strateški plan upravljanja kulturno- povijesnom baštinom na … plan upravljanja... ·...

SIJEČANJ, 2016.

Općina Žminj

Strateški plan upravljanja kulturno-povijesnom baštinom na području Općine u razdoblju 2016. – 2021.

Strateški plan upravljanja kulturno – povijesnom baštinom na području Općine

Naručitelj:

Općina Žminj Pazinska cesta 2/G

52341 Žminj

Sudjelovali u izradi dokumenta:

T&MC Group

� Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner � Dipl. ing. Edin Hodžić, Partner

� MA Krunoslav Loina, Managing Consultant � Mag.oec. Petra Kale, Consultant

Općina Žminj

Dokument izradili:

T&MC Group Amruševa 19

HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 48 11 230

www.tmc-holding.com


Sadržaj Strateški plan upravljanja kulturno – povijesnom baštinom na području Općine

SAŽETAK 1 1. METODOLOGIJA 3 2. USKLAĐENOST S DOKUMENTIMA VIŠEGA RANGA 5

2.1. Usklađenost sa Strategijom EU 2020 5 2.2. Usklađenost s dokumentima na nacionalnoj razini 6 3.2. Usklađenost s dokumentima na županijskoj razini 8 3.3. Usklađenost sa Strategijom ukupnog razvoja Općine 8

3. ZAKONODAVNI OKVIR 10 4. ULOGA KULTURNE BAŠTINE U POTICANJU EKONOMSKOG RAZVOJA 12

4.1. Kulturni turizam 12 4.2. Poduzetništvo temeljeno na kulturnoj baštini 14

5. PREGLED KULTURNO – TURISTIČKE PONUDE OPĆINE 16 5.1. Povijesni pregled kulturnog razvitka Općine 16 5.2. Kulturna događanja i manifestacije na području Općine 17 5.3. Pregled smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude na području Općine 17

6. POSTOJEĆE STANJE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE NA PODRUČJU OPĆINE 19 6.1. Materijalna kulturna baština 21

6.1.1. Nepokretna materijalna kulturna baština 21 6.1.2. Pokretna materijalna kulturna baština 24

6.2. Nematerijalna kulturna baština 27 6.3. Babine brajde i crkva Sv. Foška 28 6.4. Čakavski sabor 28

7. STRATEŠKI KONCEPT UPRAVLJANJA KULTURNO – POVIJESNOM BAŠTINOM OPĆINE 29 7.1. Vizija 30 7.2. Strateški ciljevi i prioriteti 31 7.3. Model zainteresiranih (uključenih) strana 36 7.4. Strateški projekti 39

7.4.1. Projekti u tijeku 39 7.4.2. Strateški projekti Općine za razdoblje 2016. – 2021. 40

8. AKCIJSKI PLAN 50 9. ZAKLJUČAK 51 LITERATURA 52


51

Sažetak Općina Žminj (dalje u tekstu Općina) jedna je od jedinica lokalne samouprave Istarske županije koja broji 3.483 stanovnika. Općina je smještena na vapnenačkom brdu u središnjoj Istri, udaljena od važnijih istarskih gradskih središta Pazina 14 km, Rovinja 26 km, Labina 29 km, Poreča 39 km, Pule 33 km te trećeg po veličini najvećeg grada Republike Hrvatske, Rijeke 70 km. Središte Općine je naselje Žminj, naseljeno još u pretpovijesno doba. Na području Žminjštine nalazi se ukupno 113 sela i zaseoka. Zahvaljujući prirodnim resursima i iznimno povoljnom geoprometnom položaju Općina ima sve predispozicije za ostvarenje dinamičnog rasta i razvoja u narednim godinama. Prostorom Općine na pravcu sjever - jug prolaze državna magistralna polu-autocesta Rijeka - tunel Učka - Pazin - Pula i željeznička pruga Divača u Republici Sloveniji - Lupoglav - Pazin - Kanfanar - Pula. Isto tako Općinom prolaze većina cesti unutrašnje Istre. Na području Općine u kontekstu gospodarstva razvijeno je malo poduzetništvo. Ruralni i kulturni turizam Općine ima velike potencijale za razvoj s obzirom na bogatu općinsku kulturnu baštinu. Kulturno – povijesna baština čini bitnu, neophodnu sastavnicu svakog kulturnog djelovanja i razvoja određenog prostora. Mnogo je definicija kulture i kulturne baštine, no u svojoj biti one nose poruku da je kulturna baština ukupnost duhovne i materijalne produkcije pojedinaca ili skupina koju su nam u nasljeđe ostavili preci. Uključivanje kulturne baštine u gospodarski sustav, osobito je značajan i važan čimbenik u pogledu razvoja Općine. U nedostatku jasno usmjerene kulturne politike kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, strateški planovi upravljanja kulturno – povijesnom baštinom općina, gradova i županija postaju ključni dokumenti kojima se određuju dugoročni ciljevi i smjernice razvoja. Kulturnim planiranjem ostvaruju se dodatne lokalne vrijednosti koje služe kao temelj društveno-ekonomskog napretka, međunarodne prepoznatljivosti i konkurentnosti. Kulturna dimenzija razvoja jedinica lokalnih samouprava prepoznata je kao nezaobilazna komponenta ekonomske i socijalne politike. Kao odgovor na gospodarsku krizu, društvene izazove te klimatske promjene, Europska unija donijela je dokument Strategija Europa 2020. koja ukazuje na tri prioriteta: pametan rast, održiv rast i uključiv rast. Budući da EU strategija ne predstavlja samo formalnost, nego dokument prema kojemu se sav razvoj EU-a usmjerava (financira), za Hrvatsku kao novu članicu pa tako i općinu Žminj bitno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja EU. Glavni prioritet strategije EU 2020 je pokretanje ekonomskog rasta pri čemu posebnu ulogu imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne samouprave (lokalne vlasti). Kao jedan od sektora u koje će biti usmjeravana ulaganja posebno se ističe kultura i kreativne

1

Strateški plan upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine 2

djelatnosti. Ulazak Republike Hrvatske u članstvo Europske unije zahtijevao je odgovarajuće prilagodbe, pa tako i u okvirima strateškog planiranja u području kulture. Punopravnim članstvom u Europskoj uniji dodatno su se otvorile mogućnosti za razvoj kulture i to u nekoliko važnih područja. Svakako prvo među njima je mogućnost suradnje između umjetnika, institucija i svih drugih sudionika u kulturi na području Unije bez administrativnih i drugih ograničenja. Važno područje svakako je i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz europskih fondova u okviru proračunske perspektive od 2014. do 2020. godine. Mnoge regije, gradovi i općine uviđaju kako razvoj kulturnog sektora pridonosi konkurentnosti njihova gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta. Zato se regionalnom politikom EU-a podupiru strateška ulaganja u kulturu putem namjenskih fondova. U tom smislu izrađen je i dokument Strateški plan upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine (dalje u tekstu Strateški plan) s nakanom da služi kao planski okvir i strateško polazište za sustavnu i suvislu provedbu razvoja kulture i upravljanja kulturno - povijesnom baštinom Općine. Strateški plan jest dugoročni dokument koji predstavlja smjernice razvoja i služi kao temelj za provedbu kulturne politike na području Općine. Strateškim planom nastoji se ukazati na potrebu valorizacije, zaštite, revitalizacije i afirmacije kulturno-povijesne baštine Općine, ali i na aspekt njene gospodarske korisnosti. U tom kontekstu posebna važnost pridana je interakciji kulturno – povijesne baštine s drugim područjima (obrazovanje, turizam, poduzetništvo, prostorno uređenje i urbano planiranje, komunalno gospodarstvo itd.) s naglaskom na kontinuitet u budućem održivom korištenju kulturnih resursa kako bi se sačuvale sve vrijednosti koje Općina posjeduje. Cilj je potaknuti niz promjena koje se izravno tiču načina upravljanja općinskim kulturno - povijesnim nasljeđem. Dokument sadrži strateške ciljeve i konkretne projekte za održivo korištenje kulturne baštine. Provedba Strateškog plana predviđena je ostvarenjem strateških ciljeva i prioritetnih projekata.

Strateški plan usklađen je s postojećim europskim, nacionalnim, županijskim i lokalnim strateškim dokumentima. Izrada Strateškog plana podrazumijevala je kontinuiranu suradnju i radne sastanke s Naručiteljem kako bi se osiguralo identificiranje strateških ciljeva te definiranje konkretnih projekta.


Izrada Strateškog plana upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine te namjena i upotreba iste s ciljem ekonomskog i kulturnog razvoja Općine predstavlja kompleksan proces. Zbog složenosti ovoga procesa, u koji su pored Općine uključeni i brojni pojedinci i zainteresirane strane, bilo je potrebno primijeniti odgovarajuću metodologiju.

Slika 1.1. Metodologija izrade Strateškog plana upravljanja kulturno – povijesnom baštinom

ANALIZA TRENUTNOG STANJA DEFINIRANJE STRATEŠKOG PLANA AKCIJSKI PLAN

Usklađivanje s dokumentima višega ranga

Pregled kulturne baštine Opććććine

Pregled kulturno –turističčččke ponude Opććććine

Vizija razvoja

Usklađivanje s zakonodavnim okvirom

Definiranje uloge kulturne baštine u funkciji

ekonomskog razvoja

EKSTERNO OKRUŽŽŽŽENJE

INTERNO OKRUŽŽŽŽENJEStrateški koncept

Strateški ciljevi

Strateški projekti

Vrijednost projekta

Planiranje

Financiranje

Projektni kontroling

Plan implementacije

Izvor: T&MC Group

Definiranje Strateškog plana upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine započela je s analizom postojećeg stanja koja je obuhvatila internu i eksternu analizu. U uvodom dijelu obrazlažu se polazne osnove za izradu Strateškog plana. U okviru analize eksternog okruženja analizirani su postojeći strateški dokumenti na europskoj, nacionalnoj, županijskoj te lokalnoj razini. U drugoj fazi uzimajući u obzir činjenicu da je područje kulture, zaštite kulturne baštine te njena namjena uređeno različitim zakonima i propisima, provedena je analiza zakonodavnog okvira. U okviru treće faze definira se valorizacija kulturne baštine u funkciji ekonomskog razvoja Općine. Cilj je bio prikazati mogućnosti valorizacije kulturne baštine u svrhu turističkog razvoja, tj.

1. METODOLOGIJA


ukazati na neophodnost primjene turističke valorizacije kulturne baštine kao uporišta za neprekidno stvaranje konkurentskih prednosti. Analizom internog okruženja proveden je pregled ukupne kulturno – povijesne baštine na području Općine, dostupnih smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude te kulturnih događanja i manifestacija koje se održavaju na području Općine. Po postizanju zajedničkog dogovora od strane Naručitelja i prihvaćanja vizije upravljanja kulturno-povijesnom baštinom definiran je glavni strateški koncept te su postavljeni glavni strateški ciljevi. Navedeno je izuzetno važno budući da se sve daljnje operativne aktivnosti izvode temeljem postavljenog strateškog koncepta i strateških ciljeva. Uzimajući u obzir provođenje implementacije strateškog koncepta i projekata, izrađen je Akcijski plan u okviru kojeg je definiran plan implementacije projekata (vremenski plan) te su definirane vrijednosti projekata. Strateškim planom koji predstavlja uobičajen plansko-programski dokument, želi se postići učinkovitije i uspješnije upravljanje kulturno - povijesnom baštinom Općine, te potaknuti i osnažiti njeno gospodarsko korištenje. Strateški plan je izrađena u skladu sa standardima koji se primjenjuju u Europskoj uniji.


Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, Hrvatska je izravno uključena u razvojne politike Europske unije. To znači da u svim sferama strateškog planiranja relevantni nacionalni, regionalni i lokalni strateški dokumenti moraju biti usklađeni s dokumentima koji prate politike Europske unije. To je jedan od ključnih preduvjeta za korištenje sredstava iz fondova koji su nam na raspolaganju u periodu od 2014. do 2020. godine. Strateški plan upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine usklađen je sa dokumentima viših hijerarhijskih razina – europske, nacionalne i županijske razine te s Programom ukupnog razvoja Općine.

2.1. Usklađenost sa Strategijom EU 2020

Europa 2020 je temeljni strateški dokument predložen od Europske komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. U okviru strategije EU 2020 posebnu ulogu imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne samouprave (lokalne vlasti). Glavni prioritet strategije EU 2020 je pokretanje ekonomskog rasta. Ekonomski rast mora biti1:

• pametan (učinkovite investicije u obrazovanje i inovacije), • dugoročno održiv, • uključiv, sa snažnim naglaskom na stvaranje novih radnih mjesta i smanjivanju

siromaštva

Slika 2.1 Sektori u koje će biti usmjeravana ulaganja (EFRD)

EU 2020 →

2SEKTOR ZDRAVSTVENIH USLUGA I FARMACEUTIKA

3ODRŽIVO GRADITELJSTVO –

ENERGETSKI UČINKOVITO

ZGRADARSTVOINOVATIVNI GRAĐEVINSKI

MATERIJALI

4 BIO-UTEMELJENE INDUSTRIJA I TRŽIŠTA

5

1 “ČISTA“ I ENERGETSKI UČINKOVITA

VOZILA

SEKTORI U KOJA ĆĆĆĆEEU USMJERAVATI

ULAGANJA KOHEZIJSKIH FONDOVA

KULTURNE I KREATIVNE

DJELATNOSTI

1 Europska komisija: EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, 2010.

2. USKLAĐENOST S DOKUMENTIMA VIŠIH HIJERARHIJSKIH RAZINA


Projekti u područjima prikazanim na slici 2.1. imati će prednost u financiranju iz strukturnih fondova EU. Kao jedno od glavnih područja čiji će razvoj biti potican od strane EU jest upravo kultura i kreativne djelatnosti.

U razdoblju 2014-2020.g. će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju iz strukturnih i investicijskih fondova EU 10,423 milijardi eura, od čega će za poticanje regionalnog razvoja biti namijenjeno 8,397 milijardi eura te za ruralni razvoj 2,026 milijardi. Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Europski fond za ruralni razvoj ima za glavni cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe.

Bitno je istaknuti i novi program EU Kreativna Europa koji će poduprijeti europsku kinematografiju te kulturni i kreativni sektor s ciljem njihovog doprinosa održivom rastu i zapošljavanju. Predloženi proračun za razdoblje od 2014. do 2020. godine je 1.8 milijardi EUR-a što je ujedno i najveća svjetska potpora za kulturne i kreativne industrije. Kultura igra važnu ulogu u ekonomiji Europske unije gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju s ukupno 4.5 % europskog BDP-a i čine 3.8 % zaposlenih na europskoj razini (više od 8.5 milijuna radnih mjesta). Istraživanja su također pokazala da je u razdoblju od 2000. do 2007. godine zaposlenost u kulturnom i kreativnom sektoru rasla u prosjeku 3.5 % godišnje.2

2.2. Usklađenost s dokumentima na nacionalnoj razini Sporazumom o partnerstvu utvrđena su strateška područja ulaganja za Europske strukturne i investicijske fondove te prioritete i mehanizme za njihovo djelotvorno i učinkovito korištenje u svrhu provedbe Strategije Europa 2020. Temeljem Partnerskog sporazuma između EK i Vlade RH, izrađena su dva glavna operativna programa koje je razvila Vlada RH a koji su prihvaćeni i usuglašeni s EK: Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020 i Operativni program ruralnoga razvoja 2014 – 2020. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020 definira 11 prioritetnih osi:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 3. Poslovna konkurentnost 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

2 Ministarstvo kutlure; http://www.min-kulture.hr/


5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i održivost resursa 7. Povezanost i mobilnost 8. Socijalno uključivanje i zdravlje 9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 10. Tehnička pomoć

U okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija ukupna financijska alokacija za razdoblje 2014.-2020. iznosi 6.881 milijardi €. Kulturna baština financirati će se u okviru Prioritetne osi 6. Zaštita okoliša i održivost resursa - poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom baštinom u svrhu razvoja turizma (predviđena financijska alokacija 128.351.269,00 €). Cilj je obnova i revitalizacija kulturnih dobara u svrhu poboljšanja kulturne i turističke ponude.

Slika 2.1 Operativni programi Republike Hrvatske

Strategija Europa 2020

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ(EFRD)

EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ(EFRRD)

PARTNERSKI SPORAZUM IZMEĐU VLADE RH I EUROPSKE KOMISIJE

OPERATIVNI PROGRAM “Konkurentnost i kohezija” usmjerava korištenje EUR 6,8 milijardi iz strukturnih i investicijskih fondova EU u razdoblju 2014 – 2020 temeljem 11 prioriteta.

OPERATIVNI PROGRAM Ruralnog razvoja usmjerava korištenje EUR 3,8 milijardi iz Europskog fonda za ruralni razvoj EU u razdoblju 2014- 2020 temeljem 6 glavnih prioriteta.

Izvor: T&MC Group

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. ističe bogatstvo hrvatske kulturno-povijesne baštine kao veliku snagu resursno-atrakcijske osnove Hrvatske. Između ostalog, definira posebno relevantne proizvode kulturnog turizma za Hrvatsku koji uključuju: gradski turizam, turizam kulturne baštine, turizam događanja, kreativni turizam te vjerski turizam. Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. ističe tri glavna strateška cilja:


• Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja

• Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine • Podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i

održivom korištenju kulturne baštine. Strateški plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014. – 2016. ima za cilj razvoj, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, razvoj proizvodnje i javne komunikacije te pružanje potpore umjetničkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi.

Godine 2003. Vlada Republike Hrvatske izradila je dokument Strategije razvoja kulturnog turizma koja posebno ističe korištenje kulturnih dobara na održiv način.

2.3. Usklađenost s dokumentima na županijskoj razini

Županijska razvojna strategija Istarske županije izrađena je za razdoblje 2011. – 2013. godine te samim time ne može se uzeti kao predmet usklađivanja. Istarska županija razvila je za razdoblje 2014. – 2020. dokument Istarske kulturne strategije koja definira Istru kao regiju kulture. Prema Strategiji pet je definiranih ciljeva:

1. Unaprijediti rad ustanova u kulturi i neinstitucionalnog kulturnog sektora 2. Unaprijediti nakladničku djelatnost u Istri 3. Izgraditi novu kulturnu infrastrukturu namijenjenu umjetničkoj produkciji,

edukaciji, prezentaciji i čuvanju građe 4. Učinkovitije upravljati kulturnom infrastrukturom, ustanovama, uslugama i

projektima 5. Povećati interes javnosti za kulturnu baštinu i suvremenu umjetničku produkciju

te produbiti njihovo razumijevanje

Prema Strategiji, da bi Istra bila funkcionalna regija kulture potrebno je razviti mrežu suradnji i međuovisnosti koja će uključivati suvremenu kulturnu proizvodnju, kulturnu baštinu, kulturne industrije, ali i druge sektore – poljoprivredu, prerađivačku industriju i turizam te obrazovni i znanstveni sektor.


2.3. Usklađenost s dokumentima na lokalnoj razini

U svrhu dugoročnog održivog razvoja i definiranja strateški bitnih ciljeva i prioriteta razvoja, Općina Žminj izradila je strateški dokument Program ukupnog razvoja Općine 2015 – 2020. Cilj izrade Programa bio je da se potakne povezivanje subjekata gospodarskog, javnog i civilnog sektora u razvojno partnerstvo, s ciljem zajedničkog osmišljavanja i provođenja strateških ciljeva i prioriteta, u skladu sa uvjetima, resursima i kapacitetima Općine. U okviru Programa Općina je na temelju realnih potreba u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, sportu i ostalim društvenim djelatnostima kreirala bazu podataka projekata koji se planiraju realizirati u svrhu bržeg i kvalitetnijeg razvoja Općine. Program definira četiri glavna strateška cilja:

1. Razvoj i poticanje malog i srednjeg poduzetništva 2. Razvoj selektivnih oblika poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma

⇒ Prioritet 2.5. Razvoj selektivnih oblika turizma: Mjera 2.5.1.Programi poticanja za razvoj kulturnog turizma Mjera 2.5.3. Programi poticanja izgradnje ugostiteljskih objekata Mjera 2.5.6. Programi poticanja razvoja turizma lokalnih govora i narječja

⇒ Prioritet 2.6. Razvoj turističke ponude osmišljavanjem novih turističkih proizvoda

Mjera 2.6.1 Turistička valorizacija postojećih prirodnih i kulturnih resursa Mjera 2.6.2 Kvantitativno i kvalitativno poboljšanje turist.-ugostiteljske usluge Mjera 2.6.4. Turistička valorizacija starogradskih ulica naselja Žminj Mjera 2.6.5. Zaštita i obnova graditeljske baštine

3. Izgradnja komunalne i društvene infrastrukture 4. Zaštita prirode i okoliša u sinergiji s dugoročnim održivim razvojem

U kontekstu ukupnog razvoja Općine, Program ističe razvoj kulturnog turizma te turističku valorizaciju kulturnih resursa i starogradskih ulica naselja Žminj te zaštitu i obnovu graditeljske baštine. Jednako tako Program potiče i izgradnju novih ugostiteljskih objekata te sveukupno poboljšanje turističko – ugostiteljskih usluga Općine.


Područje kulture i kulturne baštine uređeno je različitim propisima i zakonima, onima koji to čine izravno i onima koji to čine neizravno. Većina provedbenih propisa ima svrhu normativnog utvrđivanja stručnih standarda i pravila u pojedinom području. Cilj je stalno unapređivati upravljanje u području kulture, te u procesima odlučivanja povećavati utjecaj jedinica lokalne samouprave i same struke kako bi se osigurala što veća kvaliteta i transparentnost procesa upravljanja i stvorili uvjeti za jačanje infrastrukture u kulturi i sustavno poticanje kulturnog života i stvaralaštva.

Zaštita i očuvanje kulturnih dobara, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12, 157/13 )3 i Pravilniku o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN br.69/99, 37/01)4 je obveza tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa.

• Zaštita kulturnog dobra znači poglavito provedbu mjera zaštite pravne i stručne naravi propisane Zakonom, a sukladno pravilima konzervatorske struke;

• Očuvanje kulturnog dobra znači provedbu mjera zaštite i očuvanja radi produženja trajanja spomeničkih svojstava kulturnog dobra;

• Čuvanje kulturnog dobra znači sustavno praćenje stanja kulturnog dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja njegovih svojstava ili protupravne ili neovlaštene uporabe;

• Održavanje kulturnog dobra znači sustavno praćenje stanja kulturnog dobra te poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnog dobra.

Svrha zaštite kulturnih dobara je njihovo očuvanje u neokrnjenom i izvornom stanju za buduće naraštaje, te stvaranje povoljnih uvjeta za njihovu revitalizaciju kroz primjerenu namjenu i korištenje, kojim će se moći samostalno i redovito održavati i služiti potrebama pojedinca i općem interesu. Za nepokretno (i pokretno) kulturno dobro mora biti utvrđen vlasnik. Ukoliko kulturno dobro nema vlasnika ili se on ne može utvrditi, vlasnikom postaje Republika Hrvatska. Vlasnik kulturno dobro mora čuvati i održavati te omogućiti znanstvena istraživanja i dostupnost kulturnog dobra javnosti. Ukoliko održavanje kulturnog dobra zahtijeva

3 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara; dostupno na web stranici: http://narodne

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1284.html 4 Pravilniku o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ; dostupno na web stranici: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_37_652.html

3. ZAKONODAVNI OKVIR


troškove veće od redovitih, vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu troškova. Izvanredne troškove odobrava Ministarstvo kulture, a sredstva se osiguravaju u državnom proračunu. Prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) i jedinice područne (regionalne) samouprave (Županije) imaju značajne ovlasti u djelokrugu zaštite kulturnih dobara:

• zaštitu dobara od lokalnog značenja, • imenovanje privremenog skrbnika kulturnog dobra, • pravo prvokupa kulturnog dobra, • osiguranje sredstava za poduzimanje posebnih mjera zaštite kulturnih dobara, • osiguranje sredstava za financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, • donošenje rješenja o utvrđivanju spomeničke rente koja se plaća po m2 prostora u

kojem se obavlja djelatnost, • davanje koncesije kojom se stječe pravo na gospodarsko korištenje nepokretnog

kulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim dobrom koje je u vlasništvu županije, grada ili općine.

U okviru Strateškog plana upravljanja kulturnom baštinom na području Općine bitno je spomenuti i sljedeće pravilnike i zakone:

• Pravilnik o upisniku koncesija na kulturnom dobru (NN 77/15) • Pravilnik o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske Unije

Kreativna Europa – potprogram Kultura (NN 146/14) • Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Narodne

novine, Međunarodni ugovori br. 5/05,5/07-objava • Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i

Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura ( od 2007. do 2013.) (NN-MU 7/07)

• Europska kulturna konvencija ( NN-MU 1/99)


Održivo korištenje kulturne baštine podrazumijeva njezinu zaštitu i korištenje. Korištenje kulturne baštine osigurava prihode na temelju kojih se ponovno ulaže u njezinu zaštitu. To pridonosi osiguravanju održivosti kulturne baštine i ujedno omogućuje dodatno financiranje iz drugih izvora, ne oslanjajući se samo na proračun. Uz to, gospodarsko korištenje kulturne baštine utječe na podizanje svijesti i razumijevanje šire javnosti o njezinoj važnosti za identitet, zajedništvo i društvenu koheziju. Korištenje se promatra kroz dva oblika: kulturni turizam i poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini. 5

4.1. Kulturni turizam Kulturni turizam smatra se turizmom specijalnih interesa te se definira kao posjete osoba izvan njihova stalnog mjesta boravka, motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Tom definicijom kultura obuhvaća i tzv. opipljivu kulturu – muzeje, galerije, koncerte, kazališta, spomenike i povijesne lokalitete, ali i neopipljivu kulturu poput običaja i tradicije. Kulturna baština temelj je razvoja kulturnog turizma. S obzirom da turizam pridonosi cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistička valorizacija izvora kulturne baštine koji su nastajali tijekom niza stoljeća treba biti jedan od primarnih ciljeva. Republika Hrvatska je iznimno bogata brojem i raznovrsnošću kulturne baštine. Unatoč bogatstvu resursa i dobro razvijenoj turističkoj infrastrukturi te turističkoj tradiciji na ovim područjima, Hrvatska ne iskorištava sve mogućnosti u razvoju kulturnog turizma. Dugo oslanjanje na masovni obalni turizam kao sinonim lake i brze zarade sputava razvoj kulturnog turizma, koji zahtijeva dugotrajan i sofisticiran rad te drugačiji pristup, planiranje i interakciju mjera različitih javnih politika. U okviru Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. zahtijeva se veća otvorenost politike zaštite baštine prema razvoju turizma te razumijevanje i interakcija svih aktera u razvoju kulturnog turizma.

Globalno gledajući, turizam bilježi kontinuirane stope rasta i takva se predviđanja nastavljaju i za naredno desetljeće. Iako procjene navode da oko 40% svih međunarodnih odmorišnih putovanja sadrži komponentu kulture ovaj je proizvod izrazito heterogen i uključuje raznolike aktivnosti pa je teško govoriti o jedinstvenom proizvodu i jedinstvenom profilu kulturnog turista.6 Sve veći rast potražnje za kulturnim turizmom uvjetovan je socio-demografskim promjenama kao i promjenama životnog stila - većim stupnjem obrazovanja, porastom broja starijih stanovnika koji imaju izražen interes za kulturu, manjim interesom za odmorom sunca i mora te potragom za alternativnim aktivnostima te

5 Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.

6 Institut za turizam: Akcijski plan razvoja Kulturnog turizma, ožujak 2015

4. ULOGA KULTURNE BAŠTINE U POTICANJU EKONOMSKOG RAZVOJA


s manje slobodnog vremena koje se onda želi iskoristiti na kvalitetan način. Kako će se ovaj trend nastavljati u budućnosti, tako će rasti i potražnja za kulturnim turizmom. Međutim, potrebno je imati na umu da se turisti razlikuju po ulozi koju kultura ima u njihovoj motivaciji da putuju: 7 Turisti motivirani kulturom - ovu grupu čini 5-15 posto turista te oko 5 posto lokalnih stanovnika. Njima su atraktivna elitna kulturna događanja i turistički paketi te vole da ih se tretira kao posebne goste. Turisti inspirirani kulturom - u ovu skupinu ubraja se oko 30 posto turista i otprilike 15 posto lokalnih stanovnika. Njih privlače dobro poznati kulturni lokaliteti, atrakcije ili događaji (npr. popularne izložbe). Osjetljivi su na cijenu i traže vrijednost za novac. Oni su tek djelomično motivirani kulturom te ih privlače popularne predstave, koncerti ili izložbe. Interes ovih turista za lokalnu kulturu mogao bi se okarakterizirati kao površan. Turisti privučeni kulturom - oni čine otprilike 20 posto turističkog te 20 posto lokalnog tržišta. Ova grupa ne planira svoj posjet kulturnim atrakcijama, ali će ih posjetiti ako su im ponuđene tijekom njihova boravka. Za ovu grupu lokalni kulturni resursi mogu biti atraktivni pod uvjetom da su na vrijeme dobili informacije o predstavama, izložbama ili kulturnim i povijesnim atrakcijama lokaliteta. Marketing u samoj destinaciji, pravovremeno informiranje, dostupnost atrakcije i, gdje je potrebno, lakoća rezervacije ulaznica, ključni su elementi za privlačenje ove grupe turista. Prema TOMAS istraživanjima (2008.)8 upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja osmi su motiv dolaska turista u Hrvatsku, s time da je ovaj motiv izraženiji kod mladih (do 29 godina) i starijih (50 i više) te onih koji dolaze prvi puta u Hrvatsku. Od aktivnosti vezanih uz kulturnu ponudu u destinacijama turisti redom preferiraju sljedeće aktivnosti: posjete lokalnim zabavama, razgledavanja znamenitosti, posjet koncertima, posjet muzejima i izložbama te posjet kazalištu i priredbama. Prema stupnju zadovoljstva ponudom u destinacijama vidljivo je da su visoko zadovoljni prezentacijom kulturne baštine, kvalitetom označavanja znamenitosti te bogatstvom sadržaja za zabavu dok su srednje zadovoljni raznolikošću kulturnih manifestacija. Važno je naglasiti da kulturna baština, kao element ponude, ima utjecaja na oko trećinu turista koji posjećuju Hrvatsku kad je riječ o izboru destinacije. To je izraženije kod starije dobne skupine (50+) kao i kod onih koji dolaze prvi put i s članovima obitelji.

7 Vlada Republike Hrvatske : Strategija razvoja kulturnog turizma, 2003.

8 TOMAS (Institut za turizam) Kulturni turizam 2008.


U nacionalnim okvirima, kulturni turizam danas je afirmiran kao ključni turistički proizvod u formiranju nacionalnog turističkog imidža. Na globalnoj razini, potražnja za proizvodima kulturnog turizma i dalje je u porastu. Štoviše, pojavljuju se novi tržišni segmenti kojima je zajednička karakteristika da traže smisleno putovanje tijekom kojeg će nešto naučiti, proširiti svoje horizonte, raditi nešto smisleno te biti u kontaktu s domaćinima. Takav trend potiče razvoj proizvoda temeljen na izvornosti, autentičnosti, kreativnosti i inovativnosti, dok u drugi plan stavlja kapitalno intenzivne strategije razvoja.

4.2. Poduzetništvo temeljeno na kulturnoj baštini

Kulturna baština svojom raznolikošću i vrijednostima predstavlja izuzetno velik potencijal za razvoj poduzetništva, koje ima važnu ulogu za lokalni društveno-gospodarski razvoj u smislu zapošljavanja, otvaranja novih poduzeća, kreiranja inovacija, ostvarenja prihoda lokalnoj zajednici, poticanje razvoja drugih gospodarskih i društvenih djelatnosti i dr. Osim važnosti za gospodarski razvoj, poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini pridonosi stvaranju simboličkih vrijednosti i njegovanju identiteta. Primjenom standarda i mjerila održivosti, poduzetništvo postaje ključan čimbenik održivog korištenja kulturne baštine s obzirom da osigurava dodatna financijska sredstva za zaštitu i očuvanje.

Poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini može se odrediti kao skupina onih djelatnosti čijim proizvodima i uslugama komercijalnu vrijednost daje kreativni rad utemeljen na poznavanju povijesti, umjetnosti i kulture. U pravilu se ne financiraju iz javnih izvora te na tržištu imaju svoje specifične potrošače. U okviru poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini bitno je istaknuti:

• kulturne i kreativne industrije (kreiranje i produkcija glazbe, umjetničkih predstava, obrta, književnosti, kazališnih predstava, vizualne umjetnosti, izložba, festivala, kao i izdavaštva, arhitekture, dizajna i dr.)

• kulturni menadžment (istraživanje, planiranje, produkcija, organiziranje, vođenje kulturnih projekta, financiranje, marketing, promocija, informiranje te edukacija i osposobljavanja menadžera).

Kreativne i kulturne industrije dobivaju sve veći značaj u globalnoj ekonomiji. Upravo u ovim industrijama prepoznaje se velik potencijal za gospodarski rast i kreiranje novih radnih mjesta. Čine 4,2 % europskog BDP-a te su 3. industrija po zapošljavanju u EU. Kreativne i kulturne industrije se snažno oslanjaju na lokalnu radnu snagu te su izuzetno otporne pa tako bilježe rast čak i tijekom gospodarskih poteškoća.


Menadžment u kulturi, tj. u korištenju kulturne baštine i to kao poduzetnička aktivnost, još uvijek nije dovoljno razvijen u Hrvatskoj. Menadžment u održivom korištenju kulturne baštine temelji se na korištenju i stvaranju znanja i vještina iz područja kulture i kulturne baštine, njezine zaštite, kulturnog turizma, upravljačkih i organizacijskih sposobnosti za poslovanje na tržištu te sposobnostima za suradnju i partnerstvo s lokalnim zajednicama, umjetničkim, kulturnim i turističkim organizacijama i udrugama. Tržište za proizvode i usluge koji se temelje na kulturnoj baštini ima velik, dosad neznatno iskorišten potencijal. Treba istaknuti da taj potencijal čine turisti, i to uglavnom inozemni. Tome treba pribrojiti domaće tržište i dio tržišta susjednih zemalja. Malo gospodarstvo najdinamičniji je dio gospodarstva Republike Hrvatske. Subjekti maloga gospodarstva (trgovačka društva) čine 99,5% ukupnog broja gospodarskih subjekata. Malo gospodarstvo zapošljava 66,3% ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu te je od važnijih pokretača gospodarskog razvoja - potiče poduzetničke sposobnosti, generira zapošljavanje i znatno pridonosi povećanju proizvodnje i izvoza. Razvoj malog gospodarstva već se godinama potiče nizom mjera, ponajprije kroz nacionalni i druge programe (udruženja, lokalna i područna /regionalna/ samouprava i dr.). Također u kontekstu pristupanja RH članstvu EU otvorio se niz dodatnih mogućnosti poticanja malog i srednjeg poduzetništva, s posebnim naglaskom na kulturnu i kreativne industriju. 9 U okviru Istarske kulturne strategije za razdoblje 2014. – 2020. godine kao jedan od ciljeva posebno se ističe unapređenje rada ustanova u kulturi i neinstitucionalnog kulturnog sektora kroz devet aktivnosti od koji je jedna i razvoj programa podrške za poduzetništvo u kulturi. S ciljem poticanja poduzetničkog pristupa u kulturi, Istarska županija će razviti program podrške poduzetništvu u kulturi koji je zamišljen interdisciplinarno i bit će osmišljen u suradnji više županijskih odjela.10

9 Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.

10 Istarska kulturna strategija 2014 – 2020; Istarska županija


5.1. Kratki povijesni pregled razvoja Općine

Žminj se prvi put spominje 1178. godine u povelji pape Aleksandra III. (Zimino) kao župa porečke biskupije. Još od druge polovice 19. stoljeća Žminj je predstavljao lokalno općinsko središte za okolni prostor unutar kotara Pazin u sastavu Istre i Primorja. Istu funkciju lokalnog općinskog središta predstavljao je i neposredno nakon završetka II. svjetskog rata unutar kotara Pazin, dok je od 1962. godine u novoj velikoj općini Rovinj obavljao funkciju sjedišta mjesnog ureda i mjesne zajednice za okolni prostor. Novom političko - teritorijalnom podjelom iz 1992. godine ponovno je dobio funkciju općinskog središta za okolna naselja čiji ulogu je zadržao i do danas. Brežuljak na kojem se nalazi Žminj bio je naseljen još u prapovijesti o čemu nam svjedoče mnogobrojni nalazi. U ranom srednjem vijeku na području Žminja se naseljava slavensko stanovništvo, o čemu svjedoči groblje na lokalitetu Babina brajda istočno od Žminja (sred. VIII.st.), dok su kraj crkve sv. Foške ostatci naselja i grobovi iz VIII.st. Kružni plan ilirskih utvrđenih naselja u Istri zauzimao je vrh brežuljka, što odgovara najvišoj uzvisini Žminja na položaju oko Kaštela. Srednjovjekovno naselje bilo je ovalnog tlocrta, s glavnom ulicom u smjeru sjever–jug i radijalnim ulicama koje se uspinju prema kaštelu i središnjem trgu sa župnom crkvom, izvorno okruženo bedemima i branjeno kulama. 11 Stara jezgra srednjovjekovnog Žminja čuva sve karakteristike starohrvatskog gradišća. Žminj je bio otvoren sa svih strana, tj. osim utvrda kod crkve, nije bio zaštićen bedemom. Zaokružen sa četiri kule, Žminj je predstavljao snažnu vojnu utvrdu. Pored velikog broja sakralnih objekata na području Općine, narodno stvaralaštvo Žminjštine očituje se i u gradnji jednostavnih poljskih kućica kružnog oblika (kažuna), stambenih i gospodarskih zgrada, zidanih pomno obrađenim kamenom uz niz detalja, s vizualno oblikovanim baladurima i šternama. Tijekom 15. i 16 stoljeća Žminj je predstavljao snažno gospodarsko i kulturno središte. U 17 st. područje Žminja i Žminjštine opljačkano je od strane Mlečana te su porušeni i gradski bedemi. Nakon mira u Madridu u Žminj naseljavaju uskoci te se Žminj ponovo razvija kao važno trgovinsko čvorište. Padom Venecije, Žminje je pripojen Austriji gdje ostaje do 1918.godine. U razdoblju između 1805.-1814. Istra dobiva francusku vlast. Od 1809. do 1814. cijela Istra je svrstana pod Ilirske provincije. Na području Žminja razvijali su se obrti poput pekara, stolara, tesara, tkalaca i kovača. Redovito su se održavali i sajmovi, a tu tradiciju Žminj je nastavio i do danas. Za vrijeme Drugog svjetskog rata područje Žminja stradalo je u bombardiranjima njemačke vojske. Poslijeratni period karakterizira spora obnova gospodarstva, iseljavanje stanovništva u daleke zemlje te zapošljavanje po drugim istarskim gradovima. 12

11

BALA Consulting ˝Program ukupnog razvoja Općine Žminj2015 - 2020˝; Tinjan 12

Internetske stranice TZ Žminj; www. http://tzzminj.hr/

5. PREGLED KULTURNO – TURISTIČKE PONUDE OPĆINE


5.2. Kulturna događanja i manifestacije na području Općine Kalendar događanja i manifestacija na području Općine je iznimno bogat. Manifestacije utemeljene na bogatoj tradiciji privlače svake godine sve više posjetitelja Kao najznačajnije manifestacije i događanja izdvaja se sljedeće:

• Sabor čakavskog pjesništva – od godine 1968. kontinuirano se održava kao završna manifestacija organizirana od strane Katedre Čakavskog sabora Žminj prvoga vikenda u mjesecu lipnju putem koje se njeguje tradicijski govor žminjštine i cijelog čakavskog područja.

• Žminjska štorija – turističko vođenje i razgledavanje Žminja u razdoblju od 16. lipnja – 15. rujna uz organizaciju manjega sajma i prezentacije folklorne tradicije.

• Istrijanske pince pod čerepnjon na ugnjišće (travanj) – gastronomska manifestacija • Obilježavanje blagdana Tijelovo i procesija (lipanj), • Istarski festival pašte - gastronomska manifestacija koja ističe mjesto pašte i

tjestenine u istarskoj gastronomiji. Promocijom i održavanjem iste, nastoji se sačuvati i njegovati lokalna tradicija te potaknuti zaštita, vrednovanje autohtonih, izvornih tjestenina. Također poticati te podržati lokalne proizvođače tjestenina na ustrajnost u očuvanje tradicije i kreativnost u razvoju novih proizvoda.

• Armonike zad Kaštela – ARMONIKIN PIR (srpanj) – glazbena manifestacija • Žminjska bartulja (zadnji vikend u kolovozu) – pučka zabava, tradicionalno

slavljenje mjesnog sveca, sv. Bartula. • Dan Općine Žminj (rujan) – proslava dana Općine • Izložbe kućnih božićnih jaslica – program Advent u Žminju • Valentinovo u Žminju – organizacija izložbi na temu Valentinova • mjesečni sajmovi koji se održavaju svaku drugu srijedu u mjesecu kroz godinu.

5.3. Pregled smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude na području Općine

Smještajni kapaciteti na području Općine

U okviru kulturnog turizma, prema Strategiji zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. većina turista (27%) boravi u tzv. osnovnim objektima (hoteli, vile, apartmanska naselja, turistička naselja) i kampovima (27%), zatim u kućanstvima (23%) te ostalim objektima (23%). Takozvani kulturni turisti uobičajeno odsjedaju u malim obiteljskim hotelima. Što se tiče geografske rasprostranjenosti gostiju, većina dolazi u Istarsku te Primorsko-goransku


županiju. Bitno je imati na umu da bez razvijene infrastrukture smještajnih kapaciteta nema ni preduvjeta za razvoj turizma na određenom području. Prema statističkim podacima općinske Uprave, na području Općine postoji ukupno 100 smještajnih objekata – kuća za iznajmljivanje. Ukupan broj kreveta kreće se oko 720 kreveta.

Ugostiteljska ponuda na području Općine Ugostiteljstvo, kao organizirani oblik pružanja ugostiteljskih usluga predstavlja jednu od materijalnih osnova za razvoj turizma određenog područja. Različite potrebe turista koje stalno napreduju, zahtijevaju i postojanje različitih ugostiteljskih poslovnih jedinica. Povećana potrošnja turista ostvarena zahvaljujući kvaliteti i raznovrsnosti ugostiteljsko-turističke ponude, obilježje je razvijenog turizma. S obzirom da ugostiteljstvo čini jednu od važnih grana turizma, neophodno je neprestano ojačavati njegovu ljudsku, materijalnu i prostornu komponentu.

Tablica 5 -1: Popis ugostiteljskih objekata na području Općine

AGROTURIZAM

Familija Ferlin

Paladnjaki

RESTORANI I KONOBE

Puli Pineta, konoba

Pod Ladonjon, restoran

Žminjka, gostionica

Konoba Krculi, konoba

Puli Jurića, restoran / konoba

SLASTIČARNA

Erman

PIZZERIA

Pizzeria Ulika

Pizzeria Orhideja

Izvor: TZ Žminj

U okviru postojeće ugostiteljske ponude na području Općine nalazi se dva agroturizma, pet restorana i konoba, dvije pizzerie te jedna slastičarna. U kontekstu ekonomskog razvoja Općine učinkovitim korištenjem kulturne baštine cilj je poticati i gastronomski podoblik turizma koji se temelji na gastronomskoj i vinskoj ponudi koji postaje sve interesantniji i privlačniji brojnim turistima, koji žele nešto više osim pukog razgledavanja destinacije.


Zaštita kulturne baštine, materijalne i nematerijalne jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Kulturna dobra upisuju se u Registar - javnu knjigu koju vodi Ministarstvo kulture. Kulturna baština se dijeli na:

• Materijalnu kulturnu baštinu ⇒ Pokretna dobra ⇒ Nepokretna dobra

• Nematerijalnu kulturnu baštinu Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili materijalna kulturna baština. Nepokretno kulturno dobro može biti kako slijedi13:

• grad, selo, naselje ili njegov dio • građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem • elementi povijesne opreme naselja • područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama • arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone • područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima • krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koji svjedoče

o čovjekovoj nazočnosti u prostoru • vrtovi, perivoj i parkovi • tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti

Razdoblje prve polovine 19. st. u kojem započinje brige za „starine“ koje danas nazivamo pokretnim kulturnim dobrima, obilježeno je stvaranjem novih društvenih odnosa, jačanjem nacionalnog identiteta, vraćanjem prema prošlim vrijednostima, osnivanjem društva i profesionalnih udruženja, te utemeljenjem prvih znanstvenih i kulturnih institucija. Pokretno kulturno dobro može biti:

• zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

• crkveni inventar i predmeti, • arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi, • filmovi,

13

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 66/11, NN 25/12)

6. POSTOJEĆE STANJE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE OPĆINE


• arheološki nalazi, • antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna, • etnografski predmeti, • stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine, • dokumentacija o kulturnim dobrima, • kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl., • uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva

i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.

Pojam nematerijalne kulturne baštine obuhvaća prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.14

Prava i obaveze vlasnika kulturnog dobra

Za nepokretno (i pokretno) kulturno dobro mora biti utvrđen vlasnik. Ukoliko kulturno dobro nema vlasnika ili se on ne može utvrditi, vlasnikom postaje Republika Hrvatska. Vlasnik kulturno dobro mora čuvati i održavati te omogućiti znanstvena istraživanja i dostupnost kulturnog dobra javnosti. Ukoliko održavanje kulturnog dobra zahtijeva troškove veće od redovitih, vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu troškova. Izvanredne troškove odobrava Ministarstvo kulture, a sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.

Prava i obveze jedinica lokalne samouprave

Prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) i jedinice područne (regionalne) samouprave (Županije) imaju značajne ovlasti u djelokrugu zaštite kulturnih dobara:

• zaštitu dobara od lokalnog značenja, • imenovanje privremenog skrbnika kulturnog dobra,

14

Internet stranice Ministarstva kulture


• pravo prvokupa kulturnog dobra, • osiguranje sredstava za poduzimanje posebnih mjera zaštite kulturnih dobara, • osiguranje sredstava za financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, • donošenje rješenja o utvrđivanju spomeničke rente koja se plaća po m2 prostora u

kojem se obavlja djelatnost, • davanje koncesije kojom se stječe pravo na gospodarsko korištenje nepokretnog

kulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim dobrom koje je u vlasništvu županije, grada ili općine.

6.1. Materijalna kulturna baština na području Općine

6.1.1. Materijalna nepokretna kulturna baština Posebnost prostora Istarske županije je vrijedna kulturno-povijesna baština. Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti te po svojoj povezanosti s europskom i sredozemnom tradicijom fond spomenika kulture u Hrvatskoj, tako i u Istarskoj županiji, ima izuzetno značenje. Situacija u kojoj se danas nalazi kulturno-povijesna baština neodvojiva je od duhovnog i gospodarskog razvoja suvremenog društva. Kriza koja je zahvatila povijesna urbana i ruralna naselja u prošlosti, nije zaobišla ni Hrvatsku. Građevinski fond povijesnih naselja desetljećima propada, degradiraju se i gospodarski obezvređuju neprocjenjive kulturno-povijesne vrijednosti što su stoljećima stvarane. Takva situacija je naročito pogodila mala povijesna urbana središta, čija je gospodarska moć stoljećima bila vezana s njihovim poljoprivrednim zaleđem. Posljednje vrijeme svjedoci smo postupnih promjena društvenog odnosa prema kulturno-povijesnoj baštini. Iskazuje se to u povećanom zanimanju i potrebi za očuvanjem kulturne baštine, identiteta i kontinuiteta života na ovim prostorima.15. U registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture upisano je pet kulturnih dobara materijalne nepokretne kulturne baštine na području Općine.

Tablica 7 -1: Pregled materijalne nepokretne kulturne baštine na području Općine

OZNAKA NAZIV DOBRA

Z-586 Crkva sv. Antuna

Z-4814 Crkva sv. Jakova

Z-362 Kapela sv. Trojstva

RRI-0322-1973 Kulturno - povijesna cjelina Žminj

Z-363 Kula

Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture

15

G. R.Dragoviæ – Kulturno povijesna baština Primorsko Goranske Županije; Zbornik radova 2004.


• Crkva sv. Antuna

• Crkva sv. Jakova

Crkva sv. Antuna u Žminju je mala jednobrodna ranogotička građevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, presvođena šiljastim svodom. Bočni zidovi raščlanjeni su plitkim polukružnim nišama. Prema latinskom natpisu na pročelju crkvicu je izgradio majstor Armirigus 1381. Sačuvane su kamene tranžene na južnom i istočnom zidu. Unutrašnjost je oslikana kvalitetnim zidnim slikama nepoznatog majstora s kraja 14.st. školovanog u krugu venecijanskih radionica.

Pravni status zaštićeno kulturno dobro

Klasifikacija sakralna graditeljska baština

UNESCO zaštita ne

Vrijeme nastanka 1381. god.


Crkva sv. Jakova nalazi se u polju zvanom Petešićeva ograda na JI strani Žminja. Jednobrodnog je pravokutnog tlocrta s ravno zaključenom apsidom. Građena je klesancima slaganima u pravilne uske redove. Pročelje je raščlanjeno polukružnim portalom na kojem je uklesana godina MDCXXXIII i dvama pravokutnim prozorima koji flankiraju portal. Pročelje je zaključeno zvonikom na preslicu. Na unutrašnjim zidovima sačuvani su tragovi žbuka i zidnog oslika iz dvije faze. Tipološke karakteristike ukazuju da se radi o romaničkoj građevini koja je vjerojatno obnovljena 1633. godine (po završetku Uskočkog rata) kada su probijeni prozori na pročelju.



UNESCO zaštita ne

Vrijeme nastanka 12. st. do 17. st.



• Kapela sv. Trojstva

• Kulturno - povijesna cjelina Žminj

Kapela sv. Trojstva u Žminju nalazi se na sjevernoj strani župne crkve sv. Mihovila, vezana uz njenu sakristiju. To je mala gotička kapela iz 15.st, jednostavnog pravokutnog tlocrta, građena pravilnim klesancima, presvođena šiljastim svodom. U unutrašnjosti su sačuvane freske s prikazom scena iz Marijina i Kristova života, iz 1471. godine, nepoznatog majstora iz alpskog prostora, vjerojatno školovanog u slovenskim radionicama. Župna crkva sv. Mihovila barokna je građevina iz prve polovice 17. st. izgrađena na mjestu starije crkve, a produžena je početkom 18. st.



UNESCO zaštita ne



Na mjestu današnjeg naselja nalazila se prapovijesna gradina, a vjerojatno i rimsko naselje. Okolica je naseljena već u ranom srednjem vijeku slavenskim stanovništvom. Spominje se prvi put 1178. Od 12.st. u sklopu je Pazinske Knežije. Kulturno - povijesna cjelina Žminj predstavlja srednjovjekovno naselje ovalnog tlocrta, s glavnom ulicom u smjeru S-J i radijalnim ulicama koje se uspinju prema kaštelu bilo je okruženo bedemima s kulama. Fortifikacijski je sustav dijelom očuvan na SZ strani naselja. Unutar jezgre sačuvano je više stambenih blokova od 16. do 19.st. Barokna crkva sv. Mihovila Arhanđela nalazi se u sklopu kaštela. Na prilazu gradu je bratovštinska ranogotička kapela sv. Antuna (1381.), a s JZ strane kapela sv. Bartula. Unutar tkiva sačuvano je više stambenih blokova od 16. do 19.st.


Klasifikacija kulturno-povijesna cjelina

UNESCO zaštita ne




• Kula

7.1.2. Materijalna pokretna kulturna baština

Pored nepokretne materijalne kulturne baštine, Općina se odlikuje i bogatom pokretnom materijalnom kulturnom baštinom. Na području Općine u Registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture upisno je i osam pokretnih materijalnih kulturnih dobara.

Tablica 7 -2: Pregled materijalne nepokretne kulturne baštine na području Općine

OZNAKA NAZIV DOBRA

Z-4654 2 slike „Portret austrijskog časnika“ i „Portret svećenika“

RRI-28 Bukaleta

Z-4815 Drveni retabl

RRI-27 Kavedon-zaklad (stalak za drva na ognjištu od kovanog željeza)

RRI-133 Oltar sv. Bartolomeja u crkvi sv. Bartolomeja

Z-1803 Orgulje u crkvi sv. Mihovila

RRI-134 Sakralni inventar crkve sv. Mihovila

Z-3061 Slike "Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i svecima" i "Prikazanje u hramu"


U središnjem, povišenom dijelu naselja Žminj nastao je tijekom srednjeg vijeka građevni sklop kaštela, pregrađivan u renesansi i baroku unutar kojeg su se nalazile i župna crkva sv. Mihovila i kapela sv. Trojstva. Od kaštela je danas ostala samo kula na JI uglu nekadašnjeg kaštela. Kula je kružnog tlocrta, valjkastog oblika, ukošenog donjeg dijela. Izgrađena je vjerojatno u 15. st. u sklopu obnove i utvrđivanja kaštela, a u kasnom 17. ili 18. st. otvoren je balkon na visini prvog kata.

Pravni status zaštićeno kulturno dobro Klasifikacija profana graditeljska baština UNESCO zaštita ne Vrijeme nastanka 15. st.



• 2 slike „Portret austrijskog časnika“ i „Portret svećenika“

• Bukaleta

• Drveni retabl

Slike nepoznatog autora, rađene tehnikom ulja na platnu, „Portret svećenika“ i „Portret austrijskog časnika“ dio su ostavštine obitelji Rovis koja potječe iz mjesta Claudinico iz općine Ovaro u Karniji, a koji su već od 17. st. stalno prisutni u Žminju u Istri. Slika „Portret svećenika“ dimenzija 860x700 mm, barokne je kompozicijske sheme. Svećenik je prikazan u nedefiniranom prostoru sa zastorom u gornjem desnom kutu slike i stolom u lijevom kutu. Frizura, kao i impostacija lika datiraju ovaj portret na početak 19. stoljeća. Slika „Portret časnika“ dimenzija 975x752 mm, reprezentativni je portret austrijskog časnika u paradnoj uniformi, signiran je i datiran: : R.G.N. ANNO 1860.


Bukaleta - vrč za vino izrađena iz fajanse, zapremnine 12 litara. Upotrebljavala se u svečanim obiteljskim prilikama. Stara je oko 200 g., te ističe se svojom osobitom veličinom i očuvanošću. Na bijeloj podlozi oslikani su biljni motivi zelene i narančaste boje, dimenzije 38x24x28 cm.


Drveni, rezbareni, polikromirani oltarni retabl, dimenzija 276x302x56 cm, smješten na glavnom oltaru crkve sv. Bartolomeja u Žminju spada u južni arhitektonski tip oltarnih nastavaka. Dva para bogato ukrašenih stupova dijele retabl u tri polja. U središnju je nišu smješten kasnogotički kip sv. Bartula, dok se u bočnim nišama nalaze kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Bočne strane retabla zaključuju ornamentalna volutna krila s plošnim nišama s reljefnim prikazom sv. Šimuna i sv. Mateja. Predmetni retabl nalazi se na oltaru s natpisom: AD HONOREM DIVI BARTOLOMAI APOSTOLI ANNO DNI MDCCXXI, čime je posvjedočeno stoljetno štovanje svetog Bartolomeja te kreativno uklapanje starijih ulomaka u novi umjetnički i povijesni kontekst.



• Kavedon-zaklad (stalak za drva na ognjištu od kovanog željeza)

• Oltar sv. Bartolomeja u crkvi sv. Bartolomeja

• Orgulje u crkvi sv. Mihovila

Kavedon-zaklad je funkcionalni stalak od kovanog željeza, za drva na otvorenom ognjištu. Dimenzija 160x160 cm, izrađen 1845.g., vlasništvo Petra Grabara. Dokumentira obrtno-umjetničku vještinu istarskih kovača, osobito onih iz Žminja. Sekundarno sam stalak predstavlja živi inventar kulture otvorenih ognjišta na području Istre, te daje podatke o organizaciji samog ognjišta i prostora u kojemu se isto nalazi.

Izvor: Registar kulturnih dobara,

Ministarstvo kulture

Drveni, rezbareni polikromirani oltarni retabl smješten na glavnom oltaru crkve sv. Bartolomeja u Žminju spada u južni arhitektonski tip oltarnih nastavaka. Dva para bogato ukrašenih stupova dijele retabl u tri polja. U središnju je nišu smješten kasnogotički kip sv. Bartula dok se u bočnim nišama nalaze kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Bočne strane retabla zaključuju ornamentalna volutna krila s plošnim nišama s reljefnim prikazom sv. Šimuna i sv. Mateja.



Orgulje iz župne crkve sv. Mihovila izrađena su u radionici Braće Zupan iz Kamnogorice 1906. godine, a tipološki predstavljaju srednjoeuropski tip orgulja srednje veličine. Kućište je karakteristično za radionicu Zupan: nad jednostavnim postoljem izdiže se trodijelni korpus kućišta, s tri otvora za svirale, od kojih je srednji viši od bočnih. Ukrašeno je drvenim rezbarenim aplikacijama geometrijskih i vegetabilnih motiva. Prospekt sadrži 19 svirala, raspoređenih po pet u bočna polja, i devet u srednjem. Sviraonik je odvojen od orgulja i okrenut prema glavnom oltaru, objedinjen s klupčicom za orguljaša. Ima jedan manual, iznad kojega su manubriji u vodoravnom nizu.



Izvor: TZ Žminj


• Sakralni inventar crkve sv. Mihovila

• Slike "Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i svecima" i "Prikazanje u hramu"

6.2. Nematerijalna kulturna baština na području Općine

Nematerijalna kulturna baština predstavlja praksu, prezentaciju, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne vještine, koje zajednice, grupe i u nekim slučajevima pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. U Registru kulturnih dobara kao nematerijalna kulturna baština registriran je Žminjski govor. Žminjski govor se ubraja u čakavsko ekavski dijalekt, odnosno u središnji istarski poddijalekt. Taj poddijalekt u velikoj mjeri obilježava čuvanje starog jezičnog stanja, kako u vokalizmu i prozodiji tako i u leksiku. Žminjski vokalizam obilježava tendencija pojačane vokalnosti što se očituje postojanjem diftonga ie i uo u inventaru dugih samoglasnika. Osim toga, taj govor ima sustavnu ekavsku zamjenu jata i nazalizaciju samoglasnika pred nosnim suglasnikom.16

16

Registar kulturnih dobara; Ministarstvo kulture

U župnoj crkvi sv. Mihovila u Žminju čuva se raznolik i bogat inventar. Svi oltari su kameni i mramorni u karakterističnim baroknim tektonskim oblicima s bogatim dekorativnim detaljima. Starijem kasnogotičkom stilskom razdoblju pripada drveno raspelo. Najvrjedniji je spomenik u crkvi jednostavno lučno oblikovani široki drveni retabl s prikazom „Poklonstva pastira“ u centralnom polju. Izrazito barokne stilske karakteristike odlikuju likove evanđelista, a osobito lik sv. Mihovila na ogradi raskošno komponirane mramorne propovjedaonice, jedinstvene u Istri.



U župnoj crkvi sv. Mihovila u Žminju čuvaju se dvije oltarne pale zadarskog slikara nastanjenog u Kopru Zorzi (Jurja) Venture. Slika „Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i svecima“ (237x162 cm) nekad je stajala na glavnom oltaru, a nakon izvedenih restauratorskih radova premještena je u prvu kapelu desno od ulaza. Slika „Prikazanje u hramu“, dimenzija 177x114 cm, jedna je od posljednjih Venturijevih djela. Obje slike su rađene tehnikom ulja na platnu.




6.3. Babine brajde i crkva Sv. Foška

Iako se ne nalaze u Registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture, u kontekstu kulturno – povijesne baštine bitno je istaknuti i kulturno – povijesni lokalitet ˝Babine brajde˝ , još nedovoljno istraženo arheološko nalazište kod kojeg se nalazi i najstarija crkva na području Žminjštine, crkva Sveta Foška. Crkva je zidana je kao trobrodna bazilika s bočnim brodovima visokim gotovo koliko i glavni brod. Sveta Foška je izgrađena na travnjaku, udaljena od okolnih naselja i građevina na mjestu sa snažnim energetskim zračenjima koja povoljno utiču na ljude.

6.4. Čakavski sabor

Na području Općine svoje sjedište ima Čakavski sabor - udruga za promicanje kulturne baštine čakavskog govora. Udrugu čini savez od 21 pravne osobe: Buzet, Cres-Lošinj, Grobnik, Klana, Kostrena, Krk, Labin, Mošćenice, Novi Vinodolski, Opatija, Otočac, Pazin, Poreč, Rab, Rijeka, Roč, Ronjgi, Savičenta, Škrljevo, Zagreb i Žminj. Udruga je osnovna 5.veljače.1970., u vrijeme burnoga dijaloga o kulturnim prilikama u hrvatskom društvu te obilježavanja 25-obljetnice sjedinjenja Istre s maticom zemljom Hrvatskom, kada su se na svim razinama posebno analizirali rezultati razvoja Istre i specifične teškoće u gospodarskom i kulturnom životu. Čakavski sabor je organiziran kao model samoupravnoga kulturnog projekta s elementima i obilježjima udruge građana, stavljajući u prvi plan reafirmaciju i revitalizaciju osobitosti čakavskoga govornog područja te potičući djelatnost i kreativnost na područjima kulture, stvaralaštva i znanosti. Udruga ističe potrebu vrednovanja prinosa Istre hrvatskoj i europskoj kulturi te visoku kulturnu, civilizacijsku i humanističku konstantu istarskih elementa. Program rada Čakavskog sabora obuhvaća aktivnosti organizacije kulturno-umjetničkih programa, znanstvenih skupova, izdavačke djelatnosti (zbornici sa znanstvenih skupova, monografske edicije, antologijski izbori, dokumenti, edicija Istra kroz stoljeća), podizanje spomen-obilježja i akciju obnove Huma, te radne dogovore aktivista radi utvrđivanja i provedbe programa. Obilježavanjem 30. obljetnice postojanja i rada Čakavskoga sabora u Žminju je 1999. uređena i otvorena Čakavska kuća koja predstavlja sjedište Čakavskoga sabora i mjesto događanja, s naglaskom na biblioteku Čakavijanu.17

17

BALA Consulting ˝Program ukupnog razvoja Općine Žminj2015 - 2020˝; Tinjan


Kulturna baština predstavlja ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, skrb, vrednovanje i korištenje prema načelu održivosti. Teško je očekivati pozitivne učinke samo od obnove kulturne baštine. Upravo suprotno, ono što je posebno važno prilikom upravljanja kulturnom – baštinom jest integrirani pristup. To konkretno znači razvoj integriranog programa temeljenog na obnovi kulturne baštine koji će obuhvatiti sadržajno i tematski povezana ulaganja (edukacija, znanost, slobodno vrijeme i rekreacija, ugostiteljstvo, malo i srednje poduzetništvo, promocija i vidljivost) nužna za razvoj jedinice lokalne samouprave a koji će kroz valorizaciju kulturne baštine doprinijeti njenom društveno – gospodarskom razvoju. U tom kontekstu kulturna baština predstavlja pokretač promjena u realnom sektoru. Kulturnu baštinu potrebno je promatrati kao kapital koji dodatno doprinosi povećanju gospodarske konkurentnosti, i to prije svega putem utjecaja na turizam i ugostiteljstvo. Orijentacija na turizam baziran na valorizaciji kulturne baštine, posljedica je zasićenosti korištenja isključivo prirodnih izvora kao što su primjerice klima, šume, tla, podmorja i gorja. Međutim ekonomska vrijednost kulturne baštine isto tako se izražava i u povezanosti s drugim gospodarskim djelatnostima, poput poljoprivrede, trgovine te očuvanja tradicijskih obrta i zanimanja. Pored navedenog, vrednovanje kulturne baštine s ekonomske pozicije odnosno s pozicije upotrebe je vrlo važno jer dalje doprinosi i njezinom očuvanju i zaštiti. Uzimajući u obzir navedeno, pristupilo se izradi koncepta upravljanja kulturno - povijesnom baštinom na području Općine koji kroz grupu strateških projekata obuhvaća namjenu i korištenje iste (pod pretpostavkom da se ispunjavaju svi konzervatorski kriteriji) u smislu održivog korištenja te zadovoljenja ekonomsko – financijskih kriterija tako da se potrebe za dodatnim financiranjem iz vanjskih izvora svedu na minimum. Kroz razvoj strateških projekata, koncept naglašava stvaranje infrastrukturnih uvjeta koji se odnose na adekvatne prometne i smještajne infrastrukture te uređenje hortikulture u kombinaciji s razvojem kulturnih, ugostiteljskih i turističkih sadržaja kao razloge za izbor Općine kao jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija u Istri te samoj regiji. Raznovrsnost ponude s obzirom na kvalitetu, odnosno raznovrsnost sadržaja koji se nude, omogućuje da se mnogi potencijalni turisti mogu, s obzirom na svoj osobni ekonomski potencijal, prilagoditi određenoj destinaciji. Sustavni razvoj kulturno-turističke ponude Općine donosi brojne prednosti, budući se na taj način podiže kvaliteta ukupnog turističkog proizvoda, privlače se turisti veće platežne moći, produljuje se sezona, geografski se proširuje potražnja izvan glavnih turističkih tokova čime se potiče regionalna ekonomija destinacije, stimulira se potražnja i potrošnja kroz ponudu većeg, duljeg i kvalitetnijeg raspona aktivnosti i događanja u destinaciji u kojoj turist boravi.

7. STRATEŠKI KONCEPT UPRAVLJANJA KULTURNO – POVIJESNOM BAŠTINOM

Kulturno-baština, osim velike društvene vrijednosti, sadrži veliki potencijal i predstavlja poseban oblik kapitala koji može biti snažan pokretač ekonomskom i društvenom razvoju jedinica lokalne samouprave!


7.1. Vizija

Potencijal kulturne baštine u kontekstu njene ekonomske valorizacije pridonijeti će povećanju konkurentnosti Općine i time u konačnici ubrzati te unaprijediti ekonomski razvoj, odnosno životni standard samih stanovnika.Uzimajući u obzir viziju ukupnog razvoja Općine u okviru Programa ukupnog razvoja Općine 2015 – 2020., definirana je i Vizija razvoja Općine temeljena na održivom upravljanju kulturno – povijesnom baštinom.

Vizija predstavlja okvir za definiranje ključnih strateških ciljeva i prioriteta održivog upravljanja kulturno - povijesnom baštinom u narednom petogodišnjem periodu 2016 – 2021. promovirajući istovremeno brigu za očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, potrebu promicanja suvremenog stvaralaštva, poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva te otvaranja novih radnih mjesta. Općina Žminj se u okviru ove Strategije želi pozicionirati kao jedno od glavnih istarskih kulturno - turističkih središta te mjesta poželjnog za razvoj poduzetništva, s naglaskom na razvoj maloprodaje i obnavljanje starih zanata. Godina 2021. predstavlja optimalan i motivirajući rok da se u spomenutom periodu ostvare i realiziraju ciljevi i strateški projekti predloženi ovom Strategijom.

Općina Žminj je atraktivna, dostupna i inovativna europska općina koja svoj razvoj, uz sinergiju javnog i privatnog sektora s ciljem dugoročnog razvoja gospodarstva, poljoprivrede i ruralnog turizma, temelji na održivom korištenju i suvremenoj interpretaciji kulturne baštine kao odrednicu očuvanja općinskog identiteta te kulturnog razvitka i sveukupnog održivog razvoja.

VIZIJA


7.2. Strateški ciljevi i prioriteti

Na temelju analize postojećeg stanja evidentno je da Općina ima sve preduvjete na kojima, dugoročno, može graditi kulturno - turističku ponudu. Strateški plan upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine definira četiri strateška cilja i pripadajuće prioritete jednake važnosti: 3.

Održivo upravljati kulturnom baštinom, čuvati prostor i razvijati infrastrukturu za kulturno – turističke potrebe.

Prioritet 1. Jačati održivo korištenje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

Prioritet 2. Oblikovati i provoditi kulturno - turističku politiku općine

Podići stupanj znanja, vještina i svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine, njenom održivom korištenju te potrebi razvoja kvalitetnih kulturno - turističkih proizvoda.

Prioritet 3 . Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Prioritet 4. Osigurati porast proizvoda zasnovanih na kulturnoj baštini koji imaju veću dodanu vrijednost.

Ostvarivati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine.

Prioritet 5. Poticati razvoj ljudskih resursa u kulturi i turizmu

Prioritet 6. Pokretanje visokoškolske obrazovne djelatnosti temeljene na kulturnoj i kreativnoj industriji

Unaprijediti promociju i distribuciju informacija o Općini kao kulturno – turističkoj destinaciji

1

Prioritet 7. Povećati vidljivost kulturne baštine u društvu putem promotivnih aktivnosti

Prioritet 8. Razviti tematiku koje će pomoći u interpretiranju povijesnih i kulturnih lokaliteta

2

3

4


CILJ 1: Održivo upravljati kulturnom baštinom, čuvati prostor i razvijati infrastrukturu za kulturno – turističke potrebe

Kulturna baština Općine predstavlja njen ključni potencijal razvoja te je iz toga razloga potrebno planirati njeno daljnje održivo korištenje. Cilj upravljanja kulturnom baštinom je očuvanje reprezentativnog primjerka materijalne i nematerijalne kulturne baštine za buduće generacije. Osnovno pravilo upravljanja nalaže da se svakom objektu baštine pristupa na jedinstven način, uz posebno kreiran plan, odnosno politiku upravljanja. Gospodarski pristup kulturnim dobrima bavi se uključivanjem kulture u proces stvaranja profita. Ekonomija kulturne baštine razvila se i zbog sve manjih državnih subvencija za kulturu što je uzrokovalo okretanje kulturnih dobara prema tržištu. Rezultati obnove te gospodarskog pristupa upravljanju kulturnom baštinom rezultirati će zaštićenom i prezentiranom kulturnom baštinom, poboljšanjem kvalitete života stanovnika, razvojem turizma i gospodarstva, povećanjem konkurentnosti Općine te boljom socijalnom kohezijom.

Prioritet 1. Jačati održivo korištenje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Održivo korištenje kulturne baštine postići će se suradnjom i uvažavanjem stručnosti konzervatorske službe pri izradi konzervatorske dokumentacije te osmišljavanjem održive namjene (strateških projekata) u dijalogu i prema potrebama stanovnika Općine, tržišta te kulturnom, povijesnom i simboličkom vrijednošću kulturnih dobara. Cilj je pokrenuti i provoditi projekte urbane revitalizacije kulturno – povijesne cjeline Općine (obnova infrastrukture te prijedlog novih dodatnih turističko – kulturnih te ugostiteljskih sadržaja) i projekte regeneracije ostale kulturne baštine. U okviru korištenja materijalne kulturne baštine cilj je promovirati i nematerijalnu kulturnu baštinu te tradicionalnu kulturu življenja na području Općine. Revitalizacija i održivo korištenje kulturne baštine ima za cilj jačanje uloge kulturnog i kreativnog sektora u gospodarskom razvoju jedinica lokalnih samouprava te jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz privlačenje ulaganja, kreativnih talenata i razvoj turizma.

Prioritet 2. Oblikovati i provoditi kulturno - turističku politiku općine Općina će u narednom periodu do 2021. unaprijediti planiranje, praćenje, provedbu i vrednovanje kulturno - turističkih programa i projekata u svrhu razvoja kulture, turizma i gospodarstva Općine. Općina će razvijati projekte poticanja kulturnog turizma koji se, osim iskorištavanja kulturne baštine, temelji i na kvalitetnom suvremenom umjetničkom stvaralaštvu. U tom kontekstu Općina će poboljšati postojeću (prenamjena objekata) te razviti novu kulturnu i komunalnu infrastrukturu. Cilj je revitalizirati određene postojeće


objekte na način da odgovaraju suvremenim potrebama kulturnih djelatnosti, kulturnim interesima te potrebama građana i turista. Također potrebno je uključiti i tehnološku infrastrukturu za razvoj kulture (uvođenje i korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija). CILJ 2: Ostvarivati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine Održivost se očituje kao glavna komponenta aktivnosti usmjerenih na povećanje prihoda i drugih koristi temeljem korištenja kulturne baštine. Pored zaštite i očuvanja kulturne baštine, nužan je naglasak na njezinom gospodarskom korištenju, koje dolazi do izražaja u poticanju razvoja poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini, razvoju kulturnog turizma te osiguravanju porasta proizvoda zasnovanih na kulturnoj baštini koji imaju veću dodanu vrijednost.

Prioritet 3 . Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

U svrhu iskorištavanja ekonomskog potencijala kulturnih turističkih inicijativa, potrebno je razviti privatno poduzetništvo. U tom smislu Općina će poticati privatno poduzetništvo temeljeno na kulturnoj baštini te razvoj proizvoda koji će nadopunjavati i podržavati razvoj kulturno - turističkih proizvoda. Razvijanjem tema i priča otvaraju se mogućnosti privatnom sektoru koji se treba uključiti razvojem ne samo kompatibilnih smještajnih kapaciteta i kvalitetnih ugostiteljskih objekata, već i razvojem kreativnih industrija, proizvodnjom i prodajom suvenira i predmeta tradicijskog obrta, demonstracijom proizvodnje i umjetničke produkcije, organiziranjem izleta i organiziranih šetnji i slično.

Prioritet 4. Osigurati porast proizvoda zasnovanih na kulturnoj baštini koji imaju veću dodanu vrijednost.

Realizacija ovoga prioriteta postići će se kroz razvoj inovativnih, kreativnih i konkurentnih proizvoda utemeljenih na kulturnoj baštini te pretvaranjem što većeg broja kulturnih resursa u kulturne atrakcije. Navedeno će se postići poboljšanjem dostupnosti kulturnih atrakcija i razvojem komunalne i druge potrebne podržavajuće infrastrukture te suradnje svih dionika u procesu proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija, kulturnog turizma i drugih proizvoda u sklopu destinacijskog menadžmenta.


Cilj 3: Podići stupanj znanja, vještina i svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine te njenom održivom korištenju

Prioritet 5. Poticati razvoj ljudskih resursa u kulturi i turizmu

U okviru ovoga prioriteta cilj je unaprijediti upravljanje ljudskim resursima na području Općine uključenih u kulturni i turistički sektor (održavanjem seminara, edukacija, posebnih programa i projekata) te poticati stvaranje novih radnih mjesta kroz kulturno stvaralaštvo, razvoj kulturnih/kreativnih industrija, razvoj malog i srednjeg poduzetništva te održivo korištenje kulturne baštine.

Prioritet 6. Pokretanje visokoškolske obrazovne djelatnosti temeljene na kulturnoj i kreativnoj industriji

S ciljem dugoročnog rješenja problema kvalitetnih ljudskih resursa koji mogu nositi razvoj održivog upravljanja kulturnom baštinom te kulturnog turizma, jedan od prioriteta je i poticanje razvoja visokoškolskog obrazovanja. Pri tome posebno se naglašava važnost kreativne i kulturne industrije kao jednih od najdinamičnijih sektora gospodarstva Europske unije te se upravo u okviru njih nalazi budućnost zapošljavanja. Cilj 4: Unaprijediti sustav protoka informacija, promocije i marketinga kulturno -

turističkih proizvoda

Prioritet 7. Povećati vidljivost kulturne baštine u na tržištu putem promotivnih aktivnosti

U svrhu podizanja kvalitete doživljaja posjete kulturno turističkim atrakcijama ovaj prioritet orijentiran je na jačanje imidža Općine kao destinacije bogatih kulturno - turističkih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu te jačanje svijesti unutar same Općine o vrijednostima i potencijalima kulturno-povijesne baštine za ukupni gospodarski razvoj. Komunikacijskim aktivnostima kojima će se promovirati kultura i nasljeđe te njihova zaštita pridonijet će kvaliteti turističkog proizvoda i time cjelokupnog iskustva turista te poticati domaće stanovništvo na upoznavanje i poznavanje kulturnih vrijednosti i 'konzumiranje' kulturno-turističkih proizvoda. Za unapređenje komunikacije kulturnog turizma predviđa se korištenje suvremenih tehnologija. U svrhu bolje promocije Općine kao turističke destinacije više je potrebno koristiti web stranice turističkih zajednica, društvene mreže te mobilne aplikacije. Osim


suvremenih tehnologija, intenzivirat će se i klasične promocijske aktivnosti, odnosno, odnosi s javnošću i oglašavanje kako bi se ostvarila veća zastupljenost Općine u svim medijima.

Prioritet 8. Razviti tematiku koje će pomoći u interpretiranju povijesnih i kulturnih lokaliteta

Posljednji, međutim ne i manje važan prioritet jest razvijanje tema i priča koje će se koristiti kao osnova za interpretaciju lokaliteta od povijesnog i kulturnog značaja. Na temelju razvijene kulturno – povijesne tematike u integraciji s turističkim sektorom stvara se cjelokupna slika Općine koja omogućava poticanje privatnog, poduzetničkog sektora na razvijanje komplementarnih usluga. Suvremena interpretacija, oslanjajući se na teme i priče, pruža turistima osjećaj otkrivanja novih, zanimljivih i nepoznatih prostora.


7.3. Model zainteresiranih (uključenih) strana

Vrlo važno pitanje za procjenu učinka održivog korištenja kulturne baštine Općine jest tko ima koristi od njih. Više je zainteresiranih strana koji će prosperirati obnovom i revitalizacijom kulturne baštine te usmjeravanjem iste prema tržištu.

Slika 8 -1: Model zainteresiranih (uključenih) strana

JLS PRIVATNI SEKTOR TZ

CIVILNO DRUŠTVO

ODRŽIVO UPRAVLJANJE KULTURNO – POVIJESNOM BAŠTINOM OPĆINE

VLASNICI KULT. DOBARA

• JLS – Općina Žminj

Kulturno djelovanje i kulturna baština sastavni su dio urbanog planiranja i često se koriste kao jedna od strategija za revitalizaciju kulturno - povijesnih jezgri. Kulturni sektor zasnivan na obnovi i održivom korištenju kulturne baštine, revitalizaciji i razvoju Općine može doprinijeti na dva načina, prvo, putem utjecaja na kratkoročnu potrošnju što se odnosi npr. na posjete turista Općini i drugo, putem dugoročnog utjecaja na razvoj na način da postane faktor doseljavanja stanovništva i lokalizacije privrednih subjekata. Utjecaj na kratkoročnu potrošnju proizlazi iz činjenice da kultura i kulturna baština privlače posjetitelje koji onda troše novac na kulturu i kulturnu baštinu kupovinom ulaznica, suvenira, knjiga i publikacija, i dr., ali i na ugostiteljske usluge, smještaj, kupovinu, itd. Učinci kulturnog turizam na jedinice lokalne samouprave očituju se kroz dva područja:

• izravni učinci koji se odnose na direktno zapošljavanje i generirane prihode od samih kulturnih aktivnosti te korištenja kulturne baštine

• neizravni učinci tj. učinci koji su potaknuti održivim korištenjem kulturne baštine što obuhvaća sve od ugostiteljstva, smještaja, indirektnog zapošljavanja (maloprodaje, zanati), korištenje transporta, itd.


Dugoročni učinci kulture i kulturne baštine na revitalizaciju Općine i njen razvoj odnose se na njihov doprinos izboru stanovanja i ekonomske aktivnosti. Općenito se vjeruje da razvijenost kulture pogoduje ukupnom razvoju jedinice lokalne samouprave. Tu je tezu razradio Richard Florida (2002) povezujući tzv. kreativnu klasu, koja po njegovu mišljenju čini 30% ukupne radne snage, s ukupnim ekonomskim razvojem. Tolerancija, talent i tehnologija postaju ključnim faktorima za ekonomski razvoj suvremenih općina i gradova. I dok su talent i tehnologija već sadržane u konceptu ljudskog kapitala, tolerancija je nešto što se izravno odnosi na tzv. kulturu življenja odnosno prihvaćanje različitih životnih stilova, seksualnih preferencija, rasa, itd. Ovo je osobito važno za privlačenje stanovništva bogatog ljudskim kapitalom; znanjima, vještinama, idejama. 18

• Privatni sektor

Razvojem turističke destinacije potiče se i niz uslužnih djelatnosti u turizmu – ugostiteljstvo, smještajni kapaciteti, uslužni obrti, trgovina, zabava, rekreacija, kušaonice, tematski parkovi, etno ponuda, organizacija i vođenje izleta i slično. Na temelju primjera dobre prakse Europske Unije, usporedno s revitalizacijom i gospodarskim korištenjem kulturne baštine, razvile su se i ugostiteljske usluge, turističke rute, vinske ceste, povećano je zanimanje turista za spomenike kulture te su izgrađeni novi smještajni kapaciteti. Na području Općine u kontekstu ugostiteljske ponude privlačiti će se otvaranje restorana i konoba koji će svojom kvalitetnom i autohtonom ugostiteljskom ponudom dodatno pridonositi imidžu Općine kao poželjne turističke destinacije. U ugostiteljsku ponudu vrlo bitno je uključiti i ponudu proizvoda istarske poljoprivrede (masline, vino, tartufi) koja čini veoma važan dio turističke ponude. Spoj kulture, pejzaža i gastronomske ponude ključan je čimbenik koji Općinu čini atraktivnom i poželjnom destinacijom. U svrhu mogućnosti zaprimanja većeg broja turista, turistička destinacija mora ponuditi i odgovarajuće smještajne kapacitete. Posebno je zanimljiva ideja pokretanju difuznog hotela. Difuzni hoteli su se u brojnim općinama i gradovima pokazali kao odlično rješenje s obzirom da razvoj turističke infrastrukture može imati destruktivne učinke po same kulturno – povijesne jezgre. Putem difuznih hotela uspijeva se premostiti potencijalno konfliktna situacija potrebe za smještajem i potrebe za očuvanjem historijske i estetske cjelovitosti kulturno - povijesnih jezgri. Difuznim hotelom postiže se nekoliko efekata: očuvanje cjelovite slike JLS, razvoj smještajnih kapaciteta, očuvanje života i razvoj uslužnih djelatnosti u samim kulturno - povijesnim jezgrama.

18 MIšković, D. ˝ Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu˝; projekt REVITAS; Istarska županija - Upravni odjel za kulturu


• Vlasnici kulturnih dobara

Vlasnici kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni su da čuvaju, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju. Najznačajnija korist vlasnika kulturnih dobara u kontekstu održivog korištenja kulturno – povijesne baštine Općine očituje se u podizanju vrijednosti dobra (obnova i zaštita) za samoga vlasnika te stvaranje prihoda od ekonomskog korištenja dobra.

• Civilno društvo

Svoje interese u kontekstu održivog korištenja kulturno – povijesne baštine pronalazi i civilno društvo. Na području Općine djeluje niz udruga civilnog društva (Čakavski sabor – za promicanje raznih kulturnih djelatnosti, Katedra čakavskog sabora Žminj, Dobrovoljno vatrogasno društvo Žminj, Društvo naša djeca Žminj, Folklorno društvo Cere Žminj, Klub mladih Geminianum, Književni klub Indigo, Lovačko društvo Zec Žminj, Udruga agroturizma Istre, Udruga Agrožminj, Udruga građana Svetomuore, Udruga privatnih šumovlasnika Dub Žminj, Udruga umirovljenika Općine Žminj i Udruga za zaštitu i obnovu vodenih staništa u Istarskoj županiji „Kal“ ) koje će se moći uključiti u koncept održivog korištenja kulturne baštine Općine te učiniti svoj rad i vrijednosti vidljivima i za širi krug posjetitelja / turista. Uvažavajući činjenicu da je razvijeno civilno društvo jedna od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti jedinice lokalne samouprave, udruge su pozvane na suradnju u stvaranju, uključivanju, provedbi i praćenju projekata obnove i gospodarskog korištenja kulturne baštine.

• Turistička zajednica

U kontekstu revitalizacije te gospodarskog korištenja kulturno – povijesne baštine, iznimno je bitno uključivanje turističke zajednice. Turistička zajednica ima zakonski određene zadaće, a osnovne su promocija turizma s ciljem povećanja turističkog prometa, poboljšanje uvjeta boravka gostiju (u smislu implementacije novih turističkih proizvoda, organizacije manifestacija i uređenja mjesta), informativna djelatnost i, općenito, podizanje kvalitete turističkog proizvoda.


7.4. Strateški projekti

Ljudski potencijali, komunalna uređenost, kulturni te kulturno-povijesni sadržaji, mogućnost aktivnog odmora te kvalitetni ugostiteljski i smještajni kapaciteti imaju veliki značaj za kvalitetu ponude određene destinacije. Uzimajući u obzir već pokrenute projekte, u okviru ovoga dokumenta razvijene su tri grupe strateških projekata Općine u okviru jedinstvenog projekta obnove kulturno – povijesne cjeline Žminj koji podrazumijevaju ulaganje u kulturno-povijesna dobra praćeno s komplementarnim razvojem dodatnih, primarno turističkih sadržaja/usluga s ciljem doprinosa cjelokupnom održivom razvoju Općine. Strateški projekti temelje se na očuvanju, zaštiti, promicanju i razvoju kulturne baštine te povećanju zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje iste.

7.4.1. Projekti u tijeku Temeljem izrađenog dokumenta Program ukupnog razvoja Općine Žminj kojim se planira razvoj Općine u razdoblju od 2015 – 2020. godine, pokrenuti su projekti od kojih se izdvajaju sljedeći:

• Projekt završetka izgradnje kanalizacije naselja Žminj (Lukovica I i II) te proširenje pročistača otpadnih voda

• Asfaltizacija nerazvrstanih cesta na području Općine • Izgradnja novog dječjeg vrtića • Uređenje ulice 9. Rujna • Istraživanje prostora Zad kaštela te uređenje prostora za postav stalne izložbe

povijesnih premeta • Dopune i izmjene Prostornog plana uređenja Općine Žminj i Urbanističkog plana

uređenja Industrijske zone Žminj • Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture i mreže za pristup internetu

(zajedno sa gradom Rovinj, općine Svetvinčenat, Kanfanar, Bale) • Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine

Godine 2016. planira se početak projekta izgradnje školsko - sportske dvorane te proširenja kapaciteta osnovne škole. Za Općinu je od iznimne važnosti u cilju dugoročnog održivog razvoja u narednom petogodišnjem periodu do 2021. godine pored već pokrenutih projektnih inicijativa, pokretati strateške projekte koji će poticati održivi razvoj Općine, otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta te ekonomski rast.


7.4.2. Strateški projekti Općine za razdoblje 2016. – 2021.

JEDINSTVENI PROJEKT OBNOVE KULTURNO – POVIJESNE CJELINE ŽMINJ

Ovim projektom biti će obuhvaćeno komunalno i arhitektonsko-urbanističko uređivanje kulturno - povijesne cjeline Žminj kojim bi se izgradila i obnovila komunalna infrastruktura, obnovili povijesni objekti koje su zaštićeni kao kulturna baština te bi određeni objekti dobili novu namjenu u smislu komercijalnih, kulturnih te obrazovnih sadržaja. U prvom koraku planiranja jedinstvenog i sveobuhvatnog uređenja povijesne jezgre, Općina će izraditi detaljno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim bi se definirale smjernice za projektiranje izgradnje komunalne infrastrukture, javnih površina kao i arhitektonski standardi za pojedinačne javne i privatne projekte u okviru projekta revitalizacije. Revitalizacija kulturno – povijesne cjeline Žminj temeljila bi se na konceptu njene transformacije u javni prostor namijenjen kulturnim i turističkim sadržajima. Cilj je revitalizirati kulturno – povijesnu cjelinu na način da se privuku potencijalni ulagači koji će pokrenuti ekonomske aktivnosti uz istovremeno očuvanje povijesnog nasljeđa, kao i pretvoriti taj dio Općine u središte javnih događaja. Koncept obnove kulturno – povijesne cjeline Žminj temeljio bi se na osiguravanju prostora namijenjenog sljedećim sadržajima:

Revitalizacija Kule ( muzejsko – galerijski prostor, suvenirnica, održavanje proslava, sastanka, seminara, team buildinga, večera, manjih banketa)

Osnivanje općinskog kazališta Žminj

Izgradnja multimedijalne dvorane i moderne knjižnice u okviru preseljenja sjedišta Općinske prave na novu lokaciju.

Formiranje Veleučilišta za multimediju i kreativne djelatnosti – studij multimedijskih djelatnosti, studij dizajna te studij glume.

Otvaranje sakralnih objekata prema tržištu – u kontekstu gospodarske valorizacije cilj je otvoriti sakralne objekte javnosti.

Kulturno -

komercijalni sadržaji


Projekt revitalizacije kulturno - povijesne cjeline Žminj podijeljen je u tri grupe projekata:

Otvaranje trgovina hrvatskog dizajna – ovim putem cilj je na jednom mjestu na području Općine ponuditi kupcima/turistima kvalitetne proizvode hrvatskih dizajnera i kreativnih pojedinaca - ručno izrađene i lokalno proizvedene uporabne predmete, originalne i kvalitetne modne dodatke, proizvode za kuću i kreativne igračke za djecu kao alternativu masovno proizvedenim uvoznim proizvodima.

Otvaranje tradicijskih obrta - očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti.

Formiranje difuznog hotela - mogućnosti boravka gostiju u zasebnim smještajnim jedinicama.

Otvaranje ugostiteljskih objekata – poticanje otvaranja tradicionalnih restorana i ostalih objekata s ponudom tradicionalnih jela te korištenje proizvoda lokalnih proizvođača prehrambenih proizvoda u ugostiteljskoj ponudi destinacije.

Održavanje gastronomskih manifestacija (tradicijska gastronomija).

Održavanje glazbenih večeri renesansne glazbe – održavanjem koncerata renesansne glazbe obogatila bi se kulturno – turistička ponuda Općine. Cilj je s jedne strane dovesti u Općinu istaknuta imena svjetske i domaće glazbene umjetnosti, te s druge potaknuti općinske mlade umjetnike u ravnopravnom sudjelovanju u programu.

Turističko - komercijalni

sadržaji

1. Grupa projekata: Uređenje javnih prostora

1.1. Uređenje infrastrukture i okoliša 1.2. Poticanje energetske obnove objekata i uređivanje fasada

2. Grupa projekata: Prenamjena objekata

2.1. Obnova i prenamjena korištenja Kule 2.2. Otvaranje sakralnih objekata prema tržištu 2.3. Nova zgrada Općine: Kulturno – turistički centar 2.4. Postojeća zgrada Općine: Veleučilište za multimediju i kreativne djelatnosti 2.5. Kino sala: kazalište Žminj

3. Grupa projekata: Marketing i promocija


51

1

1. GRUPA PROJEKATA: UREĐENJE JAVNIH PROSTORA

U okviru prve grupe projekata bitno je istaknuti važnost usklađenosti planova izgradnje / obnove infrastrukture s planovima urbanog planiranja, programima konzervacije kulturne baštine, određivanjem funkcija pojedinih objekata, organizacijom prometa, organizacijom javnih događaja u Općini i slično.

1.1. Uređenje infrastrukture i okoliša Glavna prednost suvremenih JLS očituje se u ujedinjavanju kreativnosti, znanja i vještina ljudi zajedno s modernom umreženom infrastrukturom te JLS okrenutim prema pojedincu. Uređenje javnih prostora i zelenih površina faktor je koji bitno pridonosi privlačnosti JLS kao turističke destinacije. Pored dosad pokrenutih projekata komunalne infrastrukture (završetak projekta izgradnje kanalizacije, asfaltizacija nerazvrstanih cesta, uređenje ulice 9. Rujna te izgradnja širokopojasne infrastrukture i mreže za pristup internetu), s ciljem potpune komunalne uređenosti, Općina će pokrenuti sljedeće komunalne projekte:

• uređenje autobusnih stajališta

• izgradnja parkirališta • pješačka infrastruktura – uređenje nogostupa i šetnica • uređenje javnih zelenih površina • opremanje Općine cjelokupnom opremom kao što su klupe, ograde i stupići, javni satovi , info stupovi, stalci za bicikle, automati, eko sabirnici

otpada te autobusne nadstrešnice

• prometna/turistička signalizacija, putokazi, plan Općine Komunalna uređenost predstavlja zadovoljavanje osnovne turističke potrebe određene destinacije čime se doprinosi poboljšanju estetskog izgleda lokaliteta i njegove funkcionalnosti te se ostvaruju direktni i indirektni utjecaji na cjelokupnu ekonomiju JSL. Kako bi se određena turistička destinacija istaknula u svojoj posebnosti u kontekstu komunalne uređenosti, posebna pažnja pridaje se dizajnu tzv. ˝uličnog namještaja˝ kao što su natpisi, koševi za smeće, informacijske ploče, itd. Dizajn dozvoljava individualnost i izražavanje posebnosti unutar zajedničkih okvira u smislu da su svi natpisi istih dimenzija i oblika, izrađeni od istih materijala te sadrže neke zajedničke detalje. Na taj način bitno se pridonosi uređenosti javnog prostora pri čemu je najvažnija kvaliteta samog dizajna.

1.2. Poticanje energetske obnove objekata i uređivanje fasada Sveobuhvatna revitalizacija predviđa revitalizaciju prostora u vlasništvu Općine, kao i revitalizaciju niza privatnih kuća. Pored obnove objekata u vlasništvu Općine, u narednom razdoblju Općina će poticati svoje stanovnike na energetsku obnovu kuća, uređenje fasada, zamjenu vanjske stolarije, krova, povećanje učinkovitosti sustava grijanja i prozračivanja u okviru programa Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja - Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Vlada RH preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bespovratnim sredstvima subvencionira energetsku obnovu objekata. Nakon što se zainteresirane JSL jave na javni poziv Fonda, s njima se sklapa ugovor te zatim JLS raspisuje natječaj na koji se mogu javiti privatni vlasnici.

42


Muzejsko – galerijski prostor

2. GRUPA PROJEKATA: PRENAMJENA OBJEKATA

2.1. Obnova i prenamjena korištenja Kule U središnjem dijelu naselja Žminj nastao je tijekom srednjeg vijeka sklop kaštela. Od kaštela je danas ostala samo kula na JI uglu nekadašnjeg kaštela. Kula se danas koristi kao prostor za održavanje povremenih izložbi. Kula se sastoji od prizemlja i dvije etaže. Projekt revitalizacije Kule temeljio bi se na konceptu transformacije u centar muzejske i komercijalne djelatnosti prema sadržajima prikazanim desno na slici. Prema strateškom miksu usluga i sadržaja u prizemlju (PR) je predviđena suvenirnica. S ciljem promoviranja kulturne i povijesne baštine Općine, u ponudi suvenirnice moći će se pronaći veliki izbor proizvoda s prepoznatljivim motivima Općine (nakit, eterična ulja, pribor za pisanje, magneti, notesi, čašice, svijeće i drugi proizvodi). Na prvoj i drugoj etaži predviđen je prostor za muzej /galeriju gdje se predlaže stalni postav već iskopanih predmeta u okviru arheoloških istraživanja stare žminjske nekropole (najpoznatiji predmet je ˝Žminjski rićin˝). Na razini druge etaže kula je spojena sa prostorom čakavske kuće gdje se nalazi uređeni prostor koji može služiti za organizaciju manjih banketa, vjenčanja, proslava, sastanka, seminara, team buildinga, večera, i ostalih evenata koji traže ekskluzivnost usluge i ambijenta. Kula će prema miksu usluga i sadržaja koristiti pripadajući vanjski prostor za organizaciju kulturnih i komercijalnih događanja. Pozadi Kule u dvorištu nalazi se pozornica na otvorenom koja omogućuje izvođenje kazališnih predstava i koncerata te održavanje znanstvenih aktivnosti (tribina, pojedinih znanstvenih skupova i dr.), filmskih projekcija, promotivnih ili drugih komercijalnih događaja. Predlaže se uređenje pozornice na način da se jedna srušena kula uzdigne uz nadzor konzervatora te da se na taj način formira prirodna pozornica te da jednako tako bude i vidljiv dio srušene Kule za posjetitelje.

Kako bi projekt revitalizacije Kule bio financijski održiv, predloženi miks sadržaja i usluga ima za cilj kontinuirano stvarati prihode kroz djelatnost suvenirnice, naplate ulaznica od muzeja i galerije te najma prostora za bankete i pozornice za komercijalna događanja.

2.

1.

PR



Suvenirnica

PO

ZO

RN

ICA

Prostor za bankete

43


44

2.2. Otvaranje sakralnih objekata prema tržištu Jednu od veza između turizma, kulture i religije čine brojni sakralni objekti i sadržaji koji kao predmet turističkog interesa čine resursnu i atrakcijsku osnovu turizma određene destinacije. Sakralni objekti u funkciji turizma pojavljuju se u dvojakoj funkciji: kao objekti u kojima turisti vjernici zadovoljavaju svoje religijske potrebe te kao objekti kulturne, povijesne ili umjetničke vrijednosti u kojima se turistima vjernicima i turistima koji nisu vjernici pruža mogućnost uživanja u umjetničkim vrijednostima sakralnih objekata. Svjetovna funkcija sakralnih objekata koja omogućava uživanje u umjetničkim vrijednostima sakralnih objekata danas pokazuje tendenciju nadmašivanja izričito samo religijske funkcije sakralnih objekata. U Registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture RH upisana su tri sakralna objekata na području Općine: Crkva sv. Antuna, Crkva sv. Jakova i Kapela sv. Trojstva. Općina će pokrenuti inicijativu otvaranja sakralnih objekata, crkva i kapele prema turistima u smislu naplaćivanja ulaska u iste. Ulazak u objekte bio bi besplatan dva sata tijekom dana, dok bi se u ostalo vrijeme naplaćivao. Na taj način omogućuje se priljev prihoda sakralnim zajednicama. Prihod koji bi župni ured ostvario od naplate ulaznica ulagati će se za restauraciju objekata. Pored ostvarenja prihoda, u pozitivne ekonomske učinke otvaranja sakralnih objekata prema tržištu ubraja se i otvaranje novih radnih mjesta, primjerice naplaćivanje karata te osposobljavanje turističkih vodiča specijaliziranih za sakralnu baštinu.

• Namjena prostora podno zidina

Uređenje parka sa šetnicom - park se zamišlja kao prostor namijenjen stalnim ili povremenim događanjima tematski povezanim s kulturnim i umjetničkim događanjima te kao prostor za odmor i rekreaciju. Projekt bi uključivao popločavanje – formiranje šetnice, rasvjetu i postavljanje klupa. Dio infrastrukture parka bio bi namijenjen za izgradnju dječjeg igrališta te za tržnicu regionalnim proizvodima. Tržnica regionalnih proizvoda – koncept tržnice regionalnih proizvoda bazira se na činjenici da se na tržnici prodaju isključivo poljoprivredno-prehrambeni proizvodi poljoprivrednih gospodarstava s područja Općine i regije. Uz poljoprivredno-prehrambene proizvode na tržnici bi se prodavali i suveniri , tradicijski nakit, kruh, kolači itd. Tržnica bi sadržavala elemente i tržnice i manifestacije te bi se uz samu prodaju organizirale i popratne svečanosti i priredbe. Dio tržnice nalazio bi se u već postojećem zatvorenom prostoru podno zidina, dok bi drugi dio bio na otvorenom. U svrhu održivosti projekta i same atraktivnosti tržnice potrebno je kontinuirano raditi na proširenju i kvaliteti ponude proizvoda. Za uspješnu realizaciju projekta neophodno je provesti i slijedeće projektne aktivnosti:

• dizajnirati radnu odjeću i ostale simbole (logo) tržnice; • održati edukativnu radionicu za prodavače na tržnici • nabaviti svu potrebnu opremu za tržnicu: klupe, suncobrani, vage, rashladne vitrine • organizirati i provesti svečano otvaranje tržnice • organizirati i osigurati uhodavanje prodavača na tržnici

44


2.3. Nova zgrada Općine: Kulturno – turistički centar Žminj Općinska uprava preseliti će se na novu lokaciju, u novu zgradu koja će se dalje razvijati kao Kulturno – turistički centar Žminj. Postojeća zgrada u koju je planirano preseljenje Uprave sastoji se od pet etaža: suteren, prizemlje, prva etaža, druga etaža i potkrovlje. Namjera projekta formiranja kulturno – turističkog centra jest osiguravanje odgovarajućeg prostora i infrastrukture koja će služiti pružanju svih informacija vezanih za turizam i kulturu na području Općine te će biti mjesto podrške postojećim kulturnim i turističkim događanjima. Slika na desnoj strani predstavlja mogući unutrašnji izgled novog Kulturno – turističkog centra Općine s kulturno – turističkim miksom sadržaja. Knjižnica – u suterenu centra nalazio bi se prostor namijenjen za općinsku knjižnicu. Uloga knjižnica očituje se ponajprije u unaprijeđeniju kvalitete života u jedinicama lokalne samouprave kroz promoviranje čitanja te dostupnost knjižničnih usluga za sve. Opremljenošću tehnologijom te nudeći raznovrsne sadržaje i usluge, današnje moderne knjižnice postaju mjesta koja privlače turiste u nastojanju da bolje upoznaju kulture određene destinacije. Jednako kao i multimedijalna dvorana, knjižnica će svoje prostorije davati u najam privatnim korisnicama (tribine, prezentacije, manji seminari) s ciljem osiguravanja prihoda. Difuzni hotel – recepcija – kao ideja nove turističke ponude,difuzni ili raspršeni hotel nastao je u Italiji početkom 80-tih. Difuzni hotel nije klasični hotel budući da su gosti u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama ( sobama, apartmanima ili kućama, koje su raspršene na širem području). Svaka smještajna jedinica može biti drugačije uređena čime se razlikuje od ostalih. Ono što sve smještajne jedinice imaju zajedničko je prostor recepcije hotela gdje se s jedne točke upravlja sa svim smještajnim jedinicama. Upravljačku strukturu raspršenog hotela u pravilu organizira lokalna samouprava kroz posebnu organizaciju koja okuplja vlasnike smještajnih jedinica kao raspršeni hotel. Cilj kreiranja ponude na takav način jest pojačati aspekt gostoljubivosti u sklopu turističke ponude, promovirati kratke boravke, upoznati kulturološki koncept i ponuditi gostu bolju mogućnost upoznavanja kulture kraja koji posjećuje. Recepcija difuznog hotela bila bi smještena u prizemlju Kulturno – turističkog centra. Pored formiranja difuznog hotela, Općina će na svojem području osigurati i infrastrukturu za izgradnju jednog manjeg botique hotela. Boutique hotel je manji, intimni, ali luksuzan hotel (do 50 soba). Razlikuje se od većih hotelskih lanaca po personaliziranom smještaju i usluzi.

PR

2.

1.

S

Sjedište općinske uprave

Multimedijalna dvorana

Difuzni hotel – recepcija

Knjižnica

PA

RK

IRA

LIŠT

E

45

Turistička zajednica Žminj


Turistička zajednica Žminj – turističke zajednice imaju posebno značenje u razvoju turizma određene destinacije. Njihovo postojanje u receptivnim destinacijama predstavlja nužnost za uspješan razvoj turizma. Turističke zajednice su pravne osobe koje se osnivaju radi jačanja i promicanja turizma i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili pak obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini na kojoj su osnovane. One su mjesto na kojem se javni i privatni sektor u turizmu susreće, dogovara i surađuje, te ostvaruje svoje interese. U tom kontekstu previđa se daljnji razvoj i jačanje djelovanja turističke zajednice Žminj te njeno preseljenje na novu lokaciju. Multimedijalna dvorana – predviđa se kapacitet od pedesetak mjesta za sjedenje u okviru multimedijalne dvorane. Suvremena multimedijalna dvorana mora biti opremljena modernog tehnologijom - razglasom, platnom, prezentacijskim projektorom, računalima namijenjenih održavanju edukativnih radionica i tečajeva. Dvorana predstavlja prostor za održavanje tribina, književnih susreta, promocija,manjih koncerata, projekcije filmova i slično. Multimedijalna dvorana nalazila bi se na prvom katu. Iznajmljivanjem multimedijalne dvorane privatnim korisnicima, ostvarivati će se prihodi te omogućiti samoodrživost djelovanja kulturno – turističkog centra. Sjedište općinske uprave – pored kulturnih i turističkih sadržaja, u novoj zgradi na drugom katu nalazile bi se prostorije namijenjene Općinskog upravi. Na taj način Općinskoj upravi se omogućuje rad i djelovanje u modernijem i većem prostoru te uz bližu prisutnost ostalih sadržaja centra, omogućuje se efikasnije upravljanje i vođenje kako kulturno –turističkog tako i sveukupnog razvoja Općine. Parkiralište- pored vanjskog dijela zgrada dio prostora namijenjen je parkiralištu. Predviđa se naplata parkinga svakim radnim danom, dok će vikendom parking biti besplatan. Naplatom parkinga ostvarivati će se prihodi Centra.

46


2.4. Postojeća zgrada Općine: Visokoobrazovna djelatnost

OSNIVANJE VELEUČILIŠTA ZA MULTIMEDIJU I KREATIVNE DJELATNOSTI

U posljednjih dvadeset godina u Europskoj uniji raste svijest o važnosti kreativnih industrija. Kreativne industrije su jedan od najdinamičnijih sektora gospodarstva Europske unije te se upravo u okviru njih nalazi budućnost zapošljavanja. Kreativne industrije su na razini politika EU prepoznate kao jedan od pokretača društvene i teritorijalne kohezije, kreativnosti i inovacija, s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini. Potkraj 2012. godine Europska komisija je predložila novi program za kulturu, kreativne industrije i medije, za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, pod nazivom „Kreativna Europa“. Kreativna Europa 2014–2020 sedmogodišnji je program namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru u okviru kojeg se nalaze dva zasebna potprograma – potprogram Kultura i potprogram MEDIA. Prema NKD –u (nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti) u okviru pod-sektora kreativnih i kulturnih industrija ubrajaju se muzeji, knjižnice i baština, umjetnost, glazba i izvedbene umjetnosti, dizajn (grafički, modni, dizajni interijera), film, fotografija, zanati (umjetnički i tradicijski obrti), arhitektura, računalni programi, igre i novi medij, elektronički mediji, izdavaštvo, oglašavanje i tržišno komuniciranje. Sofisticirani ukusi i sve veće potrebe kupaca nameću puno veće zahtjeve pred razvoj i oblikovanje proizvoda, istraživanje tržišta, marketing, prodaju te druge djelatnosti, čime se otvara prostor za stjecanje posebnih znanja, specijalizaciju i samostalnu organizaciju ovih poslova. U tom kontekstu Općina će pokrenuti visokoobrazovnu djelatnost na svom području osnivanjem Veleučilišta za multimediju i kreativne djelatnosti s tri glavna smjera – studij multimedijskih djelatnosti, studij dizajna te studij glume.

1. Studij multimedijskih djelatnosti – studij bi obuhvaćao obrazovanje studenata na području montaže, filmske i televizijske režije, produkcije, televizijskog snimanja, izvještavanja te izrada animacija. Studijski program predstavljao bi interdisciplinarni pristup u proučavanju i pripremama za stvaralački proces oblikovanja filmskih i televizijskih djela u raznim žanrovima, u ovladavanju određenih znanja i operativnih sposobnosti neophodnih za artikulaciju spomenutih sadržaja preko teorijske nastave sa praktičnim primjerima i vježbama.

2. Studij dizajna (modni, grafički, dizajn interijera) - znanjem i vještinama koje se stječu završetkom studijskog smjera modnog dizajna, studenti su osposobljavaju za rad u dizajnerskim studijima tekstilnih i odjevnih poduzeća, u modnim studijima, kazalištima, u filmskoj industriji, televiziji, muzejima i srednjim školama te na drugim mjestima gdje je potrebno temeljito poznavanje i razumijevanje modnih kretanja, likovna senzibilnost i širina humanističkog obrazovanja. Dizajn grafičkih proizvoda osposobljava studente za rješavanje dizajnerskih problema vezanih uz različite vrste grafičkih proizvoda. Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti da uz pomoć različitih dizajnerskih metoda pristupe svakom komunikacijskom problemu. Znanja i vještine koje se stječu završetkom studijskog smjera dizajn interijera, studenti su osposobljeni za rad u dizajnerskim studijima, postaju stručnjaci koji će tijekom obrazovnog procesa naučiti prilagoditi prostor željenim uvjetima klijenta u okviru zadanoga budžeta, bilo da je riječ o životnom ili poslovnom prostoru.

3. Studij glume – teorijski dio ovoga studija pružao bi studentima znanja s područja glume, scenskog govora i scenskog pokreta, dok bi praktični dio nastave obuhvaćao sudjelovanje u kazališni predstavama te manjim kratkometražnim / dugometražnim filmovima. Veleučilište je visoko učilište u statusu ustanove koja se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvođenja stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost. Veleučilište je uz sveučilište i visoku školu jedno od vrsta visokih učilišta. Veleučilišta mogu biti javna ili privatna, a razlikuju se u načinu osnivanja. Javna veleučilišta osnivaju se uredbom Vlade RH, dok se privatna veleučilišta osnivaju odlukom osnivača u skladu s propisima koji se odnose na osnivanje ustanova. Osnuje li JLS veleučilište, isto ima status privatnog veleučilišta.

47


2.5. Kino sala Žminj: osnivanje općinskog kazališta Žminj Od samog početka civilizacije kazalište je pomagalo ljudima otkriti i razumjeti sebe, svoj odnos prema svijetu, prema drugima, kao i svoj odnos prema duhovnosti. Za razliku od bilo koje druge umjetnosti, u kazalištu je fokus isključivo na čovjeku, njegovom ili njezinom postojanju i odnosu prema životu. Još u 16. stoljeću u Londonu, u takozvanom Shakespeareovom dobu, kazalište postaje, kao nikada do tada, omiljeno mjesto okupljanja naroda, običnog puka. Danas, pored mjesta okupljanja lokalnog stanovništva, kazališta predstavljaju jedan od glavnih čimbenika privlačenja turista. Kultura je komercijalan proizvod što se nudi turistima koji traže odmor i iskustvo. U tom kontekstu, osim statičkih kulturnih resursa, za privlačenje domaćih i stranih turista koriste se festivali i posebni događaji kao kazališne predstave koji tada postaju ključnim elementima u međunarodnoj turističkoj promociji na danas sve konkurentnijem turističkom tržištu. Poboljšanje životnog standarda i globalizacijski procesi na turističkom tržištu bitno su utjecali na promjene ponašanja turističkih potrošača. Dolazi do afirmiranja dodatnih, novih potreba, i do promjena u stavovima potrošača prema kvaliteti. Suvremeni turisti iskusni su putnici, dobro su informirani, žele sadržajnija turistička iskustva, nastoje optimalno zadovoljiti svoje potrebe, s obzirom na vrijeme i novac koje su uložili u putovanje. Kazališne predstave mogu pridonijeti animaciji statičkih kulturnih atrakcija, stvoriti želju za ponovnim dolaskom te za posjetom destinaciji u izvansezonskom razdoblju. U mnogim destinacijama ponuda kazališnih predstava predstavlja važan element turističkog proizvoda koji privlači određeni segment potrošača te pomaže u kreiranju boljeg imidža same destinacije. U tom smislu Kazalište Žminj bilo bi usmjereno na razvoj kazališnih sadržaja te umjetničkih projekata koji bi suvremena i klasična dramska djela predstavili publici na inovativan način. Kazalište bi pored ponude kazališnih sadržaja u vlastitim prostorijama, također sudjelovalo na smotrama, festivalima te kulturnim manifestacijama. Projekt osnivanja kazališta vezao bi se na projekt osnivanja Veleučilišta za multimediju i kreativne djelatnosti – studij glume čime bi se stvorila međusobna suradnja, formalno bi se omogućila razmjena iskustava, te bi se stvorio temelj za provedbu kvalitetnih ideja vezanih uz kulturu i umjetnost. Kazališta se osnivaju kao javna i privatna. Prema Zakonu o kazalištima Republika Hrvatska te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju kazalište kao javnu ustanovu. Privatna kazališta mogu se osnivati kao ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije, a mogu ih osnovati domaće i strane pravne i fizičke osobe. Prema Zakonu, kazališna djelatnost obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela. Sredstva za rad kazališta i kazališnih družina uključuju sredstva za program, materijalne izdatke kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje, koja osigurava osnivač sukladno zakonu na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana. Sredstva za program su plaće i honorari te troškovi opreme i izvođenja programa.

Kazalište bi bilo smješteno u prostorijama postojeće kino sale. Projekt bi obuhvatio renoviranje postojeće sale te uvođenje novog sadržaja - kazališta Žminj.

48


3.1. Marketing i promocija destinacije

Javni i privatni sektor u kulturi svoje aktivnosti uglavnom usmjerava prema očuvanju nasljeđa, označavanju kulturnih znamenitosti, pružaju usluga turistima pri posjeti znamenitostima i sl., te promovira nasljeđe više iz kulturnih nego ekonomskih razloga. Općenito, kulturno nasljeđe povećava sveukupnu kvalitetu turističke ponude za turiste koji su u destinaciju došli zbog nekih drugih motiva. Međutim, sve veća konkurencija na turističkom tržištu uvjetovala je potrebu potrošački orijentiranog razmišljanja koje zahtjeva od menadžmenta kulturnih atrakcija da definira potrebe sa stajališta samih turista, da odgovori na njihove zahtjeve, da razumje što oni očekuju od kulturnih atrakcija i da ta očekivanja ispune. U cilju uspješnog zadovoljenja potreba i zahtjeva turističkih potrošača, bitno je upoznati potrošačeve elemente vrijednosti prema njegovoj osobnoj percepciji, otkriti svaku neiskorištenu mogućnost povećanja vrijednosti te stvoriti zadovoljnoga gosta i steći konkurentsku prednost na tržištu. U tu svrhu potrebno je napraviti pomnu analizu očekivanja potrošača i, s druge strane, njihova percepcija glede pruženih usluga i proizvoda. Budući da sudionici kulturnog turizma ne čine jedinstven tržišni segment, već imaju širok spektar potreba, treba prikupiti informacije o zahtjevima i očekivanjima turista kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama glavni motiv putovanja i onih kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama samo dio aktivnosti na putovanju motiviranom odmorom i relaksacijom, zatim o zahtjevima onih kojima je to prvi boravak u destinaciji i onih koji su već prije boravili, te turista koji dolaze iz različitih zemalja. Da bi se potaknuo interes turista za kulturne atrakcije, kulturne se atrakcije moraju održavati, oblikovati i isticati u kontekstu ponude destinacije zajedno s ostalim uslugama. Važno je osigurati djelotvoran marketinški menadžment kulturnih atrakcija i kombinirati različita područja interesa u svakom aranžmanu, te u isto vrijeme turistima osigurati različite pogodnosti, privlačnosti i usluge. Potrebno je kreirati događaje za turiste, bilo kao „proizvode“ ili kao dio sveukupne atrakcije mjesta, vodeći računa o autentičnosti lokalne kulture. U današnjim uvjetima kulturni resursi moraju se nuditi na tržištu kao kulturni „proizvod“. Kulturni „proizvod“ postaje sve važniji, posjetitelji su kupci te se prema njima treba tako i ponašati.

3. GRUPA PROJEKATA: MARKETING I PROMOCIJA

Kvaliteta promotivnog materijala

Informacije na web-stranicama

Prva vizualna impresija

Sadržajnost

Fizički izgled

Ambijent

Privlačnost ulaza u atrakciju

Gostoljubivost zaposlenika

Korištenje audioviz. materijala

Izlaganje i prezentacija kult. dobra

GLAVNE KOMPONENTE KULTURNOG PROIZVODA

3.2. Razvoj tematike destinacije

Za kreiranje imidža destinacije potrebno je odabrati određenu temu koja prenosi doživljaj atrakcije. Veći interes je za atrakcije koje nude doživljaj u kojemu turisti mogu sudjelovati, a ne samo je promatrati kao gledatelji. Temu je moguće razviti na temelju istraživanja koja će pružiti informacije kako posjetitelji doživljavaju atrakciju i tema je osnova za pozicioniranje atrakcije. Kulturnu baštinu moguće je promovirati kroz različite teme, npr. legende, znamenite osobe, obljetnice povijesnih događaja, književnost, trgovinu i sl., uvođenjem suvremenog načina interpretacije koja uključuje multimedijalne prezentacije, vođene ture, kostime, pisane vodiče itd. Potrebno je, također, razvijati i nove kulturne atrakcije, osmisliti ulične priredbe s povijesnim temama, osmisliti glazbene ili filmske festivale, organizirati kulturne priredbe, tradicionalne svečanosti itd.

49


51

8. AKCIJSKI PLAN ZA RAZDOBLJE 2016 – 2021.

CILJ 1: Održivo upravljati kulturnom baštinom, čuvati prostor i razvijati infrastrukturu za kulturno – turističke potrebe

Prioritet 1. Jačati održivo korištenje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

Prioritet 2. Oblikovati i provoditi kulturno - turističku politiku općine

Plan implementacije Vrijednost projekta (EUR)

Uređenje infrastrukture i okoliša 2016. – 2017. 5.000.000,00

Poticanje energetske obnove objekata i uređivanje fasada 2016. – 2021. 2.000.000,00

Obnova i prenamjena korištenja Kule 2016. 4.000.000,00

Otvaranje sakralnih objekata prema tržištu 2017. 500.000,00

PR

OJE

KT

I

Uređenje parka sa šetnicom 2016. 500.000, 00 Tržnica regionalnih proizvoda 2016. 500.000, 00 UKUPNA VRIJEDNOST 12.500.00,00 CILJ 2: Ostvarivati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine Prioritet 3 . Razvoj MSP Prioritet 4. Osigurati porast proizvoda zasnovanih na kult.j baštini koji imaju veću dodanu vrijednost Plan implementacije Vrijednost projekta (EUR)

Otvaranje trgovina hrvatskog dizajna 2016. – 2021. 1.000.000,00 (sufinanciranje Općine)

Otvaranje tradicijskih obrta 2016. – 2021. 1.000.000,00 (sufinanciranje Općine)

Otvaranje ugostiteljskih objekata 2016. – 2021. 2.000.000,00 (sufinanciranje Općine)

Održavanje gastronomskih manifestacija 2016. – 2021. 2.000.000,00 PR

OJE

KT

I

Održavanje glazbenih večeri renesansne glazbe 2016. – 2021. 2.000.000,00 UKUPNA VRIJEDNOST 8.000.000,00 CILJ 3: Podići stupanj znanja, vještina i svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine te njenom održivom korištenju Prioritet 5. Poticati razvoj ljudskih resursa u kulturi i

turizmu Prioritet 6. Pokretanje visokoškolske obrazovne djelatnosti temeljene na kulturnoj i kreativnoj industriji


Nova zgrada Općine: Kulturno – turistički centar 2016. – 2018. 6.000.000,00

Postojeća zgrada Općine: Visoka škola za multimediju i kreativne djelatnosti 2017. – 2018. 3.000.000,00

PR

OJE

KT

I

Kino sala Žminj: osnivanje općinskog kazališta Žminj 2017. – 2018. 2.000.000, 00

UKUPNA VRIJEDNOST 11.000.000,00 Cilj 4: Unaprijediti sustav protoka informacija, promocije i marketinga kulturno - turističkih proizvoda Prioritet 7. Povećati vidljivost kulturne baštine u na tržištu putem

promotivnih aktivnosti Prioritet 8. Razviti tematiku koje će pomoći u interpretiranju povijesnih i kulturnih lokaliteta


Marketing i promocija destinacije 2016. - 2021 3.000.000,00

PR

OJE

KT

I

Razvoj tematike destinacije 2016. - 2021 1.000.000,00

UKUPNA VRIJEDNOST 4.000.000,00

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKATA za razdoblje 2016. – 2021. 35.500.000,00

50


51

Izradom dokumenta Strategije upravljanja kulturno – povijesnom baštinom Općine za razdoblje 2016. – 2021. željelo se ukazati na potrebu revitalizacije kulturno-povijesne baštine na području Općine, ali i na aspekt njene gospodarske korisnosti. U okviru Strategije potvrđeno je stajalište da je kulturna baština jedan od najvažnijih resursa održivog razvoja Općine. Uključivanje kulturne baštine u gospodarski sustav osobito je značajan i važan čimbenik u turističkom razvoju Općine. Oštra konkurencija na međunarodnom turističkom tržištu i sve veći broj sudionika s razvijenom i kvalitetnom ponudom omogućuju turistima veći izbor usluga. Iz toga razloga se turisti odlučuju za one turističke destinacije koje nude odgovarajuću kvalitetu i odabiru druge ako kvaliteta ne udovoljava njihovim očekivanjima. Suvremeni turisti donose odluke o izboru turističke destinacije ovisno o tome zadovoljava li ponuda njihove potrebe, pruža li im nezaboravan doživljaj. Oni žele upoznati lokalnu kulturu, informirati se o povijesti destinacije, posjetiti kulturno – povijesne znamenitosti, doći u kontakt s lokalnim stanovništvom, upoznati folklor, gastronomiju, posjetiti festivale, muzeje, galerije itd. Sve navedeno čini kvalitetu ponude. U tom kontekstu kulturno nasljeđe daje određenu autentičnost destinaciji, čini je prepoznatljivom i drukčijom i na njemu se često temelji konkurentska prednost u odnosu prema drugim destinacijama. Aktivnim uključivanjem kulturno – povijesne baštine u gospodarsko - turistički sustav polučuju se direktne i indirektne koristi kao što su novi izvori prihoda, veći broj posjetitelja i alternativni izvori financiranja. Razvoj kulturnog turizma te poduzetništva temeljenog na kulturno – povijesnoj baštini i za stanovnike će značiti kulturno vibrantnije mjesto za život, podizanje životnog standarda, te društvenu koheziju kroz interes koji posjetitelji pokazuju za lokalnu kulturu i povijest. Ekonomske koristi korištenja kulturno – povijesne baštine na cjelokupnoj zajednici odrazit će se kroz ne samo kroz veću turističku potražnju, već i povezana potrošnju lokalnog stanovništva stimuliranu atraktivnijim mjestom za život i zabavu stvorenu razvojem kulturno – turističkim sadržajima. Atraktivnost Općine kao poželjne turističke destinacije postići će se povećanjem vidljivosti kulturne baštine na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu, a to se može ostvariti boljim informiranjem, marketingom i promocijom.

Ključan pokretač koncepta revitalizacije te gospodarskog korištenja kulturno – povijesne baštine Općine je projekt jedinstvene obnove kulturno – povijesne cjeline Žminj koji obuhvaća tri grupe strateških projekata opisanih u okviru ovog dokumenta. Održivost korištenja kulturno – povijesne baštine direktno će utjecati na razvoj kulturnih, turističkih i kreativnih djelatnosti kao i cjelogodišnje ekonomske aktivnosti na području Općine.

9. ZAKLJUČAK


Literatura

1. BALA Consulting ˝Program ukupnog razvoja Općine Žminj2015 - 2020˝; Tinjan

2. Dr. sc. Vrtiprah, V.: Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. Stoljeću, Sveučilište u Dubrovniku, listopad 2006.

3. Europska komisija: EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, 2010.

4. G. R.Dragović – Kulturno povijesna baština Primorsko Goranske Županije; Zbornik radova 2004.

5. Institut za turizam: Akcijski plan razvoja Kulturnog turizma, ožujak 2015

6. Istarska županija: Istarska kulturna strategija 2014 – 2020

7. Ministarstvo kulture; http://www.min-kulture.hr/

8. Ministarstvo kulture RH: Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015., srpanj 2011.

9. Pravilniku o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ; dostupno na web stranici:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_37_652.html

10. Registar kulturnih dobara - Ministarstvo kulture: http://www.min-kulture.hr/

11. TOMAS (Institut za turizam): Kulturni turizam, 2008

12. TZ Žminj; www. http://tzzminj.hr/

13. Vlada Republike Hrvatske : Strategija razvoja kulturnog turizma, 2003. 14. Zakon o kazalištima (NN 71/06, NN 121/13, NN 26/14)

15. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN

157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 66/11, NN 25/12)

52

strateški plan upravljanja kulturno- povijesnom baštinom na … plan upravljanja... ·...

Documents