struktura sistema za kočenje -...
TRANSCRIPT
• komandni mehanizam (1, 2, 3)• izvor energije (1, 4)• prenosni mehanizam (5, 9)• izvršni elementi - kočni mehanizam,
kočnice (6, 7)
Struktura sistema za ko čenjeStruktura sistema za ko čenje
1
Struktura sistema za ko čenje• komandni mehanizam
• nožni• ručni• automatski
• izvor energije• vozač• vozač uz pojačanje spoljašnjim izvorom energije• spoljašnji izvor energije
• prenosni mehanizam • hidrauli čki - M1 i N1• pneumatički
2
• pneumatički• mehanički• hidropneumatički• električni
• izvršni elementi - kočni mehanizam• disk kočnice• doboš kočnice• električni• hidrodinamički
• mesto dejstva• točkovi vozila• transmisija
Hidrauli čki prenosni mehanizam
3
Komandni mehanizam Prenosni mehanizam Kočni mehanizam
1 - pedala kočnice 2 - glavni kočni cilindar3 - rezervoar za ulje4, 5 - cevovod
6 - prednje disk kočnice7 - zadnje doboš kočnice
Hidrauli čki dvokružni prenosni mehanizam
Dvokružni sistem podeljen na kočne krugove prednje osovine i zadnje osovine: koristi se na svim vozilima (II dvokružni sistem)
4
1. krug 2. krug
Hidrauli čki dvokružni prenosni mehanizam
Dvokružni sistem podeljen na dijagonalne kočne krugove: koristi se na nekim putničkim automobilima, (X dvokružni sistem)
5
1. krug 2. krug
Hidrauli čki prenosni mehanizam
6
primer: pojednostavljeni dvokružni sistem bez servo-pojačanja i ograničavanja sile kočenja
Glavni ko čni cilindar
7
Raspodela sila po osovinama vozila pri ko čenju
Sistem za kočenje mora da obezbedi pravilnu raspodelu kočnih sila • razlike u konstrukciji kočnica na pojedinim osovinama (disk,
doboš, prečnici radnih površina)• razlike statičkih opterećenja po osovinama• promena opterećenja osovina punog i praznog vozila, • dinamičke promene vertikalnih opterećenja osovina pri kočenju• promena osovinskih opterećenja na nagibu
8
Pravilna raspodela sila je potrebna da bi se pri kočenju iskoristilo prijanjanje svakog točka na podlogu, ali i sprečilo blokiranje točkova
Raspodela sila po osovinama vozila pri ko čenju
Sa povećanjem usporenja vozila, zadnja osovina se rasterećuje i mogućnost ostvarenja kočnih sila na zadnjoj osovini se umanjuje, dok se na prednjoj osovini povećava.
9
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2
F(N
)
z(-)
FKP
FKZ
GP
GZ
GP, GZ - opterećenje prednje odnosno zadnje osovine pri usporenju z = a / g
FKP, FKZ - idealne kočne sile prednje odnosno zadnje osovine za usporenje z
Uticaj raspodele ko čnih sila na upravljivost i stabilnost vozila
Prema ECE13 zahteva se da prvi blokiraju prednji točkovi [izvor: J.Todorović, Kočenje m.v.]
Blokiranje prednjih točkova ⇒ gubitak upravljivosti
(povoljnija reakcija sa stanovišta netreniranog vozača)
Blokiranje zadnjih točkova ⇒ gubitak stabilnostiBlokiranje zadnjih točkova ⇒ gubitak stabilnosti
Uticaj blokiranja to čkova na upravljivost
Vođenje vozila po zadatoj putanji → BOČNA REAKCIJA NA TOČKU
Blokiranje točka ⇒ NEMOGUĆNOST REALIZACIJE BOČNE SILE
Blokiranje prednjih
Blokiranje zadnjih točkova ⇒ GUBITAK STABILNOSTI
K
2
Rvm⋅
Blokiranje prednjih točkova ⇒ GUBITAK UPRAVLJIVOSTI
STABILNOSTI
Povoljnija situacija za netreniranog vozača!
SPREG
Obezbeđenje bočne reakcije na obe osovine ⇒ UPRAVLJIVO I STABILNO VOZILO
Hidrauli čki prenosni mehanizam sa servopoja čanjem
1 - klipnjača2 - opruga3 - komora sa potpritiskom i veza sa vakuum-pumpom4 - membrana5 - kućište ventila
12
5 - kućište ventila6 - regulacioni klip7 - dvostruki ventil8 - telo klipa9 - filter za vazduh10 - potisna šipka11 - sedište ventila12 - radna komora
Pneumati čki prenosni mehanizam
Primenjuje se u teškim vozilima (preko 7,5 t najveće dozvoljene mase), gde je sistem izveden kao sistem sa punim servo dejstvom. Energija za aktiviranje kočnica se dobija iz posebnog izvora, vozač samo upravlja sistemom preko pedale kočnice. Energija se obezbeđuje kompresorom za vazduh pogonjenim motorom SUS.
13
Osnovne komponente1 - kompresor2 - regulator pritiska3 - kočni ventil (komandni)4 - komanda parkirne
kočnice5 - zaštitni ventil6 - rezervoari za vazduh7 - ventil za drenažu
14
8 - regulator sile kočenja u zavisnosti od opterećenja zadnje osovine
9 - kočni cilindri prednjih točkova
10 - kočni cilindri zadnjih točkova sa opružnim akumulatorima (tristop cilindri)
11 - klipnjače kočnih cilindara
Primer instalacije teretnog vozila (sa ABS) - pojednostavljeno
15
1. kompresor
2. regulator pritiska
3. sušač
4. četvorokružni zaštitni ventil
5. do 8 rezervoari za vazduh
9. komanda motorne kočnice
10.manometri
9. nepovratni ventil
10.kočni cilindar
11.kočni ventil
12.ventil parkirne kočnice
13.prikolični kočni ventil
14. regulator sile kočenja zadnje osovine
Primer instalacije teretnog vozila (sa ABS)
16
10.manometri
11.spojnička glava za napajanje prikolice (crveno)
12.spojnička glava za kočenje prikolice (žuto)
osovine
15.kombinovani kočni cilindar (tristop)
16. rele-ventil
24.ABS-priključak prikolice
39. i 40 solenoid ventili ABS-a
41.elektronska kontrolna jedinica ABS
Disk ko čnice teretnih vozilaDisk ko čnice teretnih vozila
17
disk kočnica
Disk ko čnice teretnih vozilaDisk ko čnice teretnih vozilamembranski kočni cilindar
čeljust sa kočnim pločicama
prirubnica točka
18
mehaničko aktiviranje disk kočnice za pneumatičke prenosne mehanizme
disk
Membranski kočni cilindar
1
2
3 46
5
1. kućište2. membrana3. priključak za vazduh
za doboš kočnicu
3
1
19
3 4 3. priključak za vazduh (koristi se jedan)
4. povratna opruga5. zaštitna manžetna6. klipnjača
za disk kočnicu
1
2
4
5
6
Membranski kočni cilindar
membranski kočni cilindar
čeljust sa kočnim pločicama
vazduh pod pritiskom
20
diskAktivirano radno kočenje
tristop kočni cilindar bez vazduha -aktivirano parkirno kočenje
4
3
1. kućište2. membrana radnog
cilindra3. povratna opruga4. klipnjača5. membrana opružnog
akumulatora6. opruga7. potisni element
opružnog
8
21
1
26
akumulatora8. prelivni vod9. navojno vreteno za
mehaničko ručno deaktiviranje parkirne kočnice
11. dovod vazduha za radno kočenje
12. dovod vazduha za otkočivanje parkirne kočnice
5
9 7
tristop kočni cilindar -deaktivirano parkirno kočenje, pritisak u komori opružnog akumulatora (vod 12)
22
tristop kočni cilindar -radno kočenje, pritisak u radnoj komori i u komori opružnog akumulatora
23
Kočni sistem za dugotrajno usporavanje
Dopunske kočnice - usporači su uređaji koji služe za dugotrajno usporavanje vozila, npr. na nizbrdicama.Usporači nisu predviđeni da omoguće kočenje vozila do zaustavljanja, već samo za njihovo usporavanje.
24
-motorska kočnica-retarder (hidrodinamički usporač i elektrodinamički usporač)
Struktura sistema za ko čenje• komandni mehanizam
• nožni• ručni• automatski
• izvor energije• vozač• vozač uz pojačanje spoljašnjim izvorom energije• spoljašnji izvor energije
• prenosni mehanizam • hidraulički• pneumatički
25
• pneumatički• hidropneumatički• elektri čni - elektropneumati čki
• izvršni elementi - kočni mehanizam• disk kočnice• doboš kočnice• elektri čni• hidrodinami čki• motor SUS
• mesto dejstva kočnog momenta• točkovi vozila• transmisija
Motorna ko čnica:- povećava otpore kada je motor u režimu kočenja motorom- kočni moment motora je u funkciji broja obrtaja, a kočni
moment na pogonskim točkovima je u funkciji stepena prenosa menjača
1. mehanizam za aktiviranje zasuna u izduvu (pneumatički cilindar)
2. zasun3. bajpas
26
3. bajpas4. izduvni kanal5. usis6. klip
1. mehanizam za aktiviranje motorske kočnice (pneumatički cilindar)
2. zasun
Motorna ko čnica:- povećava otpore kada je motor u režimu kočenja motorom- kočni moment motora je u funkciji broja obrtaja, a kočni
moment na pogonskim točkovima je u funkciji stepena prenosa menjača
27
2. zasun3. izduv4. dekompresioni ventil
(dopunski izduvni ventil)5. usis6. klip
Retarder:- Hidrodinamički i elektrodinamički usporači se ugrađuju u transmisionu
liniju na izlazu iz menjača, u okviru zglobnog prenosnika između menjača i pogonske osovine ili u produžetku međuvratila menjačkog prenosnika.
28
Poređenje intardera i motorske kočnice
kočni moment na pogonskim točkovima, Nm
29brzina vozila, km/h
Noseće konstrukcije vozila i karoserije vozila
Zadaci noseće konstrukcije vozila su:• objedinjavanje svih komponenti u jednu funkcionalnu celinu – vozilo,• prijem opterećenja koje nastaju u korišćenju vozila.
Noseće konstrukcije vozila se dele u tri grupe, u zavisnosti od integrisanosti karoserije i nosećeg sistema:
• noseći ili osnovni ram – šasija, kod teretnih vozila i terenskih putničkih vozila,vozila,
• samonoseća karoserija, kod putničkih automobila i lakih teretnih vozila na platformama putničkih automobila,
• prostorne rešetkaste konstrukcije, kod autobusa.
Noseći ram - šasijaNoseći ram
U konstrukcijama sa posebnim nosećim ramom, moguće je izvesti različite verzije nadgradnji i karoserija za isti donji postroj na jednostavniji način.
U poređenju sa samonosećim karoserijama koje se koriste u putničkim automobilima, • projektovanje i izrada su jednostavniji, • karoserija/nadgradnja je manje izložena opterećenjima kojima
je izloženo vozilo
Na noseći ram se pričvršćuju svi ostali elementi vozila: karoserija, motor i transmisija, sistem za oslanjanje i drugo
je izloženo vozilo • vozilo je robusnije, ali je i teže.
Noseći ram - šasijaNoseći ram
Profil može biti promenjive veličine po dužini šasije (na N2 i N3) ili jednak, dok krakovi mogu biti pravi ili zakrivljeni u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni, da bi se dobio prostor za hod sistema za oslanjanje, zakretanje upravljačkih točkova, smeštaj motora i sl.
Poprečni presek profila nosećeg rama: čelični U-profil na većim kamionima (N2 i N3), a kod vrste N1 mogu biti i zatvoreni.
Samonose će karoserije
Kod samonosećih karoserija, noseća struktura vozila je integrisana sa karoserijom - prostorom za smeštaj putnika, motorskim prostorom i prtljažnim/teretnim prostorom.
Zadaci samonoseće karoserije, su pored objedinjavanja komponenti vozila i prijema opterećenja i:
•obezbeđivanje ergonomičnog prostora za smeštaj putnika, •obezbeđivanje ergonomičnog prostora za smeštaj putnika,
•zadovoljenje estetskih zahteva,
•aerodinamičnost,
•mehanička, zvučna i toplotna zaštita prostora za putnike,
•smanjenje mogućnosti povreda pešaka pri sudaru.
Dodatni zahtevi su mala masa, tehnologičnost, niska cena izrade, reciklabilnost, zadovoljavajući vek trajanja...
Samonose će karoserije
Školjka karoserije: Body-in-White
Donji deo rama samonoseće karoserije sastoji se od sklopa prednjih krakova 1 i zadnjeg nosećeg dela 2, spojenih uzdužnim profilima 3L i 3R
Platforma samonoseće karoserije
Kompletiranje školjke karoserije nad platformom
Pogled odozdo na platformu samonoseće karoserije
Samonose će karoserije
noseća struktura lakog teretnog/putničkog vozila (tzv. kombi vozilo)
Samonose će karoserije
Polušasija
Samonose će karoserijePolušasija
Samonose će karoserije
Noseća struktura autobusa
Karoserija autobusaNoseća struktura autobusa
Karoserija autobusaNoseća struktura autobusa
Karoserije i unutrašnja oprema autobusa treba da zadovolje uslove postavljene regulativama ECE R 36 - Konstrukcija autobusa sa više od 22 sedišta, R 52 - Konstrukcija autobusa malog kapaciteta (do 22 sedišta), R 66 - Čvrstoća konstrukcije autobusa sa više od 22 sedišta, R 107 - Dvospratni autobusi u pogledu opšte konstrukcije
46