susreti novoimenovani ambasadori bih posjetili komoru · poslovne suradnje u modernizaciji rudnika...

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Novoimenovane bh. ambasadore Koviljku[piri}, koja ide u Poljsku, Amelu Kova~evi}a(Kina), Emira Hadìkaduni}a (Iran), Biljanu Guti}- Bjelica (Kanada), Armina Limu (Pakistan) i BoruBronzu (Gr~ka) primio je Avdo Rapa, predsjednikPrivredne / Gospodarske komore FBiH. Upoznaoih je sa aktivnostima Komore, isti~u}i njenu vizijui misiju u privredi, pogotovo na uspostavljanjuveza me|u privrednicima.

Osim detaljnih podataka o aktivnostima imogu}nostima Komore, novoimenovani ambasa-dori BiH dobili su i prakti~ne savjete koji }e imkoristiti prilikom organizacije susreta delegacija iprivrednika.

Izrazili su spremnost da maksimalno iskoristeciljeve svoje misije, tj. prona}i mogu}nostiprivla~enja stranih investicija u BiH i angaìratina{e privredne potencijale u inostranstvu.

Amela KEÔ

2

Susreti

Novoimenovani ambasadori BiHposjetili Komoru

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XBroj 86/87

novembar/studeni-decembar/prosinac 2009.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.Adresa:

Privredna / Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/214-315

E-mail: [email protected]:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: BLICDRUK, Sarajevo,

êmalu{a 8Besplatan primjerak

Avdo Rapa

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

S obzirom na to da je ova uredba sa zakonskomsnagom, obavezuju}a je za ~lanove organa udru{tvima ~iji su osniva~i FBiH, kanton i op}ina.Uredbom je predvi|eno usavr{avanje, odnosnoprovjera znanja iz oblasti kojim se reguli{tu op}apitanja iz djelatnosti privrednih dru{tava, ali i onapitanja koja su regulisana lex specialis propisima zapojedine djelatnosti. Usvr{avanje }e se vr{iti u orga-nizaciji Privredne / Gospodarske komore FBiH, uskladu sa posebnim programom.

S obzirom na to da primjena Uredbe podrazu-mijeva usavr{avanje velikog broja kandidata i da jeizazvala veliko interesovanje me|u privrednicima,na prijedlog Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije, 20. novembra je u sjedi{tuP/GKFBiH odràna prezentacija implementacijeove uredbe.

Pored velikog broja predstavnika najve}ihprivrednih dru{tava u FBiH, ovoj prezentaciji suprisustvovali i zvani~nici Vlade i to premijer VladeFBiH Mustafa Mujezinovi}, ministar Federalnogministarstva energije, rudarstva i industrije Vahid

He}o i sekretar Federalnog ministarstva prometa ikomunikacija Esad Osmanbegovi}.

Uredbu je prezentirao Stipe Buljan, sekretarministarstva energije rudarstva i industrije.

U toku prezentacije poja{njenjene su odredbeuredbe i planirani na~in njene implementacije.Akcenat je stavljen na potencijalne kandidate kojimogu pristupiti usavr{avanju, a to su aktivni ~lanovinadzornih odbora i uprava dru{tava, ali i ostalazainteresirana lica koja ispunjavaju uslove pred-vi|ene Uredbom.

Samo usavr{avanje }e se, prema Buljanovomizlaganju, odvijati u dvije faze i to kroz predavanja iispite, koji }e se raditi u pisanoj formi. Usavr{avan-je }e voditi stru~na lica - univerzitetski profesori istru~ni slu`benici dràvnih organa FBiH, a obuh-va}ene su i oblasti osnova gra|anskog i privrednogprava, ra~unovodstva, poslovnih i javnih finansija i

menad`menta.U narednom periodu P/GKFBiH }e,

uz saglasnost Vlade FBiH, donijeti pro-gram usavr{avanja, kojim }e se detaljnopojasniti sva pitanja u vezi sa na~inom,uslovima i rokovima usavr{avanja, te naosnovu toga objaviti javni poziv zadostavljanje prijava za polaganje stru-~nog ispita.

Amela KE^[email protected]

Vlada Federacije BiH

Prezentacija Uredbe o usavr{avanju~lanova nadzornih odbora i

uprava dru{tava Na 121. sjednici Vlade FBiH, na prijedlogFederalnog ministarstva energije, rudarstva iindustrije, usvojena je Uredba o usavr{avanjupredsjednika i ~lanova nadzornih odbora iuprava privrednih dru{tava sa ve}inskimu~e{}em dràvnog kapitala

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine4

Na me|unarodnom sajmu energetike „Ene-rgetika 2009” i sajmu za{tite ìvotne sredine„Ecofair 2009”, odrànim od 14. do 16. okto-bra u Beogradu, P/GKFBiH, na ~elu sa pred-sjednikom Avdom Rapom, dobila je priznanjeza uspje{no predstavljanje bh. privrede.Posebno priznanje Udruènja propagandistaSrbije za uspje{an promotivni nastup, kao ipriznanje sajma pripalo je Energoinvestu

Ovi sajmovi predstavljaju privredni razvoj uzbrigu o ìvotnoj sredini, lokalnoj samoupravi ibudu}nosti na{e planete i njenih stanovnika.

Svoje proizvode i usluge predstavile su naju-glednije kompanije iz regije u oblasti proizvodnjei distribucije gasa, nafte, uglja, obnovljivih izvoraenergije, agencije, privredne komore, konzorciji,rudnici, istraìva~ki instituti i fakulteti.

Osim tradicionalnih oblika energije - uglja,struje, nafte i gasa - na ovogodi{njem sajmuposebna pa`nja usmjerena je na obnovljive izvoreenergije.

Predstavljanje energetskog sektora BiH finansi-jski je podràla Vanjskotrgovinska komora BiH.Doma}e kompanije koje su u~estvovale na sajmusu Energoinvest, Aluminij, te rudnici mrkog uglja

Banovi}i, \ur|evik, Zenica, Kakanj, Breza iKreka.

Brojni poslovni kontakti predstavnika rudnikapotvrdili su da }e u narednom periodu u Srbiju bitiisporu~ene zna~ajne koli~ine uglja po ranijimugovorima.

Obavljeni su i razgovori o implementacijiSporazuma u oblasti energetske efikasnosti sapredstavnicima Agencije Vlade Srbije i PK Srbije ozajedni~kim aktivnostima i kori{tenju fondovakoji podràvaju ove, kao i projekte o obnovljivimizvorima energije, upravljanju otpadom, hemikali-jama i smanjenju zaga|enja.

Privrednici, ekolozi i vlade 15 dràva, me|unjima i BiH, teè najboljim rje{enjima u oblastienergetike i ekologije, {to su i potvrdili na sajmu uBeogradu. Na konferenciji, stru~nim forumima iokruglim stolovima suo~ena su saznanja nauke iprakse vezano za pove}anje proizvodnje elek-tri~ne energije, iskori{tavanje obnovljivih izvoraenergije i dono{enje novih zakona i pravila oodnosu prema prirodi.

Na regionalnoj konferenciji o temi: „Primjenasistema upravljanja otpadom, dijalog izme|uprivrede i dràve, izazovi na putu ka EU”,u~estvovao je Mladen Rude`, pomo}nik ministraza okoli{ i turizam FBiH. Govorio je o procedura-ma izdavanja okolinskih dozvola u FBiH.

U okviru konferencije posve}ene mogu}nosti-ma finansiranja projekata energetske efikasnosti iobnovljivih izvora energije u Srbiji, ministarRude` govorio je o primjeni evropskih normi uBiH.

Prema njegovim rije~ima, set okolinskihzakona zasnovan je na principima odrìvograzvoja i u dobroj mjeri harmoniziran sa evrop-skim zakonodavstvom. Nedostaje jasna politikakoja }e omogu}iti razvoj samoodrìvog trì{taenergetske efikasnosti.

Na {tandu Komore uprili~ena je audio-prezentacija Sekcije obnovljivih izvora energijeFBiH i press-konferencija. O tome i o proi-zvo|a~ima opreme i dijelova za kori{tenje energi-je vjetra, biomase i vode razmijenjena su mi{lje-nja sa stru~njacima tih oblasti.

[emsa ALIMANOVI][email protected]

„Energetika 2009” i „Ecofair 2009”

Nagrade bh. izlaga~ima

Ukrupnjavanjem se doma}im firmama omo-gu}ava da pod istim uslovima (u pogledukvaliteta, rokova i cijena) dobiju vi{e poslova,kako na doma}em tako i inotrì{tu

Inicijativi P/GKFBiH za formiranje konzorcijadoma}ih kompanija metalske i elektroindustrijeprethodio je niz aktivnosti. Na vanrednoj sjedniciOdbora Udruènja metalske i elektroindustrijeFBiH, odrànoj krajem marta ove godine, grupaprivrednika (~lanica Odbora) pokrenula je inicija-tivu i dobila podr{ku Odbora za formiranje konzor-cija.

U okviru rasprave o pravcima razvoja metalske ielektroindustrije u sljede}ih pet godina, odràne ufabrici pumpi i pre~ista~a „Pobjeda” juna ovegodine, u organizaciji P/GKFBiH, potvr|ena jepotreba za formiranjem i zaklju~eno da se sastanako tome odrì u Federalnom ministarstvu energije,rudarstva i industrije. Sastanak o mogu}nostimaposlovne suradnje u modernizaciji rudnika ugljaFBiH odràn je krajem jula, kada je Vahid He}o,federalni ministar energije, rudarstva i industrije,potvrdio opredjeljenje ovog ministarstva da podrìinicijativu i da se aktivno uklju~i u realizaciju.

Prema He}inim rije~ima, objedinjenje Elektro-privrede BiH i rudnika uglja u Federaciji BiH {ansaje ne samo za elektroenergetski sektor ve} i zadoma}u metalsku i elektroindustriju. Konstatirano jeda ovaj investicijsko-razvojni ciklus doma}a prate}aindustrija ne smije propustiti. Njime se doma}imkompanijama omogu}ava da pod istim uslovima (upogledu kvaliteta, rokova i cijena) dobiju {to jemogu}e vi{e poslova, kako na doma}em tako iinotrì{tu.

Konzorcij bi ~inile dràvne i privatne kompani-je, voljne i sposobne da u~estvuju u obnovi ireparaciji starih, kao i gradnji novih elektroenerget-skih kapaciteta u BiH.

S obzirom na to da je pokreta~ aktivnosti naformiranju konzorcija, Komora je uputila pismopotencijalnim ~lanicama i ponudila tekst sporazu-ma o konzorciju metalske i elektroindustrije u ciljuregulisanja me|usobnih odnosa u oblasti elektroen-ergetskih i drugih projekata. Neke kompanije su ve}potpisale taj sporazum. O~ekuje se saglasnost ostal-ih potencijalnih ~lanica, kako bi se moglo pristupitiprovo|enju ostalih aktivnost, u skladu sa zakonskimi podzakonskim aktima BiH i FBiH.

Sve kompanije koje su zainteresirane za potpissporazuma, odnosno pristup konzorciju informacijeo tome mogu dobiti u Komori,

tel. 033 / 22 09 56, fax: 033 / 21 77 83, e-mail: [email protected].

Nafija [EHI]-MU[I][email protected].

5

Metalska i elektroindustrija

Inicirano formiranje konzorcija



Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa je, u saradnji sa nadle`nim institucijama,sa~inilo prijedlog mjera za pobolj{anje uslova poslo-vanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenojindustriji u BiH. U prijedlogu je navedeno 25 mjera~ija je primjena uglavnom predvi|ena za 2010. god-inu, mada je za pojedine mjere rok kraj ove godine.

Osnovni cilj mjera je ja~anje doma}e proizvod-nje i pove}anje pokrivenosti uvoza izvozompoljoprivrednih proizvoda kroz niz akcija koje }eprovoditi institucije na dràvnom, entitetskom i niìmnivoima vlasti.

Prijedlog mjera bit }e upu}em Vije}u ministaraBiH na usvajanje.

Neke od predloènih mjera su:* Izraditi bilanse potreba i stanja za glavne

poljoprivredne proizvode – ìtarice, vo}e, povr}e ifla{iranu vodu, bilans potreba i stanja, uklju~uju}i ivanjskotrgovinske bilanse za glavne proizvode ani-malnog porijekla;

* Sprovo|enje i striktna primjena propisa i proce-dura za utvr|ivanje carinske vrijednosti prilikom car-injenja uvoznih roba u BiH za ìtarice, vo}e, povr}e,mlijeko i mlije~ne proizvode, mesne prera|evine,med i vodu;

* Pokretanje procedure dono{enja odluke o dop-unama odluke o utvr|ivanju koli~ina tarifnih kvota;

* Pokretanje procedure za dono{enje za{titnihmjera za odre|ene poljoprivredne i sto~arske

proizvode, posebno onih koji su predmet prekom-jernog uvoza;

* Izvr{iti neophodne izmjene i dopune propisavezanih za za{titu doma}e proizvodnje od prekom-jernog uvoza kako bi se pojednostavile procedure ipostupci dokazivanja i predlaganja mjera za{tite;

* Obezbijediti odgovaraju}e uvjete za inspekci-jsku veterinarsku kontrolu na grani~nim prelazimaradi osiguranja uvoza zdravstveno ispravnih i kvalitet-nih proizvoda;

* Pokrenuti proceduru pregovaranja radi potpisi-vanja ugovora za me|usobno priznavanje laboratori-ja i certifikata o kvalitetu u okviru CEFTA zemalja;

* Izraditi strategiju robnih rezervi u BiH;* Uspostaviti sistem monitoringa i evaluacije u

sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, teja~ati analiti~ke sposobnosti u cilju detaljnih analizaefikasnosti sprovedenih strategija, programa i mjera;

* Pobolj{ati postoje}i IT sistem koji koristigrani~na veterinarska inspekcija radi brè i efikasnijerazmjene informacija, dokumenata i provjere po{iljki;

* Pokrenuti inicijativu za dopunu Zakona o carin-skoj politici BiH kojom }e se dati ovla{tenje Vije}uministara BiH da za proizvode svrstane u „glavama”od 1 do 24 carinske tarife BiH moè donijeti hitnemjere za{tite;

* Pokrenuti proceduru izmjene Zakona o akciza-ma u cilju osloba|anja repromaterijala od dodatnihda`bina (plavi dizel, mineralno |ubrivo, sjeme i sadnimaterijal).

* Prioritetno uskladiti entitetske propise i propiseBr~ko Distrikta BiH u skladu sa Zakonom opoljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, kao iharmonizirati poticaje na nivou cijele zemlje.

Mirsada ME[ANOVI][email protected]

6

Nakon rasprave o Izvje{taju iz oblasti poljoprivrede u BiHza 2008. godinu, Predstavni~ki dom Parlamentarneskup{tine BiH zaduìo je Vije}e ministara BiH da izradimjere za pobolj{anje stanja kojima }e se pove}atipokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenihproizvoda

Unapre|enje poslovanja u poljoprivredi

Prijedlog mjera za ja~anjedoma}e proizvodnje

Sajamske manifestacije

Hercegova~ki gospodarstvenici izlagalina sajmu u KrièvcimaDvanaesti po redu obrtni~ki i gospodarski sajam

Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije, u Hrvatskoj,odràn je 6.-8. novembra u Krièvcima. Na prib-li`no 6.000 metara kvadratnih unutra{njeg i van-jskog prostora u~estvovalo je 245 izlaga~a izHrvatske, BiH, Makedonije i Srbije.

Gospodarsko izaslanstvo P/GKFBiH predvodioje Jago Lasi}, dopredsjednik Komore. Svojeproizvode predstavili su Violeta iz Gruda - programpapirne konfekcije, Presal Extrusion iz [irokogBrijega - program aluminijskih profila, Zve~evo -Lasta iz âpljine - konditorski program, Turisti~kazajednica Hercegova~ko-neretvanske ùpanijeUred Me|ugorje, Herceg - etno selo Me|ugorje iPodrumi Andrija iz ̂ itluka, koji su nastupili sa pale-tom vrhunskih vina. Podr{ku na{im izlaga~ima dao

je i gradona~elnik îtluka, budu}i da je to hercego-va~ko mjesto grad prijatelj Krièvcima.

Rekordan broj izlaga~a, posjetitelja, te raznolikprogram – glavna su obilje`ja ovogodi{njeg sajma.

@eljana [email protected]


Veterinarski fakultet obiljeìo 60godina postojanja

Regionalna konferencija o ribarstvu

U organizaciji Ureda za veterinarstvo BiH iVeterinarskog fakulteta u Sarajevu, odràna je prvaregionalna konferencija o ulozi ribarstva u proizvod-nji hrane i ruralnom razvoju. Cilj ovog nau~no-stru~nog skupa, organizovanog u okviru obilje-àvanja 60 godina Veterinarskog fakulteta, bio je raz-matranje mogu}nosti ribarstva kao zna~ajneprivredne grane, kao i uloge veterinarskih slu`bi u

njenom razvoju.Stru~njaci iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i

Makedonije istaknuli su zna~aj stalnog razvoja iunapre|enja ribarstva, {to }e doprinijeti ukupnomdru{tvenom i ekonomskom razvoju cijelog regiona.

Riba je danas jedini proizvod ìvotinjskog pori-jekla koji BiH moè ponuditi EU. Sporazumom o sta-bilizaciji i pridruìvanju s EU predvi|ena je godi{njacarinska kvota izvoza ribe od 60 tona. S obzirom nato da je za bh. izvoznike visina ove kvote nepovolj-na, predloèno je pove}anje kvote na 2.000 tona.

Od 8. do 11. decembra 2009. godine, radno isve~ano obiljeèna je 60. godi{njica Veterinarskogfakulteta. Objavljena je i monografija posve}enadjelovanju Fakulteta i njegovim osniva~ima.


Centar je osnovan uz podr{ku projektaInovacije u biznisu, koji zajedni~ki finansirajuAmeri~ka agencija za me|unarodni razvoj(USAID) i Norve{ko ministarstvo inostranihposlova. Osnivanje je podràla i P/GKFBiH

Tehnolo{ki centar za drvnu industriju „Arteco”bit }e pokreta~ pozitivnih trendova u drvnoj indus-triji i ponuditi tehnolo{ku, dizajnersku imarketin{ku platformu koja }e sluìti kao razvojnioslonac bh. drvoprera|iva~ima u ostvarenju glob-alne konkurentnosti. Arteco nudi cjelovit servisedukacije i proizvodnje u kome drvoprera|iva~imogu obu~avati osoblje u kori{tenju softvera zaizradu 3D dizajna (SolidWorks), te u radu na final-noj obradi i na CNC (ra~unarski upravljanoj)ma{ini. Ono {to ovaj centar ~ini jedinstvenim uregionu jeste sprega modernih tehnologija pomo}ukoje drvoprera|iva~i mogu efektnije pratiti tren-dove u dizajnu, izraditi tehni~ku dokumentacijupostoje}eg dizajna, vizualizaciju za kupca, kao iproizvesti potreban prototip.

Najmoderniji obradni centar marke Homag ilicencirani softverski inìnjeri i operateri pruàjuusluge dizajna, vizualizacije, tehni~ke doku-mentacije i izrade prototipa. Demonstriran je i radjedinog u potpunosti softverski integrisanog 5-

osnog CNC obradnog centra u regionu. - O~ekujem da Arteco pomogne bh. firmama

da pro{ire ponudu i unaprijede kvalitet proizvodakako bi se adekvatno predstavili na me|unarod-nom trì{tu - istakao je Fadil ]ostovi}, direktorkompanije Artisan, koja je jedan od osniva~a cen-tra. Rije~ je o kompaniji koja se bavi ru~nomizradom visokokvalitetnog namje{taja od masivnogdrveta vo}karica i plemenitih li{~ara, kao iure|enjem enterijera javnih objekata i stanova.

Namje{taj izra|uju od oraha, hrasta, javora,tre{nje, brijesta, kru{ke, jasena i bagrema. Prirodnaza{tita drveta postiè se kori{tenjem voska i biljnogulja, ~ime se omogu}ava prirodno „disanje”.Upotrebom ljepila na bazi vinila izbjegnuto jekori{tenje {tetnih hemijskih sredstava za zavr{nuobradu drveta. Kombinovanjem tradicionalnogna~ina izrade i inovativnog vrhunskog dizajna ost-varena je kolekcija namje{taja koja isti~e prirodanizgled i organski dojam pojedinih komadanamje{taja.

Namje{taj izra|uju za nizozemske, njema~ke,britanske, hrvatske i bh. dizajnere. Izvoze uNjema~ku, SAD, [vicarsku, Veliku Britaniju,Dansku, [vedsku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.

[emsa ALIMANOVI]

8

U Te{nju otvoren Tehnolo{ki centar za drvnu industriju „Arteco”

Modernom tehnologijom do kvalitetnijeg proizvoda

Promocije

Unapre|enje turisti~kih potencijala

Prvi specijalizirani ~asopis u podru~ju kultureìvljenja i turizma pod nazivom „Turizam BiH”prezentiran je, krajem novembra, u Mostaru

Izdava~ ~asopisa je udruènje „Ste}ak”, a suiz-dava~ Federalno ministarstvo okoli{a i turizma.”Doma}i turisti~ki potencijali nisu upitni. Njihovapromocija godinama je bila zapostavljena, zato suostali gotovo skriveni od svjetske, ali i dijela doma}ejavnosti”, kaè se u saop}enju Federalnog min-istarstva okoli{a i turizma. Cilj ~asopisa je da, uzsavremeni dizajn, donosi pri~e o najzna~ajnijimdestinacijama u BiH.

- U na{oj zemlji je mno{tvo neiskori{tenih poten-cijala koji bi mogli obogatiti turisti~ku ponudu. Pristvaranju turisti~kog proizvoda va`na je kvalitetnaprezentacija koja }e taj proizvod prodati naturisti~kom trì{tu - kazao je Nevenko Herceg, mi-nistar Federalnog ministarstva okoli{a i turizma.

Planirano je da ~asopis izlazi dva puta godi{nje.

Vla{i}

Doma}in otvorenjazimske sezone

U okviru tradicionalnog festivala ”Vla{i} ExpoTours – Zimski dani turizma na Vla{i}u”, 12.decembra je sve~ano otvorena ovogodi{njazimska turisti~ka sezona

Daljnje unapre|enje turisti~ke ponude ovogpodru~ja podrazumijeva bolje ure|ene skija{ke stazei kvalitetniju infrastrukturu, osmi{ljavanje dodatnihturisti~kih sadràja i bogatiji program nakon skijanja.To je zacrtano i u Strategiji razvoja turizma uFederaciji BiH do 2019. Potrebne investicije u op}u ituristi~ku infrastrukturu i dizajniranje novih turisti~kihproizvoda, koji }e biti povezani s mjestima uokruènju, bit }e definirane master planom razvojaturizma na Vla{i}u ~iju izradu sufinansira Federalnoministarstvo okoli{a i turizma. Nosioci projekta suSrednjobosanski kanton i Op}ina Travnik.

Uz sve~anost slu`benog otvaranja zimske tur-isti~ke sezone za Federaciju BiH, pomenuti festivalima za cilj afirmaciju prirodnih ljepota i turisti~kihvrijednosti. Prezentirani su tradicionalni proizvodi iusluge, folklor i gastronomske osobenosti, ~ime sepokazalo da Vla{i} i cijela Federacija BiH i u ovojturisti~koj sezoni imaju puno toga ponuditi stranim idoma}im turistima.



Na{eg sagovornika Ahmeda ûri}a, dugo-godi{njeg uposlenika, a danas generalnog direkto-ra, pitali smo {ta je danas Borac?

- Konfekcija Borac Travnik je najsavre-meniji i najeminentniji proizvo|a~ konfekcije uEvropi. Slobodno moèmo re}i da spada me|uprvih pet proizvo|a~a u ovoj grani privrede, tekao takav predstavlja ve} dugi niz godina pre-poznatljivo ime u svijetu tekstila.

Vremena u kojima ìvimo i radimo nisu povoljna zaprivrednike, posebno je to izraèno u tekstilnojindustriji. Kaìte nam kako Borac danas posluje?

- Sa aspekta firme poslujemo izuzetnodobro u uslovima analiza poslovanja kvantita-tivne prirode. Efekti ukupnog poslovanja su lo{isa aspekta sistemskih uslova poslovanja svakogizvoznika pa i Borca. Naime, 13 godina fiksnogkursa, uz porast domicilnih tro{kova poslovan-ja za 300% u proteklom periodu, bez izvoznestimulacije jesu katastrofa.

Sigurno imate neke pozitivne i optimisti~ne planovei èlje {to se ti~e daljeg razvoja, bez obzira nadana{nju te{ku situaciju i svjetsku krizu?

- Imamo planove, a oni su prevashodnovezani za sanaciju negativnih posljedica krizeiz proteklog perioda, kako krize svjetskog ievropskog nivoa, tako i bosanskog, a posebnogranskog kao izvoznika. Svi projekti ra~unaju ina aktivnu ulogu dràve.

No, bez obzira na sve, ~ini se da i nije potrebnopuno da bismo mogli napraviti ambijent za nor-malan rad i privre|ivanje, otvoriti nove perspektivei mogu}nosti. Jedna ideja iz Va{e kompanije bila jedovoljna da privu~e pa`nju, bez skromnostimoèmo konstatovati, gotovo cijelog svijeta. Novakolekcija odijela ”Obama”. Kaìte nam ne{to otome?

10

Predstavljamo

Od daleke 1952. godine do danas na na{im prostorima te{ko je prona}i pojedinca kojinije uìvao u udobnosti odjevnih predmeta proizvedenih u Tvornici odje}e Borac uTravniku. Od kada postoji, zna~i vi{e od pola vijeka, ova kompanija je pro{la kroz vre-mena u kojima su se mijenjali organizacioni oblici, na~ini poslovanja, rada. Ipak, iakou vrlo te{kim uslovima, odolijeva pote{ko}ama sa kojima se susre}e, na zadovoljstvouposlenika i vjernih kupaca

Konfekcija ”Borac” d.d. Travnik

Ime kao sinonimuspjeha

Razgovarala:Amela Ke~o,

dipl. [email protected]

Ahmed ûri}

- ”Obama” je sinonim na{e spremnosti da seborimo za bolje sutra. Naime, Obama je lik kojise pojavio kao anonimus i pobijedio. Bez obzi-ra {to nas trenutno svi ”napadaju”, mi moramoiza}i iz krize te ra~unati na bolje sutra.

O~ito je da to nije bila samo ideja, ve} dobar pro-jekat. Da li su sli~ni projekti u planu?

-Ta~no, ”Obama” je dio ”Max trend” modnelinije iz projekata kojima se `eli izmjena struk-ture prihoda, kao faktora opstanka. Novi projek-ti dolaze.

@elite li jo{ ne{to dodati?- Od 1996. do 2009. godine pokazatelji

na{eg poslovanja su:1996. godina - 0 radnika

- 0 komada- 0 para

2009. godina - 1.700 radnika- 750.000 komada- 10.000.000 eura

Na{i su planovi da u 2014. godini budemonajkvalitetnija i najsavremenija firma u Evropisa 2.160 radnika, 1.000.000 proizvedenihkomada i 15.000.000 eura izvoza.



Trgovinski odnosi

Od januara smanjenje carina

Stupanjem na snagu Trgovinskog sporazumaizme|u BiH i EU 1. jula 2008. godine carine zaznatan dio poljoprivrednih proizvoda smanje-ne su na 75 odsto polazne tarife. Od 1. janu-ara 2010. godine bit }e sniène na 50 odsto

Ovo smanjenje odnosi se na rasplodne kravemase do 160 kilograma, svjeè i smrznuto ov~je ikozje meso, su{ene i dimljene mesne proizvode,odre|ene vrste mlijeka i pavlake, maslac i ostalemasti, sir, jestive gljive i tartufe, {pinat, osu{eno ikonzervirano povr}e.

Carine }e biti smanjene i na tjesteninu,marmelade, prènu kafu i druge proizvode {irokepotro{nje.

U drugu kategoriju spadaju poljoprivredniproizvodi na koje je danom stupanja Trgovinskogsporazuma carina smanjena na 90 odsto, a odNove godine bit }e snièna na 60 odsto polaznecarine.

Ove carine primjenjivat }e se, uz ostalo, priuvozu ìvih goveda mase ve}e od 300 kilograma,ìvih ovaca i koza, svinjskog mesa, mesa peradi,mlijeka i pavlake u prahu, maslaca, jogurta i kefi-ra, jaja. Dalje smanjenje carina predvi|eno je zasirovu kafu, vo}ne sokove i sokove od povr}a, teneprera|eni duhan.

Kada je rije~ o industrijskim proizvodima, zaodre|enu grupu, carina je stupanjem na snaguSporazuma smanjena na 75 odsto, dok }e od 1.junara 2010. biti 25 odsto polazne carine.

To vaì za naftna ulja, pneumatske gume,torbe, vje{ta~ko krzno, {perplo~e i ostale furnirneplo~e, gra|evinsku stolariju, {tampane knjige imaterijal, svilene tkanine, vuneno predivo, raznevrste odje}e i obu}e, tepihe, telefonske aparate,revolvere i pi{tolje, bombe, granate i odre|enevrste municije.

U 2010. godinu u}i }emo sa sniènim carina-ma na 60 posto polazne tarife na motorne benzine(olovni i bezolovni 95 i 98 oktana), ulja za pod-mazivanje, goriva za mlazne motore, odre|enevrste odje}e i obu}e, proizvode od stakla, dija-mante, draguljarske predmete, zlatarske i fil-igranske proizvode, kombije i druga vozila za pre-voz vi{e od deset lica i trka}e automobile.

Javna rasprava

Strate{ki pristup{umarstvu

Povodom po~etka procesa izrade {umarskog pro-grama Federacije BiH Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva FBiH i Holandska orga-nizacija za razvoj (SNV) organizirali su sredinomdecembra javnu raspravu o ovoj temi

Po{tivaju}i me|unarodne dogovore i obaveze,{umarskim programom Federacije BiH }e sedefinirati op}a politika {umarstva i gospodarenjadivlja~i na podru~ju Federacije BiH sa ciljemdefiniranja {umarske politike i strategije {umarstva.Za izradu programa angaìran je {umarski savjet,~iji su ~lanovi najve}i autoriteti struke.

- Ovo je prvi put nakon pedeset godina da sestrate{ki pristupilo {umarstvu - pojasnio je DamirLjubi}, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva FBiH.

[umarski program sastoji se iz dva dijela –op}eg, kojim }e biti odre|eni glavni ciljevi, prin-cipi i smjernice za trajno gospodarenje {umama, iizvedbenog, u kojem }e biti postavljeni i razra|eniciljevi i definirani na~ini njihove realizacije.

- Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva FBiH zapo~elo je ovaj proces s ciljemprilago|avanja resornih politika na{e dràve sa rel-evantnim politikama Evropske unije. Jedan odosnovnih principa na kojima ovaj proces po~iva jeaktivno u~e{}e stru~ne i {ire javnosti u izradi,usagla{avanju ciljeva i dono{enju ovog strate{kog{umarskog planskog akta za jedan od najva`nijihprirodnih resursa u Federaciji BiH. Ovim smo jo{jedan korak bliè Evropskoj uniji - kazao je OmerPa{ali}, predsjednik Savjeta za izradu [umarskogprograma Federacije BiH i direktor Federalneuprave za {umarstvo.

Prema rije~ima [emse Ali}, direktoriceSNVBiH, podr{ka svim nivoima vlasti u BiH }e bitinastavljena, naro~ito na lokalnom nivou, u proces-ima priprema za EU integracije. Stoga je {umarskiprogram samo dio onoga na ~emu ova Holandskaorganizacija radi u na{oj zemlji.

Okvirni budèt za izradu [umarskog programaFederacije BiH iznosi 715.227 KM. Sredstva suobezbije|ena kreditom Svjetske banke, iz budètaFederacije BiH, te dijelom uz podr{ku SNV-a.

12

13

Porezna uprava FBiH

Pove}anje prihoda uodnosu na pro{lu godinu

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u peri-odu januar - oktobar 2009. godine napla}eno jeukupno 2.636.235.158 KM poreznih prihoda,{to je za 70,1 milion ili 2,73 odsto vi{e u odno-su na isti period 2008. godine

U strukturi napla}enih poreznih prihoda najvi{eje napla}eno po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osi-guranje za slu~aj nezaposlenosti - ukupno1.950.292.394 KM, {to je za 66,1 milion ili ~etiriodsto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine.

Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranjenapla}eni su u iznosu 1.095.761.099 KM, {to je za50,8 miliona vi{e u odnosu na isti period lani; dopri-nosi za zdravstveno osiguranje su napla}eni u izno-su od 765.253.945 KM, {to je za 27 miliona vi{e,doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti u iznosuod 89.277.350 KM.

Osim pove}anja naplate fondovskih prihoda,pove}ana je naplata i drugih poreznih bud`etskihprihoda koji su ukupno iznosili 685.942.764 KM.

U strukturi napla}enih prihoda po osnovu porezana dobit napla}eno je 132.058.824 KM, {to je za69,3 miliona KM vi{e ili dva puta vi{e u odnosu naisti period pro{le godine.

Tokom deset mjeseci primjene Zakona o porezuna dohodak napla}eno je 164.615.854 KM poosnovu poreza na dohodak, a 85 odsto od tog iznosa~ini prihod po osnovu poreza na dohodak fizi~kihlica od nesamostalne djelatnosti.

Federalni zavod za zapo{ljavanje

Poslodavci iskazujupotrebe za novom radnom snagom

Od oktobra 2008. do kraja oktobra ove godinesa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiHzaposlilo se 49.550 osoba, dok je u istomperiodu, po prestanku radnog odnosa, prijavlj-eno 58.722 osobe

Prema podacima Federalnog zavoda zazapo{ljavanje, u FBiH je, uprkos ekonomskojkrizi, prisutna znatna fluktuacija radne snage. Dokraja oktobra sa evidencija nezaposlenih uFederaciji BiH brisano je ukupno 74.065 osoba,od ~ega je 38.465 zaposleno.

U istom mjesecu na evidenciju nezaposlenih,po prestanku radnog odnosa, prijavilo se 3.860osoba, dok je od 1. januara do 31. oktobra pri-javljeno ukupno 44.941.

Poslodavci FBiH su u oktobru kao i tokomprethodnih mjeseci, preko kantonalnih slu`bi zazapo{ljavanje, i pored recesije, iskazali potrebu zazapo{ljavanjem radne snage.

Pokazatelji

Evropske kompanijenajvi{e ulagale u FBiH

Prema podacima Federalnog ministarstvatrgovine, tokom prvih {est mjeseci direktna stranaulaganja u FBiH iznosila su 203.412.000 KM

Ulaga~i iz 16 zemalja investirali su u 50 kom-panija. Glavnina ulaganja dolazi iz evropskihzemalja, vi{e od 97 posto. Pri tome je Turska s88,7 miliona KM bila najve}i investitor, slijedeHrvatska sa 47,9 i Slovenija sa 19,7 miliona KM.Najve}a ulaganja bila su u proizvodne kapacitete,118,6 miliona KM, odnosno 58,3 posto. Na dru-gom mjestu je trgovina s 43,6 miliona KM (21,4posto), na tre}em telekomunikacije s 14,2 milionaKM (6,9 posto). Strana ulaganja u prvoj polovini2009. bila su oko 12,88 odsto manja nego u istomrazdoblju 2008. godine.



Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o politici direktnih stranih ulaganja

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Zakona o politi-ci direktnih stranih ulaganja. Predlaga~, Mini-starstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH, dostavit }e Prijedlog zakona Parlamentarnojskup{tini na razmatranje po osnovnoj zakono-davnoj proceduri.

Ovim zakonom bit }e pojednostavljenaadministrativna procedura registracije direktnihstranih ulaganja u BiH, {to }e utjecati na stvaran-je jednostavnijeg poslovnog okruènja i zna~ajni-ji priliv investicija. Uz ostalo, izmjenama i dop-unama utvr|eno je da }e se strano ulaganje sma-trati odobrenim ukoliko nadle`ni organ u entitetune donese odluku u vezi sa zahtjevom zaodobrenje stranog ulaganja u roku od 30 dana,odnosno ukoliko ne dostavi takvu odluku podno-siocu koji ispunjava zakonske uslove najkasnije60 dana od predaje.

Uskoro uvo|enje fiskalnih kasa

Zastupni~ki dom Parlamenta Federacije BiHusvojio je Prijedlog zakona o fiskalnim sistemima,{to je dio reforme poreznog sistema u BiH. Ovimzakonom predvi|eno je uvo|enje fiskalnih kasa usvaku vrstu trgovinskog prometa, povezanihpomo}u terminala sa serverom Porezne upraveFederacije BiH. Na taj na~in Porezna uprava }eimati uvid u ostvareni promet dobara i usluga kodprivrednih subjekata. Razlozi za dono{enje ovogzakona su suzbijanje sive ekonomije, teomogu}avanje efikasnije naplate poreznih priho-da.

Odluka o usagla{avanju i utvr|ivanju carinske tarife BiH

Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo jeOdluku o usagla{avanju i utvr|ivanju Carinsketarife BiH za 2010. godinu, koja je usagla{ena saPrijedlogom kombinirane nomenklature Evropskeunije za 2010. godinu. Vije}e ministara BiHdonijelo je Odluku o ponavljanju koli~ine tarifnihkvota u 2009. godini koje se odnose na uvozsirovog {e}era od {e}erne trske za rafiniranje.Odluka je donesena jer su, prema podacimaUprave za indirektno oporezivanje, do kraja sep-tembra ove godine koli~ine tarifnih kvota iscr-pljene vi{e od 86 %. Ovom odlukom ponavljajuse koli~ine tarifnih kvota koje se odnose na uvoz

sirovog {e}era od {e}erne trske za rafiniranje.Rije~ je o 50.000 tona {e}era od {e}erne trske u~vrstom stanju, odnosno sirovom {e}eru bezdodatka aroma i materijala za bojenje za rafini-ranje, koji }e biti kori{ten za preradu u BiH. Vije}eministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je tako|erOdluku o dopunama Odluke o utvr|ivanjukoli~ina tarifnih kvota kojom se ponovo uvodekvote za ma{insko isko{teno pile}e meso zaindustrijsku proizvodnju. Uvo|enjem ovih kvotaVije}e ministara ispunjava zahtjeve Udruènjapoljoprivrednika u BiH i entitetskih asocijacijaperadara. U odnosu na dosada{nju odluku, ovomdopunom precizirano je da se uvozna tarifa veèza otkup doma}e primarne proizvodnje, izvr{enetri mjeseca prije po~etka perioda u kojem sekoriste tarifne kvote.

Zakon o finansijskoj konsolidaciji dru{tava sve}inskim u~e{}em dràvnog kapitala

Vlada Federacije BiH razmatrala je, u radnojverziji, zakon o finansijskoj konsolidaciji dru{tava sve}inskim u~e{}em dràvnog kapitala u FBiH.Njegova priprema je izraz potrebe da se za{titidràvna imovina i sanira stanje u kompanijama sau~e{}em dràvnog kapitala vi{e od 50 posto i ukojima ovla{tenja po osnovu dràvnog kapitala vr{eorgani Federacije BiH. Finansijska konsolidacijatreba da obuhvati dugovanja po osnovu penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja, poreza i poosnovu dugovanja prema dobavlja~ima, komunal-nim privrednim dru{tvima i radnicima, kako bi sestvorili uvjeti za rje{enje nagomilanih dugovanja inastavak normalnog poslovanja.

Prijedlog zakona o unutra{njoj trgovini

Prijedlog zakona o unutra{njoj trgovini, koji jeVlada FBiH utvrdila, nakon podr{ke Nacrtu uParlamentu FBiH, uvaàvaju}i sada{nje uslovefunkcioniranja trì{ta u Federaciji BiH, predvi|anovine u na~inu, obliku i uslovima obavljanjatrgovine u odnosu na vaè}i zakon iz 2004.godine. Najzna~ajnije novine odnose se napojednostavljenje postupka otpo~injanja obavlj-anja trgova~ke djelatnosti i pribavljanja odobre-nja za njeno obavljanje s ciljem skra}ivanja roko-va i smanjenja tro{kova postupka. Prijedlogomzakona propisane su i mjere koje Vlada FBiHmoè propisati u slu~aju poreme}aja na trì{tunaftnih derivata, jer jo{ uvijek nije donesen pose-ban zakon o tome.

14

ZAKONI I PROPISI

Prijedlog zakona o sigurnosti i zdravlju na radu

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog zakona o sig-urnosti i zdravlju na radu, kojim se na novi na~inure|uje oblast za{tite na radu regulisana u Zakonuiz 1990. godine. Osim osavremenjivanja oveoblasti i uskla|ivanja sa novonastalim potrebama,ovim zakonskim aktom se osigurava sistem pravi-la ~ijom primjenom se, prije svega, postiè pre-vencija u nastajanju povreda na radu.

Izvr{eno je i uskla|ivanje odredaba postoje}egzakona sa Konvencijom i Preporukom o za{titi naradu i radnoj sredini Me|unarodne organizacijerada. Kori{tene su i odredbe Direktive Vije}aEvropske zajednice o uvo|enju mjera za podsti-canje pobolj{anja zdravlja na radu i eliminacijerizika koji mogu izazvati nesretne slu~ajeve.Ovim zakonskim projektom se obezbje|uje i nje-gova efikasna i dosljedna primjena vr{enjeminspekcijskog nadzora i poduzimanjem odgovara-ju}ih mjera inspektora rada u okviru ovla{tenjautvr|enih zakonom.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona oposredovanju u privatnom osiguranju

Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu pro-ceduru uputila Prijedlog zakona o dopuni Zakonao posredovanju u privatnom osiguranju. Cilj do-pune je da po{tanskim operaterima omogu}i bav-ljenje poslovima posredovanja u osiguranju, uko-liko ispunjavaju za to propisane uvjete iz Zakonai one koje propisuje Agencija za nadzor osigura-nja FBiH, koja je zaduèna za licenciranje ovihposlova. Na ovaj na~in je omogu}eno da gra|aniFederacije BiH na jednom mjestu (po{ta), kaoCIPS lokaciji, mogu obaviti poslove osiguranja iregistracije vozila.

Robne rezerve

Vlada FBiH je donijela Uredbu kojom se privre-meno, do dono{enja zakona iz oblasti robnih rez-ervi, ure|uju uvjeti skladi{tenja, osiguranja, nabavei prodaje, te obnavljanja federalnih robnih rezervi,uvjeti intervencije na doma}em trì{tu, prava iobaveze Federalne direkcije robnih rezervi, kao iuvjeti nadzora nad federalnim robnim rezervama.

Propisano je da }e Vlada, na prijedlogFederalne direkcije, odrediti skladi{ni prostor zapotrebe Federalne direkcije za razli~ite vrste roba,koji je u pravilu na teritoriji FBiH. Odabrana skla-di{ta moraju zadovoljavati potrebne uvjete zaskladi{tenje. Robne rezerve ~ine: osnovnipoljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni

proizvodi nu`no potrebni za ìvot ljudi, te naftniderivati, materijali potrebni za proizvodnju, a nji-hovu nabavku i raspodjelu }e Direkcija vr{iti uokviru svoje osnovne djelatnosti. Direkcija }eintervenirati u slu~aju ve}ih poreme}aja ponude itra`nje na doma}em trì{tu, te radi stabiliziranjacijena: poljoprivrednih proizvoda, mesa u ìvojstoci, proizvoda prehrambene industrije i drugihindustrijskih proizvoda.

Nabava, prodaja, obnavljanje, upotreba,kori{tenje i osiguranje robnih rezervi provodit }ese u skladu s godi{njim programom, finansijskimplanom i odlukom Vlade FBiH.

Uredbe iz oblasti obrta

Uredbom koju je donijela Vlada FederacijeBiH propisane su djelatnosti koje se, u skladu saklasifikacijom djelatnosti u BiH, mogu obavljatikao vezani i posebni obrti, kao i vrsta i stepenstru~ne spreme potrebne za njihovo obavljanje.Polaganje majstorskog ispita ostavljeno je kaomogu}nost dalje kvalifikacije ukoliko obrtnik èliobrazovati u~enike za obavljanje vezanih iposebnih obrta.

Uredbom o za{titi tradicionalnih i starih obrtapropisuju se djelatnosti koje se, u skladu sa klasi-fikacijom djelatnosti u BiH, mogu obavljati kaotradicionalni i stari obrti, te vrstu i stepen stru~nespreme potrebne za njihovo obavljanje.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]


ZAKONI I PROPISI


Pokrivenost uvozaizvozom 45,5 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH,ostvareni robni promet u oktobru iznosio je1.635,1 milion KM, od ~ega se na izvoz odnosi511 miliona KM ili 31,3 odsto, a na uvoz 1.123,9miliona KM ili 68,7 odsto. U okviru ukupno ost-varenog vanjskotrgovinskog prometa BiH, u pos-matranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvozaizvozom iznosio je 45,5 odsto.

Tokom deset mjeseci ostvaren je izvoz vri-jedan 4.559,9 miliona KM, {to je za 20,4 odstomanje u odnosu na isti period prethodne godine.Ostvaren je uvoz vrijedan 10.240,7 miliona KM,{to je za 26,3 odsto manje u odnosu isti periodpro{le godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvo-zom iznosio je 44,5 odsto.

Najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je upodru~ju prera|iva~ke industrije i to u vrijednosti3.977,1 milion KM, {to ~ini 87,2 od ukupnogizvoza. Najvi{e se izvezlo u oblasti proizvodnjebaznih metala, sa ukupnom vrijedno{}u od 618,5miliona KM, {to iznosi 13,6 odsto od ukupnogizvoza. Najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je upodru~ju prera|iva~ke industrije (8.854,8 milionaKM), {to je 86,5 odsto od ukupnog uvoza. Najve}iuvoz ostvaren je u proizvodnji prehrambenihproizvoda i pi}a (1.430,4 miliona KM), {to je 14odsto od ukupnog uvoza.

U posmatranom periodu, BiH je u ukupnomrobnom prometu sa inostranstvom ostvarilatrgovinski deficit u vrijednosti 5.680,8 milionaKM, {to je za 30,4 odsto manje u odnosu na istiperiod lani.

Mjese~na inflacija u oktobru bila je 0,7 odsto

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste zali~nu potro{nju, mjerene indeksom potro{a~kihcijena, u oktobru u odnosu na septembar vi{e suza 0,7 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano po odjeljcima prema namjenipotro{nje po me|unarodnoj klasifikaciji COICOP,prosje~an rast cijena zabiljeèn je u odjeljcimastanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugienergenti i to za 8,4 odsto, restorani i hoteli - za1,4 odsto, zdravstvo - za 0,2 odsto i obrazovanje- za 0,1 odsto.

U odjeljku stanovanje, voda, elektri~na energi-ja, plin i drugi energenti do poskupljenja je do{lozbog prelaska na zimsku tarifu obra~una elek-tri~ne energije.

Prosje~an pad cijena u oktobru u odnosu naprethodni mjesec zabiljeèn je u odjeljcima pri-jevoz i to za 1,4 odsto, odje}a i obu}a (za jedanodsto), hrana i bezalkoholna pi}a (0,2 odsto), tealkoholna pi}a i duhan za 0,1 odsto.

U ostalim odjeljcima u posmatranom periodunije bilo promjene cijena.

U oktobru ove u odnosu na isti mjesecprethodne godine zabiljeèn je prosje~an padcijena od 1,4 odsto.

Manje izvr{enih gra|evinskih radova

Vrijednost ugovorenih gra|evinskih radova uinostranstvu za devet mjeseci ove godine ve}a jeza 9,1 odsto u odnosu na isti period lani.Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u inos-transtvu manja je za 18,7 odsto u odnosu na istiperiod 2008. godine. Od ukupne vrijednostiizvr{enih radova u inostranstvu, najve}i dioodnosi se na zemlje Afrike i to 53,5 odsto.

Udio objekata visokogradnje u ukupnoizvr{enim gra|evinskim radovima iznosi 59 odsto,a udio objekata niskogradnje 41 odsto.

Stanogradnja u porastu

Tokom devet mjeseci ove godine gra|evinskekompanije zavr{ile su 1.408 stanova, {to je uodnosu na isti period lani vi{e za 1,8 odsto.Nezavr{enih stanova je 4.983, {to je u odnosu naisti period pro{le godine vi{e za 5,4 odsto.Prosje~na povr{ina zavr{enih stanova je 53,2metra kvadratna.

16

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industri-jskih proizvoda u Federaciji BiH u novembru jeniì za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec,podaci su Federalnog zavoda za statistiku.Posmatrano prema glavnim industrijskim grupaci-jama, indeks cijena netrajnih proizvoda za {irokupotro{nju vi{i je za 0,1 posto. Pad indeksa cijenaregistriran je kod intermedijalnih proizvoda osimenergije za 1,1 posto, trajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 0,4 posto i u grupaciji neraspore|enoza 0,2 posto. U ostalim grupacijama indeksi cije-na se nisu mijenjali.

Posmatrano prema podru~jima, indeks cijenaniì je za 0,4 posto u podru~ju prera|iva~keindustrije. U ostalim podru~jima je ostao nepromi-jenjen.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industri-jskih proizvoda u novembru vi{i je za 0,3 posto uodnosu na prosje~an indeks iz 2008. godine, uodnosu na decembar 2008. niì je za 1,1 posto, au odnosu na isti mjesec prethodne godine niì jeza 0,7 posto.

Za 11 mjeseci ove u odnosu na isti periodprethodne godine indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda niì je za 1,5 posto.

Indeksi potro{a~kih cijena

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, ukupan indeks potro{a~kih cijena u oktobruvi{i je za 0,6 odsto u odnosu na prethodni mjesec.Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije(Classification of Individual Consuption byPurpose), rast cijena registrovan je u odjeljkustanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugienergenti i to za 7,3 odsto, restorani i hoteli - za2,3 odsto, obrazovanje - za 0,2 odsto i u odjeljci-ma zdravstvo i ostala dobra i usluge (0,1 odsto).

U odjeljku odje}a i obu}a cijene su niè za1,2 odsto, prijevoz - za 1,1 odsto i hrana i beza-lkoholna pi}a - za 0,2 odsto.

U odjeljcima alkoholna pi}a i duhan,namje{taj, ku}anski ure|aji i redovno odràvanjeku}e, komunikacije i rekreacija i kultura cijene senisu mijenjale.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena vi{i je za16,1 odsto u odnosu na prosjek 2005. godine, a uodnosu na decembar 2008. niì je za 0,5 odsto.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine,indeks potro{a~kih cijena niì je za 1,8 odsto.

Za deset mjeseci ove u odnosu na isti periodprethodne godine ukupan indeks potro{a~kih cije-na niì je za 0,2 odsto.

Industrijska proizvodnja u porastu

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH uoktobru 2009. u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz 2008. manja je za 7,8 posto. Uodnosu na proizvodnju iz oktobra pro{le godinemanja je za 15,4 posto, dok je u odnosu naproizvodnju iz septembra ove godine ve}a za 3,5posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna industrijska proizvodnja u periodujanuar - oktobar ove godine u pore|enju s istimperiodom 2008. manja je za 11,6 posto.

U podru~ju va|enja ruda i kamena manja jeza 1,2 posto, u podru~ju prera|iva~ke industrijemanja je za 16,8, a u podru~ju snabdijevanjaelektri~nom energijom, plinom i vodom proizvod-nja je manja za 3,4 posto.


FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU


Ve}ina tih grantova spada u komplementarne,odnosno da bi se apliciralo za njih dio finansiran-ja moraju preuzeti i druge organizacije, dràve iinstitucije.

Jedino grantovi van EU, {to se odnosi i na BiH,mogu biti u potpunosti finansirani od Evropskeunije. Najve}i dio budèta koristi se u razli~itimfondovima, programima, grantovima i pomo}imaregionalnom razvoju.

Godi{nji planovi i programi

Od 133 milijarde eura budèta za 2009. god-inu, osam milijardi je namijenjeno za evropskuadministraciju, dok se ostatak odnosi na fondove,grantove i podr{ku. Od tog novca, oko osam mil-ijardi namijenjeno je fondovima i programimapomo}i van EU, uglavnom za zemlje kandidate ilipotencijalne kandidate za ~lanstvo u Uniji.

Budètu EU svaka zemlja doprinosi na na~inda dvije tre}ine dolazi direktno iz budèta zemal-ja ~lanica, preostala tre}ina kroz indirektne

poreze, poput PDV-a. Grantovi se ne dodjeljujuad hoc, nego na osnovu godi{njih planova i pro-grama koji se objavljuju na stranicama Evropskekomisije. Prije 31. marta svake godine odjeljenjaunutar Evropske komisije, u zavisnosti od vrstagrantova, na svojoj internet stranici objavljujuraspoloìve programe za koje se zainteresovanimogu kandidovati. Nakon objavljivanja programai prijave kandidata, na internet stranici seobjavljuju razli~ite ponude.

Uglavnom je procedura razmatranja pristiglihponuda takva da nadle`ni organi unutar EUzaduèni za pojedine programe naprave evaluaci-ju svake ponude na osnovu objavljenih kriteriju-ma.

Razmatranje je transparentno i svaki potenci-jalni primalac nekog granta ima pravo na potpuniuvid u proces odlu~ivanja kako bi se osiguralanepristrasnost. O kona~noj odluci EU kandidateinformi{e individualno.

Postoje i slu~ajevi kada se grantovi dodjeljujubez javnih poziva. Na sajtu Evropske komisijeobja{njavaju da se to radi u slu~ajevima kada jejasno da potencijalni primalac granta imamonopol u odre|enoj oblasti, pa ne postoji opas-nost da neko bude zakinut.

Drugi slu~aj je kada je rije~ o hitnosti, poputpotrebe za hitnom humanitarnom pomo}i.

18

EVROPSKA UNIJA

U BiH stiglo oko 2,7 milijardi euraU Evropskoj uniji postoji vi{e od 450 razli~itih grantova. Zaperiod od 2007. do 2013. godine ukupan budèt za njihiznosi blizu hiljadu milijardi eura. Zajedni~ko im je da mora-ju biti u skladu sa osnovama evropske politike, zavisno odoblasti iz kojih se dodjeljuju

SSppoorraazzuumm oo ffiinnaannssiirraannjjuu iizzmmee||uu BBiiHH iiKKoommiissiijjee eevvrrooppsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa

Sporazum o finansiranju izme|u BiH i Komisijeevropskih zajednica u skladu sa dràvnim programomsaradnje (Dio I) za 2009. godinu, u okviru Instrumentaza pretpristupnu pomo} (IPA), u vrijednosti od 39 mil-iona eura, potpisali su Dragan Vranki}, zamjenik pred-sjednika Vije}a ministara i ministar finansija i trezora, iDimitris Kourkoulas, voditelj Delegacije Evropskekomisije u BiH.

Ovim bespovratnim sredstvima bit }e finansiraniinfrastrukturni projekti, projekt za pove}anje iznosaosiguranih depozita, te za potporu malim i srednjim pre-duze}ima. Glavna namjena sredstava je zatvaranjefinansijske konstrukcije kod finansiranja projekata kred-itnim sredstvima. BiH uskoro o~ekuje od Delegacije ifinansijski sporazum za drugi dio IPA 2009, koji seodnosi na pomo} institucijama dràvne uprave u iznosu

od 41,5 miliona eura. IPA 2010 iznosi 51 milion eura bespovratnih sred-

stava. EU }e time pomo}i privredu BiH sa 80 milionaeura granta iz IPA 2009. i 2010. Zbog postoje}e krize ibrojnih poduzetih u{teda te{ko je osigurati vlastita sred-stva za finansiranje i kofinansiranje ovakvih projekata.Investicije u infrastrukturu predstavljaju najdjelotvornijesredstvo za ublaàvanje ekonomske krize u vrijemesmanjenih stranih investicija i najbolji su poticaj privat-nom sektoru.

Projekti obuhva}eni ovim sporazumom su pomo}malim i srednjim poduze}ima (2 miliona eura),èljezni~ki kooridor Vc (9 miliona eura), Mahovljanskapetlja (5 miliona eura), Bijeljina vodovod i kanalizacija(3,5 miliona eura), Vode i sanitacija u FBiH (12 milionaeura), Vodovod Banja Luka (1 milion eura), HE Doboj(5,5 miliona eura), potpora Agenciji za osiguranjedepozita (1 milion eura).

S obzirom na to da se grantovi finansiraju javn-im novcem, Evropska komisija osigurava potpunutransparentnost. Do 30. juna Komisija objavljujesve grantove koji su odobreni tokom proteklegodine. Izuzetak su individualne stipendije.

Potpuna transparentnost

Evropska unija je, prema podacima sa zvani~nestranice Evropske komisije, u zemlje zapadnogBalkana od 1991. unijela 6,8 milijardi eura.

Do 2006. godine u BiH je stiglo gotovo 2,7milijardi eura, a do 2012. godine planirano je jo{vi{e od pola milijarde eura. Od 2000. godine sred-stva za region i{la su kroz program CARDS(Community Assistance for Reconstruction,Development and Stabilization – Zajedni~kapomo} za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju).

Osim za BiH, program je bio namijenjen zaAlbaniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo iMakedoniju.

Na stranici Komisije navodi se da cilj progra-ma za zemlje zapadnog Balkana nije samohumanitarne prirode, ve} i to {to su konflikti uregionu u suprotnosti sa {irim ciljevima bezbjed-nosti i prosperiteta u Evropi.

Glavni kanal kroz koji evropski fondovi idu kaBiH i Balkanu je kroz proces stabilizacije ipridruìvanja EU, ~iji je cilj, kroz pravni ugovorsvake od zemalja sa EU, pomo}i zemlji da se krozindividualni napredak i provo|enje reformi prib-

liì evropskim integracijama.BiH je od 2007. godine kroz Instrument pret-

pristupne pomo}i, odnosno IPA program, dosada dobila oko 160 miliona eura pomo}i.

Evropska komisija nastoji pomo}i da se doma}einstitucije osposobe za efikasno kori{tenje fondo-va, kako bi BiH izbjegla probleme koje imajuBugarska i Rumunija, koje iz godine u godinu vi{eupla}uju u EU nego {to dobijaju novca.

Pripremila: Mira IDRIZOVI][email protected]


EVROPSKA UNIJA

CEFTA

^lanice potpisalenovi sporazum

Konferencija ”CEFTA Week” odràna je kra-jem oktobra u Podgorici. Istog dana je, natre}em sastanku Zajedni~kog odbora CEFTA2006, potpisana Ministarska izjava zemalja~lanica, u kojoj stoji da su sve ~lanice ovog spo-razuma opredijeljene za njegovu dosljednuprovedbu, zajedni~ki rad kroz intenziviranjeekonomskih odnosa, promoviranje i obranuzajedni~kih interesa, istovremeno ~uvaju}iprincipe jednakosti, zajedni~ke koristi, nediskri-miniranja i me|unarodnoga prava.

Svim na{im ~lanicama i poslovnim partnerima

`elimo sretnu i uspje{nu 2010. godinu.

Va{a

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

susreti novoimenovani ambasadori bih posjetili komoru · poslovne suradnje u modernizaciji rudnika...

Documents