strukturne osobine i prirodna sukcesija ritskih Šuma · strukturne osobine i prirodna sukcesija...

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118 UDK 630* 263 (001)

STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU1

STRUCTURAL PROPERTIES AND NATURAL SUCCESSION OF RIPARIAN FORESTS AT THE MOUTH OF THE RIVER MURA INTO THE RIVER DRAVA

Branko BELČIĆ*

SAŽETAK: Ritske šume danas spadaju među najugroženije u Europi. Kako one u Hrvatskoj nisu privedene intenzivnijoj šumarskoj proizvodnji, željeli su se utvrditi određeni mehanizmi njihovog nastanka te upoznati s njihovom strukturom. Izmjerom ukupno devet primjernih ploha različite starosti i strukture (od malata prema zrelim sastojinama) na lijevoj obali rijeke Drave, odnosno neposredno na ušću Mure u Dravu, dobili su se značajni pokazatelji strukture ovih sastojina. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba, koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena (drvna masa moži iznostiti i do 243,00 m'/ha). Bademasta vrba, zajedno s bijelom, tvori normalne ritske sastojine kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate, vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. Bijela vrba u optimalnoj fazi, s redovitim režimom voda, proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 368,11 mVha) te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. U pogledu strukture, srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz bijelu vrbu u njima dio strukture nosi crna topola.

Ključne riječi: ritske šume, malati, struktura sastojine, bademasta vrba (Salix triandra), bijela vrba fSalix alba), crna topola (Topulus nigral bijela topola (Populus alba), crna joha (Alnus glutinosa), bijela joha (Alnus incana), sloj grmlja.

UVOD - Introduction Ritske šume danas su najugroženije šume ( M a l t -

by i D u g a n 1985.). U cijelome svijetu najveće površinsko smanjenje je upravo ritskih šuma, tako da ostaci predstavljaju neprocjenjivu vrijednost.

Ove se šume rasprostiru na obalama i neposrednoj blizini rijeka, riječnim otocima, a periodično su plav-

1 Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 16. svibnja 2002. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Magistarski rad je izrađen u Zavodu za uzgajanje šuma pod mentorstvom Prof. dr. se. dr. h. c. Slavka Matica.

* Mr. se. Branko Belčić - Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Koprivnica, Odjel za uređivanje šuma, Ivana Meštrovi-ća 28, 48000 Koprivnica

ljene. Po raznolikosti biljnog, a napose životinjskog svijeta, spadaju među najbogatije europske kontinentalne biocenoze. Općenito, šume i rijeke Republike Hrvatske predstavljaju prirodni sklad i nerazdvojnu cjelinu ( M a t i ć i sur., 1996). Opstanak i razvoj zajednica ritskih šuma ovisi o vodotocima uz koje se nalaze, te svaka promjena toka, visine vodostaja i ritma poplava, neposredno utječe na pojedine zajednice.

Već duže vrijeme znanstvenici koji se bave ovim ekosustavima spore se oko definicije rita i ritske šume. Jedna od mogućih bila bi: "rit ili poloj je nisko poplavno zemljište pokraj većih r i jeka"(Rauš i M a t i ć , 1983). Obično se dijeli na dva dijela s obzirom na na-

103

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXV1II (2004), 103-118

zočnost poplava, zaštićeni (nema poplava ili se javljaju samo iznimno) i nezaštićeni (poplave nazočne gotovo svake godine). U zaštićenom dijelu javlja se podzemna voda i do 1 km od nasipa.

Glavne vrste drveća prirodnih ritskih šuma su autohtone vrste vrba i topola. Zbog dinamike kolebanja, uglavnom poplavnih voda, omogućen je razvoj mnogim higrofilnim, ali i kserofilnim biljnim vrstama

Čovjek je svojim hidromeliorativnim radovima na rijekama znatno smanjio površine ritskih šuma. Iako se najčešće radilo o osvajanju, odnosno dobivanju poljoprivrednih površina na uštrb rita, u poslijednje je vrijeme smanjenju površine ovih šuma u Republici Hrvatskoj najviše pridonijela izgradnja hidroelektrana i nasipa na rijeci Dravi (Lac i, 1981., Mat ić i sur. 1996., Mayer i J e l u š i ć , 1992.).

Nestankom neposrednog i čestog kontakta između šumske stojbine i poplavnih ili podzemnih voda, koje su pod neposrednim utjecajem vodotoka, dolazi do sušenja i propadanja šuma. To je razlog da sastojine u ritskim šumama vrlo brzo reagiraju na promjene vodnog reži

ma, koje su u svim slučajevima odlučujuće za šume. To je ustvari danas najveći problem koji se događa u ritskim šumama. Naime, učestalim zahvatima velikih razmjera prilikom regulacija rijeka, stvaranjem velikih akumulacija kod gradnje hidroelektrana, oduzimanjem vode iz korita rijeka te propuštanjem "biološkog minimuma", ritske su šume ostale bez svog "krvotoka" koji ih je svakodnevno napajao neophodnom vodom.

U gornjoj Podravini, drugi po veličini vodotok nakon Drave, nedvojbeno je rijeka Mura. Dok je prirodni tok rijeke Drave znatnije promijenjen sa 23 hidroelektrane (dvanaest u Austriji, osam u Sloveniji te tri u Republici Hrvatskoj) tok rijeke Mure ostao je relativno intaktan.

Mura donosi u Dravu 208 m3 vode/s. Mura je duga 493 km, izvire u dijelu niskih Tuna u Austriji. Nizinska je rijeka.

Od ukupne površine šuma u državi po Osnovi područja, ritske šume obrastaju površinu od 43353 ha (Tablica 1).

Tablica 1. Površina ritskih šuma prema Osnovi područja za razdoblje 1996-2005. Table 1 Area of riparian forests set down in the Area Management Plan for the period 1996-2005

Uredajni razred Management class

Crna joha (Alnus glutinosa) Bijela vrba (Salix alba) Domaća topola/Aboriginal poplar Plantaže EU topole/ Plantations of hybrid poplars Sveukupno/ Overall:

Sjemenjača Seed forest

Panjača Coppice forest

Ukupno Total

(ha) 10 536 7 961 4 955

15 134 38 586

2 638 2 129

--

4 767

13 174 10 090 4 955

15 134 43 353

Iz Tablice 1. vidljivo je da na uredajne razrede glavnih vrsta drveća ritskim šumama pripada 43 353 ha, što iznosi oko 2,5 % od ukupne površine hrvatskih šuma, a na panjače kao degradirani oblik pripada 4767 ha ili 11 % od ritskih šuma.

U tako promijenjenim uvjetima za šumsku vegetaciju došlo je do promjene u strukturi autohtonih vrsta drveća. Javljaju se nove vrste otpornije na sušu. Problematikom ritskih šuma najviše su se bavili Rauš (1974,

1978, 1990, 1992, 1994), Matić (1983, 1989, 1992, 1994, 1996), Vukel ić (1989, 1997, 1999), Mayer (1984, 1988, 1991, 1993, 1994, 1997) te drugi.

Isti autori opisali su ritske šume s ekološkog, uzgojnog, sinekološkog gledišta, izradili vegetacijske karte, međutim, glavnina tih radova odnosi se na podunavski dio Hrvatske. Stoga se željelo istražiti komparabilnost podunavskih i podravskih ritskih šuma.

Istraživanja su provedena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, koji se proteže od 46°01' do 46°24' sjeverne geografske širine i od 16°34' do 16°52' istočne geografske dužine, (karta li 2). Uže gledajući to je nizina okolice Legrada na ušću Mure u Dravu (130 m n.v.) na samoj granici s Republikom Mađarskom, a nizvodno od hidroelektrane Donja Dubrava (140 m n.v), odnosno u Gospodarskoj jedinici Kopriv-

MATERIJAL I METODE - Material and methods PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study area

ničke nizinske šume, kojom gospodari Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Koprivnica.

Područje obuhvaća lijevu obalu rijeke Drave, te desnu obalu rijeke Mure.

Na lijevoj obali rijeke Drave na samom ušću Mure nalazi se Ornitološki rezervat Veliki Pažut (1983.) s ukupnom površinom oko 700 ha (Š e š o k 1997.)

104

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118

KLIMATSKE ZNAČAJKE - Climatic characteristics Područje gornje Podravine ka

rakterizira umjerena kontinentalna klima, koja je ujedno i tipična za najzapadniji dijo Panonske nizine. Očituje se i dosta jak utjecaj alpskog masiva, posebice na količinu i raspored oborina. Padaline su jednako raspoređene cijele godine. Za analizu klimatskih prilika korišteni su podaci meteorološke postaje Koprivnica (46° 11' širine i 16°49' dužine) dobiveni od Državnog hidro-meteorološkog zavoda u Zagrebu (Slika 1).

Slika 1. Klima dijagram meteorološke postaje Koprivnica po Walteru za razdoblje 1966-1995.

Figure 1 Climatic diagram of the meteorological station Koprivnica according to Walter for the period 1966-1995

40

35

30

25

20

15

10

5

0

KOPRIVNICA (140,5 m) 30

10 11 12

-5,4 °C - srednji minimum najhladnijeg mjeseca

-23,5 °C - apsolutna minimalna temperatura zraka

Godišnje kretanje temperatura

Godišnje kretanje oborina

I Vlažno razdoblje

1 Mjeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 0°C

1 Mjeseci s apsolutnom minimalnom temperaturom zraka ispod 0"C

PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Pedological features

Tla istraživanog područja imaju srednji raspon stupnja prikladnosti za šumsku proizvodnju. Najveću proizvodnu sposobnost ima luvisol, ali njegova zastupljenost je mala. Najzastupljenija tla imaju srednje visok stupanj prikladnosti za šumsku proizvodnju i tu je važan čimbenik dubina tla do šljunka i razina podzemnih voda. Najzastupljeniji tip tala hidromeliorirano karbo-natno ilovasto do ilovasto pjeskovito aluvijalno tlo (Fluvisol) varijabilne ekološke dubine, likalno ogleje-no, povremeno plavljeno na šljunku, visoko opterećeno teškim metalima. S obzirom na dubinu ekološkog profila tla do šljunka, dubinu podzemne vode u vegeta-

cijskom minimumu u odnosu na ekološki profil tla i dinamiku poplava navedeno tlo razdijeljeno je na četiri kategorije, od čega se samo 13,3 % površine može smatrati visoko proizvodno šumskim površinama. Na oko 54 % površine moguće je organizirano gospodariti uz poštivanje specifičnosti preporuka za pojedine mi-krolokalitete, dok na plitka i najčešće suha tla s prevladavajućom kserotermnom pedoklimom, niske plodnosti i proizvodnosti otpada 13,8 %. S gospodarskog, odnosno proizvodnog gledišta, edafski najlošije dijelove predstavljaju šljunčani sprudovi, koji imaju velik zaštitni karakter, a pokrivaju 21,6 % površine.

HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE - Hydrographic features

Velik se dio slivnog područja Drave nalazi u alpskom području i zbog toga Drava ima fluviglacijalni režim voda. Prema dugogodišnjem prosjeku, na razmatranoj dionici Drave, najviše vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza. Prosječno najveće srednje mjesečne protoke javljaju se u lipnju. Tijekom zimskih mjeseci srednje su mjesečne protoke izrazito male. Prikaz hidroloških osobina rijeke Drave uzet je s vodo-mjerne postaje Botovo, osnovane 1873. godine. Ona se nalazi nizvodno od HE Donja Dubrava oko 10 km. Promatrano razdoblje je od 1926. do 1992. godine. Na vodomjernoj postaji provodi se mjerenje vodostaja, protok leda, temperature vode, te mjerenja nanosa i kvalitete vode. U ovome radu neće se posebno obrađivati svi navedeni elementi, već samo vodostaj. Dugo

godišnja praćenja vodostaja ukazuju na najniži vodostaj u praćenom razdoblju koji iznosi -105 cm (1978), a najviši 511 cm (1972). Velike vode izlijevaju se u inundaciju iznad vodostaja 400 cm.

Važno je navesti daje trend sniženja vodostaja rijeke Drave u profilu Botovo prisutan u cijelom analiziranom razdoblju mjerenja (1926-1991). Srednji godišnji vodostaji, godišnje se u prosjeku snizuju oko 1,7 cm, što za razmatrano razdoblje iznosi oko 1,11 m. Dio tih sniženja rezultat je sniženja dna korita rijeke Drave, uzvodno izgrađenih hidroelektrana, a dio se pripisuje i u promjeni načina očitanja vodostaja (Hrvatska elektroprivreda, Prethodna studija utjecaja na okoliš HE NovoVirje, 1993).

105

B. Belčić: STRUKTURNI- OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH SUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVII] (2004). 103-118

Š U M S K A VEGETACIJA

Šumsku vegetaciju istražio je Đuro R a u š 1976, 1986, 1988, 1990. i 1992. godine ( R a u š 1994) te načinio i vegctacijsku kartu istraživanog područja.

Na ovom području pridolaze sljedeće vegetacijske _ jedinice.

Šuma poljskog jasena s drijemovcem (Leucoio-fra-xinetumparvifoliae Glav. 1959) Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952) 2. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom 3. (Salici-populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1973)

- Forest vegetation

Šuma bijele vrbe s bročikom (Galio-salicetum albae Rauš 1973) Šibljak rakite (Salicetum purpureae Zel 1952). Kopneni tršćak s rančićem (Scirpo phragmitetum W.Koch 1926.)

Zasađene su i šumske kulture i to: Euroamerička topola (Populus deltoides) Obični (bijeli) bor (Pinus silvestris) Bagrem (Robinia pseudoacacia)

M E T O D E RADA - Methods

Plohe su postavljene prema karakteristikama mi-krolokacije, kvadratičnog su i pravokutnog oblika od 10 x 10 m (ploha 11) do 40 x 40 m (ploha 7), te obroj-čane od broja 6 do 11. Jedna stranica plohe je u smjeru sjever-jug, a druga u smjeru istok - zapad. Stranice su mjerene čeličnom vrpcom od 50 m.

Na plohama je vršena totalna klupaža svih stabala po vrstama drveća, te klasificiranje po etažama. Istima je izmjerena i totalna visina. Stabla su razvrstana na glavnu, nuzgrednu i podstojnu etažu.

Na plohama je izlučen transekt širine 10 metara (na plohi 11 širine 2 metra), a dužine - kraće stranice pokusne plohe te se na njima izvršila snimka sloja grmlja i prizemnog rašća. Sva stabla izmjere obrojčana su brojevima, te obilježena točkom u prsnoj visini (1,30 m). Visina podmlatka mjerena je metalnim metrom visine 2 m.

Po izvršenoj izmjeri na pokusnim plohama obavljena je obrada podataka, te analiza strukturnih elementa-ta sastojina i staništa. Terenski manuali obrađivani su na PC-Pentium 600 u programu EXCEL te SVS.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results

Ukupno je načinjeno i izmjereno šest pokusnih ploha, a glavni parametri dani su u Tablici 2.

Tablica 2. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table 2 Basic data on sample plots

R. B. plohe Ordinal number of plot

11 8 9

10 6 7

Odjel/Odsjek Compartment/Subcompartment

7/g 7/b 7/d 7/d 7/f 7/a

Starost (godine) Age (years)

7 15 30 30 36 36

Veličina pokusne plohe (ha) Sample plot size (ha)

0,01 0,09 0,09 0,09 0,12 0,16

Datum snimke Date of the record

09.03.2000. 08.03.2000. 08. 03. 2000. 09. 03. 2000. 07.03.2000. 15.03.2000.

Ploha 11 smještena je u zajednici Salicetum purpu-reae Wod - Zel 1952. Radi se o naplavini na samom ušću Mure u Dravu, prirodno pomlađenoj vrbom i našto manje topolom. Iz Tablice 9. vidi se da je u sastojini zabilježena samo bademasta vrba, a u nešto starijem dijelu ima i bijele vrbe. Uzgojni zahvati nisu provedeni. Sastojina je vrlo gusta, površine 9 ha. Ukupno je izmjereno 4200 stabala/ha. Drvna zaliha bademaste vrbe na plohi iznosi 2, 243 mVha. Gledano po drvnoj masi glavna etaža čini 72,8 % sastojine, nuzgredna 22,6 %, a pod-

stojna etaža 4,6 % sastojine. Sloj prizemnog rašća nije razvijen. Velik broj stabala izdiferenciran je po etažama, a isto tako je dobar dio srušen (Slika 2).

Ploha 8 nalazila se neposredno na obali rijeke Drave, odnosno na ušću Mure u Dravu, u biljnoj zajednici Galio-Salicetum albae Rauš 1973. s mikrorcljefnog gledišta to je malena greda. Naime, ovdje je Drava od posljednjeg plavljenja "ostavila" dosta suhih grana. Sama sastojina nastala je nakon čiste sječe 1985. godine, dio iz malata, dio iz žilja, te manji dio popunjava-

106

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXV11I (2004), 103-1IX

Tablica 3. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 11 Table 3 Štand structure in sample plot 11

Vrsta drveća

Tree species

Bademasta vrba (Salix

triandra)

Debljinski razred

Diameter class 1-10 11-20 2 1 - 3 0 3 1 - 4 0

ukupno total

Ukupno po ha Total by ha

Sveukupno Overall

Sveukupno po ha Overall by ha

Etaža sastojine - Stand storey Glavna

Dominant N

7 9

16

1600

16

1600

G 0,04 0,15

0,19

19,00

0,19

19,00

M 0,33 1,44

1,77

177,00

1,77

177,00

Nuzgredna Suppressed N 18

18

1800

18

1800

G 0,08

0,08

8,00

0,08

8,00

M 0,55

0,55

55,00

0,55

55,00

Podstojna Undergrowth N

8

8

800

8

800

G 0,02

0,02

2,00

0,02

2,00

M 0,11

0,11

11,00

0,11

11,00

Ukupno Total

N 33

9

42

4200

42

4200

G 0,14 0,15

0,29

29,00

0,29

29,00

M 0,99 1,44

2,43

243,00

2,43

243,00

Tablica 4. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 8 Table 4 Stand structure in sample plot 8

Vrsta drveća

Tree species

Bijela vrba

(Salix alba)


triandra)

Bijela topola

(Populus alba)

Bijela joha

(Alnus incana)

Debljinski razred

Diameter class 1 -10 11-20 2 1 - 3 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1-10 11-20 2 1 - 3 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1-10

ukupno total


1 -10 11-20

ukupno total


Sveukupno Overall



Dominant N

4 10

14

156

22 4

26

289

40

444

G

0,10 0,48

0,58

6,44

0,51 0,16

0,67

7,44

1,25

13,89

M

1,01 5,44

6,45

71,67

5,08 1,72

6,8

75,56

13,25

147,22

Nuzgredna Suppressed N

13

13

144

5 16

21

233

34

378

G

0,23

0,23

2,56

0,04 0,24

0,28

3,11

0,51

5,67

M

2,03

2,03

22,56

0,30 2,17

2,47

27,44

4,50

50,00


5 7

12

134

9 6

15

167

3

3

33

3 1

4

44

34

378

G 0,03 0,09

0,12

1,33

0,06 0,08

0,14

1,56

0,01

0,01

0,11

0,02 0,01

0,03

0,33

0,30

3,33

M 0,19 0,71

0,9

10,00

0,40 0,70

1,1

12,22

0,02

0,02

0,22

0,08 0.06

0,14

1,56

2,16

24,00

Ukupno Total

N 5

24 10

39

434

14 44

4

62

689

3

3

33

3 1

4

44

108

1200

G 0,03 0,42 0,48

0,93

10,33

0,1 0,83 0.16

1,09

12,11

0,01

0,01

0,11

0,02 0,01

0,03

0,33

2,06

22,89

IVI 0,19 3,75 5,44

9,38

104,22

0,7 7,95 1,72

10,37

115,22

0,02

0,02

0,22

0,08 0,06

0,14

1,56

19,91

221,22

107

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE 1 PRIRODNA SUKCESIJA RITSK1H ŠUMA NA UŽĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3 4. CXXV1II (2004). 103-118

njem američkom crnom topolom i vrbama. Uzgojni zahvati poslije popunjavanja nisu vršeni.

Na plohi značajno mjesto glede drvne zalihe zauzimaju bademasta (115,22m7ha) i bijela vrba (104,22 mVha). Ukupno je izmjereno 1200 stabala/ha (Tablica 4) od čega najviše otpad na bademastu vrbu (689 stabla /ha), zatim na bijelu vrbu (434 stabla/ha), dok su bijela joha (44 stabala/ha) i bijela topola (33 stabala/ha) nazočne tek sporadično.

Drvna zaliha iznosi 221,22 mVha, od čega na bijelu vrbu otpada 104,22 m'/ha (47,1 %), bademastu vrbu 115,22 mVha (52,1 %), bijelu johu otpada 1,56 mVha, (0,7 %), a na bijelu topolu 0,22 mVha (0,1 %).

Gledano po etažama glavna etaža čini 66,5 %, nuz-gredna 22,6 %, a podstojna 10,9 %. U glavnoj etaži bijela vrba sudjeluje s 48,7 %, te bademasta vrba s 51,3 %. U nuzgrednoj etaži prevladava bademasta vrba s 54,9 % ispred bijele vrbe s 45,1 %. U podstojnoj etaži bademasta vrba je najzastupljenija s 50,9 % ispred bijele vrbe s 41,7 %, te bijele johe s 6,5 % i bijele topole s 0,9 %.

Ploha 9 također se nalazila ušću Mure u Dravu, u biljnoj zajednici Galio - Salicetum albae Rauš 1973. Rječ je o naplavini, odnosno nestalnom terenu, jer ga


Vrsta drveća

Tree species

Bijela vrba

(Salix alba)

Bijela joha

(Alnus incana)

Debljinski razred

Diameter class 1-10 11-20 21 -30 31-40 4 1 - 5 0 51 -60 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1 -10 11 -20

ukupno total


Sveukupno Overall



Dominant N

4 12 3 1

20

222

20

222

G

0,27 1,19 0,49 0,26

2,21

24,56

2,21

24,56

IVI

2,77 12,47 5,44 3,12

23,8

264,44

23,80

264,44

Nuzgredna Suppressed N

1 11 2

14

156

14

156

G

0,03 0,57 0,16

0,76

8,44

0,76

8,44

M

0,29 5,55 1,66

7,5

83,33

7,50

83,33


9 1

10

112

2 2

4

44

14

156

G

0,16 0,04

0,2

2,22

0,02 0,03

0,05

0,56

0,25

2,78

M

1,32 0,36

1,68

18,67

0,04 0,11

0,15

1,67

1,83

20,33

Ukupno Total

N

10 16 14 3 1

44

490

2 2

4

44

48

534

G

0,19 0,88 1,35 0,49 0,26

3,17

35,22

0,02 0,03

0,05

0,56

3,22

35,78

M

1,61 8,68

14,13 5,44 3,12

32,98

366,44

0,04 0,11

0,15

1,67

33,13

368,11

Gledano po učešću etaža 71,8 % drvne zalihe otpa- nuzgrednu etažu čini samo bijela vrba, dok podstojnu da na glavnu etažu, 22,6 % na nuzgrednu, a 5,6 % na 91,8 % tvori bijela vrba, a samo 8,2 % bijela joha. U podstojnu etažu. Pri tomu treba naglasiti kako glavnu i sloju prizemnog rašća ima ponešto sviba, a sve ostalo

Slika 2. Pokusna ploha broj 11 Figure 2 Sample plot no. 11

odnosi Drava sjedne strane, a Mura s druge. Prorjede nisu rađene. Na plohi je zabilježena bijela vrba i bijela joha (Tablica 5). Ukupan broj stabala po hektaru iznosio je 534, od čega je bijele vrbe bilo 490 stabala/ha, a bijele johe 44 stabala/ha. Drvna zaliha na plohi iznosi iznosi 368,11 mVha. Bijela vrba je zastupljena s 366,44 mVha (99,5 %), a bijela joha s 1,67m' po hektaru (0,5 %).

108

B. Belčić: STRUKTURNE 0S0BINH I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKI1I ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118

prekriva kupina. Bijela joha dolazi samo u podstojnoj etaži, te je vrlo važna u strukturi ovakve sastojine.

Na plohi 10 zabilježena je nešto manja drvna zaliha (Tablica 6), ali je ista još uvijek vrlo značajna. Struktu-

Tablica 6. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 10 Table 6 Štand structure in sample plot 10

ru sastojine tvore bijela vrba i crna topola. Ukupno je izmjereno 589 stabala/ha, od toga na bijelu vrbu otpada 578 stabala/ha, a na crnu topolu 11 stabala/ha.

Vrsta drveća

Tree species

Bijela vrba (Salix alba)

Crna topola

(Populus nigra)

Debljinski razred

Diameter class 1 - 10

11-20 21 -30 31-40

ukupno total


1 -10 11-20 2 1 - 3 0 3 1 - 4 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha Sveukupno

Overall Sveukupno po ha

Overall by ha


Dominant N

4 17 2

23

256

1

1

11

24

267

G

0,03 0,82 0,08

0,93

10,33

0,11

0,11

1,22

1,04

11,56

M

1,20 8,81 1,90

11,91

132,33

1,54

1,54

17,11

13,45

149,44

Nuzgredna Suppressed

N

10 5

15

167

15,00

167

G

0,28 0,21

0,49

5,44

0,49

5,44

M

2,57 2,19

4,76

52,89

4,76

52,89

Podstojna Undergrowth

N 1

13

14

155

14,00

155

G 0,01 0,25

0,26

2,89

0,26

2,89

M 0,04 2,05

2,09

23,22

2,09

23,22

Ukupno Total

N 1

27 22

2

52

578

1

1

11

53

589

G 0,01 0,56 1,03 0.08

1,68

18,67

0,11

0,11

1,22

1,79

19,89

M 0,04 5,82

11 1,9

18,76

208,44

1.54

1,54

17.11

20,30

225,56

Drvna zaliha izmjerena iznosi 225,56 mVha. Od toga u strukturi drvne mase bijela vrba je sudjelovala s 208,44 mVha, što iznosi 92,4 %, a crna topola sudjeluje s 17,11 mVha, što iznosi 7,6 %. Gledano po etažama glavna etaža sudjeluje s 66,3 %, nuzgredna s 23,4 %, a podstojna s 10,3 %.

U glavnoj etaži bijela vrba čini 88,6 %, a crna topola 11,4 %. U nuzgrednoj i podstojnoj etaži dolazi samo bijela vrba. Sloj grmlja nije razvijen (na plohi je nađen samo jedan primjerak javora negundovca - Acer ne-guncio), nego samo sloj prizemnog rašća.

Ploha 6 nalazila se na obali rukavca rijeke Drave u ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, u biljnoj zajednici Galio-Sallcetum albae Rauš 1973. Sastojina je nastala prirodnim putem naplođivanjem sa strane, te nešto iz žilja. Budući da nije propisano prorjeđivane, nisu vršene niti prorede.

Na plohi je zbilježeno 550 stabala/ha (Tablica 7), od čega su bijela i crna topola zastupljene svaka sa po 208 stabala/ha. Gustoća bjele vrbe je iznosila 83 stabala/ha, a najmanje je bilo bijele johe (50 stabala/ha). Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi 260 mVha s time da na

crna topolu otpada 134,92 mVha (51,9 %) , na bijelu topolu 101,50mVha (39,0 %), bijelu vrbu 22,50mVha (8,7 %), a na bijelu johu l,08mVha (0,4 %).

Ako se struktura drvne mase gleda po etažama, u glavnoj etaži crna topola prevladava s 55,0 % ispred bijele topole (45,0 %). U nuzgrednoj etaži također prevladava crna topola (45,1 %) ispred bijele topole (42,4 %), te bijele vrbe (12,5 %). Podstojnu etažu također tvore crna topola (50,3 %), bijela vrba (34,0 %), bijele topole (13,2 %) te bijela joha (2,5 %).

Ploha 7 nalazila se u šumskom području Pažut. Ona također predstavlja sastojinu nastalu na naplavinama rijeke Drave, od čega se dio formirao iz malata, a dio iz žilja. Vizualno je dobre kvalitete, a vegetacijski gledano spada u biljnu zajednicu Galio-Salicetum albae Rauš 1973. Radi ornitološkog rezervata prorjede nisu propisane. Za nju se može reći da se nalazila u istoj ve-getacijskoj stepenici kao i ploha 6, s time daje na njoj zabilježeno nevjerojatnih 422mVha. Iz Tablice 9. vidljivo je da bijela vrba ima dominantnu ulogu u sastoji-ni, budući da u drvnoj masi sudjeluje s 365mVha.

109

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118


Vrsta drveća

Tree species

Bijela topola

(Populus alba)

Crna topola

(Populus nigra)


Bijela joha

(Alnus incana)

Debljinski razred

Diameter class 1-10

11-20 2 1 - 3 0 3 1 - 4 0 4 1 - 5 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1-10

11-20 2 1 - 3 0 3 1 - 4 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1-10 11-20 2 1 - 3 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1-10 11 -20

ukupno total


Sveukupno Overall



Dominant N

1 5 3

9

75

1 7

8

67

17

142

G

0,06 0,55 0,43

1,04

8,67

0,07 0,77

0,84

7,00

1,88

15,67

M

0,41 4,36 3,63

8,4

70,00

0,75 9,52

10,27

85,58

18,67

155,58


N

7 1

8

67

4 1

5

41

2

2

17

15

125

G

0,39 0,08

0,47

3,92

0,23 0,08

0,31

2,58

0,11

0,11

0,92

0,89

7,42

M

2,49 0,59

3,08

25,67

2,40 0.87

3,27

27,25

0,91

0,91

7,58

7,26

60,50


N 1 6 1

8

66

2 7 3

12

100

5 3

8

67

4 2

6

50

34

283

G 0,01 0,12 0,05

0,18

1,50

0,02 0,15 0,14

0,31

2,58

0,12 0,14

0,26

2,17

0,02 0,03

0,05

0,42

0,80

6,67

M 0,02 0,43 0,25

0,7

5,83

0,05 1,23 1,37

2,65

22,08

0,75 1,04

1,79

14,92

0,05 0,08

0,13

1,08

5,27

43,92

Ukupno Total

N 1 6 9 6 3

25

208

2 7 8 8

25

208

5 5

10

83

4 2

6

50

66

550

G 0,01 0,12

0,5 0,63 0,43

1,69

14,08

0,02 0,15 0,44 0,85

1,46

12,17

0,12 0,25

0,37

3,08

0,02 0,03

0,05

0,42

3,57

29,75

M 0.02 0.43 3,15 4.95 3,63

12,18

101,50

0,05 1,23 4,52

10,39

16,19

134,92

0,75 1,95

2,7

22,50

0.05 0,08

0,13

1,08

31,20

260,00

Tablica 8. Broj biljaka u sloju grmlja po visinskim klasama na pokusnoj plohi 6 (Površina: 25 m2) Table 8 Number of plants in the shrub layer by height classes in sample plot 6 (Area: 25 m2)

Vrsta - Species

Svib - Counts sanguinea Kurika - Euonymus europea

Bazga - Sambucus nigra Jednoplodnični glog - Crataegus monogyna

Plava kupina - Ruhus caesius Hmelj - Humulus lupulus

X

Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class

25

3

3

50

10

10

75 100

1 1

125 150 175

1 1

2

200 5

7

12

E

5 3 8 1

10 1

28

110

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURF. U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004). 103-118


Vrsta drveća

Tree species


Crna topola

(Populus nigra)

Bijela joha

(Alnus incana)

Crna joha

(Alnus glutinosa)


triandra)

Debljinski razred

Diameter class 1-10 11 -20 2 1 - 3 0 31 -40 4 1 - 5 0

ukupno total


1-10 11-20 21-30 31-40 41-50

ukupno total


1 -10 11-20

ukupno total


1-10 11 -20 2 1 - 3 0 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha 1-10

11-20 21 -30 ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha Sveukupno

Overall Sveukupno po ha

Overall by ha


Dominant N

8 17

1

26

163

1

1

6

27

169

G

0,57 1,56 0,17

2,3

14,38

0,15

0,15

0,94

2,45

15,31

M

5,45 15,61

1,76

22,82

142,63

1,84

1,84

11,50

24,66

154,13


N

2 33

2

37

231

2 1

3

19

3 3

3

19

43

269

G

0,06 1.79 0,16

2,01

12,56

0,09 0,08

0,17

1,06

0,07 0,13

0,13

0,81

2,31

14,44

M

0,53 16.65

1,58

18,76

117,25

0,95 1,84

2,79

17,44

0,58 1,15

1,15

7,19

22,70

141,88


N 1

31 25

57

356

1

1

6

7 8

15

94

3 6 1

10

63

4

0

0

83

519

G 0,01 0,81 1.13

1,95

12,19

0,05

0,05

0,31

0,04 0,12

0,16

1,00

0,02 0,11 0,04

0,17

1,06

0,07

0,00

0,00

2,33

14,56

M 0,05 6,60

10.24

16,89

105,56

0,47

0,47

2,94

0,13 0,53

0,66

4,13

0,1 0,73 0,29

1,12

7,00

0,54

0,00

0,00

19,14

119,63

Ukupno Total

N 1

33 66 19

1

120

750

3 1 1

5

31

7 8

15

94

3 6 1

10

63

7 3

3

19

153

1001

G 0,01 0,87 3.49 1,72 0,17

6,26

39,13

0,14 0,08 0,15

0,37

2,31

0,04 0,12

0,16

1,00

0,02 0,11 0,04

0,17

1,06

0,14 0,13

0,13

0,81

7,09

44,31

M 0,05 7,13

32,34 17,19

1,76

58,47

365,44

1,42 1,84 1,84

5,1

31,88

0,13 0,53

0,66

4,13

0,1 0,73 0,29

1,12

7,00

1,12 1,15

1,15

7,19

66,50

415,63

Izmjerom je utvrđena pokrovnost od 1001 stabala/ha. Od toga na bijelu vrbu otpada 750 stabala/ha, crnu topolu 31 stabala/ha, bijelu johu 94 stabala/ha, crnu johu 63 stabala/ha i na bademastu vrbu 63 stabala/ha.

Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi 422,63 mVha. Od toga na bijelu vrbu otpada 365,44 mVha (86,5 %), crnu topolu 31,88 mVha (7,5 %), bademastu vrbu 14,19 mVha (3,3 %), crnu johu 7,00 mVha (1,7 %) i bijelu johu 4,13 mVha (1,0%).

111

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH SUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118

Ako se struktura drvne zalihe promatra po etažama, pola (12,0 %) i bademasta vrba (7,4 %), a podstojnu či-glavna etaža sudjeluje s 36,5 %, nuzgredna s 34,4 % i ne bijela vrba (85,8 %), crna topola (2,4 %), bijela joha podstojna s 29,1 %. (3,4 %), crna joha (5,7 %) i bademasta vrba (2,7 %).

Glavnu etažu čine bijela vrba (92,5 %) i crna topola (7,5 %), nuzgrednu čine bijela vrba (80,6 %), crna to-

RASPRAVA - Discussion Iz gore navedenih snimaka sastojine katkada je 7/g šume te je na njima načinjena snimka brojnosti i vi

teško rekonstruirati njenu "povijest", ukoliko stručnjak sine biljaka. nije dobar fitocenolog. Upravo iz tog razloga, kako bi Pojava malata i njegovo preživljavanje nakon pose dobio što bolji uvid u progresiju, po slučajnom ras- p i a v a uzrokuje stepeničastu vegetaciju (Slika 3). poredu je izabrano nekoliko malata u odjelu/odsjeku

30 m

if .

LiMlui

RAZVOJNE FAZE/ DEVELOPMENTAL

STAGES

OROGRAFUA (m n. m.)/

OROGRAPHY (ABOVESEA LEVEL)

INICIJALNA FAZA/ INITIAL STAGE

rakita (Salix • • , , . rakita (Sato purpurea) + rijeka/river , , , . - . . . _ purpurea) bademasta vrba

127-129 (Salix triandra) 128- 130

OPTIMALNA FAZA/ TERM1NALNA FAZA/ OPTIMAL STAGE TERMINAL STAGE

bad. vrba b. vrba (Salix alba) + (Salix triandra) + b. topola (Populus

bijela vrba alba) + c. topola (Salix alba) (Populus nigra)

130-131 131-132

Slika 3. Shematski prikaz razvoja vrbovih ritskih šuma na ušću Mure u Dravu Figure 3 Schematic presentation of the development of riparian willow forests on the mouth of the river Mura into the river Drava

Tablica 10. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 3a veličine 1 m :

Table 10 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot 3a sized 1 nf

Vrsta - Species

Salix sp. ukupno

total Ukupno po ha

Total by ha

Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class 25 61

50 22

75 100

ukupno total

83

83

830000


830000

830000

Na malatu starom jednu godinu (Tablica 10), a od biljnih vrsta zabilježena je samo nazočnost vrbe. Ona već tijekom jedne vegetacije može dostići visinu od 50 cm, ali je interesantna njena pokrovnost. Naime, na navedenom malatu zabilježena je gustoća biljaka vrbe od 830 000 biljaka/ha. Budući da vrba klije dosta brzo, već istu jesen nakon "invazije" vrbinog sjemena na pijescima i mulju može se vidjeti malat vrbe visok od 2 cm pa do 10 centimetara (Slika 4). Rijetko isti i preživi.

Druge godine (Tablica 11) vrste vrba u malatu već se mogu podrobnije determinirati. Tako su na plohi 2a determinirane tri vrste vrba, od čega je najzastupljenija bila rakita (37 500 biljaka/ha), zatim bademasta vrba (30 000 biljaka/ha), dok je bijele vrbe bilo najmanje (22 500 biljaka/ha). Ukupna brojnost biljaka na plohi iznosila je 90 000 biljaka/ha. Naime, ovdje je vidljivo da drugu godinu dočeka samo 11 % biljaka. Međutim, druge godine se vidi znatniji pomak u visi malata, jer je 33 % biljaka prešlo visinski razred od 50 cm. Ovdje se

112

B. Beieić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118

već može vidjeti kako bademasta vrba ima znatno veći visinski prirast u odnosu na svoje konkurente.

Rakita i bademasta vrba vrlo su značajne vrste u sukcesiji ritskih šuma i stvaranju stanišnih uvjeta za razvoj bijele vrbe kao trajnije i najznačajnije vrste ovoga područja. Ovo se može vidjeti iz Tablice 12, gdje su na plohi 2a zabilježene samo rakita i bademasta vrba. Međutim, ovdje se skreće pozornost da treću godinu dočeka samo 2,7 % biljaka (22 500 biljaka/ha) od onih koje su zabilježene prve godine (830 000 biljaka/ha). Uočljiva je stagnacija u rastu rakite, dok se veći dio biljaka bademaste vrbe nalazi u visinskom razredu od preko 50 cm.

Iz do sada interpretiranih podataka vezanih uz ma-late te Tablicu 3, može se zaključiti kako je bademasta vrba vrlo interesantna vrsta u šumskouzgojnom pogle-

Slika 4. Malat vrbe formiran u jesen iste godine nakon naplođivanja

1 4 Young willow growth formed in the autumn of the same year after seeding

Figure

Tablica 11. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 1 a veličine 4 m2

Table 11 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot la sized 4 m2

Vrsta - Species

Bademasta vrba - Salix triandra L. Rakita - Salix purpurea L. Bijela vrba - Salix alba L.

ukupno total

Ukupno po ha 7b/«/ by ha

ukupno total



25

8 4

12

30000

50 2 6 4

12

30000

75 1 1 1

3

7500

100 3

3

7500

125 4

4

10000

150 2

2

5000

ukupno total

12 15 9

36

90000


30000 37500 22500

90000

du. Naime, ona ne samo da može biti glavna u malatu, nego može biti nositelj sastojine sve do trećeg dobnog razreda (ukoliko je širina dobnog razreda pet godina). Naravno kod starijih sastojina ova vrba više nije nazočna, što se može vidjeti iz Tablica 5, 6. i 7. Međutim, nazočnost bademaste vrbe u srednjedobnoj sastojini u nuzgrednoj i podstojnoj etaži (Tablica 9) otvara niz pitanja u svezi s pojavom i sukcesijom, odnosno opće

nito ekologije ove vrste na istraživanom području. Dakle, ona ne samo daje pionirska, nego može zauzeti i mjesto sporedne vrste. Ovo se iznosi vezano uz Tablicu 8 koja prikazuje strukturu sloja grmlja na pokusnoj plohi 6, a iz iste je srazmjerno kako u tom sloju nije zabilježena navedena vrsta. Ista nije zabilježena u sloju grmlja ostalih ploha. Ovo je ključna spoznaja budući daje autori ( J o v a n o v i ć , 1982, A m a n n , 1993) opi-

Tablica 12. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 2a veličine 4 m2

Table 12 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot 2a sized 4 m2

Vrsta - Species

Bademasta vrba - Salix triandra L. Rakita - Salix purpurea L.

Ukupno Total



25 1 2

3

7500

50

2

2

5000

75 2

2

5000

100 2

2

5000

ukupno total

5 4

9

22500


12500 10000

22500

113

B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIII SUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 103-118

25.00

20.00

15,00 •

10,00

5,00

0,00 6 8 10 12 14

prsni promjer (cm) breast diameter (cm)

16 20 Grafikon 1. Izjednačena visinska krivulja

za bedemastu vrbu na plohi 11 Graph 1 Regressed height curve for

almond willow in plot 11

30.00 r

25,00

20,00

M, J 15.00

•SP

10,00 •

5,00

Grafikon 2. Izjednačena visinska krivulja za plohu 8

Graph 2 Regressed height curve for plot 8

0,00

S/

/ > ' Mr

/m

*•

,*'

s^m *

# -* ' ^ * "

*m' \Jir '

- *

• Salix triandra - -•- - Salix alba — * -Populus alba

" . •

8 10 12 14 16 18 20

prsni promjer (cm) breast diameter (cm)

suju kao grm visine do 5 m. Međutim, Grafikoni 1. i 2. te Slika 5 ovome ne idu u prilog. Naime, iz njih se jasno može razabrati kako bademasta vrba može doseći visinu do 25 m, što višestruko premašuje podatke iz literature. Osim toga na Grafikonu 2 vidljiva je znatna sličnost u visinskoj krivulji bijele i bademaste vrbe. S druge pak strane nazočnost bademaste vrbe na plohama indicira edafon čistog pijeska s primjesama gline,

što je i s pedološkog gledišta svrstava u rubnu, odnosno obalnu vrstu drveća. Bitno je naglasiti kako ovako velika biomasa (243mV ha i 4200 stabala/ha) popravlja tlo, podiže zemljište i stvara uvjete za razvoj trajnijih vrsta ritskih šuma, posebno bijele vrbe. Treba naglasiti kako je bademasta vrba kratkog vijeka, te na ovoj plohi još nije došlo do pojave bijele vrbe.

114

B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSK1H ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski liši br. 3-4. CXXVI1I (2004), 103-118

Bijela vrba tvori mnoge biljne zajednice u ritskim šumama kao važna ekološka i gospodarska vrsta. Na plohi 8 može se uočiti kako je bijela vrba već zauzela svoje mjesto u strukturi (104,22 mVha) iako je bademasta vrba još uvijek nostielj sastojine (115,22 mVha). Sloj prizemnog rašća čini bazga i kupina. Iz visinskih krivulja može se zaključiti da je ovo stanište bijele vrbe na kojemu je bademasta vrba završila svoju pionirsku ulogu, te sukcesija ide k sušijem tipu, u kojem svoje mjesto traži bijela topola.

Nastavno, po dobi su plohe 9 i 10 iz kojih je vidljiva struktura sastojina bijele vrbe s bijelom johom i crnom topolom. To su vrbici s velikim proizvodnim mogućnostima, gdje je važan čimbenik rijeka Mura, koja nema značajne poremećaje u vodnom režimu. Iako je zabilježena samo s jednim stablom na pokusnoj plohi, crna topola ostaje za ova staništa atipična vrsta, a kao takva zabilježena je i u ritskim šumama podunavlja (Rauš , 1976.; Rauš i dr. 1985; Rauš i M a t i ć , 1990) te ukazuje na izrazitu dinamiku staništa. Ovako velike drvne zalihe moguće su na ovakvo kvalitetnom dijelu, gdje je tlo dosta plodno, te stalni utjecaj vode, bilo daje ona podzemna ili daje dinamika visokog vodostaja redovita. Struktura sastojine, kao i biološka slika, ukazuju na stanište bijele vrbe u sukcesiji k sušijem tipu, što se može zaključiti po pridolaženju nivih vrsta drveća, a napose bijele johe (ploha 9).

Za plohu 6 može se reći kako je to zrela sastojina bijele vrbe, crne i bijele topole. Struktura pokazuje optimalnu fazu topola i vrba, te odlične proizvodne mogućnosti (260,00 mVha). Struktura je ujednačena između topola i vrba (s prevlašću crne topole). Vrba je u nuzgrednoj i podstojnoj etaži, a uvidom u strukturu podstojne etaže može se zaključiti kako u sastojinu ulazi i bijela joha. U sloju prizemnog rašća nema po-mladka, već je razvijen sloj grmlja sa svibom, bazgom, kurikom i kupinom (Tablica 8). Biološka slika sastojine pokazuje razvojni stadij staništa, odnosno sukcesiju k terminalnoj zajednici ritskih šuma - crne topole.

Biološka slika plohe 7 ukazuje na prirodnu sukcesiju crne johe na promijenjeno stanište bijele vrbe i crne topole, dok nazočnost bijele johe i bademaste vrbe u podstojnoj etaži ukazuje na izrazitu dinamiku poplava. Ova zajednica bijele vrbe s crnom topolom kao glavnim vrstama, te bademastom vrbom koja je izvršila svoju pionirsku ulogu, pada na tlo, taloži biomasu, popravlja-

ZAKLJUČCI -

Na temelju provedenih izmjera i istraživanja može se zaključiti sljedeće:

l.S obzirom da sjeme vrbe, osim bademaste, dozrijeva već u svibnju na mjestima gdje seje tijekom proljeća povukla voda, a nataložio mulj i pijesak, dolazi za par sati već do klijanja sjemena. Na takvim se

Slika 5. Sastojina bademaste vrbe - ploha 11, starosti 7 godina Figure 5 Stand of almond willow - plot 11, aged 7

jući humusni sloj, te bijelom i crnom johom kao novim sukcesijskim vrstama, predstavlja najvrjedniju zajednicu ritskih šuma. Za njen opstanak najvažniji čimbenik su nepromijenjeni stanišni uvjeti, a poglavito voda. Voda mora imati dnevnu, mjesečnu i godišnju ujednačenu dinamiku kretanja. U glavnoj etaži "konkurent" vrbi je samo crna topola, a u strukturi u nuzgrednoj etaži sudjeluje i bademasta vrba. U sloju grmlja nazočan je samo svib, a izmjerom na primjernoj plohi od 16 m2 utvrđeno je kako svib može tvoriti sloj grmlja do 4 m visine, a brojnost mu je iznosila 1875 biljaka/ha.

Najznačajnija autohtona vrsta ovog istraživanog područja je bijela topola. Ona je vrlo vitalna vrsta, koja se dobro razmnožava iz sjemena i korijena, pogotovo kada se isti stimulira oštećivanjem (Majer, 1994). Važno je naglasiti da se redovito javlja na mjestima izostanka poplava, odnosno ako su iste kratkotrajne. Kod topola najbolji rezultati naplodenja su ili stimulacija oštećivanjem iz žilja ili naplodnjom sa strane. Cista sječa treba se provoditi na manjim površinama, tako da se omogući nalet sjemena sa strane. Popunjavanja ne treba izvoditi u prve dvije ili tri godine, jer su se pokazala nedovoljno učinkovitima, već treba stimulirati izbojnu snagu korijena, oštećivanjem. Njegu je potrebno provoditi u prvim godinama uništavanjem korova, selekcijom izbojaka iz žilja te trijebljenjem.

Na lijevoj obali rijeke Drave na utoku Mure, još uvijek su nazočne prave prašumske ritske šume, s puno drvenastog materijala na tlu.

- Conclusions

mjestima razvija gust malat vrba koji može brojiti oko 830 000 biljaka/ha.

2. Brojnost biljaka u malatu tijekom prve tri godine ra-pidno pada, tako da već druge godine pada na 11 %, a treće na 2,7 % od prve godine.

115

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVII1 (2004), 103-118

3. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sas-tojina.

4.Mlade ritske sastojine mogu biti formirane i kao čiste sastojine bademaste vrbe u kojima drvna masa može iznostiti i do 243,00 mVha.

5. U starijim sastojinama bademasta vrba ustupa mjesto bijeloj, ali se može naći u podstojnoj etaži.

6. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena. Redovito plodonosi cijelo ljetno razdoblje, sve do polovice rujna, te na ovaj način stvara malate na plodnom mulju i pijesku.

7. U slučaju da poplave nisu duge, isti preživi i stvara sastojinu koja svojim kratkim vijekom života stvara značajnu biomasu koja pada na tlo. Na ovaj način sudjeluje u stvaranju humusa i mineralnih hranjiva. Kod provođenja uzgojnih zahvata njega i čišćenja, važno je poznavati ove karakteristike. Također drvni materijal iz njege pomlataka i čišćenja ritskim šumama morao bi ostati na tlu, kako bi se uslijed biomase pale na tlo tijekom poplava na tlu taložio pijesak i mulj. Time se tlo "diže" i stvaraju se uvjeti za razvoj bijele vrbe, koja je ustvari najvrjednija gospodarska vrsta u ovim šumama.

Amann , G., 1993: Baume und Straucher des Waldes. Naturbuch Verlag, Augsburg, 231.

M aj er, Ž., 1994: Ritske šume hrvatskog podunavlja i njihova prirodna obnova, Glas.šum.pokuse, vol. 31, Zagreb, 391-434.

***,: Osnova područja 1996.-2005. ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom

Koprivničke nizinske šume 1984. - 1993. ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom

Koprivničke nizinske šume 1994. - 2003. Topo ln jak , D., 1993: Strukturne osobine i prirodno

pomlađivanje dravskih ritskih šuma, diplomski rad, Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 56.

Rauš , Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glasnik za šumske pokuse vol. XIX, Zagreb, 7-75.

Rauš , Đ., 1978: Šumska vegetacija dunavskih ada i ritova u okolici Vukovara. Ekologija vol. 13, no. 2, Beograd, 133-147.

8. Bademasta vrba zajedno s bijelom tvori normalne ritske sastojine, kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste.

9. Bijela vrba u optimalnoj fazi s redovitim režimom voda proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 368,11 mVha), te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma.

10.U pogledu strukture srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz vrbe u njima dio strukture nosi crna topola.

11. Ritske šume prašumske strukture nisu bogate drvenastim vrstama kao što je to slučaj s ostalim šumama.

12.Gledano po strukturi, ritske šume mogu biti razvijene kao čiste sastojine, u kojima je nazočna samo jedna vrsta (primjerice bademasta vrba) ili je uz glavnu vrstu sporadično nazočna još jedna vrsta (primjerice bijela vrba s crnom topolom ili bijela vrba s bijelom johom).

13.Na staništima gdje je dinamika vode neustaljena, prirodne ritske šume mogu pokazivati strukturu mješovitih sastojina u kojima je katkada teško odrediti nositelja sastojine (obično su to dvije vrste), dok podstojnu etažu može činiti od četiri do šest vrsta.

14.U istraživanim sastojinama sloj grmlja nije znatnije razvijen.

J o v a n o v i ć , B., 1982: Dendrologija - III dopunjeno izdanje. Beograd, 713.

Rauš , Đ., Ma t i ć , S., 1983: Ritske šume. Šumarska enciklopedija, svezak 3, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb.

Š k o r i ć , A., G. F i l i p o v s k i , M. Č i r i ć , 1985: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. ANU BIH, posebno izdanje - knjiga 73, Sarajevo, 1-72.

Rauš , Đ., i S. Ma t i ć , 1990: Vegetacija i uzgojna istraživanja u GJ "Vukovarske dunavske ade" PJ Šumarije Vukovar, Šum. list 1-2, 5^44, Zagreb

Mayer , B., S. Or l i ć , N. K o m l e n o v i ć , 1991: Hidrološka i ekološka studija šumsko-proizvod-nih mogućnosti poplavnih površina Varaždinskih Podravskih šuma oštećenih izgradnjom hidroelektrana i onečišćenim vodama. Elaborat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, 1-28.

Rauš , Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume, Glas. šum. pokuse, vol. 28, Zagreb, 245-256.

LITERATURA - References

116

B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXV111 (2004), 103-118

R a u š , Đ., I. T i k v i ć , J. V u k c l i ć , J. M e d v e d o - gospodarske jedinice "Varaždinske podravske v i ć , 1992: Biljni svijet Hrvatskih šuma. Sume u šume" sa šumskouzgojnom preporukom. Elabo-Hrvatskoj, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet, rat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, 1-37. Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. R a u š, Đ., 1999: Vegetacija Podravskih ritskih šuma u

M a l t b y , E., R D u g a n , 1985: Watertight Case - okolici Legrada na ušću Mure u Dravu, sinpozij decision time for the word's wetlands. IUCN Pevalek 87-100. bulletin, V. 16 (N. 10-12), 109-125. Š e š o k , D., 1997: Problematika ornitološkog rezerva-

M a t i ć , S., 1994: Uzgoj pionirskih vrsta drveća u ta "Veliki Pažut" kod Legrada. Diplomski rad, biološkoj pripremi staništa. Zbornik radova Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta flora i vegetacija Hrvatske, Koprivnica. Sveučilišta u Zagrebu, 37 p.

M a t i ć , S., M. O r š a n ić i I. A n i ć , 1996: Prirodne V u k e l i ć , J., Đ. R a u š , 1998: Šumska fitocenologijai sastojine topola i vrba u današnjim ekološkim šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u uvjetima Hrvatske, skrb za Hrvatske šume, Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 188-195. 217-228.

M a y e r , B., S. O r l i ć , N. K o m l e n o v i ć , G. B u -š i ć , 1993: Detaljna pedološka karta šumsko-

SUMMARY: Riparian forests are currently the most seriously endangered European forests (Maltby and Dugan, 1985). These forests extend along the banks and in the immediate vicinity of rivers and their islands and are periodically flooded. In terms of diversity of plant and of animal world in particular, they rank among the richest European continental biocoenoses. The principal tree species in natural riparian forests are autochthonous willow and poplar species. The oscillatory dynamics of mostly flood waters favours the development of numerous hygrophilous and xerophilous plant species. After the river Drava, the river Mura is undoubtedly the second largest watercourse in Upper Podravina. Whereas the natural course of the river Drava has been considerably changed by 23 hydropower stations (twelve in Austria, eight in Slovenia and three in the Republic of Croatia), the course of the river Mura has remained relatively intact. Since willow seeds, excepting those of the almond willow, mature in May in places where water has retreated in spring and mud and sand have deposited, seeds germinate in the course of several hours. In such places a thick willow young growth develops which may contain about 830,000 plants/ha (Table 10). The number of plants in the young growth dramatically declines in the first three years, so that in the second year it drops to 11 %, and in the third to 2.7 % of the amount in the first year (Table 11 and 12). Almond willow, which in these areas does not display the properties of a shrub but of a tree, proved to be one of the key species in the formation of the young growth and thus plays a crucial role in the structure of young and middle-aged stands. Young riparian stands may be formed like pure stands of almond willow in which wood mass may amount to as much as 243.00 m3/ha.

In older stands, the almond willow is replaced by the white willow, but it may be retained in the understorey In applying silvicultural treatments to willow stands, foresters should show expertise in discriminating almond willows. Its biological properties make this tree species a true pioneer in conquering the terrain. It regularly bears seeds over the entire summer period until mid-September and thus creates young willow growths on fertile mud and sand. If floods are not of long duration, the young growths survive and form stands, which in their short lives create considerable biomass that falls on the ground. In this way they participate in the formation of humus and mineral nutrients. It is very important to be aware of these properties when silvi-

117

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE 1 PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118

cultural treatments of tending and cleaning are conducted. The wood material from tending and cleaning the young growth of riparian forests should remain on the ground so that, due to the biomass fallen on the soil during floods, sand and mud could be deposited. The ground is thus "raised " and the conditions created for the occurrence of the white willow, which is in fact the most valuable economic species in these forests. Almond willow, together with white willow, forms normal riparian stands to which all silvicultural treatments should be applied taking account of biological specificities of each species. In the optimal stage with a regular water regime, white willow produces a considerable growing stock (up to 368.11 m3/ha), and may consequently be considered a valuable economic species of riparian forests. In terms of structure, middle-aged stands of riparian forests in Podravina display similarities with those in Podunavlje since willow is accompanied by black poplar. Riparian forests of a virgin structure are not rich in woody species as are other forests. In terms of structure, riparian forests may be developed as pure stands featuring only one species (for example, almond willow), or the principal species may be sporadically accompanied by another species (for example, white willow with black poplar or white willow with grey alder). In sites where water dynamics is not stable, natural riparian forests may exhibit the structure of mixed stands in which it is sometimes difficult to identify the dominant tree in the stand (usually two species), while the understorey may be formed by four to six species. The shrub layer is not significantly developed in the studied stands.

Key words: riparian forests, young willow growth, stand structure, almond willow ^Salix triandra), white willow fSalix alba), black poplar fPopulus nigra), white poplar (Populus alba), alder (Alnus glutinosa), grey alder (Alnus incana), shrub layer

118

strukturne osobine i prirodna sukcesija ritskih Šuma · strukturne osobine i prirodna sukcesija...

Documents