 6. KOLA: ROMANOVCI: Ro- manovci — 13skojevki2:2,MAČKO- VAC: Mačkovac — Biseri 4:1, GOR- NJI KARAJZOVC I: Napredak — Prosara 1:1, KOĆIčEVO: Zadrugar — Omladinac 0:0, TREBOVLJANI: Plantaie Kalemi — Bratstvo 2:3, RO- VINE: Vihor — Sloboda3:0. LAMIN- C l: OFK Laminci — Bosna 2:5.

Redoslijed: Vihor 30. Bratstvo 29. Zadrugar21,13skojevkiiMa£kovac 18, Bosna 16, Biseri, Sloboda i Omladinac 15, Napredak, Prosara i Romanovci po 14, OFK Laminci 10 i Plantaie Kalemi 8 bodova N.K.

LIGA M JESNIH ZAJEDNICA BO- SANSKE GRADlSKE — REZULTA- Tl 11. KOLA: JABLANICA: Grand Sampion — Mladost 2:2, CIMIROTI . Borac — Borac (M) 1:2, CEROVLJ A- Nl: Torpedo— Vrbaška2:1, DONJA JURKOVICA: OFK Plantaže — Bo- rac nije odigrano.

Redoslijed: Torpedo 19, Vrbaška 17, Borac (C) 14, OFK Plantaže 10. Mladost 8, Grand Sampion i Borac (M) 6, Polet 4 boda. n k

MEĐUREPUBLIČKA Ll- GA — ZAPAD

PioniripobjeđujusenioreBANJALUKA — Stonotenisači

„Rade Ličina" sigurno koračaju ka kvalifikacijama za ulazak u Drugu saveznu ligu. U posljednja dva susreta oni su s lakoćom pobijedili Bratstvo iz Ključa i Kozaru iz Bo- sanske Dubice. Susreti su igrani u subotu, a protiv ekipe iz KljuCa do- maćinl su nastupili s pionirskom ekipom 4to dovoljno govori o kva- litetl i budućim uspjesima ovog kluba.

REZULTATI: „Rad* Llčlna“ - Bratstvo 9Л (Barstić— Bjefobrtt 2:0,I. MVia|lovM — ZukanovK 2.-0, S. Ml- hajlovtć — Kovečevlć 2:0,1. Mlhajlo- vK — BMobffc 2Л, Beretlć - Ko- vaEevtć 2Л, 8. Mlh^lovlć— Zufcano- vtć 2Л, I. MRia|lovl£ — Kovečevlć M.S.MIhaJlorić— Bjetotofk2:0,Be- rsU6 — Zuhanovtć 2:0).

Kozara: .Rada LKIna** (hO (Jajta- l * i - Mazur (h2, Kožo-Đsnlć 0:2, Tu- btć— S.Mttia|tovtć0:2, Kožo-Mazur Ođ, Ja)6anln— S.MNiajlovtć1:2,Tu- M6 — Mazur ft2, Jajćanln — Đanlć 13).

R.J.

R U K O M E T PRVA SAVEZNA LIGA

Pred vratima EvropePELISTER — BORAC 25:25 (7:12)

Sportska dvorana Mladost, gledalaca: 2000, sudije: Zrllić I De- dlć (oba iz Beograda). Isključen ja: Pollster 8 minuta (Janevskl 2, Bajraml 2 + 1 Hrlstovsk l 2). Borac 14 minuta (Arnautovlć 2, Koso 2+2, Ramljak, 2 I Smajlaglć 2). Sedmercl: Pollster 8 (6), Borac 5 (3)-

PELISTER: Jovanovski, Stankovskl 3, Jusufovskl 2,Čurlevski, Janevskl, Marinković 6 (3), Lazari, Manaskov 7 (3), Krstevskl 2, Bajraml 5, Hrlstovskl, Kočovski.

BORAC: Arnautovlć, Koso 6 (3), Ta llć, Kresojevlć, Krsnlć, Brakočevlć, Uzejrović 2, Ramljak 4, Handan, Nlkollć 3, Saračević 7, Smajlaglć 3.BITOLJ — Na gostovan ju u Bit-

o lju, u utakmici protiv ekipe koja je upravo ovim susretom poćinjala te- Sku borbu za opstanak, Borac jeos- tvario uspjeh vrijedan pažnje. On još viSe dobija na značaju ako se zna da je protiv ekipa koje se bo re za „goli ž ivo t" teško igrati i otvariti povoljan rezultat. A Banjalučani su se, eto, domogli zlata vrijednog boda i sveonekoji prate rukomet uvje- rili da su stvarno sposobn i da se najozbiljnije uključe u borbu za drugo mjesto na prvenstvenoj ta- beli, koje automatski obezbjeduje učeSće u Kupu evropskih Sampio- na i željno očekivani izlazak па internacionalnu scenu.

Najznačajniji detalji uzbudljive utakmice u punoj dvorani u Bitolju, odigrali su se u dva posljednja minuta. U nevjerovatno uspješnoj režiji sudijskog para iz Beograda Rajka Z rilića i njegovog imenjaka Dedića, domaćin je došao samo do boda, čime je do minimuma sma- njio Sanse za opstanak u prvoli- gaškom društvu. Film događaja od 58. minuta tekao je ovako:

Nakon pogotka Kose Borac je došao u vođstvo od 25:21. Na se- maforu je do kraja ostalo samo 120 sekundi. Uslijedio jenapadPeliste- ra, očajnički su njegovi prvotim c i kidisali ka golu izvanrednog Ar- nautovića i odmah je stigao prvi poklon. Nepostojeć i sedmerac je „svirao" Zrilić, vjerovatno ni sam

FUDBALSKI SUSRET SLIJEPIH

MANDIĆ 0DLUČI0CRVENI — PLAVI 3:2 (1:0)

Igra puna dlnam lke: deta il sa utakm ice slljep lhSTR1JELCI: Jorg lć 2 I Mandlć

za crvene, a Babić 2 za plave, sudlja: Trampa (Banjaluka).

CRVENI: Mllasinovlć, OmCe- vlć, Radunović, Jorglć, Mandlć .

PLAVI: J. Skopljak, M ijatovlć, S. Skopljak, MISIć, Bablć.

BANJALUKA — Prije početka utakmice ekipe jepozdravioBori- slavko Popović, sekretar Saveza slijepih. U prvom poluvremenu „crveni" su bili bolji i doš li su

vodstvo golom Jorgića. Na početku drugog dijela ponovo je Jorgić strijelac na dodavanje Mandića. Finiš utakmice pripao je „plavim a" koji su preko Babića postigli dva gola, pa se rezultat u regularnom toku završio ne- riješeno. U izvodenju penala „crveni" su pogodkom Mandića slavili pobjedu.

2.T.

maćini bili najviše kivni (!?), govo- reći da ih je upravo on otjerao u Drugu ligu nevjerovatno uspješnim odbranama.

Momo JOKSIMOVIĆ

ne znajući zašto. Manaskov je sa sedam metara bio siguran. Napad Borca, sudije izmišljaju „duplu", odmah zatim isključuju Smajila- gića. Sa igračem manje gol Ma- rinkovića (25:24), a onda za goste šok: bezpravog raz loga izig re je is- ključen i Arnautović. Na parketu Borac samo sa četiri igraća. Novi napad, Kosi se sviraju koraci, do- maćin bezuspješno uzvraća, ponovo atak prema Jovanovskom, ali Dedić i Z rilić još jedna „dupla " i šansa koju Manaskov nije propustio. Bilo je to prvo izjednačenje do- maćina i za njega ipak, bezvrijedan bod. Posljednji napad Borca, Sa- račević devetsekundiprijekrajajoš jednom pogađa mrežu Poliestera, ali nova bruka sudija — poništava se zbog čega drugog, već u ovom meču toliko puta dosuđenih koraka!

Treba međutim, istaći da su Ba- njalučani punih 58 minuta držali pravu rukometnu lekciju 'dom ać i- nu. Stalno su bili u vođstvu, vodili u jednom momentu i sa sedam golova razlike (16:9), igrali slobodno i atraktivno. Kad je bilo najpotreb- nije Ramljak je znao da se drzne, ude u razrijeđenu zonu domać ina i postigne četiri pogotka. U odbrani su dominirali Uzeirović i Krsnić,- dok jeSaračević imaosvojih blista- vih razdoblja. Ipak, najveći učinak, ne može a da se ne istakne, je imao Zlatan Arnautović . Na njega su do-

REZULTATI 22. KOLA: ZRENJA- NIN: Proleter „Naftagas" — Info- sistem 19:18, DOBOJ: Sloga Bo- snaprevoz — Crvenka 35:32, BEOGRAD: Crvena zvezda — Me- taloplastika 21:22, BJELOVAR: Partizan — Jugović 24:20, LESKO- VAC: Dubočica — Železničar (N) 20:20, BITOLJ: Pelister — Borac 25:25, SARAJEVO: Že ljeznićar — Kristal 23:21.

TABELAMetaloplaitlka 19 18 C. zvezda 22 12 Proleter 22 11 Borac 22 102eleznKar (N) 22 9 Crvenka 22 11 Jugovlć 22 10 Infoelitem 21 8 Željemlćar (S) 21Sloga Krittal Partizan DuboCIca Pelister

2121222222

1 531:417 36 8 546:530 26 7 551:537 26 7 520:513 25 7 544:511 24

10 599:582 2311 550:577 21

1 11 420:417 18 4 10 491:501 184 10 454 487 182 12 479:498 183 12 490:524 175 11 494:554 17 3 13 482:525 15

IDUCE KOLO: SARAJEVO: 2elj- ezničar — Sloga Bosnaprevoz, ZAJEČAR: Kristal — Crvena zvezda, ŠABAC : Metaloplastika — Proleter „Naftagas", ZAGREB: Infosistem — Pelister, BANJALU- KA: Borac — Dubočica, N lS: Zelez- n iča r— Partizan, KAĆ: Jugović — Crvenka.

DISCIPLINSKI SUD KRA- JlSKE RUKOMETNE LIGE

KAZNEZA NEDISCIPLIN0-

VANEBIHAĆ — Disciplinski sud

Krajiške ruko metne ligeprim je- njuje rigorozne kazne protiv vinovnika izgreda na utakmica- ma. Tako je zbog vrijedanja sudija na utakmici s Omladincem u Banjaluci s čotiri utakmice ^abrane igranja kaznjen Ekrem Berberović, igrač Rukometnog kluba Metalac iz Cazina Tronor Agrokomerca iz Velike Kladuše Scnad Bećirevićkažnjenjezab- ranom vodenja ekipo u trajanju od šest mjesoci zbog čega što je vrijedao ne samo sudije nego ćak i svoje igraće na utakmici sa Unom u Bosanskoj Krupi.

D . M.

GRUPNA LIGA ,,VRBAS“

REZULTATI 18. KOLA: BANJA- LUKA: „Rade Ličina" — Krajisnik 3:0 (1:0), SKENDER— VAKUF: Progres— OmladinacO:3 (0:1), VR- BANJA: Jedinstvo — Bratstvo 9:1 (4:0), DRAGOČAJ: Polet — Slobo- da 0:2 (0:0), IVANJSKA: Sloga — Vrbas 1:1 (0:0), ZALUZANI: Mladost — Jelšingrad 1:3, Š ARGO- VAC: Budućnost — Željezničar 0:4 (prekinuto u 65. minutu).

TABELA1. Jedinstvo 18 11 5 3 56:28 252. Rade Ličina 18 10 5 3 28:10 253. Omladinac 18 10 5 3 30:20 254. Željeznićar 17 9 4 4 28:20 225. Sloboda 18 8 5 5 40:35 216. Vrbas 18 7 6 5 35:24 207. Polet 18 7 5 5 38:29 1 98. Sloga 18 6 7 5 25:29 199. JelSingrad 18 8 2 8 25:33 18

10. Progres 18 6 4 8 32:34 1611. Bratstvo 18 5 4 9 20:38 1412 . Mladost 18 S 2 11 25:40 1213. Krajišnik 18 4 0 14 19:33 814. Budućnost 17 3 1 13 18:45 7

JOš JEDAN USPJEH KOŠARKAŠA IZ ZAGREBA

Ciboni i Kup

OSIJEK — Košarkaši Clbone nakon osvojenog driavnog prvenstva. Kupa evropskih šamplona osvoj ili su I Kup Jugoslavije. U od- ličnoj igri Cibona je savlada- la Jugoplastiku sa 104:83. Ovim uspjesima ekipa trenera Novosela i Pavliče- vića ušla je u istoriju jugo- slavenske košarke. jer je u ovoj sezoni osvojila sve trofeje u takm iienjim a u kojima je nastupala.

(Telefoto-T AN JU G )

NA TRADIC IO NALNOJ TRC I „OSLOBOĐENJE BANJALUKE"

B lc lk lls tl na ullcam a Banjaluke

Pobjeda reprezentativca MilenkovićaBANJALUKA — I ove godine povodom

Dana oslobođenja Banjaluke održana je tradicionalna biciklistička trka „Oslobo- denje Banjaluke" na kojoj je nastuipilo oko 40 takm ičara u senirskoj i juniorskoj konkurenciji. Vozili su takm ičari iz Zenice, Beograda, Subotice i Banjaluke.

U cestovnoj trci od Banjaluke do Kotor- — Varoša i natrag u ukupnoj dužini od 70 kilometara najviše uspjeha u seniorskoj konkurenciji imao je član BK „Zenica" Davor Jelović, dok je u juniorskoj ko- kurenciji pobijedio član „Jugobicikla" iz Beograda Aleksandar M ilenković .

„K riterij— trka" ulicama Banjaluke vozi-

% U biciklističkoj trci „Oslobodenje Banjaluke" pobijedili Davor Jelović u seniorskoj i A leksandar Milenković u juniorskoj konkurenciji u cestovnoj trci 9 U kriterij— trci najbolji Aleksandar Milenković 9 Faik Gotovuša šesti

la se 30 krugova nakon čega je na cilj kod robne kuće „Centar" prvi stigao om ladin- ski reprezentativac J ugoslavije Aleksan- dar Milenković.

Od biciklista BSK-a najbolji plasman imao je i najiskusniji član Faik Gotovuša, koji je u cestovnoj trci zauzeo šesto mjesto.

— lmamo mladu i perspektivnu ekipu koja tek stasava .Na početku sezone nisu

se mogli ni očekivati bolji rezultati. Istakao bih Samira Smajlagića i Igora Kurjaka koji bi uz dobar rad trebali uskoro postizati za- paženije rezultte, rekao jeneposrednopo- slije*trke Faik Gotovuša, član BK ,,BSK".

Trku „Oslobodenje Banjaluke" u organizaciji BK “ BSK" iz Banjaluke posmatralo je nekoliko hiljada gledalaca.

M. MUJlC

FESTIVAL PIONIRSKE KOSARKE

M LA D IIG R A JU

BANJALUKA — Na tradic ionalno m Festi- valu pionirske košarke, koji je održan u organ izaciji BSK-a, učešće su uzeli najmlađi sastavi Zepča, Borca i BSK-a. T u rnir je protekao u interesantn im susretima, a m la- dimase pruža sve više prilika da brženapre- duju u svom košarkaškom razvoju. Prema očekivanju pion iri BSK-a osvoj ili su prvo mjesto, bez poraza, drugo je Žepče, a Borac se plasirao na treće mjesto.

REZULTATI: 2ep£e — Borac 45:19, B jK — Borac 82:23, BSK — Žepče 93:75.

T A K M lC E N JE Z A K U PK 0 SARKA

FAV0RITIIDU DALJEBANJALUKA — Prvo kolo ta-

kmičenje za Kup na području Banja- lučke regije prošlo je bez večih iznenadenja: favoriti su uspješno presk- očili prvu prepreku i plasirali se u sljedeće kolo. To medutim ne znači da nije bilo zanim ljivih i neizvjesnih susreta.

U Sanskom Mostu Sana i S lobodasudugovodiliravnopravnui neizvjesnu borbu, da bi u finišu susreta Novljani ipak obezbjedili pobjedu. Una je takođe pružila snažan otpor republičkom ligašu Mrakovici i uz malo više iskustva i

sportske sreće moglo je doći do iznenadenja.

REZULTATI 1. KOLA: Sanskl Most: Sana — Sloboda 67:70 (34:39). Bosanska Dubica: Una — Mrakovica (75:80 (38:39), Banjaluka: „Rade Li£ina“ — Partizan (V) 87:67 (43:32), Bosanska Gradlška: Kozara — Sloga 73:52 (18:32), Bosanski Aleksandro- vac: Potkozarje — Lijevče 108:59 (49:19), Celinac: Ce linac — Mladost (KV), 68:106 (36:55), Kozarac: Bratstvo — BSK 67:102 (31:50). Pr- njavor: Mladost — Borac 54:99 (36:41).

DTV PARTIZAN O AZA SPORTSKE REKREACIJE

9 Prostori DTV Partizan u Banjaluci postaju pretijesni da prime sve zainteresovane

Sve veće interesovanje gradana za rek- reativno koriStenje sport skih dvorana na- ilazi na prepreke. Najočitiji prim jer je Društvo za tjelesno vaspitanje Partizan u kojem se godinama poklanjavelikapažnja razvoju masovne rekreacije. Međutim, danas se došlo u raskorak izmedu naralsih potreba i objektivnih mogućnosti. Stoga je razumljiva želja Fikrete Hadžiabdić, čla- nice ženske rekreativne grupe.

— Kad bi nas bilo manje u grupi bilo bi nam mnogo Ijepše — govori Fikreta. Ovako je velika gužva, pa nemamo dovoljno prostora za igranje košarke, odbojke i sličnih sportova. Ipak, i ovo nam dobro dode da se malo odm orimo od uo- bičajenih dnevnih aktivnosti. 2ao mi je Sto ne možemo dobiti više termina, je r je dva puta po jedan sat u sedmici premalo za naše potrebe.

Želje Fikreta Hadžiabdić neće biti is- punjene u skoroj buduć nosti. Partizan više nije u stanju da obezbijedi termine za po- većano interesovanje gradana.

— Naši prostori su popunjeni od ranog ju tra do kasne većeri — objašnjava Vojisla- va Runić, sekretarica u DTV Partizan. U jutro od sedam pa poslijepodne do 16 sati zauzeli su fakulteti i škole sve sale. Tako je svaki dan osim nedje lje. Od 16 sati do kasno uvećer rekreacijom se bave radnici radnih organizacija s područja Banjaluke. Inače, ovdje smo organizirali nekolio sekcija koje su danas izuzetno aktivne. Tako imamo atletsku gimnastiku, aerobik, rek- reaciju zažene, a klubovi koji sadatrenira- ju u Partizanu su u stvari naše bivše sekcije, koji su vremenom prerasli okvire sekcije i osamostalili se.

To su gimnastički, džudo i klub dizača ^ e g o v a . Izmedu ostaiog, svi č lanovi naših

Zelje i mogučnosti

U SKLOPU SPORTSKOG DRUSTVA „PARTIZAN" U BOSANSKOJ KOSTAJNICI

BOSANSKA KOSTAJNICA — Ime najbolje sportske organizacije u bosanskonovskoj komuni, zasad po mnogima s pravom nosi Sportsko društvo „Partizan" u Bosanskoj Kostajnici. Ovaj kolektiv, jedini te vrste u komuni, za veoma krtko vrijeme ostvario je najbitniji zadatak u sprotu: omasovio je i unaprijedio sport i fizičku kulturu. U okviru svojih akcija okupio je oko 500 mladih u fudbalskom. karate, šahovskomi (odnedavno) košarkaškom klu- bu, radi podizanja nivoa fizičke

SVE VISE KLUBOVAkulture.

Preko stotinu fudbalera u seniorskoj, juniorskoj i čak tri pionirske selekcije, uz karatiste i šahiste, č in ili su okosnicu sprotskog društva, koje je za . deset godina postojanja, pos- tiglo, uglavnom, dobrovoljnim radom, viSe nego mnoga druga s mnogo već om tradicijom i boljim uslovima. Samo u prošloj godini, kada je obilježavana 30— godi- Snjica Partizana i desetogodišnji- ca Sportskog društva, članovi

ovog kolekti va dali su preko 1.500 dobrovoljnih sati rada.

Ovih dana registrovan je novi član — košarkaški klub, kojeg tre- nira i vodi već afirmisani mladi st- ručnjak Boro OBRADOVIĆ. U posljednja dva mjeseca na parketu Osnovne škole „Petar Mećava" ima dana kada se okupi i po 200 košarkaša raznih uzrasta. Garan- cija je to da će „Partizan" okuplja- ti omladinu i ne samo njih.

F. KORAJAC

rODIGRAN PRVOMAJ- SKl TURNIR

BEŠLAGIC J ZAHVALJ UJUĆI

BUHGLCUI PRNJAVOR — U organizaciji

šahovskih klubova „Mladen St- ojanović" i .,Pošk“ u Prnjavoru je održan Prv.omajski šahovski turnir koji će postati tradiciona- lan. Nastupilo je 26 šahista koji su se borili po švajcarskom sistemu u devet kola. Nakon mnogo uzbudenja i neizvjesno- sti prvo mjesto podijelili su se po sedam poena Smajil Bešla- gić, Perica Perić i SretenĐurić. Zbog boljeg odnosa prema Buholcu prvo mjesto osvojio je Bešlagić , a prigodne nagrade pripale su još i Periću i D urić u.. Dalje slijede: Sahović sa 6.5. Gašić sa 6, Milanović, Bojić , Malinović i Vrhovac sa 5.5 poena. Organizatori su nagradili najmlađeg i najstarijeg učesni- ka turnira. Poklone su prim ili Mira Davidović (14) i Velimir Sestić (55). B.R.

r PRIJATELJSKI SUSRET POVODOM DANA ŽELJEZNIČARA

NA KRAJUBANJALUKA - U subotu je

odigran prijaloljski meč između šahovskih klubova 2eljezničar iz Banjaluke i 2cljeznićar iz Doboja. Ovi susreti se već nekoliko godinp održavaju učasl Danaželjezniča- ra. a ove godine zbog organizacio- nih probloma termin |c malo po- maknut Konačan rezultat bio je neriješen 5:5, iako se očekivala uvjerl|iva pobjeda dobojskog re- publičkog ligaša, nad banja lučkom ekipom koja se takmiči u Regionalnoj ligi. Nakon meča od- ržan jo brzopotezni turnir na kojcm je domaća ekipa uvjerljivo tri lumlovala. Sva tri prva mjesta osv ojili su dobojski igraći. a jedino priznanje za Banjalučane osvojio je Velko Komlenić koji je do bio na graduzafer- ploj /bog korektnog ponašania prilikom igranja parlijo

R J .

Sa Jednog ćasa rekreacije

I

sekcija imaju provjere kroz interna ta- kmćenja ili partizanski višeboj, tako da im je i to motivacija za rad.

Članarina za pojedine sekcije iznose od 300 do 500 dinara mjesečno, a Partizan daje popuste za stare članove, za plaćanje unaprijed, za više članova iste porodice... Ipak.ničlanarine, nizakupnine, ni dotacije SIZ-a za fizičku kulturu nisu dovoljne za nabavku ovih sprotskih pomagala.

— Nedostatak prostora i spravaza treni- ranjeonemogućava nam upis novihčlano- va, kaže Enver Mulahasanović, trener sekcije atletske gimnastike. lako postoji velik intores mladih za ovu vrstu sporta, zbog

'neatraktivnosti samih takm ičenja.finansiranje je dosta skromno tako da najveć i teret podnose mladić i koji se bave ovim spprtom. Za ilustraciju da spomenem po-

datak daza pojačanu ishranu ovi mladić i bi trebali da mjeseć no potroše bar 50— 60hi- Ijada dinara. U ovim uvjetima to je prak- tično nemoguće. Pored m ladićaintereso- vanje su pokazale i djevojke. One su svrs- tane u posebnu grupu s programom rada prilagodenim njihovim zahtjevima. Ovo u svakom slučaju nije pomodarstvo kao aerobik, nego zaista potreba tih djevojaka za nešto napornijom rekreacijom.

Sve u svemu, Društva za tjelesno vaspitanje Partizan ostaje i nadalje najpopular- nije sastjaliSte zaljubljenika rekreativnih sportova koji svojimaktivnostimarazvijaju bsnovni cilj sporta: okupljanje i druženje omladine i njihov svestrani razvitak. .

R. JUKIĆ

ZAVRSENO POJEDINA-

I ČNO RADNIĆKO PRVE- NSTVO KLJUČA

I KNEŽEVIĆU I PEHAR

KLJUČ — Odigrano jesedam kola radničkog prvenstva, a naj- više uspjeha i najubjedljiviju igru prikazao je majstorski kandidat Vico Knežević, član Sahovskog kluba „Petar Skondrić"izSanice.Ovajšahis- ta je sakupio šest poena, pa mu je tako veliki pehar Opštinskog vijeća Saveza sindikata pripao više nego zasluženo.

Poredak ostalih šahista izgleda ovako: od drugog do četvrtog mjesta sa po 5,5 poena plasirali su se: Selman, Dauto- vić i Bilić . Po pet poena sakupili su Mećirbegović, Maričić i Me- jić, dok su Hadžić, Talić i Miha- Ijčić osvojili po 4,5 poena.

Pomenuti igrači su ujedno osvojili i vrijedne nagrade u Sahovskoj literaturi i rekvizitima

Ispit dobrog organizatora položio je Sahovski klub „Petar Skondrić" iz Sanice, a sve po- hvale zaslužuje ,,RO „Sana" koja je i ove godine ustupila prostorije za organizaciju. Pokrovitelj Prvenstva Sahista— radnika po tradiciji je bilo Op- štinsko vijeće Saveza sindikata Kijuča. O. FILIPOVlC

n. JU M u I a gtinsko vijeće Saveza sindikalJ ^ K j j u ć a ^ ^ ^ O . F |L|po v il

g A H ZAVRSEN M EĐUNARODNI TURNIR „BANJALUKA ’85"

Raste interes za drevnu igru

9 Za vrijeme održavanja turnira iirom Bosanske krajine organizovane brojne simultanke 9 Veliko interesovanje publike 9 Dobra organizacija

BANJALUKA — Nakon Sto je završena i Sesta po redu smotra medunarodnog Saha u Banjaluci, sada se svode računi, vrSe analize, ističu se dobri potezi u organizaciji manifestacije, ali i eventualni propusti.

Medunarodni tu rn ir „Banjaluka ’85". ostaje zapamćen po atrakciji koju mu je dala svojim učešćem i konačnim trijumfo m trostruka Sampionka svijeta Maja Ciburda- nidze Trinaest Sahovskih večeri prostor Umjetničke galerije bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. Banjalučka Sahovska publika joS jednom je dokazala da razumije i cijeni Sahovsku igru.

O K O M „К 1 В 1СА "

TITULEDiplomirani inžinjertehnolo-

gije Vaso Bojanić:— Ovakvi turn iri ne donose

punokoristi banjalučkimšahis- tima, jer suvisoke kategorije pa je na njima teško osvojiti titulu, Sto je cilj većine njih.

— Turnir je bio borben. Odig- rano je nekoliko zanimljivih partija, ali se u posljednjih nekoliko kola osjetio zamor kod ig- rača. NajviSe su mi se dopale Plasket — Gavrić, gdje jeGavrić propustio dobitak poslije obostrano sadržajne igre i Plasket — Lehtinski zbog efektnog zavrSnog udara od strane Plasketa. — Gavrić je pokazao majstorsku snagu i samo ga je neiskustvo onemogućilo da je i osvoji.

— OduSevila me je lakoća u igri trostruke svjetske prvakinje Maje Ciburdanidze i mislim da je sasvim zasluženo pobijedila na ovom turniru.

— Ulaznlce za posjetioce bile su zalsta simbollčne , svega 30 dinara, all I pored toga Inkaslrall smo u bla- gajnu viSe od 30.000 dinara, što znaCi da je preko hiljadu ljudi posjetilo Sahovski turnir, ne raču- najući one sa besplatnlm ulaznlca- ma, a njihov broj nije mali — riječi su Kemala Handana. tehničkog sekretra Organizacionog odbora.

VELIKI BROJ SIMULTANKIZa vrijeme održavanja turnira

Sirom Bosanske Krajine organizovane su brojne simultanke na kojima su Ijubite lji Saha imali priliku da odmjere snage sa istaknutim Sahis- tima. Organizovano je ukupno 25 simultanki na kojima je nastupilo oko 600 Ijubitelja Saha.

I treći Slobodan dan na turniru iskoriSten je za organizovanje ovih popularnih Sahovskih priredbi.

Tako je u UNISU RO VHVT gostovao Zlatko Klarić i na 20 tabli igrao sa 18,5 5:1,5. Remizirali su Zoran Ristić, Velim ir Popović i Asim Sljivić .

Dugujemo i jednu ispravku. Na- ime, na simultanki koju je vele- majstor DraSko Velim irović odigrao u RO „Eksport — import", obja- vili smop da je Milan Popović re- mizirao, a on je ustvari savladao velemajstora!

Lav Psahis nastupio je u RO „Fruktona" i u 24 partije bilo je 21,5:2,5, bez poraza. Remije su izboriti Slavko Sredić, M ilutin Pa- nić , llija Cosić , Simeun Rajković i Miroslav Cota.

Veliko interesovanje vladalojeza nastup Ivana Faraga u PBS — Osnovna banka Banjaluka. Tamo je igrano na 24 table, a konaćan rezultat glasio je 19,5:4,5 u korist gosta iz Mađarske. Pobjede su us-

pjeli zabilježiti Nedžad Bekrić i Be- kir Džanić, dok su po pola poena osvojili BožidarSešić , AbdulahHa- džimujić, zatim N. Grajić, M. Mar- tinović i M. Radović.

Bojan Kurajica nastupio je u Do- mu JNA Banjaluka i nakon tri sata igre na 25 tabli rezultat je bio 21:4. Velemajstora je pobijedio vojnik Sefko Hamezić , dok su remizirali Drgan Milenković, Nikola Lolić, Fa- dil Bereberović, Rodoljub M irko- vić, Slavoljub Milošević i Petar MiloSević.

Velik otpor pružen je trostrukoj prvakinji svijeta Maji Ciburdanidze u SOUR JelSingrad. Na 20 tabli pobjednica Medunarodnog turnira „Banjaluka '85“ zabilježila je pobjedu od 14:6, uz napomenu da je za protivnike imala veliki broj aktivnih članova SK JelSingrad. Pobjedu je ostvario majstorski kandidat Vladi- m ir Narančić, dok su remizirali Mladen Kelečević, Ana Grgić, Faketa Vehabović, Branko Smilja- nić, Dragan Kecman, Goran Popo- vić, Drago G rgić , Božidar Mirnić, Sulejman Dervišić i Nedjeljko Gavranović.DOBRA ORGANIZACIJA

U proteklih 17 dana sve je bilo kako treba. Redovno je izlazio bilten turnira. Jednom rijećju svi oni koji su na bilo koji naćin bill uključeni u pripremu i održavanje Medunarodnog Sahovskog turnira „Banjaluka '85", mogu biti zadovoljni, jer su sa uspjehom pol ožil i joS jedan težak ispit.

— Kroz ne koliko dana od- ržaćemo sjendic u Organizacionog odbora turnira na kojoj ćemo pod- n ljeti Irvještaj o održanoj manites- taclji o 6emu ćemo obavijestitl pokrovltelje turnira, SkupSUnu op- Stine Banjaluka, SIZ tizlčke kulture I Predsjednlštvo OK SSRN Banja- luka. Takode moramo ponuditi i odredena rjeSenja kako ćemo ubu- duće sa ovom Sahovskom priredbom koja je već uvellko zažlvjela u Banjaluci — riječi su Slobodana Vujičića, predsjednika Organizacionoq o d b o r a

Nikola LAKlC

S A H O V S K I Z A D A T A KBROJ 839PRIPREMA: Nikola LAKIĆ, Sahovski majstor

mmf t

..." t i m ш w....mm

Ш, mb.

Bijeli: Khl, Dd2, Tgl, Th4, Sd6, Le4, pješaci a2, b2, c5, d4, h3 ( 11 )Crni: Kg8, Dc7, Te7, Tf8, Ld7, Sg5, pjeSaci a7, b7, c6, f7, g7, h6 ( 12)

Bijeli vuCe i dobija!Pozicija je nastala u partiji

Grenros — Blajman (DR Nje- mačka, 1984) u kojoj je crni nakon tri poteza potpisao kapitulaciju.

R jeienje prošlog zadatka: 1. Sg6 I cm i je predao, jer n»T»j)6 sll)*d i 2. T *8 De6 3. d7 Dd8 4. Lc 7 ltd.

iO. STRANA GLAS, poncdjeljak , 29. april 1985. GLAS, ponedjeljak, 29. april 1985. STRANA 11.

ECREGIONALNA LIGA

BOSNEIHERCEGOVINE

ELEKTROBOSNABRATSTVO

H O )0

STRIJELAC: Marjanovlć, sudlja: Hasić (Banjaluka) 9, g ledalaca: 4 .000.

ELEKTROBOSNA: Jakovljević 8, Serdar 8 (Leovac — ), Lazlć 8, Ml. Omerlnovlć 8, Arsenovlć 8, J. Pastuhovlć 8, JakjSlć 8 (Svl- ttlcar— ), T ankullć 9, Marjanović 9, Me.Ome- rlnović 8, Vućinić 8.

SRATSTVO: Stojanović 7 (Okić — ), Bje- Ijac 7, Dudić 7, Bužlmklć 7, Terzlć 6, Kaljko- vlć 6. Pašalić 6 (Mušić — ), Bašić 7, Muhlć 7, Mulalić 6, Redžić 7.

JAJCE — Susret direktnih rivala za prvo mjesto okupio je 400 Ijubitelja fudbala koji su imali p rilike da uživaju u izuzetno kva- litetnoj 1 krainje neizvjesnoj utakmici Do- maćm je svih 90 minuta bio bolji tim i Biatst o mor da bude zadovoljno što je po- razeno mimmalnim rezultatom. Napadači Elektrobosne nisu uspjeli da realizuju šest, sedam idealnih prilika.anajidealnijujeim ao Zoran Vućimću82. minutu kadanijerealizo- vao |edanaeterac. Naime, uspio je samo da pogodi stativu Gosti su došli sa namjerom da iskljućivo odbrambenom taktikom osvoje bod. ali u tome nisu uspjeli. elektrobosna je ovom pobjedom još jednom potvrd iladaigrtanajkvalitetnijifudbal uovoj ligi Od samog početka utakmice domaći (udba leri su aktakovali na gol sigurnog St- ojanovića, koji je sve njihove udarce us- pješno zaustavljao. Medutim, u 60. minutu naizad je morao da kapitulira. Strijelac jedinog pogotka bio je centartor Dragan Ma- rjanović. I istom tempu je nastavljeno i nakon ovog pogotka. Stvorenojenekolikozre- lih prilika, ali rezultat nije izmijenjen. Za Elektrobosnu je u ovom momentu naj- znaćajmje da jestekla znatnu prednost ip ri- bližila se kolnačnom cilju, osvajanju šam- pionske titule. Sedžad KARAHOD2IĆ

PET MINUTA... POSLIJE UTAKMICE

ELEKTROBOSNA — BRATSTVO1 0TITULASESM JEŠ I

D ragan M arjanvić (E le k tro b osna):— Veoma teška utakmica. Mislim da smo

zasliižili pobjodu iako smo do nje došli teže nego što smo očekivali. Neugodno sam iznenađen veoma oštrom igrom Bratstva.

Milan Strbac. predstavnik Bratstva:— Utakmica je bila „teška". Sm atram daje

domaćin zasluženo došao do bodova.LJUBlC — BSK2:1

ZALAGANJEM DO POBJEDEZ arko M arić. go lm an L jub ića— Zasluženosm odošlidovrijednih bodo-

va mada smo s pravorft strahovali od da- našnjeg protivnika Utakmica je protek la u sportskoj i fer borbi iako su bodovi za oba sastava b ili od vleike vainosti Propustili smo viSe prilike da ostvarimo još ubjedljiviju pobjedu.

Haztm Omerbašić, golm an BSK-a:— Pobjeda domaćina je zaslužena s

obzirom na događaje na terenu. Iako jesudi- ja dodijelio čak sedam žutih i jedan crveni karton. susret jer protekao u sportskom nadmetanju Čestitam Prnjavorčanima.

LAKTASl — BORAC (TD) 2:1ZLATO

Nenad M lleklć, kaplten Laktaša:— Osvojili smo zlatne bodove u pravoj

prvenstvenoj utakmici. Cestitam gostima koji su doprin ije li da igra bude na visokom nivou

Slavko Kriza, trener Borca:— Velika fudbalska predstava. Iako smo

pretrpjeli poraz ćestitam Laktašima na pobjedi jer su više željeli i više postigli.

BEREK — PRIJEDOR 2:2ZADOVOLJNI

Vahid Rizmanović, desni bek Bereka:— Pribojavali smo se ovog susreta, jer je

od rijegovog ishoda u mnogome zavisilo da li ćomo I dalje opstati u trci zaopstanak u Li- gi Misiim da smo u potpunosti oprvdali povjerenje prepunog stadiona na „Poljani" i da nismo razočaraii

Milan Krali, golman Prljedora:— Bereku i*j pripalodrugo poluvrijem e i fi-

m šsusretaš to je io d luč ilo rezultatu M ismo svoju igru u nastvku orijentisali. uglavnom, na odhranu našeg gola, pa nam se to i osvetilo

PODGRMEČ — VRBAS 1:1

KIŠA OMELA NAPADAČEKaurin M irko, napadač Vrbasa:

— Iako je utakmica igrana po veoma teSkom terenu , a jednim dijelom čak i pod ledo m, sgra je bila fer I korektna. Zasluženo smo osvojili vrijodan bod.

M usaibTallć, trener Podgrmeća:— Ir.kosm oigrali najedngol. pravihšansi.

pogotovo u d rugom poluvremenu, nismo im ali Ponovo su podbacili iskusniji igrači što nas je koštalo boda.

LJUBlCBSK j

|2III

Strijelcr: Jankovlć I Cejvan za Ljublć . a Ra- mić za BSK, g ledalaca: 600, Sudija: Mihajlo- vić (Blhać ) 8.

LJUBIĆ: Marlć 7, Jeftić 8, Hamzlć 7, Ćej- van 9, (Mišić — ), Ljubojević 7, (Mešić — ), Janković 8, Dervlć 8.

BSK: Osmanbašić 7, Stojnić 7, Novković6, Marković 6, Prostran 7, Allšić 6, Kobašlić5, BareSić 6, (Knaževlć 6), Soj tarlć 6, Ramić7, Đaković 7, (BaraSln — ).

PRNJAVOR: PO kišovitom vremenu fudbaleri Ljubića su ostvarili zasluženu pobjedu. Već u petoj minuti Janković je oštrim udarcem sa petnaestak metara efektno zatresao mrežu Omerbašića Terensku ini- cijativu domać i su krunisali novim golom, ovaj put junaka susreta Ćejvana koji u 32. minuti natrčava na odbijenu loptu i šalje je na pravo mjesto. U drugom poluvremenu banjaluć ani su imali više od igre. ali im je to bilo dovoljno samo da ublaže poraz preko Ramića u 58. minuti. Sudija Mihailović pokazao je žute kartone Jeftiću, Mehiću, Hauzić u iDervić u, odnosno Stojniću, Mako- viću, i Ališiću, da bi tri minuta prije kraja zbog ponovljenog prekršaja isključio fudbalera BSK-a Ališića

Brane RADULOVIĆ

LAKTASlBORAC(TD)

12 1

10 ]

01STRIJELCI: Crnić I Opačić za Laktaše, a

Ač ić za Borac; sudija: Živković (Banjaluka) 10; gledalaca: 200.

LAKTASl: Milekić 9, Nježić 8. Metlar 8, Mamišević 8, G. Crnić 9, Vezmar 7, Lajšić 7, Adžić 7 (Z. Crnić — ), Opačič 9, Relić 8 , Šahinović 7.

BORAC: Morača 7, Oumić 8, Kesić8, Gru- jić 7, Materić 7, Trikić 7 (T rnin ić — ), Aćić 7, Hunić 7, Bubonja 7, Sobot 7, G olić 7.

LAKTASl — Po veoma hladnom i kišo- vitom vremenu, praćenim jakim vjetrom ig- rači obje ekipe su uložili maksimum zalaga- nja u krajnje korektnoj utakmici. Odavno u Laktašima nije prikazan dopadljiviji fudbal. a zasluge za to pripadaju svim akterima U prvom dijelu bilježimo izglednu priliku Sahinovića u 20. minuti. Medutim, gosti i prvi dolaze u vodstvo u 53. minutu preko Ačića. Samo četiri minute kasnijeGoran Cr- nić iz slobodnog udarca izjednačuje Ko- naćan rezultat postavlja Opaćić udarcem sa oko 30 metara, tako da je praktićno sve riješeno za deset minuta. Na kraju pome- nimo odlično sudenje sudijske trojke, jer se djelioci pravde nisu ni primjećivali Kada bi se i pomoćnici ocjenjivali zaradili bi ocjenu

deset- Slavko GRAN IVAC

BEREKPRIJEDOR

l2|I2I

STRIJELCI: Jakić i Kaltak za domaće, a Lazić i Crnalić za goste, sudlja: Skrbić (Bo- sanska Gradišna) — 8, gledalaca: 1000.

BEREK: Duratović 6, Rizvanović 6, Hu- kanović 7, Macura 8 (Mamuza — ), Katić 6, Karagić 6, čavlović 6, Crljenković 5, (Lukić6), Kaltak 7, Sinanović 8, Jakić 8.

PRIJEDOR — Kralj 6, Kuželj 6, Mandić 7 (Kučkovć — ), M uhić 6, M urić 7, Lazić8, Sa- rajllć 8, T ln tor 6 (Redžić — ), Crnalić 7, Bešić7, Knežević9.

PRIJEDOR — Susret starih poznanika oduševio je juče gledaoce. Razlog tome je u činjenici štosu akteripružilizaistaizvanred- nu igru. Prijedoru je pripalo prvo poluvrijem ekadajeos tvario prednost oddvagola, a Bereku drugih 45 minuta. Lazić je u 15 minutu iz veoma teške situacije zatresao mrežu nesigurnog Duratovića. Igrao se 36 m inut kada je Crnalić, izvrsno uposlen od Kneževića i Sarajlića drugi put je primorao golamna Breka da vadi loptu iz mreže Na- stavak je donio više uzbuđenja. Prijedor je igru orijentisao, uglavnom, na odbranu. a Berek žestoko napadao. Plod takve igre su dva gola.Prvo jeJakiću55. minutismanjio.fc rezultat izjednaćio Kaltale dva minuta kasnije, etektnim udarcem glavom.

Rasim SMAILOV IĆ

s p o rt

U OČEKIVANJU SUSRETA LUKSENBURG — JUGOSLAVIJA

P0REĐENJE S ISLAND0M

......... »

LUKSEMBURR, 28 aprila (Ta- njug) — Najveći ovdašnji list ,,La re- publiken loren" je danas posvetio puno prostora predstojećem susretu sa Jugoslavijom u okviru kvalifikacija za naredno Svjetsko fudbalsko prvenstvo u kome, naj- blaže rečeno, preovladuje otvoren optimizam u pogledu krajnjeg ishoda revanš-utakmice.

Koliko cijeni naš fudbal, čini se da je dovoljan dokaz to, što luksem- burški dnevnik pravi poređenje iz- među nas i Islanda, s kojim je nedavno odigrao trening-susret. Do-

duše, za „plavu četu" tvrdi da je „bolje struktuirana" od Islanda ali, istovremeno, iznosi i uvjerenje ,,da je Jugoslovenima lakše dati gol".

List podsjeća na minimalni poraz u Zenici i iz toga izvlači dvije osnovne poruke vlastitim amaterima: da Jugosloveni više nespadaju u prvuevropskuklasuidastogane- ma razlogazastrepnju uočirevanš- meča naredne srijede. I drugo, da Luksemburg, zapravo ima nade rda u optim ističkom duhu treba da doćeka Jugoslovene, ovoga puta na svom terenu.

FUDBAL , REPUBLIČKA LIGA

KRAJINA — BUDUĆNOST 4S:2

STRIJELCI: Toplć 24. Šlšić 39 177. (Iz |e- danaesterca) I Llpovlć u 45. minuti za do- maće, a Mumlnhodžić u 17129. mlnutu, sudija: Zirojević (Sarajevo) 9, gledalaa: 1.000.

KRAJINA: Omanovlć 6, Pušar 6, (A. Lipovć — ), T opić 8. N o ilć 6, Pobor 6, Cvij lć8, A rif L lpović8, Avdaglć6, SISIć9,Milutlno- vlć 7, (Pjanić — ), M ujlć 7.

BUDUĆNOST: Dlvanefendić 5, Kalezić6. Lugavlć 7, Colić6, MiloSević7, Karić6, Crn- klć 6, Muminhodžić 8.

(Maković — ), Dubovina 6, Tolo 8, Đukić 7, Odžakovlć7.

KRAJISNIK: M irkovlć 5, Matrak 6, Magll- ca 6, Sarajlić 5, M om čilović 5, Kahrić 6, Mu- taragić 5 (Rajklć — ), Redžić 5, Jaganjac 5, D ubljević 5, Selmanović 6.

CAZIN: Krajina — Budućnost 4:2, HRA- SNICA: Famos — Krivaja4:1,VITEZ:Vitez — Sloga 1:1, TRAVNIK: Borac — Kozara 3:2, ZVORNIK: Drina — Lokomotiva (B) 3:1,* MOSAR: Lokomotiva — Bratstvo 0:0, VISOKO: Bosna — Krajišnik 3:1, CAPLJI- NA: Borac — Rudar 5:1

T A B E L ABORAC — KOZARA 3:2

STRIJELCI: Redžiću3. Ćatiću27i82.m i- nutu za domaće, a Kumić u 57. i Vasiljeviću 60. m inutu za goste, sudija: Kapidžić (Sa- rajevo) 7, gledalca: 300.

BORAC: Bulović 6, Pojskić6, Muratović6, Redžić 6, (Hrkić — ), V idačak6, Perica 5, Je- raušek 6, Subašić 5, Tešić 6, Rustapašić 6, Slatić 7.

KOZARA: Lolić 5, TreSnjić 6, Ismaili 5, Ćatak 6, Janjic6, Demo 6, Salak 6 (Smajlović7), Delalić 6, Kumić 6, Duraković 6, Vasilje- vić7.

BOSNA — KRAJIŠNIK 3:1STRIJELCI: Odžaković u 7. Tolo u 11. i

Zečević u 28. minutu (iz jedanaesterca) za domaće, a Selmanović u 37. minutu za goste, sudija: Bilić (Doboj) 9, gledalaca: 300.

BOSNA: Džavić 7, Frljak 7 (Bunjo — ), Ćurić 7, Ćosić 7. Glešić 7, M irić 7, Zečević 7,

Famos 22 14 3 5 39:15 31Rudar 22 11 5 6 37:25 27Bosna 22 10 4 8 27:21 24Borac (Č) 22 9 6 7 32:27 24Vitez 22 10 5 7 39:25 23Krajina 22 10 3 9 30:31 23Kozara 22 10 2 10 29:3 22Kraj išnik 22 10 2 10 21:27 22Sloga 22 8 5 9 27:24 21Bratstvo 22 5 8 9 28:29 21Budućnost 22 7 6 9 21:27 20Lokomotiva (B) 22 8 3 11 23:30 19Drina 22 8 3 11 27:38 19Lokomotiva (M) 22 6 6 10 26:31 18Borac (T) 22 8 2 12 25:37 18Krivaja 22 8 2 12 19:34 18

IDUCE KOLO: CAPLJINA: Borac —-Kraji- na. KAKANJ: Rudar — Bosna, VELIKAKLA- DUSA: Krajišnik — Lokomotiva (M) GRA- DAČAC: Bratstvo — Drina, BRCKO Lokomotiva — Borac (T), BOSANSKA GRADIšAK: Kozara — Vitez, DOBOJ: Sloga— Famos, ZAVIDOVIĆI. Krivaja - Budućnost

P0DGRMEČ 1 0 )

11STRIJELCI: Aliho&ćlć za Podgrmeč, a

Smajlović za Vrbas, sudija: Simurdić (Lak- ta ii) 7, gledalaca: 350,

PODGRMEČ: Alagić 7. A lihod ilć6 , MlljuS 7, Huskić 7, Smajlovlć 6, Zulić 6, Hasić 6, Mu nić 6 (šarčević — ), Jakupović 6, Tešlć 6, Va- siljevlć 6 (B)elovuk — ).

VRBAS: Ladan 7, Agić 7, BaloSlć 6 (Jerl- mlć 6), Sa ran 6, Pezer 7, Aleksić 7, Smajlovlć7, Trako 6, Hodžl 6, Kaurin 6, Zejnilagić 6.

SANSKI MOST — Ponovo se pokazalo da Podgrmeč ne možei nezna igrati protjvkla- sičnog bunkera. Vrbas je već u osmoj minuti nakon greške centarfahla domać ih Smajlo- vića došao u vodstvo, koje je uspješno čuvao sve do 75. minute. Tada Alihodžiii iz gužve postiže izjednać ujući pogodak. lako |e Podgrmeč imao tokom cijele utakmice inici- jativu, ni igrenišansi nijebilo, pajeneriješen i najpravedniji iskoh ovog susreta.

Miodrag DESPOT

T A B E L A1. Elektrobosna 19 11 5 3 45:19 272. Bratstvo. 19 10 3 5 30:19 233. BSK 19 11 1 7 31:22 234. Podgrmeč (-1) 19 9 4 6 34:22 215. Mladost 19 8 5 6 29:29 216 Borac (TD) 19 9 2 8 39:31 207. Borac (BD) 19 9 2 8 28:31 208. Prijedor 19 7 5 7 26:24 19

* 9. Liubić 19 6 5 8 29:32 1710. Sator 19 5 7 7 27:35 1711. Zeljezničar 19 5 6 8 19:27 i e12. Berek 19 6 4 10 21:33 1613. Vrbas 19 4 5 10 18:32 1314. Laktaši 19 4 4 11 16:31 12

MLAD0STZELJEZNlCAR

121II

STRIJELACI: Srijemac I Vldmar za Mladost, a Kefialovlć za Zeljeznlčar, sudlja: Runić (Ban|aluk)a) 7, gledalaca: 500.

MLADOST: Midžić 7, (Mulallć 6), M ailno- vić 8, Vldmar 8, Ćejvanovlć 8, Hrnćić 6, Čevan 7,Sahnlć7, Mustaflć7,Osm anaglć 9, Sremac 7, Neskić 6, Zamjena Hadžlć 7.

ŽELJEZNIČAR: Dizdarevlć 5, Allbablć 6, Redžlć7,Cehajlć7,Petrovlć6,lbrahlm pašić6, Haelć 6, Klćanovlć 7, Karabegovlć 6, Eljazovlć 5, BaSlć 6,

VRNOGRAČ — Po teškom i klizavom terenu Mladost je zasluženo pobijedila 2elj- eznićara iz Bosanske Krupe Sudija Runić na nivou zadatka.

Hajrudin HUSlDIĆ

SAT0R 61

IDUĆE KOLO: TITOV DRVAR: Bo- rac — Elektrobosna. BOSANSKA KRUPA: Bratstvo — Ljubić, BA- NJALUKA — BSK — Berek, PRIJEDOR Prijedor — Šator, BO- SANSKA DUBICA: Borac — Podgrmeč, JAJCE: Vrbas — Mladost, BOSANSKA KRUPA: Zeljezničar — Laktaši.

L IS T A S T R IJ E L A C A

17 golova: Marjanovlć (Elektrobosna).14 golova: Strbac (Borac, Totov Drvar)10: Banjacs (Borac, Bosanska Dublca)8. Hamid Jakupovlć (Podgrmeč), Vldmar

(Mladost) I Dervlć (L)ubić)7. Muhlć (Bratstvo) B arlilć (BSK) I Ha-

mzlć (Ljublć)

T A K M IČ E N J E S A H IS T A

FINALE KUPA U NEUMU

NEUM, 28. aprila — Jučesupočelefinalne borbe Kupa maršala Tita u Sahu za BIH. Ovo najmasovnije takm ičenje je pod pokro- viteljstvom Sahovskog saveza BiH, a ekipa domać in je Borac iz Capljine. Partije se igra- ju u Neumu, a ućestvuju sledeće ekipe poiz- vučenim parovima: Borac (Capljina) „20 oktobar" (Sansksi Most) Jajce, Brćko, Je- Išingrad (Banjaluka) — Iskra (Bugojno), Radnički (Goražde) — Partizan (Sarajevo), Zeljeznićar (Sarajevo) — Bosna (Sarajevo) (Sarajevo) — „Nikica Pavlić " (Banjaluka). Bratstvo — Radar (Doboj), BSK (Tuzla) TMB (Bugojno) f Grahovo iz Bosanskog Grahova.

Dvije prvopiasirans ekipe nastavićo završne borbe u Puli gd jećeseznati pobjednik Kupa za 1985. godinu.

M .ARE2IN


B E k ro z b a n ja lu k uSNABDIJEVANJE GRAĐEVINSKIM MATERIJALOM

Do krova i nekako...# U ,,Gradinim“ stovarištim a građevinskog

materijala u Banjaluci gotovo je nemoguće na- bav iti crijep, a dosta teškoća ima i u snabdijeva- nju cementom, krečom, betonskim željezom, rezanom g radom...

lako je građevinska sezona već odavno poćela. bar u gradevinskim radnim organizacijama. izgradnja porodičnih kuća je zaustavljeria Bazlog je oslyjd ica gradevinskih materija la na tržištu. Cri|ep ie gotovo nemoguće do b iti. agradani uzaludno mjesecima obilaze „Gradina" stovarišta. Slična je situacija sa još nekim materija lima ko ji se samo ponegdjei to uz visoku cijenu mogu kupiti na jugoslovenskom tržišlu.

Da nevolja bude veća. snabdje- vači ovdašnjeg tržišta ne znaju ni kada će se situacija normalizovati, jer kako rekoše sve diktiraju proizv- odači ko ji najčešće i pored čvrslih ugovora ne ispunjavaju svije obaveze

Poluprazna st o va rii ta

Pored crijepa kojeg nema na cijelom jugoslovenskom tržištu teško se mogu nabaviti još mnogi gradevinski m aterija li. U ovoj sezoni bi se, kako tvrde snabdjevači, moglo prodati 30 h iljada tona

cementa. Medutim, već sada je izvjesno da se ove količine neće moći nabaviti. N iš ta bolja situacija n ije ni sa krečom kojeg u posljednje vrijeme u banjalućka stovarišta gradevinskog materijala pristižu znatno manje kolićine nego što je to uobičajeno.

Oni koji se odluče za izgradnju privatne porodične kuće pored visokih cijena susrešćese i sanes- tašicom rezane grade, betonskog željeza, parketa, brodarskog poda i lamperije. Ove vrste gradevinskog materijala se ponekad u stovarišti- ma „Grade” u Banjaluci mogu i nabaviti. Medutim. kako rece Vladimir Ivičić, direktor OOUR-a ..Grada" neizvjesno je kako će bit i snabd|eveno ovdašnje tržište u Ije- tn im mjesecima kada gradevinska sezona bude u punom jeku. Stola- rije i raznih vrsta ciglarskih proizvoda u svim ..Gradinim" stovarištima u Banjaluci ima dovoljno. A l i. neizvjesno je hoće li dobra snabdjevenost narocito grade- vinskom stolarijom potrajati i cijelu godinu, jer kako tvrde snabdjevači. OOUR-i koji se bave finalnom pre-

radom drveta već sada najavljuju redukciju proizvodnje zbog ot- ežanog snabdijevanja sirovinama.

I tako I pored visokih cijena gradevinskog materijala koje su u odnosu na prošlu godinu porasle od 70 do 100 odsto. nestašica ne ide u prilog ni prodavcima ni kupcimaMnogizapočetistambeniobjektise mjesecima ne mogu završiti

Besparica smanju je zalihe

Kod proizvodača gradevinskog materijala banjalućka „Grada" ima oročena značajna dinarska sreds Iva, je r je to val|da uslov proizv- odaća da ovdašnjim kupcima ispo- rućujesvojurobu Med u tim .ip o ied toga sk ladišta su gotovo redovno poluprazna" I ona roba koje ima dovoljno na tržištu u Banjaluci je slabijeg izbora Razlog je što je roba skupa i u „Gradi** da bi imali do bar asortiman bar tih proizvoda kojih ima dovoljno na tržištu stalno bi morali imati rpbe na zaiihama u vrijednosti od 4ВД do 500 miliona dinara.

Zbog besparice. zal ihe kod ovog banjalućkog snabdi|<?vaca gradevinskim materijalom su gotovo redovno oko 200 miliona dinara Dakle. asortiman je sužen ali u „Gradi" i to jodva održavaju Uzi- maju prilično nepovoljne ban karske kredite. pa ini kamate pojedose ionako msku cijenu rada

V DUBOCANIN

VERIĆI

USK0R0 NOVI V0D0V0D* lako su na području ove mjesne zajednice izgradena tri vodovo-

da. još nije rijesen problem snabdijevanja vodom. posebno u Ijetnim mjesecima — kada sva tri presuše

* Pronaden novi izvor većeg kapaciteta. tako da će se ovaj problem ubuduće definitivno razriješiti

Mjesna zajednica Verić i sa 312 domaćinstava i 1220 stanovnika suoćena je s brojnim problemima. od neriješenog pitanja društvenih prosto r ija. nezaposlenosti mladih. do loših puteva i vodovoda

Na području ove mjesne zajednice izgradena su tri lokalna

vodovoda i opet nije riješeno snabdjevanje vodom i to naroćito u Ijetnim mjesecima. kada sva tri pre- suše. Zbog toga jepo tek lamicijati- va da sepotrazi bolji izvor većegka- paciteta Pronadenajelokacija ius- koro treba da se i ovaj problem okonča.

IZ BANJALUCKE MLJEKARE

Trapist ove godineN adaleko čuven i banja lučki s ir trapist p o no voće se početi

p ro izvod iti. P o o rig m a lno jrecep tun k ra jom go d inepočećeda ga radi bana lućkaM ljekarau dvije varijanle: kao k lasik-trap ist i b lok-trap is t

Za p ro izvodn ju o vo gspec ija lite ta ko ris t iće se svježenepre- radeno m lijeko.

Ž.L.

AKCIJA SAVEZA IZVIĐACA BANJALUKE

Г

— Održavanie puteva Verići Ivanjska i Verići magistralm put Banjaluka Prijedor je loše Dosta su p iopali I neophodna je poprav- ka. Narocito je teško proći kada pa da kiša Jedno vriieme čak i auto- bus ni|e saobraćao putem Veriči Ivanjska. nego ie produžavao dalje prema Prijedoru. Zbog toga su stanovnici sela prema Ivanjskoj morali višepješaćiti, kažcG ordana Durdic, referent uM|csno|zaiedm- ci Verići.

Ovih dana u Verićima je postavljen kamen-teme ljac za izgradnju društvenog doma, u sklopu kojeg ćo biti fwsta. telelonska cent- rala. prostori|e za Mjesnu zaiedni- cu i sala za sastanke. Za kupovinu materijala novae je obezbijeden iz sanaciono-razvoinih sredstava, a gradevinske i druge radovcće ura d itiž ite lji Verića

Izgradnjom ovog doma mladi će dobiti bol|e uslove za rad i veću ak tivnost Istina i do sada su ostajali dobri rezultati. Uredivaće puteve i Partizansko groblje. Povodom Da- na oslobodenja Banja luke orga- mzovali su m aršodovdašn|egPar- tizanskog grobl|a do Mrakovice u kojem je učestvovalo vise od 400 om ladmaca iz Verića. Ivanjske, Pi- skavice i Mišm Hana. Medutim. mladi sve vise napustaju ova| krai Radi zaposlen|a ne od laze samo u grad nego i u druge republike

Z ŠLJ

D EŽU R N/ KAMERA

K O T L O V I T O P L A N E U G A Š E N I P R IJE K R A J A S E Z O N E G R IJ A N J A

Remont u nevrijemeOvogodišnje proljetne tempe-

rature, dosta niske, mnoge Ba- njalućane podsjećaju na zimski period. Taj efekat pojačavaju i hladni stanovi u mnogim grad- skim naseljima, Ciji stanari koriste usluge Toplane. Iz oko 15.000 stanova, radn ih prostorija i proizvodnih hala — teško je istjerati p rd jetnu studen. Malo pom atu i grijalice.

Ptame n id ko ji su zagrijavali kotlove Toplane ugašeni su joS

ratura vazduha tih dana bila je dovoljno viaok* I gdjanje nije bilo potrebno. All. već sredinom mjeseca novi taias zahiadenja najavlo je produžetak sezone grijanja. Radijatc^Bi. medutim. os ta li hladni, ler pfffe roka poćeo je remont kotiova. Nepromišl jen a je bila ove odluka. Potvrdili su to dani koji su slijedili iza 15. aprila U drugim gradovima — Sarajevu. Tuzli, Zagrebu — Toplane su na- stavile rad — sve do danas. To je i njihova zakonska obaveza. koja je prekr&ena u Banjaluci.

M nogo je zamjerki b ilo up- ućeno Toplani protekle zime

zbog dosta slabog gnjanja u pojedinim difdovim a grada. Kri- vic a za sve propuste nije se mogta prebacit i samo na ovaj kolektiv. I niz objektrvmh te ikoća onemo- gućio je da usluge ove ko m o nalne radne organ izacijebuduna zadovoljavajućem nivou. Shvatili su to i ko risn id usluga, mada su se mnogi pita li za jto da plaćaju grijanje, kada radijatori u stanovv ma nisu s lu ii li svojoj svrst

Nedovoijno zagrijani stanovi tokom zime, a sada potpuno hladni — predstavljaju i svojevr- sn iudarna standard rad mb Ijod ii grad ana. Zbog zagrijavan ja stanova pomoću elektrićnih uredaja mnogi su neplanirano plaćali veći utroSak struje, Sto je osjetno povećalo izdatke iz kućnog budžeta

Toplana je već sada početa pripreme za narednu sezonu grijanja. To je i dobra najavadaubu- duće propusta ne bi trebalo da bude. U suprotno m teSko će se moći prihvatiti opravdanje, pogotovo ako se ne zasniva na čvrstim argumentima.

M.K.

.,GLAS“ PITA:

KAKO SE GRIJETE OVIH DANA?

Jovo MMovac, pensioner— Plaćam grijanje. a grijem se na termoa-

kumulacionu peć. Smiješno je to kako se kod nas radi: traiepare. anegrqu N ionana- rodna — koliko para, toliko muzike — za Gradsku toplanu ne važi. Ona ove godine u naseliu gdje stanujem praktično nije ni grijala. Na gradsku mrežu priključeni smo u oktobru, a već od februara grijanja nije bilo. Plaćam neSto i t o nisam potrošio. Zato mislim da bi u stanovima trebalo ugraditi poje- dinačrte prekidaće kako bi segrijanjemoglo isključiti bilo da se radi o lošoj usluzi ili neurednim platišama

Ruiid Sabanovtć, vozać:— Ovih dana grijao sam se na dvije grija-

lice. T op lana nije dobro grijala zimus, i iluzi- ja je bila oćekivat da to sada čin i Caire mkad nije grijala kako treba Mislim da jepošteno da se naplati samo ono što se potroši zbog ćega Toplanu treba prisiliti na korektniji odnos prema potrošaću

— Mlr|ana MaHdć, radnica:— Morala sam ovih dana da koristimgrija-

licu, kao i cijele zime, jer imam dvoje male djece. Zbog neći jih propusta plaćam dvost- ruko, i grijanje i struje

SmHJa Jakupovlć, admMstraMvni

— Kao i obićno. ložila sam drva i ugalj Ovaj hladni prelaz izmedu zime i proijeća nismo puno osjetili u ku ti, ali smo potro&h puno ogrjeva

Uranak slobode 1 d e p o n i j a p o d k a s t e l o mФ U akciju će se uključiti odredi izvidača i omladina

iz radnih orqanizacija * Banjalučka kulturno- umjetnička drustva pri rediće prigodan program u Tra- pistima. na Šehitlucima i Šibovima

Svakoj; Prvoj; maja. u posljcilnjc triik-NCl i tn uimIiik-. Save/ i/vidačaopštinc Banjaluka urjiani/un. ti .hIk umi.il- ni . Uranak slobode". I! o\ u akt ijn ćc м- nkIinčili culivili l/vnJača „Кајко llnsnić". ..22. april" i ..Daiiku Milro*".te omladina i/ radnih oruani/aciia ...к-1чјп}>га<1“ , I vornice obutv ..llosna", „Rtidi ( ujavct", ..Suih lik .^.ltosanka '... Zborišta učcsnika ćc biti u Triipistinia. na SlIiiiIuliiii.i i Sibtnima. gdjećc banjalučka ktillurno-unijctnička ilnt- št\a prircditi priisoilan program

— U ovu akciju uključićc seokočetiri stot ini i/v idača. a osini n jili očckujcnio i nekoliko stotina omlailinaca \/ radn ih org;ini/acija. ( ) i l / i \ uiiil.nlmc trebalo bi da budc (maso\ nom). s obzirom na toda jcovo trad ic inalna akcija. /apočeta još 1952. godine — kaže (>oran iiranković, sekretar Saveza i/viđača opštine Banj aluka.

S. H A D Ž IĆ

Ovog prohladnog i kišovitog apnia u gotovo svim d ije lo v ima grada organizovane su akcije čišćenja i uredivanja zclenih poviiina, parkova, drvorcda... Željeli su gradani ovog proljeća da što Ijepse urede svoj grad, da do punog izražaja dodu zcleneoazenaasfaitu. Pomjesnimzajedni- cama sakupljeno jc dosta otpadnog materijala, ko |i je trebalo . . f istoca"* sa svojim vozi lima pre- ve/e do deponije.

(K a j рочао nisu. m eđutim , radnici „C istoćc" o b .m li kako je trebalo. U mjesto daleko odgra- da — otpad jc vo/.en pod zidine Kasteia. Tu su spaljivane granc, ali ostalo je mnoštvo drugih predmeta. — tako da je ovo mjesto ispod zidina drcvnc utvrde prctvorcno u smetljište. Nevjcro- vatno je i nedopustiv o via jc _Čistoća“ ,odgovor- na /a i/u lcd i čistoću uraila, u ccntru „o tvorila prostor /a novu deponiju.

P o s tu p a k za o s u d u : ra d n ic i „ Ć is to ć e “ is r o d K a s te ia d o vo ze i is to va ra ju o tp a d n i m a te r ija l „ . ,

Sm m io: M. PAVlC '

Potisrodmatei

GLAS, ooncdjeljak, 29. april 1985. STRANA 13

BSD feljtonČ E T IRI D E C E N IJE P O B JE D E ‘ NAD F

ZAVRŠNE OPERACIJE ZA OSLOBOĐENJE ZEMLJE (2)

Piše Stevo DEURA

Pripremez a o d s u d n u b t t k u

£f vadesetog marts kada /о 4 ar-/а doblla zadatak da krene u na-

pad, u n a io j 17. krajliko jbrlgadl 10. udame krajlike dlvizlje odriana /е, Izmedu dvije borbe, svečanost, na kojo j su najhrabrljlm borclma I starješlnama dodljeljena odllkova- nja.

Toga dana komandant 17. brt- gadeSetlk T allć, zadovoljno je po- smatrao vesele borce i starješine. Uz njega su bili politički komesar Pero Rodlć, radnik iz Drvara, zamjenik komandanta lllja Crno- gorac, rodom iz sela Celebića kod Livna i drugestarješine.

Poslije urućivanja odlikovanja nastalo je pravo veselje, povedeno je kozaračko kolo i pjevane borbene pjesme. Našem veselju pridružili su se omladina i mještani sela Podoglavnik, koje se nalazi na putu Kiseljak — Fojnica.

Sudradan, poslije doručka, imali smo analizu dotadašnjih i dogovor za vodenjem predstojećih borbi. Zahtjev je bio da se izvrši borbeni zadatak sa £to manje žrtava.

Kod nas artiljeraca posebna pa- žnja je bila posvećena sadejstvu pj- ešadije i artiljerije, koje ponekad nije bilo na visini i po našem mišlje- nju trebalo bi dasvaka naša granata nanese žrtve neprijatelju, da us- pješno krčimo put našoj pješadiji. Ovoga puta smo detaljnijeupozna- ti o oslobođenju Mostara. U borbama za ovaj grad potpuno su unište- ni 369. njemačka divizija, 6. ustaški zdrug, dva gorska ustaška zdruga i neke manje neprijateljske jedinice.

Ubijeno je 5.120 i zarobljeno 1.730 neprijateljskih vojnika. Za- plijenjeno je mnogo ratnog materijala i dva oklopna voza. Zahvalju- jući silovitom jurišu naših jedinica, neprijatelj nije uspio da uništi mostove na Neretvi, električnu centralu, željeznicu.Tadasmosaz- nali da su oslobodeni Zvornik, Travnik, Jablanica na Rami i druga mjesta, dasu nanesenivelikigubici neprijatelju, a naroćito 22. nje- maćkoj diviziji.

Neprijatelj nije uspio

N ijesejošni razdanilo.aNijemci, ustaše i italijanski fašisti, uz pod- ršku artiljerije, napali su Prvi bataljon. Komandant llija Crnogorac Slava dobro je rasporedio bataljon na Brezovoj kosi i preciznom pješa-

dijskom vatrom, uz podršku mino- bacačke baterije, neprijatelj je protjeran, uz 24 ranjena i 12 mrtvih. U našem bataljonu samo je jedan borac poginuo, a pet je lakše ranjeno.

U isto vrijeme. jedna ustaška jedinica napala je Treć i bataljon 17. krajiške brigade u selu Datić ima. Borci ovog bataljona nisu se dali iznenaditi, pa su poslije kratke borbe natjerali u bijeg neprijatelja nanijevši mu gubitke — sedam ranjenih i dva mrtva. U našem bataljonu nije bilo gubitaka.

Prvog proleterskog bataljona uBo- sn i). Reče nam da Tito I proslavljenl komandanti I maršali savezničkih armlja Žukov, Tolbuhln, Konjev, Aleksander, Montgomerl, Ajzen- hauer I drug!, sve čvriće steiu ob- ruć oko fa&ističke nemanl, da neće proćl mnogo vremena kada te ta ils ti past! na koljena. NaSa vo|- ska, nastavio je komesar Pero, nlkad nije bila to l iko jaka kao sada. Naie četlrl armlje uspješno dejs- tvuju ka sjeveru sa oko 400.000 boraca.

Naredenje koje smo dobili na- govještavalo je da nam prestoje veliki napori, da se moramo dobro pripreftiiti. Nije nam precizirano gdje i kada ćemo voditi borbu, ali smo pretpostavljali da će to naj- vjerovatnije biti napad naSarajevo.

SI jedeća dva dana, 25. i 26 marta protekla su u pripremama za predstojeće borbe. Održana je vojno— stručna nastava, partijski

Za selo DobojkodKaknja vodlla se krvava borba, š to potvrduje I ovaj snlmak, načinjen 30. marta 1945.

Toga dana ni esesovci nam nisu dali mira. Napali su Drugi bataljon koji se nalazio na prostoru selo Jagodince — selo Rosulja. U toj borbi ranjeno je 12, a poginulo 10 esesovaca. Poginuo je i jedan naš borac. Zaplijenili smo jedan puško- mitraljez i dosta ratnog materijala.

Uspjeh na svim frontovima

Dvadeset četvrti mart je protekao mirno. Koristili smo to vrijeme za sredivanje jedinice i vojno— stru- ćnu i politifiku nastavu. Sa nama je komandant diviziona Nikola Piljak N ine. Oruda i sredstva poznavao je „udušu", paondanijeničudošto je na ovu dužnost došao sa mjesta komandanta bataljona gdje je ispoljio sve kvalitete Sa Nikolom je došao i politički komesar brigade Pero Ro- dić (bio je to borac i starješina

sastanci i sastanci aktiva SKOJ-a, četne i baterijske konferencije. Naše najomiljenije teme bile su vojno— politička situacija kod nas i u svijetu, medunarodna situacija i uspjesi saveznika na Istoku i Zapa- du, pa i kod naših susjeda u Italiji. Ipak, najznaćajnijasu bila pitanja iz vojnog i politićkog života, posebno predstojeće borbe za konačno oslobodenje naše zemlje. U vojno— stručnoj obuci posebno smo obratili pažnju na zadatke u forsiranju rijeka, u napadu na veća naseljena mjesta, i — opetononaše pitanje — sadejstva artiljerije i pj- ešadije. Ni ovog puta nismo propustili da razgovaramo o jednom od najvažnijih pitanja — čuvanju ljudi.

Naša 17. brigade sezadržala na teritoriji sela V. Sotnice — S. Datići, na osam kilometara od Fojnice, a 9. brigada naše divtzije prešla je iz

Kreieva u selo Baković i, koje je udaljeno oko četiri kilometra od Fojnice. Stab naše divizije bio je u Fojnici dok jenaša7. brigada izvrši- la pokret sjeverozapadno od Kreševa prema sjeveroistoku u ci- Iju prelaska komunikacije Kiseljak— Busovača. Prilikom prelaska druma, bataljoni su naišli nazasje- du Nijemaca, ustaša i italijanskih fašista. U borbi koja se vodila do 24 Casa, razbil i suzasjedu neprijatelja i produžili pokret.

Konačno prema Sarajevu

Osvanuo je 28. mart. Stiže naredenje da naša divizija krene preko komunikacije Kiseljak — Busovača, i da torsiramorijeku Bo-

'snu na odsjeku Kakanj i selo Ra- dinovci, radi izbijanja na polazne položaje za napad na Sarajevo sa sjeverne strane (linija Rajlovac — Grdonj). Krenula je i 4. krajiika divizija pod komandom Petra Vojno- vića, Petog korpusa Cijl je komandant bio na|mladl general— major Slavko Rodlć. Ona je imala zadatak da prede komunikaciju Kiseljak — Busovača na odsjeku selo Klokot— Busovača, a zatim izvrši forsi- ranje rijeke Bosne, napadne neprijatelja kod željezničke stanice Ka- kanj, u sadjejstvu sa našom divizijom.

Naša17. brigada sa tri bataljona i artiljerijskim divizionom štitiće prebacivanje7. i9. brigade, a pošto onepređuBosnu, prebacićeseisa- ma na desnu obalu rijeke. Naš prvi bataljon pod komandom l lije Crnogorca Slave, hrabrog komandanta, ostaje kod Fojnicesa poseb- nimzadatkom.

Neprijatelj ć in isvedaspriječios- tvarivanje naše namjere da se pri- maknemo rijeci Bosni i da je forsi- ramo, ali mu to ni ovoga puta neće uspjeti. Neprijatelj se ispriječio na- šem Trećem bataljonu u selu Hrastovu. Borbena djejstva tog bataljona, uz podršku minobacačke baterije Atifa Lipovca, bila su uvod u teške i krvave borbe za oslobođenje Sarajeva. U selu Hrastovu bila je neprijateljska po- sada od oko210 italijanskih fašista i nešto Nijemaca i ustaša, koji pod pritiskom naših snaga poćinju da uzmiču. U snažnom naletu boraca našeg (Trećeg) bataljona, ubijeno je50 neprijateljskih vojnikaranjeno ih je 39, a ostalima je nekako us- pjeloda pobjegnu.

Dok je Treći bataljon uspješno borio u selu Hrastovima, našDrugi bataljon jezaposjeo položajeiznad sela Brestovika Komandant bataljona Huso Omanovlć je procije- nio da će neprijatelj intervenisati radi pružan ja pomoći svojoj posadi u Hrastovima, pa je stoga naredio

;s. v-'

Sposoban I o m llje n boracI s tarješlna: lllja Raco, ko m a n d lr b a te rije

da se na komunikaciji postave nagazne mine. Tek što je otpočela borba u Hrastovima, neprijatelj je krenuo tenkovima i kamionima u pomoć napadnutim jedinicama. Dva kamiona puna vojnika naišla su na nagazne mine i bila uništena. Od eksplozije mina, puščane i mit- raljeske vatre koja seodmah na njih sručila, ubijena su 34 neprijateljska vojnika, a 12 ih je ranjeno. I jedan tenk je nagazio na minu i bio uništen. Veselju naših boraca nije bilo kraja, jer neprijatelju nije pošlo za rukom da ih zaustavi, ni onim njegovim snagama kojesuseisprij- ečile našem nastupanju, niti onima koje su išle u pomoć.

Naš artiljerijski divizion kretaose za brigadom. Kadasmo pokušali da predemo komunikaciju, neprijatelj nam je odjednom presjekao put tenkovima. Samo je naša Druga minobacačka baterija, koja je pod- ržavala T reći bataljon, uspjela pro- dužiti put za brigadom.

Kudasad? Pitali smose. Dan je, a neprijatelj svojim motomehanizo- vanim jedinicama zaposjeo put. U takvim okolnostima N iko la Piljak, komandant diviziona, odlučuje da se prikrivenim putem vratimo u omanj u šumu, štosm oiučin ili.O d- mah smo postavili obezbjedenje. Kod minobacača i topova je ostala smanjena posluga. a svi drugisu na položajima spremni da se bore kao pješadija. Krenulism odaljetekka- da je pala noć.

U sljedećem broju:

Č A M C IM A PREKO N ^ iU d A L E BOSNE

prolazu pored duglh parcela neobranih zrellh kukuruza, odjednom spazi kućicu iz koje je sukljao dim. Kućica ga nije zanlmala te produ ii dalje. Dok je liao ravno ka iuma- rk u, oko njega zemlja je bila izrovana, pa ga to podsjeti na pogledjevske njive, već odavno Izrovane bombama. Na kraju, ugleda i prazne čaure.

— Rovovil — šapnu Vaso samom sebi i us- redsredi pažnju na svaku stopu zemlje. Sada vtte nije iu rio na granlcu, na mjesto gdje se spafaju nebo I zemlja. Zanlmale su ga 2ute čaure, odjevnl predmetl I mnoge druge si- tnlce kojima se svojskl predavao. Zato bez dvoumljenja sjede na prljavi vojničkl šinjel I u potkoljenicama osjetl tupi bol.

Sumarak I kućica s dimom ujezeriSe se u njegovim zjenicama, Vaso se s lakoćom pre- dade razmiSljanjima koja su mu ponekad I pogodovala. T murni oblaci puni ledene jeze krenuie od sjevera ka jugu, a zatim poCe da sipi gusta jesenja kiiica.

Kada se pregrijani mlSići u dječaku ohla- diSe, tupi bol u kostima podsjeti ga da ne smije više sjediti. Ponekad je divno biti miran, opustiti se, pa makar I sa brigama. Svaki put djeca nisu za putovanja. Postoje igre za koje nije potreban napor. Saznanje da, ipak, neće vidjeti tačku na kojo j se spajaju zemlja I nebo malo ga naljutl, I to |e bilo sve. Prazan trbuh poće da ga opominje na važnije stvari. Oko sebe nije imao nISta do izrovane zemlje i neobranih mokrih kukuruza. Nehotice zaustavi pažnju na kućlci Iz koje dim krenu u većim kolutovima, kao da gori i kollba. Ko zna, možda se unutra kuha neka dobra hrana. On osjeti miris jela. Pljuvaćka mu se na- kupi ispod jezika. U razgledanju neravnlna oko sebe. pogled mu se zaustavi na topovskoj žutoj čauri koja je vlrlla iz zemlje. Nije to bila ćaura, već sjajni žuti met&l u obll-

ROMAN U NASTAVCIM A (7 )

VASiLlJE KARAN

CRVENI TRAG0VI

ku kante. Vasu savlada radoznalost, pa se za nekollko sekundl nade pored iu to g metala. Kada ga onako malo nagleda sa strane, okrenu se I krenu ka kollbl. Od|ednom mu neSto pade na pamet. sagnu se, uza kamen i pogodl u okrugli 2uti metal. Snatna ekspl- ozija ponese zemlju I metal. Takvu grmljavl- nu u svojoj blizlni mall Bosanac nikada nije Cuo.

Sljedećeg Jutra Vaso Je ležao u kućlcl ne- poznatog starca. Kada otvori od, oko sebe ugleda krpice, crnu drvenu stalažuuzazid, ormar oStećen crvotočlnom I zemljanu peć. Ležao Je u neurednom krevetu. Osjećao |e opljenost.c .ебкодот pritisnu podočnjake, okrenu semalou stranu Iprlm ljeti nazldupr- ozorčlć sa jednim 3taklencetom. Staklo je bilo zamagljeno I nl|e mogao nISta narofiito

da dozna o svom polotaju. Bolova nije bilo. Bio Je red da bar.lpieći Ispita kolibu iznutra, zlu ne trebalo. Polako se protegnu, iznad sebe ugleda crni tavan, te mu se ućlnl da se sobica pomalo sužava, a onda ilr i.

Vrata sobice SkrinuSe. Visoki, m riavl starac s bljelom bradom pride krevetu. Vaso se nade u neprillci, uozbiljl se I nijeznao Sta u tom trenutku da preduzme.

— Bum, bum? — promrlja neSto starac.— Bum, buml — reče I d jećak.Covjek bijele brade hitro okrenu ilce tava-

nu. R aiiri kvrgave ruke I osta miran kao raspeće. Vaso se malo oslonl na lakat i zlmu od Iznenadenja.

— O Isuse I Marijot— Djedo Sta to govoriSI? — uplta dječak

sijedu bradu. Starac nije obraćao pažnju na dječakove rlječl. Brojio je i mrmljao kroz rijetke I Istroiene zube, Sto nlko nije mogao da shvatl. Zatim se okrenu pećl. U metalni lo- nčić natoči vode I, ćlm voda prokljuća, Iz kvr- gavlh iaka pustl prah u lončlć pa nastavl opet nešto mrmljatl.

U kollbl tlilna. Samo starfievo te iko disanje, pucketanje vatre I para. Vani, izazldo- va kolibe, rominjala je kiSa. U neposrednoj blizlni kukurikao je pijetao. Vaso se okrenu. U uglu sobice ugleda vezanog pijetla. Starac se nakaSlja. U njedra gurnu ruku I struganje po kožl Culo se kao da strule po limenom loncu.

Starčeva rebra bila su zaista sasuSena kao sepet u raspadanju.

Vaso se jo i malo odboči o laktove. BIJela brada unese u njega mall nemir. Smeiurano lice I rijetki starčevi zubl zabrinuie ga. Ovakvo lice nikada nije vldlo. Voda pro- ključa јоб jednom. Zapr8ta$e kapljlce po us- ijanom plehu. Starac napravl tri krsta I sklnu lonćić s pećl, a zatim otvori peć I ta račem iz-

baci tar na komad starog pleha. Drhtavim rukama prell tecnoet iz Jednog lončlćaudru- gl I to prelivanje ponovl vISe puta. Kada pres- ta da prellva I Sapuće, s mukom se dlie na kol|ena I jo i teie stade na noae. Korak po korak i stiže krevetu u kome Je ležao njegov „pacijent".

Bolestan si? — reče starac.Ja? — uplta djeCak.— Ti, naravno! Nevaljalac jedan. Izvuk'o

sam te iiva Ispod zemlje. ZaSto si dir'o bom- bu?l A?

— GadJ'o sam je kamenoml — reče Vaso ponlzno.

— Da, samo kamenomt Vldlo sam svojim oClma Sta si radio! Nisam imao snage da pot- rćim, da te sprl|e£im, luda glavol

— Nisam ranjen, djedo?— Da, sretan sit Evo, uzmi ovaj 4aJ, dobar

Je.Kad dječak poće da plječaj, u tijelu je osje-

tlo krv, činllo mu se da ga Iznutra podllaze trncl, a lice mu se zaiarl. Plo je £aj I smiiljao kako da se oslobodl sljede brade koja mu Je pomogla, ali koja u njega sada unoti mall strah.

— Evo, vl&e nisi 2utl — reče starac.— Crven sam? — odgovorl mu djeCak.— Eh, drugi put ne guraj nos tamo gdje tl

nije mjesto.— Neću , djedo, nećul reCe Vaso, smlilja-

jućl kako samo da se IzvuCe Iz zaguiljlve kolibe. Prvl otvorenl|l razgovor preklde mlt- raljeskl ratal. Starac Cučnu, a onda seoprutl na zemlju. Prvo naslonl uho na tie, ponovl to jo i Jednom, a zatim se uspravl.

— Daleko su!— Ko? uplta djeiak.— Mltrdjez! — klselo procijedl sl|eda

brada

(Nastavlće se)

14. ST RANA GLAS, ponedjeljak, 29. april 1985.

k o n k u r s i # o g la s iSIPAD riO „UNA" BOSANSKA KRUPA

Na temelju odluke Radničkog savjeta broj: 901- 2114/7 od 15.5.1985. godine Komisiia za radne odnose Sipad R0 ..Una" Bosanska Krupa, Radna zajednica 111 Bihać. o b ј a v 1 j u ј e

OGLASza popunu poslova na određeno vrijeme u tra-

janju do6m jeseci,zbog povećanogobimaradau opštoj službi RZ III Bihać

A) daktilogral. 2 izvršloca. Osim opštih uslova propisanih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove: 1) KV daktilograf i 1 godina radnog iskustva.NAPOMENA: O bavezno prethodno provjera-

vanje stručnih i drugih radnih sposo bnosti kandi- data testiranjem .

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju oglasn ih uvjeta s lati u roku od 8 danaod dana objavljivan ja oglasa na adresu:

— Sipad RO ,,Una"Bos.Krupa,Radnazajedni- ca III Bihać (Kom isija za radne odnose) Ul. II Kra- jiške brigade bb 77000 Bihać.

AIPK PPRO „15. MAJ" SKENDER VAKUFNa osnovu odluke Radničkog savjeta PPRO

„15. maj" Skender-Vakuf i odluka Radničkog savjeta OOUR-a „Uniprom" i OOUR-a ..Ugartrans" Skender-Vaku l, raspisuje

KONKURS. za izbor i imenovanje

1. inokosnog poslovodnog organa — direktora PPRO „15. maj3

2. direktora OOUR-a „Uniprom"3. direktora OOUR-a „Ugartrans"

Uslovi:Pod 1. VSS — dipl ekonomista, dipl. inž. poljo-

privrede ili diplomirani pravnik sa 3 godine radnog iskuslva na rukovodnim mjestima

VSS — islog smjera i 5 godina radnog iskuslva na rukovodnim mjestima.

Pod 2. VSS - - ekonomskog ili pravnog smjera sa 2 godine radnog iskustva na rukovodnim mjestima.

VSS — istog smjera sa 5 godina radnog iskustva na rukovodnim mjestima.

Pod 3. VSS— ekonomski ili pravni faktultet sa 2 godine radnog iskustva na rukovodnim mjestima.

VŠS — istog smjera sa 5 godina radnog iskustva na rukovodnim mjestima.

— da imaju organizatorske sposobnosti,— da posjeduju moratno-političke kvalitete,— da nemaju zakonskih smetnji za obavljanje

navedenihfunkcija.Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana

objavljivanja.Prijave na konkurs slati na gornje adreseNepotpune i neblagovremene prijave neće se

uzimali u razmatranje.

RO „UNIVERZAL"Fabrika hidrauličnih uredaja i (jaražno

servisne opreme, Dž. Bijedića 1

objavljuje

OGLASza prijem izvršilaca na poslove

i zadatke kako slijedi :

1. Skladišlar u Servisnoj službi — 1 izvršilac na odredeno vrijeme do povratka radnika sa odsluženja JNA

USLOVI: Osim opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa predvidenih zakonom kandidati treba da ispunjavaju i slijedeće

POSEBNE USLOVE: — završena srednja ekonomska škola ili srednja tehnička škola — mašinski smjer, te škola za VKV i KV radnike me- talske struke,

— radno iskustvo 6 mjeseci na tim ili sličnim poslovima

- pretnodna provjera stručnih i radnih sposobnosti

OSTALI USLOVI: Stupanje na rad, lični doho dak i ostala prava iz radnog odnosa po norrnativ nim aktima radne oganizacijc.

Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja

Nepotpune i neblagovremene.pri|avc nećoso uzimati u razmatranje.

1. METAL0BRUSAČ KV - neodredeno vrijeme

2. METALOSTRUGAR KV — 3 pripravnika na neodredeno vrijeme

3. HEMlCAR OPERATOR KV — 2 pripravnika na neodredeno vrijeme

USLOVI: Osim opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa predvidenih zakonom. kandidati treba da ispunjavaiu i sljedeće

POSEBNE USLOVE:Pod 1. — završena metalska škola. smjer KV

OGLASza prijem pripravnika kako slijedi:

1 pripravnik na metalobrusačPod 2 — završena metalska škola, smjer KV

metalostrugar Pod 3. — završena srednja hemijska škola, op-

šti smjer, III stepen zanimanja OSTALI USLOVI: Stupanje na rad. lični doho-

dak I ostala prava iz radnog odnosa po normativ- nim aktima Radne organizacije. Oglas ostaje otvoren 8 danaod dana objavljivanja. Nepotpunei neblagovremene prijave neće se razmatrati

ISPRAVKU

OGLASAobjavljenog u listu ..QLAS" Banialuka dana

11 4 1985 godine za poslove KV bravara — montera u POGONU II „UNIVERZAL" u SKENDER— VAKUFU Ispravka glasi: na poslove i zadatke bravara — montera u POGO-

N U 11 „UNIVERZAL" Skender-Vakuf, prim iće se 1izvršilac na odredeno vrijeme do povratka radnika s bolovania, a ne 1 izvršilac na neodredeno vrijeme kako je prvobitno oglašeno.

RO CENTAR ZA 0SN0VN0 OBRAZOVANJE I VASPITANJE BANJALUKA

OOUR 0SN0VNA ŠK0LA ..AJSA KARABEGO VlC" VRBANJA

Na osnovu člana 6. Pravilnika o radnim odnosima Savjet školc objavljuje:

OGLASza prijem radnika za obavljanje poslova i

radnih zadataka kucnoq majstora — 1 izv- ršilac na neodredeno vrijeme

USLOVI: Osim opštih uslova propisanih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove:

— KV stolar— 6 mjeseci radnog iskustva

— da poznaje molerske. vodoinsta- laterske i električarske poslove

Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja u listu ..Glas“ Banjaluka

Prijave sa dokazima slati na adresu škole

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati

MALI OGLAS!Veselina MasleSe 13

Telefon 34-448 RADNO VRIJEME OD 7,00 0015,00

SUBOTOM OD 8,00 00 12,00

PRODAJAAUTOMOBIU

PRODAJEM automobil zaslavu 850, godina proizvodnje 1983. informacijena telefon broj 46-851, Banjaluka.

0 6 3 2 6 6

PRODAJEM havarisan automobil zastavu 101, pogledati u Ulici Goce Delćeva broj 18. teleton broj 40-397. Banjaluka.

063304

KUĆEPRODAJEM hitno kuću s ugos-

titeljskom radnjom dobrouhodan posao na lijepom mjestu. teleton broj 756-335, Banjaluka.

1-1053251

PRODAJEM kudu u Kozarskoj ulici s velikim dvoriStem i vrtom. Intormacije na telefon broj 54-873 od 19,00 do20.00 sati, Banjaluka

053172

PRODAJEM kuću, plac 1 000 kvadra- tmh metara. podvoćem. cijena povol|na Mile Jović.Grmećka ulica broj 1. prema Zalužanima, Banjaluka

053263

PRODAJEM manju kuću u cental na- zvati na telefon broj 41-316 poslije 16sa- ti. Banjaluka.

1-4053275

PRODAJEM manju kuću odmah useljivu u Majevičkoj ulici bro| 58 nedaleko od nove bolnice, telefon. voda, struja. garaža Intormacije na telefon broj 44 200 Banjaluka

053272PRODAJEM vikendicu u izgradnji

prva etaža izgradena i 500 kvadratnih metara parcele s 24 voćke u Gornjem Celincu Upitati na teleton broj 35-997 svaki dan od 16.00 do 17.00, Banjaluka

063277PRODAJEM kuću u Medreskoj ulici

broj 9. pogledati od 16,00 do 18.00 sati NedžadPervić, Banjaluka

0532PRODAJEM neopremljenu vikendicu

u LaktaSima, cijena povoljna na teleton broj 55-153. Banjaluka

1-4053294

PRODAJEM Irosobnu prizemnukuću s dvorištem na periteriji Banjaluke. novogradnja. pitati poslije 15,00 sati, MićoStanić, Ulica Nade Valcnćilp broj 9. Banjaluka

053299PRODAJEM odmah useljivu kuću u

Banjaluci . 160 kvadratnih metara neto površine s podrumom, 30 kvadratnih metara, s tri garaže na placu od 2 180 kvadratnih metara izmedu dvije ulice, postoje uslovi za izgradnju još dva objekla Pitati Ferid Dedić, Zagrebaćka ulica broj 35. Banjaluka

053315

ZEMLJtSTE

PRODAJEM zeml|u za kuću i vikendi cu Kuliani, Zalužani, teleton broi 756- 484, Banjaluka

053286PRODAJEM dva dunuma zemlje i

dijelove za automobil fiat 1300. telefon broi 31-092 svakidanod 15,00do21,00 sati. Banialuka

053285PRODAJEM plac u Trnu, informacije

na telefon broj 24 685 od 20,00 do 22.00 sata, Banjaluka.

053279

RAZNOPRODAJEM trosoban stansa central

nim grijanjem i dva lokala koji rade u centru grada. teleton broi 43-052. I - 1

053189PRODAJEM razglas ,.wem 200 vatr,

telefon bro| 40-589 Banjaluka1-1

053203

PRODAJEM povoljno tomos 18 selektričnim paljenjem i dal|inskim ko- mandama, telefon broi 079/21-146 Prijedor.

053264

PRODAJEM hitno kamp-prikolicu neupotrebljivanu adria s tendom 3 * 1 ležaj, džuboks američka rokakola, šator veličine 10 x 6metara,sve informacijena telefon broj 751-460, od 16,00 do 20,00 sati, Banjaluka

053267

PRODAJEM hitno traktor zetor tip 50- 11 očuvan radnih sati 350 uz traktor pro- daiem prikolicu, kiper, plug, brnaču, si- jačicu za kukuruz. tanjiraču i kosilicu. Rade Koliančić. teleton broj 725-160, Ivanjska

063268

PRODAJEM pokrivać za automobil reno 4, jetlino Upitati na teleton bro|34- 882 Banjaluka.

053270

PRODAJEM kamp-prikolicu adira 310 specijal s opremom povoljno. telefon broj 850-027. Celinac.

053278

PRODAJEM dvosoban stan, 52 kvad- ratna metra, cijena po doaovoru Ibra- him Spahić.UlicaTarasaŠevćenkabroj 8/2, Banjaluka

053289

PRODAJEM povoljno harmofiiku. telefon broj 40-075, Banjaluka

053303

PRODAJEM traktor Tomo Vinković tip 420 s prikljuicima, telefon broj 52- 221. Radojko Kajkut. Karanovac bro|59. Banjaluka

053318

STANOVI (PONUDE)

IZDAJEM prazan jednosoban stan. telefon broi 40-354, Banjaluka

053290IZDAJEM prazan jednosoban stan i

sobu s posebnim ulazom u Ulici Avde Hercegovca broj 9. Banjaluka

053292

SOBE (PONUDE)

IZDAJEM namještenu dvokrevetnu komfornu sobu studenticama u UIiciN i sima Baruha broj 8. telefon bro| 48-196. Banjaluka

1-1053254

IZDAJEM namještenu sobu za djevojke u Ulici Petra Mećave broj 22, telefon broj 47-448, Banjaluka

053274IZDAJEM namještenu sobu s up-

otrebom kuhinje, nasoljePetraPrerado- vića, telefon broj 32-162. Banjaluka

053271IZDAJEM namještgnu sobu upolreba

. kuhinje, kupatila, telefon broj 22-759. Bilećka ulica broj 2. Banialuka

053307IZDAJEM namjeStenu sobu za zenn u

Zagrobaćkoj ulici broj 50. Banialuka053309

STANOVI (POTRA2NJA)TRAZl M sobu s kupatilom I gri|an|em,

javiti na telefon bro| 32-797. Banialuka053310

Braćni par s |ednim d|etetom traži jednosoban ill dvosoban stan. |aviti na telefon broj 38-117. Banialuka

053308BraCni par s dietotomtrazi komtorniji

stan. telefon broj 41-742, Banialuka053314

STANOVI (ZAMJENA)MIJENJAM dvosoban stanuBudiaku

kirija 500 — novih dinara za odgovara- jući ili veći u centru sve uz dogovor. lelelon broi 43-052. Banialuka

1-1053190

RIJEKA - BANJALUKA MIJENJAM dvoiposoban stan uRijeci

zaodgovaraiući ilivećiuBanjaluci Javi- li na telefon broj 36-748 od 17.00 do 20.00 sati. Banjaluka.

053282. MIJENJAM kuću u privatnom vlasni- Stvu 60 kvadratnih metarasdvonStemza stan u privatnom vlasnišlvu s gri|an|em. pitati na telefon bro|46 871 liariialuka

053300

RADNA M JEST ASamostalna zidarska radnja vla-

sniStvo Milorada Stanćića. Celinactražizidara fiz itki radnik. oglas je otvoren do popune, Celinac

053302

Radnički savjet RO „ŠIPAD-K0IV1£RC'̂ OOUR-a ..Krajinapromet" Banjalukanaosno- vu odluke broj 1695/85 od 26.2.1985. g. raspisuje

L ICITACIJUza prodaju kamiona „ZASTAVA" 640-AD.

ročetna cijena 300.000.— din.Navedeno vozilo se uzima u videnom

stanju, što isključuje pravo prigovora Pravo učešća na licitaciju imaju sva

pravna i fizička lica koja prethodno up- late 10% kaucije od početne cijene vozila

Licitac ija će se održati dana10 51985. g. u 10 sati ispred upravne zg-

rade OOUR a, Ul Svetozara Markovića bb

Kupac je dužan platiti sve troškove vezane za prenos prava vlasništva u roku od tri dana [josliječcgamože preuzeti vozilo, u protivnom po isteku roka gubi pravo na povrat akontacijc

Kupac.će vozilo moći pogledati istog dana. a prijG licitacije ispred upravnezg- rade OOUR-a


G B

Tužnim srcem javljamo rodbini i prijateljim a da je nakon kratke 1 teške bo lesti 27. aprila 1985. godine u 42. godini ilvo ta preminuo

PAJO (Ive) BLAŽEVIĆlz Stranjana

Sahrana će se obaviti u ponedjeljak, 29. aprila 1985. godine u 15,30 sati na groblju Gradina. OŽALOšĆEN I: supruga Zora, djeca: Ivanka, Slavenko , Ivlca I Velimir, b rat Velimir, sestre: Rula, Mare I Jeka, te ostala mnogobrojna rod- blna I prljate lj l.

061145

AIPK RO ..TRGOPROMET" OOUR „МАТЕХ" BANJALUKA

na osnnvu cdi'j i;e Bsđničkcg savjeta br. 04-1967 od 1.3.1985. oylašava prodaju putem

JAVNE LICITACIJE

1. Vozilo - kombi ..zaslava 435 K“ . reg. br. Bl 958-20. godina prolzvodnje 198Q. neregistrovan, u voznom stanju, sa početnom cijenom od 100.000,00 dinara.

Pravoučešćeim ajusvapravnaifizičkalica, pod uslovom da u plate akontaciju u visini 10% od početne c ijene vozila, pri je početka lic itacije .

Prodaja će se obavit i dana 8. 5.1985. u 10 časova, u dvorištu stareRK ,,NA— MA" uUI. I. L. Ribara br2. Vozi lo s e možepogledatidana 8. 5.1985. od 8 do 9 časova. u dvo rištu stare RK NAMA. Voz ilo se kupuje po v iđenju , bez prava na reklamac iju.Po reznap romet itroškoveprenosapravavla- sn ištva snosi kupac.

R0 „UNAMETAL"BOS. N0VI

U suglasnosti sa odredbama Pravilnika o radnim odnosima R O „Unam eta l", a na osnovu odluke Komisije za rad i radne odno se R O „Unam eta l", donesene na sjednici o držanoj dana 15. 4.1985. godine, raspisuje se:

OGLASo zasmvanju radnog odnosa ла neodređeno

vrijeme

1. Radnika KV rukovaoca mosne dizaiice ... 1 izvršilac

Osim o pštih us lova predviđen ih zakonom, kandidati t reba da ispu njavaju:

— završenu školu za rukovaoc a mosne dizalice

— radno iskustvo u trajaniu 1 godineUz mo lbu kandidati obavezno prilažu:— svjedoč anstvo o završenoj školi za rukova-

oca mosne diza lic e— rodn i list— uvjerenje o regu lisanoj v ojnoj obavezi K a nd id a lisu d u žm d a u ro ku o d 8 d a naod obja-

vljivanja oglasa u listu „Glas", podnesu prijavu, na adresu RO „Unam e tal" Sanska bb, Bosanski Novi

N APOMEN A: Nepotpune i neblagovrem ene pr ijave neće se razma t rati.

SOUR ..KRAJ1NATURIST" BANJALUKA R0..CER" PRNJAV0R

Komisija za radne odnose donijela je odluku o raspisivanju

OGLASAza prijem radnika

Na neodredeno radno vrijeme 1. glavni konobar... izvrsiiaca 12. kuhar — pripravnik... izvršilaca 33. konobar... izvršilaca 14. mesar — pripravnik... izvršilaca 15. noćni čuvar... izvršilaca 1 Na određeno radno vri eme6. knjigovođa... izvrši aca 27. konobar... izvršilaca 28. recepcioner... izvršilaca 19. priuceni prodavači... izvršilaca 3

USLOVI: Osim opš t ih uslova utvrđenih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju:

Pod 1. VKV konobar i 6 m jeseci iskustva,Pod 2. Ugostiteljska škola sm jer kuhar,Pod 3. i 7. Ugostiteljska škola smjer konobar, Pod 4. Skola uč en ika u privredi smjer mesar-

prerad ivač mesa,Pod 5. osnovna škola i da ispunjava uslove ut-

vrdene Zakonom o društvenoj samozaštiti,Pod 6. SSS, ekonomski tehnič ar i 6 mjeseci

iskustva,Pod 8. SSS, hotelijerska ili gimnazija i 6 mjeseci

iskustva, te poznavanje stranog jezika,Pod 9. osnovna ili trgovač ka škola.Prijave s dokaz ima o ispunja vanju uslova dos-

taviti u roku od 8 dana od dana obja vljivanja ogla - sa na adresu: RADN A ORGANIZACIJA ,CER“— PRNJAVOR. Maršala Tita br. 15.

N epo tpune i neblagovremene prijave neć e biti razmatrane.

KOMISIJA ZA RADNE ODNOSE

ZORKA ĆULUM

29.4.1983 — 29.4.1985.

Draga majko, proš ie su dvije godine otkako nas napu$ti, ali još uvijek si u našim srcima.

TVOJI N A J M IL IJ I 053296

> Dana 1. maja 1985. godine navršlće se dvije godine od tragične i prerane smrti našeg dragog sina i brata

G O JK A (Mirka) ĆELIĆ A

Vrijeme prolaz l a teški bol I tuga u našim srcima vjećno ostaju. Toga dana kao i 4. juna, na njegovčetvrt l rođendan, njegovu vječnu kuću okitićem o cvljećem.

njegovl: mama, tata, brat i sestra 053305

Dana 5. maja 1985. godine navrSava se tačno godina od smrti našeg dragog i nezaboravnog

JOVANA /MIĆE/ TO M AŠEVIĆAiz Prnjavora

Toga dana ćemo otkriti spomenik i položiti cvijeće u Prnjavoru. Uvijek ćemo se sjećati njegovog vedrog lika.

NJEGOVI NAJMILIJI: MAJKA, SUPRUGA, SESTRE, KĆERKE, SIN,

ZETOVI, SNAHA, UNUĆAD i ostala rodbina053291

Prode osam godina od kada izgu- bismo dragog jedinog sina i brata

AIPK RO „FRUKTONA" OOUR „BANJALUCKA PIVARA"

BANJALUKA Slatinska br. 8 raspisuje

RANKA/BRANKA/ TR N IN IĆA KONKURS

Bez riječ i oproštaja otišao je zauvijek ostavljajući svoje najmilije koji su ga neizmjerno voljeli i ponosil i se njime.

Vrijeme teče, a neizmjerna tuga para srce. U duši jepustošbezkraja, a život bez njega je život u ponoru tuge i žalosti.

vojnika JNA

Dana 1. maja 1985. godine u 12 sati posjetićemo njegovu vječnu kuću, okititi cvijećem i zaliti је suzama.

OZALOŠĆEN I: majka МАПА, otac BRANKO.

sestre: MARICA i NADA 053306

za re izbor radnika na poslov ima sa po sebnim ovlašćenjima i odgovor- nostima:

1. rukovodilac sektora proizvodnje2. šef I laze proizvodnjeUSLOVI: VSS sprema, tehnološk i

fakultet prehrambenog smjera ili poljoprivredno-ratarskog ili tehno- loškog smjera sa 4 godihe radnog iskustva.

2. VSS sprema, tehnološki fakultet

prehrambenog smjera ili poljo- privredni ratarskog ili tehnološkog smjera sa3 godine radnog iskustva

Izbor i imenovanje radnika na na- veden im poslovima vrši se na rok od četiri godine nakon kojeg roka se vrši reizbor.

Uz molbu je obavezno priložiti do- kaze o ispunjavanju uslova konkur- sa Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana obavještenja u listu „Glas".

16. STRANA GLAS, poncdjcljak, 29. april 1985..C bv i л<)и AvJ*v

ranDana 31.4.1985godlne navriava te godlna dana od amrtl moga muia

GOJKA (SIME) KARANOVIĆA

DRAGI MOJ GOJKQt

Godina dana |e pro ila otkad si otfiao zauvijek. Vrijeme će I dalje teći, a tl će i bltl vječno u mom srcu.

TVOJA SUPRUGA MARA 053287

1. maja 1985. godine navriava se šest mjesecf od prerane smrti naieg nezaboravnog

BOGDANA ADŽIĆAIz TURJAKA

T voja dobrota I tvoj plemenltl Ilk će ostal l u sjeća- nju tvojlh najdražlh.Vječno ožaloićene porodice: Adžlć, Mlhaljčić, Ninković I Zmlć

IN MEMORIAM

Dana 29. aprlla 1985. godlne navršava se četrdeset dana od smrtl našeg dragog supruga, oca, brata I djeda

DRAGOLJUBA RADONJIĆAiz Gornj ih Kladara

Obavjeitavamo rodblnu, komiije, prljatelje I poznanlke da ćemo dana 1. maja 1985.godine u11 satl oblćl njegov grob I odati mu dužnu poitu.

OŽALOŠĆENA PORODICA 053293

Oana 29. aprtla 1985. godlne navriava »e tužna godlna od Iznenadne »mrtl naie drape I voljene

DINKE PRANJIĆ. rođene MIZDARIC

Toga dana posjetićemo njenu vječnu kuću na Novom groblju u Banjalucl, kada ćemo je okittti cvi jećem i zaliti suzama.


Dana 29. aprila 1985. godine navriava se tužna godlna dana od prerane smrti naše radne koleglce

DINKE PRANJIĆ. rođene MIZDARIC

Toga dana posjetićemo njen grob I položiti cvljeće.

KOLEKTIV RO „METAL" BANJALUKA053317

Dana 29.aprila 1985. godlne navriavaju se ćetirl godine od smrtl naie drage i nlkad neprežaljene majke, svekrve, punlce, bake I prabake

JELENE ERCEG, rođeneĐURIČIC

Njen plemenltl lik žlvjeće vječno u naiim srclma.OŽALOŠĆENA DJECAs

porodlcama 053316

Dana 1. maja 1985.godine navriava se godina dana od smrti drage nam majke

SAVČICE

Toga daaa pdsjetićemo njen grob na groblju u MrCevcima i jo i jednom joj zahvalltl za sva dobra koja nam Je u žlvotu ućlnlla.

OŽALOSĆENI:sinovi: DRAGO I ZLATKO, snahe i unučad: IRE- NA, NATAšA I DRAGAN

053173

RADE ROSIĆA(1984-1985)

Svl dani kojl prolaze punl su bola I tuge bez tebe. Dana 1.5.1985. g. (srijeda) u 11 sat! posjettćemo njegov grob, zaliti ga suzama I okltlti cvijećem kao I bezbroj puta do sada

VJEČNO OŽALOŠĆENA PORODICA

SJEĆANJE

LJUBO RACA1.5.1977-1.5.1985.

Nikada ga neće zaboravitl njegovi najmiliji:DESA, MILAN, MIRA, TAT JANA i LJUBO

053312

Dana 30. aprila 1985. godlne navriava se tužna godina od prerane smrti našeg dragog oca, djeda I tasta

IN MEMORIAM

Dana 4. maja 1985. godlne navriava se četrdest tuinlh dana od smrti naie drage majke, supruge, sestre, svekrve, itrlne, snahe, tetke I bake

ANKE ĐURĐEVIĆ, rođene GRANDIĆ

IzKljevaca

S poitovanjem I ljubavlju ćuvaćemo trajnu uspomenu na njenu ptemenltost I dobrotu koje su J* kraslle clj'etog tlvota. Zahvaljujemo rodblnl, komiljama, prijateijima, kumovlma I svim poznanlclma koji nam se pridruilie u najtetlm trsnuclma za naiu porodicu.


Dana 6.5.1985. godlne navriava se godlna dana od prerane smrti naSeg dragog supruga, oca, dlde I brata

GOJKA (SIME) KARANOVIĆA

Toga dana u 13 sati izaći ćemo na groblje u selo KLJEVCE kod Sanskog Mosta i otkrlti spomenik.

Njegovi najmiliji: kćerke Jadranka i Vesna sa porodicom

JOZO ŠAŠIĆ29.4.1982 — 29.4.1985.

S tugom I poitovanjemSUPRUGAIKĆERKE

053311

GL AS, ponedjeljak, 29. april 1985. STRANA 17.

H D p a n o ra m a

-

P O đ lJ i-L 0 ,3V i-

ČANCPRIKAIiJr(engly

JUHAK IZ ROriANA

C.DIKiN- SA

TV ETA

I' rWlKL-VODIK-

I HA GA »J HAFT I

Ш IIJiiKI IKE KLI- ELEI21.T ZAČICE

(S e ) RODNJINc

KOJI PRIPADA

CARUGULTANO\

KALOGVEZIRU

CRTANI ROMAN ČĆTVRTO

oLOVO[IKINDA

MUiKO I ME

GOZEAm mKRALITA-

vci1JERA Zt TAČNOLiT.RIJEKA

1S-TIDAN U

RU ST. RlKLJANA

OBNOVI-T I.T E -MELJITOPOFRA-VITI

POBIJA-oI.GUP-

PAT**LJATI SB

GLAVNIDIO

U BUENOS AIRESU

BUENOS AIRESnice dru itva majki „Placa de Majo“ zahtijevaju manji ut- IcaJ vojake u argentlnakoj pollticl. S bljelim maakama na lieu, pokazujućl tako ia loat za avojom djecom nestalom u argan tinakim ra tnim pohodima od 1970. go dine, one au 25. aprila obJile Buenos Aires. Smanjitl uticaj devet m llltarls t ičklh part lja u zemlji, smatraju, značl I sačuvatl vlastltud|ecu

U VAŠINGTONU

NEZELJENI ZAGRLJAJ

VA SlN G TO N — Kad se po lica jc i upe tlja ju m edu dem onst- ran te. onda je bo lje bježati što dalje. Pokazuje to i izraz lica ovog Sjeve rnokore jca, koga je iznenadio čvrsti zagrlja j po ii- cajca. T rebalo je što p rije rastje- ra li one ko jim a posjeta p reds jedn ika Južne Kore je Hun Ou-Vana n ije bila po volji.

(Fo to -T an jug )

SATIRIKON LJETOv A-LlflTEPOKRAJ

OPATIJE

Mv/iJ- B ...I

/ ih 'I r.inT^Ecai

ZA K'O- LAČE

x.V .IGI LALivAHAr.OTUK

.OJTRENERPUDBA-

OSOSINA, ZNAČAJKA >

ŽITELJSTARIHKRAJEVA

OKO..Ш£

saCKO

loom

Rješenja iz proš log broja(vodoravno):„Podravka“ ,tikva,ku ga, odrastati, Slankamen, šlapa, pravougaonici, Ti, isprika, postotak,zavariti, orkani, N i n a . ____________________________________

„TARA" LAKO SARATITOVA KORENICA, aprila (Tanjug) — U ličkomselu Vrpi-

la, kraj Titove Korenice, domać lca Soka Žakula još nije odba- clla stari razboj ili taru za tkanje Sarenica. Ona se već trideset godina bavi ovim starim načinom tkanja i njene ruke, kaže,nisu joS umorne. Mnogi od njenih izatkanih p redmeta, kao što su tzv. kićeni biljei, krparice, torbe, ptahte, rućnici i drugi, koriste se kao suveniri i ukras u kući.

Mnoge je od njih rukotvorina ponijela neka stranklnja kao raritet u svoju daleku zemlju, poslije posjete Lici i Plltvicama. - Nekada je u Lici bilo na stotine ,,tara“ — razboja i svaka seoska domać ica bavila se tkanjem u slobodnim Casovima, a sada se ova vrsta domaće radinosti sveia na nekoliko slučajeva. I ovaj kraj su zahvatile promjene i moderni aparati u kući izm ijenili su život stanovniStva.

S .K LJA JIĆ

STARI R AZBO J JO Š U U PO TR EB I

Mućkaroša prve klase , u svakom OOUR-u ima šta zatreba, izmućka se. sa mućkom se sve uštima.

Mućkaroši dobro znaju, kakvu mućku Ijudi žele sa mućkanjem ne prestaju, nude recept za koktele.

Kad se mućka. moral pada, i savjest nas grize manje poštenog je malo rada — svi se dali na mućkanje.

B. MITROVIC

SP EK TA KL

Boj tvrdi da nije žena...

0 Popularni i kontroverzni pjevač Boj Džordž napravio je l istu najgore odjevenih žena svijeta na koioj on zauzima peto mjesto

K ontroverzn i britanski pop- pjevać Boj Džordž nedavno je izjavio da on ,,ni u kom slučaju n ije naj- lošije odjevena žena" današn jice i da bi to do kazao novinarim a je iz- d ik tira o lis tu najgore odjevenih osoba Ijepšeg pola, na ko jo j je sebi d o d ije lio tek peto mjesto.

Prema Boj Džordžu, na jlošije odjevena žena svijeta je televizijska zvijezda Džoan Kolins, koja tum ači u logu A leksis u am eričko j TV-seri ji „D in a s tija ".

„U onim siln im većernjimhaljina- ma Džoan Kolins me podsjeća na ću rku spremnu da se ubaci u pećni- c u " — kaže Boj Džordž.

D rugo mjesto poznati pjevać je „d o d ije l io " britanskoj premijerki M a rgareti Taćer za koju kaže da ..izgleda kao da zajedno sa ha- Ijinom ob lač i i vješa l ic u za odjeću “ .

T reć e mjesto pripada komičarki Džoani Rivers, a četvrto glumici B ruk Silds za koju Boj Džordž kaže da „n ikako ne prestaje da se trudi da izgleda kaoM ajkl Džekson ".

Poznat po specitičnom odijeva- nju i šminkanju. Boj Džordž je skromno sebi dodijelio tek j eto mjesto na listi najlošije odjevenih žena svijeta.

Obilje temaO vogod išn ji p ro g ram p rigod-

n ih poštanskih maraka. ko|i |e 7acrtala i realizovace Radna organ izacija za pro izvodnju i prom et poštanskih maraka ..Jugom arka" iz Beograda, nudi nam zaista ob ilje tema i in tere- santnih fila te lis tičk ih pod ručja I) prvim m jesecim a ove godine. od februara do maja. na p rin te r. u program su ušla takva izdanja kao što su ..Muzejski eksponati (sastavljena od ce tiri marke). Evropska zaštita p rirode (dvije marke). ..Evropa c e p t" (takode dv i|o) I 40 godina pob|edo nnd fašizm om (dvije m arke) U m oduvremenu. program ц> obo- gaćen izdanjim a k a o š to s u o rg a - nizovana zaštita spom em ka kul- lu re u Jugoslaviii 50 godina sm ućarskih skokova na P lanici i 1100 go d in a od sm rti M c lod ij.i Solunskog

Kasnije ć o si' pojavili pi igodna postanska maika u slavu naiod- nih heroja 1/ jugoslovenskog ratnog vazdnhoplovstv.i /.itim . povodorr. rodendana Josipa Hi oza Tit,1. 40 -godisnjice U|i;din)e- mh nacija Polovinom godine 1/-

laze dvije prigodne poštanske marke i blok povodom Medu- narodne dunavske regate, a na- utički tunzam u zeml|i dobio je4 marke u šalterskim tabačićima od po 9 komada 1 pojavice se u prometu I jula ove godine. U preostalom dijelu godme filate- listi će morati duboko da poseg- nu u džep. za izdania ko|a ce se pojaviti u prometu Tususvjetsko pivenstvo vazduhoplovnih mo- delarna Flora (četiri marke), Svjetski kongres stomatologa. Radost Evrope (dvije maike), 40 godina prog lašenja Republike (jedna marka 1 prigodan poštan- ski blok ćija se cijena jos ne zna). zatim, umjetnost na markama (pet motiva) u nominali od 152di- nara Od ramje pomenutih izdania visoka nominala jekodMuzej- skih eksponala (104). Evropske zaštite prirode (108). Dunavske legate (100). Flore (104) 1 Radost Evrope (108 dinara) Oćigledno. skuplianje maraka postaje sve skuplje. pa mje iznenaduiuće što se broj filatelista postepeno


p a n o ra m aZ A N IM LJIVOST1

Bombone

govore o

karakteru

Na jednom kongresu psi- h iloga saopštena je teorija o vezi izmedu boje bombona i karaktera onoga ko ih jede.

Muškarci ko ji najradije uzimaju narandžaste bombone veoma su osjećajn i, ali i agresivni. 2ene, koje se opredije le za iste te bombone, nesigurnesu.

Muškarac koji radije uzima crvene bombone voli se isticati u društvu, dok žene koje se slade ovim c rvenim slatkišima, dobro znaju šta hoće i dosta su sigurne u sebe.

D .T .

IZJA VITE ZA STAMPU INFORMATOR

> 4»

BANJALUKA: Je s te li zadovoljni ponudom voća i povrća?

B O G A T IZ B O R

Cvijeta Trifunović, penzioner:— Zadovoljna sam ponudom na gradskoj trinici.

Izbor je bogal, a cijenc umjcrene. Neki put pazarim u piljarnicama koje su takodedobrosnabdjcvene voćem i povrćem. Banjalučani mogu biti zadovoljni ponudom voća i povrća. posebno na gradskoj trjniei.

U M JE R E N E C 1JEN E

Senada Mulisize, nezaposleni administrativni (ehnifar:

— Rijetko odcm na gradsku trinicu. Uglavnom se snabdijevam u piljarnicama i mogu reći da sam zadovoljna i izborom i cijenama.

Z A D O V O L JN A SAM

Vinka tlić, domaćica:— Na gradskoj trinici zaista ima svega i najradije

kupujem ovdje jer je veliki izbor svjeie robe i najniJe su cijene.

NEM A JU Ž N O G VOĆA

Mehmcd (iazie, penziuner:— Imam dosta vremena i obično pazarim na

gradskoj trinici. Živim na H isetima pa se ponekad snabdijevam i u privatnim piljarnicama u kojima ie izbor vcom a debar, a cijenc uop^tc neodstupajuod pi- jačnih. Š tose tiče gradske tržnice. zamieriobih jedino Sto nema uvijek južnog voća. linnma i narandii posebno, a o bananama da i ne govorimo.

Ž. L.Snimio R. PAVtČKVIĆ

BANJALUKA

PONEDJF.LJAK. 29. aprila

Od 5.(H) do 9.00 — JU TA RNJI PROGRAM RAD IO— BANJA- LUKE

od 9,00 do 12,00 — Prvi program R adioSarajevaPRENOS SVEČANE SJEDNICE REPIJBU ČK O G VIJEĆA SA- VEZA S IN D IK A Itt POVODOM 4<)-GODIŠNJICE DJELOVANJA Od I2,00do I4.(K) — ZAJEDNIČKI PROGRAM RADIO—STANICA BIH

14.00— Potetak program a14.05 — NAJSLUSANIJE PRO- TEKLE N E D JELJE

14.30— VIJESTI15.00 - Oglasi i obavjeStenja15.30 — Dnevnik 15,45 — Intermeco16.00— Dnevnik Radio-Sarajeva16.30 — Magazin sedam17.00 — GIK „KOZARA" NA TALASU

17.30— VIJESTI17,35 — Biseri starogradske muzike18.00 — ZavrSctak programaOd 18,00 do 0 1.00 — PRVI PROG- RAM RADIO—SARAJEVA

c PRNJAV OR JProgram emituje na srednjim talasi- ma 1341 kiloherc i UKT 98,3 mcgaherca

Od 12,00 do 14.00 — ZAJEDNIČKI PROGRAM RADIO—STANICA BiH14.00— Vijesti14,05 — Muzika po svijetu14.30 — Sportska panorama15.00— Emisija narodne muzike15.30 — Hronika opStine Prnjavor 15,45 — Pctnaest minuta sa...16,00 — Odjava programa

14,30— Vijesti14,33 — Pjesma, kolo, naokolo15.00 — Novosti iz Jugotonovog džuboksa15.30 — HRONIKA KOMUNI I UDRUŽENOG RADA15.45 — ObavjeStcnja, muzika, og.asi16.00— Dnevnik RS16.30 — Pjesmom i igrom kroz Jugoslaviju17.00 — Odjava programa

Od 12,00do 14.00 — ZA.IEDNIČKI PROGRAM RADIO—STANIC A BiH14.00— Najava program;*14,10— Vijesti14,15 — Na današnji dan14.30 — EPP14,45— Narodna muzika15.00 — Zanimljivosti iz konuine15,30— Hronika komune15.40 — Sve o sport u16.00— Odjava programa i prcuzi- manje dnevnika Prvog programa Radio-Sarajeva

BOSANSKAGRADIŠKA BOSANSKA DUBICA

5.00 — 7.00 — JU TA R N JI PROG- RAM (Vijesti u 5.30 i 6,30)12.00 — ZAJEDN ICKI PROG- RAM RAD IO—STANICA BIH (Susret na ta lasu)14.00 — Početak cmitovanja i najava popodnevnog programa14,05 — M uzika-inform acije- muzika

14,50 — Oglasi i obavjeStenja15.00 — Zabavljaju vas domaći vokalno-instrum entalni sastavi15.30 — 1ZUDRUŽENOG RADA 1 MJESNIH ZAJEDN ICA. informa- tivno-političkc emisija15,45 — Pjevaju vam...

16,00 —- DNEVNIK Prvog programa Radio-Sarajeva16.30 — Sportski /urnal ponedjeljkom

D12,00 — Zajednidki program RS B il l14,00— Najava i pregled programa 14,05 — Muzika koju smo rado sluSali

12.00 — Susret na talasu (Zajcdnički program RSA II i ORSBill)14.00 — I danas smo zajedno... (najava, vijesti mclodija dana)14.10— Muzika miliona14.30 — Pop-folk skala (zabavno- muzički kontakt-program)15.30 — Novosti dana i sportoskof^ (dnevno-informativni program)15,50— EP-prospckt16.00 — Dnevnik RSA I i odjava programa

PRIJEDOR

12.00 — Zajcdnički talas13.00— Najava programa 13.02 — Vijesti13.05 — Cestitke, ieljc. pozdravi...14.00 — Sportski Jurnal 14.45 — Muzika I PP15.00— HRONIKA DANA16.00 — Odjava programa

SARAJEVO TREĆI PRO GRAM, u 19.10 SATI

RASPRAVA

16,55— VIJESTI 17,00 — Odjava i popodnevnog programa

završctak

Trcći program Radio-Sarajeva nastavlja večeras „raspravu” iija je tema „Normalizacija eksterne likvidnosti SI'R.I na dugoročnim osnovama, odnosno saradnja Jugo- slavije sa M edunarodnim nionetar- nim fondom. Prvi dio ove emisije emitovan je u četvrtak, 18. aprila , a drugi (zadnji dio) emituje se u vcčc- rašnjem terminu.

O problcmima zadužcnosti i nor- maliziranju eksterne likvidnosti naše zemlje koji bt sr rjcSavali na srednjoroinim i tiugoročnim osno-

vama uzoživljavanje privrednogras- ta, o jugoslovenskoj poziciji prema inozemnim kreditorima, o polaz- nom stavu jugoslovenske strane u daljoj saradnji sa Medunarodnim monetarnim fondom i oodnosu rea- lizacije Dugoročnog programa ekonomske stabilizacijc i uspjeSnog rješavanja problema spoljnc za- duienosti, razgovaraćese i večerassa Augustinom Papićem i Davorom Savinom.

Razgovor vodi urednica Jasminka Huskić.

C BANJALUKA )REPERTOAR KINAKOZARA— HALO. TAXI (domaći film) u 11, 16, 18 i 20 sati VRBAS—ŠAMPIONI KREVETA (zapadno-njemački film) u 16, 18 i 20sati.PALAS—vclika sala — POL1CIJ- SKA AKADEMIJA (američkifilm) u 10, 16. 18 i 20 sati.—- mala sala—MAČAK NA D1VLJEM ZAPADU (dječiji lilm)u 10 sati.PRIČA O DJEVOJCI (američki fiml)u 16,30, 18.30 i 2(1,30. NARODNO POZORISTE U 11,30 je ZLA ŽENA za Metalsku Skolu.

D.IEČIJE PO ZORIŠT E Nema predstave.DOM KULTDRK

U 20 sati je koncert: Duo za gitaru. Izložba „30godina Doma kulture" i izložba AVNOJ-a.UMJETNIČlfA GALERIJA

Izložba likovnih umjetnika iz Rijeke i Banjaluke. Stalna postavka.

STALNA POSTAVKA SPO- MEN-ZB1RKE DRAGINJE I VOJE TERZIĆ nalazi se u Ul. Vladi- mira Nazora 19.M UZFJ BOSANSKE KRAJINEDanas je zatvoren.

BIBL IOTEKAOdjeljenje u Domu radničke soli- dam osti radi svaki dan, osim subote i nedjelje. od 7 do 19 sati. Odjeljenje u M EJDANU radi svaki dan, osim subote i nedjelje. od 7 do 19 sati. Odjeljenje u BUDŽAKU radi ponedjeljkom i utorkom od 15 do 19 sati, srijedom, četvrtkom i petkom od 10 d 15 sati.

DEŽURNAAPOTEKA

Noćno dežurstvo ima CENTRAL- NA APOTEKA u Ulici Vcselina MasleSe 18, tel: 35-306.

VA2NMITELEF0NI:SUP 92 Vatrogasci 93 Hitna pomoć 94Bolnica 33-725 (stara lokacija) i 38- 111 (Paprikovac).Autobuska stanica 45-355 Željezniika stanica 31-229 Taksi-stanica 22-222 *Inspckcija 32-100Vodovod i kanalizacija 21-247Elektrobanjaluka 42-555Servis za hitne popravke stanova 45-404Atlas 31-995Inex-turist 21-261Putnik 43-900Turist-biro 35-082Slavnik Koper 31-113Mladost BiH 39-835OpStinski sekretarijat za narodnuodbranu - Centar za obavjeStenjaM l

P0LASCIV0Z0VAZA SARAJEVO: 0,58 (brzi) 05,44 (poslovni), 13,13 16,15 18,09 (poslovni)ZA ZAGREB: 01,12 03,15 04,12 09,56 (poslovni), 15,14 i 16,33.

ZA BEOGRAD: 10,23 (putniiki do DOBOJA iz DOBOJA brzi u 14,40), 05,46 (poslovni do DOBOJA) iz DOBOJA u 08,44), 15,08 (putničkki do DOBOJA iz DOBOJA u 17,33), 22,21 (putniiki do DOBOJA iz DOBOJA u 0,30).

D0LASCIV0Z0VAIZ SARAJEVA: 01,09 03,02 (brzi), 09,54 (poslovni), 15,06 (brzi), 16,27 (brzi) 20,06 (poslovni).IZ ZAGREBA: 0,45 01,50 13,08 16,10 (brzi), 18,07 (poslovni) 21,40 (ubrzani).IZ BEOGRADA: 05,30 08,17 13,01 16,28 20,0621,43.

VANREDNIV0Z0VISvakc nedjelje BANJALUKA — MARIBOR ii 13,25 i DO BOJ — BA- NJALUKA - LJUBLJANA u 14,01.

P0LASCI AUT0BUSA IZ BANJALUKE

AUTOPREVOZ, OOUR MEĐU- MJESN1 SAOBRAĆAJ obavjeitava korisnike usluga da od 26. aprila kreće rvdovna linija BANJALUKA - ŠIB- ENIK u 23,30. svakodnevno.

ZA ZAGREB: 01,20, (12.00, 03.00,05.30, 06.00. 07.45. 08.30. 09,30, 11.00, 12,00, 12.40, 13,15, 14,30. 15,10, 15,20. 17.00, 18,15, 19.24. 20,00Z A BEOGRAD: 0.5,00, 06.00.09.30. 15.00, 17.00 23.30.

ZA I .It'B I.IA N U : 01.20 08.2012.00 13.15 15.10 19.25

ZA SARAJEVO: 00.30 08.0012.00 00.45 (u prolazu: 10.00 I2.3S 15.15.

ZA KRAN.ISKU GO Rl!: 13.15. ZA TU ZI.U ; 05,53 15.45.ZA MOSTAR: 06.00 13.110 l i .26

(u prola/u) 22.1)0.ZA ROVIN.I. 07,45 19.45.

ZA RIJEKU: 06,00 07,45 22,00 ZA DUBROVNIK 22.00 24.00

(oba u prolazu).ZA UMAG: 06,00 ZA SPLIT: 06.40 21,15 08,30 (u

prolazu).ZAŠIBENIK: 07,30 22.30.

cBOSANSKAGRADIŠKA D

U Domu kulture igra film SV1JET SEKSA.

NARODNA BIBLIOTEK A u gradskom D om u kultureotvorenaje ponedjeljkom i srijedom od 10 do 17 sati, a utorkom, Cetvrtkom i petkom od 10 do 14 sati. GRADSKA CITAONICA U Bosanskoj Gradiici radi od 10 do 18 sati, a subotom od 7 do 13 sati. Odjeljenje biblioteke u Novoj Topoli (u zgradi SUBNO- R—a) radi ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 15 sati. istim dani- ma knjige sc izdaju i u odjeljenju biblioteke u Orahovi (Domu lailture) od 17 do 20 sati.

— Stalna izložba .Putevipobjede” otvorena je od 10 do 13 sati u Rad- ničkom domu. U Spomen-domu „Lepa Radii* u Gomjim Podgradci- ma postžvljena je izloiba „Revolucionarna proSlost G om jih Podgradaca".

APOTEKA u Ulici m ariala Tita broj II(telefon:8I3-130}radiod7do 19 sati, Otvara se i u 21 sat za hitne slučajeve. Apoteka kod bolnice radi od 7 do 14 sati. Nedjeljom i praz- nikom apoteka radi od 9 do 11 sati, a otvara se i u 13,16,19 i 21 sat. Medicinski centar u Bosanskoj C ra- d i ic i -813-433Autobuska stanica u Bosanskoj GradiSci -813-500 T urist-biro- 813-080 Taksi-stanica - 811-716 „Elektro-Bosanska GradiSka" -813- 344.

CELINAC JtJ Domu kulture igra film LEP- TIROVA MREŽA u 131 20sati Dežuma apoteka Doma zdravlja radi od 7 do 15 sati, osim subote, telefon 850-038. Hitna pomoć Doma zdravlja radi od 15 do 07. Dom zdravlja radi od 7 do 15 sati svaki dan osim nedjelje i driavnih prazmka. Telefon 850-130-Narodna biblioie- ka ^Ivo Andrić” radi svaki dan ihI 7 do 15 sati.osim nedjelje i driavnih prazmka. Telefon 850-130.

cKOTOR— VAROŠ JNema kino-prcdstavc.

Apoteka radi od 7 do 19 sati. a subotom od 7 do 14 sati. Hitna pomoć Doma zdravlja 880—001. Dežurna vatrogasna sluJba 880— 104. Biblioteka radi od 7 do 19 sati.

U Domu kulture nema kino- prcdstavc.

Narodna biblioteka „Vcselin MaslcSa" radi od 7 do 15 sati. a nedjeljom ne radi. Hitna pomoć Do- mazdravlja. telefon 830-250. Apote- ka radi od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 14 sati, telefon 830-030. Dobrovoljno vatrogasno druStvo 830-066.

i)SKENDER-VAKITFNema kino-predstave.

Biblioteka, pozajmo odjeljenje radi svaki dan od 7,30do I5.30sati,a ponedjeljkom od 10do I6sati. Dom zdravlja radi od 7.30 do 15,30 sati. telefon 890-611. OpStinski centar za obavjeitenje radi od 00 do 24 sata. telefon 890-620.

SRBAC JU Domu kulture igra film VRI- NAF.ST S1NOVA ZLATNOC. Z M A JA — hongkonški Pokretno kino u Bosanskom ko- baSu prikazujc film .H /N .IA Ć K \ UTJEHA

Apoteka 840-003. Dobrovoljno vatrogasno druStvo 840-150. Bi- blioteka 840-038.

c PRNJAVORU Domu kulture netn:. k predstave.

Stanica za hitnu pomoc Ifc-'i SUP 860-001. Autobuska stan i 860-462. J

GLAS, ponedjeljak, 29. april 198S. S f KAN Л 19.

ДЕЖ УРНА СТ РАНА

Ш Т А Ф Е Т А М Л А Д О С ТИ

С В Е Ч А Н О У Д А Л М А Ц И ЈИКНИН , 28. априла (Танјуг) — На свом

путу братства и јединства с пору ком ода- ности дјелу друга Тита. Штафета младо- сти од јутрос је поново у Далмацији. На том путу прво су |е поздравипи омпадина и радни људи слободарске Книнске кра- јине На Тргу пегендарнихдалматинских бригада окупилосе више хиљада радних људи и грађана, омладине и пионира. да и овог пута искажу своју спремност, сна- ry и јединство на једином нашем путу. Ти- товом путу.

За вријеме доласка и испраПаја Шта-

фете на Тргу далматинских бригада у Книну куптурно-умјетничка друштва, драмске и друге секције младих Книња- на. извели су пригодан културно- умјетнички програм.

У средишту Сиња на свечано украше- ном Тргу Вице Буљана, Штафети младо- сти данас је приређен је велиманствен и срдачан дочек.

Штафета јесажељамамладихдаодлу- чно наставе Титово велико дјело наста- вила свој пут и стигла данас по подне у Макарску. а ноПиће у Метковићу

H A С А С Т А Н А К Ш Е Ф О В А Д И П Л О М А Т И ЈА Н ЕС ВР С ТА Н И Х И Н Е У ТР А Л Н И Х З Е М А Љ А

ДИЗДАРЕВИћ ДОПУТО ВАО У СТОКХОЛМ

Са испраћаја СТОКХОЛМ. 28 априла (Танјуг) — Са-

везни секретар за иностране. поспове Раиф ДиздаревиП допутовао је данас у Стокхолм гдје Пе учествовати насас тан- ку шефова дипломати|а неутралних и не- сврстаних земаља Евроле. учесница КЕБС-а. Са савезним секре таром допу- товао je и шеф |угословенске депегације

у Београдуна стокхолмско) конференцији амбаса- дор Александар Божовић

Министри спољних послова Шведске, Кипра, Финске, Југославије, Лихтен- штајна, Малте, Сан Марина, Швајцарске и Аустрије разговараПе 29. и 30 априла о раду стокхолмске конференције и дру- гим питањима везаним за процес КЕБС- а. _____

Н И ГЕР И ЈА : У В ЈЕ Р С К И М

Н ЕРЕД ИМ А ВИШЕ ОДСТОТИНУ МРТВИХ

ДАКАР. 28. априла (ТанЈуг) — више од стот ину жртава в|ерских иереда и окрша- |а полиције са припадницима в)ерске секте Метасин је тренутни, иако неи крај- њи биланс крвавих нереда у граду Г омбе на сјевероистоку Нигерије

Исламски фундаментаписти, Метаси- ни, у град су ушли у петак yjy тро и почели да се обрачунавају са невиним станови- штвом. Убрзо је дошла специјапна )еди- ница нигеријске полиције за борбу про- тив герориста и сузбијање нереда и , како су (авили нигеријска агенција НАН и те- левизија. почео је жесток окршај који |е завршен тек јуче.

Према верзији нигеријске тепевизије у граду је забињежено више од стотину мртвих.

ПРВИ М АЈ У И РАНУ

НИЈЕ ДРЖАВНИ ПРАЗНИК

ТЕХЕРАН, 28. априла (Танјуг) — Иран- ско Министарство рада саопштило је да- нас да МеГ)ународни дан рада неће бити прослављен као државни празиик у Ис- памској Репубпици. Упоредо с овим об- авјештен»ем о Изостанку првомајске про- спаве . Ирански комитет заиспамску про- паган ду је објавио да ће на највећем техе- ранском стадиону ирански радници просапвити Дан рада.

Разјашн>ен>е ове двије, наизглед про- тиврјечне изјаве, је у томе да ће „Радници испамског Ирана промијенити Први мај у дан кадаПе поновити сво|у приврженост имаму Хомеинију"

С К У П Ш Т И Н С КА В И ЈЕ ћА С Ф Р Ј

СЈЕДНИЦЕ 14. И 15. МАЈА

БЕОГРАД, 27. априла (Танјуг) — Предсједник Савезног вијећа Стојан Бјепајац и предсједник ВијеПа репу- блика и покрајина Скупштине СФРЈ МиливојеСтијовиПсазвалису сједни- це ових скулштинских домова за 14. и15. мај. Како се очекује. на сједници два вијеПа 15. Maja депегати ће из- абрати предсједнике и потпредсјед- ника Скупштине СФРЈ и лредсједник заједничких радних тијела вијеПа Скуптшине.

На одво|еним сједницама истог да- на. вијећа ћеизабратипредсједникеи потпредсједнике ви|ећа, као и пред- Сједнике њихових радних тијела за наредни једногодишњи период.

Д Р У Ж Е Њ Е С ТУД Е Н А ТА ЈУ ГО С Л А В И ЈЕ

СУСРЕТИ „БРАТСТВО-

-ЈЕДИНСТВО“СКОПЉЕ, 28 априла (Танјуг) —

Симболичним сађењем 40 борова у парку Студентског дома „Гоце Де- лчев" у знак обиљсжавања 40- годишњице оспобоГ)ења земље и по- бједе над фашизмом, данас су у Ско- п т у завршили Петнаести традицио- нални сусрети студената Југославије „Братство-јединство"

Студенг и из ци јело земље идуће ro- дине ће се састати у Сарајеву.

f ТЕШКА ТРАГЕДИЈА НА Лу н и -

УТОПИЛЕ СЕ ДВИЈЕ ДЈЕВОЈКЕ

БИХАћ, 28. априла — У Уни из- меГ>у Костела и Цазин Србљана утоп иле су се Наташа Печник и Ин- грид Тополак, o6je из Цеља. док су њихови сапутници Едо Ајншпилер и Тони Кадилник (тако1)еизЦеља) успјели да се с пасу из валова на- бујале ријеке

Они су кануом кренули из Би- хаћа према Јасеновцу МеОутим. тамо нису стигли. јер их је на Уни задесила несрећа На брзаку не- далеко од хидроелектране „Слапори на Уни" кану се превр- h v o . НасвусреПу ЕдоАјншпилерје успио да исплива на обалу ријеке. док су Тонија Кадилникаспасили мјештани Србљана. Дви|е младе ДЈевојке Наташа Печник и Ингрид Т ополак су нестапе у таласима ри- |еке . Одмах је организована пот- para да се нађу тијела утоптеиих д јево|ака Једино су до сада про- нађена три руксака које су мла- диП и и д)ово|ке пони|ели са собом

Д М

М Е ђ У Н А Р О Д НИ О Д Н О С И

ТУРСКА ПОДРЖАВА АВГ АНИСТАН

АНКАРА. 28. априпа (Танјуг) — Турска |е потврдила став према догаГ)а)има у Авганистану и подршку борби авганистанских уста- ника. Како јавља агенција Анадолија из Пакистана. туски државни министар Итиз, који се налази у званичној посјети Пакистану, изја- вио је да Пе Турска „увијек подржавати ствар авганистанског народа"

СУСРЕТ РЕГАН — ГОРБАЧО В

ИДУћЕЈЕСЕНИВАШИНГТОН . 28 априла (Тан)уг) — Упркос извје-

сном захла1)ењу меГ)усобних односа посљедњих не- дјеља, амерички предсједник Реган поново је прошле ноћи доста конкретно рекао да би до сусрета измеОу жега и Г орбачова могпо да доОеидуће јесени за вријеме зас|едања Генералне скупштине Организације уједи- њених нација

т

П О Н Е Д ЈЕ Љ А К . 29. А П Р И Л А

П Р В И Г1Р О 1

8.45 — Преглед ОБРАЗОВНОГ ПРОГРАМА8.50 — ОБРАЗОВНИ ПРОГРАМ 10,30— Вијести10,35 - ОБРАЗОВНИ ПРОГРАМ12.15 — Вијести15.00 — ОБРАЗОВНИ ПРО- ГРАМ — реприза16.50 — Преглед програма .15,55 — Вијести17.00 — Хроника Заједнице оп- штина М остар'17.15 — Саечана сједница пово- дом 40-годишњице Сааеза син- диката БиХ и Југославије и 80- годишњице оснивања главногЈ Радничког одбора за БиХ17.45 — Сусрет с писцима — | програм за д јецу18.00 — Улаз у аркадиЈу — про-| грам за дјецу18.15 — Музеји под отвореним небом — образовни програм18.45 — Предаја Њ егошеве на-Ј граде Десанки МакисмовиП19.15 — Цртани филм19,30 — Дневник220.00 — ПТИЦЕ СЕЛИЦЕ — | чехословачка ТВ драма21,40 — ЕПП21.45 — Мировни покрети у За- падно ј Европи — спољно- политичка емисија ТВ Љубљанај 22,25 — Дневник 322.45 — Један аутор-један филм : Желимир Г вариала: Експеримент23,05 — Преглед програма за уторак. ______

ДРУГИ ПРОГРАМ

18,55 — П регпед п рограм а19.00 — Индирект19.30 — Дневник20.00 — Време науке — научни програм20,50 — Студио 221,05 — На свој начин: Плетерси— Слађана Милошевић21.35 — ЕПП21,40 — ДИНАСТИЈА — сериј- ски филм22.30 — ЕПП22.35 — Хит месеца 23,20 — Преглед програма за уторак

Д Р У Г И П Р О Г Р А М — 21,40С А Т И \

Д И Н АС ТИ ЈАсеријски фипм

У 44. впизоди „Династије" Бпејк Карингтон и Џ вф Колби покушавају да ступе у везу са конгресменом Нипом Мек Веј- ном. Ф епон ангажује Кирби А н - де рс као дадиљ у. Стивен Ка- рингтон се јавља из Сингапура. У своме хотвпу Ф в ло н прирвђу- је пријвм, на којем Марк Џ е- нингс саопштава Кристп да су још вјенчани...

Игра стапна гпумачна вкипа, a пик Стивена тумачи нови гпу- мац Џвк Колеман.

ВРИЈЕМЕИЗВЈЕШТАЈ РЕПУБЛИЧКОГ ХИДРОМЕ ТЕОРОЛОШКОГ ЗАВОДА БиХ

ОБЛАЧНОЗА БОСАНСКУ КРАЈИНУ: Облачмо и

хладније са кишом МЈестимично На вишим ппанинама могуПа је сусњежица и снијег Јутарња температура од 3 до 6, а дневнаол 8 до 14 степени. ЗА 8АЊАЛУКУ: Преоела- даваПе облачно и хладније вријеме. Мо- гућа је лоеремена киша прије подне. Нај-

виша дневна темлература до 14 степени ЗА НАРЕДНА ДВА— ТРИ ДАНА: Задржаће се промјењиво и лрохладно вријеме са n o временим ладавинама ВОДОСТАЈ: Уна-БихаП 44 цм. мало мутна, темлература воде 10 стелени Уна- Босански Нови 222 цм. мало мутна. темпе- ратура воде 9 степени. Сана-Сански Mocr 224 цм, бистра. температура воде 9 степе- ни Врбас-Бањалука 184 цн, мало мутан, гемпература воде 10 стелени Водостај на

^ ^в и м ријекама у лорасту.

I

II

iM A Č t i v i s t b CrUA'SAi.t p R cm v O tRBK TO RA KC3I I B . POMO V O IZABRAVl-

РЕДАКЦИЈА Улица ABHOJ-a 93. Tелефон: директор и одговорни уредник 34-417, РедакциЈа 37-977, 37-979, дактилографи 34-449. О гпасиоуУлициВесепинаМаспеше13,телефон 34-448. Телекс 4 5 - 2 08YU ГЛАС, О ОУР Новинска дјелатност Бањалука, пролазни рачун бро): 10500-833-427 код СДК Бањалука. Претплата за СФРЈ: тромјесечна 2.430 динара, полугодишња 4.850, годишња 9.700, са- мо за „Недјељни Глас" 1.680 дииара годишње. Претплата за инвстранство: тромјесвчиа 4.800 динара, полугодишња 9.600, годиш- ња 19.200, само за „Недјељни Глас“ 3.330 динара годишње. Уплате ма деаизни рачун број: 10500-620-71000-552 иод Привредне баике Сара|ево, Основне банке Бањалука. Рјешењем Републичког комитета за образоаање, мауку, културу и физичиу културу СР БиХ 6pol 02-4153/82. „Гnac" је ослобођеи плаћања пореза на промет.

sutra p0sa0 bez odlaganja

Documents