Sumarni inventar fonda

HR-DAST-14 ISPOSTAVA BANSKE VLASTI

BANOVINE HRVATSKE u Splitu

(1919.-1941.)

Split, 2019.

1

Sadržaj:

Opis fonda HR-DAST-14 str. 2-18

Identifikacija

Kontekst

Sadržaj i ustroj

Uvjeti dostupnosti

Dopunski izvori

Kontrola opisa

Opis serija str. 19-46

HR-DAST-14/1. Školstvo i kultura

HR-DAST-14/2. Privreda

HR-DAST-14/3. Agrar i poljoprivreda

HR-DAST-14/4. Tehnički poslovi

HR-DAST-14/5. Banovinska poslovna centrala

HR-DAST-14/6. Službenički listovi (dosjei)

HR-DAST-14/7. Tisak

Arhivski popis tehničkih jedinica str. 47-99

2

1. IDENTIFIKACIJA

1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAST – 14

/signatura/

Klasifikacijska oznaka A. 3.1.2.

1.2. Naslov

ISPOSTAVA BANSKE VLASTI BANOVINE HRVATSKE SPLIT

(1918.-1941.)

1.3. Vrijeme nastanka gradiva 1873./1945.

1.4. Razina opisa fond

1.5. Količina i nosač zapisa 37 knjiga, 325 kutija (34 d/m)

3

2. KONTEKST

2.1. Naziv stvaratelja

Pokrajinska vlada za Dalmaciju 1919.-1921.

Pokrajinska uprava Split 1921.-1925.

Splitska oblast 1925.-1929.

Kraljevska banska uprava Primorske banovine 1929.-1939.

Ispostava banske vlasti Banovine hrvatske 1939.-1941.

2.2. Upravna povijest

Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918.

Zemaljska vlada za Dalmaciju 1918.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada

1918., istodobno kada je Hrvatski sabor u Zagrebu raskinuo sve državno-pravne

veze s Austro-Ugarskom.

U Zadru, glavnom gradu bivše austrijske Kraljevine Dalmacije, koji će

uskoro okupirati talijanska vojska, izvršena je smjena vlasti. Od 1. studenoga

1918. vodstvo u Dalmaciji preuzima Split. Zemaljska vlada za Dalmaciju sa

sjedištem u Splitu imenovana je već 2. studenog po nalogu Narodnog vijeća

SHS1 Članovi vlade bili su dr. Ivan Krstelj, dr. Josip Smodlaka i dr. Vjekoslav

Škarica. U odluci između ostalog stoji: Vlada je odlučila, da načelno pridrži

dosadašnju administrativnu organizaciju.2 Spisi Zemaljske vlade za Dalmaciju

u ovom fondu nisu sačuvani. U manje od tri mjeseca, od 2. studenog 1918. do

20. siječnja 1919. postojanja, Zemaljska vlada za Dalmaciju bila je u nadležnosti

Narodnog vijeća Države SHS koje je ulogu Vlade u Zagrebu povjerilo svojem

predsjedništvu. Predsjednik predsjedništva Anton Korošec bio je prema tome

predsjednik izvršne vlasti Države SHS. Uz predsjednika u predsjedništvu su bila

dva podpredsjednika Ante Pavelić, stariji i Svetozar Pribičević i tajnici. Tajnici

su predstavljali posrednike između Narodnog vijeća SHS i zemaljskih tj.

pokrajinskih vlada. Postojali su tajnici za Hrvatsku, Dalmaciju, Sloveniju i

Bosnu3. Poslovi državne razine: donošenje zakonskih propisa, pomilovanja,

vrhovna vojna komanda, vanjski poslovi i diplomacija bili su u nadležnosti

Vlade Narodnog vijeća SHS. Ostale poslove, na području pojedinih pokrajina,

Vlada je preko gore spomenutih tajnika i resornih povjerenika (uprava,

bogoštovlje, školstvo trgovina, obrt, industrija, financije, pravosuđe) provodila

administrativnim aparatom bivših austrougarskih pokrajinskih vlasti. Dakle niže

upravne jedinice kao i pravosudne ustanove ostale su u svojoj stvarnoj i

teritorijalnoj nadležnosti nedirnute pa su funkcionirale kao za vrijeme

1 Dalmatinski glasnik br.1 od 9. studenog 1918. 2 isto 3 Ivan Beuc: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb 1969, str.324.

4

austrougarske.4 U tom razdoblju želja za ulaskom u zajedničku državu sa

Srbijom u Dalmaciji je bila naročito izražena zbog ugroze od strane Italije te su

glavne aktivnosti nove Dalmatinske vlade bile usmjerene za što skorije

ujedinjenje u Jugoslavensku državu.

Narodno vijeće SHS u ime nove Države SHS vodi pregovore o

ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. Ženevskom deklaracijom5

od 9. listopada 1918., bilo je predviđeno očuvanje Države SHS i Srbije kao

zasebnih državnih cjelina i ustroj zajedničke vlade nove države za zajedničke

poslove do donošenja ustava. Sadržaj ove deklaracije srpska vlada diplomatski

je izigrala. Unatoč tome Narodno vijeće SHS, u Zagrebu 24. studenog 1918.,

donosi odluku o ujedinjenju Države SHS sa Srbijom i Crnom Gorom u

monarhiju s centralističkim uređenjem. Hrvatski sabor taj akt nije usvojio. Dana

1. prosinca 1918. u Beogradu je srpski regent Aleksandar Karađorđević

proglasio ujedinjenje i stvaranje Kraljevstva SHS čime Država SHS prestaje

postojati.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1918.-1929.

Pokrajinska vlada za Dalmaciju 1918.-1921

Proglasom o ujedinjenju bilo je predviđeno da forma zemaljskih vlada

ostane ista do donošenja ustava, ali pod nadzorom centralne vlade u Beogradu.

Tako su vlade pojedinih pokrajina bivše Države SHS poslovale poslije 1.

prosinca na isti način kao do tada, ali zakratko. Zemaljske vlade se početkom

1919. raspuštaju.

U Dalmaciji u siječnju 1919. Ministar unutarnjih poslova imenovao je dr.

Ivana Krstelja predsjednikom Pokrajinske vlade za Dalmaciju, a Zemaljska

vlada za Dalmaciju se ukida.6 Od tada u Splitu djeluje Pokrajinska vlada kojoj je

nadležnost sužena samo na poslove pravosuđa, bogoštovlja, prosvjete, narodnog

gospodarstva i socijalne politike. Iz tog razdoblja su i prvi sačuvani spisi.

4 Isto, str. 327 5 Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6. do 9. studenog 1918. između predsjednika srpske vlade Nikole Pašića i predsjednika Narodnog vijeća SHS Antona Korošeca, uz sudjelovanje predstavnika Jugoslavenskog odbora Ante Trumbića i srpske oporbe. Njome je priznata ravnopravnost Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom pri ujedinjenju južnoslavenskih naroda u zajedničku državu, o unutarnjem uređenju koje će odlučiti Ustavotvorna skupština, izabrana na demokratskim načelima. Utvrđeno je osnivanje zajedničke vlade, koju će činiti po tri člana iz srpske vlade i Narodnoga vijeća SHS-a, u djelokrug koje će ući vanjska politika, vojska i mornarica, dok će o unutarnjim poslovima i dalje odlučivati vlade Kraljevine Srbije i Države SHS. Time je trebala biti uspostavljena ravnopravnost obaju dijelova nove države, što nije odgovaralo hegemonističkoj politici srpske vlade te je Nikola Pašić opozvao svoj potpis i Ženevska deklaracija nikada nije stupila na snagu, a rad na stvaranju zajedničke države prenio se na dogovor srpske vlade i Narodnoga vijeća. 6 Dalmatinski glasnik br. 6 od 22. siječnja 1919.

5

Označeni su pečatima s latiničnim natpisima Pokrajinska vlada za Dalmaciju.

Pokrajinska uprava Split 1921.-1925.

Ovako sužene upravne nadležnosti, u praksi, su još smanjivane jer se

protiv odluka pokrajinskih vlada mogla uložiti žalba odgovarajućem

ministarstvu u Beogradu. Od donošenja Vidovdanskog ustava 1921. naziv vlada

mijenja se u pokrajina i spisi su označeni pečatima s dvojezičnim natpisima na

ćirilici i latinici: Pokrajinska uprava - Split.

Za poslove koji više nisu bili u nadležnosti pokrajina formirani su posebni

uredi sa sjedištem u pokrajinama ali direktno odgovorni nadležnim

ministarstvima u Beogradu (Željeznička direkcija u Zagrebu 1918, Direkcija

pomorskog saobraćaja u Splitu 1919. i dr.)

Splitska oblast 1925.-1929.

Vidovdanski ustav donesen je 28. lipnja 1921.7 i predstavljao se kao akt

demokracije, ali u stvarnosti više se nijedna odluka nije mogla donijeti bez

kraljevskog odobrenja. Zemaljske vlade su ukinute. Na čelo pokrajinske uprave

7 SN Kraljevstva SHS br. 142, 1921.

6

kralj je imenovao pokrajinske namjesnike, a sve relevantne odluke donosila su

ministarstva.

U poglavlju VIII Vidovdanskog ustava pod nazivom Upravna vlast

opisuje se, člancima od 90 do 108, osnovna struktura nove državne uprave.

Odmah zatim u travnju 1922. doneseni su i provedbeni zakonski propisi: Uredba

o podeli zemlje na oblasti, Zakon o opštoj upravi i Zakon o oblasnoj i sreskoj

samoupravi. 8 Zemlja se dijeli na 33 oblasti. Splitska oblast kojoj je sjedište u

Splitu sastoji se od kotareva: Benkovac, Brač, Imotski, Knin, Sinj, Split,

Šibenik, Preko-Biograd, i otok Krk. Na čelu oblasti stajao je veliki župan koji je

bio organ središnje državne uprave, a bio je nezavisan od svakog lokalnog

utjecaja. Postavljao ga je kralj ukazom na prijedlog ministra unutarnjih poslova

uz suglasnost predsjednika vlade. Veliki župan je preko državnih organa

upravljao poslovima državne uprave u svojoj oblasti. Prema Ustavu mogao je

zadržati od izvršenja svaku odluku samoupravnih organa koja nije bila

zasnovana na Ustavu, zakonu ili oblasnim uredbama. Organi oblasne

samouprave bili su: oblasna skupština (kao lokalna Zakonodavna vlast) te

oblasni odbor od 5 do 8 članova (kao izvršni organ oblasne skupštine). U

nadležnosti oblasne samouprave bili su: oblasne financije, javni radovi, narodno

zdravlje, socijalna politika, prosvjeta te briga o unapređenju oblasnih privrednih

interesa. Oblasti su imale i svoj godišnji budžet, koji je odobravao ministar

financija. Time je novi, naizgled decentralizirani upravni sustav postao

unitaristički.

Politička previranja i otpor ovakvoj centralizaciji naročito od strane

hrvatskih političkih stranaka donekle je usporio primjenu ovako zamišljenog

sustava. Tek temeljem zakonske odluke iz 1924. o likvidaciji Pokrajinske uprave

za Hrvatsku i Slavoniju i rješenjima o prenošenju poslova iz njenih nadležnosti

na ministarstva i oblasne velike župane iz 1925.9 počinju se u Dalmaciji

primjenjivati propisi o podjeli zemlje na oblasti.

Na zaprimljenim spisima i uz potpise nadležnih osoba iz tog razdoblja

nalazi se pečat s natpisom na latinici i ćirilici Veliki župan Splitske Oblasti.

8 SN Kraljevstva SHS br. 92, 1922. 9 NN br. 63, 1924. ; NN br. 50, 1925. ; NN br. 59, 1925.

7

Kraljevina Jugoslavija 1929.- 1941.

Kraljevska banska uprava Primorske Banovine 1929.-1939.

U razdoblju koje slijedi, sukobi političkih stranaka zaoštrili su se do te

mjere da je došlo do fizičkih sukoba, na kraju i do poznatih atentata na hrvatske

zastupnike u Narodnoj skupštini. Bio je to povod kralju da 6. siječnja 1929.

objavi proklamaciju kojom je raspustio Narodnu skupštinu, stavio izvan snage

Vidovdanski ustav, uveo diktaturu i tako postao vrhovni organ državne vlasti.10

Iste godine u listopadu donesen je Zakon o nazivu i podeli Kraljevine na

upravna područja11. Člankom 1. ovog zakona, Kraljevina Srba, Hrvata i

Slovenaca je nazvana Kraljevina Jugoslavija. Nadalje, opća uprava podijeljena

je na devet banovina i pripadajuće joj kotareve (srezove) i općine. Na području

Hrvatske uspostavljene su dvije banovine, Savska sa sjedištem u Zagrebu i

Primorska sa sjedištem u Splitu ali ove banovine nisu pokrivale čitavu Hrvatsku,

nego su druge banovine sa sjedištima izvan Hrvatske svojim teritorijem zadirale

u Hrvatsku.

Primorska Banovina je detaljno, zemljopisno opisana 3. člankom istog

zakona. Ukratko, obuhvaćala je najveći dio Dalmacije12, zapadnu Hercegovinu,

središnju Bosnu, livanjsko i duvanjsko područje. Ime je dobila po tome što je

uključivala najveći dio morske obale Kraljevine Jugoslavije. Glavni grad

Primorske banovine je bio Split.

Upravno podređena Primorskoj banovini bila su četiri samostalna grada:

Livno, Mostar, Split i Šibenik. U njenom nadleštvu bili su kotarevi Benkovac,

Biograd, Brač, Bugojno, Duvno, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Livno, Ljubuški,

Makarska, Metković, Mostar, Preko, Prozor, Sinj, Split, Stolac i Šibenik, i 101

općina. U svim kotarevima osim Benkovca, Knina i Konjica većinsko

stanovništvo su bili Hrvati.

Već 7. listopada donesen je Zakon o banskoj upravi13 kojim se regulira

administrativni ustroj nove državne uprave.

Na čelu banovine bio je ban, kao predstavnik Vlade provodio je najvišu

političku i upravnu vlast u banovini po uputama i pod nazorom resornih

ministara. U njegovoj nadležnosti bili su svi poslovi opće uprave ukoliko nisu

bili u direktnoj nadležnosti ministra ili kotarskog načelnika.

Svaka banovina imala je bansko vijeće, savjetodavno tijelo bana. Članove

je imenovao i razrješavao ministar unutarnjih poslova na prijedlog bana. Budžet

banovine predlagao je ban, a ministar financija ga je odobravao.

Od kralja imenovani banovi Primorske banovine bili su: Ivo Tartaglia

(1929.-1932.), Josip Jablanović (1932.-1938.) i Mirko Buić (1938.-1939.).

10 SN Kraljevine Jugoslavije br. 6, 1929. 11 SN Kraljevine Jugoslavije br. 232, 1929. 12 Dubrovačko područje se našlo u Zetskoj banovini a Zadar je bio pod talijanskom vlašću. 13 SN Kraljevine Jugoslavije br. 261, 1929.

8

Administracija Primorske banovine se dijelila na odjele, odsjeke i referate.

Zaprimljeni spisi ovjeravani su pečatom s dvostrukim natpisom na latinici i

ćirilici Kraljevska banska uprava Primorske banovine Split i s kraljevskim

grbom u sredini. Odjeli su označavani rimskim brojevima. Uz potpise

odgovornih osoba je okrugli pečat s također dvostrukim natpisom Ban

Primorske banovine.

Postojali su sljedeći odjeli i odsjeci:

I Opći odjel, s tajništvom (sekretarijat) i personalnim odsjekom. Vodio je

je administrativno-uredsko poslovanje. Tu su donošena rješenja u vezi

organizacije rada banske uprave i obavljani svi administrativni poslovi u vezi

statusa službenika i svih, od banovine, plaćenih zaposlenika.

II Upravni odjel, imao je tri odsjeka. Opći upravni odsjek se bavio

zemljišno imovinskim sporovima i diobama. Odsjek javne sigurnosti bavi se

čuvanjem političkog poretka i kontrolirao je kretanje stranaca. Odsjek za

samoupravu obavljao je poslove ustroja općina i gradova i njihovih ustanova. U

nadležnosti ovog odjela bile su, ali samo povremeno, inspekcijske službe.

9

III Poljoprivredni odjel. Imao je Odsjek za poljoprivredu i stočarstvo,

Veterinarski odsjek, Odsjek za agrarno pravne poslove koji se bavio

provođenjem agrarne reforme i kolonizacijom prema važećim propisima i

Odsjek šumarstva.

IV Prosvjetni odjel. Bavio se svim poslovima u vezi osnivanja, uređenja i

rada narodnih škola, građanskih, državnih, privatnih kao i svih stručnih škola i

nadzorom njihovog osoblja. Imao je Odsjek za osnovnu nastavu i Odsjek za

srednju učiteljsku i stručnu nastavu.

V Tehnički odjel. Imao je Odsjek za mostove, puteve i željeznice, Odsjek

za hidrotehničke radove i Odsjek za arhitektonske poslove. Obavljao je poslove

održavanja, građenja i projektiranja svih putova (državnih i lokalnih), mostova,

zgrada i drugih arhitektonskih objekata. Bavio se melioracijom, uređenjem i

iskorištavanjem voda. Sudjelovao je u upravi javnog prometa i tehničkoj

kontroli vozila.

VI Odjel za socijalnu politiku i narodno zdravlje. Bavio se skrbi za ratne

vojne invalide, siročad, siromašne. Upravljao je bolnicama, svim drugim

zdravstvenim ustanovama i ljekarnama. Imao je Odsjek za socijalnu politiku i

Odsjek narodnog zdravlja.

VII Odjel za trgovinu, obrt i industriju. Imao je Odsjek za trgovinu obrt i

industriju i Odsjek rudarstva. Skrbio je o radu obrta provodeći važeće propise o

radnjama i obrtima, surađujući s komorama i nadzirući rad samih komora

(trgovačka, obrtnička, industrijska). Bavio se organiziranjem i nadzorom lokalne

trgovine (pazara). Nadzirao je i odobravao statute privrednih zadruga, zaklada,

fondova osiguravajućih i dioničkih društava, štedionica i banaka na području

banovine. Iz područja rudarstva odobravao je koncesije, vodio rudarski katastar,

provodio sve druge poslove u toj struci prema važećim propisima.

VIII Financijski odjel. Pripremao je prijedlog godišnjeg proračuna,

obavljao sve računovodstvene i blagajničke poslove banovine.

Ovako ustrojena Primorska Banovina djelovala je sve do 1939. i najveći

dio gradiva ovog fonda nastao je u tom razdoblju.

Banovina Hrvatska

Ispostava Banske vlasti Banovine Hrvatske 1939.-1941.

Nakon višegodišnjih nastojanja Hrvatske seljačke stranke u pravcu

federalizma, stjecajem povoljnih političkih okolnosti i dolaskom na vlast

relativno umjerenog regenta, kneza Pavla Karađorđevića, hrvatsko pitanje koje

je bilo glavni uzrok nestabilnosti i političkih borbi u državi, pokušat će se riješiti

sporazumom Cvetković-Maček14. Rezultat sporazuma je donošenje Uredbe o

14 Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije, ujedno i predsjednik HSS-a, Vlatko Maček. Sporazum je doveo do formiranja koalicijske vlade u kojoj je Maček postao potpredsjednik te do proglašenja Banovine Hrvatske.

10

Banovini Hrvatskoj15 kojom je uspostavljena Banovina Hrvatska kao upravno-

teritorijalna jedinica u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Uglavnom je obuhvaćala

područja s većinskim hrvatskim pučanstvom, činile su je dotadašnje banovine

Savska i Primorska te kotarevi Dubrovnik, Ilok, Šid, Brčko, Gradačac Derventa,

Travnik i Fojnica. Imala je široke samoupravne ovlasti, bliske statusu federalne

jedinice. Za prvog bana imenovan je Ivan Šubašić. U nadležnost Banovine prešli

su svi poslovi ujedinjenih kraljevskih banovina, Savske i Dalmatinske, i gotovo

sva nadležnost državnih ministarstava i njihovih tijela na tom teritoriju. U

nadležnosti države ostali su vanjski poslovi, vojska, mornarica, promet, pošte,

vjera i vrhovna državna vlast u Beogradu. Pitanje financiranja riješeno je tek

1940. donošenjem Uredbe o financiranju Banovine Hrvatske16.

Administrativni ustroj Banske vlasti Banovine Hrvatske reguliran je u

rujnu 1939. donošenjem Uredbe o ustrojstvu banske vlasti17, a temeljem njenog

članka br. 718 osnovana je Ispostava banske vlasti u Splitu.

15 SN Kraljevine Jugoslavije br.194-A-LXVIII od 26. kolovoza 1939. Uredba o Banovini Hrvatskoj, sadrži slijedeća poglavlja: I Obrazovanje Banovine Hrvatske, II Prenošenje nadležnosti na Banovinu Hrvatsku, III Organizacija vlasti u Banovini Hrvatskoj, IV Ustavni sud i nadzor. 16 SN, br. 475, od 30. ožujka 1940. 17 NN, br. 204, od 11. rujna 1939. 18 Članak br. 7 navedene Uredbe: …..U svrhu likvidacije bivše Kraljevske banske uprave u Splitu, za njeno područje kao i za srezove Dubrovnik , Fojnica i Travnik, ustanovljava se Privremena Ispostava Banske Vlasti u Splitu. Na čelo Ispostave u Splitu određuje Ban Povjerenika iz reda svojih činovnika. Banskom naredbom odredit će se djelokrug Ispostave u Splitu, kao i njeno unutarnje uređenje i poslovanje. Ban može prenositi određene poslove iz dosadašnje nadležnosti u nadležnost Banske Vlasti, a po potrebi i dodjeljivati poslove Ispostavi…

11

Ban Ivan Šubašić 4. kolovoza 1940. donosi Naredbu o djelokrugu i

unutarnjem uređenju Ispostave Banske Vlasti u Splitu19. U nadležnosti Ispostave

bili su uglavnom svi poslovi bivše Primorske Banovine, ali ban je imao pravo

oduzeti joj ili dodijeliti neke posebne poslove. Ispostava je rješavala u drugom

stupnju žalbe na odluke nižih upravnih tijela, a protiv rješenja Ispostave žalba se

mogla uložiti Banskoj vlasti u Zagrebu. Ispostava nije imala nadležnost nad

pravosuđem i financijama. Glavni banski financijski ured u Zagrebu imao je

svoj odsjek kod Ispostave.

Na čelu Ispostave bio je povjerenik kojeg je imenovao ban. Na početku ali

kao v. d. povjerenika bio je Humbert Luger, zatim, 18. rujna 1939., ban Šubašić

imenuje za povjerenika Matu Bulića, a početkom 1941. povjerenik postaje

Mihovil Vuković.

Administrativni ustroj Ispostave umjesto odjela imao je sljedeće odsjeke:

I Odsjek za unutarnje poslove, s pododsjecima za upravne poslove, za

samoupravu i za redarstvo.

II Odsjek za prosvjetu s općim pododsjecima, za srednje škole i za pučke

škole.

III Odsjek seljačkog gospodarstva, veterinarstva i šumarstva, s

pododsjecima za seljačko gospodarstvo, za veterinarstvo i za šumarstvo.

IV Odsjek obrta, industrije i trgovine imao je glavni pododsjek i školski

pododsjek.

V Odsjek za tehničke poslove s pododsjecima za putove i mostove, za

vodograđevine i za arhitektonske i elektro-strojarske radove.

VI Odsjeka za socijalnu politiku i narodno zdravlje ima pododsjeke za

socijalnu politiku i za narodno zdravlje o njegove poslove obavlja Higijenski

zavod u Splitu.

VII Odsjek za računske poslove sastavni je dio Glavnog banovinskog

računarskog ureda u Zagrebu.

Pored tih odsjeka postojalo je i tajništvo s glavnom pisarnicom. Obavljalo

je opće i personalne poslove.

Na čelu odsjeka i pododsjeka su, od povjerenika imenovani, šef odsjeka, i

glavni činovnik pododsjeka.

Gradiva, nastalog djelatnošću Ispostave banske vlasti, sačuvano je jako

malo. Uz poslijeratnu devastaciju gradiva činjenica je kako je ovaj stvaratelj

djelovao od svog administrativnog ustroja u kolovozu 1940. do travnja 1941.,

dakle niti godinu dana.

Službeni pravni akt o gašenju Ispostave nije pronađen. Službeni glasnik

Ispostave br. 28 od 8. travnja 1941. tiskan je bez Karađorđevićeve krune20. Na

njemu je hrvatski grb što ukazuje na nadolazeće promjene iako Jugoslavija nije

još kapitulirala. Ustaško povjerenstvo preuzelo je poslove Ispostave 11.

19 Službeni glasnik Ispostave banske vlasti u Splitu, br. XVI od 9 kolovoza 1940. 20 Tonko Barčot, Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1939.-1941., Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU, Zadar, str.678.

12

travnja21, ali samo nekoliko dana kasnije, sredinom travnja, talijanske trupe

okupiraju Dalmaciju i osnivaju Civilni komesarijat za Dalmaciju (Commisariato

civile della Dalmazia).

2.3. Povijest arhivskog fonda

Nakon završetka II. Svjetskog rata u zgradu Banovine na zapadnoj obali

splitske luke u kojoj je do 1941. bilo sjedište Ispostave banske vlasti Banovine

hrvatske, uselila se Komanda Jugoslavenske ratne mornarice. Tada se gubi trag

većini gradiva (pretpostavlja se da je zapaljeno) nastalog djelatnošću viših

upravnih vlasti Kraljevine SHS tj. Jugoslavije sa sjedištem u Splitu u razdoblju

od kraja 1918. do 1941. (Pokrajinska uprava za Dalmaciju 1918., Pokrajinska

uprava Split 1919.-1925., Splitska oblast 1925.-1929., Kraljevska banska

uprava Primorske banovine 1929.-1939., Ispostava banske vlasti Banovine

hrvatske 1939.-1941.).

Pronađeni su samo fragmenti ovog gradiva u podrumu zgrade Oblasnog

narodnog odbora za Dalmaciju u ulici Sinjskih žrtava 2. nakon njegovog gašenja

1951. Gradivo je prebačeno u spremište (sjeverozapadnu kulu Dioklecijanove

palače) tadašnjeg Muzeja grada Splita koji je u to vrijeme skrbio o arhivskom

gradivu jer Arhiv u Splitu još nije bio osnovan.

Nakon što je osnovan 1952., Arhiv u Splitu je zaprimio od Muzeja grada

Splita veću količinu arhivskog gradiva raznih stvaratelja. Između ostalog bilo je

to i gradivo o kojemu je ovdje riječ. Akvizicija je upisana u Knjigu primljenog

gradiva 1. veljače 1952., na str. 2, upis br. 2 kao gradivo Banske uprave

Primorske banovine, Odjela za obrt, industriju i trgovinu. Druga akvizicija

gradiva ovog fonda je od 10. svibnja 1955. i nije upisana u Knjigu primljenog

gradiva. Bilo je to gradivo zaostalo u podrumu već spomenute zgrade u ulici

Sinjskih žrtava 2 a zaprimljeno je od trgovačkog poduzeća Autocestar koje je

bilo smješteno u tom prostoru.

Gradivo je objedinjeno u spremištu Arhiva 1958. kada ga je sumarno

popisala tadašnja povjesničarka i arhivistica Benedikta Zelić. Na kraju uvodnog

dijela svog sumarnog popisa arhivistica Zelić piše:……trebalo bi odgovoriti na

pitanje što je s glavninom arhiva ovog nadleštva? Međutim na to pitanje nije

moguće odgovoriti. Nikako nijesmo mogli utvrditi, da li je ostala građa možda

propala prigodom požara palače bivše banovine ili je pak uništena iz nepažnje i

nemara u podrumu zgrade bivšeg Oblasnog NO poslije njegove likvidacije.

Kasnije je bilo pokušaja sređivanja ovog gradiva koji nisu završeni i

unijeli su samo veći nered u ovaj krnji fond.

Konačno sređivane započeto prema planu i programu Državnog arhiva u

Splitu 2017. Završeno je izradom ovog sumarnog inventara 2018.

2.4. Način preuzimanja ili predaje

21 Službeni list Ustaškog povjerenstva Države Hrvatske u Splitu, br. 29, od 18. travnja 1941.

13

Prva akvizicija: Knjiga primljenog arhivskog gradiva str.2, upis br. 2.,

preuzeto od imatelja, Muzeja grada Splita, bez primopredajne dokumentacije.

Gradivo je nastalo djelatnošću Prosvjetnog odjela i Odjela za obrt, industriju i

trgovinu Banske uprave Primorske banovine u razdoblju od 1921.-1941. sastoji

se od 68 knjiga i 414 svežnjeva.

Druga akvizicija nije upisana u Knjigu primljenog gradiva. U svibnju

1955. preuzeo je Arhiv od imatelja, poduzeća Autocestar, bez primopredajne

dokumentacije nekoliko desetaka svežnjeva spisa poljoprivrednog i financijskog

odjela Primorske banovine.

3. SADRŽAJ I USTROJ

3.1. Sadržaj i ustroj

Gradivo je nastalo djelatnošću stvaratelja identificiranih u prethodnom

poglavlju. Tijekom razdoblja od 1919. do 1941. njihove administracije

izmjenjivale su se jedna za drugom. Količina i kronološki kontinuitet gradiva

nisu cjeloviti. Sačuvane su samo manje registraturne cjeline, a većim dijelom to

su fragmenti gradiva pojedinih ustrojbenih jedinica stvaratelja.

Svaki od navedenih stvaratelja je u razdoblju svog djelovanja mijenjao

ime pa i teritorijalnu nadležnost, ali stvarna nadležnost im je bila stalna. Bile su

to uvijek upravne (pokrajinske, oblasne, banske) vlasti više razine u direktnoj

nadležnosti države tj. kralja, odnosno Banovine Hrvatske u zadnjem razdoblju

od 1939. do 1941. Administrativni aparat im je uglavnom bio sličan, sastojao se

od glavne pismohrane i odjela s odsjecima i pododsjecima, a spisi su arhivirani

na način da su svi, nastali djelatnošću jednog odjela odlagani kao jedna

dokumentacijska cjelina. U tako sačuvanoj jednoj dokumentacijskoj cjelini

obično nalazimo spise svih stvaratelja, pa i prednika (Austro-ugarske

pokrajinske vlasti), koji su se kontinuirano izmjenjivali. Prijelaz djelatnosti s

jednog stvaratelja na sljedećeg često se prepoznaje samo po promjeni natpisa na

pravokutnim i okruglim pečatima kojima se ovjeravao prijem spisa, potpisi

odgovornih osoba i vjerodostojnost izdanih isprava.

Na taj način sačuvano je, iako ne kompletno, gradivo sljedećih odjela i

odsjeka: prosvjete, školstva, obrta, trgovine i industrije, poljoprivrede, i

tehničkih poslova Pri promjeni imena stvaratelja dolazilo je i do promjena

unutarnje strukture odjela i odsjeka22. S obzirom na sve navedene karakteristike

gradivo je razdvojeno na nekoliko cjelina odnosno serija:

22 Primjer zato je područje školstva. U razdoblju trajanja Kraljevine SHS (1919.-1929.) izmijenila su se tri

stvaratelja: Pokrajinska vlada za Dalmaciju, Pokrajinska uprava i Splitska Oblast i za školstv je bio zadužen Školski odsjek pri Odjelu za obrt trgovinu i industriju. U sljedećem razdoblju od 1929. nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije i uspostave Primorske banovine (1929,-1939.) skrb za školstvo preuzima Prosvjetni odjel s dva odsjeka: Odsjek za osnovnu nastavu i Odsjek za srednju učiteljski i stručnu nastavu. Konačno, nakon uspostave Banovine Hrvatske u Zagrebu i Ispostave banske vlasti u Splitu (1939.-1941.) školstvo je pod Odsjekom za prosvjetu tj. pododsjecima za srednje i pučke škole.

14

Gradivo koje se odnosi na prosvjetu i školstvo sadrži 27 knjiga

urudžbenih zapisnika školskog odsjeka i 7 knjiga kazala po raznim osnovama.

Sadržaj spisa se odnosi na osnivanje, uređenje i rad narodnih, građanskih,

državnih, privatnih kao i stručnih škola. Tu se nalaze planovi i programi

nastavnih osnova, izvještaji škola upućeni na zahtjev, podaci o učenicima,

nastavničkom i ostalom osoblju.

Od gradiva čiji je sadržaj privredna djelatnost tj. nadzor obrta, trgovine i

industrije sačuvani su urudžbeni zapisnici samo za 1940. i 1941.(dvije knjige) i

jedna knjiga registra privrednih djelatnosti. Spisi sadrže podatke o reguliranju

rada u obrtnoj djelatnosti i stjecanju prava na otvaranje raznih obrtnih radnji.

Zatim tu su podaci o privrednim dioničkim društvima, štedionicama i bankama u

obliku dosjea, podaci o obrtničkim i industrijskim komorama i podaci o

prometu.

Gradivo nastalo u odjelima i odsjecima za poljoprivredu najvećim dijelom

odnosi se na provođenje agrarne reforme i kolonizacije.

Gradivo tehničkog odjela sadrži podatke o urbanističkim i arhitektonskim

poslovima, planove javnih građevina i podatke o hidrogradnji.

Sačuvan je veliki broj (oko 600) dosjea službenika, zaposlenika i

nastavnika škola u nadleštvu stvaratelja izvornog naziva službenički listovi.

Pronađeno je i sačuvano, kao jedna cjelina, gradivo nastalo djelatnošću

Banovinske poslovne centrale za istraživanje i unapređenje kućne radinosti.

Centralu je 1930. osnovala Banovina uz svesrdno zalaganje Kamila Tončića,

tadašnjeg banovinskog inspektora za stručnu nastavu.

Uz sve navedeno, gradivo ovog fonda čine i tiskovine stvaratelja godišnji

financijski planovi (budžeti), razne tiskanice i izvještaji.

3.2. Odabiranje, izlučivanje i rokovi čuvanja

Tijekom arhivističke obrade i sređivanja izdvojeno je i predloženo za

izlučivanje 3,5 d/m nevrijednog gradiva, uglavnom računovodstvene

dokumentacije i tiska. Izlučeno gradivo je, nakon zakonom propisanog

postupka, predano na otpad. (Odluke ravnateljice: KLASA 612-06/18-12/04;

URBROJ 2181-109-04-18-02 od 13.prosinca i KLASA 612-06/19-05/02;

URBROJ 2181-109-01-18-03 od 25 siječnja 2019.)

Ostalo gradivo predloženo je za trajno čuvanje.

3.4. Plan sređivanja

Radi fragmentarne sačuvanosti gradiva, više stvaratelja tj. više promjena

imena i promjena u formalnom administrativnom ustroju nije bilo moguće

uspostaviti izvorni registraturni red. Gradivo je sređeno na način da su formirane

dokumentacijske cjeline, uglavnom po vrsti djelatnosti u nadležnosti stvaratelja.

Nastale su tako serije i podserije prema sadržaju odnosno po vrsti poslova koje

15

su obavljale niže administrativne jedinice stvaratelja (odjeli, odsjeci i

pododsjeci).

Fond je, na osnovi službene norme arhivističkog sređivanja, zadržao naziv

po posljednjem stvaratelju gradiva i sadrži sedam serija:

Ispostava banske vlasti Banovine hrvatske

1. Školstvo i kultura

1.1. Registraturna pomagala

1.1.2. Urudžbeni zapisnici

1.1.3. Kazala

1.1.4. Ostala registraturna pomagala

1.2. Organizacija školstva

1.2.1. Zakoni

1.2.2. Pravilnici

1.2.3. Važne odredbe

1.2.4. Okružnice

1.3. Opći spisi

1.4. Personalije

1.4.1. Personalni spisi

1.4.2. Stipendije

1.4.3. Učenički dosjei

1.5. Financije

1.5.1. Financijski spisi

1.5.2. Fond stručnih škola

1.5.3. Godišnja izvješća o stanju i potrebama školstva

1.6. Škole

1.6.1. Poticanje stručnog školstva

1.6.2. Nastavni planovi i organizacija škola

1.6.3. Škole – dokumentacijske cjeline

1.7. Kulturne ustanove i djelatnosti

1.7.1. Etnografski muzej Split

1.7.2. Galerija umjetnina primorske Banovine

1.7.3. Izložbe

1.8. Statistika

2. Privreda

2.1. Registraturna pomagala

2.2. Povjerljivi i spisi mobilizacije

2.3. Opća izvješća o privrednoj djelatnosti

2.4. Obrti i trgovina

2.4.1. Opći spisi

2.4.2. Ugostiteljski obrt

16

2.4.3. Dimnjačarski obrt

2.4.4. Trgovina

2.5. Industrijska i druga poduzeća

2.6. Promet

2.7. Turizam

2.8. Javne štedionice i banke

2.9. Privredne komore

3. Agrar i poljoprivreda

3.1. Agrarni spisi

3.1.2. Kolonizacija

3.1.3. Agrar u BiH

3.1.4. Agrar u Dalmaciji

3.2. Poljoprivredna dobra

4. Tehnički poslovi

4.1. Javne zgrade

4.2. Javni objekti vodoopskrbe

5. Banovinska poslovna centrala

5.1. Spisi o osnivanju

5.2. Opći spisi

5.3. Financijski spisi

6. Službenički listovi (dosjei)

6.1. Okružnice

6.2. Spisi

6.3. Službenički listovi (A-Ž)

7. Tisak

4. UVJETI DOSTUPNOSTI

Gradivo je dostupno korisnicima sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i

arhivima (NN 105/97, NN 64/00, NN 65/00, NN61/18 ), Pravilniku o korištenju

arhivskog gradiva (NN 67/99) i Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i

radu čitaonice Državnog arhiva u Splitu.

4.2. Uvjeti objavljivanja i umnožavanja

Umnožavanje i objavljivanje je sukladno Pravilniku o korištenju

arhivskog gradiva (NN 67/99) i Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i

radu čitaonice Državnog arhiva u Splitu.

4.3. Jezik i pismo

Najvećim dijelom hrvatski i srpski. Talijanski i njemački samo

fragmentarno.

4.4. Tvarne značajke i tehnički uvjeti

Spisi su dobro sačuvani. Tijekom sređivanja su očišćeni i zaštićeni.

Restauracijski zahvati za sada nisu potrebni.

17

4.5. Obavijesna pomagala

Registraturna pomagala:

Školstvo

Urudžbeni zapisnici Školskog odsjeka (21 knjiga):

1922.-1923., 1926.-1927., 1931-1941.

Specijalni urudžbeni zapisnici Školskog odsjeka (4 knjige):

1933., 1935., 1936.-1938., 1938.-1939.

Urudžbeni zapisnici računovodstva Pododsjeka stručne nastave (2 knjige)

1934.-1943.

Imenska kazala (indeksi) Školskog odsjeka (5 knjiga):

1927., 1934.,1936., 1939-1940.

Privreda

Urudžbeni zapisnici Odjela obrta, trgovine i industrije (2 knjige):

1940., 1941.

Arhivska pomagala:

Inventarni popis, 1958.

Sumarni inventar, 2018.

5. DOPUNSKI IZVORI

5.1. Dopunski izvori

Državni arhiv u Splitu:

HR-DAST-29 VELIKAŽUPA CETINA- Omiš, Split (1941.-1944.)

HR-DAST-21 OBLASNI NARODNI ODBOR DALMACIJE (1943.-1951.)

Hrvatski državni Arhiv

HR-HDA-124 NARODNO VIJEĆE SLOVENACA, HRVATA, I SRBA-Zagreb

(1918.-1919.)

HR-HDA-155 do HR-HDA-169, Fondovi Banovinske vlasti Banovine Hrvatske

(1939.-1941)

Arhivi u Srbiji:

Fondovi centralnih organa vlasti Kraljevine Jugoslavije u Arhivu Jugoslavije u

Beogradu.

Fondovi organa uprave (ministarstva) i ustanova agrarne reforme Kraljevine

Jugoslavije u Arhivu Jugoslavije u Beogradu.

5.2. Bibliografija

Barčot, Tonko: Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1939.-

1941., Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU Zadru, sv.18/2006.

Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1945.),

Zagreb, 1969.

18

Dubravica, Branko: Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne

i Hercegovine, Politička misao, god. 48, br. 4, 2011.

Čulinović, Ferdo: Jugoslavija između dva rata, JAZU Zagreb 1961.

Kolar-Dimitrijević, Mira: Agrarna reforma u Jugoslaviji nakon Prvog

svjetskog rata Hrvatska revija 3. 2014., Matica

Matijević, Zlatko, Štambuk- Škalić, Marina: Narodno vijeće Slovenaca ,

Hrvata i Srba u Zagrebu 1918.-1919. Izabrani dokumenti, Hrvatski

državni arhiv, 2008. (Zbirka dokumenata)

Šimončić-Bobetko, Zdenka: Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj

1918.-1941. Zagreb AGM i Hrvatski institut za povijest, 1999.

6. KONTROLA OPISA

6.1. Pravila

Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva ISAD(G), Hrvatski

državni arhiv, 2. izdanje, Zagreb 2001.

6.2. Nadnevak izrade opisa

Prosinac, 2018., opis izradili Gordana Tvrdić, viša arhivistica i Gordan

Buble, arhivist specijalist.

19

OPIS SERIJA

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/1.

Naslov Školstvo i kultura

Vrijeme nastanka 1919.-1941.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski, njemački, talijanski

Količina 34 knjige, 147 kutija (16 d/m)

Zbog već ranije navedenih problema prilikom cjelokupne rekonstrukcije

strukture stvaratelja i fragmentarno sačuvanog gradiva, serija je dobila tematski

(po sadržaju) naslov umjesto naziva po administrativnoj jedinici stvaratelja

(Prosvjetni odjel, Prosvjetni odsjek, Školski odsjek itd.). Serija je nastala

djelatnošću odjela i odsjeka koji su nadzirali rad i skrbili o svim poslovima u

vezi osnivanja, uređenja i rada narodnih škola, građanskih, državnih, privatnih

kao i svih stručnih škola. Koordinirali su se školski planovi i programi.

Nadziralo se osoblje škola i polaznika. Na isti način obavljao se nadzor,

osnivanje i uređenje ustanova u kulturi i njihovo djelovanje.

Prilikom arhivskog sređivanja serije izdvojen je određeni dio gradiva koji

sadržajno nije pripadao ovoj cjelini te je pridodan drugim serijama ovoga fonda

ili će biti pripojen već postojećim matičnim fondovima čuvanim u Državnom

arhivu u Splitu (npr. HR-DAST-29 Velika župa Cetina).

1.1. Registraturna pomagala

1.1.1. Urudžbeni zapisnici

Sačuvan je 21 urudžbeni zapisnik tzv. Školskog odsjeka

(iako je administrativna jedinica mijenjala naziv ovaj naslov je zadržan radi

lakše preglednosti registraturnih pomagala) u razdoblju od početka 1922. do

prve polovice 1941. godine i to u kontinuitetu s iznimkom za razdoblje 1924.-

1925., 1928.-1930. te prve polovice 1934. i 1937. godine.

Nadalje, sačuvana su 4 specijalna urudžbena zapisnika koji se odnose na

spise nastale radom posebnih školskih financijskih fondova (fond stručnih škola,

prometni fond, Banski odbor itd.) za razdoblje 1933.-1939. s iznimkom 1934.

godine i dva urudžbena zapisnika računovodstva Pododsjeka stručne nastave za

razdoblje 1934.-1943.

20

1.1.2. Kazala

Od ostalih registraturnih pomagala sačuvano je pet imenskih kazala

(indeksi) za 1927., 1934., 1936., 1939. i 1940. godinu.

1.1.3. Ostala registraturna pomagala

Od knjiga sačuvani su još jedan specijalni protokol ocjenjivanja

nastavnika za razdoblje 1933.-1939. i evidencija iznajmljenih nekretnina škole

nepoznatog datuma.

1.2. Organizacija školstva

Serija sadrži izdvojene tematske spise koji opisuju funkcioniranje i

nadležnost školstva te omogućuju rekonstrukciju školske administracije unutar

Banovine.

1.2.1. Zakoni

Zakoni o školstvu koje proglašava kralj na prijedlog saveznih vlada

(Ministarstvo prosvete, Ministarstvo trgovine i industrije i drugi) a odnose se na

cijeli državni teritorij pa tako i na područje pod nadležnosti stvaratelja: Zakon o

srednjim školama (1929.), Zakon o učiteljskim školama (1929.), Zakon o

narodnim školama (1930.), Zakon o ženskim zanatskim i ženskim stručnim

učiteljskim školama (1932.), Financijski zakon (1932./33.), Zakon o obrtima

(1932.), Zakon o tehničkim srednjim i muškim zanatskim školama (1931.) te

Izmjene i dopune istog (1936.) i Zakon o srednjim trgovačkim školama (1931.)

1.2.2. Pravilnici

Pravilnici o radu tehničkih srednjih škola, muških i ženskih zanatskih

škola, trgovačkih škola, stručno produžnih škola, disciplinarni pravilnici,

pravilnici o naukovnim osnovama i organizaciji te pravilnici o stručnom

osposobljavanju raznih zanata (brodo-strojari, kovinari, pletari, građevinari itd.)

1.2.3. Važne odredbe

Pravila o polaganju ispita, trajanju školske godine, obveznom broju sati

stručnih učitelja, donošenju proračuna, izradi inventurnih popisa, obračunu

poreza, pisanju izvješća i iskaza, zakupu školskih zgrada, naknadi putnih

troškova, selidbenih troškova, raspodjeli honorara i drugo

1.2.4. Okružnice

Podserija sadrži okružnice s osnovnim smjernicama za organiziranje i

provođenje stručnih poslova u Školskom odsjeku stvaratelja. Okružnicama se

daju upute i naredbe kojima se koordinirao rad savezne vlade (Ministarstva

prosvete, Ministarstva trgovine i industrije, Ministarstva financija i drugih) te

njima podređenih tijela i institucija pa sve do najnižih administrativnih jedinica

na terenu (škole). Utvrđivanje nastavnih planova, uređivanje dohodaka i poreza,

21

službena putovanja, nabava materijala i udžbenika, raspored predmeta i sati,

blagdani i godišnji odmori, neradni dani, troškovi obnove, prelazak učenika iz

jedne škole u drugu, financiranje školskih izleta, grijanje školskih zgrada,

vanškolske aktivnosti, nabava strojeva, propisane knjige, bolovanja itd.

1.3. Opći spisi

Podserija sadrži opću prepisku nastalu svakodnevnim radom stvaratelja s

raznim višim i nižim tijelima te između odjela/odsjeka unutar strukture samog

stvaratelja (Odsjek za trgovinu i industriju, Financijski odsjek, Odsjek

unutarnjih poslova, Upravni odjel s odsjekom za javnu sigurnost itd.). Od nižih

tijela najvećim dijelom riječ je o prepisci sa školama na području stvarateljeve

nadležnosti (rijetko i izvan nje) npr. Trgovačka akademija Split, Državna

tehnička škola Split, Trgovačka škola Šibenik, Pomorsko-trgovačka škola

Dubrovnik, Muška zanatska škola Mostar, Zanatska škola Sinj, s jedinicama

lokalne vlasti (općine, gradovi, sreska načelstva itd.), sudske vlasti, redarstvene

uprave, raznim poduzećima ponajviše obrtnicima, trgovcima, prometnim

poduzećima, bankama, građevinskim poduzećima i slično, te drugim

institucijama usko ili šire vezanih uz djelatnost stvaratelja (Pokrajinski

nadzornik obrtnih škola, Trgovinsko-obrtna zadruga, Trgovinska komora,

Udruženje građevinskih obrtnika, Okružni ured za osiguranje radnika, Obrtnička

komora, Državni zavod za unapređenje zanatstva, Primorska financijska

direkcija, Crveni križ, Jadranska straža i mnoge druge). Od viših institucija

najveći dio prepiske se odnosi na savezno Ministarstvo trgovine i industrije,

zatim na Ministarstva prosvete i Ministarstvo financija u Beogradu te na

Pokrajinsku upravu za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu. Sačuvani su spisi u

razdoblju od 1920. do 1941. godine.

1.4. Personalije

Personalni odjel vodi cjelokupnu evidenciju o svim zaposlenicima i

polaznicima unutar školskog sektora na teritoriju pod nadležnošću stvaratelja.

Sačuvani su spisi u razdoblju od 1921. do 1942. godine.

1.4.1. Personalni spisi

Podserija sadrži spise o premještajima, razrješenjima dužnosti, potrebama

za radnom snagom, imenovanjima, zaposlenjima, otkazima, javljanjima na

dužnost, demobilizaciji, dostavi podataka, molbe i rješenja za reguliranje

mirovina, stavljanje na raspolaganje, traženje stručnjaka, životopise, privremena

zaposlenja, ocjene sposobnosti, popise osoblja, napredovanja, razmještaj

nastavnika i učitelja, oslobađanje od prisilnog rada i slično. Riječ je o prepisci

unutar stvaratelja, ali i sa saveznim ministarstvima te ostalim školskim

22

subjektima (najviše školama) te poduzećima usko vezanim uz zanatsko

obrazovanje.

1.4.2. Stipendije

Podserija sadrži prepisku, molbe, rješenja i isplatne naloge stipendija za

školovanje koje od stvaratelja traže pojedinci, škole ili poduzeća (Hrvatski

radiša, Rudarsko satništvo Split itd.), a odobrava im Odjeljenje za trgovinsku i

zanatsku nastavu Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu. Stipendije

isplaćuje Blagajna kraljevske uprave Primorske banovine.

1.4.3. Učenički dosjei

Dosjei učenika prvog razreda Muške građanske škole Split (Scuola

Cittadina Maschile Spalato) iz 1942. godine. Podserija sadrži 49 dosjea koji su

složeni abecednim redom (Andrijašević-Zelić). Spisi su uz hrvatski pisani i

talijanskim jezikom. Iako su dosjei nastali nakon završetka rada stvaratelja

(1941. godine) zadržani su u ovom fondu zbog činjenice da su učenici

školovanje započeli za vrijeme rada stvaratelja, a i nastavili nakon talijanske

okupacije Dalmacije.

1.5. Financije

Serija sadrži spise nastale radom financijskih/računovodstvenih službi

unutar strukture stvaratelja u razdoblju od 1919. do 1941. godine.

1.5.1. Financijski spisi

Spisi nastali svakodnevnim radom računovodstvenih i blagajničkih službi

stvaratelja. Odnose se na izradu i prijedloge proračuna, otvaranje i zatvaranje

kredita po dobivenim zahtjevima, izradu propisa i uredbi iz tog djelokruga,

nadziranje rada podređenih tijela (najčešće škola). Također radi se i o kontroli

nad fondovima i zakladama, kupoprodajnim ugovorima, likvidacijama računa,

izvješćima o stanje blagajne, proračunima radova i troškova obnove,

financijskim planovima, školskim pristojbama, cijenama pribora i udžbenika,

plaćama učitelja i nastavnika, prihodima i rashodima stvaratelja, uputama za

financijsko poslovanje i drugo. Od viših upravnih tijela odjel/odsjek najčešće

komunicira s Ministarstvom financija, Ministarstvom trgovine i industrije i

Ministarstvom prosvete.

1.5.2. Fond stručnih škola

Spisi koji se odnose na prepisku između stvaratelja i podređenih

tijela/ustanova (škole ili jedinice lokalne vlasti) u svezi uplaćivanja sredstava i

općenito funkcioniranja novčanog fonda koji je služio za konkretnu financijsku

pomoć koju je stvaratelj distribuirao prema potrebama. U prepisci sudjeluje i

Državna hipotekarna banka Kraljevine Jugoslavije (najčešće preko svoje Glavne

23

filijale u Splitu) koja je i pravni nositelj fonda te se na njeno ime uplaćuju

novčana sredstva.

1.5.3. Godišnja izvješća o stanju i potrebama školstva

Službe koje su obavljale nadzor nad stručnom nastavom i školstvom

općenito su svake godine izrađivale izvješća s detaljnim obavijestima o stanju i

potrebama svake ustanove koja se bavila tom djelatnošću i bila u nadležnosti

stvaratelja. Većinu izvješća parafira Kamilo Tončić, tadašnji Državni inspektor

za stručnu i školsku nastavu. Izvorno su ta izvješća nazivana ekspozei, sačuvana

su (ne u kontinuitetu) za razdoblje 1920.-1939. Za pojedine godine uz izvješća

sačuvani su i analitički prilozi o broju, vrsti ustanova, osoblju i planiranju novih

nastavnih sadržaja. Izvješća je podnosio čelnik stvaratelja (Predsjednik

Pokrajinske vlade, Pokrajinski namjesnik Veliki župan ili Ban) nadležnom

ministarstvu.

1.6. Škole

1.6.1. Poticanje stručnog školstva

Promicanje obrtničke djelatnosti i školovanje učenika u obrtničkim

zadrugama i školama za vrijeme Austro-Ugarske nastavilo se i nakon uspostave

nove države 1918. godine. Velike zasluge za to možemo pripisati Kamilu

Tončiću. Još prije uspostave nove države kao ravnatelj CK Graditeljske

zanatlijske i umjetničke škole u Splitu radio je na prikupljanju sredstava za razne

zadruge, obrtničke radionice i tečajeve gdje su usvajana i usavršavana znanja

tradicionalnih obrta. Postao je prvo ravnatelj Pokrajinskog ureda za promicanje

obrta, a zatim i Glavni banski inspektor za stručnu i zanatsku nastavu. Sadržaj

spisa ove podserije najvećim dijelom čini prepiska Kamila Tončića u vezi

financiranja i stručne pomoći koju nadležna vlast treba osigurati gore navedenim

ustanovama. Spisi su uglavnom složeni tematski po pojedinim ustanovama s

područja obrtničke djelatnosti. U sadržaju spisa upućenih nadležnoj službi

nalaze se: molbe za financiranje, opisi provedbe stručne nastave, izvješća o radu

ustanove, njeni upravni akti i slično. Među spisima podserije sačuvani su i spisi

iz razdoblja Austro-Ugarske.

1. Predspisi

spisi Ribarsko koraljske zadruge u Šibeniku 1910.-1914. u

vezi s osposobljavanja majstora za obradu koralja

2. Spisi od 1919. godine do uspostave Banske uprave Primorske

Banovine 1929.

spisi Pokrajinskog ureda za promicanje obrta, uz zahtjeve

pojedinaca sadrže i opsežne podatke o Brodograditeljskoj

zadruzi u Betini, Klesarskoj zadruzi u Selcima i Klesarskoj

zadruzi u Pučišćima

3. Spisi 1930.-1940.

24

spisi nastali djelatnošću Školskog odsjeka stvaratelja. Sadrže

podatke o financiranju niza ustanova i kadrova u djelatnosti

organiziranja stručne nastave, tečajeva, usavršavanju u

obrtima i slično

1.6.2. Nastavni planovi i organizacija škola

Pravilnici o polaganju ispita, nastavni planovi i programi, naukovne

osnove, izvješća o ispitima i rasporedu sati po školama, podjela predmeta,

statuti škola, organizacija tečajeva u školama (šivanje, pletenje, rezbarenje drva

itd.), propisi za polaganje ispita zrelosti, pisanje referata, organizacija domarske

službe i slično.

1.6.3. Škole – dokumentacijske cjeline

Dokumentacijske cjeline stvorene od strane stvaratelja, a nastale

svakodnevnim funkcioniranjem školskih ustanova na području pod njegovom

nadležnosti. Zbog lakšeg pronalaženja traženih spisa dokumentacijske cjeline

(škole) smo složili po abecednom redu jedinica lokalne vlasti u kojima se nalaze

(gradovi, općine).

1. Benkovac – škola Sestre milosrdnice Svetog Vinka

2. Bol – Ženska zanatska škola

3. Bosanski Šamac – Ženska zanatska škola

4. Brčko – Ženska zanatska škola

5. Bugojno – Opća zanatska škola

6. Cavtat – Ženska zanatska škola

7. Čapljina – Opća zanatska škola

– Privatna ženska zanatska škola

8. Dubrovnik – Pomorsko-trgovačka akademija

– Ženska zanatska škola Dubrovnik

– Ženska zanatska škola Mandaljena

9. Fojnica – Ženska zanatska škola

10. Hvar – Ženska zanatska škola

11. Janjina – Ženska zanatska škola

12. Jelsa – Ženska zanatska škola

13. Kaštel Novi – Opća zanatska škola

14. Knin – Pletarska škola

– Poljoprivredna škola

15. Konjic – Stručna produžna škola

– Ženska zanatska škola

16. Korčula – Zanatska škola

17. Livno – Zanatska škola

18. Ljubuški – Privatna ženska zanatska škola Sestara milosrdnica

19. Makarska – Ženska zanatska škola

20. Metković – Opća zanatska škola

21. Mostar – Muška zanatska škola

25

– Trgovačka akademija

– Zanatsko-trgovačka škola (kasnije Stručna produžna škola)

– Ženska zanatska škola

22. Omiš – Industrijska škola

– Privatna ženska zanatska škola

23. Opuzen – Muška zanatska škola (prije Pletarska škola)

24. Pag – Čipkarska škola

25. Preko – Ženska zanatska škola

26. Pučišća – Škola usavršavanja za šegrte

27. Selca – Muška zanatska škola

28. Sinj – Franjevačka gimnazija

– Zanatska škola

29. Solin – Zavod Svetog Rafaela

30. Split – Državna obrtna škola

– Državna tehnička škola

– Muška zanatska škola

– Niža zanatska škola

– Opća zanatska škola (kasnije Stručna produžna škola)

– Privatna ženska škola Službenice milosrđa (kasnije talijanska

škola Ancelle della carita)

– Trgovačka akademija

– Viša stručno domaćinska škola

– Zanatsko trgovačka škola

– Zavod Svetog Ante

– Ženska zanatska škola

31. Stolac – Ženska zanatska škola

32. Šibenik – Muška zanatska škola

– Obrtna škola usavršavanja za šegrte

– Opća zanatska škola

– Privatna ženska zanatska škola s pravom javnosti

– Stručna produžna škola

– Trgovačka škola (akademija)

– Zanatsko-trgovačka škola

33. Široki Brijeg – Privatna ženska zanatska škola

34. Šoltanska općina – Državne škole (Grohote, Stomorska, Maslinica,

Gornje Selo, Donje Selo)

35. Travnik – Opća zanatska škola

– Stručno produžna škola

– Ženska zanatska škola

36. Trogir – Opća zanatska škola

37. Vis – Ženska zanatska škola

26

1.7. Kulturne ustanove i djelatnosti

Osim u školstvu sačuvani su i spisi o kulturnim djelatnostima tj.

ustanovama kojima se stvaratelj bavio. S obzirom na malu količinu sačuvanog

gradiva tog sadržaja može se pretpostaviti da je veći dio izgubljen prilikom

poteškoća već opisanih u cjelini 2.3. Povijest arhivskog fonda.

1.7.1. Etnografski muzej Split

Prepiska iz 1922. i 1933. godine između Etnografskog muzeja u Splitu

(prije Narodni muzej) i Sreskog načelstva Split, Etnografskog muzeja u

Zagrebu, Kotarskog poglavarstva Kotor, Narodnog muzeja u Münchenu,

Trgovačkog muzeja u Beogradu te tiskarskim poduzećima Matador Zagreb i

Leipzig-Schleussig.

1.7.2. Galerija umjetnina Primorske banovine Split

Spisi o poslovanju koje Galerija umjetnina podnosi stvaratelju u razdoblju

1932.-1941. Radi se najčešće o mjesečnim i godišnjim izvješćima o radu te u

manjem broju o financijskim (proračun, isplate, popis inventara i sl.) i

kadrovskim spisima (premještaj zaposlenika, imenovanja i sl.).

1.7.3. Izložbe

1. Pariz – dopisom Trgovačke i obrtničke komore u Splitu iz siječnja

1924.

godine u kojem se od gospodina Kamila Tončića, prema preporuci saveznog

Ministarstva trgovine i industrije traži mišljenje o sudjelovanju obrtnika i škola

sa splitskog područja na "Velikoj međunarodnoj izložbi za dekorativni obrt"

koja će se održati u travnju 1925. godine u Parizu, započinje prepiska u kojoj

sudjeluju stvaratelj i razne upravne, obrazovne i kulturne institucije (škole,

poduzeća, obrtnici, jedinice lokalne vlasti, kulturno-umjetnička društva, komore

itd.) koje se prijavljuju za sudjelovanje na izložbi. Podserija sadrži i financijske

spise nastale pri planiranju troškova sudjelovanja na izložbu.

2. Philadelphia – financijski spisi o troškovima sudjelovanja na izložbu o

jugoslavenskom primorju u Philadelphiji 1926. godine

3. Split – financijski spisi o troškovima sudjelovanja na Jadranskoj izložbi

u Splitu 1926. godine.

1.8. Statistika

Mjesečna, tromjesečna, polugodišnja i godišnja izvješća i pregledi

statističkih podataka koje škole šalju na uvid stvaratelju u razdoblju 1925.-1940.

Podaci po vrstama škola (opće, zanatske, tehničke, trgovačke, šegrtske itd.), po

učenicima (broj učenika u školi, broj razreda i raspored učenika, struka, ocjene,

uspjeh, vladanje, izostanci itd.), po učiteljima i nastavnicima (broj, ocjena,

podaci o satnicama, popisi predmeta itd.), ostalim zaposlenicima, po ispitima

(popravni, prijemni, matura), financijski podaci (prihodi, rashodi, proračuni) i

slično.

27

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/2.

Naslov Privreda

Vrijeme nastanka 1873./1944.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski, njemački

Količina 3 knjige, 63 kutije, (6,5 d/m)

Spisi ove serije nastali su djelatnošću odjela i odsjeka koji su nadzirali rad

i skrbili o obrtu, trgovini i industriji u teritorijalnoj i stvarnoj nadležnosti

stvaratelja tijekom razdoblja njihovog djelovanja 1919.-1941.

2.1. Registraturna pomagala

2.1.1. Urudžbeni zapisnici

Sačuvane su samo dvije knjige i to iz razdoblja Ispostave banske vlasti

Banovine Hrvatske (1939.-1941). Urudžbeni zapisnik Odjela za obrt, trgovinu i

industriju od 1. siječnja do 4. srpnja 1940. (upisi br. 1-7300) i drugi svezak za

razdoblje od 1. siječnja 1941. do 10. lipnja 1941. (upisi br.1-5254).

2.1.2. Registri

Sačuvana je jedna knjiga upisa dozvola za obavljanje privredne i

prometne djelatnosti na području nadležnosti stvaratelja u razdoblju 1932.-1944.

Upisi od 1942. do 1944. su nepotpuni jer su nastali nakon prestanka djelovanja

stvaratelja.

2.2. Povjerljivi i spisi mobilizacije

2.2.1. Povjerljivi spisi Odjela za obrt, trgovinu i industriju. Sadrže

povjerljive podatke o imenima vlasnika velikih dioničkih društava iz područja

bankarstva, trgovine, industrije, brodarstva i podatke o kadrovima. Uz ove spise

priložen je i njihov upisnik. To su dva lista s trideset upisa za razdoblje od 18.

siječnja 1941. do 31. ožujka 1941.

2.2.1. Odjel za obrt trgovinu i industriju tijekom 1940. i 1941. zaprimao je

okružnice od Odsjeka za civilnu zaštitu i vojne poslove. To su bile upute za

obavljanje poslova ovog odjela u slučaju rata: pripreme za selidbe kancelarija i

osoblja, uspostava službe industrijskih osmatrača, planiranje zaštite od zračnih

napada, priprema vatrogasnih postrojbi, osiguranje zaliha hrane, ugljena i sl. To

su urudžbeni spisi koji su između ostalih, upisani u urudžbene zapisnike

prethodno opisane.

28

2.3. Opća izvješća o privrednoj djelatnosti

2.3.1. Ministarstvo trgovine i industrije iz Beograda 1928. je uputilo je

zahtjev upravnoj vlasti u Splitu, Velikom županu Splitske oblasti, Odjelu za

trgovinu, obrt i industriju, kojim traži dostavu podataka o privrednim prilikama.

Svi kotari (sreska načelstva) u nadležnosti stvaratelja slali su od tada

tromjesečna izvješća o svim vrstama privrednih djelatnosti na svom području.

Izvješća su odlagana za svaku godinu od 1929. do 1940. Izvješća nisu u cijelosti

sačuvana. Najviše podataka nalazimo s područja Kotara i Općine Split. Uz ova,

priložena su i posebna sumarna tematska izvješća za svaku od glavnih

privrednih djelatnosti iz 1929. (stanje pučanstva, poljoprivreda, zanatstvo,

turizam, trgovina, novčarstvo i financije).

2.3.2. Sačuvana su i izvješća odlagana po imenima pojedinih kotara od

1933. do 1941.

2.4. Obrt i trgovina

2.4.1. Opći spisi, okružnice i upute za zakonito poslovanje raznih obrta.

Podaci o pravima, obvezama i stjecanju stručnih znanja zaposlenika u

obrtničkim djelatnostima. 1939.

2.4.2. Ugostiteljski obrt

Normativi 1934.;1937.

(Posebne upute i tumačenja za rad ugostiteljskih radnji, provođenje

Naredbe o davanju jela u krčmarskim radnjama, Službeni glasnik Primorske

banovine br. XV/1937.)

Spisi u vezi otvaranja ugostiteljskih radnji (krčme), žalbe na donesena

rješenja, prigovori i prijave obrtnika zbog prekršaja. 1939.

Sačuvane su i dozvole za točenje pića koje su izdavale nadležne državne

financijske direkcije 1928./1941.

2.4.3. Dimnjačarski obrt

U Službenim Novinama br. 259-LXIII od 13. studenog 1921. objavljen je

Pravilnik za vršenje dimnjačarskog obrta u cijeloj Kraljevini SHS. Tim

pravilnikom čišćenje dimnjaka postaje zakonska obveza što do tada u Dalmaciji

nije bilo uobičajeno. Zbog toga su ovi spisi nešto bolje sačuvani. Tu nalazimo

sljedeće:

Normativi dimnjačarskog obrta:

Pravilnik za vršenje dimnjačarskog zanata na području Primorske

banovine i dopune pravilnika, sve iz 1932.

Pravilnik o provođenju dimnjačarskih radnja na području Banovine

Hrvatske 1940.

29

Spisi u vezi provedbe pravilnika sadrže podatke o određivanje područja u

nadležnosti pojedinih dimnjačara, zatim podatke o broju, vrsti i veličini

dimnjaka po općinama Tu je i poseban popis dimovodnih cijevi na području

Poglavarstva grada Splita, utvrđivanje vrijednosti dimnjačarskih naknada, i opis

uvjeta potrebnih za vršenje dimnjačarskog obrta. Sačuvani su za razdoblje

1922.-1940.

Natječaji za dodjelu koncesija u dimnjačarskom obrtu, molbe i žalbe na

rješenja o dodijeli koncesija sačuvani su za razdoblje 1932.-1941.

2.4.4. Trgovina

2.4.4.1. Trgovačke radnje

Posebne upute i tumačenja za rad trgovačkih radnji, zatim, molbe za

otvaranje raznih vrsta trgovačkih radnji, žalbe na donesena rješenja, prigovori i

prijave obrtnika zbog prekršaja. Spisi ovakvog sadržaja sačuvani su samo za

1939.

2.4.4.2. Pazari

U nadležnosti stvaratelja bila je skrb o organizaciji i uređenju poslovanja

lokalnih stočnih pazara, a izvršne poslove vodio je Odjel za trgovinu, obrt i

industriju. U suradnji s višim nadleštvima, izrađivani su pravilnici i izdavane su

dozvole za ovu kod naroda uvriježenu, trgovačku djelatnost. Vodila se skrb o

veterinarskom nadzoru stoke kojom se trgovalo, prikupljali su se podaci tj.

izvješća lokalnih vlasti na području kojih su sajmovi organizirani i izrađivani

sumarni izvještaji. Ovako nastali spisi posebno su odlagani kronološki za svaku

godinu i dobro su sačuvani. Takav red uspostavljen je prigodom sređivanja

gradiva. Sačuvani spisi imaju brojeve urudžbenih zapisnika odjela-odsjeka za

trgovinu, obrt i industriju koji nisu sačuvani osim dvije knjige za 1940. (siječanj-

srpanj) i 1941. (siječanj-lipanj).

Za razdoblje od 1920. do 1922. sačuvano je samo nekoliko spisa iz kojih

je razvidno kako se upravljanje ovom djelatnošću nastavlja na način bivše

austro-ugarske vlasti. To je dopis Pokrajinske uprave Split od 27. 8.1921.

upućen Konzulatu Kraljevine SHS u Zadru da od tamošnjih vlasti isposluje

povratak: pozicije pazara u Dalmaciji,… a koje se nalaze kod bivšeg

Dalmatinskog Namjesništva u Zadru (odsjek VI). Također, sačuvana je, u

prijepisu: Obznana C.K. Dalmatinskog Namjesništva, dne 9. siječnja 1883.

br.422, kojom je izdan pravionik za pazare i životine. Po ovom pravilniku

postupalo se pri organizaciji pazara, sve do izrade novog po uzoru na njega.

Novi pravilnici nalaze se u spisima iz 1932. i 1937.

Posebno su izdvojene dozvole po imenima mjesta u kojima su se redovito

organizirali lokalni pazari. Dozvole sadrže molbu nadležne općine za održavanje

stočnih, tjednih ili godišnjih pazara, uz dozvolu priloženi su zapisnici sjednica

općinskih vijeća s tom tematikom, pravilnici, katastarski izvaci čestica, nacrti

pazarišta i opreme, mišljenja veterinarske službe o uvjetima na pazarištu itd.

Formirani su tako dosjei za svako mjesto u kojem se trgovalo na ovaj način:

30

Blagaj i Bijelo Polje, Bugojno, Drniš, Gradac, Grborezi, Livno, Hutovo -

Stolac, Imotski, Kaštel Novi, Kaštel Sućurac, Kistanje, Klis, Knin, Konjic,

Livno, Metković, Mostar, Muć Gornji, Mravinci, Perković-Slivno, Skradin,

Stankovci, Šćit, Šestanovac, Tomislavgrad, Trogir, Zagvozd, Zlosela.

2.5. Industrijska i druga poduzeća

2.5.1. Sumarni popisi industrijskih i drugih poduzeća sačuvani su u

fragmentima iz 1932. i 1933.

2.5.2. U nadležnosti stvaratelja od 1921.23 bilo je izdavanje dozvola za

osnivanje i nadzor dioničkih i trgovačkih društava. Sve privredne organizacije

pa i one osnovane prije nastanka Kraljevine SHS dostavljale su Odjelu za

trgovinu i industriju dokumentaciju o svom radu: akte o osnivanju, statute,

pravilnike, izvješća o radu, završne godišnje račune, zapisnike skupština

dioničara, stručne elaborate o proizvodnji, dokumentaciju o stečaju, prodaji,

fuziji i sl. Ovi spisi odlagani su za svako poduzeće posebno. Sačuvane su tako

33 dokumentacijske cjeline po imenu poduzeća. U svakoj dokumentacijskoj

cjelini nalaze se, između ostalih, podaci o godini osnivanja. Mnoga društva tj.

poduzeća osnovana su u razdoblju prethodne, austro-ugarske vlasti te

kontinuirano djelovala do uspostave novog političkog sustava. Iz tih razloga

ovdje često nalazimo i spise nastale prije uspostave Kraljevstva SHS pa sve do

kraja Drugog svjetskog rata.

2.6. Promet

Tu se nalaze spisi nastali djelatnošću odjela tijekom organizacije, kontrole

i provođenja zakona u poslovima prometa koji su mu bili u nadležnost. U te

poslove spadao je i autobusni prijevoz putnika. Tako nastali spisi su odloženi

kao posebna cjelina.

2.6.1. Normativi

Sačuvan je, u prijepisu: Pravilnik za najamne kočije u Općini Spljet,

nastao u prethodnom razdoblju austrougarske uprave 1890.

Veliki župan Splitske oblasti donio je 1925. Maksimalni cenik za najamne

kočije u Splitu. Zatim, tu se nalazi Zakon o poduzećima za redovni i povremeni

prevoz putnika i robe motornim kolima iz 1930. i Pravilnik za koncesionirani

obrt periodičnog autobusnog prevažanja osoba na području Primorske

banovine iz 1930.

2.6.2. Spisi

Odlagani kronološki tj. od manjeg prema većem urudžbenom broju, za svaku

godinu posebno. Spisi su obično naslovljeni na Opći odjel, a u rješavanju i

23 Odluka Ministarstva Trgovine i Industrije u Beogradu od 23.06.1921.br.VI. 3550

31

obradi sudjelovao je Odjel za obrt trgovinu i industriju, Tehnički i Financijski

odjel. To je prepiska s višim i nižim nadleštvima. Od viših nadleštava stizale su

okružnice s uputama i tumačenjem zakonskih propisa te zahtjevi kojima se traže

izvještaji. Od podređenih upravnih vlasti (sreska načelstva) stizali su izvještaji s

podacima o prometu autobusa, prijevozu pošte, statistički podaci o putnicima i

osiguranju, popisi autobusnih poduzeća, popisi vlasnika teretnih automobila i

autobusa, zahtjevi i dozvole za otvaranje novih autobusnih linija i postaja,

lokalni vozni redovi i sve drugo u vezi autobusnog prometa. Sačuvani su za

razdoblje od 1929. do 1941. ali ne u cijelosti (nedostaju 1934.,1935. i 1937.).

2.6.3. Koncesije

2.6.3.1. Koncesije za autobusni prijevoz putnika počele su se dodjeljivati

nakon donošenja Zakona o preduzećima za redovni i povremeni prevoz putnika i

robe motornim kolima24 i Pravilnika za koncesionirani obrt periodičnog

autobusnog prevažanja osoba na području Primorske banovine25. Stvaratelj je

posebno odlagao spise, nastale tijekom dodjeljivanja koncesije, kao

dokumentacijske cjeline imenovane nazivom koncesionara. Svaka ovako

formirana cjelina osim dozvole koja se obnavljala svakih pet godina sadrži i niz

pomoćnih spisa: obrtnice i osobne podatke koncesionara, nacrte i opis

autobusnih pruga, elaborate o potrebi otvaranja novih i turističkih pruga, vozne

redove, cijene, zatim spise o osiguranju, spise u vezi sporova zbog tužbi u vezi

nepravilnosti u radu poduzeća itd. Ovako su odlagane koncesije od 1930. tj. od

donošenja navedenih zakonskih odredbi do 1941.

2.6.3.2. Posebno su odlagane predstavke zbog negativnih rješenja za

dodjelu dozvola za prijevoz putnika tj. koncesija. U žalbama nalazimo detaljne

opise o stanju i potrebama prometa putnika u razdoblju od 1929. do 1941.

2.6.4. Pomorski promet

Primorska Banovina, uz ostale, imala je Upravni odjel s odsjekom za

javnu sigurnost. Policijska uprava Split redovito mu je dostavljala izvješća.

Pronađen je i sačuvan samo jedan fragment ovakvih spisa. To su izvješća o

pomorskom prometu putnika (popisi), prometu roba, uplovljavanju i

isplovljavanju privatnih plovila i javnih parobroda između Splita i talijanskih

luka tijekom 1932. i 1933.

2.7. Turizam

2.7.1. Izvješća o turističkoj djelatnosti

Sačuvana su za 1930., 1931. i 1933. Vrlo su štura i donose uglavnom

samo statističke podatke.

2.7.2.

24 SN Kraljevine Jugoslavije od 12. prosinca 1930. br.286 XCVIII 25 Službeni glasnik, primorske banovine br. VIII/1930.

32

Predmetni spisi

To su zahtjevi pravnih osoba iz raznih općina i mjesta, s područja

nadležnosti stvaratelja, za dodjelu državnih kredita u svrhu razvoja turističke

djelatnosti. Uz zahtjev priloženi su kratki elaborati o projektu za koji se traže

sredstva i izvješća o stanju turističke djelatnosti. Ovakvi predmetni spisi

sačuvani su za 1940. i 1941. godinu.

2.7.3. Projekt nabave vrtnih klupa

Od gradiva koje se odnosi na turističku djelatnost sačuvani su još samo

spisi projekta iz 1939.-1940. kojim je Primorska banovina, Odjel za obrt

trgovinu i industriju, provela odluku o nabavi vrtnih klupa od željeza i drva za

šetališta i kupališta u svim turističkim mjestima na području svoje nadležnosti.

Sačuvana je i natječajna dokumentacija s podacima o izgledu, broju klupa i

izabranom izvođaču (splitski poduzetnik Deželić).

2.8. Javne štedionice i banke

2.8.1. Opći spisi.

To su upute i okružnice viših nadleštava, zatim prepiska tj. razmjena

iskustava, stvaratelja sa sličnim upravnim ustanovama nadležnim za iste

poslove na drugim područjima. Sadrže podatke o nadzoru, reguliranju načina

rada štedionica i iznalaženju novih optimalnih propisa kojima bi se rad

štedionica uskladio s zakonodavstvom nove države. Spisi su nastali u razdoblju

od 1920. do 1935. kada je donesen prijedlog novog Zakona o javni

štedionicama.

2.8.2. Javne štedionice i banke-dokumentacijske cjeline

Za svaku štedionicu i banku, nadzor kojih je bio u nadležnosti stvaratelja,

formirana je dokumentacijska cjelina po imenu štedionice ili banke. Tu se nalaze

statuti i pravilnici, godišnji obračuni, izvještaji o radu, zapisnici sastanaka

nadzornih odbora i dioničara te opći spisi poslovanja iz razdoblja djelovanja.

2.9. Privredne komore

U nadležnosti stvaratelja bio je nadzor rada privrednih komora. Prepiskom

koja je u tu svrhu vođena nastali su sljedeći spisi: komorama su upućivane

okružnice, upute za rad i odluke nadležnog ministarstava u Beogradu, a od

komora su pristizala redovita izvješća o radu, zapisnici sastanaka upravnih tijela

i završni računi. Spisi su odlagani, za svaku komoru posebno pa je takav red

zadržan.

2.9.1. Komore

Trgovačka i Obrtnička Komora u Splitu

33

Osnovana je 1851. Nastavila je redovito djelovati nastankom Kraljevine

SHS. Nakon provedenih izbora za vijećnike komore 1921. rad joj je usklađen s

normama Kraljevine Jugoslavije.

Trgovinsko-industrijska i zanatska komora u Splitu

Razvojem i nastankom novih industrijskih dioničkih društava na području

stvaratelja (Kraljevske banske uprave Primorske banovine) postojeća Trgovačko

obrtnička komora 1932. Uredbom26 mijenja naziv u Trgovinsko-industrijska i

zanatska komora u Splitu. Pod tim nazivom djeluje samo do 1933. kad se

razdvaja na dvije komore:

Trgovinsko- industrijska komora u Splitu

Nastavlja rad u kontinuitetu i tijekom sljedećih društveno-političkih

uređenja sve do 1945.

Zanatska komora u Splitu

Osnovana je 1933. već navedenom odlukom Ministarstva trgovine i

industrije u Beogradu. Preuzela je pismohranu i poslove bivše Trgovinsko-

industrijske i zanatske komore u Splitu iz područja obrta.

2.9.2. Izbori

Posebno je odložena dokumentacija o izborima za vijećnike u privrednim

i obrtničkim komorama. Sadrži podatke o kandidatima, načinu izbora, pravila i

propagandni materijal ( plakat i obavijesti) za razdoblje od 1935.do 1939.

2.9.3. Mešetari

U nadležnosti privrednih komora bilo je imenovanje općinskih trgovačkih

posrednika (mešetara) koji su plaćali naknadu komorama kako bi legalno

posredovali i trgovali. Sačuvan je Mešetarski pravilnik – Priprava za mešetarske

kandidate, popisi postojećih mešetara, spisi u vezi prilagodbe poslova u novoj

državi i imenovanja novih mešetara. Gradivo je nastalo u razdoblju od 1921. do

1940.

2.9.4. Sudovi dobrih ljudi ili Izbrani odbori

U ovoj podseriji nalaze se i spisi u vezi osnivanja cehovskih pomirbenih

sudova poznatih kao Sudovi dobrih ljudi ili Izbrani odbori. Udruženja obrtnika

tj. njihove komore su među svojim članovima birali ugledne pojedince koji su

posredovali i donosili pravorijek u eventualnim sporovima među obrtnicima.

Sačuvani spisi odnose se na formiranje ovakvih institucija u Splitu, Šibeniku i

Dubrovniku u razdoblju 1936.-1941.

2.9.5. Posebno su odloženi i sačuvani spisi spora oko plaćanja naknade

između Trgovinsko-industrijske komore u Splitu i La Dalmatienne d.d.

francuskog društva hidroelektričnih snaga Dalmacije u Parizu od 1935.-1941.

26 SN Kraljevine Jugoslavije br.179/1932, Uredba o trgovinskim, industrijskim i zanatskim komorama

34

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/3.

Naslov Agrar i poljoprivreda

Vrijeme nastanka 1920./1943.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski

Količina 38 kutija, (3,8 d/m)

Kontekst

Nakon 6. siječnja 1929. i uvođenja novog državnog ustroja ukinuto je

posebno Ministarstvo za agrarne poslove ustanovljeno 1920. i njemu podređene

agrarne direkcije u Zagrebu i Splitu. Te poslove za područje Primorske banovine

u Splitu preuzeo je njen Poljoprivredni odjel, a nakon Formiranja Banovine

Hrvatske 1939. Odsjek istog naziva Ispostave banskih vlasti u Splitu. Tada je i

teritorijalna nadležnost stvaratelja proširena na neka područja Bosne i

Hercegovine. Sve skupa u nadležnosti su mu bili kotarevi: Benkovac, Biograd,

Brač, Bugojno, Duvno, Hvar, Imotski, Knin, Konjic, Korčula, Livno, Ljubuški,

Makarska, Metković, Mostar, Preko, Prozor, Sinj, Split, Stolac i Šibenik.

Provođenje agrarne reforme u Kraljevstvu SHS započelo je donošenjem

Manifesta Regenta Aleksandra od 6.sječnja 1919. kojim traži: da se odmah

pristupi pravednom rešenju agrarnog pitanja.27 Zatim se donose: Prethodne

odredbe za pripremu agrarne reforme koje imaju snagu zakona.28 Odredbe

sadrže samo nekoliko općenitih članaka te je provođenje agrarne reforme bilo

neujednačeno i u velikoj mjeri nepravedno. Različiti društveno politički uvjeti

na teritorijima nove države omogućavali su različita tumačenja zakona i

voluntarističko djelovanje u njegovom provođenju.

Na području nadležnosti stvaratelja agrarna reforma provodila se

temeljem tri principa koji su, između ostalih, opisani u Prethodnim odredbama:

Kolonizacija

Prvo, riječ je o kolonizaciji provođenoj na način da se slobodna državna

zemlja i zemlja velikih posjeda oduzeta eksproprijacijom davala u zakup

solunskim dobrovoljcima, vojnicima, bezemljašima i sitnim posjednicima za

proširenje. Zakup je tek nakon određenog broja godina (obično 10) prelazio u

vlasništvo. Ovaj agrarni postupak provodio se po istim principima u cijeloj

državi: Pravilnikom o sprovođenju unutarnje kolonizacije u Bosni i Hercegovini

na osnovi naredbe od 16. septembra 1880. i rešenja Ministarskog saveta od 8. 27 Agrarna reforma u Jugoslaviji, Ekspoze Jurja Demetrovića ministra poljoprivrede, Beograd, Državna štamparija

Kraljevine Jugoslavije, 1933. Str.4. 28 SN Kraljevstva SHS, br.2 od 28.02.1919.

35

decembra 1924. br. 5355629 i Temeljem Zakona o dobrovoljcima i Zakona o

unutarnjoj kolonizaciji iz 1928.

Ostali agrarni procesi u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji provodili su se po

različitim zakonskim odredbama jer su zatečeni odnosi u korištenju zemlje bili

uvjetovani različitim povijesnim okolnostima koje su u prošlosti vladale na tim

područjima.

Agrar u BiH

U Bosni i Hercegovini radilo se o razrješenju kmetskih odnosa feudalnog

porijekla i reguliranja vlasništva nad zemljištem (beglučko zemljište).

Kmetovska zemljišta, feudalnog su porijekla, obrađivači imaju obvezu

davanja dijela prihoda vlasniku, a pravo obrađivača je nasljedno kao zajedničko

obiteljsko odnosno zadrugarsko. Agrar se provodi temeljem Zakona o bivšim

kmetskim selištima od 17. 5. 1928. Uvodi se individualno vlasništvo, zemljište

se upisuje u zemljišne knjige na pojedinačne članove bivše kmetovske obitelji.

Beglučka zemljišta, za vlasnike i veleposjednike zemlju obrađuje

zemljoradnik uz ugovorenu naknadu tj. dio prihoda. Zemljoradnik ne nasljeđuje

ugovorena prava. Zakon o beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini od 3. 12.

1928. regulira provođenje agrara na način da je za naseljene begluke otkup

plaćala država, a za begluke o kojima nije ovisila egzistencija obrađivača plaćao

je on sam. Postupak podjele zemlje provodile su lokalne upravne vlasti-srezovi.

U eventualnom sporu odlučivao je nadležni sud.

Agrar u Dalmaciji

U Dalmaciji je zemljišta malo, veliki državni i privatni posjedi su bili

rijetki i agrar se nad njima provodio po posebnim odlukama. Prevladavali su

mali i rascjepkani posjedi s kolonatskim i težačkim odnosima. Zakonske norme,

Prethodne odredbe iz 1919. teško su se mogle primjenjivati. Mnogi koloni i

težaci prestali su plaćati pristojbe vlasnicima. Nejasno stanje trajalo je više od

10 godina. Tek su 1930. Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području

ranije pokrajine Dalmacije30 i zatim donesenim provedbenim propisima31

riješeni svi odnosi: težaci su nakon podnesenih agrarnih prijava, odlukom

nadležnog kotarskog suda postali vlasnici zemlje, a stari vlasnici dobili su

odštetu. O žalbama na negativna rješenja koja su upućena Ispostavi banske vlasti

u Splitu konačne odluke je donosilo Ministarstvo poljoprivrede u Beogradu, a od

1939. do 1940. Banska vlast banovine Hrvatske u Zagrebu.

Gotovo svo sačuvano gradivo ove serije, osim dvije male

dokumentacijske cjeline od nekoliko listova, odnosi se na agrarnu reformu.

Nastalo je uglavnom nakon 1929. kad se teritorijalna nadležnost širi i na neke

kotareve u BiH. Gradivo nije cjelovito i zatečeno je bez registraturnog reda.

29 Agrarna reforma u Jugoslaviji, Ekspoze Jurja Demetrovića ministra poljoprivrede, Beograd, Državna štamparija

Kraljevine Jugoslavije, 1933. Str.11. 30 SN Kraljevine Jugoslavije br.2, od 19.11.1930. 31 Službeni glasnik Primorske banovine br.18. od 17 10 1933., Pravilnik o uređenju odnosa na prisvojenim pašnjacima državnih i samoupravnih tijela s izmjenama i dopunama od 23.03.1937., SN br.69

36

Sređeno je na način da su uspostavljene dvije podserije: 3.1. Agrarni spisi koji

su podijeljeni u tri podserije jer je agrarna reforma, kako je gore navedeno,

provođena po tri različite pravne osnove na različitim područjima i 3.2. Ostali

spisi kojih sadržaj je vezan za poljoprivrednu djelatnost.

3.1. Agrarni spisi

3.1.1. Kolonizacija 1931.-1940.

3.1.1.1. Normativni spisi 1931.-1932.

Okružnice i upute za provođenje agrarne reforme temeljem zakona i

pravilnika o dobrovoljcima i uvjetima unutarnje kolonizacije.

3.1.1.2. Podaci o dobrovoljcima i slobodnoj zemlji za diobu 1931.-1937.

Popisi dobrovoljaca koji su stekli pravo na dodjelu zemlje i popisi

slobodnih zemalja po kotarima (srezovima).

3.1.1.3. Dodjela zemlje

Ugovori o zakupu zemlje po uvjetima kolonizacije u KO Klepac i KO

Čapljina 1932.

Ugovori kojima zadruga Narodna Jagma iz Livna daje u zakup zemljišta

na području kanala za odvod vode zvanog Jagma na rijeci Plovući u svrhu

melioracije Livanjskog polja. 1931.-1940.

Predmeti dodjele zemlje dobrovoljcima na područnu nadležnosti Banske

uprave Primorske banovine (53 dosjea)

3.1.2. Agrar u BiH 1920.-1940.

3.1.2.1. Normativni spisi 1920.-1938.

Upute o provođenju Uredbe o popisu vlasnosti bivših kmetova na

kmetskim selištima…1920.

Pravilnik za provođenje Zakona o nadopuni Zakona o beglučkim

zemljama u BiH od 3. decmbra 1928.

Pravilnik o financijskoj likvidaciji odšteta…1933.

Okružnice i upute Ministarstva poljoprivrede Beograd o provođenju

agrarne reforme. Izvještaji Poljoprivrednog odjela Banske uprave o provođenju

poslova na agraru i slična prepiska. 1920.-1938.

3.1.2.2. Zbirni popisi podataka o provođenju agrara

U obliku tablica nalazimo sljedeće:

Popisi po imenu i prezimenu o oduzimanju beglučke zemlje i isplaćenim

odštetama 1931., 1937.-1938. (dva meko uvezana sveska)

Sumarni iskazi o neriješenim beglučkim predmetima i neprovjerenim

kmetskim selištima po kotarevima: Bugojno, Čapljina, Konjic, Livno, Ljubuški,

Mostar, Prozor, Stolac, Tomislavgrad. 1938.-1940.

Izvadak o stanju agrarnih predmeta kotara Tomislavgrad 1921.,1937.,

1938.

37

3.1.2.3. Spisi o provođenju dodjele zemlje

Popisi beskućnika i siromaha za koje se traži zemlja na području Livna

1933.

Molbe za isplatu odštete za oduzete kmetske šum , šikare i pašnjake 1934.

Sporovi u vezi oduzimanja i isplata odšteta za oduzetu zemlju 1931.-1932.

Molbe za dodjelu beglučkog zemljišta na području kotara Livno

1933./1940.

3.1.2.4. Oduzimanje zemlje – odštete 1934.-1940.

Rješenja o priznavanju odštete bivšim vlasnicima zemlje oduzete

agrarom. Uz ime i prezime vlasnika u rješenjima su navedeni katastarski podaci

o zemlji i novčani iznos odštete. Rješenja su odložena kronološki po kotarevima:

Bugojno, Čapljina, Konjic, Livno, Ljubuški, Mostar, Prozor, Stolac,

Tomislavgrad.

3.1.3. Agrar u Dalmaciji 1930.-1940.

3.1.3.1. Normativni spisi

Pravilnik o uređenju odnosa na prisvojenim pašnjacima državnih i

samoupravnih tijela, Službeni glasnik Primorske banovine br.18. od 17 10

1933., s izmjenama i dopunama od 23.03.1937., SN br. 69. Uz pravilnike nalazi

se prepiska stvaratelja tj. Banske uprave s višim nadleštvom, Ministarstvom

poljoprivrede u Beogradu i podređenim kotarevima s podacima za izradu

pravilnika o provođenju agrara. 1930.-1937.

Upute Banske vlasti banovine Hrvatske o promjenama administrativnog

ustroja stvaratelja nakon uspostave Banovine Hrvatske i okružnice o daljnjoj

provedbi Zakona o likvidaciji agrarne reforme. 1939.-1940.

3.1.3.2. Provođenje agrara na državnim posjedima

Provođenje Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području bivše

pokrajine Dalmacije na državnom dobru u Vrani: Izvještaj, komisije imenovane

rješenjem Kraljevske banske uprave III. br.11421 od 14. prosinca 1933. o stanju

i načinu provođenja agrarne reforme na državnom dobru Vrane. Spisi u vezi

podjele zemlje. 1934.-1940.

Žalbe Državnog pravobranilaštva u Splitu protiv odluke o provođenju

agrara nad javnim dobrom u KO Duće (morska obala) 1936.

3.1.3.3. Predstavke pojedinaca, udruga i općina na odluke i rad agrarnih

komisija za procjenu. 1931.-1940.

3.1.3.4. Sumarni podaci o agrarnim prijavama 1931.

Spisak agrarnih prijava o prisvojenom zemljištu u kotaru Imotski (ime i

prezime obrađivača, ime katastarske općine i broj rješenja).

Spisak agrarnih prijava o prisvojenom zemljištu u kotaru Sinj i općini

Drniš (dva meko uvezana sveska)

3.1 3.5. Agrarni predmeti 1931.1940.

Agrarne prijave podnosili su obrađivači zemlje veleposjednika i

uzurpatori državnog ili općinskog zemljišta nadležnom kotarskom sudu

38

temeljem važećih zakonskih propisa. U prijavi, navedeni su katastarski podaci o

zemlji i ime bivšeg vlasnika uz zahtjev za dodjelu te zemlje u vlasništvo.

Primjerak prijave dostavljan je i Ispostavi banske vlasti u Splitu, Poljoprivredni

odjel, Odsjek za agrarno pravne poslove. Uz konzultaciju višeg nadleštva,

Odsjek za agrarno pravne poslove je donosio i pravorijeke na žalbe ili tražio

obnovu postupka.

Predmeti su odlagani prema nadležnosti suda (Benkovac, Imotski,

Makarska, Omiš, Sinj, Šibenik, Tijesno, Trogir, Vrlika, i Vrgorac) na području

kojeg je zatraženo tj. uzurpirano zemljište i prema katastarskim općinama.

Takav spisovodstveni red je zadržan tijekom sređivanja. Sačuvani predmeti se

nalaze u raznim fazama rješavanja: agrarne prijave bez rješenja, drugostupanjska

rješenja negativna i pozitivna, donesena temeljem pravilnika iz 1933.32 i 1937.33

3.2. Ostali spisi

Od ostalih spisa Poljoprivrednog odjela sačuvane su samo dvije manje

dokumentacijske cjeline od nekoliko listova, a odnose se na Državnu ergelu

Aleksandrovo tj. bivši posjed Vrana kod Biograda iz 1932. i Rasadnika za južne

kulture u Blatu na Korčuli iz 1933.

32 Službeni glasnik Primorske banovine br.18, 3.10.1933. Pravilnik o uređenju odnosa na prisvojenim pašnjacima državnih i samoupravnih tijela na području ranije pokrajine Dalmacije. 33 Službene Novine Kraljevine Jugoslavije br. 69-XX, 27.3.1937. Izmjene pravilnika …

39

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/4.

Naslov Tehnički poslovi

Vrijeme nastanka 1886.-1945.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski

Količina 5 kutija (0,5 d/m)

Prema provedbenim propisima u nadležnost tehničkog odjela i odsjeka

stvaratelja spadali su:

Poslovi nabave održavanja i kontrole svih vrsta motornih vozila u posjedu

banovinske uprave.

Urbanistička rješenja, projektiranje, građenje i održavanje svih državnih i

općinskih putova, mostova, državnih zgrada i škola.

Melioracija, uređenje vodenih tokova, izgradnja objekata za opskrbu

vodom, vodovoda i kanalizacije.

S obzirom na ovako veliki opseg zadanih poslova, sačuvano je jako malo

gradiva. Podijeljeno je u dvije podserije.

4.1. Planovi i nacrti javnih grada

Za zgradu banovine sačuvano je 9 listova nacrta u mjerilu 1:100

(prizemlje, sedam etaža i jedan nacrt presjeka iz 1931.).

Idejno rješenje projekta hotela na obali ispred crkve Sv. Frane u Splitu,

ovlaštenog graditelja Josipa Žanka (bez datacije).

Za novu zgradu glavne pošte sačuvana je veća količina projektne i

dokumentacije o opremanju i uređenju interijera iz razdoblja od 1929. do 1939.

Sačuvana je, ali samo u fragmentima, projektna dokumentacija nove

zgrade carinarnice i javnih skladišta na Gatu sv. Duje u Splitu za razdoblje

1936.-1938., i za stambenu zgradu Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u

Splitu iz 1938./39.

4.2. Javni objekti vodoopskrbe

4.2.1. Sumarne evidencije o objektima vodoopskrbe.

Sačuvano je pet meko uvezanih svezaka u kojima se u obliku obrazaca

nalaze podaci o objektima vodoopskrbe.

40

U tri sveska nalaze se podaci o broju i vrsti (vrelo, lokva, česma čatrnja,

bunar, vodovod) vodoopskrbnih objekata u svakoj općinu u nadležnosti

Banovine iz 1931.

Sljedeća dva sveska donose podatke o radovima na vodoopskrbnim

objektima, imena mjesta u kojima su radovi obavljeni i iznos troškova za

razdoblje 1939.-1941.

4.2.2. Elaborati o gradnji objekata vodoopskrbe

Sačuvan je dio projektne i tehničke dokumentacije o građenju javnih

čatrnja, bunara, česmi i vodovoda na području nadležnosti Banske uprave.

Projekt izgradnje ovakvih objekata u sušnoj Dalmaciji trajao je kontinuirano, a

započet je još za bivše austro-ugarske vlasti, tako da je dio projektne

dokumentacije po provenijenciji iz godina prije početka djelovanja, a i nakon

prestanka rada stvaratelja ovog fonda tj. od 1889. do 1945.

41

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/5.

Stvaratelj

Banovinska poslovna centrala za istraživanje i unapređenje

kućne radinosti

Vrijeme nastanka 1929.-1940.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski, njemački, češki, slovenski

Količina 5 kutija (0,5 d/m)

Banovinska poslovna centrala uspostavljena je na zasadama djelatnosti

koja je u Splitu započela s jačanjem nacionalne svijesti i pobjedom Narodne

stranke na izborima u Splitu 1882. Skupljaju se i valoriziraju, posebno u

dalmatinskim školama, predmeti narodne umjetnosti: narodne nošnje, čipke,

ručno tkani materijali, drveni predmeti i namještaj ukrašeni narodnim motivima.

Kamilo Tončić bio je glavni dionik ovog procesa. Godine 1909. je imenovan

nadzornikom obrtnih škola u Pokrajini Dalmaciji, a 1911. postaje stalni učitelj i

ravnatelj Graditeljske, zanatske i umjetničke škole u Splitu.34 U to vrijeme tražio

je širom Dalmacije i otkupljivao predmete narodnog tradicionalnog obrta s

umjetničkim motivima. U sklopu godišnjih završnih školskih izložbi izlagao je

prikupljenu etnografsku građu i na toj osnovi izrađene učeničke radove. Izložba

organizirana 3. srpnja 1910. smatra se datumom osnivanja Etnografskog muzeja

u Splitu. Kamilo Tončić je i u novoj državi od 1918. nastavio svoj posao

inspektora za stručnu nastavu promovirajući poduku o narodnoj umjetnosti u

strukovnim školama. U suradnji s Etnografskim muzejom, kojeg je također bio

ravnatelj, razvijao je tzv. kućne industrije radi razvoja tradicijskog rukotvorstva,

posebno ručno tkanih sagova i vezova. Imao je pri tome na pameti i poboljšanje

socijalnog statusa žena koje su se bavile ovim tradicionalnim poslovima.

Banovinsku poslovnu centralu za istraživanje i unapređivanje kućne

radinosti osnovao je Tončić 1930. pametno iskoristivši dopis Državnog zavoda

za unapređenje industrije i zanatstva iz Beograda koji je upućen 28. studenog

1929. Banskoj upravi u Splitu, Odjelu za obrt trgovinu i industriju u kojem se

traži izvješće o unapređenju kućnog obrta.35

Centrala je trebala osnivati poslovnice u mjestima gdje se već njegovao

običaj izrade tekstilnih predmeta na tradicionalni način i s etnografskim

motivima (tkanje čilima, vez, čipkarstvo, izrada tradicionalne odjeće i sl.).

Poslovnice tj. radionice, uz glavnu u Splitu, postojale su i u Biogradu, Livnu, 34 Braica, Silvio: Još o počecima Muzeja, Etnologica Dalmatica, Vol.12 No.1 Prosinac 2003., str. 166 35 HR-DAST-14 /5.1. (kut.256)

42

Kopčićima (naselje je potopljeno izgradnjom hidrocentrale u Rami), Stocu

(Stolac), i Tomislavgradu, a 1939. osnovana je i u Zagrebu. Centrala je

organizirala tečajeva usavršavanja za žene koje se bave ovom djelatnošću u cilju

poboljšanja njihovog socijalnog položaja. Financirala je nastavni kadar,

materijalne troškove i organizirala prodaju tako izrađenih predmeta

promovirajući ih kao narodnu umjetnost.

Spisi nastali djelatnošću Banovinske poslovne centrale pronađeni su

izmiješani s ostalom spisima stvaratelja kojih sadržaj je stručno obrazovanje.

Razlog tome je svestranost i veliki angažman Kamila Tončića koji je u tom

razdoblju bio banovinski inspektor za stručnu nastavu a u isto vrijeme osnivač i

voditelj Banovinske centrale.

Prigodom sređivanja spisi su izdvojeni u posebnu seriju jer je Centrala

imala svoju pismohranu i svoje pečate s natpisima na latinici: Banovinska

poslovna centrala za istraživanje i unapređenje kućne radinosti.

Centrala je samostalno vodila i organizirala svoje poslove. Sačuvani su

spisi u vezi osnivanja Centrale iz 1929. i spisi o poslovanju za razdoblje od

1930. do 1941. Razvrstani su u sljedeće skupine:

5.1. Spisi o osnivanju

Spisi i elaborati tj. dopisivanje Tončića s višim nadleštvima u vezi

osnivanja ustanove za poticanje kućne radinosti. U početku, 1929. se govori o

poticanju kućnog obrta i kućne industrije i konačno potrebi osnivanja Poslovne

centrale za istraživanje i unapređenje kućne radinosti. Godinu kasnije, 1930.

donesen je statut i provedbeni pravilnici o poslovanju. Ovdje se nalazi i jedini

sačuvani godišnji izvještaj o radu za 1932.

5.2. Opći spisi

Sadrže dopisivanje s poslovnicama i drugim fizičkim i pravnim osobama.

Tu nalazimo podatke o obuci i ocjenjivanju nastavnika, organizaciji tečajeva

43

(narodnog veza, ćilimarstva, izrade rukotvorina), organizaciji izložaba,

sudjelovanju na drugim zajedničkim izložbama umjetničkog obrta, nabavi alata i

materijala za radionice. Prepisku je najvećim dijelom vodio osobno Kamilo

Tončić. Ovi spisi sačuvani su za razdoblja 1930.-1931., 1934.-1935., 1939.-

1941.

5.3. Financijski spisi

Evidencije prodanih rukotvorina tijekom 1934./35.

Spisi prihoda i rashoda 1933./1936.; 1937.; 1939./1940.

44

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/6.

Naslov Službenički listovi (dosjei)

Vrijeme nastanka 1918.-1943.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski,

Količina 63 kutije (6,3 d/m)

Ministarstvo pravde Kraljevine Jugoslavije temeljem članka br. 251.

Zakona o činovnicima i ostalim državnim službenicima građanskog reda36 izdalo

je 1925. upute o osnivanju i vođenju službeničkih listova. Službenički listovi

imaju se voditi na zadanim obrascima tiskanim u dodatku Službenih novina od

18. studenog 1925.

6.1. Okružnice i upute o vođenju službeničkih listova

Naredba Ministra o obvezi vođenja službeničkih listova upućena Velikom

županu Splitske oblasti 27. studenog 1925. i okružnice sličnog sadržaja iz

razdoblja od 1932. do 1938.

6.2. Spisi

Sadrže prepisku stvaratelja s podređenim mu institucijama u vezi

formiranja službeničkih listova sa sumarnim popisima zaposlenika, zatim

prepisku u vezi dostave obrazaca za službeničke listove, o formiranju komisija

za ocjenjivanje službenika i izvještaje (starešinski izvještaji) o ocjenjivanju

službenika i činovnika. Odnose se na razdoblje od 1925. do 1938. i sačuvani su

samo u fragmentima.

6.3. Dosjei

Sačuvan je veliki broj dosjea činovnika i zaposlenika stvaratelja. Složeni

su abecednim redom po prezimenu osobe na koju se dosje odnosi. Sadržaj im

nije ujednačen. Veliki dio dokumenata iz raznih dosjea pronađen je u rasutom

stanju. Pri sređivanju, jedan dosje morao se formirati od više pronađenih

fragmenata. Stoga negdje nalazimo kompletne dosjee - to su uredno ispunjeni

službeni obrasci s fotografijom i priloženim kompletnom dokumentacijom

36SN Kraljevine SHS od 1.9.1923., god. V, br. 199-IX

45

(izvodima iz matičnih knjiga, rješenja o imenovanju, premještaju, visini plaće

umirovljenju) a pojedini dosjei sadrže samo nekoliko spisa.

Dosjei koji su oformljeni do 1925., dopunjavani su novim, gore

spomenutim propisanim obrascima i novonastalim dokumentima. Vođeni su i

nakon pada Kraljevine Jugoslavije. Dakle, u ovim dosjeima nalazimo podatke iz

razdoblja od 1918. do 1943.

46

Identifikacijska oznaka/ signatura HR-DAST-14/7.

Naslov Tiskovine

Vrijeme nastanka 1929.-1940.

Razina opisa serija

Jezik hrvatski, srpski

Količina 1 kutija (0,1 d/m)

Banska uprava tiskala je izdanja svojih službenih godišnjih financijskih

programa (budžeta) i izvješća o radu. Pri sređivanju gradiva identificirana je i

manja količina ovog gradiva. Opisano je kao posljednja, sedma serija fonda i

čini je jedna kutija gradiva. Opis svake od ovih tiskovina nalazi se u popisu

tehničkih jedinica.

Redovito je tiskano službeno glasilo koje je ovisno o izmjenama imena

stvaratelja u različitim razdobljima i samo mijenjalo ime:

Dalmatinski glasnik Zvanični list Zemaljske vlade za Dalmaciju 1918.-1921.

Dalmatinski glasnik-

Zvanični list Pokrajinske uprave za Dalmaciju 1921.-1929.

(odnose se i na razdoblje splitske i dubrovačke oblasne uprave 1925.-

1929.)

Službeni glasnik Primorske Banovine 1930.-1939.

Službeni Glasnik Ispostave Banske vlasti u Splitu 1940.

Svi brojevi ovih službenih glasila sačuvani su i uvezani u knjige. Nalaze

se u fundusu knjižnice i dostupni su u čitaonici Državnog arhiva u Splitu. U

njima nalazimo zakone, odluke i zapisnike sjednica upravnih tijela svih

stvaratelja gradiva koji su opisani ovim sumarnim inventarom.

47

POPIS SADRŽAJA TEHNIČKIH JEDINICA FONDA

HR-DAST-14-ISPOSTAVA BANSKE VLASTI BANOVINE HRVATSKE

Serija 14/1. Školstvo i kultura

Serija

Sadržaj

Raspon

godina

Tehničke

jedinice

1.

Školstvo i kultura

1.1.

Registraturna pomagala

knjige

kutije

1.1.1.

Urudžbeni zapisnici

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-1367

1-1595

1922.

1923.

1

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

2791-3436

1-3465

1926.

1927.

2

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

53771-57730

1931.

3

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

50001-54000

1932.

4

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

54001-58000

1932.

5

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

58001-61079

1932.

6

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-3960

1933.

7

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

3961-10460

1933.

8

48

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

6001-10000

1934.

9

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-5000

1935.

10

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

5001-8101

1935.

11

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-5000

1936.

12

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

5001-7870

1936.

13

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

4001-7717

1937.

14

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-4080

1938.

15

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

4081-7582

1938.

16

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-4000

1939. 17

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

4001-8720

1939. 18

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-4480

1940. 19

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

4481-8880

1940. 20

Urudžbeni zapisnik Školskog

odsjeka

1-3981

1941. 21

Specijalni urudžbeni zapisnik

Školskog odsjeka

Fond stručnih škola 1-343

Prometni fond 1-66

1933. 22

49

Ispitno povjerenstvo 1-208

Banski odbor 1-98

Specijalni urudžbeni zapisnik

Školskog odsjeka

Fond stručnih škola 1-385

Prometni fond 1-50

Državni stručni ispiti 1-173

Banski odbor 1-71

1935. 23

Specijalni urudžbeni zapisnik

Školskog odsjeka

Fond stručnih škola

- 1936. 1-506

- 1937. 1-400

Prometni fond

- 1936. 1-39

- 1937. 1-57

Državni stručni ispiti

- 1936. 1-17

Banski odbor

- 1936. 1-62

- 1937. 1-11

- 1938. 1-4

1936.-1938. 24

Specijalni urudžbeni zapisnik

Školskog odsjeka

Fond stručnih škola

- 1938. 1 – 451

- 1939. 1 – 330

Prometni fond

- 1938. 1 – 60

Državni stručni ispiti

- 1938. 1 – 37

- 1939. 1 – 47

Banski odbor

- 1938. 1 – 3

- 1939. 1 – 38

1938.-1939. 25

Urudžbeni zapisnik

računovodstva Pododsjeka

stručne nastave

- 1934. 1 – 576

- 1935. 1 – 583

- 1936. 1 – 467

- 1937. 1 – 486

- 1938. 1 – 527

1934.-1940. 26

50

- 1939. 1 – 590

- 1940. 1 – 861

Urudžbeni zapisnik

računovodstva Pododsjeka

stručne nastave

- 1941. 1-599

- 1942. 1-188

- 1943. 1-37

1941.-1943. 27

1.1.2. Imensko kazalo (indeks)

Školskog odsjeka

1927. 28

Imensko kazalo (indeks)

Školskog odsjeka

1934. 29

Imensko kazalo (indeks)

Školskog odsjeka

1936. 30

Imensko kazalo (indeks)

Školskog odsjeka

1939. 31

Imensko kazalo (indeks)

Školskog odsjeka

1940. 32

1.1.3. Specijalni protokol – ocjene

nastavnika

1933.-1939. 33

Evidencija iznajmljenih

nekretnina za škole

34

1.2.

Organizacija školstva

kutije

1.2.1.

1.2.2.

Zakoni

Zakon o srednjim školama

Zakon o učiteljskim školama

Zakon o narodnim školama

Zakon o ženskim zanatskim i

ženskim stručnim učiteljskim

školama

Financijski zakon

Zakon o obrtima

Zakon o tehničkim srednjim i

muškim zanatskim školama (i

Izmjene i dopune)

Zakon o srednjim trgovačkim

školama

Pravilnici

Pravilnici o radu trgovačkih

škola

1929.

1929.

1930.

1932.

1932./33.

1932.

1931. i 1936.

1931.

1909.-1936.

1

51

1.2.2. Pravilnici 1925.-1930. 2

Pravilnici 1931.-1939. 3

1.2.3. Važne odredbe 1920.-1933. 4

Važne odredbe 1934.-1941. 5

1.2.4. Okružnice 1930.-1932. 6

Okružnice 1933.-1936. 7

Okružnice 1937.-1941. 8

1.3.

Opći spisi

kutije

Opći spisi 1920.-1922. 9

Opći spisi 1922. 10

Opći spisi 1923.-1924. 11

Opći spisi 1925.-1926. 12

Opći spisi 1927. 13

Opći spisi 1927.-1928. 14

Opći spisi 1928. 15

Opći spisi 1929. 16

Opći spisi 1930. 17

Opći spisi 1931. 18

Opći spisi 1931. 19

Opći spisi 1932.-1933. 20

Opći spisi 1933.-1934. 21

Opći spisi 1934.-1935. 22

Opći spisi 1935. 23

Opći spisi 1936. 24

Opći spisi 1937. 25

Opći spisi 1937. 26

Opći spisi 1938. 27

Opći spisi 1938. 28

Opći spisi 1939. 29

Opći spisi 1939. 30

Opći spisi 1940. 31

Opći spisi 1940. 32

Opći spisi 1940.-1941. 33

1.4.

Personalije

kutije

1.4.1. Personalni spisi 1919.-1928. 34

Personalni spisi 1930.-1931. 35

Personalni spisi 1931.-1932. 36

Personalni spisi 1933. 37

52

Personalni spisi 1934. 38

Personalni spisi 1934.-1935. 39

Personalni spisi 1935.-1938. 40

Personalni spisi 1939. 41

Personalni spisi 1940. 42

Personalni spisi 1941. 43

1.4.2. Stipendije 1926.-1931. 44

1.4.2.

1.4.3.

Stipendije

Učenički dosjei:

Andrijašević-Zelić

1932.-1937.

1942.

45

1.5.

Financije

kutije

1.5.1. Financijski spisi 1919.-1927. 46

Financijski spisi 1928.-1930. 47

Financijski spisi 1930. 48

Financijski spisi 1931. 49

Financijski spisi 1932. 50

Financijski spisi 1933. 51

Financijski spisi 1934.-1935. 52

Financijski spisi 1936.-1937. 53

Financijski spisi 1938.-1940. 54

Financijski spisi 1941. 55

1.5.2.

1.5.3.

1.5.3.

Fond stručnih škola

Godišnja izvješća o stanju i

potrebama školstva

Godišnja izvješća o stanju i

potrebama školstva

1932.-1937.

1920.-1927.

1929.-1939.

56

1.6.

Škole

1.6.1. Poticanje stručnog školstva 1910.-1940. 57

1.6.2. Nastavni planovi i organizacija

škola

1925.-1931.

58

Nastavni planovi i organizacija

škola

1932.-1934.

59

Nastavni planovi i organizacija

škola

1935.-1940.

60

1.6.3. Škole – dokumentacijske cjeline

Benkovac

Bol

1940.

1930.-1936.

61

53

Bol

Bosanski Šamac

Brčko

Bugojno

1937.-1941.

1939.

1939.

1931.-1937.

62

Cavtat

Čapljina

- Opća zanatska škola

- Privatna ženska zanatska škola

1932.-1941.

1930.-1939.

1937.-1940.

63

Dubrovnik

- Pomorsko-trgovačka

akademija

1926.-1940.

64

Dubrovnik

- Pomorsko-trgovačka

akademija

- Ženska zanatska škola

Dubrovnik

- Ženska zanatska škola

Mandaljena

Fojnica

1941.

1939.-1940.

1939.-1941.

1939.-1941.

65

Hvar 1926.-1931. 66

Hvar

Janjina

1933.-1941.

1939.-1941.

67

Jelsa 1930.-1933. 68

Jelsa 1934.-1938. 69

Jelsa

Kaštel Novi

Knin

- Pletarska škola

- Poljoprivredna škola

1939.-1941

1933.-1935.

1922.-1938.

1933.

70

Konjic

- Stručna produžna škola

- Ženska zanatska škola

1937.-1941.

1931.-1933.

71

Konjic

- Ženska zanatska škola

1934.-1941.

72

Korčula 1920.-1932. 73

Korčula 1933.-1941. 74

Livno 1930-1931. 75

Livno 1931.-1932. 76

Livno 1933.-1934. 77

Livno 1934.-1936. 78

Livno 1937.-1938. 79

Livno 1939.-1940. 80

54

Ljubuški

Makarska

1930.-1940.

1930.-1931.

81

Makarska 1932.-1935. 82

Makarska

Metković

1936.-1941.

1930.-1934.

83

Mostar

- Muška zanatska škola

1930.-1931.

84

Mostar

- Muška zanatska škola

1932.-1933.

85

Mostar

- Muška zanatska škola

1934.-1935.

86

Mostar

- Muška zanatska škola

1936.-1937.

87

Mostar

- Muška zanatska škola

1938.-1939.

88

Mostar

- Muška zanatska škola

- Trgovačka akademija

1940.-1941.

1939.-1941.

89

Mostar

- Zanatsko-trgovačka škola

1930.-1933.

90

Mostar

- Zanatsko-trgovačka škola

1934.-1940.

91

Mostar

- Ženska zanatska škola

1930.-1932.

92

Mostar

- Ženska zanatska škola

1933.-1935.

93

Mostar

- Ženska zanatska škola

1936.-1938.

94

Mostar

- Ženska zanatska škola

1939.-1941.

95

Omiš

- Industrijska škola

- Privatna ženska zanatska škola

Opuzen

1921.-1922.

1936.-1940.

1920.-1930.

96

Opuzen 1931.-1934. 97

Opuzen

Pag

Preko

Pučišća

1935.-1941.

1922.-1928.

1934.-1935.

1914.-1915.

98

Selca

Sinj

- Franjevačka gimnazija

1939.-1941.

1928.-1940.

99

55

- Zanatska škola 1919.-1926.

Sinj

- Zanatska škola

1927.-1932.

100

Sinj

- Zanatska škola

1933.-1935.

101

Sinj

- Zanatska škola

1936.-1938.

102

Sinj

- Zanatska škola

Solin

1939.-1941.

1940.

103

Split

- Državna obrtna škola

- Državna tehnička škola

1920.-1921.

1921.-1925.

104

Split

- Državna tehnička škola

1926.-1928

105

Split

- Državna tehnička škola

1929.-1930.

106

Split

- Državna tehnička škola

1930.

107

Split

- Državna tehnička škola

1930.-1931.

108

Split

- Državna tehnička škola

1932.

109

Split

- Državna tehnička škola

1932.

110

Split

- Državna tehnička škola

1933.

111

Split

- Državna tehnička škola

1933.

112

Split

- Državna tehnička škola

1934.

113

Split

- Državna tehnička škola

1934.-1935.

114

Split

- Državna tehnička škola

1935.-1936.

115

Split

- Državna tehnička škola

1936.-1937.

116

Split

- Državna tehnička škola

1938.

117

Split

- Državna tehnička škola

1938.-1939.

118

56

Split

- Državna tehnička škola

1939.

119

Split

- Državna tehnička škola

1940.-1941.

120

Split

- Muška zanatska škola

- Niža zanatska škola

- Opća zanatska škola

1933.

1925.-1926.

1930.-1934.

121

Split

- Opća zanatska škola

1935.-1937.

122

Split

- Opća zanatska škola

- Privatna ženska škola

1938.-1941.

1912.-1928.

123

Split

- Trgovačka akademija

1919.-1925.

124

Split

- Trgovačka akademija

1926.-1930.

125

Split

- Trgovačka akademija

1930.-1931.

126

Split

- Trgovačka akademija

1932.-1933.

127

Split

- Trgovačka akademija

1934.-1937.

128

Split

- Trgovačka akademija

1938.-1939.

129

Split

- Trgovačka akademija

- Viša stručno domaćinska škola

1940.-1941.

1925., 1940.

130

Split

- Zanatsko trgovačka škola

- Zavod Svetog Ante

- Ženska zanatska škola

1931.-1940.

1940.

1933.-1940.

131

Stolac

Šibenik

- Muška zanatska škola

- Obrtna škola usavršavanja za

šegrte

- Opća zanatska škola

1939.-1941.

1941.

1930.-1941.

1921.-1932.

132

57

Šibenik

- Privatna ženska zanatska škola

1932.-1940.

133

Šibenik

- Stručna produžna škola

1936.-1941.

134

Šibenik

- Trgovačka škola (akademija)

1930.-1932.

135

Šibenik

- Trgovačka škola (akademija)

1933.-1938.

136

Šibenik

- Trgovačka škola (akademija)

- Zanatsko-trgovačka škola

1939.-1941.

1933.-1935.

137

Široki Brijeg

Šolta

Travnik

- Opća zanatska škola

- Stručna produžna škola

- Ženska zanatska škola

1936.-1940.

1930.-1941.

1931.

1939.-1941.

1931.-1941.

138

Trogir

Vis

1930.-1934.

1928.-1932.

139

Vis 1933.-1941. 140

1.7.

Kulturne ustanove i

djelatnosti

kutije

1.7.1.

1.7.2.

Etnografski muzej Split

Galerija umjetnina Primorske

banovine Split

1922., 1933.

1932.-1941.

141

1.7.3. Izložbe

- Pariz

- Philadelphia

- Split

1924.-1928.

1925.-1926.

1925.

142

1.8.

Statistika

kutije

Spisi 1925.-1932. 143

Spisi 1932. 144

Spisi 1933.-1934. 145

Spisi 1935.-1937. 146

Spisi 1938.-1940. 147

58

Serija 14/2. Privreda

Serija

Sadržaj

Raspon

godina

Tehničke

jedinice

2.

Privreda

2.1.

Registraturna pomagala

knjige

kutije

2.1.1.

2.1.2.

Urudžbeni zapisnici

Urudžbeni zapisnik odjela

(ur. br.1-7300)

Urudžbeni zapisnik odjela

(ur. br.1-5254)

Registri

Upisnik dozvola za obavljanje

privrednih i prometnih

djelatnosti

siječanj-

srpanj

1940.

siječanj-

lipanj

1941.

1932.-1944.

35

36

37

2.2.

Povjerljivi i spisi

mobilizacije

kutije

2.2.1.

2.2.2.

Povjerljivi spisi s upisnikom

18.veljače do 31.ožujka

Urudžbeni spisi u vezi opće

državne mobilizacije

1941.

1940.-1941.

148

2.3.

Opća izvješća o privrednoj

djelatnosti

kutije

2.3.1.

Kronološki odlagana

periodična izvješća o stanju

privredne djelatnosti na

području nadležnosti

stvaratelja

Tematska izvješća o

pojedinim djelatnostima

1929.-1940.

1929.

149

59

2.3.2.

Periodična izvješća o stanju

privredne djelatnosti odlagana

po imenima kotara:

Benkovac

Biograd

Bugojno

Čapljina

Gornji Vakuf

Hvar

Imotski

Knin

Konjic

Korčula

Kupres

Livno

Ljubuški

Makarska

Metković

Mostar

Preko

Prozor

Sinj

Stolac

Supetar

Šibenik

Tomislavgrad

1933.-1934.

1933.-1935.

1933.-1934.

1933.-1934.

1933-1940.

1933.-1935.

1934.-1935.

1934.-1941.

1933-1935.

1933.1941.

1933.-1935.

1933.-1934.

1934.

1933.-1934.

1934.

1933.-1934.

1933.-1934.

1933.-1941.

1933.-1938.

1933.-1935

1933.-1934.

1933.-1935.

1931.-1936.

150

2.4.

Obrt i trgovina

kutije

2.4.1.

2.4.2.

Opće okružnice i upute za

provođenje obrtničkih

djelatnosti

Ugostiteljski obrt

Normativi

Spisi

Dozvole za točenje pića

1939.

1934.,1937.

1939

1928./1941.

151

60

2.4.3.

Dimnjačarski obrt:

Normativi

Pravilnik o vršenju

dimnjačarskog zanata u

Primorskoj Banovini

Pravilnik o provođenju

dimnjačarskih radnja u

Banovini Hrvatskoj

Spisi u vezi provedbe

pravilnika

Dodjele dimnjačarskih

koncesija

1932.

1940.

1922.-1940.

1932.-1941.

152

2.4.4.

2.4.4.1.

2.4.4.2.

Trgovina

Trgovačke radnje

Pazari

Pazari-spisi

1939.

1920.-1925.

153

Pazari-spisi 1926.-1928.

1929.-1940.

154

155

Pazari-dozvole

Blagaj i Bijelo Polje

Bugojno

Drniš

Gradac

Grborezi, Livno

Hutovo, Stolac

Imotski

Kaštel Novi

Kaštel Sućurac

Kistanje

Klis

Knin

Konjic

1932.-1938.

1933.

1924.-1930.

1922.

1937.-1938.

1934.

1929.-1940

1932.-1934.

1923.-1933.

1934.-1941.

1926.-1928

1933.-1937.

1929.-1939.

156

Livno

Metković

Mostar

Muć Gornji

Mravinci

Perković-Slivno

Skradin

Stankovci

Šćit

1933.-1936.

1933.-1936.

1939.-1940.

1927.-1939.

1926.1928.

1924.1934.

1930.-1935.

1924.-1932.

1930.-1937.

157

61

Šestanovac

Tomislavgrad

Trogir

Zagvozd

Zlosela

1931.-1939.

1937.-1939.

1928. 1934.

1919.-1921.

1927.-1929.

2.5.

Industrijska i druga

poduzeća

knjige

kutije

2.5.1. Sumarni popisi privrednih

organizacija

1932. 1933.

158

2.5.2.

Poduzeća:

Atlantska plovidba Ivo Račić,

Split

Jugoslavensko-Amerikanska

plovidba, Split

1920.-1928.

1924.-1928.

Jugoslavenski LLOYD, Split

(nastao spajanjem Atlantske

plovidbe i Jugoslavensko-

Amerikanske plovidbe 1928.)

Javna i slobodna carinska

skladišta, Ivo Mrčić i Dušan

Guina Metković

Dubrovačka plovidba,

Dubrovnik

1928.-1940.

1937.-1940.

1939.-1941.

159

Aluminij, rudarsko i

industrijsko d.d. Split

Brodogradilište Split, Split,

pravni sljednik:

Jadranska brodogradilišta

1928.-1943.

1931.-1936.

1936.-1939.

160

Bata, Jugoslavenska tvornica

gume i obuće d.d. - spisi

Bata, podružnice:

Benkovac, Biograd, Bugojno,

Fojnica, Hvar, Imotski, Knin,

1936.-1937.

1936.-1941.

161

62

Bata, podružnice:

Konjic, Korčula, Livno,

Ljubuški,

Makarska, Metković, Mostar,

Preko, Prozor, Sinj, Split,

Stolac, Supetar, Šibenik,

Tomislavgrad

1937.-1941.

162

Dalmatia, poduzeće za

proizvodnju portland

cementa, Kaštel Sućurac

1912.-1930.

1931.-1943.

163

164

Dalmatinska industrija

kamena, Drniš

Itak, jugoslavenska tvornica

alimentarnih konservi, d d.

Split

1914.-1938.

1924.-1935.

165

Jadranski Bauxit, Split

(osnivač Ante Dešković)

Primorski Bauxit, Split

(osnivač Ivan Dinko Ilić)

fuzija u :

Jadransko Primorski Bauxit,

Split

1921.-1929.

1925.-1929.

1929.1943.

166

Jadransko anonimno društvo

cement, d.d. Sv. Kajo, Solin

1905.-1938.

1939.-1941.

167

168

Jugoslavenski boksiti d.d.

Split

Lastva, rudarsko i industrijsko

društvo d.d. Split

Lim, tvornica kisika Zagreb,

postrojenja u Splitu i Dugom

ratu

1921.-1941.

1929.-1940.

1930.-1940.

169

Monte Promina, ugljenokopi

u Dalmaciji d.d.

Dubravice, ugljenokop

Šibenik

1873.-1928.

1928.-1941.

1932.-1938.

170

171

63

Opskrba Dalmacije ugljenom,

rudarsko i industrijsko

društvo s.o.j. Split

1918.-1940. 172

Narenta, prva hercegovačka

industrija drveta, d.d.,

Ostrožac, Konjic

Neptun, tvornica ribljih

konzervi d.d. Split (ex Itak)

Prva bos.-herc. tvornica

šibica, d.d. Dolac na Lašvi

Prva dalmatinska tvornica

cementa portland, M.Ferić i

drugovi, d.d. Split (ex Bettiza)

Prva jugoslavenska pivara,

d.d. Mostar

1923.-1931.

1935.-1940.

1911.-1940.

1929.-1937.

1912.-1931.

173

Ruda, d.d. Split

Sanitas Hercegovina,

sabiranje i prerada ljekovitog

bilja d.d. Mostar

Sardina, konzerviranje

morske ribe d.d. Split

1920.-1940.

1922.-1931.

1921.-1940.

174

Split, anonimno društvo za

cement, d.d. Split-Solin-

Vranjic

1903.-1929.

1930.-1940.

175

176

Tvornica portland cementa,

d.d. Livno

Ugar, šumska industrija d.d,

Turbe, Travnik

Ugljen, d.d.Split (1929. fuzija

s Opskrba Dalmacije

ugljenom)

Zadružna poljodjelska

Poslovnica d.d. Split

1923.-1940.

1930.-1940.

1921.-1929.

1941.

177

2.6.

Promet

kutije

2.6.1.

2.6.2.

Normativi

Spisi

1890.-1930.

1929.-1941.

178

179

64

2.6.3.

2.6.3.1.

Koncesije za auto-poduzeća:

Bakula Šime, Posušje

Borić Miljenko i Dinko,

Imotski

Bulović Marijan, Imotski

Buljan Anka, Mostar

1937.-1941.

1930.-1940.

1934.-1940.

1938.-1940.

180

Bušić Ante i Figura Josip,

Imotski

Cetina, Autobusno poduzeće,

Sinj

Čilipi, autobusno društvo,

Čilipi

1930.-1940.

1930.-1940.

1940.-1941.

181

Čizmić Lovre, Zadvarje

Čorić Jere, Oklaj

Čupač Stevan, Benkovac

Dimitrović Đuro, Benkovac

Dizdarević Habib, Blagaj

Družić Marko, Omiš

1933.-1940.

1937.-1941.

1937.-1939.

1936.-1941.

1932.-1937.

1936.-1939.

182

Gardilčić Josip, Nerežišće

Grand-Garaža, Podgorica

Halulić Hasan i Kravarušić

Nikola, Livno

Jerković Jure, Dugopolje

Jović Jozo, Dragljane

Kavara Hasan, Čapljina

Kotaraš Dušan, Knin

Kureš Risto, Stolac

1938.-1941.

1940.

1931.-1941.

1930.-1939.

1939.-1940.

1931.-1941.

1939.

1932.-1941.

183

Luetić Marijan, Imotski

Markić Dragutin, Dolac Donji

Miletić Rade, Vrgorac

Mučko autobusno poduzeće,

Muć

Napredak, udružena

autobusna poduzeća, Split

1940.-1941.

1930.-1941

1938.-1939.

1931.-1941.

1940.-1941.

184

Olujić Srećko, Lovreć

Paradžik Toma i Bušić Ivo,

Mostar

1931.-1941.

1936.-1940.

185

65

Pervan Ivan, Trilj

Pervan Milka, Vrgorac

Pirija Ibrahim, Stolac

Poparić Ante, Split

Rađenović Stevo, Obrovac

Raos Ivan, Makarska

Rijeka Ombla, autobusno

poduzeće, Komolac-

Dubrovnik

1930.-1940.

1938.-1939.

1932.-1938.

1940.

1933.-1939.

1931.-1941.

1939.-1940.

186

Rogošić Ilija, Dugopolje

Sikirica Josip, Lečevica

Slipčević Nino, Livno

Stojaković Dušan, Bosansko

Grahovo

Slišković Ilija, Široki Brijeg

Stuparić Josip, Sinj

1938.-1940.

1930.-1940.

1930. 1940.

1939. 1940.

1937.-1939.

1938.-1941.

187

Šeparević Ante, Blato -

Korčula

Toholj Ilija, Mostar

Vidović Petar i Šimić Nikola,

Makarska

Vukosav Svetozar, Bijelo

Polje

Vukosav Mirko, Metković

Vuletić Petar, Ante i Duje,

Sinj

1932.-1941.

1931.-1936.

1939.

1930.-1936.

1938.

1930.-1939

188

2.6.3.2. Predstavke tražitelja

autobusnih koncesija

1929.-1940

189

2.6.4. Pomorski promet

Izvješća o pomorskom

prometu

1932., 1933

2.7.

Turizam

kutije

2.7.1

2.7.2

2.7.3.

Izvješća o turističkoj

djelatnosti

Predmetni spisi

Projekt nabave vrtnih klupa

1930.-1932.

1940.-1941.

1939.-1940.

190

66

2.8.

Javne štedionice i banke

kutije

2.8.1.

Spisi u vezi nadzora i

reguliranja rada štedionica

1920.-1935.

191

2.8.2.

Štedionice i banke:

Općinska štedionica

Benkovac

1908.-1941.

192

Općinska štedionica Drniš

1908.-1929.

1929.-1941.

193

194

Općinska štedionica Obrovac

1910.-1940.

195

Općinska štedionica Biograd

Općinska štedionica Korčula

Općinska štedionica Priko-

Poljica

1908.-1937.

1928.-1936.

1905.-1937.

196

Općinska štedionica Selca,

Brač

Gradska štedionica Šibenik

Srpska štedionica Livno

1919.-1939.

1924.-1941.

1925.-1940.

197

Gradska štedionica Split

1919.-1941

198

Štedionica Primorske

Banovine, Split

1930.-1939.

199

Prva pučka dalmatinska

banka Split

1898.-1939. 200

Pučka trgovinska banka,

Split

1920.-1944. 201

Bračko amerikanska banka,

Supetar, Split

Banka Dalmata di Sconto,

Split, Šibenik

Dubrovačka veresijska

banka, Dubrovnik

1920.-1944.

1921.-1939.

1929.-1940.

202

67

Hrvatska banka, Travnik,

podružnice:

Bugojno, Jajce, Zenica

Hrvatska trgovačka banka i

štedionica, Livno

Srpska banka, Bugojno

Srpska banka, Travnik

1907.-1941.

1905.-1940.

1924.-1931.

1930.-1931.

203

Kreditna banka, Ljubuški

Banka Gajret, Sarajevo,

podružnica Mostar

Muslimanska banka, Stolac

Zemaljska banka za BiH,

Sarajevo,

podružnice Metković i Split

Šibenska okružna banka

Šibenik

1924./1931.

1930.-1935.

1925.-1941.

1927.-1941.

1936.-1940.

204

2.9.

Privredne komore

kutije

2.9.1.

Trgovačka i obrtnička

komora Split

1921.-1931

205

Trgovačka i obrtnička

komora Split

Trgovačko-industrijska i

zanatska komora Split

1932.

1932.-1933.

206

Trgovačko industrijska

komora Split

1933.-1940

207

Trgovačko industrijska

komora Split - završni računi

1933.-1940 208

Zanatska komora Split

Trgovačka industrijska i

zanatska komora Dubrovnik

1933.-1939.

1940.

209

68

2.9.2.

2.9.3.

Izbori za vijećnike privrednih

komora

Trgovački posrednici

privrednih komora (mešetari)

1935.-1939.

1921.-1940.

210

2.9.4.

2.9.5.

Sudovi dobrih ljudi / Izbrani

odbori

Sudski spor oko plaćanja

naknade između Trgovinsko-

industrijske komore u Splitu

i La Dalmatienne d.d. društva

hidroelektričnih snaga

Dalmacije u Parizu

1936.-1941.

1935.-1941.

211

69

Serija 14/3. Agrar i poljoprivreda

Serija

Sadržaj

Raspon

godina

Tehničke

jedinice

3.

Agrar i poljoprivreda

3.1.

Agrarni spisi

kutije

3.1.1.

Kolonizacija

3.1.1.1.

3.1.1.2.

3.1.1.3.

Normativni spisi

Podaci o dobrovoljcima i slobodnoj zemlji za

dodjelu

Dodjela zemlje:

Ugovori o zakupu zemlje po uvjetima

kolonizacije u KO Klepac, Čapljina

1931.-1932.

1932.-1937.

1932.

212

Ugovori o davanju u zakup zemlje na

području Livanjskog polja u svrhu

melioracije

1931.-1939 213

Dodjela zemlje dobrovoljcima na područnu

nadležnosti Banske uprave Primorske

banovine (53 dosjea):

1. Avramović Jovo

2. Babić Jovo

3. Badrov Niko

4. Bagarić Stipo

5. Biluš Marko

6. Bojbaša Luka

7. Brdar Božo

8. Brdar Mijo

9. Bulović Ilija

10. Cnogorac Pavo

11. Džaja Nikola

12. Gavurna Ante

13. Ištuk Đuro

1932.-1940.

214

70

14. Jović Pero

15. Kanazir Savo

16. Klupka Franjo

17. Kosić Stanko

18. Kovač Stipan

19. Kovačić Dušan

20. Kozomara Đorđe

21. Krešić Stjepan

22. Kujundžić Milojko

23. Kujundžić Špiro

24. Kulaš Luka

25. Maganić Nikola

26. Maljković Jovo

27. Miljković Franjo

28. Mostarac Špiro

29. Novak Đorđe

30. Palikuća Gavro

31. Pašalić Ivan

32. Pažin Risto

33. Pažin Sotjan

34. Perajica Ivan

35. Perić Božo

36. Perić Franjo

37. Perić Jozo

38. Perić Šimun

39. Popović Dušan

40. Prečanin Savo

41. Radeta Nikola

42. Radeta Stevo

43. Radeta Tomo

44. Sekulić Obrad

45..Simović Borislav

46. Skadić Vlado

47. Skakić Simo

48. Stolica Božo

49. Šibenik Jakov

50. Tudorić Jozo

51. Ziba Sefo

52. Zlatar Ante

53. Zubić Krsto

71

3.1.2.

Agrar u BiH

3.1.2.1.

3.1.2.2.

3.1.2.3

Normativni spisi

Zbirni popisi podataka (tablice):

Popisi po imenu i prezimenu o oduzimanju

beglučke zemlje (dva meko uvezana sveska)

Sumarni iskazi o neriješenim beglučkim

predmetima po kotarevima: Bugojno,

Čapljina, Konjic, Livno, Ljubuški, Mostar,

Prozor, Stolac, Tomislavgrad.

Izvadak o stanju agrarnih predmeta kotara

Tomislavgrad

Dodjela zemlje:

Popisi osoba za koje se traži zemlja

Molbe za odštetu

Sporovi

1920.-1938.

1931.

1937.-1938

1938.1940.

1921.,1937.,

1938.

1933.

1934.

1931.-1932.

215

Molbe za dodjelu državnog i beglučkog

zemljišta na području kotara Livno

1933.-1936.

1940.

216

Rješenja o priznavanju odšteta za zemlju

oduzetu agrarom reformom po kotarevima:

Bugojno

Konjic

1935./1940.

1934./1940.

217

Livno 1934./1940. 218

Ljubuški

Ljubuški

Ljubuški

1934./1939.

1940.

1940

219

220

221

Mostar

Mostar

Mostar

Mostar

Mostar

Mostar

Mostar

Mostar

Mostar

1934./1936.

1937./1939.

1939.

1940.

1940.

1940.

1940.

1940.

1940.

222

223

224

225

226

227

228

229

230

Prozor

Stolac

1939./1940.

1934./1939.

231

Stolac 1939./1940. 232

Tomislavgrad 1935./1940. 233

72

3.1.3.

Agrar u Dalmaciji

3.1.3.1.

3.1.3.2.

3.1.3.3.

3.1.3.4.

Normativni spisi

Provođenje agrara na državnim posjedima

(Vrana, Duće)

Predstavke na rad komisija za procjenu

Sumarni podaci o agrarnim prijavama

Imotski, Sinj, Drniš

(dva meko uvezana sveska)

1930.-1940

234

3.1.3.5.

Agrarni predmeti:

Sud Benkovac

K.O. Benkovac, Biljane Gornje, Ceranje,

Islam Grčki, Jagodnje Gornje, Korlat, Lepari,

Lišane, Nadin, Polača, Popović.

K.O. Pristeg, Smilčić, Smoković, Stankovci,

Suhovare, Šopot, Tinj, Vrana.

1931.-1940.

1931.-1940.

235

236

Sud Imotski

K.O. Krstatice, Lokvičići, Medovdolac

K.O. Podbablje

K.O. Poljica

K.O. Postranje, Slivno

1931.-1940.

1931.-1940.

1931.-1940.

1931.-1940.

237

238

239

240

Sud Makarska

K.O. Bast-Baškavoda, Drašnice, Kotišina,

Tučepi, Velo Brdo, Živogošće

1931.-1940.

241

Sud Omiš

K.O. Duće, Kučići, Srinjine, Tugare

Sud Sinj

K.O. Ercegovci, Glavice, Kraj, Potravlje,

Prisoje, Sušci

Sud Šibenik

K.O. Donje Polje, Jadrtovac, Krapanj, Vrulje,

1931.-1940

242

73

Vrpolje, Zaton, Zlarin, Žirje

Sud Tijesno

K.O. Pirovac, Tijesno

Sud Trogir

K.O. Blizna, Kaštel Štafilić, Ljubitovica,

Marina

K.O. Prgomet, Račice, Seget, Suhidol,

Trogir, Vinišće

1930./1940.

1930./1940.

243

244

Sud Vrlika

K.O. Cetina, Civljane, Kijevo, Maovice,

Podosoje, Vrlika

1931./1940.

245

Sud Vrgorac

K.O. Dragljane, Dusina, Kozice, Ravče,

Stilja

K.O. Vrgorac

K.O. Zavojane

1931./1940.

1931./1940.

1931./1940.

1931.-1940.

246

247

248

249

3.2.

Poljoprivreda-ostali spisi

Državna ergela Aleksandrovo (bivši posjed

Vrana kod Biograda)

Rasadnik za južne kulture u Blatu na Korčuli

iz 1933.

1932.

1933.

74

Serija14/4.

Serija

Sadržaj

Raspon

godina

Tehničke

jedinice

4.

Tehnički poslovi

4.1.

Javne zgrade

Kutije

Banska palača u Splitu:

Tlocrti prizemlja, I, II, III, IV, V,

VI i VII kata, u mjerilu 1:100, (8

listova formata 73x67 cm)

Nacrt presjeka fasade, u mjerilu

1:100, (1 list formata 73x48cm)

1931.

250

Idejno rješenje projekta hotela na

splitskoj rivi (Josip Žanko)

Nova zgrada glavne pošte u

Splitu:

-tlocrti, presjeci i nacrti fasade u

raznim mjerilima.

-tehnička dokumentacija i nacrti

el. mreže i rasvjete

1928.-1939.

1937.-1939.

251

-tehnička dokumentacija i nacrti

vodovodne i kanalizacijske mreže.

-tehnička dokumentacija i nacrti

opreme: cijevna pošta i dizala

Nova zgrada carinarnice i javnih

skladišta, Gat sv. Duje u Splitu:

-projektna dokumentacija i nacrti

el. mreže, rasvjete i dizala.

Stambena zgrada

Poljoprivredne ogledne i

kontrolne stanice u Splitu:

-elaborat s troškovima gradnje,

nacrti zgrade i zemljišta

1937.-1939.

1937.-1939

1936.-1938.

1938.-1939.

252

75

4.2.

Javni objekti vodoopskrbe

Kutije

4.2.1.

4.2.2.

Sumarne evidencije

(pet meko uvezanih svezaka)

Elaborati objekata

Arbanija, Trogir

Baška Voda

Bibinje

Biočine

Biorine

Bjelina, Zadar

Božava (više objekata)

Brač (više objekata)

Brela

Brgud

Brgulje, Silba

Čapljina

Čista Mala

Čitluk

Danilo Kraljica

Dicmo

Donje Selo, Šolta

Drvenik, Gradac

Drvenik Mali, Trogir

Drenovac, Mostar

Dubrava, Šibenik

Dugopolje

Dusina, Vrgorac

Ervenik Gornji

Gačelezi

Galovac

Gradac

Hrvace

1931./1941.

1941.

1932., 1936.

1929.

1925.

1934., 1939.

1912

1886./1934.

1901.1936

1934.

1912., 1937.

1934.

1936.

1910.

1924.

1934.

1923.

1940.

1933.

1930.

1934.

1908., 1930.

1941

1933.

1931.

1912.

1930.

1934.

1923.

253

Hvar (više objekata)

Ilići, Mostar

Jadrtovac

Kaštela

Kelami, Lećevica

Kistanje

1922./1938.

1939./1941

1935.-1937.

1925.

1935.

1925./1937.

254

76

Kladnjice

Knin (više objekata)

Kološac

Korčula (više objekata)

Kosor, Vrlika

Kostanje

Kotišina

Kruševo, Sinj

Kruševo, Obrovac

Kunovac, Obrovac

Labin

Macure, Kistanje

Marina, Trogir

Maslinica, Šolta

Medviđe, Obrovac

Muć Donji

Murter

Naklice

Nunić

Oklaj

Omiš (više objekata)

Opačac, Imotsko polje

Orah, Vrgorac

Ošljak,

Otišić

Pasičina, Opuzen

Pašman

Plina

Podaca

Podine

Podgora

Podvaroš, Sinj

Polača

1931./1939.

1926./1935.

1933.

1927./1940.

1937.

1889.

1931.

1923.

1934.

1924./1930.

1908., 1924.

1931.

1908.

1929.

1926.

1934.

1925., 1931.

1930.

1934.

1935./1936

1929./1940.

1939.

1931.

1931.

1923.,/1927.

1929.

1929.

1934.

1935.

1935.-1937.

1933.

1926.

1932., 1939.

Polešnik

Poljica, Imotski

Preko

Prigrađani, Mostar

Prklje, Benkovac

Pupnat

Radošić

Rakičani

Rava Velika

1934.

1933., 1941.

1924

1932.

1927

1933

1934.

1924.

1935.

255

77

Ravno, Bugojno

Rogoznica

Rujno, Paklenica

Sali

Silba

Sinj (više objekata)

Smoković

Soline

Sratok

Struge

Suhi Dolac.

Sušci

Šibenik (više objekata)

Škopljanac

Tijarica

Trogir (više objekata)

Tučepi

Tugare

Turjaci

Ubli, Lećevica

Veli Iž

Verunić

Vinjarec

Vir

Vrlika

Vrpolje

Vrgorac

Vrsi

Vučevica

Vukšić

Zavojane

Zečevo

Zvečanje

Žeževica

Žitnić

Živogošće

Žrnovnica

Žrnovo

Župa, Imotski

1936.

1930.

1932.

1935.

1929./1931.

1938./1945.

1934

1935

1931., 1934.

1914.

1935.

1935./1937.

1935.

1939.

1923./1942.

1936.

1931.

1927.

1933

1931.

1929.

1912.

1910.

1933.

1934.

1935./1938.

1934.

1933.

1910.

1934.

1934./1935.

1935.

1930.

1941.

1933./1938.

1937.

78

Serija 14/5. Banovinska poslovna centrala

Serija Sadržaj Raspon

godina

Tehnička

jedinica

5.

Banovinska poslovna centrala za istraživanje i

unapređenje kućne radinosti

Kutije

5.1.

5.1.2.

Normativi

Spisi o osnivanju

Izvještaj o radu

Opći spisi

1929.-1931.

1932.

1930.-1932.

256

Opći spisi 1933.-1936.

1938.

257

5.1.3.

Opći spisi

Financijski spisi

Evidencije prodanih rukotvorina

(dva meko uvezana sveska)

1939.- 1941.

1934.,1935.

258

Evidencije prihoda i rashoda 1933./1936.

1937.

259

Evidencije prihoda i rashoda

1939./1940. 260

79

Serija 14/6. Službenički listovi

Serija

Sadržaj

Raspon

godina

Tehničke jedinice

Dosjei Kutije

6.

Službenički listovi (dosjei)

6.1.

6.2.

Okružnice

Spisi

1925./1938.

1925./1939.

261

6.3.1-663 Dosjei:

Akčić-Lepeš Zorka

Akrap Josip

Alagić Marko

Alegretti Olga

Alfirević Mate

Alujević Milka

Aljinović Ante

1918./1943.

1

2

3

4

5

6

7

262

Ambrožić Barbarić Milan

Andara Mate

Andreis Marija

Andrijašević Ante

Andrijašević Mladen

Aničić Sofija

Antica Antun

Antić Laura

8

9

10

11

12

13

14

15

263

Antunović Jerka

Arambašin Josip

Arambašin Vojin

Arapović Katica

Artić Nedjeljko

Avramović Milutin

16

17

18

19

20

21

264

80

Babić Nevenka

Babić Olga

Bacho Ruža

BadalićJosip

Badovinac Miroslav

Baf M.Placida Klara (č. sestra)

Bagatin Dinka

Bakota Olga

Bakotić Dora

Baković Stjepan

Baldani Balić Nevenka

Baldazar Antun

Baldazar Helen

Balić Nevenka

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

265

Balić Mate

Bandalović Ante

Banić Antun

Barač Niko

Barani Vanda

Barbarić Ljubomir

Barbić Zlata

Barišić Josipa

Bašić Nevenka

Bašić Ljubomir

Baškić Milan

Bašković Vesna

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

266

Bašković Pavao

Baturić Marija

Belas Antun

Beloti Miško

Bendiš Anka

Beneš Karel

Benzon Bosiljka

Bernardi Todor

Bertić Zlata

Berus Nikola

Berus Znidarčić Anka

Betini Ina

Bešker Ivo

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

267

81

Bibić Stevo

Bijelić Krunoslava

Bilokapić Nikola

Biluš Lucija

Biočina Branko

Bjelovučić Marija

Blagojević Desanka

Bobanović Adolfina

Bodulić Franka

Boko Marović Nevenka

Bonvardo Edjicij

Bonvardo Stjepan

Borić Jurislav

Borić Muharem

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

268

Borjanović Zorka

Bošković Sava

Botić Juraj

Boto Ivan

Božikov Katica

Bracanović Dolores

Branković Danica

Bratanić Marija

Bressan Marija

Bressan Sidonija

Brida Marija

Bubalo Fejza

Buble Vanda

Budak Miljenka

Budrović Borinka

Budrović Desanka

75

76

77

78

79

80

81

82

83

84

85

86

87

88

89

90

269

Budić Marija

Bukarica Nedjeljka

Bulat Petar

Buljević Zlata

Bumić Branka

Buntić Mato

Buntjelić Ivan

Burić Josip

Burmaz Mate

91

92

93

94

95

96

97

98

99

270

82

Caglević Desman Fernanda

Cakić Stojan

Carić Ante

Carić Ivo

Carić Krunoslava

Carić Marija

Carić Margarita

Cepelić Milan

Chiabov Cezar

Cinoti Josip

Cipci Sloboda

Coce don Frano

Crnogorac Miladin

100

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

271

Čaćan Slavka

Čale Marija

Čalić Janja

Čermak Medaković Jovanka

Černe Boris

Čizmić Alija

Čučaković Aćim

Čučuk Nikola

Čulić Jerko

113

114

115

116

117

118

119

120

121

272

Dabinović Anka

Dačić Matija

Dadić Slavka

Danilo Zorka

Dančević Duboković Marica

David Emica

Dean Ivan

Dedić Dragica

Deletiš Roko

Demšer Dragica

Depolo Antica

Depolo Ivo

Depolo Luka

Diaković-Borić Vinka

122

123

124

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134

135

273

83

Didak Mate

Didon Ida

Digović Bulat Olga

Divjakinja Zorka

Dobronić Vinko

Domančić Marijan

Donati Kopsić Antica

Dorbić Vicko

Dorčić Krešimir

136

137

138

139

140

141

142

143

144

274

Draganić Antica

Drdak František

Drezga Rodin Jerka

Družeić Pospišil Marija

Dumanić Šulenta Jerko

Dumenčić Mate

145

146

147

148

149

150

275

Dunkić Vinko

Duplančić Ante

Dužević Ivan

Dužević Tihomila

Đogaš Kelam Karmen

Đurić Vidović Ana

Đurić Bosiljka

Đurić Dragutin

Đurić Olga

Đurić Todor

Džulić Osman

151

152

153

154

155

156

157

158

159

160

161

276

Elmić Marija

Emer Marko

Fabijanić Josipa

Fabjan Katica

Fabrio Dinko

Fabris Andrija

Fišler Suzana

Foretić Dinko

Foretić Smilja

Foretić Vicko

Frkatović Serafina

Franić Mate

Franić Ante

162

163

164

165

166

167

168

169

170

171

172

173

174

277

84

Gaberšeg Milica

Gale Perović Pavica

Gamulin Akvina

Gamulin Helenka

Gamulin Marija

Gamulin Stjepan

Gamulin Vice

Ganza Nevenka

Gašić Stamenka

Gattin Dujšin Katica

Gavella Miše Vera

Gerčar Viktor

Gentilizza Kalganov Fanny

175

176

177

178

179

180

181

182

183

184

185

186

187

278

Gjurić Vidović Ana

Gjogaš Kelam Karmen

Gljivić Slavka

Gijanović Grabovac Katica

Gojanović Ljubica

Gojsalić Mijić Jozica

Golob Maks

188

189

190

191

192

193

194

279

Gorlich Maksimilijan

Gorz Aleksandar

Goti Rudolf

Grančarić Anka

Granić Antica

Granić Olivija

Grizogono Bruno

Grubišić Lenka

Grubišić Marin

Gudelj Ružica

Guić Juraj

Gusković Ađelka

195

196

197

198

199

200

201

202

203

204

205

206

280

85

Hacker Luisa

Hatze Josip

Havel Josip

Hajdarović Ivan

Hozman Anka

Hukavec Željka

Huljić Andro

Huljić Mandica

Humo Salih

Huremović Ahmed

Hruš Antun

207

208

209

210

211

212

213

214

21

216

217

281

Imamović Halid

Ivančić Bosiljka

Ivančević Milena

Ivanišević Jerko

Ivanišević Marta

Ivanišević Nada

Ivušić Novak Klara

218

219

220

221

222

223

224

282

Jagić Blaž

Jagodnik Vladimir

Jakovčević Vjera

Jakovljević Filip

Jakšić Jakov

Jakšić Jović Desanka

Japundžić Jevrosima

Jean Robert

Jejina Milan

Jelčić Ivan

225

226

227

228

229

230

231

232

233

234

283

Jeličić Rikard

Jelinčić Katica

Jelinić Ružica

Jerić Joško

Jeričević Zlatka

Jerin Krešimir

Jocić Milivoj

Jović Desanka

Jovanović Miodrag

Jovanović Jagoš

235

236

237

238

239

240

241

242

243

244

284

86

Juran Margarita

Juras Ljubić Antica

Juretić Marija

Juretić Fux Ruža

Jurić Petar

Jurić Ratimira

Jurić Ivanka

Jurišić Aleksandar

Jurišić Nikola

Jurišić-Akčić-Lepeš Zorka

Jurjević Milivoj

Jurjević Vinko

Justi Slavijana

Jusufbegović Enisa

Jutronić Nebodar

245

246

247

248

249

250

251

252

253

254

255

256

257

258

259

285

Kacin Ivo

Kaić Krešimir

Kajgina Milica

Kalanj Tanasije

Kalajžić Antica

Kalderon Palomba

Kaleb Šime

Kaluđera Uzeir

Kamenarović Karmen

Kaporčić Zlatka

Kapov Tonka

Karanjac Marija

Karlovac Eulalija

Karlovac Ivo

Karlovac Mirko

260

261

262

263

264

265

266

267

268

269

270

271

272

273

274

286

Kašiković Milka

Katalinić Desanka

Katunarić Marija

Katunarić Vesela

Katurdžija Anka

Kavurić Jure

Kezić Jerko

Kiš Margareta

Klein Dragutin

Klupka Franjo

275

276

277

278

279

280

281

282

283

284

287

87

Kljajo Ivo

Knežić Vlajko

Kolano Andrija

Kolarić Vladojla

Koldovsky Josip

Koludrović Aida

Komorski Branko

Komorski Dragutin

285

286

287

288

289

290

291

292

288

Komosar Natalija

Koporčić Ana Frane

Korent Vjekoslava

Korlaet Dragutin

Kostić-Selem Milica

Košta Vicko

Kovač Branko

Kovačević Mihajlo

Kovačević Vjera

Kovačić Jozica

Kragić Maria-Vinka

Kragić Petar

Kragić-Raffaelli Vinka

293

294

295

296

297

298

299

300

301

302

303

304

305

289

Kresnić Ivan

Krizmanić Kristina

Krmpotić Branko

Krstović Radoslav

Kršinič Frano

Krušec Marija

Krvavica Josip

Kublo-Kereta Neda

Kučinić Milan

306

307

308

309

310

311

312

313

314

290

88

Kudra Mahmud

KukićAnte

Kukoč Vladimir

Kukoč Zdenko

Kump Marijan

Kurelić Antonija

Kurtin Tonka

Kusalova Ljubica

Kutleša Paula

Kuvač Silvija

Kuzmanić Ante

Kveder Gnjezda Viktorija

315

316

317

318

319

320

321

322

323

324

325

326

291

Lahman-Kuzmić Nada

Laurenčić Ivan

Lazarić Anica

Lazić Draga

Lazič Đoko

Lenti Oktavija

Leo Lljubica

Letis Veseljka

327

328

329

330

331

332

333

334

292

Lohmer Donata

Lovrić Desanka

Lučić Katica

Lučić Nikica

Luetić Nedjeljka

Lukač Milorad

Lukas Fabijan

Lukas Marija Vinka

Luketin Ruža

Luša Ante

Ljepotica Ivo

Ljubić Neva

Ljubić Vesna

335

336

337

338

339

340

341

342

343

344

345

346

347

293

89

Majer Martin

Majnarić Štefa

Majstorović Josip

Malnar Frano

Mandić Angelina

Marangunić Mladen

Marasović Anka

Marčić Stjepan

Marinić Nikola

Marinković Petar

Marinović Iva

Marki Erald

Markičević Vera

Markovina Andrija

Marković Tuga

Marot Marija

Martić Jozica

Martinis Nikola

348

349

350

351

352

353

354

355

356

357

358

359

360

361

362

363

364

365

294

Martinis Marcel

Marušić Ante

Maskaler Ostojić Antica

Matijević Marin

Matković Vorih

366

367

368

369

370

295

Matović Marija

Matulić Niko

Medaković Milica

Medić Joakim

Meneghello-Dinčić Virgil

Mesarić Vjekoslava

371

372

373

374

375

376

296

90

Meštrović Božo

Meštrović Marija

Mihajlović Ljubiša

Mijić Dragomir

Mikulić Ante

Mikulić Petar

Mikulić Zora

Milavić Fahra

Milić Danica

Milinković Mileva

Milošević Anka

Milunović Ivo

Milutinović Tomić Jovanka

377

378

379

380

381

382

383

384

385

386

387

388

389

297

Mirazović Esad

Mirković Ivan

Miškov Anđeo

Mladineo Marko

Monti Marija

Morić Mileva

Mort Petar

Mrduljaš Ladislav

Mrkonjić Azema

Mučnjak Jurić Ivanka

Muić Bogumila

Mustafić Janja

Mužina Nikola

390

391

392

393

394

395

396

397

398

399

400

401

402

298

Nađ Pavao

Ninčević Ana

Nikičević Regina

Nikolić Anka

Nikolić Mihovil

403

404

405

406

407

299

91

Nikolić Nenad

Nola Danica

Nonković Liana

Nonveiller Franka

Nonveiller Lino

Nonvellier Marija

Novak Franjo

408

409

410

411

412

413

414

300

Novak Marin

Novak Prošpera

Novaković Marija

Novaković-Bakotić Marija

Nožić Mehmed

415

416

417

418

419

301

Olujić Ante

Omčikus Damjan

Opačić Petar

Orlandini Dragutin

Orlandini Orlando

Ozretić Andrica

Ozretić Dinka

Ozretić Juraj

420

421

422

423

424

425

426

427

302

Palata Mehmed

Palavršić Fedora

Palčić Anton

Papeš-Čulić Jozica

Papeš Krunoslav

Papeš Mihovil

Parač Vjekoslav

Pasini Marija

Paučić Josip

Pavasović Đorđe

Pavelka Karel

Pavičić Juraj

428

429

430

431

432

433

434

435

436

437

438

439

303

92

Pavičić Munitić Anka

Pavlica Zlata

Pavličević Petar

Pecani Josip Ante

Pečenković Jusuf

Pencel Fanika

Peraica Dinka

Perić Branka

Perišić Katja

Perišić Marija

440

441

442

443

444

445

446

447

448

449

304

Perković Ljubica

Peronja Pavao

Perović Nikola

Peterković Mihajlo

Petešić Ivan

Petito Dragojla

Petković Nebesna

Petrić Grubić Marija

Petrović Božidar

Petrović Milan

450

451

452

453

454

455

456

457

458

459

305

Petrović Nada

Petrović-Njegoš Jovan

Peruzzi Mihovil

Pezzi Rudolf

Piteša Katica

Planinac Ivan

Planjar Dinko

Poduje-Barić Marija

Poduje Veljko

Popić Jelka

Popov Vladimir

Popović Marija

Posinković Antun

460

461

462

463

464

465

466

467

468

469

470

471

472

306

93

Predojević Dušan

Preka Dragica

Primorac-Košćina Anđela

Prkić Anka

Prlenda Petar

Prohaska Josip

Puharić Ivan

473

474

475

476

477

478

479

307

Rabadan Vojmil

Račić Ljubica

Radan Ivan

Radić Ante

Radić Marija

Radman-Jeričević Marinka

Radman Stjepan

Radmilović Petar

480

481

482

483

484

485

486

487

308

Radovanović Milesa

Radovinović Robert

Radovniković Tonka

Rafaneli Filla

Raffaelli-Kragić Vinka

Raguzin-Donadini Anka

Rakovec Marija

Raković Vera

488

489

490

491

492

493

494

495

309

Randić-Jelčić Marija

Raše Magdalena

Ratković Makrena

Ravelić Marija

Ravlić Jakov

496

497

498

499

500

310

94

Reić Mila

Renko Rezika

Resimović Ante

Rimac Ljubica

Rizzi- Škaričić Romilda

Roca Stjepan

Rogić Vinka

Roje Antun

501

502

503

504

505

506

507

508

311

Roje Olga

Roje Marin

Romić Avdo

Rosandić Dikosava

Rossignolli Herminija

Rubić Ivo

Ruml Emil

Ružić Vinko

509

510

511

512

513

514

515

516

312

Sabioncella Milan

Samardžić Vlado

Saračević Hasan

Sedlar Antica

Senjanović Arsenije

Senjanović Katica

Senjanović Miroslava

Sikimić Jovan

Sikimić Radovan

517

518

519

520

521

522

523

524

525

313

95

Silobrčić Ivan

Silobrčić Jovica

Simić Stanka

Sinobad Petar

Siriščević Marica

Sirotković Desanka

Sket Ivanka

Slejko Emilija

Slemović Konstantin

Slišković Dobrila

Smodlaka Hranko

Smolčić Anka

Smolčić Filip

526

527

528

529

530

531

532

533

534

535

536

537

538

314

Smoljan Mara

Smrkinić Josip

Sokol Anka

Sosa Josip

Spasojević Pero

Spigelhalter Ljudevit

Srdelić Ljeposava

Srdelić Milka

Sršen Petar

Staničić Veronika

Stanimirović Panta

Stipančić Nikola

Stipanović Vesna

Stipćić Ivanka

Stipić Grga

Stipišić Marija

Stipišić Juraj

Stipulinić Mara

539

540

541

542

543

544

545

546

547

548

549

550

551

552

553

554

555

556

315

Suđić Zorka

Suhanek Ivan

Sujić Josip

Sušan Juraj

Svalina Karica

Svilokos Vicko

557

558

559

560

561

562

316

96

Šainović Mara

Šenka Ante

Šestanović Stjepan

Šimunović Dinko

Šimunović Nikola

Škarica Tonka

Škarica Vinko

Škarpa Cvjetko

Škarpa Julija

Škomrlj Dragica

Šlaus Juraj

Šmidler Ljudmila

Šperac Zora

Špoljar Stojanka

563

564

565

566

567

568

569

570

571

572

573

574

575

576

317

Šram Dragica

Štengel Doroteja

Štifanić Bogumila

Štuk Mile

Šuh-Dir Darinka

Šuljak Alija

Šupuk Zdenka

Šušteršić Stana

577

578

579

580

581

582

583

584

318

Tadić Ljuba

Tadić-Čolić Marija

Tasovac Dinko

Tatić Milena

Tičinović Kazimirka

Tomašić Roko

Tomić Demori Lenka

Tomić Dragica

Tommaseo Radovan

Tončić Kamilo

Tončić Zdenko

Tošović Josif

Tošović Sofija

Trausmiler Stanko

585

586

587

588

589

590

591

592

593

594

595

596

597

598

319

97

Trebović Salih

Tresić Pavičić Olga

Trumbić Mira

Tudor Ružica

Tudorić Olga

Turajlić Stojan

Turčin Alojzije

Turk Fortunat

599

600

601

602

603

604

605

606

319

Ujčić Vitomir

Ursina Anđelka

Ursina Anka

Uvodić Anđeo

Uvodić Jozica

Uvodić Marija

607

608

609

610

611

612

320

Valentić Enda

Valentić Frane

Valić Dinka

Vanić Ljudevit

Vasiček Josip

Vavra Rudolf

Verona-Volarević Bosiljka

Verona Pavao

613

614

615

616

617

618

619

620

321

Vesanović Lovrinčević Olja

Viculin Blaženka

Viculin Franjka

Vidoni Anka

Vidović Đorđe

Vidović Emanuel

Vig Marija

Vilović Vinko

Višević Katica

Vit Anka

Vitaljić Kuzma

Vitić Ljerka

621

622

623

624

625

626

627

628

629

630

631

632

322

98

Vlahović Slava

Voljevica Neziha

Voraček Marija

Vranješ Stipe

Vranjican Josip

Vrbanac Anka

Vrdoljak Vjekoslav

Vrsalović Vjera

Vučić Ivanka

Vučinović Antun

Vujasin Zlatka

Vujčić Tonka

Vujić Radoje

Vujisić Vasilije

Vukić Aleksandar

Vuković Nevenka

Vulić Bogoslava

633

634

635

636

637

638

639

640

641

642

643

644

645

646

647

648

649

323

Zagoreo Elvira

Zagorac Simo

Zagorac Zora

Zaninović Mate

Zelenika Stjepan

Zidić Marija

Zrnčić Stjepan

Žeželj Andrija

Žgurić-Dragojlović Zagorka

Žic Vuletin Ivanka

Žuljević Prošpera

Žuljević-Granić Olivija

Županić-Kamenarović Karmen

Žurić Vjekoslava

650

651

652

653

654

655

656

657

658

659

660

661

662

663

324

99

Serija 14/7. Tisak

Serija

Sadržaj

Raspon

godina

Tehničke

jedinice

7.

Tiskovine

kutija

Budžet Primorske banovine

Budžet Primorske banovine

Budžet Primorske banovine

Budžet Primorske banovine

Budžet Primorske banovine

Glasnik Primorske banovine

Glasnik Primorske banovine

Informativni prilog Službenog

glasnika Primorske banovine

Primorska banovina

(Prikaz dvogodišnjeg rada

Kraljevske banske uprave

Primorske banovine)

Agrarna reforma u Jugoslaviji

(Ekspoze Jurja Demetrovića,

ministra poljoprivrede)

1933./34.

1934./35.

1937./38.

1938./39.

1939./40.

Br.7/1939.

Br.8/1939.

Br.4/1937.

1929.-1931.

1933

325