studentinfo septembar/oktobar 2012

Edipov kompleks Najčešće zablude u vezi sastudentskim seminarima

Svaki sistem ima svojih prednosti i nedostataka

Strana 10 Strana 18 Strana 20

BROJ 7 / SEPTEMBAR/OKTOBAR 2012.

Onog trenutka kada sam dobio pismo o prihvaćanju nominacije za obavljanje prakse u Poljskoj, tačno sam znao da će upravo tih 6 sedmica da budu nevjerovatno i nezaboravno iskustvo.

Moje putovanje u Poljsku

Vratiti diskurs o ustavnim promjenama u sferu javnosti

Studentski krediti

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BH)

Početak nove školske godine uvijek donosi veće troškove. Nije jednostavno u jednom mjesecu platiti studijsku godinu, naći i takođe uplatiti smještaj, a uz to „nabaciti“ i koju novu krpicu uz torbu. A hrana? Da i o tome treba razmišljati...

Izdavač:Portal Media Group

Adresa: Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:Senka Trivić

Redakcija:Dajana BorojaBojana SekulićStefan Janković

Grafička priprema:Mirela Pejičić

Marketing:051 214 828

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

intermezzo.ba/

studentinfo

sadržaj U ovom broju takođe

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:07

Dijeta za studente Čuju li se “Glasovi mladih”?

Problem dvostrukih smjerova na master studijama

11 12

8

Konkurs za studente za novinarske priče

Relax

Studentski krediti

Edipov kompleks

Moje putovanje u Poljsku

Intervju: Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH

Najčešće zablude u vezi sa studentskim seminarima

Jačajmo NVO sektor EU grantovima!

Plus/Minus

Postovi sa najviše klikova ...

SEPTEMBAR/OKTOBAR 2012. | STUDENT INFO | 3

Pozivamo sve studentske organizacije i centre, nevladina i udruženja mladih, kao i pojedince da nam šalju svoje prijedloge, sugestije, mišljenja. Na mail: [email protected] pišite nam o problemima sa kojima se susrećete, pohvalite dobre primjere i kritikujte loše...

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-9-3/12, od 19.3.2012. godine, “Student info” Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasina pod rednim brojem 624.

vijesti

Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini (AUBiH) daje 750 stipendija za brucoše i transfer studente u vrijednosti od 5,000,000 KM. Studenti koji se upisuju u akademsku 2012/2013. godinu, na osnovu vlastitih postignuća, moći će ravnopravno učestvovati u procesu stipendiranja, čime će na taj način svojim angažmanom moći umanjiti troškove studija na AUBiH-u. Budući studenti će biti u prilici ostvariti jednu od tri kategorije stipendija: 1.) standardne stipendije 2.) posebne četerogodisnje stipendije 3.) stipendije za transfser studente. Standardne stipendije se dodjeljuje na osnovu prosjeka u srednjoj školi i osvojenih bodova na prijemnom ispitu.

Posebne četverogodišnje stipendije se dodjeljuju na osnovu imovinskog stanja, socijalnog statusa, uspjeha u školi i uspjeha na prijemnom ispitu. Stipendije za transfer studente jednog semestra moguće su onim studentima koji žele da urade transfer na AUBiH da uče po Američkom sistemu obrazovanja. Američki univerzitet u BiH je jedini univerzitet u regiji koji pruža američki sistem obrazovanja. AUBiH stvara nove lidere i tako doprinosi razvoju kako politčkog tako i ekonomskog sektora Bosne i Hercegovine. Student koji žele da apliciraju za stipendiju mogu to učiniti putem besplatne info linije: 080 020 137 ili putem e-mail: [email protected].

4 | STUDENT INFO | SEPTEMBAR/OKTOBAR 2012.

Opština Stari Grad, Sarajevo i Udruženje za razvoj društva „Kap“ najavili su da se od 8. septembra, od početka nove školske godine, nastavlja drugi ciklus besplatnih edukacija za kreativna zanimanja za učenike. Cilj projekta je animiranje mladih osoba sa područja Opštine Stari Grad da steknu nova znanja i iskustva u vannastavnim aktivnostima, koja im mogu biti potrebna u daljem životu, pa čak i prekretnica. Namjera ovog projekta je da se podigne svijest mladih o potrebi dodatne edukacije, sticanje novih znanja i vještina koje su usko povezane za novim tehnologijama. Tokom šest mjeseci (septembar 2012.-februar 2012.) bit će održani sljedeći kursevi za učenike: Opšta informatika, rad sa TV kamerom, video montaža, rad u programu Photoshop, DTP prelom novine (rad u programu Quark). Radionice će se održavati u O.Š., “Mula Mustafa Bašeskija”, ulica Logavina broj 52, subotom u terminu od 10-12h. Za prijave učenika i više informacija molimo da kontaktirate Udruženje “Kap”, 061 828 409 ili email [email protected]

Novi ciklus besplatnih radionica za kreativna zanimanja

EUNYP započinje sa serijom treninga koji će biti besplatni za sve učesnike, a čija provedba će se odvijati na deset lokacija širom BiH, od oktobra 2012. godine do juna 2013. godine. Teme koje će biti pokrivene ovom obukom imaju za cilj izgradnju kapaciteta glavne

ciljne grupe (članovi NVO sektora i službenici zaduženi za primjenu omladinskih politika na opštinskom i kantonalnom nivou širom BiH) u smislu efikasnog identificiranja i traženja mogućnosti za provedbu projekata koji će pomoći BiH u njenom nastojanju da poboljša

položaj mladih na svim nivoima. Obrazac za prijavu će uskoro biti dostupan. Ne postoje ograničenja u vezi sa brojem tema za koje se možete prijaviti. Kriterijumi za odabir učesnika će biti primijenjeni u zavisnosti od broja dobijenih aplikacija.

Upravni odbor Fondacije Studium objavljuje slijedeći Konkurs za dodjelu stipendija u školskoj 2012/2013 godini. Fondacija Studium dodjeljuje 4 stipendije studentima Univerziteta u Sarajevu i to: Visina svake pojedine stipendije je =2000,00 KM godišnje, a isplaćuje se u 10 jednakih mjesečnih rata po

=200,00 KM na tekući račun stipendiste.Pravo na dodjelu stipendija imaju studenti koji ispunjavaju slijedeće opšte uslove:a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;b) da je student na jednom od fakulteta Univerziteta u Sarajevu;

c) da nije stariji od 27 godina.Rok za podnošenje prijava je 01.10.2012. godine.O dodjeli stipendija odlučuje Upravni odbor Fondacije u roku od 15 dana od dana zaključenja konkursa. Sve stipendije su nepovratne. Više informacija možete naći na www.fondacija-studium.org.

Youth Policy - Uskoro početak serije obuka!

Fondacija Studium:Konkurs za dodjelu stipendija

750 stipendija za motivisane i mlade studente


Komisija za dodjelu stipendija stranim studentima (ESKAS) Vlade Švajcarske Konfederacije je objavila konkurs za stipendije (Swiss Government Excellence Scholarship) za akademsku 2013/2014. godinu. Stipendije su namjenjene za doktorske, postdoktorske studije i istraživačke projekte u Švicarskoj. Programom nisu obuhvaćeni bachelor i master studiji kao ni studiji umjetnosti. Detaljnije informacije o stipendijama možete pronaći na stranici Švajcarskog saveznog sekretarijata za obrazovanje i istraživanje: http://www.sbf.admin.ch/htm/themen/bildung/stipendien/eskas_laender/bosnia_and_herzegovina_en.html. Uputstva i formulari se dostavljaju na zahtjev putem maila: [email protected] ili [email protected]. Aplikacije se moraju dostaviti do 15. novembra 2012. na adresu: Ambasada Švicarske, Josipa Štadlera 15, 71000 Sarajevo, s naznakom: stipendija.

U duhu napora da promoviše volonterizam kao mogućnost za razvoj i angažovanje u zajednici , Program UNV-a u Bosni i Hercegovini sa zadovoljstvom predstavlja brošuru o volontiranju u BiH. Cilj brošure je da informiše korisnike o tome šta jeste volontiranje, a šta nije, kako bi volonterski rad trebao biti organizova, te kako se i sami mogu uključiti. Ograničeni tiraži brošure će biti dostupni u CISO centrima i partnerskim organizacijama ili je u PDF formatu možete preuzeti na UNV.ba web stranici.

U sklopu projekta Prevencija korupcije u visokom obrazvanju kroz unapređenje transparentnosti na univerzitetima u BiH, Transparency International Bosne i Hercegovine želi prikupiti i objaviti novinarske priče studenata o korupciji u visokom obrazovanju. Nagradni konkurs se raspisuje u kategoriji za tekstove za štampane medijie, dužine od 600 do 2000 riječi. Dvadeset (20) radova koji budu zadovoljavali uslove konkursa biće objavljeni u specijalizovanom biltenu koji će TI BiH pripremiti i distribuirati s ciljem jačanja svijesti studenata i akademske zajednice o problemu korupcije u visokom obrazovanju. Tri najbolja rada biće nagrađena novčanim nagradama u iznosu od 500 KM, a nagrade za ostale objavljene radove iznosiće 150 KM. Pravo prijavljivanja na konkurs imaju svi studenti sa područja Bosne i Hercegovine. Novinarski radovi mogu uključivati članke, intervjue, kolumne, te istraživačke priče. Rok za dostavljanje radova i prijavu na nagradni konkurs je 10.10.2012. godine. Radovi se dostavljaju u štampanom formatu ili na CD-u, na adresu: Transparency International Bosne i Hercegovine, Gajeva 2, 78000 Banja Luka, sa naznakom: Nagradni konkurs za novinarske priče. Uz radove je neophodno dostaviti i potvrdu o statusu studenta.

„Urbana ekologija i održivi razvoj“ predstavljaju glavnu temu raspisanih konkursa za prijavljivanje amaterskih i kratkih filmova, za program ekološkog filma „Green Screen Fest“ koji će se održati u sklopu Međunarodnog festivala zelene kulture “Green Fest” u beogradskom “Domu omladine” od 14. do 16.11.2012. godine.

Autori svoje radove mogu predložiti za prikazivanje na Festivalu do 10. oktobra 2012. godine, dok će lista izabranih radova za prikazivanje biti dostupna 5. novembra 2012. godine na zvaničnoj stranici „Green Fest“-a (www.greenfest.rs), gdje se mogu naći sve potrebne informacije u vezi sa prijavom na konkurse.

UNV predstavio brošuru o volontiranju u BiH

Nagradni konkurs za studente za novinarske priče

Stipendije za doktorske projekte u Švajcarskoj

“Green Fest” otvorio konkurse za prijavljivanje

relax


Šta? Sarajevo Green Festival

Kada? Od 27- 30.9.2012.

Gdje? Hotel Holiday Inn

Zašto otići? Kroz stručna predavanja na kojima će 60 svjetskih i priznatih stručnjaka govoriti prvog dana o održivoj arhitekturi, drugog o održivoj ekonomiji, a trećeg o kreiranju održivog grada sa fokusom na Sarajevo, posjetioci će moći i kroz 3 radionice, 11 izložbi i mnoštvo

promotivnih aktivnosti uživati u novim i kreativnim ostvarenjima.

Šta? Noć istraživača

Kada? 28.9.2012.

Gdje? Više lokacija u Banja Luci

Zašto otići? Jeste li skoro poželjeli neku promjenu, novu iskricu u vašoj svakodnevnici, nešto da vam probudi inspiraciju i udahne život u zaboravljene kreativne ideje? Ako jeste, Noć istraživača je baš ono što vam treba!

Šta? PechaKucha Night Banja Luka Vol. 6

Kada? 29.9.2012.

Gdje? Dom omladine, Banja Luka

Zašto otići? Ove godine deset izlagača predstaviće svoj izraz kreativnosti, a pored prezentacija planirano je održavanje i PopArt Marketa, kao i afterparty Muzička groznica.

Šta? Sajam koledža

Kada? 6.10. i 8.10.

Gdje? Druga gimnazija, Sarajevo i Američki kutak, Banja Luka

Zašto otići? Ovo je prvi sajam te vrste, i posjetioci će imati priliku da razgovaraju sa predstavnicima američkih koledža i univerziteta te da saznaju više o samom studiju u SAD, stipendijama koji ti univerziteti daju i svemu ostalom što ih zanima.

Šta? Koncert Damir Urban & 4

Kada? 28.09.2012.

Gdje? Dom Mladih, Sarajevo

Zašto otići? Hm, bolje pitanje je zašto ne otići, pogotovo što je cijena ulaznice 8 KM.

Šta? Premijera filma „Kombi“

Kada? 29.9.2011.


Zašto otići? Ovaj kratkometražni film na kojem je radila grupa mladih ljudi iz svijeta umjetnosti govori o muško-ženskim odnosima i klišeima prilikom

upoznavanja. Film je nastao na ideji mladog fotografa Bojana Janjića koji je režirao ovaj film, a scenario potpisuje Admir Skula.

Šta? Kampanja Ćutanje nije zlato – Progovori pametno!

Kada? Do 7.10.2012

Gdje? Studentsko pozorište Banja Luka

Zašto? Banjalučko Studentsko pozorište pokrenulo je kampanju “Ćutanje nije zlato – Progovori pametno!” koju će završiti 6. oktobra, na dan predizborne tišine uoči lokalnih izbora u Bosni i Herecgovini, a cilj je da skrene pažnju svih relevantnih institucija i nadležnih ministarstava u Vladi Republike Srpske na teško stanje matične scene tog pozorišta. Najavljene su i izložbe različitih umjetnika, a oktobar je rezervisan za gostujuće predstave i za nastupe mladih banjalučkih bendova.

Šta? Turneja Brit Floyd

Kada? 03.11.2012.

Gdje? Olimpijska dvorana Zetra, Sarajevo

Zašto otići? Liverpoolski sastav Brit Floyd, koji slavi zadivljujuću muzičku ostavštinu Pink Floyda, u sklopu ‘A Foot In The Door World Tour-a 2012’ svoj će veličanstveni tribute show predstaviti 3.11. (subota) u Olimpijskoj dvorani Zetra – J. A. Samaranch u Sarajevu te 6.11.

(utorak) u Dvorani Borik u Banjoj Luci.

Šta? Nastup Lord of the Dance

Kada? 21.10.2012.

Gdje? Zetra, Sarajevo

Zašto otići? Lord of the Dance najveći je plesni show u svijetu, koji je pokrenuo irski step plesač Michael Flatley 1996. godine, od kada ruši sve rekorde gledanosti. Njihove predstave dosad je vidjelo više od 60 miliona ljudi u čitavom svijetu, a prodali su i više od pet miliona DVD-a i CD-a.


Šta? Koncert Motherfunky live

Kada? 29.9.2012.

Gdje? DFK (DemoFestKlub), Banja Luka

Zašto otići? m:tel Demo takmičenje je završeno! Titulu najpopularnijeg benda nosi Departed iz Banja Luke, dok je svirku u DFK klubu osvojio bend Motherfunky iz Prijedora.

Šta? Prikazivanje filma “Mi još živimo ovdje”

Kada? 3.10.2012.


Zašto otići? Izuzetno zapažen nezavisni dokumentarac koji otkriva jezik i istoriju jednog indijanskog plemena predstaviće sama autorica koja će nakon projekcije govoriti o filmu, te o svojim bogatim iskustvima u snimanju i produkciji dokumentaraca. Dan poslije, 4. oktobra u 10 časova, Anne Makepeace održaće i predavanje na Akademiji umjetnosti u Banjaluci za sve zainteresovane studente filma, režisere, producente i druge filmske profesionalce.

Šta? Mobilni festival

Kada? 8.11.2012.

Gdje? Skoplje, Bitolj (Makedonija)

Zašto otići? “Mobilni festival” je trenutno jedini festival ove vrste u regionu koji je uspio da opstane. Festival je do sada predstavio stotine domaćih i inostranih filmova snimljenih mobilnim telefonom. Svako ko do 5. novembra pošalje film snimljen mobilnim telefonom može da učestvuje na konkursu. Više na http://mobilefestival.net/.

Šta? Međunarodni festival animiranog filma “Banjaluka 2012”

Kada? Od 23- 28.10.2012.

Gdje? Više gradova u BiH

Zašto otići? Jedan od najboljih animatora današnjice, Estonac Prit Parn, biće specijalni gost festivala a ljubitelji animacije iz Banjaluke, Gradiške, Mrkonjić Grada, Sarajeva, Trebinja, Bijeljine i Tuzle imaće priliku da pogledaju filmove sa festivala kratkometražnog filma Klermon Feran sa programom francuskih animiranih filmova. Više na www.banjalukanima.org.

Šta? Salon fotografije “Banjaluka 2012”

Kada? Od 18.10. - 12.11.2012.

Gdje? Kulturni centar Banski dvor, Banja Luka

Zašto otići? Izložbu tradicionalno organizuje Univerzitetski foto-kino klub Banjaluka i “Foto Art”, a sigurni smo da ćete uživati u izboru fotografija koje ćete moći vidjeti tokom perioda trajanja salona.

tema


Razlike između starog i novog sistemaPo novom sistemu studiranja ne postoji smjer filozofija i sociologije već su to sada dva smjera, tako da se studenti koji su studirali po starom sistemu pri upisu na master studije moraju odlučiti za jedan od njih.

Problem valorizacije ili bodovanja diplomaIskustva studentice filozofije i sociologije koja je studirala po starom sistemu Tijane Savić govore o mnogim propustima i nejasnoćama u vezi sa ovim problemom. “Po završetku diplomskih studija, prošle godine, sam htjela da upišem master u Banjaluci ali su mi na fakultetu rekli da nema dovoljno zainteresovanih studenata i da master studije za moj smjer zbog toga neće ni biti organizovane.

Nakon toga sam pokušala da upišem master u Novom Sadu, prošla sam na prijemnom ispitu ali sam vrlo brzo naišla na novi problem, morala sam da izvršim valorizaciju tj. bodovanje diplome kako bih se izjednačila sa studentima koji su diplomske studije završili po novom, Bolonjskom sistemu. Na fakultetu u Novom Sadu su mi rekli da je kod njih to jednostavan proces koji košta 20 KM ali da ja to moram uraditi na svom matičnom fakultetu tj. u Banjaluci. Međutim, kada sam to na svom fakultetu pokušala uraditi saznala sam da je to ovdje dugotrajan proces

koji traje i do nekoliko mjeseci i da za to moram platiti 300 KM. Nakon toga sam odustala od master studija u Novom Sadu i upisala master iz socijalnog rada u Banjaluci za šta mi uopšte nije bilo potrebno bodovanje diplome.”Master studije iz filozofije su ipak organizovane i u Banjaluci ali sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Student filozofije i sociologije koji je, takođe, studije završio po starom sistemu je upisao master iz filozofije. Želio je da ostane anoniman kako bi izbjegao probleme na fakultetu. “Pošto sam završio dvosmjer filozofiju i sociologiju pri upisu na master studije sam se odlučio za Filozofiju.

Za vrijeme svojih diplomskih studija sam položio dosta ispita koji su sada predviđeni za master studije tako da su mi ti predmeti sada priznati. Nisam morao raditi nikakvo bodovanje diplome, o tome niko nije ni pričao.Ne iznenađuje me što se još uvijek ne zna dosta pojedinosti o master studijama na našem fakultetu, mi smo eksperimentalna generacija i ko zna koliko će još generacija biti eksperimentalno i susretati se sa problemima za koje niko na fakultetu ne zna rješenje.Redovno se susrećem sa raznim komplikacijama koje se pokušavaju riješiti tek kada se pojave u praksi pa je to veoma dug i konfuzan proces.Tako će se vjerovatno i problem diploma rješavati tek na kraju master studija kada postane neizbježno da se mora riješiti.

Za dvosmjerove na ostalim fakultetima još uvijek ne postoji masterFilozofski fakultet nije jedini koji je imao duple smjerove, na Filološkom fakultetu još uvijek postoji smjer Srpski i italijanski jezik za koji ne postoji master u Banjaluci.Takođe, na Prirodno matematičkom fakultetu postoji odsjek za Informatiku i matematiku koji nema master studije u Banjaluci. Za te smjerove se planiraju organizovati master studije narednih godina, ali kako će se riješiti problem izjednačavanja starog i novog sistema i odricanja jednog dijela diplome to se još uvijek ne zna.

Studenti filozofije i sociologije nailaze na razne probleme pri upisu na master studije

Problem dvostrukih smjerova na master studijama

Još jedno od pitanja koje se pokreće uvođenjem Bolonjskog sistema studiranja na banjalučki Univerzitet jeste da li se studenti dvosmjera filozofije i sociologije koji su studirali po starom sistemu moraju odreći jednog dijela svoje diplome pri upisu na master studije?

Bez mastera na FPN-uStudenti koji poslije završenog prvog ciklusa studija planiraju da upišu master na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ove godine to neće moći, zbog toga što je uprava ovog fakulteta odlučila da ipak sačeka sa upisom novih postdiplomaca do oktobra iduće godine. Prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Aleksandar Vranješ rekao je da idućeg mjeseca tek počinje drugi semestar tekućeg master studija, zbog čega ne mogu otvoriti vrata novoj generaciji studenata. “Ministarstvo prosvjete i kulture RS lani je zakasnilo sa odlukom o raspisivanju master studija, tako što su nam poslali dozvolu tek krajem kalendarske 2011. godine. Na osnovu toga prvi semestar master studija počeo je tek u martu ove godine. Da ne bismo i sljedeće godine imali sličan problem ako bismo počeli od marta 2013. sa novom generacijom, ispravićemo grešku koja je nastala usljed kašnjenja, pa ćemo iduću generaciju upisati u oktobru iduće godine”, istakao je Vranješ.

finansije


Svi smo upoznati sa činjenicom da je studiranje ulaganje za koje vjerujemo da će nam se, ne samo vratiti, već i više puta uvećati nakon završetka fakulteta. Iznos koji su neki spremni, a drugi u mogućnosti da odvoje za sve troškove studiranja mogu biti vrlo različiti. Tako na primjer student koji cijelo vrijeme studiranja živi sa roditeljima, kojem je fakultet dvije stanice od zgrade, koji je pri tom na budžetu na državnom fakultetu može da prođe tri puta jeftinije (naravno koji nije pobornik samo firmirane odjeće i sl.) nego njegov kolega iz drugog grada, na privatnom fakultetu i sl.Tako i studentski život odražava dobro poznatu životnu činjenicu da je jedno šta želimo a sasvim drugo šta možemo. Međutim, nisu stvari tako crne. Naime, kako je to već praksa u cijelome svijetu, i kod nas većina banaka nudi studentske kredite, različitih iznosa i na različite periode. Njima možete prebroditi ovaj udarni talas troškova pred početak nove godine studija, ili iznos iskoristi za neka studijska putovanja i dr.Ponuda je šarolika, a na vama je da izaberete za sebe najbolju opciju.Ponuda banakaKako je konkurencija u bankarskom sektoru sve veća, tako i njihovi proizvodi postaju sve povoljniji za krajnjeg korisnika, u ovom slučaju studenta. Naime, uz samo odobravanje kredita često se dobijaju i neke druge pogodnosti. Tako Nova banka nudi uz studentski kredi i besplatno otvaranje računa, platnu karticu bez naknade za izdavanje i vođenje, besplatno slanje izvoda na

e mail, mogućnost izdavanja VISA kartice za internet.Hypo banka nudi namjenske i nenamjenske studentske kredite za plaćanje diplomskih i postdiplomskih studija u BiH i inostranstvu, na osnovu profakture izdate od strane visokoškolske ustanove. Studenti/postdiplomci, državljani BiH koji su u stalnom radnom odnosu, stariji od 21 godine i za koje Banka utvrdi adekvatnu kreditnu sposobnost, odnosno roditelji, bračni drug ili staratelji studenata/postdiplomaca ako student/postdiplomac nije u stalnom radnom odnosu mogu da apliciraju za ovaj kredit. Potrebno je da se uz kreditni zahtjev priloži potvrda o upisanoj godini studija. Iznos kredita je do 15 hiljada KM, sa rokom otplate do 5 godina.U Hypo banci smo saznali i da se krediti najviše koriste upravo za plaćanje školarine i drugih upisnih obaveza, ali i za nabavku didaktičkih materijala. „Takođe, posebna pogodnost je i niža naknada za obradu kreditnog zahtjeva u odnosu na klasičnu komercijalnu ponudu kredita, dok je otvaranje i vođenje transakcionog računa za studente bez naknada. Svi studenti koji otvore transakcioni račun imaju mogućnost i pozajmice u iznosu do 200 KM“, poručuju iz ove banke.Studentski kredit spada u vrstu namjenskih kredita, odnosno kredita koji imaju jasno definisanu namjenu. Za ovom vrstom kredita postoji interes, obzirom da su oni u pravilu cjenovno povoljniji u odnosu na nenamjenske, tj. novčane kredite, rekli su nam u Raiffeisen Bank BiH.“Studentski kredit se odobrava u max. iznosu

do visine troškova studija, odnosno zbira godišnjih upisnina za vrijeme trajanja redovnog studija, do 10 godina uz max. greis period od 54 mjeseca. Kredit se studentima odobrava na osnovu potvrde o redovnom studiju i računa za upis u školsku godinu. Ukoliko student nije u radnom odnosu, u kreditni odnos je potrebno uključiti sudužnika koji ima stalna mjesečna primanja te najmanje jednog jemca. Dodatni instrument obezbjeđenja može biti i osiguranje kredita, što je definisanim parametrima proizvoda ostavljeno kao opcija. Studentski kredit je isključivo namijenjen za pokriće troškova školarine na visokoškolskim institucijama”, ističu u Raiffeisen Bank BiH.I većina drugih banaka nudi kreditne proizvode namijenjene studentima, a svaka ima slobodu da definiše sisteme obezbjeđenja kreditnog plasmana.Oprez: Sitna slovaMa koliko nekad na prvu studentski krediti izgledaju kao najbolje rješenje, ne treba brzopleto se upuštati u njegovu realizaciju, čak i ako se radi o manjim iznosima. Naš savjet je da prije nego što se odlučite za bilo koju banku, odvojite dovoljno vremena da se upoznate sa svim uslovima pod kojim dižete kredit, te da ne budete stidljivi i tražite sve potrebne informacije. Tek kada prikupite sav materijal, na miru uporedite ponude, i u dogovoru sa roditeljima, rodbinom, partnerom donesite odluku.Takođe, informište se malo i o kretanjima kursa i uopšte o samom sistemu kreditiranja, a ugovor pročitajte detaljno, i ne potpisujte sve dok vam i ona najmanja slova ne budu jasna.

Početak nove školske godine uvijek donosi veće troškove. Nije jednostavno u jednom mjesecu platiti studijsku godinu, naći i takođe uplatiti smještaj, a uz to „nabaciti“ i koju novu krpicu uz torbu. A hrana? Da i o tome treba razmišljati...

Studentski krediti


psihologija

Edipov kompleks

Frojd je uveo teoriju psihoanalize, po kojoj svaki pojedinac, u toku svog razvoja, prolazi kroz određene faze. To su: oralna, analna, falusna, faza latencije i genitalni stadijum. Nazivi ovih stadijuma potiču od glavnih razvojnih zadataka, kojima dijete treba da ovlada u konkretnom periodu. Nerazrješenje određenih konflikata tokom razvoja, Frojd smatra odgovornim za neke karakteristike ličnosti u odraslom dobu. Cjelokupno ponašanje čovjeka, po Frojdu, rezultat je želje za doživljavanjem užitka. Ta motivacija je organizovana u dva instinkta − seksualnost i agresivnost.

Šta je Edipov kompleks?U falusnoj fazi razvoja ličnosti, koja traje od treće do šeste godine života, djeca stiču prve predstave o svojoj seksualnosti. Počinju da uočavaju polne razlike, frojdshvataju da su dječak ili djevojčica, a takođe uviđaju i da su mama i tata različiti. Vide razliku između muških i ženskih genitalija i počinju da obraćaju više pažnje na njih.

Edipov kompleks, koji se normalno javlja i razrješava u falusnom periodu, zapravo jeste

usmjeravanje seksualne želje prema roditelju suprotnog pola, dok roditelja istog pola dijete doživljava kao rivala i prema njemu se ponaša agresivno. Kada dijete postane svjesno da su njegove želje zabranjene i grešne, javlja se snažno osjećanje krivice, odustajanje od libidalnih i agresivnih poriva prema roditeljima i taj momenat se smatra razrješenjem Edipovog kompleksa. Razrješenje Edipovog kompleksa kod dječaka nastupa kada dječak uviđa da mu je otac previše moćan protivnik, i on se u strahu od očeve kazne poistovjećuje sa njim, a odustaje od erotske privrženosti majci. To je razvoj kastracione anksioznosti.

Kod djevojčica je situacija malo složenija i nosi drugačiji naziv, ali

u suštini ima istu problematiku i ishod. Naziva se Elektrin kompleks, a njega je opisao švajcarski psihijatar i psiholog Karl Gustav Jung, koji je jedno vrijeme bio Frojdov prijatelj i u početku podržavao njegove teze i mišljenja.

Posljedice nerazrješenog Edipovog kompleksaU slučaju da se ne odbaci na kraju falusnog stadijuma, Edipov kompleks se odražava na ponašanje osobe i na neke karakteristike ličnosti u daljem životu. Osoba zadržava erotske pobude prema majci pa obično za partnerku traži njoj sličnu osobu.

Osobe sa Edipovim kompleksom

odlikuje: nepromišljenost, nepokolebljivost, imaju previše samopouzdanja, mogu biti narcisoidne. Ove osobe su često promiskuitetne ili razvijaju druge neprihvatljive oblike seksualnog ponašanja. Boje se ili su nesposobne da pokažu ljubav i teško održavaju dugotrajne veze. Često se kod ovih ljudi javlja i problem prihvatanja autoriteta, pa mogu biti pretjerano dominantni ili totalno inferiorni i skloni samopovrjeđivanju. Takođe, mogu biti nesigurni u pogledu seksualnog identiteta, pa se Edipov kompleks ponekad smatra korjenom homoseksualnosti.

Ove osobe često biraju zanimanja u kojima su važni izgled tijela, seksualnost i autoritativnost, pa postaju policajci, modeli, vojnici, prostitutke. Frojd je Edipov kompleks smatrao inicijatorom osvajačkih težnji i umjetničkih djela mnogih istaknutih velikana, kao što su Napoleon i Aleksandar Makedonski.

Mit o EdipuEdipov kompleks je naziv dobio po sinu tebanskog kralja Laja i njegove žene Jokaste − Edipu. On je, po grčkoj mitologiji, ne znajući da mu je otac, ubio kralja i oženio se svojom majkom, sa kojom je imao četvoro djece. Kraljica se saznavši istinu o svom sinu Edipu objesila, a on je iskopao sebi oči i do kraja života lutao svijetom.

Sigmund Frojd je prvi definisao pojam Edipovog kompleksa, objašnjavajući ga kao vrstu konflikta koji nastaje u jednom periodu razvoja ličnosti čovjeka i koji može da ima pozitivan i negativan epilog.

Frojd je Edipov kompleks smatrao inicijatorom osvajačkih težnji i umjetničkih djela mnogih istaknutih velikana, kao što su Napoleon i Aleksandar Makedonski.


Mnogi studenti se tokom studiranja svakodnevno hrane u studenskim menzama i pekarama, pritom ne paze na zdravlje i često nakupe višak kilograma. Istražili smo kako studenti za mali budžet mogu jesti zdravo i kvalitetno

Mišljenje stručnjakaAko si student, to podrazumijeva skromniji budžet za prehranu, a istovremeno dinamičnost i puno obaveza ali i uz nešto manje novaca i nešto odvojenog vremena za sebe možemo dobro isplanirati svoju prehranu.

Uzmimo za primjer – doručak. Umjesto da posjetiš studentsku menzu i pojedeš 2-3 jaja na oko i pomfrit, ili pak paštetu ili masni sirni namaz s bijelim hljebom, za nekoliko KM kupi zobene

pahuljice (mekog tipa) i mlijeko od 1,5% m.m..

Svaki dan ‘’rezerviši’’ jednu novu voćku za doručak, u zavisnosti od godišnjeg doba i dostupnosti te

time dobijaš vrlo hranjiv, a opet jeftin doručak, koji je definitivno najbitniji obrok. Tako nasjeckaj 1 jabuku ili 1 krušku, 1 šolju zobenih pahuljica i 3 dcl mlijeka i doručak je spreman.

Izbjegavaj pomfrit i prženo mesoAko si na fakultetu ili negdje u pokretu, prijepodne pojedi jednu bananu ili jednu jabuku. Ručak možeš u menzi odabrati po principu varivo, piletina bez kože i sezonska salata. Izbjegavaj kombinaciju pomfrit/pire + prženo meso i svakako slatke deserte neposredno nakon završenog obroka koji podstiču truljenje neprobavljene hrane u probavi.

Brokula i probiotik poslijepodnePoslijepodnevni obrok može biti šaka badema ili voćna salata, a večera riba, svježa salata ili npr. kombinacija u menzi koja je moguća i jeftina: brokula i probiotički jogurt. Ako ideš na

trening, popij prije jednu šolju zelenog, žutog ili bijelog čaja. Uz redovnu fizičku aktivnost i malo samodiscipline, rezultati neće izostati.

Bez izgovora“Nemam vremena” je jedan od osnovnih izgovora da se jede brzo i često nekvalitetno. U tom slučaju na raspolaganju su vam restorani brze ali zdrave hrane, koji i kod nas postaju sve popularniji. Iako se nije lako nositi sa tradicijom pita, ćevapa i ostalog, svijest o potrebi raznovrsne ishrane polako postaje trend. Povrećem bogati sendviči, razne vrste žitarica, visokohranjive salate su ono što će vam dati dovoljno snage za svakodnevne poduhvate, a istovremeno obezbjediti višečasovnu koncentraciju i optimalno funkcionisanje cijelog organizma. Zato ako ste lijeni da si sami pripremite, pronađite u svome okruženju zdravi fast food i barem dva puta sedmično obradujte svoje tijelo zdravim obrokom.

zdravlje

Dijeta za studente

Ponuda na novoj lokaciji - Kampus Borik Od sredine septembra Healthy je i na novoj lokaciji kod “Slobodnog uma”.Iz ponude izdvajaju: Zdrave musli doručke /po vašem izboru/; Osvježavajuće vegetarijanske i italijanske salate;

Kao i posebne zahtjeve za mus desertima.

istraživanje


Istraživanje „Glasovi mladih“ provedeno širom Bosne i Hercegovine predstavlja uvid u stavove i razmišljanja mladih osoba, njihove prioritete i želje. Od 2,360 anketiranih osoba njih 75 odsto nezaposlenost smatra svojim najvećim problemom, a čak 90% misli da da imaju mali ili nikakav uticaj na donošenje odluka koje ih se tiču. Ovi rezultati su tek dio istraživanja koje ukazuje da se partnerstvo sa mladima mora unaprijediti.„Glasove mladih treba uzeti u obzir puno više nego što je to bio slučaj do sada. Bosna i Hercegovina ima obavezu da odgovori na zahtjeve mladih, a agencije UN-a su predane da im pruže podršku. Kroz pružanje mogućnosti mladima

da unaprijede vlastite živote, potiče se stvaranje ekonomski nezavisnih generacija koje su potpuno uključene u građanski život i mogu aktivno doprinijeti zajednici. Sa druge strane, mladi trebaju shvatiti da su i sami odgovorni za to da budu nosioci inicijativa za razvoj neophodnih životnih vještina i ključnih kompetencija koje će im pomoći u pronalaženju (i zadržavanju) zaposlenja.” - napisali su u zajedničkom predgovoru za izvještaj „Glasovi mladih“ Yuri Afanasiev, rezidentni koordinator UN-a i Florence Bauer, šefica UNICEF-a u BiH.Istraživanje „Glasovi mladih“ je provedeno u okviru UN programa Zapošljavanje i zadržavanje mladih (YERP),

koji zajednički sprovodi pet UN agencija: UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV. U partnerstvu sa institucijama vlasti na svim nivoima, YERP putem 16 Centara za informisanje, savjetovanje i obuku širom države, pruža savjete i podršku za više od 35.000 mladih, te je za njih 2.400 omogućeno prvo radno iskustvo , a za preko 1.600 mladih osoba osigurana je besplatna informatička obuka i kursevi engleskog jezika.

Šta su pokazali rezultati?Prema rezultatima izvještaja “Glasovi mladih”, koji pokazuje s kojim se sve izazovima u različitim područjima života mladi u BiH susreću, troje od četvero mladih su nezaposleni, većina njih nisu u braku, nemaju djece i nisu riješili stambeno pitanje, na svoju budućnost često gledaju s pesimizmom, a svoj životni standard u najboljem slučaju ocjenjuju “srednjim”.Većina mladih, 71,9 odsto živi u kući koja je vlasništvo njihovih roditelja ili supružnika, a ta je brojka među punoljetnim ispitanicima čak 69,2 odsto. Ranjive grupe naročito su ugrožene, posebno kad je riječ o obrazovanju, zapošljavanju i prihodima.Od ispitanih, tek njih 21,9 odsto je navelo kako su zaposleni na pola ili puno radno vrijeme, ili na vlastitom imanju u poljoprivredi. Uzevši u obzir samo punoljetne mlade, njih 28 odsto tvrdi da su

Čuju li se “Glasovi mladih”?“Izgradnja boljeg svijeta: Partnerstvo sa mladima” je tema kojom se širom svijeta 12. avgusta obilježio Svjetski dan mladih. Ove godine je upućen globalni poziv da se pomogne rješavanju pitanja od velike važnosti za mlade, te da se mladi podstaknu da donose odluke koje su važne za njihov život.

Anterfile 1:

Anterfile 2:

Anterfile 3:

Kada je riječ o budućnosti, mladi su pesimistični i najčešće vjeruju da se njihov životni standard neće promijeniti u iduće tri godine.


uposleni i da ne traže posao. U odnosu na mlade osobe iz opšte populacije, samo 11,1 odsto mladih iz ranjivih grupa navodi da su zaposleni na puno radno vrijeme.Ispitani koji imaju sreću da su zaposleni kazali su kako im je u prosjeku trebalo 16 mjeseci da nađu posao nakon završetka školovanja, dok je taj prosjek 2008. iznosio 11 mjeseci. S obzirom na ovaj podatak, ne iznenađuje činjenica da trećina mladih ne vjeruje da će im obrazovanje koje su stekli ili stiču biti olakšavajuća okolnost za pronalazak posla.Iako je tek 21,9 odsto mladih zaposleno, čini se da mnogi nezaposleni mladi ljudi uopšte ne traže posao.“Izuzevši učenike i studente, otprilike četvrtina nezaposlenih, 25,7 odsto, navodi da ne traži posao. Polovina mladih – 50,2

odsto, prihvatila bi posao u bilo kojem sektoru, dok 10,6 odsto mladih traži posao u tačno određenom sektoru. Njih 13,5 ne traži posao u tačno određenom sektoru, ali, takođe, ne bi prihvatili posao u bilo kojem”.Razlog zbog kojeg mnogi mladi ni ne pokušavaju naći posao jeste taj što su izgubili povjerenje u legalan način dobijanja posla, pa ih čak 61,6 odsto smatra kako je podmićivanje prisutno u većini slučajeva dobijanja posla u javnoj administraciji, dok ih tek 4,4 odsto smatra kako spomenuta praksa ne odstoji. Kad su u pitanju privatne firme, 50,4 odsto ispitanih smatra da je i tu potrebno podmititi nekoga da bi se dobio posao, a 6,6 % ih smatra kako spomenuta praksa u privatnim firmama ne odstoji.Kad su u pitanju honorarni poslovi, 83,6 odsto nezaposlenih nisu radili honorarno ili povremeno u periodu od šest

mjeseci do ispitivanja, naspram 77,5 odsto u 2008. pa se čini da je u BiH sve teže pronaći čak i privremeni ili honorarni posao. Među onima koji su posao pokušavali naći, u mjesec do ispitivanja njih 65,5 odsto nije tražilo posao, dok ih je među ranjivim grupama 76,3 odsto. Ispitanici iz ranjivih grupa navode kako bi pristali raditi za prosječnu platu od 512 KM, dok bi ispitanici opšte populacije pristali na minimalnih 633 KM.Politički i društveni angažmanKad je učešće i angažovanje mladih u političkom životu i nevladinom sektoru u pitanju, svega 16,8 odsto ispitanika navodi da su u određenoj mjeri zainteresovani za politiku, ispitanice u 47,2 odsto slučajeva navode kako ih politika uopšte ne zanima, za razliku od 37,1 odsto ispitanika. Na izborima

nije glasalo 37,6 odsto mladih iz opšte, te čak 56,6 odsto mladih iz ranjivih grupa. Većina ispitanika, 87,2 odsto smatra da mladi imaju malo ili da nemaju uopšte uticaja na odluke koje se donose na lokalnom nivou. Mladi su rijetko i članovi određenih organizacija, a u volonterskim aktivnostima se ne angažiraju “jer to od njih niko nije tražio”. Svega 10,3 odsto ispitanih volontiralo je u zajednici.Kad je riječ o slobodnom vremenu mladih, čak 48 odsto njih najčešće ga provode gledajući TV dva do tri sata dnevno, 47,5 odsto ih provede na internetu isto toliko vremena, dok ih je čak 40 odsto odgovorilo kako uopšte ne čitaju knjige. Mladi iz ranjivih grupa češće su među onima koji TV gledaju više od pet sati dnevno. Na šetnji, rekreaciji ili sportu 47,2 odsto mladih provede manje od sat vremena dnevno.Kada je riječ o budućnosti, ispitanici su pesimistični i najčešće vjeruju da se njihov životni standard neće promijeniti u iduće tri godine, bilo da je riječ o prihodima, radnom statusu, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stambenom pitanju ili kvalitetu života generalno. Tako 36,6 odsto njih iz ranjivih grupa smatra da neće doći do promjene, dok isto mišljenje dijeli 28,1 odsto njih iz opće populacije. Dok je 2008. godine 7,3 odsto ispitanih vjerovala da će im biti gore, sada njih čak 13,6 odsto vjeruje da će budućnost biti gora od sadašnjosti.

Trećina mladih ne vjeruje da će im obrazovanje koje su stekli ili stiču biti olakšavajuća okolnost za pronalazak posla.

Kad je riječ o slobodnom vremenu mladih, čak 48 odsto njih najčešće ga provode gledajući TV dva do tri sata dnevno, 47,5 odsto ih provede na internetu isto toliko vremena, dok ih je čak 40 odsto odgovorilo kako uopšte ne čitaju knjige.

repotraža


I danas, nakon sumiranja utisaka i vraćanja u bh. svakodnevnicu, ne mogu a da ne priznam da je vrijeme provedeno tamo bilo upravo to – nevjerovatno i nezaboravno.15. juni 2012. Posljednji ispit. Kraj obaveza. Kraj neispavanim noćima. Kraj crtanju. Kraj nervozi. Ali uvertira za početak IAESTE-ove prakse koja, iako nije ni počela, je već mnogo obećavala. Na putovanje sam krenuo apsolutno nespreman. Ako izuzmem kofere, pasoš, novac i te osnovne stvari, mogu slobodno reći da se nisam nimalo spremao. Niti jedne mape Poljske, niti jedne jedine poljske riječi, a o ostalim stvarima da ne pričam. Samo mi je bilo bitno da krenem.I krenuo sam. 17. juna sam već bio u Poljskoj. Putovanje autobusom sa kolegicom Amrom me poprilično iscrpilo tako da sam pred ulazak u ovu zemlju u srcu Evrope samo razmišljao o krevetu i svojoj sobi, ali ono što su moje oči vidjele poslije prve table na kojoj piše Polska bilo je odlično. Iako sam do dolaska bio malo zabrinut oko obavljanja same stručne prakse, i onoga što će me čekati u studiju u kome sam dobio ljetnu praksu, sada sam već samo razmišljao o putovanjima, poljskim gradovima, prirodnim ljepotama i arhitektonskim atrakcijama (a vi čitajte o noćnom životu). A praksa... Nju sam na trenutke zanemario.U Czestochowi sam presjeo u voz i bio na putu za moje odredište u narednih mjesec i po dana. Lodz. Grad smješten u samom centru Poljske treći je grad po veličini sa 764.168 stanovnika. Bivše carstvo tekstilne industrije, danas je grad modernih tehnologija, grad kulture i velikih događanja. To je metropola gdje se krajolik industrijske

arhitekture miješa sa siluetama 20. vijeka, poslovnih zgrada, proizvodnih hala, objekata kulture i sportskih zgrada. Savršeno mjesto za mene.Malo naselje je bilo uspješno na početku 19. stoljeća i veoma brzo postalo jedno od najvećih i najbrže rastućih centara tekstilne industrije u Evropi. U to vrijeme, identitet grada “obećane zemlje” i “grad mnogih kultura” je polako dobio svoj oblik. Ja sam ga doživio kao grad u kojem ljudi različitih nacionalnosti i religija dijele isti san o uspjehu i san o budućnosti. Zvuči vam poznato?!Po izlasku iz voza dočekalo me nasmijano lice kolege Dareka, jednog od članova lokalnog komiteta IAESTE-a, koji me uputio ka studentskom naselju Lumumbovo. Moram priznati da je bio interesantan prizor vidjeti cijeli kvart, sa 15-ak studentskih domova, sportskim kompleksima, bibliotekama i sl., predodređen samo za studente i njihov studentski život. Definitvno velika promjena kada uzmem u obzir naše studentske domove i postor posvećen studentima. Nije nam dugo trebalo da pronađemo moju stanicu za naredni period jer smo znali da se dom zove „Tigar“. I baš kao u američkim filmovima, ušetao sam u bratstvo Tigris i dobio ključ 136. Iako ne važi za neku sretnu kombinaciju, meni je bio sretan i to cijelih 6 sedmica boravka u Lodzu.

Nakon što sam se smjestio, upoznao sa komšijama (koji su bili nevjerovatno bučni i sa čudnim muzičkim repertoarom) i obišao dom, ništa mi drugo nije preostalo nego da krenem u osvajanje ovog grada. Tramvaj 15-ka (priznajem, prvi put sam se švercao), flaša vode i osmijeh na licu.Danas ritam života u Lodzu više ne određuje fabrike i striktno industrijski rad. Iako grad još uvijek privlači industrijalce koji cijene svoje središnje mjesto, blizinu kapitala, prijateljsku industrijsku politiku rukovodstva grada, naučne i ljudske resurse, vlasti Lodza poduzimaju i brojne aktivnosti u cilju poboljšanja privlačnost grada i njegovog razvijanja u zračnu luku, u izgradnju novih cesta i kvaliteta željezničke infrastrukture. Kao rezultat toga, Lodz se nalazi na vrhu atraktivnosti za goste, turiste, ali i strane studente. Sama Piotrkowska ulica, jedna od najdužih evropskih ulica, pokazala mi je tu raznovrsnost i mnoge potencijale.Ono što je meni, kao budućem arhitekti, bilo interesantno je i to da Lodz takođe predstavlja dobar primjer naprednog procesa revitalizacije sa poznatom manufakturom. Nekoliko godina unatrag, arhitekti i dizajneri oživjeli su ovaj istorijski industrijski kompleks i to u moderni shopping centar, centar zabave, kulture i mjesto za rekreaciju. A još kad sam saznao da je taj isti projekat, projekat arhitektonskog biroa u kome sam zaposlen, mom oduševljenju nije bilo kraja. Šetajući Manufakturom jasno mi je bilo da je Lodz grad mladih i aktivnih ljudi. Tokom dana mogu se susresti na dvadeset sedam univerziteta i njihovih kompleksa i kampusa, a tokom noći se mogu naći u nekim od pubova, stotinjak koji se nalaze duž Piotrkowske ulice. Ne mogu pretjerivati i reći da su to uvijek nasmijana lica i susretljivi profili ljudi, ali životni tempo koji sam vidio tamo je sigurno potvrđivao da su i više nego aktivni. Međutim, Lodz pored svih tih napora revitalizacije ne može da se pohvali potpunim napretkom. Kada se skrene kroz ulice i posjete „sokaci“ jasno se vidi da ožiljci iz prošlosti postoje i da se na neke, iako istorijski i arhitektonski jako bitne objekte, ulaže jako malo i da su na pragu propadanja i rušenja. Malo je i tužno to da sam redovno

Moje putovanje u PoljskuOnog trenutka kada sam dobio pismo o prihvaćanju nominacije za obavljanje prakse u Poljskoj, tačno sam znao da će upravo tih 6 sedmica da budu nevjerovatno i nezaboravno iskustvo.

Piše: Senad Alibegović, Arhitektonski fakultet, Internacionalni Univerzitet u Sarajevu


Predstavljamo:

prolazio pored objekata od čije izvorne ljepote staje dah, ali od trenutnog stanja boli duša.

Istražujući dalje ovo multikulturalno carstvo naišao sam i na veliki broj bašti i odmarališta koji su zaista bili pravo osvježenje u gradskoj jezgri. Zaljubljenici u prirodu ovdje mogu provesti svoje vrijeme u jednom od 30 parkova i zaboraviti da se nalaze u tako velikom gradu. Naredni dani su bili itekako interesantni. Upoznavanje sa radnim kolegama, rad na projektima, posjete terena i poslovna druženja. Ni na šta se nisam mogao požaliti. A strah od radnog mjesta koji sam imao, nestao je već prvog dana. 9 mladih ljudi i šef sa dugogodišnjim iskustvom pokazali su mi šta znači imati porodicu, i to porodicu na poslu. A kolega na praksi, koji je bio iz susjedne Srbije, nevjerovatni Dušan Ranđelović iz Niša, bio je kao izmišljen. Isti smisao za humor, iste ambicije, isti način rada. Naprosto, čovjek pored njih nije

mogao da ne voli poziv za koji se školuje. Već sada mogu reći da je arhitektura poziv mog života. Pisati o svakom danu posebno, o svim posjećenim stvarima i obilascima gradova bilo bi previše. Ova moja kratka priča bi se onda sigurno pretvorila u putešestvije od stotinjak strana. A ko bi to onda čitao. Uz osmijeh sa kojim ovo pišem biće dovoljno još samo da kažem da ono što sam vidio i što nude Varšava, Gdansk, Sopot, Krakow, Lodz i ostali poljski gradovi i mjesta, ljudi koje sam upoznao, iskustvo koje sam dobio i uspomena koju sam stekao nikada, ali baš nikada ne mogu biti izbrisani i zaboravljeni. U srcu ostaje Poljska, praksa i ljeto 2012. A ostatak možete provjeriti i sami, dovoljno je samo da se prijavite na IAESTE praksu i doživiti iskustvo života. Pokajati se sigurno nećete.

Dragan Jotić, student je prostornog planiranja na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banja Luci. Svoje slobodno vrijeme ispunjava svojim angažmanom u mnogim nevladinim organizacijama.Pored studiranja, aktivan si i u NVO sektoru. U kojim organizacijama si aktivan?

Pored toga što sam redovan student treće godine prostornog planiranja na Prirodno-matematičkom fakultetu, aktivan sam u nekoliko organizacija. Najaktivniji sam u Studentskoj organizaciji PMF-a u kojoj obavljam dužnost sekretara. Takođe sam član Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci. Pored organizacija u kojima sam član, volontiram u Omladinskom savjetu Republike Srpske. Osim što sam aktivan u organizacijama, redovno idem na radionice koje uglavnom budu o temama neformalnog obrazovanja.

Zašto NVO?

Smatram da je neformalno obrazovanje veoma važno u obrazovanju mladog čovjeka. U današnje vrijeme, pogotovo u našoj državi, školsko i visokoškolsko obrazovanje nije dovoljno da se pronađe adekvatno zaposlenje. Zbog toga bi se mladi ljudi trebali obučavati u više smjerova i sticati dragocjena iskustva koja će im služiti u budućem životu i radu.Da li su mladi ljudi zainteresovani za takav vid obrazovanja? Kako bi ti privukao mlade ljude u NVO?

Mladi ljudi su veoma malo zainteresovani za neformalno obrazovanje. Tačnije, mali broj mladih ljudi je aktivan u NVO sektoru. Mislim da je to veliki problem za našu budućnost i budućnost naše države, ali ne vidim dobar način kako bih privukao mlade ljude u NVO. Svako pojedinačno mora da shvati koliko je neformalno obrazovanje važno za razvoj njegove ličnosti i tek onda se može očekivati da se neko aktivira. Kako vidiš status studenata u BiH?

Status studenata u BiH je u globalu prilično loš. Razlog tome su nekvalitetne visokoškolske ustanove, korumpiranost, neadekvatna obuka nastavnog kadra, nepostojanje praktičnog usavršavanja... Moje mišljenje je da svemu tome doprinosi i prasivnost studenata, ali problem bi se ipak trebao rješavati sa višeg nivoa. Počevši od državne,

entitetske i lokalne vlasti, kao i visokih kadrova u visokoškolskim institucijama.

Jelena Oroz, studentica je farmacije na Medicinskom fakultetu u Banja Luci, a i presjednica IAESTEa Bosne i Hercegovine, međunarodnog udruženja za razmjenu studenata radi stručne prakse.Kako uspjevaš uskladiti obaveze na fakultetu i rad u IAESTEu?

S obzirom da sam apsolvent, i ne moram ići na predavanja i vježbe, nije teško. Sa dobrim timom oko sebe i manje obaveza na fakultetu, može se sve uskladiti. Međutim, prošle godine dok sam bila Outgoing coordinator, a i peta godina farmacije, gdje sam bila obavezna ići na sva predavanja i vježbe, bilo je teško. Bila sam obavezna biti i na fakultetu, a i jedan dio dana u IAESTEu. Bilo je naporno, ali uz dobru organizaciju, sve se može uskladiti.Koliko je praksa potrebna studentima?

Praksa studentima tehničkih fakulteta je neophodna, bez obzira da li je oni obavljali ovdje ili negdje u inostranstvu. Mada, ukoliko imaju priliku otići, u inostranstvu su svakako bolji uslovi za rad, modernije aparature, usavršenije laboratorije. Praksa u inostranstvu je i prilika da naši studenti upoznaju druge kulture, običaje, a i da posjete neke druge zemlje.Kako vidiš status studenata u Bosni i Hercegovini?

Status naših studenata uopšte nije na zavidnom nivou, ako smo svjesni činjenice da ukoliko nemamo neku pozadinu iza sebe, poslije studiranja ćemo određeni period da provedemo na birou za zapošljavanje. Generalno, naš najveći problem je premalo prakse, a previše teorije, koja nam je, neću reći, nepotrebna, ali nam svakako nedostaje praktičnog znanja. Uz svu današnju situaciju, i to je veliki razlog zašto teško dolazimo do zaposlenja poslije studija. Studiramo, borimo se za bolju budućnost koja je samo iluzija za većinu studenata u Bosni i Hercegovini.

Tvoja poruka kolegama studentima?

Drage kolege studenti, sve što radite, radite kvalitetno. Usavršavajte se u oblasti koju ste izabrali, na sve moguće načine, da li kroz neko neformalno obrazovanje ili sl.. Trudite se da se dobro organizujete i da postanete stručnjaci u svojoj struci. Borite se za svoju budućnost!

intervju


Koje su osnovne aktivnosti Inicijative mladih za ljudska prava u BiH?

Krajem 2006. godine, formirana je Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (YIHR BH), koja danas obrazuje mlade ljude da kritički razmišljaju o svom okruženju i da se aktivno angažuju u promjenama u društvu na način da grade mreže sa mladima u cijeloj BiH uključujući i podijeljene zajednice, te da ohrabruje europeizaciju zapadnog Balkana kroz regionalnu saradnju mladih ljudi iz zemalja Balkana. YIHR BH se zalaže za socijalnu i političku akciju o pitanjima koja su bitna za mlade ljude – i upravo njima, aktivistima i aktivistkinjama, prepušta da preuzimaju odgovornost za svoju budućnost, ali i da budu svjesni svoje prošlosti i sadašnjosti kroz organizovanje različitih aktivnosti. Osnovne aktivnosti YIHR BH su: promocija kulture sjećanja o ratu u BiH 1992 - 1995. godine, zalaganje za zaštitu ljudskih prava, manjinskih prava, promovisanje pitanja vezanih za integraciju BiH u Evropsku Uniju i demokratizaciju BiH i regije zapadnog Balkana. U avgustu ste organizovali javne rasprave o ustavnim promjenama. Koliko ste zadovoljni odazivom i kakve ste utiske stekli o postojećem stanju kada je u pitanju reforma Ustava?

YIHR BH uz podršku kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu, organizovala je niz javnih rasprava na temu ustavnih promjena u Banja Luci (Dom omladine - 25.08, 12h), Mostaru (OKC Abrašević - 26.08, 11h) i Sarajevu (Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije: Kampus Univerziteta - 27.08, 11h), na kojim je pristustvovalo više od 100 zainteresovanih građana i građanki ovih gradova. Panelisti na skupovima bili su: Mary Ann Hennessey - šefica kancelarije Savjeta

Evrope u Sarajevu, Edin Šarčević - profesor i direktor Centra za javno pravo, Peđa Kojović - zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Federacije BiH i Dennis Gratz - doktor pravnih nauka. Javne rasprave su bila koncipirane sa ciljem da se prezentuje šira platforma prijedloga rješenja za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine, koju je kreirao prof. dr. Edin Šarčević, odnosno Centar za javno pravo. Mnogi prisutni su se složili da predstavljena rješenja trenutno i nemaju dovoljan broj glasova za promjenu Ustava, ali je prioritet javnih rasprava bilo vratiti diskurs o ustavnim promjenama iz kruga lidera političkih stranaka u sferu javnosti, što se kroz ove rasprave i postiglo. Za koje i kakve ustavne promjene se YIHR BiH zalaže?

Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini djeluje na zagovaranju ustavnih reformi u skladu sa postavljenim principima organizacije, među kojima je prioritet dat transparentnosti procesa javne rasprave, racionalnom rješavanju postojećih problema te svijesti o realnom kontekstu bosanskohercegovačkog društva, pri tome uzimajući u obzir obavezu da se podiže stepen zaštite ljudskih prava i to u pravcu podizanja svijesti o individualnim pravima, u odnosu na ona kolektivna, koja su se do sada postavljala kao prioritet. Temeljni principi za koje se YIHR BH zalaže u ustavnim promjenama

su: ukidanje diskriminacije, efikasna implementacija presude Sejdić Finci i jednak položaj za one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Uopšteno kao biste ocijenili uticaj mladih na bilo kakve promjene u našem društvu?

U društvu bezbrojnih podjela, nedostatka komunikacije između mladih ljudi iz entiteta, lošeg obrazovnog sistema, podučavanja tri istorije, straha i netrepeljivosti koji su prisutni prema drugom i drugačijem, a koje nisu na strani mladih ljudi i njihovog zadžavanja u BiH, YIHR BH se zalaže da mladi kritički razmišljaju o svom okruženju, učestvuju u promjenama u društvu, te je upravo izlaznost mladih na predstojećim izborima jedan od alata u njihovim rukama, a kojim pored toga, ostvaruju jedno od prava iz seta građanskih i političkih prava, a to je aktivno biračko pravo. Koje sličnosti i razlike nam možete dati u odnosu mladih i ljudskih prava kod nas i u drugim zemljama u kojima djeluje Inicijativa?

Aktivisti i aktivistkinje ureda YIHR-a u uzimaju učešće na brojnim susretima mladih iz drugih kancelarija YIHR-a u regionu, na zajedničkim projektima razmjene, kroz direktno učešće na kulturnim dešavanjima (Docu Corner na Sarajevo Film Festivalu, volontiranje na Međunarodnom teatarskom festival MESS), kao i festivalu Dani Sarajeva u Beogradu (2007, 2008, 2009, 2010, 2011 i 2012). Upravo ovo je jedan od alata kojim se koristimo kako bi „razbili“ predrasude među mladim ljudima, kako bi oni na ovaj način shvatili da imaju mnogo toga zajedničkog, a posebno da imaju slične ili čak iste probleme, te da zajednički trebaju da kritički razmišljaju o istim, i da jedni od drugih uče koji su načini prevazilaženja istih.

Vratiti diskurs o ustavnim promjenama u sferu javnosti

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BH)

YIHR BH u svojoj mreži ima preko 100 aktivista iz različitih dijelova BiH, a rad se bazira na zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda, tranzicijskoj pravdi, borbi protiv diskriminacije i segregacije, kao i promociji pitanja vezanih za integraciju država regiona u Evropsku uniju. YIHR BH u svome radu ostvaruje punu saradnju sa YIHR kancelarijama u regionu. YIHR su osnovali 2003. godine aktivisti kako bi u zemljama u regiona unaprijedili učešće mladih u demokratizaciji društva, osnažili vladavinu prava, obezbjedili procese suočavanja sa prošlošću i uspostavili nove progresivne veze u regionu zemalja bivše Jugoslavije, te da se danas ovi programi realizuju u Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.


savjeti

Ukoliko imate dobro pozicioniranog rođaka koji će vas preko štele zaposliti ili 20.000 KM za kupovinu radnog mjesta, nemate previše brige. Međutim, ako je tvoja budućnost druženje sa ostalih 30.000 kolega na birou za zapošljavanje, vrijeme je da je promijeniš!

Mi vam donosimo neke korisne informacije i prijedloge koje tokom studiranja možete iskoristiti za razvoj svoje karijere, te da već tokom studiranja povećate svoje šanse za zaposlenjem.

Postanite aktivni član neke nevladine organizacije!Članstvom u nekoj od studentskih organizacija stičete nova znanja i vještine koje vam sam univerzitet ne može ponuditi, imate priliku da besplatno ili jeftino putujete po Evropi, a i uz druženje sa drugim ljudima stičete korisne kontakte. Svakako, i ispunjena rubrika u vašem CV-u gdje će se pronaći gomila aktivnosti iz različitih studentskih i nevladinih organizacija je veliki plus kod vašeg budućeg poslodavca.

Ukoliko želite poboljšati status studenata, uslove studiranja ili vas jednostavno zanima gdje odlazi sav taj silni novac koji studentske organizacije dobijaju za svoj rad, priključite se studentskoj organizaciji na vašem fakultetu. Istina je da neke ne rade dovoljno, ali vi ste tu da to promijenite, ali svakako ima i onih koje postižu odlične rezultate u lobiranju, predstavljanju studentskih interesa i organizaciji kvalitetnijeg i bogatijeg studentskog života.

Mnogi studenti se odlučuju i za članstvo u nekim drugim nevladinim organizacijama u

kojima mogu realizovati neke druge interese, steći dodatnu edukaciju, volontirati, učestvovati u kampanjama u zagovaranju za određene ideje ili pomoći nekome. Proguglajte i pronađite organizacije koje se bave nečim što se veže uz vaše interese, a zatim ih direktno kontaktirajte.

U razgovoru sa kolegama, a i iz ličnog iskustva došla sam do zaključka da je glavni nedostatak studiranja kod nas – praksa. Iskustvo u struci je jedan od glavnih uslova na konkursima za posao, a to je upravo onaj dio koji nam nedostaje.

Kako riješiti ovaj problem? Volontiranjem!Omladinski komunikativni centar u Banja Luci realizuje veoma uspješan projekat „Zaposli se volontiranjem-volontiraj da bi se zaposlio“, koji je nastavak prošlogodišnjeg projekta, a podržan je od Centra civilnih incijativa i sprovodi se od marta 2012., pa do maja 2013. godine. Prošlogodišnjim projektom uspjeli su da Pravilnik o vrednovanju i prepoznavanju studentskog volontiranja bude usvojen na Univerzitetu u Banja Luci i da se od ove školske godine uspješno primjenjuje. Ovaj

projekat promoviše organizovano studentsko volontiranje, zahvaljujući kojem studenti svojim dobrovoljnim radom mogu da stiču određen broj ECTS bodova i da na taj način ispunjavaju dio predispitnih obaveza. I mnoge druge organizacije i institucije prepoznaju sve više značaj volontiranja, iako ono kod mladih u našoj državi još uvijek nije mnogo popularno.

Volonterski rad u nekoj organizaciji, firmi i na nekoj manifestaciji po definiciji ne nudi nikakvu naknadu za rad i iz tog razloga se veoma mali broj mladih odlučuje na ovaj vid obrazovanja. Međutim, na taj način ćete steći praktično iskustvo, upoznati „bitne“ ljude (koji će vam možda otvoriti vrata za buduće radno mjesto), pa do samog osjećaja korisnosti u društvu jer ste možda nekome kroz taj volonterski rad i pomogli.

U svakom slučaju, mnogo je više pozitivnih strana volontiranja. Ako se već ne bavite volonterskim radom, brzo na internet, informišite se i prijavite za volontiranje, da li na poslovima vezanim za vašu struku ili da biste jednostavno pomogli drugim ljudima.

Toliko je mogućnosti, samo se trebate informisati i angažovati.

Piše:

Dajana Boroja

Kako do posla kad diploma nije dovoljna?

S obzirom na situaciju i kvalitet obrazovanja u našoj zemlji, da bi pronašli zaposlenje, diploma više nije dovoljna. Ona je ulazna karta za bolju poziciju na tržištu rada, ali poslodavci žele vidjeti i cijeli niz vještina i kompetencija koje nisu nužno dokazive tom diplomom.

www.mladi.info

www.civilnodrustvo.ba

www.nvovijece.ba

www.mreza-mira.net

www.okcbl.org

www.ngo.ba

www.zenskegrupebih.fondacijacure.org

www.volontiram.ba

www.sumero.ba

www.mladiuakciji.ba

www.salto-youth.net/rc/see/

putujemo

Spoj ugodnog i korisnog

Najčešće zablude u vezi sa studentskim seminarima

Odlazak na studentski seminar je odlična prilika da se spoji lijepo i korisno. Putovanje, sticanje novih prijatelja, korisni i zanimljivi stručni sadržaji, kao i prilika da se obogati CV su dovoljni razlozi da se studenti prijave na neki od brojnih programa. Najčešće organizatori seminara obezbjeđuju smještaj i hranu tokom boravka, a studentima ostaje da pokriju troškove prevoza.

Sajt NajStudent.com, koji pruža informacije o različitim studentskim programima i stipendijama, navodi najčešće zablude koje akademci imaju u vezi sa učešćem na seminarima i ljetnjim školama.

Nemam dovoljno visok prosjekProsjek ocjena nije presudan za organizatore svih seminara. Mada se u nekim slučajevima učesnici seminara biraju na osnovu akademskog uspjeha, često je bitnije kako je napisano motivaciono pismo ili da li postoji dobra preporuka. Organizatori programa su uglavnom svjesni da visok prosjek ne mora da bude glavni pokazatelj da su se odlučili za pravog kandidata.

Ne govorim najbolje engleski jezikVeliki broj mladih ljudi ima osjećaj da ne govori najbolje engleski jezik i zbog toga se uzdržavaju da ga koriste. Često se dešava da studenti odu sa oskudnim znanjem jezika na seminar, ali se dobro snađu i u velikoj mjeri poboljšaju svoj “praktični” engleski. Nije rijedak slučaj da se studenti u ovim situacijama iznenade koliko dobro zapravo govore strane jezike.

Da bi me primili treba da budem aktivista u nekoj organizacijiPrvo pitanje je da li organizatori seminara traže „aktivistu“? Postoje programi koji su namijenjeni samo članovima određenih organizacija i to je jasno naznačeno u njihovom opisu. Međutim, veliki broj programa je namijenjen svim studentima, bez obzira na konkretno članstvo. Čak i ako se od potencijalnih učesnika traži

određeno iskustvo, druge kvalifikacije kao što su ubjedljivo motivaciono pismo, optimizam, entuzijazam i velika želja za učestvovanjem mogu da budu dovoljan razlog da budu pozvani na seminar.

Kako da platim učešće na seminaru?Od programa do programa, variraju iznosi koji je potrebno uplatiti za učešće na seminaru. U najvećem broju slučajeva, organizatori pokrivaju troškove boravka, uz neke male troškove učešća, a put se finansira samostalno. U slučaju da se studenti zainteresuju za neki od skupljih seminara, prvo se treba raspitati da li organizatori daju stipendije učesnicima, a potom da li je moguće dobiti puno ili djelimično sponzorstvo.

Troškove puta ili smještaja takođe je moguće svesti na minimum, što je privilegija studenata, koju bi bilo šteta ne iskoristiti.

Studentski seminari su samo za starije studenteStudenti sa prve godine su u često u zabludi da se na seminare primaju isključivo stariji studenti. U ponudi seminara ne preovlađuju oni sa tačno definisanim starosnim ograničenjima. U najvećem broju slučajeva, starost učesnika se kreće u rasponu godina od 18 do 30.

Ne znam nikoga ko bi išao sa mnomPoenta međunarodnih omladinskih programa je upoznavanje sa novim ljudima, ostvarivanje novih prijateljstava, razmjena mišljenja i učenje



Milica Milićević, studentkinja Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci i potpredsjednica EESTEC Lokalnog komiteta Banja Luka, je zahvaljujući podršci Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske, prisustvovala Grant Team Operational konferenciji u periodu od 14 - 22. jula u Atini i dijelom na Egini, Grčka.Konferencija je koncipirana kao interaktivna obuka kroz praktičan rad, sa jasnim ciljem – osposobljavanje učesnika da aktivno koriste resurse programa EU, intičući grantove Youth in Action i IEEE. Praćena je i inovativnim pristupom – svi učesnici su aplikacije popunjavali na računaru, sinhronizovano sa ekspertima.“Omladinske nevladine organizacije su slabo upućene o mogućnostima apliciranja i pisanja kvalitetne aplikacije za grantove EU. U prilog prethodnoj tvrdnji ide i činjenica da na području RS tek par nevladinih organizacija ima iskustva sa Youth in Action grantom u vrijednosti do 25.000 eura!”, ističe Milica.Tokom 8 godina postojanja, EESTEC Lokalni komitet Banja Luka omogućio je odlazak na jedan od EESTEC događaja za čak 111 studenata Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci i time doprinijeo postizanju njihovog punog potencijala u akademskom i društvenom životu.

A, kroz 5 međunarodnih radionica stručnog karaktera i 3 studentske razmjene, ugostili više od 110 stranih studenata.“U slučaju dobijanja granta, bili bismo u mogućnosti učvrstiti finansijsku konstrukciju stručne radionice i refundirati troškove puta učesnicima. Tako bismo i studentima iz

najudaljenijih zemalja Evrope omogućili da dođu u naš grad. Upravo, po istom principu i naši članovi odlaze u nebalkanske zemlje”.17 volontera iz različitih lokalnih komiteta, uključujući Sarajevo i Tuzlu, će stečeno znanje moći primijeniti ne samo na grantove EU, već i na različite međunarodne i lokalne grantove.

Jačajmo NVO sektor EU grantovima!Utisci:

o drugim kulturama. Najveći dio organizatora će se postarati da se u jednoj sobi nađu ljudi iz različitih zemalja. Upravo ovakva poznanstva daju pravu čar studentskim seminarima.

Konkurisao sam ali su me odbiliMnogi učesnici različitih studentskih

manifestacija su i po nekoliko puta bili odbijeni prije nego što su prisustvovali nekim događajima ove vrste. Činjenica je da se jednim odlaskom na ovakav seminar ulazi u u krug ljudi koji razmjenjuju informacije o sličnim programima, a dolazi i do upoznavanja sa organizatorima. Vremenom, pisanje dobrog motivacionog pisma i pronalazak pravog seminara postaje sve jednostavnije. Sva je prilika da se nakon prvog odlaska na neki od programa mladim ljudima jako dopadne ovaj vid druženja i učenja i da požele da ponove ovakvo iskustvo.

Bolje ću se provesti ako odem sa drugovima na odmorOtići na studentski seminar i ne provesti se dobro - za to treba biti baš talentovan. Ovi programi su sami po sebi mjesto gdje se sreću mladi ljudi, a najčešće je zabava i predviđena u samom programu seminara, često i kao dominantan sadržaj. Dobre prijatelje je moguće imati širom svijeta, a jezička i kulturna raznolikost ne treba da bude prepreka na tom putu.


Radomir Jerkić, predsjednik Saveza studenata Medicinskog fakulteta Banja Luka

intervju

Šta će konkretno značiti nedavno potpisan sporazum o saradnji sa Nacionalnim savezom studenata medicine Rusije?

Sporazum o saradnji sa Nacionalnim savezom studenata medicine Rusije predstavlja osnovni preduslov za odlazak deset studenata Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci na stručnu razmjenu na klinike u Rusiju kao i dolazak deset ruskih kolega koji će obavljati ljetnu praksu na Univerzitetsko-kliničkom centru u Banjoj Luci. Tim dokumentom potpisnici su se obavezali da će obezbijediti mjesta za praksu na željenim klinikama i odjelima kao i smještaj i hranu za goste. SSMF je od dana kada je potpisan sporazum aktivno počeo sa radom na ispunjavanju svojih obaveza i mislim da ćemo do kraja godine kolegama u Rusiju poslati prijedloge klinika na kojim će se održavati praksa, kao i mjesece u kojim će koristiti smještaj u studentskom centru (besplatno). Iako je skoro sporazum potpisan nekoliko naših kolega je već zainteresovano za ljetnu praksu u Moskvi i Sankt Peterburgu i vjerujem da će svih deset mjesta biti popunjeno.Kako je došlo do saradnje?

Sporazumu o saradnji sa NSSM predhodio je Sporazumu o saradnji i razumijevanju sa organizacijom srpsko-ruskog prijateljstva „Bratstvo“ čiji predsjednik Rajko Ćulibrk je student Medicinskog fakulteta i koordinator sekcije za naučno-istraživački rad SSMF-a. Pošto SRP „Bratstvo“ ima saradnju sa omladinskim i studentskim asocijacijama u Rusiji kao što je i NSSM, a i kolega Rajko je išao na ljetnu praksu u Moskvu iskoristili smo priliku da se sporazum potpiše u Moskvi.Koje još novitete studenti mogu da očekuju od SSMF?

Grupa Saveza studenata Medicinskog fakulteta na društvenoj mreži Facebook je aktivna i u funkciji već dvije godine. Služi kao svojevrsna „oglasna tabla“ studentima Medicinskog fakultet svih smjerova. Znamo da većina naših studenata

ima profil na Facebook-u, a grupa ima preko 2.700 članova i kao takva je najbrži način da do studenata dođu informacije bitne za nastavu, prijemni ispit, ispitne rokove...Prije nekoliko mjeseci smo ponovo aktivirali i zvaničnu internet prezentaciju SSMF-a (http://ssmfbl.com/ ) koja će preuzimati zvanične dokumente od fakulteta (kalendar ispitnih rokova, rasporede časova..) Mislimo da će sajt povećati zainteresovanost studenata za rad u SSMF-u, poboljšati dostupnost što više korisnih informacija bitnih za nastavni proces i vannastavne aktivnosti. Bitno je napomenuti da SSMF ima šest aktivnih sekcija. Na sljedećoj generalnoj skupštini Saveza osnovaćemo novu sekciju pod imenom „Sekcija za međunarodnu sradnju i razmjenu studenata“ (SMSiR) koja će biti zadužena za provođenje razmjene studenata i održavati članstvo SSMF-a u Evropskoj asocojaciji studenata stomatologije (EDSA) čiji smo član postali ove godine. Šta su najčešći problemi na koje se žale studenti medicine u BL?

Studenti MF se uglavnom žale na nepoštovanje ispitnih rokova koji su zagarantovani zakonom o visokom obrazovanju, govorimo o studentima „bolonjcima“ koji studiraju po novom zakonu. Na studijskim programima koji su relativno „mladi“ Stomatologija i Farmacija ima dosta gostujućih profesora koji održavaju predavanja u turnusima koja znaju trajati po čitave dane. Određen broj katedri ne postavlja kalendare

za ispitne rokove za čitavu akademsku godinu, pogotovo to zna biti problem kod gostujućih profesora gdje se sazna kad će biti ispit nekoliko dana ranije. Imamo dosta primjedbi kolega da se praktični dio nastave u nastavnim bazama ne izvodi kvalitetno zbog zauzetosti asistenata primarnim poslom ljekara na klinici. Radimo na tome da se produži rad studentske službe za rad sa studentim, pogotovo u preiodu upisa i konkursa za

stipendije i smještaj u studentski dom.Medicina je odvijek važila za jedan od “najtežih” fakulteta, da li se dolaskom Bolonje olakšalo studiranje?

Sigurno. Značajan broj velikih ispita je podijeljen u dijelove. Ukoliko student redovno prati nastavu i polaže kontinuirane provjere znanja u velikom broj slučajeva ne izlazi na usmeni dio ispita. „Bolonja“ je na Medicinski fakultet donijela više odgovornosti, rada i značajno stimuliše studenta na učenje. Po mom mišljenju studenti starog plana i programa imaju više znanja i uče detaljnije ali su dosta sporiji od „bolonjaca“ što zbog integralnog polaganja ispita, što iz razloga da su prepušteni svojoj savjesti koliko će i kad učiti. Svaki sistem ima svojih prednosti i nedostataka, pronaći sredinu između ta dva programa bilo bi idealno. Da li na fakultetu prema vašim saznanjima ima nepotizma, korupcije i sl. pojava?

O korupciji je teško govoriti u javnosti bez dokaza. Prije nego što je počela priča po medijima o korupciji na Medicinskom fakultetu to je bila tabu tema i malo se govorilo. Sad je drugačije. Studenti iz SSMF-a, članovi Naučno-nastavnog vijeća su jasno na sjednici tražili da se javno govori o tom problemu, da se Senat i Rektor univerziteta u Banjoj Luci upoznaju sa sumnjama i indicijama koje su se dovodile u vezu sa pojedinim profesorima. Moje kolege iz Unije studenata RS i ja smo upoznali dekana fakulteta, rektora Univerziteta i inspektore u CJB Banja Luka o našim saznanjima o korupciji na Medicinskom fakultetu . Za sve to nemamo materijalne dokaze jer je korupcija u viskokom obrazovanju vrlo specifična i suptilna i teško se dokazuje. Obavezali smo se da nećemo iznositi detalje u javnost jer su istražne radnje u toku, s tim da niko nije kriv dok se ne dokaže suprotno. Na Medicinskom fakultetu ima puno poštenih profesora i odličnih studenata i mislim da oni najviše trpe zbog ovakvih stvari.Mediji dosta pišu da veliki broj ljekara, stručnjaka odlazi iz naše zemlje. Kakvi su današnji planovi i očekivanja većine studenata?

Prvenstveno završiti osnovne studije. Veliki broj studenata ima želju da se zaposli na Univerzitetsko-kliničkom centru i dobije željenu specijalizaciju, ali će samo mali broj najboljih dobiti tu privilegiju. Određen broj ima namjeru da se vrati u svoju sredinu, jer je lakše dobiti posao, a i ne mora rješavati stambeno pitanje. Sasvim sigurno će dosta novih ljekara potražiti posao u zamljama u okruženju, prvenstveno mislim na Sloveniju jer još uvijek važi za državu u kojoj se dobro živi i zarađuje, a kojoj treba ljekara.

Svaki sistem ima svojih prednosti i nedostataka

Radomir Jerkić

Krevet u studenjaku košta i do 650 KMStudenti u Srpskoj, koji ne mogu da dobiju smještaj u nekom od studentskih domova, već uveliko prave kombinacije od koga bi se mogao kupiti krevet, a za ovaj “ilegalni poduhvat” moraju izdvojiti od 500 do 650 maraka. Jedna studentkinja iz Prnjavora, kaže da već dvije godine kupuje krevet u Studentskom centru “Nikola Tesla” u Banjaluci. Dobro je da se i dalje može kupiti krevet, jer tako prođem jeftinije nego da plaćam privatni smještaj. Kupim krevet za 600 maraka, a da živim kao podstanar za stanarinu bi morala izdvojiti i do pet puta više tokom deset mjeseci koliko budem u Banjaluci – istakla je ova studentkinja. Kaže da osim ove svote, koju mora da izdvoji za krevet, mora svaki mjesec da plaća po deset maraka, koliko košta studentski smještaj. Studentkinja iz Kneževa Jelena M. kaže da, iako konkurs za smještaj studenata još nije ni raspisan, uveliko se vode pregovori od koga i za koliko kupiti krevet.

Obično krevete prodaju studenti, koji konkurišu na konkurs a nije im potreban smještaj. Na taj način oni zarade, a i oni studenti, kojima je potreban smještaj prođu jeftinije nego da stanuju privatno. Neki godinama dobijaju krevet, a žive privatno, pa se već unaprijed zna od koga se može kupiti

– kazala je Jelena. Svake godine po završetku konkursa za smještaj studenata mogu se vidjeti leci koji su izlijepljeni u blizini fakulteta na kojima studenti prodaju krevete.

Diplomci ispaštaju zbog neusklađenosti zvanjaMnoga od zvanja koja se stiču na fakultetima u RS nisu usaglašena sa zvaničnim zvanjima u visokom obrazovanju koja su određena prije tri godine, kada je donesena uredba o tim zvanjima. Na ovaj problem nedavno su upozorili i prosvjetni inspektori, ističući da se zvanja moraju uskladiti. Onima koji završe studije dodjeljuju se, tako, zvanja koja zvanično ne postoje, što im najviše stvara probleme prilikom zapošljavanja. Sa istim problemom sve češće se sreću i oni koji su diplome i zvanja stekli mnogo ranije – njihova zvanja nisu ona koja se sada traže na konkursima, iako imaju važeće diplome i potreban nivo znanja. Za takvu situaciju, dodaju, fakulteti nisu krivi, a diplome koje oni izdaju su validne, ali kandidatima je to slaba utjeha kada zbog ove neusklađenosti ne mogu da konkurišu za posao.

Studenti varaju penzijski fondU Republici Srpskoj do sada su otkrivena 142 studenta koji su falsifikovanjem uvjerenja o redovnom školovanju koristili

porodičnu penziju na koju po zakonu nemaju pravo, izjavio je direktor fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić. Prema njegovim riječima, u 36 slučajeva je potvrđeno da korisnici porodične penzije nikada nisu bili studenti fakulteta sa kojih su dostavili lažna uvjerenja, a svi slučajevi proslijeđeni su Upravi kriminalističke policije u Banjaluci zbog postojanja elemenata krivične odgovornosti.

Milić kaže da je fond PIO po osnovama otkrivenih slučajeva prevare potražuje 5,3 miliona KM. “Do sada se dešavalo da studenti u oktobru donesu uvjerenje o redovnom školovanju, u novembru diplomiraju, a gotovo cijele godine nastave da koriste penziju na koju više nemaju zakonsko pravo”, naveo je on.

Međunarodna akreditacija za kvalitet studijskih programaElektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu uspješno je završio proces međunarodnog akreditiranja studijskih programa, kao izuzetno zahtjevnog i rigoroznog procesa prepoznavanja visokog međunarodnog kvaliteta. Dobijanjem ove akreditacije Elektrotehnički fakultet je otvorio put za mobilnost i visoku globalnu prepoznatljivost svojih studenata. Riječ je o četiri studijska programa – Automatika i elektronika, Elektroenergetika, Računarstvo i informatika i Telekomunikacije. Prezentovanju rezultata i procesa akreditovanja na ovoj visokoškolskoj ustanovi prisustvovali su federalni i kantonalni ministri obrazovanja Damir Mašić i Fahrudin Oručević, kao i dekan Narcis Behlilović. Behlilović je rekao da ova međunarodna akreditacija omogućava punu mobilnost studenata, nastavnika i uposlenika ovog fakulteta. Time se ova visokoškolska institucija uklopila u utvrđene standarde i norme evropskog prostora visokoškolskog obrazovanja. Proces akreditovanja iznosio je 45.000 KM, od čega je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke dalo 30.000 KM, a ostatak Kantonalno ministarstvo obrazovanja.

Sarajevo dobija još jedan studentski domKanton Sarajevo će do kraja septembra dobiti još jedan studentski dom, u blizini Termalne rivijere na Ilidži. Dom će imati kapacitete za oko 100 studenata sa prostora cijele BiH. Prednost pri smještaju u ovaj dom imat će uspješni studenti ili đaci slabijeg imovnog stanja, izjavio je Harun Tursanović, direktor Fondacije Izvor nade, koja je inicirala gradnju doma. U objekt je uloženo 3,1 milion KM, a njegovim otvaranjem biće realizovana ideja da se pomogne i podrži obrazovanje u našoj zemlji. “Naša Fondacija je osnovana u februaru 2010. godine, nakon čega smo mi pomagali povratnike, stipendirali studente, dijelili pakete i slično. Onda se pojavila ideja da izgradimo jedan ovakav dom, a u tome su nas podržali privredni subjekti i pojedinci iz cijele BiH. U izgradnju doma ćemo ukupno uložiti 3,1 milion KM, a u toku su finalni radovi, te očekujemo da bude otvoren do kraja septembra”, izjavio je Tursanović. “Dom će imati velike troškove, međutim, naši donatori koji su pomogli njegovu izgradnju spremni su i dalje nastaviti pomagati. Na taj način ćemo moći pomoći siromašnijim studentima, što je i bila osnovna zamisao”, dodao je Tursanović.

Mostarski studenti izborili dio svojih prava Studenti Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru nakon brojnih sastanaka s referadom Univerziteta postigli su svoja prava. Kroz tri dana, koliko su studenti vodili sastanke, izborili su smanjenje plata profesorima koji bi tako pomogli Univerzitetu da opstane, ali su se takođe izborili i za dosadašnju cijenu upisnih materijala i ispita, do čijeg je povećanja trebalo doći. Studenti se nisu uspjeli izboriti za školarinu koja im je porasla za 300 do 400 maraka, ali nadaju se kako će im svi ostali zahtjevi biti uvaženi jer ako do toga ne dođe spremaju se održati veliki prosvjed ispred zgrade Vlade HNŽ-a , koju smatraju i najvećim krivcem za cijelu situaciju. Studentski bunt tako bi ubrzo mogao biti vidljiv jer su spremni učiniti sve kako bi se konačna situacija na Univerzitetu popravila, te kako cijene školarina više ne bi rasle upravo radi budućih naraštaja koji svoje školovanje odluče nastaviti na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

minus▲

plus ▲

Studenti,šaljite nam svoje priče, pjesme, reportaže, kolumne, eseje i druge radove.

Njabolje od njih objavljujemo u narednom broju StudentINFA.Email: [email protected]

+/-


Pjesma od čitateljke Maide Salkanović

Facebook stranica StudentINFO

Ne mašini!

Postovi sa najviše klikova ...

razonoda

Svakim danom ustajem nevoljko,Ne mirim se s nedostatkom sna.Šta je svemu krivo?Prekomjerna produkcija.

Neću da radim, hoću da spavam!Zaustavi svijete napredak svoj!Umjesto na stvari, trošimo na ljudeEnergiju, rad i znoj!

U tom slučaju, ne bi bilo teško

U cik zore dići se raneKada bih znala da buđenje mojeNahranit će gladnog i zaliječit će rane

A ovako- za mašinu!Troši oči, troši ruke! E moj svijete, probudi seUz prirode milne zvuke!

Ne ovako, uz mašinu...

l l l

Produženje upisnih rokova na fakultetima? | Student Info

Očekujemo odluku Senata, kaže Nurković, te podsjeća da je ovo odluka najprije Ministarstva, pa tek onda Sarajevskog univerziteta...

l l l

Najviše slobodnih mjesta na PMF-u | Student Info

Većina mladih ljudi svoje upise na fakultete

već je obavila u maju. No, oni koji to nisu učinili u semptembarskim upisnim krugovima, moći će to učiniti na fakultetima Sveučilišta u Mostaru.

l l l

Magazin Intermezzo – Kampus ima najljepši park u Banja Luci

Univerzitetski park postao je najvažniji park u gradu, i zvanično je na listi zaštićenih zbog biljnog i istorijskog značaja. U parku su trenutno 1.503 stabla od kojih se izdvajaju drvoredi platana stari više stotina godina i rijetke vrste poput Pančićeve omorike i džinovske jele. Pored drveća, u par...

l l l

Diplomci ispaštaju zbog neusklađenosti zvanja | Student Info

Mnoga od zvanja koja se stiču na fakultetima u RS nisu usaglašena sa zvaničnim zvanjima u visokom obrazovanju koja su određena prije tri godine, kada je donesena uredba o tim zvanjima. Na ovaj problem nedavno su upozorili i prosvjetni inspektori, ističući da se zvanja moraju uskladiti.


studentinfo septembar/oktobar 2012

Documents