strategija razvoja turizma -...

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. –

2020.

Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.

1

Educatorium d.o.o.

A.G.Matoša 5, 44330 Novska

M +385 (0)95 386 2814

e-mail: [email protected]

Ecorys Hrvatska d.o.o.

Kornatska 1 g

10000 Zagreb

T +385 (0)1 889 23 50

F +385 (0)1 889 23 51

e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]



2

Zahvaljujemo se sudionicima na aktivnom doprinosu u izradi dokumenta:

Zdravka Švenda - direktorica TZO Podstrana

Mladen Bartulović, dipl.krim. - načelnik Općine Podstrana

Danira Zanki - v.d. pročelnice Upravnog odjela za javnu nabavu, gospodarstvo, društvene

djelatnosti i EU fondove

Božen Živaljić - pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove i zaštitu

okoliša

Lucija Perica - TZO Podstrana

Nada Škulje - Društvo športskih ribolovaca Strožanac

Denis Jonjić - stručni suradnik



3

Sadržaj

1. UVOD ......................................................................................................................................................... 5

1.1. Metodologija .......................................................................................................................................... 5

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................................. 6

2.1. Opći podaci o općini Podstrana ............................................................................................................ 6

2.1.1. Prostorni pokazatelji .......................................................................................................................... 6

2.1.2. Stanovništvo ....................................................................................................................................... 7

2.1.3. Gospodarstvo ..................................................................................................................................... 9

2.2. Prostorno razvojne cjeline .................................................................................................................. 11

2.2.1. Priobalno područje ........................................................................................................................... 11

2.2.2. Zaobalno područje ........................................................................................................................... 12

2.3. Glavna obilježja turističke potražnje i ponude ................................................................................... 13

2.3.1. Obilježja turističke potražnje ........................................................................................................... 13

2.3.2. Obilježja turističke ponude .............................................................................................................. 17

3. ANALIZA RESURSNE OSNOVE .................................................................................................................. 20

3.1. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova).................................................................. 21

3.1.1. Prirodne turističke atrakcije ............................................................................................................. 21

3.1.1.1. Geološke značajke ............................................................................................................................... 21

3.1.1.2. Klima ................................................................................................................................................... 21

3.1.1.3. Vodni resursi ....................................................................................................................................... 22

3.1.1.4. Biljni i životinjski svijet ........................................................................................................................ 26

3.1.1.5. Prirodna baština .................................................................................................................................. 27

3.1.2. Kulturno povijesne atrakcije ............................................................................................................ 27

3.1.2.1. Kulturno-povijesna baština ................................................................................................................. 27

3.1.2.2. Kulturne i vjerske ustanove ................................................................................................................ 35

3.1.2.3. Manifestacije ....................................................................................................................................... 35

3.1.2.4. Znameniti ljudi i događaji .................................................................................................................... 40

3.1.2.5. Kultura života i rada ............................................................................................................................ 44

3.1.3. Atraktivna turistička suprastruktura ................................................................................................ 46

3.1.3.1. Sportsko rekreacijski objekti ........................................................................................................ 46

3.1.3.2. Turističke staze, putovi i ceste ..................................................................................................... 48

3.2. Ostali izravni turistički resursi ............................................................................................................. 51



4

3.2.1. Turističko-ugostiteljski objekti ......................................................................................................... 51

3.2.2. Turističke zone ................................................................................................................................. 51

3.2.3. Turističke agencije ............................................................................................................................ 52

3.2.4. Turistička organiziranost .................................................................................................................. 53

3.2.5. Sustav turističkog informiranja ........................................................................................................ 53

3.2.6. Educiranost dionika u turizmu ......................................................................................................... 54

3.2.9. Turistička atraktivnost susjednih destinacija ......................................................................................... 55

3.3. Neizravni turistički resursi................................................................................................................... 58

3.3.1. Okoliš................................................................................................................................................ 58

3.3.2. Geostrateški položaj......................................................................................................................... 60

3.3.3. Prometna povezanost ...................................................................................................................... 61

3.3.4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda ............................................................. 61

3.3.4.1. Vodoopskrba ................................................................................................................................ 61

3.3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ..................................................................................... 62

3.3.4.3. Otpad ........................................................................................................................................... 63

3.3.5. Telekomunikacije ............................................................................................................................. 63

3.4. Vrednovanje turističke atrakcijske osnove općine Podstrana ........................................................... 64

4. TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU ................................................................................................... 67

4.1. Globalni turistički trendovi ................................................................................................................... 67

4.2. Turistički trendovi i proizvodi u Republici Hrvatskoj ............................................................................ 68

5. SWOT ANALIZA ........................................................................................................................................ 69

5.1. Snage i slabosti turističkog razvoja općine Podstrana ......................................................................... 69

5.2. Mogućnosti i prijetnje turističkom razvoju općine Podstrana ............................................................. 71

6. KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ..................................................................................................... 72

6.1. Vizija općine Podstrana kao turističke destinacije ............................................................................... 72

6.2. Ciljevi razvoja turizma .......................................................................................................................... 74

6.3. Turističko zoniranje .............................................................................................................................. 77

6.4. Glavni razvojni projekti ........................................................................................................................ 78

7. MARKETINŠKA STRATEGIJA .................................................................................................................... 83

7.1. Proizvodni portfelj ................................................................................................................................ 83

7.2. Ciljna tržišta i potrošački segmenti ...................................................................................................... 88

7.3. Komunikacijske aktivnosti .................................................................................................................... 89

8. AKCIJSKI PLAN S DINAMIKOM PROVEDBE ............................................................................................. 93

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I FOTOGRAFIJA ................................................................................................. 96

IZVORI PODATAKA, PUBLIKACIJA I KORIŠTENIH FOTOGRAFIJA .................................................................... 98



5

1. UVOD

Turizam predstavlja jednu od najdinamičnijih i najsloženijih socio-ekonomskih pojava suvremenog

doba koja je polovicom 20. stoljeća postala predmetom znanstvenih istraživanja, a dotiče se

područja poljoprivrede, arhitekture, okoliša, poduzetništva, političkih znanosti, antropologije,

psihologije, ekonomike, sociologije, obrazovanja, prava itd.. Prema Hunzikeru i Krapfu, turizam

predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako

se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva

njihova gospodarska djelatnost. Iz ove definicije proizlaze dvije osnovne determinante turizma, a to

su prostor izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravaka što govori

da se u turistička putovanja uključuju isključivo osobe koje raspolažu sa slobodnim vremenom i sa

slobodnim sredstvima koja mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj destinaciji. Glavne

motive turističkih putovanja čine želja za odmorom i rekreacijom izvan uobičajene sredine, te želja

za novim doživljajima koji se vežu za zdravlje, kulturu, sport, zabavu, ekologiju i slično. S obzirom da

turizam čini jednu od glavnih gospodarskih grana općine Podstrana, Turistička zajednica općine

Podstrana prepoznala je potrebu strateškog planiranja razvoja turizma na području općine, te se na

zahtjev naručitelja pristupilo izradi Strategije razvoja turizma općine Podstrana za naredno

četverogodišnje razdoblje.

1.1. Metodologija

Metodologija izrade Strategije razvoja turizma općine Podstrana zasnovana je na uobičajenim

metodama i alatima koje se koriste pri izradi strateško planskih dokumenata, posebice iz područja

turizma, a koje uključuju istraživačke, analitičke i interpretativne metode kao što su prikupljanje

podataka iz javno dostupnih izvora, analiza resursne osnove, swot analiza i sl. U nastavku teksta

detaljnije su pojašnjeni glavni elementi predmetnog strateškog dokumenta.

Analiza postojećeg stanja obuhvaća geografske, prostorne i demografske značajke, te prikazuje

glavna obilježja turističke potražnje i ponude u općini Podstrana. Nakon analize postojećeg stanja

provedena je detaljna analiza i vrednovanje turističke resursne osnove, te je pregled glavnih

kvalitativnih i kvantitativnih trendova na turističkom tržištu koje je relevantno za definiranja

koncepta budućeg turističkog razvoja općine Podstrana. Primjenom SWOT analize osiguran je

analitički uvid u snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje turističkog razvoja općine Podstrana.

Temeljem informacija dobivenih SWOT analizom definira se koncepcija razvoja turizma koja

uključuje viziju, ciljeve turističkog razvoja, turističko zoniranje i glavne razvojne projekte u turizmu.



6

Temeljem prethodno definiranih elemenata, definira se marketinška strategija, koja uključuje

proizvodni portfelj, ciljna tržišta i potrošačke segmente, te komunikacijske aktivnosti.

Konačno, definira se akcijski plan s dinamikom provedbe koji uključuje određeni broj investicijskih

projekata, pri čemu se za svaki projekt definira naziv, nositelj projekta, razina spremnosti, ukupna

vrijednost, te planirano razdoblje provedbe .

Također, pri izradi dokumenta u obzir su uzete i glavne smjernice koje su definirane u strateško-

planskoj dokumentaciji višeg reda, poput Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine, Glavni plan razvoja turizma Splitsko dalmatinske županije, te prostorno planska

dokumentacija općine Podstrana.

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1. Opći podaci o općini Podstrana

2.1.1. Prostorni pokazatelji

Općina Podstrana nalazi se u okviru Splitsko-dalmatinske županije, a smještena je uz jugoistočni bok

grada Splita, u podnožju primorskog grebena planinskog masiva Mosor. Područje općine širine je

cca 2 km, te obuhvaća površinu od 11,5 km2, a proteže se od podnožja planine Perun uz donji tok

rijeke Žrnovnice na sjeverozapadu, do brežuljka Mutogras na jugoistoku. Ovaj dinarski smjer

pružanja teritorija općine istovjetan je dominantnom pravcu pružanja čitave istočno-jadranske

obale.

Tablica 1: Struktura površina prema namjeni

R.br. Općina Podstrana Ukupno ha % od površine općine

1. Građevinska područja 435,97 39,5

2. Poljoprivredne površine 80,49 6,95

3. Šumske površine (zaštitne) 66,66 5,76

4. Ostale poljoprivredne i šumske površine

571,27 49,33

5. Ostale površine 2,79 0,24

UKUPNO 1.158 100 Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru 2010.-2014.



7

Promatrajući građevinska područja na području općine, u tablici koja slijedi prikazana je struktura

površina prema namjeni u odnosu na zaštićeno obalno područje:

Tablica 2: Struktura površina na području općine prema namjeni

Namjena površina U zaštićenom obalnom području

Izvan zaštićenog obalnog područja

Ukupno

Mješovita namjena 371,35 25,94 397,29

Javna i društvena namjena

5,72 - 5,72

Gospodarska namjena

Poslovna i proizvodna namjena

9,62 - 9,62

Ugostiteljsko – turistička namjena

10,33 - 10,33

Javne zelene površine 1,45 - 1,45

Športsko rekreacijska namjena

8,72 - 8,72

Luke posebne namjene 2,13 - 2,13 Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru 2010.-2014.

Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji Splitsko dalmatinske županije, prostor Županije

razgraničen je prema obilježjima na funkcionalne cjeline koje su podijeljene na mikroregije,

prostorne cjeline i administrativne cjeline. Temeljem navedenih uvjeta razgraničenja prostora,

područje općine Podstrana svrstano je u obalnu mikroregiju Splitsko dalmatinske županije, te

pripada Splitskoj konurbaciji.

2.1.2. Stanovništvo

Općina Podstrana, prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011.

godine, broji 9.129 stanovnika što čini 2% ukupnog stanovništva Splitsko-dalmatinske županije.

Gustoća naseljenosti na području općine iznosi 792,44 st/km2, što područje općine svrstava u

izrazito gusto naseljene jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Uspoređujući podatke iz 2011. godine (9.129 stanovnika) sa podacima iz popisa stanovništva

provedenog 2001. godine (7.341 stanovnika), evidentan je porast ukupnog broja stanovnika na

području općine za čak 1.762 osobe, što iznosi porast od 24% u odnosu na 2001. godinu. Ovakav

značajan porast broja stanovnika uzrokovan je prije svega prirodnim kretanjem stanovništva, po

čemu je područje općine apsolutni rekoder u Republici Hrvatskoj, sa 3,5 puta više novoređenih u

odnosu na umrle.



8

Grafikon 1: Prirodno kretanje stanovništva u općini Podstrana

Na kontinuiran rast broja stanovnika utjecale su i migracije stanovništva. Naime, prema službenim

podacima DZS-a, 3.018 stanovnika na području općine Podstrana od rođenja stanuje u istom

naselju, dok je 2/3 stanovništva doselilo na područje općine, od kojega prevladava stanovništvo s

područja drugih gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije. Navedeno stanje se prije svega

pripisuje turističkom razvoju područja općine.

Promatrajući strukturu stanovništva prema spolu, u ukupnom broju stanovnika, neznatno je veći

udio muškaraca (4.601) u odnosu na žene (4.528), dok gledajući kontigente stanovništva, radno

sposobnog stanovništva u dobi od 15 - 64 godine na području općine je 6.203.

Najveći broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine zabilježen je u dobnoj skupini od 30 – 34 god.

i od 35-39 godina, što uz podatak od 2.495 stanovnika mlađih od 19 godina, ukazuje na relativno

mladu strukturu stanovništva na području općine.

Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina ukazuje da najveći udio čini stanovništvo sa

završenim srednjoškolskim obrazovanjem, dok postotak visokoobrazovanog stanovništva iznosi

20% što je relativno zadovoljavajući pokazatelj.

0

20

40

60

80

100

120

Živorođeni

Umrli



9

Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja

Kontinuiran rast broja stanovništva na području općine Podstrana u odnosu na popisnu 2011.

godinu razvidan je i iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova, prema kojima je sredinom mjeseca

prosinca 2015. godine evidentirano 10.900 osoba koje imaju prijavljeno prebivalište na području

općine Podstrana.

2.1.3. Gospodarstvo

Općina Podstrana kao i cjelokupna Srednja Dalmacija suočava se tipičnim problemima tranzicijskih

područja, kao što su gubitak tržišta i raspad tradicionalnih industrija, nestimulativnim poslovnim

okruženjem, malim brojem zdravih velikih i srednjih poduzeća, te brojnim drugim problemima.

Jedno od glavnih obilježja gospodarskog sektora tj. sektora poduzetništva i obrtništva na području

općine je intenzivan razvoj turizma i popratnih uslužnih djelatnosti, dok su nekadašnje tradicionalne

gospodarske djelatnosti u kontinuiranom opadanju.

Unatoč značajnom broju od 403 registriranih aktivnih poslovnih subjekata na području općine (HGK,

Registar poslovnih subjekata – Biznet), te 127 registriranih aktivnih obrta (MINPO – Obrtni registar),

dominiraju djelatnosti trgovine na veliko i malo, ugostiteljstva, poslovanja nekretninama, dok manji

udio čine tvrtke i obrti u djelatnostima građevinarstva, te prijevoza i prometa.

1% 1%

5%16%

57%

20%

0%

Bez škole i nezavršena osnovnaškola

1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato



10

Broj poslovnih subjekata u tradicionalnim sektorima koji su nekada činili gospodarsku osnovu

područja općine poput poljoprivrede, vinogradarstva i ribarstva u kontinuiranom su opadanju, što

se može pripisati ubrzanom turističkom razvoju.

Kao pokazatelj gospodarske razvijenosti u Republici Hrvatskoj koristi se indeks razvijenosti prema

kojemu se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine (Odluka o razvrstavanju jedinica

lokalne, područne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti NN, 89/10.), a na temelju

članka 24. Zakona o regionalnom razvoju RH („Narodne novine“ broj 153/09).

Općina Podstrana ima indeks razvijenosti 96,63 %, te pripada III. skupini jedinica lokalne

samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske.

Tablica 3: Pokazatelji gospodarske razvijenosti

Gospodarski pokazatelji Općina Podstrana Vrijednosti pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per capita 2010. – 2012.

21.044 64,6%

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010. – 2012.

2.458 81,4%

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010. – 2012.

18,4% 93,8%

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 – 65 godina (2011.)

85% 115,8%

Izvor podataka: MRRFEU, 2015.



11

2.2. Prostorno razvojne cjeline

Područje općine Podstrana se uvjetno može podjeliti na dva karakteristična područja koja se pružaju

u smjeru sjeverozapad-jugoistok te su međusobno odijeljeni državnom cestom D-8 (Jadranskom

turističkom cestom) i to priobalno područje sa naseljima Strožanac, Grljevac, Sv. Martin i Mutogras;

te zaleđe sa naseljem Gornja Podstrana.

Fotografija 1: Prikaz prostorno-razvojnih cjelina na području općine Podstrana

2.2.1. Priobalno područje

Obalno područje općine Podstrana je slabo razvedeno, proteže se u dužini 6,5 km i u potpunosti je

izgrađeno. Ovakva tip obalne naseljenosti karakterističan je za šire područje od grada Splita do

Omiša. Duž podstranske obale protežu se naselja Strožanac, Grljevac, Grbavac, Sv.Martin i

Mutogras, koje je intenzivan turistički razvoj pretvorio u jedinstveno višekilometarsko apartmansko-

ugostiteljsko naselje sa gotovo podjednako dugom plažom. Tek hotel „Le Meridien Lav“ i u nešto

manjoj mjeri plaža kod crkvice sv. Martina prekidaju gusti podstranski obalni niz kuća, vila i okućnica.



12

2.2.2. Zaobalno područje

Zaobalno područje općine Podstrana uključuje naselje Gornja Podstrana za koje je uvriježen naziv

„Staro Selo“. Stara Podstrana ili Staro Selo najstarije je naselje na području općine, smješteno u

Donjim ili Primorskim Poljicima ispod vapnenačke kose planine Perun i Vršine na nadmorskoj visini

između 290 i 340 m. Od obale Jadranskog mora udaljeno je oko 2 km. Današnje selo nastalo je

najvećim dijelom tijekom 18. i 19. stoljeća kad se život na ovim prostorima, poslije višestoljetne

turske dominacije, postupno stabilizirao.

Fotografija 2: Naselje Gornja Podstrana

Karakteristično pučko graditeljstvo Stare Podstrane temelji se na kamenom izgrađenim sklopovima

obiteljskih kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama, štalama, konobama i kuhinjama koje su se

do danas sačuvale u velikoj mjeri zajedno sa izvornim kamenim pokrovom. Selo se proteže uzduž

strmog planinskog grebena, na vrhu plodnog stepenastog polja koje se spušta do morske obale.

Vizuru izduženog niza seoskih sklopova podno planine prekida sakralni kompleks dviju crkava i

zvonika koji predstavljaju urbanističku os cijelog sela. Naselje se sastoji od zbijenih ruralnih cjelina

– zaselaka ili škera, gdje su živjeli članovi pojedinih rodova. Škere su međusobno bile povezane

putevima i puteljcima, a utabane staze vodile su do poljoprivrednih zemljišta, voda, pašnjaka i sl.



13

Sukladno odredbama PPU općine Podstrana, za područje Gornje Podstrane izrađen je Urbanistički

plan uređenja, a prostor obuhvata UPU-a iznosi 24,80 ha. Navedena vrijedna ruralna povijesno

graditeljska cjelina Starog Sela zahtijeva urbanističko-arhitektonsku revitalizaciju, ali i prometno-

komunalnu infrastrukturnu izgradnju.

Osim podjele po škerama, selo je u urbanističkom smislu, organizirano u tri glavne prostorne cjeline:

istočnu stagnju, zapadnu stagnju i Goricu u centru naselja. Stagnje (ili vrlo strme ulice) su dijelovi

mjesta na kojima su se mještani okupljali radi druženja. Gorica, ili dio sela oko seoskog zvonika uz

crkvu Sv. Ante, danas je centar sela i mjesto okupljana seljana u doba glavnih društvenih događanja.

S obzirom na iznimno vrijedna svojstva i karakteristike u pogledu strukture i ambijenta prostora,

krajobrazne vrijednosti, te tradicijskih graditeljskih elemenata, područje Starog Sela svakako je

potrebno očuvati i revitalizirati, te staviti u funkciju razvoja održive specifične turističke ponude

područja općine.

2.3. Glavna obilježja turističke potražnje i ponude

2.3.1. Obilježja turističke potražnje

Prema službenim podacima Turističke zajednice Općine Podstrana, tijekom 2015. godine na

području općine Podstrana ostvareno je više od 98 tisuća turističkih dolazaka i više od 440 tisuća

noćenja, što predstavlja porast broja dolazaka turista od 7,6% odnosno porast broja noćenja od

15,0% u odnosu na 2014. godinu. U razdoblju od 2011. do 2015. godine, prema pokazateljima

fizičkog turističkog prometa, broj turističkih dolazaka i noćenja kontinuirano raste, što govori o vrlo

intenzivnom turističkom uzletu općine.



14

Grafikon 3: Turistički dolasci i noćenja u razdoblju 2011.-2015.

Grafikon 4: Dinamika turističkog prometa u 2015. po mjesecima

Unatoč intenzivnom turističkom razvoju posljednjih godina, jedno od važnih obilježja turizma općine

Podstrana je i izražena sezonalnost turističke potražnje. Prema podacima TZ općine Podstrana,

tijekom 2015. godine više od 55% turističkog prometa ostvareno je tijekom tri sezonska mjeseca

(srpanj-rujan), dok je broj turističkih dolazaka i noćenja tijekom zimskih mjeseci još uvijek vrlo mali.

Ovako izražena sezonalnost prvenstveno je posljedica relativno nepovoljne strukture smještajnih

kapaciteta na području općine u kojima dominira privatni smještaj. Navedenom u prilog govori i

podatak da je tijekom 2015. godine 54% ukupnog turističkog prometa ostvareno u privatnom

smještaju, 33% u hotelima, a tek nešto više od 1% u kampovima.

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

450000

500000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Dolasci

Noćenja

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

Dolasci

Noćenja



15

Grafikon 5: Struktura ostvarenih noćenja prema vrsti smještaja u razdoblju 2011-2015.

Grafikon 6: Struktura turista prema državi prebivališta

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Hoteli Kampovi Obrtnici

Privatni smještaj TZO Podstrana Luka nautičkog turizma

Vikendaši

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

450000

1 2 3 4 5

Skup1

Skup2



16

Sukladno podacima Turističke zajednice Općine Podstrana, analiza turističkog prometa prema

emitivnim tržištima pokazuje da su tijekom 2015. godine na području općine Podstrana najbrojniji

bili turisti iz Njemačke, te SAD-a, Kine, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva koji su ostvarili 38% ukupno

ostvarenih noćenja na području općine. S druge strane, udio domaćih gostiju u ukupno ostvarenom

turističkom prometu, vrlo je nizak.

Grafikon 7: Struktura inozemnih gostiju

Grafikon 8: Ostvareni prihodi od turizma u razdoblju 2011.-2015.

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Njemačka Poljska Kina Ujedinjeno Kraljevstvo SAD

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.



17

Analizirajući prihode od turizma u promatranom razdoblju prikazane u prethodnom grafikonu,

evidentno je da od 2012. godine isti ubrzano rastu što odgovara i značajnom povećanju broja

turističkih dolazaka i noćenja.

Najveći udio u ukupnim prihodima čine prihodi od boravišne pristojbe, a slijede prihodi od turističke

članarine. Prihodi od boravišne pristojbe u 2011. godini iznosili su 68% ostvarenih ukupnih prihoda,

u 2012. godini 81% ukupnih prihoda, u 2013. godini 83% ukupnih prihoda, u 2014. godini 70%

ukupnih prihoda, dok su u 2015. godini prihodi od boravišne pristojbe iznosili 67% ukupno

ostvarenih prihoda, što je najmanji udio u promatranom razdoblju.

Analizom prethodnih pokazatelja, može se zaključiti da je trenutni stupanj turističke potražnje na

području općine Podstrana relativno zadovoljavajući, no uzevši u obzir postojeće resurse i

potencijale za razvoj područja općine kao turističke destinacije, potrebno je dostupne resurse

usmjeriti ka razvoju cjelogodišnje turističke ponude, povećanju broja smještajnih kapaciteta, te

povećanju broja turističkih dolazaka i noćenja domaćih turista.

2.3.2. Obilježja turističke ponude

Promatrajući strukturu smještajnih kapaciteta prema vrstama i kategorijama objekata, na području

općine Podstrana isti su zastupljeni kroz hotele, hostele, turističke apartmane, sobe i kampove. Na

području općine posluje 6 hotela koji raspolažu sa 532 smještajne jedinice sa ukupno 905 postelja.

Tablica 4: Hoteli na području općine Podstrana

Naziv hotela Kategorija Broj smještajnih jedinica

La Meridien Lav ***** 381

Eden **** 27

Neva *** 19

San Antonio **** 40

Split **** 40

Sunce *** 16

UKUPNO 532 Izvor podataka: TZO Podstrana

Unatoč broju od 6 hotela i jednog hostela na području općine, najveći broj smještajnih jedinica tj.

soba nalazi se kod privatnih iznajmljivača i to ukupno 1470. Prema podacima TZ Podstrana, ukupan

broj postelja kojima raspolažu privatni iznajmljivači iznosi 4.855, hoteli sa 905 postelja, kampovi 15,

dok je u ostalim objektima raspoloživo 923 postelje. Ukupno, na području općine Podstrana

registrirano je 2.386 soba sa 6.698 postelja.



18

Fotografija 3: Hotel La Meridien Lav Fotografija 4: Hotel Neva

Na području općine Podstrana registrirano je ukupno 76 privatnih iznajmljivača:

Amigo Villa

Amigos pansion – restoran

Amor

Apartmani Ante Božiković

Apartmani Antonio

Apartmani Aljinović

Apartman Atelier

Apartman Jakovac

Apartman Jelčić

Apartman Maja

Apartman Mia

Apartman Mihael

Apartman Nešo

Apartman Panorama

Apartman Rino

Apartman Sunce

Apartman Valerija

Apartman Trešnja

Apartmani Anita

Apartmani Anna

Apartmani Antonia



19

Apartmani Baki

Apartmani Banić

Apartmani Barić Vlado

Apartmani Belmondo

Apartmani Bilandžić

Apartmani Boris

Apartmani Botuš

Apartmani Bruna

Apartmani Cappucino

Apartmani Car

Apartmani Casablanca

Apartmani Čulić Ljuba

Apartmani Ćulić Mila

Apartmani Čulić Slavko

Apartmani Dalmacija

Apartmani Dane

Apartmani Dinko

Apartmani dr. Vlašić

Apartmani Dumičić

Apartmani Galija

Apartmani Goro

Apartmani Ivan

Apartmani Jasna

Apartmani Jerčić Blaženka

Apartmani Juradin

Apartmani Juradin Neven

Apartmani Juras Slavica

Apartmani Juras Villa

Apartmani Jure

Apartmani Juričić

Apartmani Karaman

Apartmani Kristian

Apartmani Križan

Apartmani Leon

Apartmani Lončar

Apartmani Marija

Apartmani Marin

Apartmani Mario

Apartmani Mediteran

Apartmani Mia

Apartmani More

Apartmani Mršić Miro

Apartmani Nika



20

Apartmani Nino

Apartmani Palme

Apartmani Panorama

Apartmani Peričić Nadica

Apartmani Perišić

Apartmani Radić

Apartmani Ranka Bašković – Vlašić

Apartmani Ružić

Apartmani Sara

Apartmani Sara i Nino

Apartmani Škember Marija

Apartmani Smile

Od ostalih smještajnih kapaciteta na području općine potrebno je izdvojiti i kampove, za kojima

posljednjih godina raste trend potražnje na tržištu. Danas, na području općine Podstrana

evidentirana su dva kampa i to oba u sv. Martinu. Kamp „Car smješten je na lokaciji ispod starog

groblja, te obuhvaća površinu od cca 500 m2. Kamp je izgrađen još 50-ih godina prošloga stoljeća,

te se nalazi u privatnom vlasništvu. Kapaciteti prihvata kampa su do maksimalno 15 osoba. Kamp

Marić također je izgrađen 50-ih godina prošloga stoljeća i nalazi se u privatnom vlasništvu. Kamp

obuhvaća površinu od cca 800 m2, te raspolaže sa 3 kamp jedinice, kapaciteta 9 kampera.

3. ANALIZA RESURSNE OSNOVE

Za održivi razvoj turizma presudan značaj ima turistička atrakcijska osnova općine Podstrana.

Potencijalne i realne turističke atrakcije, koje čine turističku atrakcijsku osnovu, temeljni su resurs

općine Podstrana kao turističke destinacije jer nedvojbeno određuju i uvjetuje strukturu optimalnog

destinacijskog turističkog proizvoda. Stoga je vrlo važno na početku svakog razvojnog ciklusa

najprije identificirati, evidentirati i vrednovati sve potencijalne i realne turističke atrakcije u

turističkoj destinaciji. Za optimalno uključivanje turističkih atrakcija u destinacijski turistički

proizvod, kao i za njihovu zaštitu od devastacije i neprimjerenog korištenja nužno je razviti

odgovarajući sustav njihove klasifikacije. Za potrebe funkcionalne klasifikacije u ovom dokumentu

korištena je metodologija klasifikacije i vrednovanja turističkih atrakcija koju je razvio E. Kušen

(2002, 2010).



21

3.1. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova)

3.1.1. Prirodne turističke atrakcije

3.1.1.1. Geološke značajke

U reljefu cjelokupnog područja Podstrane razlikuju se tri paralelne morfološke cjeline: vapnenačko

bilo, fliška padina i obalska naplavina.

Najviši i najistaknutiji položaj ima kamenito vapnenačko bilo Peruna s prosječnom nadmorskom

visinom od oko 450 m. Bilo Perun strmo pada oko 100-170 m prema jugozapadu i na pojedinim

mjestima završava diluvijalnim siparima („točilima“) koji prekrivaju spoj sa susjednom fliškom

padinom. Eocenska fliška padina, kao druga morfološka cjelina ima u Podstrani najveću

rasprostranjenost. Ona je blago nagnuta (u prosjeku oko 15 0) od siparišta na podnožju

vapnenačkog bila do naplavina uz morsku obalu i donji tok rijeke Žrnovnice. Priobalski reljef

nastavlja se u podmorju Bračkog kanala. Dno do dubine od oko 30 m slijedi nagib fliške padine (oko

15 0), a zatim je vrlo blago nagnuto prema sredini kanala gdje samo na nekoliko mjesta prelazi

dubinu od 50 m. Prosječna temperatura površinskog sloja mora ispred Podstrane je 17,5° C.

U zimskim mjesecima temperatura mora je između 12,5 i 13,0° C, a tijekom ljeta između 23,0 i 26,0°

C. Salinitet površinskog sloja mora uz obalu Podstrane kreće se od 36,0 /00 tijekom zime do 38 0/00

tijekom ljeta. Površinska morska struja uz obalu kreće se u smjeru od jugoistoka prema

sjeverozapadu.

3.1.1.2. Klima

Prema „Koppenovoj“ klasifikaciji, klima na području Podstrane pripada tipu Csa, što je osnovni tip

klime sredozemnih obala, obilježen blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u

najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu

manja je od 40 mm. Ljeta su vruća, suha i vedra. Ovaj tip klime naziva se još i „klima masline“. Na

području općine, zbog njenog specifičnog položaja na obroncima Mosora, osjeća se i utjecaj podtipa

ove klime – Csax“. To je varijanta osnovnog tipa klime od koje se razlikuje po tome što su ljeta vruća

sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 22 0 C. Zimsko kišno razdoblje je široko rascijepljeno

u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimum (listopad, studeni). Najsuši dio godine

pada u toplo godišnje doba. Srednji broj dana u godini s količinom padalina jednakom ili većom od

1mm na ovom području iznosi 80-100. Srednji broj dana u godini sa snježnim pokrivačem jednakim

ili većim od 1 cm iznosi 0-1.



22

Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se u prosjeku iznad 60C. Ljeta su vruća sa srednjom

mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca između 22-24⁰C. Srednji godišnji broj toplih dana

(dani s maksimalnom temperaturom zraka jednakim ili većim od 250 ⁰C) je 130. Srednja godišnja

količina padalina iznosi između 1000-1250 mm.

Vjetrovi koji se najučestalije javljaju su jugo i bura, koji mogu dosizati i olujnu jačinu. Tijekom ljeta

najčešće puše osvježavajući maestral. Na području općine Podstrana prosječno je vjetrovito 275

dana, dok je 90 dana godišnje tiho vrijeme. Osim navedenih vjetrova koji su dominantni, na području

općine ponekad se javljaju i levant, lebić i tramontana.

3.1.1.3. Vodni resursi

Najznačajniji vodni resurs ključan za razvoj turizma na području općine Podstrana svakako je

Jadransko more. Jadransko more zapravo čini veliki zaljev Sredozemnog mora. Pruža se u smjeru

sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km.

U sjeverozapadnom dijelu je plitko, a na jugu mnogo dublje. Prosječna dubina iznosi oko 240 m.

Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna

godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je

oko 7°C. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti

temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Slanost

Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila.

Od 1988. godine u Republici Hrvatskoj provode se ispitivanja čistoće Jadranskog mora koja za cilj

imaju zaštita zdravlja kupača, očuvanje visoke kakvoće mora, održivo upravljanje plažama te

promidžbu Jadrana i kvalitete turističke ponude. Sukladno navedenom, u okviru nacionalnog

programa kontinuirano se prati kakvoća mora za kupanje sukladno standardima kojima se određuju

granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja ali i druge značajke mora.

Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora određuje se pojedinačna, godišnja i konačna ocjena,

prema graničnim vrijednostima mikrobioloških pokazatelja.

Prilikom uzorkovanja prate se i meteorološki uvjeti, temperatura i slanost mora, te vidljivo

onečišćenje. Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora za kupanje određuje se pojedinačna,

godišnja i konačna ocjena kakvoće mora. Pojedinačna ocjena određuje se nakon svakog ispitivanja

tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana) prema graničnim vrijednostima mikrobioloških

parametara. Godišnja ocjena određuje se po završetku sezone kupanja na temelju skupa podataka

o kakvoći mora za kupanje za tu sezonu prema graničnim vrijednostima. Konačna ocjena određuje

se po završetku posljednje i tri prethodne sezone kupanja prema prethodno utvrđenim graničnim

vrijednostima. Ocjenjivanje kakvoće mora provodi se i na području općine Podstrana i to na tri

lokacije: uvala Strožanac, sv. Martin, te hotel Lav. Na navedenim lokacijama provedeno je 40

ispitivanja, te su sve tri lokacije ocjenjene sa konačnom ocjenom „izvrsno“.



23

Plaža sv. Martin:

Vrsta plaže: Uređena

Pretežiti dio plaže tipa: Šljunčana Ostali dio plaže tipa: kameno opločenje Vegetacija: niska i visoka vegetacija Prosječna temp. mora (za vrijeme sezone) [°C]:

22.43

Slanost mora - min. (za vrijeme sezone): 30.1 Slanost mora - max. (za vrijeme sezone): 36.8 Prevladavajući vjetar: sjeverno-istočni Amplitude plime i oseke [cm]: 26.9 Dužina plaže [m]: 620 Širina plaže [m]: 15 Oblik plaže: ravna (pravocrtna) Nagib kopnenog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva) Nagib morskog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva) Zaštita sa morske strane: psihološka barijera (plutače) Tip (plava zast., ek. mreža): Nema Privez brodica: uz samu plažu, ali izvan Gustoća kupača tijekom sezone kupanja: Visoka

Uvala Strožanac:


Pretežiti dio plaže tipa: šljunčana Ostali dio plaže tipa: šljunčana

Vegetacija: niska i visoka vegetacija Prosječna temp. mora (za vrijeme sezone) [°C]: 22.29

Slanost mora - min. (za vrijeme sezone): 28.1 Slanost mora - max. (za vrijeme sezone): 37.3

Prevladavajući vjetar: sjeverno-istočni Amplitude plime i oseke [cm]: 27.1

Dužina plaže [m]: 211 Širina plaže [m]: 15

Oblik plaže: uvučena (uvala) Nagib kopnenog dijela plaže: strmo (više od 25) Nagib morskog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva)

Zaštita sa morske strane: psihološka barijera (plutače) Tip (plava zast., ek. mreža): nema

Privez brodica: uz samu plažu, ali izvan

Gustoća kupača tijekom sezone kupanja: visoka



24

Plaža kod hotela La Meridien Lav:


Pretežiti dio plaže tipa: šljunčana Ostali dio plaže tipa: betonirana obala Vegetacija: samo drveće Prosječna temp. mora (za vrijeme sezone) [°C]: 22.44 Slanost mora - min. (za vrijeme sezone): 28.9 Slanost mora - max. (za vrijeme sezone): 37.2 Prevladavajući vjetar: sjeverno-istočni Amplitude plime i oseke [cm]: 27 Dužina plaže [m]: 254 Širina plaže [m]: 20 Oblik plaže: ravna (pravocrtna) Nagib kopnenog dijela plaže: umjereno (od 15-25 stupnjeva) Nagib morskog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva) Zaštita sa morske strane: psihološka barijera (plutače) Tip (plava zast., ek. mreža): nema Privez brodica: uz samu plažu, ali izvan Koncesionar ili jedinica lokalne samouprave: GRAND HOTEL LAV Gustoća kupača tijekom sezone kupanja: visoka

Uz Jadransko more kao primarni turistički resurs Općine Podstrana, direktno se vežu plaže koje

omogućuju korištenje ovoga resursa. Na području općine Podstrana evidentirano je ukupno 7

morskih plaža koje sukladno funkcionalnim cjelinama Splitsko dalmatinske županije pripadaju

Splitskoj rivi i to plaže Strožanac, Mutogras – Debelo brdo, Grljevac, Grbavac, Porat, Šćadin, te plaža

Malo blato.

Fotografija 5: Plaža Grbavac

Fotografija 6: Plaža Šćadin



25

U tablici koja slijedi prikazani su osnovni podaci o svim plažama na području općine, te pripadajućim

sadržajima:

Tablica 5: Opis plaža na području općine Podstrana

Naziv plaže Strožanac Mutogras – Debelo

brdo

Grljevac Grbavac Porat Malo blato

Šćadin

Duljina plaže 500 m 800 m 1.300 m 1.350 m 400 m 300 m 660 m

Površina plaže 5000 m2 4.800 m2 10.250 m2 9.900 m2 4.000 m2 3.000 m2 4.000 m2

Tip plaže prema sedimentu

Sitni šljunak, kamen, beton

Šljunak, kamen

Sitni šljunak, šljunak

Šljunak, kamen

Sitni šljunak, beton

Pijesak Šljunak

Sadržaji Odmor i relaksacija, animacija, gastro ponuda

Zabava, sport i rekreacija, gastro ponuda, odmor i relaksacija

Sport i rekreacija, zabava, gastro ponuda

Sport i rekreacija, odmor i relaksacija, zabava, gastro ponuda

Zabava, animacija, sport i rekreacija, gastro ponuda, odmor i relaksacija

Zabava, animacija, sport i rekreacija, gastro ponuda, ponuda za kućne ljubimce

Zabava, sport i rekreacija, gastro ponuda, odmor i relaksacija

Plava zastava Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

Pristup kućnim ljubimcima

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Prilagođenost osobama s smanjenom pokretljivošću / invaliditetom

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Izvor podataka: Općinska uprava, 2015.

Iz podataka navedenih u tabeli, a uzimajući u obzir profil turista i sve zahtjevnije turističko tržište,

evidentna je potreba daljnjeg uređenje postojećih plaža i sadržaja kako bi iste infrastrukturnom

opremljenosti i kvalitetom sadržaja osiguralo zadržavanje postojećih gostiju, ali i kako bi se privukle

nove ciljane skupine turista.

Od ostalih vodnih resursa na području općine, potrebno je istaknuti i rijeku Žrnovnicu koja izvire u

podnožju Mosora. Žrnovnica je krška rijeka s manjim slapovima i brzacima, ukupne duljine 4,8 km,

a ulijeva se u more svega nekoliko kilometara od Splita u smjeru Omiša. U svom gornjem toku

Žrnovnica prolazi kroz kanjon koji je slabo dostupan ljudima, pa je zato taj dio najočuvaniji. Donjim

dijelom obale rijeke izgrađena je šetnica, a ostatak obale obrastao je vrbom i smokvom s malo

vodene vegetacije.



26

U rijeci je vrlo rasprostranjena kalifornijska pastrva i jegulja, a posebnost rijeke Žrnovnice je i

činjenica da je uz rijeku Jadro, čini posljednje stanište ugroženog endema - mekousne solinske

pastrve.

3.1.1.4. Biljni i životinjski svijet

Osunčani vapnenački i flišni tereni podstranske općine u ozračju blagih klimatskih čimbenika utjecali

su na razvoj samonikle vegetacije. Autohtona zimzelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex), koja je

nekoć pokrivala Perunove padine, posječena je radi širenja obradivih površina, a nove biljne vrste,

koje su se prilagodile, bile su uglavnom sastojine makije i kamenjarskih pašnjaka. Tako su aromatični

i medonosni grmovi kadulje, vriska i majčine dušice, te grmovi bušina i nekoliko vrsta trava u sastavu

flore Perunovih vršnih kamenjara, dok je alepski bor, intenzivno korišten pri pošumljivanju flišnih

padina Peruna, zbog velike prilagodljivosti i brza rasta postao najbrojnija ovdašnja samonikla

stablašica.

Čestoćom i brojnošću slijede ga primorski bor, čempres, česmina, hrast medunac i koštela, a od

grmova zelenika, zimzelena tršlja, lovor te, brnistra čiji su žuto rascvali gusti grmovi ikona

podstranskih krajobraza.

Iako podstranski prostor ne pruža više optimalne životne uvjete divljim životinjama, osobito

krupnijima, u višim Perunovim staništima i danas živi nekoliko vrsta sisavaca: kuna bjelica i lisica,

zatim jazavac, obični zec i jež, te oni sitniji: šumski miš, puh i nekoliko vrsta šišmiša.

Ptičji je svijet nešto bogatiji vrstama. Na Perunovim vrhovima gnijezdi se nekoliko velikih grabljivica:

selica orao zmijar, te stanarice sivi sokol i sova ušara. Suri se orao ovdje primjećuje jedino u letu, u

potrazi za plijenom. Na podstranske brdske padine redovito na gniježđenje dolijeću selice: pupavac,

vuga, primorska trepteljka, primorska bjeloguza i druge, a kao trajno stanište koriste ih, primjerice,

kos, modrokos i velika sjenica. Jarebica kamenjarka i nekoliko simpatičnih vrsta zebovki: češljugar,

juričica, zelendur i žutarica, česte su stanarice otvorenih terena i polja. Crnoglava strnadica ili vinar,

čiji su mužjaci iznimne ljepote i elegancije, posebno je izbirljiva ptičica budući da se najradije gnijezdi

u vinogradima na vinovoj lozi.

Na moru i uz obalu je uobičajen tijekom čitave godine galeb klaukavac dok tu samo zimuju riječni

galeb, vodomar i dvije vrste gnjuraca: ćubasti i mali gnjurac. Razmjerno bogata fauna gmazova ima

samo jednu zmiju otrovnicu – poskoka, čiji ugriz može biti fatalan, te desetak drugih vrsta

bezopasnih zmija i guštera (blavor, bjelouška). Rijetka vodena staništa dom su endemičnom

vodozemcu, žabi, dalmatinskom žutom mukaču.

Nezamjenjivu ekološku ulogu u svim ovdašnjim životnim zajednicama imaju beskralježnjaci, a ipak

ih, osim leptira – bijelaca, šarenaca, okaša i plavaca, te nekih vrsta skokuna i paukova, gotovo i ne

zamjećujemo.



27

Podstransko podmorje dom je i važno mrijestilište mnoštvu ribljih vrsta tipičnih za srednji Jadran

koje, zajedno s morskim glavonošcima – hobotnicom, lignjom, sipom i muzgavcem pogoduju razvoju

ribarstva i ugostiteljstva.

3.1.1.5. Prirodna baština

Jedan dio područja općine Podstrana pripada nacionalnoj ekološkoj mreži koja čini sastavni dio

ekološke mreže Europske unije „Natura 2000“. Nacionalna ekološka mreža obuhvaća područja u

Hrvatskoj koja su primjenom stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili

uspostavljanje povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i

nacionalnoj razini.

Ekološku mrežu RH čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje

i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih

staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od

međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja

značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.

Na području općine Podstrana nalazi se područje ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove,

identifikacijski broj područja HR2001376, pod nazivom „Područje oko Stražnice“ sa stanišnim tipom

8310 špilje i jame zatvorene za javnost i ciljnom zaštićenom vrstom – šišmiš Myotis Blythii ili oštrouhi

šišmiš.

3.1.2. Kulturno povijesne atrakcije

3.1.2.1. Kulturno-povijesna baština

Antička povijest Podstrane

Najstariji stanovnici Podstrane kojima znamo ime, ilirski Pituntini, jedno su od triju plemena ilirskih

Delmata koja su naseljavali prostor između Cetine i Žrnovnice. Plinije Stariji (I. st.), čijem

Prirodoznanstvu dugujemo temeljne pisane podatke o predromanskom stanovništvu na

istočnojadranskoj obali općenito, spominje zapravo utvrdu (castellum) Petuntium, koja je, po svemu

sudeći, stajala na području današnje Gornje Podstrane, te istočnije od nje utvrde Nareste, na

području današnjih Jesenica, i Oneum, kod Omiša. Pituntinskim naseljima, porazmještenima na

terasastim obroncima ispod Gornje Podstrane, danas nema traga, ali se zato vjeruje kako su dijelovi

nekadašnje pituntinske utvrde, njezinih nekoliko megalitskih blokova, ugrađeni u ogradu groblja u

Sv. Martinu ostavši tako do danas prepoznatljivi.



28

Granica između teritorija Pituntina i susjednog plemena Narestina na istoku bila je dijelom prirodna,

a dijelom izgrađena. Na važnost plemenskog razgraničenja ukazuje rimski terminacijski natpis iz I.

st. pronađen u podmosorskoj Dubravi kojim tadašnji namjesnik provincije Pizon biva primoran, po

svoj prilici, zbog nekakva spora, ponovno utvrditi već postojeću pituntinsko-narestinsku granicu.

Prirodnoj je međuplemenskoj razdjelnici na obali, brdu Veliki Mutogras, pandan bila golema kamena

gomila, visoka 7 m, a široka oko 30 m, nasuta točno iznad njega na Perunovu hrptu, na lokalitetu

Pišćenica. Premda saznanja o ilirskim ukopnim običajima i ostatci keramike iz ilirsko-rimskog

razdoblja nedvojbeno upućuju na izvorno grobišni i kultni karakter ove gomile, ona je očito mogla

služiti i kao strateška točka budući da je s nje bilo moguće kontrolirati sav okolni morski i kopneni

prostor te uspostaviti vizualni kontakt s ostalim utvrđenim položajima na Perunu, što je i

pituntinskim Ilirima bilo od vitalna značenja.

Nekoliko je takvih utvrda i obrednih mjesta podstranskih Pituntina duž Perunova grebena, a dvama

je od tih lokaliteta kultni status do danas očuvan. Jedan je Perunsko, krajnji zapadni Perunov vrh, a

drugi je na rubu Vršine iznad Gornje Podstrane. Na obama su postojali polukružni kameni nasipi, a

njihovi su blokovi kasnije upotrijebljeni za gradnju dviju crkvica posvećenih sv. Juri, kao i groblja koje

se nalazi uz crkvicu na Vršini. Najveća je podstranska gradina na vrhu Perunić (Obloženica). Njezin

četverokutni oblik, umjesto uobičajena polukružnog oblika oko obrednih punktova, ukazuje na

svjetovnu, najvjerojatnije pastirsku nastambu. Gradina koju danas zovu Vilanjski grad nalazi se

nasred kamene zaravni, sjeveroistočno od Sv. Jure na Vršini. Uzdiže se desetak metara iznad okolna

krša, a okružuju je dva suhozida, od kojih je donji mnogo veći i širi. Položaj ove gradine i činjenica

da su njezini najmasivniji dijelovi okrenuti prema narestinskom istoku navode na zaključak kako je i

njezina funkcija mogla biti razgraničenje pastirske domene između dvaju ilirskih plemena.

Domorodačko ilirsko stanovništvo Podstrane dočekalo je grčke i rimske kolonizatore, a nekoliko

stoljeća kasnije i slavenske doseljenike. Vrijeme njihova suživota ilustriraju arheološka nalazišta na

kojima jedno uz drugo stoje ostatci ilirske i helenističke, odnosno rimske kulture. Tako su u

neposrednoj blizini nekoliko grobova na južnim padinama Velikog Mutograsa, s predmetima

karakterističnima za ilirske ukope: jantarnim nakitom, brončanim ukrasnim predmetima i dijelovima

željeznog oružja, nađeni i mnogobrojni ulomci grčkog keramičkog posuđa (pitos, nekoliko lekita i

vaza) te mala amfora i rimski denar. Ostatci grčke materijalne kulture u blizini Velikog Mutograsa

kao i toponomastički tragovi upućuju na grčku nazočnost duž čitave podstranske obale.

Kad je nakon ilirsko-rimskih sukoba Dalmacija postala rimskom provincijom, i Podstrana se našla u

granicama Rimskog Carstva. Njezin je prostor nekoliko stoljeća upijao prisutnost rimskog duha, a

relativna blizina metropole Salone i Dioklecijanove palače usmjerivala je i oblikovala tekovine te

antičke civilizacije u plodnoj sinergiji s posebnostima podstranskog ozračja i reljefa. Podstrana je

svoje “rimsko državljanstvo” stekla kao salonitanski ager pridruživši se tako velikim površinama

kaštelanskih, solinskih i splitskih polja koja su bila u njegovu sastavu. Doživjela je izmjeru i

centurijaciju zemljišta, tj. podjelu na parcele (centurije), o kojoj svjedoči nađeni kvadratni kamen

međaš s urezanim križanjem pod pravim kutom kao oznakom smjerova putova cardo i decumanus

kojima su parcele bile određene. Villae rusticae koje su na tim parcelama podizane obično su u svom

sklopu imale i gospodarske i luksuzne stambene prostore.



29

S jednog takvog ovećeg imanja u Sv. Martinu, na predjelima Javor i Vinine, potječu ostatci antičkog

oruđa za preradbu grožđa i maslina: okrugle kamenice za mljevenje i elementi tijeska.

Dijelovi istog gospodarsko-stambenog sklopa su ostatci zidova i sustava za zagrijavanje, hipokausta,

koji su zajedno s nekoliko stupića od opeka pripadali termi, obveznom sadržaju rimske vile, zatim

ulomci mozaika, od kojih je jedan ugrađen u potporni zid groblja, te kamena posuda s četiri drška

kao dio dna cisterne za taloženje otpadnih tvari.

Mnoštvo kamenih ulomaka i predmeta koji su, osim ovih, nađeni oko crkve sv. Martina ukazuje na

postojanje čitava antičkog naselja, rimskog Petuntiuma koji se, za razliku od predantičkog, ilirskog

Pituntiuma koji mu je prethodio, nije nalazio na brdu, nego uz more – razmjerno mali podstranski

prostor, naime, pružao je podjednako dobre uvjete za tako oprječno različite životne zahtjeve koje

su ilirska i rimska kultura postavljale pred prirodne zemljopisne danosti.

Veliki broj uporabnih i umjetničkih predmeta te preko dvadeset i pet natpisa, većinom nadgrobnih

spomenika s imenima osoba i njihovim rodoslovnim, odnosno životopisnim potankostima, čini

svetomartinski lokalitet na kojemu su nalaženi izdašnim vrutkom podataka o antičkim stoljećima

podstranske povijesti.

Ime Lucius Artorius Castus nalazi se na dvama natpisima iz vremena cara Komoda, s kraja II. st. Jedan

je od njih, sadržajno i izradbeno jednostavniji, po svoj prilici bio izložen na nekom javnom mjestu, a

drugi je natpis uklesan u nadgrobnu stelu, urešenu rozetama i viticama, što je bila dijelom većeg

spomenika. Originalna se stela sada čuva u crkvi sv. Martina, a na njenu izvornu mjestu stoji replika.

Tekst navodi impresivni niz sve uglednijih vojnih funkcija koje je Lucije Artorije Kastus stjecao

tijekom blistave karijere, a glasi: Dušama pokojnika (posvećeno). Lucije Artorije Kastus satnik III.

Galske legije, također satnik VI. Željezne legije, također satnik II. Pomoćne legije, također satnik V.

Makedonske Ustrajne legije, također satnik prvog manipula trijarija iste legije, zapovjednik flote u

Mizenumu, zapovjednik u VI. Pobjedničkoj legiji, vojskovođi britanskih legija protiv Armorićana,

upravitelju pokrajine Liburnije u rangu centenara sa svim sudačkim i drugim ovlastima, za života sebi

i svojima…oporučno.

Nedavni istup engleskog povjesničara Johna Matthewsa obnovio je originalnu tezu iz 1924. g koja u

ovom podstranskom odličniku vidi realnu osobu legendarnog kralja Artura. Tezu je iznio američki

profesor Kemp Malone i tako postumno okrunio respektabilni popis Artorijevih funkcija pridonijevši

usto popularnosti i ovog lokaliteta i cijele Podstrane kojoj je Artorije doslovce postao kulturno-

turistička atrakcija i brand.

Nešto skromniji niz titula ondašnje državne hijerarhije (uzoriti muž, dostojanstvenik časnog carskog

vijeća i konzul Dalmacije savršeni) imao je Auzonije, drugi podstranski velikaš iz V/VI. st. Natpis s

njegovim imenom i funkcijama nađen je nedavno na predjelu Brdine, također kod crkve sv. Martina,

no postoji mišljenje kako je njegovo imanje zapravo bilo u Strožancu budući da tamošnja villa rustica

na lokalitetu Polača datira u isto doba, a, sudeći po veličini njezinih ostataka, arhitektonskim i

građevinskim značajkama te položaju u neposrednoj blizini stalna izvora slatke vode, bila je također

središte golema gospodarskog imanja kakvo bi i priličilo namjesniku kasnoantičke Dalmacije.



30

Većina je rimskih imanja u Pituntiumu ipak pripadala obiteljima srednjeg sloja: trgovcima,

veteranima ili oslobođenim robovima, kojima su uglavnom očuvana posljednja počivališta. Prema

rimskim ukopnim uzusima i u Podstrani su to najčešće urne s pepelom pokojnika ili, rjeđe, sarkofazi

od kojih, nažalost, ovdje nijedan nije sačuvan cio, nad kojima su postavljane nadgrobne stele s

epitafima.

Danas se ti spomenici podstranske rimske starine ili njihovi ulomci često vide na fasadama raznih

ovdašnjih zgrada, a nije rijetkost ni da su se uklopili u interijer nekog podstranskog javnog ili

privatnog prostora dijeleći sudbinu mnogih arheološki vrijednih predmeta koji su tako nastavili život

s drugom svrhom. Samo u gornjopodstransku crkvu sv. Ante i sv. Roka ugrađeno je nekoliko takvih

spomenika: na pragu glavnog ulaza, u nadvratniku bočnih vrata te unutra u podu, no pored njih ova

crkva na svom pročelju ima uzidan i jedan ilirski spomenik, reljef s prikazom pastoralnog božanstva,

satira Silvana, u pratnji triju nimfa. Župna crkva Gornje Podstrane ima antičku nadgrobnu stelu

ugrađenu u stražnju stranu oltara, a jedna se, djelomice oštećena, stela nalazi nad dvorišnim ulazom

privatnog posjeda. Vjeruje se da svi ovi spomenici i potječu s ovog lokaliteta.

U zapadnu fasadu ljetnikovca Cindro također je uzidano nekoliko stela pronađenih tamo, u

Strožancu. Prema Tabuli Peutingeriani, antičkom zemljovidu iz I. st., i taj je grobišni lokalitet, prema

onodobnim rimskim običajima, stajao zajedno s ostalim grobovima i nadgrobnim spomenicima uz

glavnu cestovnu komunikaciju.

Rimska cestogradnja spojila je Salonu i Oneum preko Epetiona tekući podstranskom obalom nešto

sjevernije od današnje magistrale i jamačno odvajajući krak prema Gornjoj Podstrani. Ne zna se

točno kojem je njezinu dijelu pripadao miljokaz nađen na području Miljevca, no taj dio stupa s

oznakama udaljenosti izraženima u miljama danas je nosač oltarne menze u strožanskoj crkvi Gospe

u Siti. Izvrsnim rimskim cestama, pa tako i ovom, putovalo se još dugo vremena nakon propasti

njihovih graditelja. Svega dva ili tri stoljeća nakon raspada Rima, Podstrana je dočekala vjesnike

jedne nove, daleke i drukčije kulture.

Srednjovjekovna povijest

Dio područja općine Podstrana u prošlosti je pripadao negdašnjoj Poljičkoj Republici koja je

obuhvaćala područje od 260 četvornih kilometara s nizom malih živopisnih sela, smještenih oko

planine Mosor, kojih je izvorno bilo 12, a nazivali su se katunima. Podstrana je svoj poljički identitet

izgradila kao zapadno krilo Primorskih Poljica ušavši formalno u njezin sastav tek kad je ova priznala

mletačku vlast 1444. godine Stara je Poljička Republika bila samostalna od 13. stoljeća i svoju je

samostalnost čuvala sve do dolaska Napoleonove vojske i službenog ukidanja 1807. godine. Poljica

su nekada bila upravno-politički, a danas su samo geografsko povijesni pojam. Na obalnom se

prostoru prostiru između morskih ušća dviju rijeka, a u zaleđu oko Mosora istočna im je i sjeverna

granica rijeka Cetina, a zapadna Žrnovnica i crta koja spaja izvor Žrnovnice i Cetinu do Garduna

nadomak Trilja.



31

Fotografija 7: Prikaz granica nekadašnje Poljičke republike

Najveći dio sadašnje površine Poljičke Republike pripada gradu Omišu, a manji dijelovi općinama

Podstrana i Dugi Rat, te gradu Splitu na krajnjem zapadnom dijelu. Iako Podstrana nije bila u središtu

Poljica niti Podstranjani u elitnom krugu poljičkoga plemstva, slobodarski poljički duh i tradicija

itekako su prepoznatljivi temelji današnje podstranske kulturno-umjetničke i etnološke baštine koju

osobito predano promiče Društvo Poljičana.

Sakralna baština

U prilog dugoj i bogatoj povijesti Podstrane čini značajan broj primjeraka sakralne baštine od kojih

većina nosi žig poljičke tradicije, vidljiv inače i na gotovo svim pučkim, materijalnim i nematerijalnim,

podstranskim dobrima. Poljičkom zaštitniku, svetom Juri, posvećene su dvije crkvice podignute na

vrletima brda Perun, obje u opsegu prapovijesnih kultnih gradina čiji je kamen upotrijebljen pri

njihovoj gradnji. Crkvica sv. Jure na Perunskom datira iz IX. st., mnogo ranije od njegova prvog pisana

spomena, godine 1397., pri reambulaciji dobara splitske nadbiskupije. Ni grom koji ju je 1757. g.

teško oštetio niti tragovi čestih popravaka nisu mogli ovoj maloj, jednobrodnoj crkvici okrnjiti

svetost kojom i danas, u gotovo ruševnu stanju, zrači sa svog visokog kamenog postolja.

Sveti Jure na Vršini imao je status samostalne župne crkve za (selo) Podstranu i Mirčalokvu sve dok

se ta župa u XV. st. nije sjedinila sa župom sv. Martina. Crkva sv. Jure nadvijena je nad Podstranom

s ruba stjenovita brdskog hrpta i na kraju starog puta, danas preuređenog u Križni put. Jednobrodna

je, s četvrtastom apsidom i dvotravejna, a unutarnje plohe njezina sjevernog i južnog zida

raščlanjene su dvjema plitkim nišama.



32

Fotografija 8: Crkva sv. Jure na Perunskom

Fotografija 9: Crkva sv. Jure na Vršini

Crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije novovjekovno je zdanje koje je doživjelo nekoliko

velikih preinaka. Prvi pisani spomen o njoj potječe iz pera papinskog vizitatora iz 1625., razdoblja u

kojem je crkva bila manja, skromnija i imala samo tri oltara, glavni posvećen Bezgrešnom začeću, a

druga dva sv. Juri. Sredinom druge polovine XVIII. st. crkva je zbog rastućeg broja župljana srušena

kako bi se na njezinim temeljima mogla izgraditi veća. Ta je nova crkva dovršena 1790., a krajem

idućeg stoljeća i ona je preuređena i povećana prema zapadu. Danas je u njoj pet mramornih oltara

kasnobarokne izradbe. Glavni je posvećen Presvetom sakramentu i vjerojatno je potekao iz

radionice Pia Dall' Acque i G. B. Bozzija, poznatih oltarista u Dalmaciji toga doba. Njihovo je djelo i

oltar sv. Martina koji s oltarom Duša u čistilištu stoji uz južni crkveni zid. Uza sjeverni zid su oltari

posvećeni Bezgrješnom začeću BDM i Gospi od ružarija. Crkva Bezgrješnog začeća BDM bila je

podstranska župna crkva sve dok poslije Drugog svjetskog rata nije u Šćadinu izgrađena nova župna

crkva Gospe od zdravlja.

Središte najstarijeg dijela sela Podstrane pripalo je dvojnoj crkvi sv. Ante i sv. Roka. S natpisa na

bosančici uklesana u kameni luk iznad južnih crkvenih vrata čita se godina utemeljenja zdanja, 1666.

Dvobrodni unutarnji prostor crkve uzdužno je podijeljen dvjema arkadama, a u dnu su, uz istočni

zid, oltari posvećeni sv. Anti, u sjevernoj, i sv. Roku, u južnoj lađi. I jedan i drugi oltar imaju drvene

retable slične izradbe, a njihove se pale pripisuju istom, anonimnom, slikaru.



33

Crkveno je pročelje izvorno imalo dva zabata i dvije preslice, ali je u XIX. st. prostor među njima

ispunjen te je tako sjedinjeno pročelje dovršeno jednom središnjom preslicom s trima oknima.

Zvona se, međutim, nalaze u samostalnu kamenom zvoniku naslonjenu uz južni zid crkve. Zvonik je

izgrađen u drugoj polovini XIX. st., a dva veća (od tri) zvona pod njegovom piramidom potječu iz

ljevaonice Jakova Cukrova iz Splita. Još jedan natpis na bosančici, uklesan u kameni, najvjerojatnije

nadvratni luk, jedini je ostatak kapelice koja je u XIX. st. postojala na zapadnom izlazu iz sela

Podstrane. Kapelica je bila posvećena dušama u čistilištu.

Zavjetnu kapelu sv. Fabijana i Sebastijana podigli su podstranski zavjetnici za vrijeme epidemije

kuge sredinom XVIII. st. na putu koji je iz sela Podstrane vodio prema Splitu, točnije “na mjestu gdje

se kuga, dolazeći iz Splita, ubola na trn i vratila natrag u grad”. Kapela je srušena dva stoljeća kasnije

i na njenu je mjestu 1939. g. sagrađena nova. Iz stare kapele prenesen je u novu samo drveni kip sv.

Sebastijana.

Crkva Gospe u Siti ili nekoć samo crkva sv. Marije, najzapadnija je podstranska crkva. Nalazi se u

Strožancu, na području koje je nekoć bujno obrastala močvarna biljka sita, ili šašika, koja je i

kumovala ovom neobičnom imenu. Među srednjovjekovnim izvorima koji spominju ovu crkvu

najstariji je isprava samostana sv. Stjepana pod borovima iz 1129. g. u kojoj se navode i njezini

hrvatski graditelji pod romaniziranim imenom Schiavoni. Crkva je bila u vlasništvu dotična

samostana do početka XV. st. Tada je, naime, utemeljena župa sv. Marije u Opaćem Selu, a crkva

postala župnom crkvom izdvojenom od opatije. Crkva Gospe u Siti preživjela je turbulentna vremena

turske opsade u neposrednoj blizini njihovih solana, no ne i Drugi svjetski rat.

Srušena je u ožujku 1944. te je od 1954. do 1956. na njenim temeljima sazidana nova kamena crkva.

Ispitivanja obavljana na okolnu terenu tijekom tih radova otkrila su veliki arheološki kompleks:

ostatke kasnoantičke luksuzne villae rusticae te srednjovjekovnu nekropolu s oko 180 grobova i 20-

ak stećaka. Jedna od nadgrobnih ploča uzidana je poprječno u južni crkveni zid, a druga služi kao

oltarna menza postavljena, inače, na rimski miljokaz kao nosač oltara. I suvremenu, veliku župnu

crkvu, Podstranjani zovu Gospe u Siti.

Svjetovne znamenitosti

Duh građanštine i raskoši u Podstranu su unosile bogate, uglavnom splitske obitelji čije je posjede

obrađivao podstranski težak. Imovinske isprave spominju mnoga patricijska prezimena: De Papalis,

De Martinis, De Grisogonis, De Cindris, De Marchi, De Nadali i druga, kao vlasnike zemalja, no samo

je nekoliko njih imalo u Podstrani i svoje rezidencije. Obitelj Papalić (De Papalis) stara je poljička

obitelj čiji su sinovi tri puta birani za velikog poljičkog kneza i koja je, doselivši se u Split u XIV. st.,

zadužila i gradski javni život. Njezin posjed uključivao je zemlju na istočnoj strani ušća Žrnovnice s

obrambenom kulom sagrađenom 1485. g. Stoljeće kasnije osvojili su je Turci, a potom je bila u

mletačkim rukama. Krajem XIX. st. njezine ruševine Podstranjani su još uvijek zvali Papalićeva kula.

Danas tih ostataka, više nema.



34

Ugledna splitska obitelj Cindro (De Cindris) imala je zemljišne posjede na više podstranskih lokacija

još u XV. st., a kasnije joj je poradi zasluga u borbi protiv Turaka mletački providur dodijelio imanje

u Strožancu. U XVIII. st. obitelj je tu uz obalu podigla zdanje koje je uz stambeno-gospodarsku imalo

i obrambenu ulogu. U sjeveroistočni kut dvorišta uklopila se stara utvrda negdašnjeg benediktinskog

samostana s i danas vidljivim puškarnicama, dok nasuprotni zauzima veća zgrada L-tlorisa,

nadograđena u XIX. st., s obiteljskim grbom nad ulaznim vratim.

Dvorište kompleksa površine 900 m² pretvoreno je u perivoj s pomno odabranim hortikulturnim

vrstama. Otkako je 1979. g. ljetnikovac zaštićen kao spomenik kulture te kasnije restauriran, njegov

se unutarnji prostor koristi kao ljetni dom njegovih vlasnika, a dvorišni kao otmjena “zelena

pozornica” biranih podstranskih ljetnih kulturnih priredbi.

Fotografija 10: Ljetnikovac Cindro

Uz sakralnu jezgru, reprezentativnu zgradu seoske Čitovnice te stambeni sklop Ružića palac iz XVIII.

st., Gornja Podstrana sačuvala je i nekoliko izvornih pučkih stambeno-gospodarskih sklopova.

Vrijednost ovog kompleksnog podstranskog spomenika poljičkog baroka i pučkog graditeljstva

naglašena je njegovim izvrsnim položajem: kuće su se naslonile na gotovo okomite stijene koje su

im često poslužile kao “samonikli” četvrti zid, a pred pragovima su im se sterali plodni zeleni tepisi

spuštajući se terasasto na jug do mora. Čisto gorsko ozračje i fascinantno plavetnilo mora u kojem

se rastvaraju južne vizure s gornjopodstranskih 300-tinjak metara nadmorske visine prirodno su

ruho ovom dragulju podstranske ekološke i etnološke baštine.



35

3.1.2.2. Kulturne i vjerske ustanove

Kao najznačajniju kulturnu ustanovu na području općine Podstrana potrebno je istaknuti Centar za

kulturu koji je osnovan 2005. godine, a koji djeluje u području galerijskih djelatnosti, organizacije i

provedbe umjetničkih radionica i kulturnih manifestacija, kreira i provodi razvojne programe u

kulturi, programe vizualne i audiovizualne umjetnosti, te programe međunarodne suradnje.

Također, jedna od osnovnih djelatnosti Centra za kulturu je i izdavanje časopisa i publikacija u

kulturi, te osmišljavanje i provedba multimedijskih kulturnih projekata.

Osim Centra za kulturu, na području općine Podstrana djeluje Gradska knjižnica Marka Marulića

Split – ogranak Podstrana koja je osnovana 1974. godine, a smještena je u zgradi Općine. Knjižnica

raspolaže sa svega 37 m2 prostora, a tu se nalazi dječji i odjel za odrasle sa stalnim knjižnim fondom

od cca 10.000 jedinica knjižne građe. Prostor je neprilagođen i malen, pretrpan gusto poredanim

policama i knjigama, a knjižna građa je smještana i po kartonskim kutijama.

Knjižnica ima relativno dobar i raznovrstan fond knjiga koji se sustavno prikuplja, stručno obrađuje

i ustupa korisnicima na čitanje. Prema procjenama, knjižnica raspolaže s više od 10.000 svezaka

knjiga i koji su očuvani. Korisnici knjižnice su uglavnom stanovnici općine Podstrana, ali i šireg

područja, budući da ista djeluje u sastavu GKMM, povremeno se knjižnicom koriste i drugi članovi

GKMM s urednim članskim iskaznicama i posuđuju knjige (iz Splita, Žrnovnice, Stobreča, Dugog Rata,

Krila, Omiša).

Kako bi unaprijedila postojeće stanje, Općina Podstrana izradila je idejno rješenje uređenja knjižnice

i multifunkcionalne dvorane u postojećem objektu u kojemu je smještena sadašnja knjižnica.

Izrađenim idejnim rješenjem planirana je adaptacija cjelokupne prizemne etaže zgrade u kojoj se

osim knjižnice sa čitaonicom i multifunkcionalnom dvoranom, planiraju i dodatni sadržaji.

3.1.2.3. Manifestacije

Centralna turistička manifestacija na području općine Podstrana svakako je Podstransko kulturno

ljeto koje svake godine započinje sredinom mjeseca lipnja, te traje sve do konca mjeseca kolovoza.

U okviru navedene manifestacije održavaju se brojna kulturna, sportska, društvena i zabavna

događanja koja privlače mnogobrojne turiste. Neka od najznačajnijih događanja u okviru

Podstranskog kulturnog ljeta navedena su u nastavku teksta:



36

Kazališne predstave

U staroj Podstrani tijekom mjeseca lipnja, srpnja i kolovoza ispred stare Čitovnice održavaju se

kazališne predstave na ljetnoj pozornici. S obzirom na ograničene kapacitete lokacije održavanja, do

maksimalno 200 posjetitelja uživa u scenskim uprizorenjima, unatoč velikom interesu i upitima.

Književne večeri

U suradnji s Ogrankom Matice Hrvatske u Podstrani tijekom ljetne sezone u ljetnikovcu Cindro

organiziraju se književne večeri u okviru kojih se održava promocija odabranih književnih djela, ali i

likovne izložbe, uz popratne glazbene sadržaje.

Ponoćna umjetnost

Za ljubitelje likovnog izražavanja, udruga „Ante Kaštelančić“ tijekom ljetnih mjeseci u večernjim

terminima ispred hotela „Le Meridien“ organizira izlaganje likovnih umjetničkih djela. Uz zvuke

mreškanja valova, te obasjani mjesečinom, navedeno događanje pruža posebnu dimenziju

percepcije likovnih radova koje su prepoznali brojni posjetitelji i turisti.

Kulturno –umjetnički program

Tijekom mjeseca kolovoza i srpnja na lokaciji sportskog centra Petrićevo održavaju se plesno-

glazbena događanja koja uključuju nastupe brojnih kulturno-umjetničkih društava, kako s područja

općine Podstrana, tako i cjelokupne Splitsko – dalmatinske županije. Ovim događanjem, promovira

se bogato kulturno i tradicijsko naslijeđe područja općine kroz izvorne dalmatinske napjeve i

plesove.

Koncerti klasične glazbe

Kako bi osigurali raznovrsnost kulturnih sadržaja, za sve pobornike klasičnog glazbenog izričaja

tijekom ljeta održava se i nekoliko koncerata klasične glazbe u sakralnim objektima na području

općine. Lokacije održavanja su promjenjive kako bi se osigurala dostupnost sadržaja svim

zainteresiranim posjetiteljima i turistima. Dosadašnji koncerti održavani su u crkvi Bezgrješnog

začeća Blažene Djevice Marije u Gornjoj Podstrani, te u crkvi Gospe od Siti u Strožancu.



37

Pjesničke večeri „Dobrojutro more“

„Dobrojutro more“ međunarodna je pjesnička manifestacija koja se od 1997. godine u kontinuitetu

održava na području Gornje Podstrane ispred čitovnice, na nadmorskom grebenu drevne Poljičke

Republike, a u organizaciji Društva hrvatskih književnika i Centra za kulturu Općine Podstrana, dok

je zadnjih godina nositelj organizacije Ogranak Matice Hrvatske u Podstrani. Posvećena poeziji,

moru i mladosti, manifestacija je posvećena uspomeni na istaknute hrvatske književnike Josipa

Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Miličevića koji su rođeni na području bivše

Poljičke Republike. Tijekom godina, pjesnički susreti „Dobrojutro more“ isprofilirali su se kao visoko

vrednovan kulturni događaj koji okuplja brojne pjesnike i ljubitelje poezije iz Hrvatske i inozemstva.

Značaj ovoga iznimnog vrijednog kulturnog sadržaja koje doprinosi razvoju hrvatske kulture i

očuvanju kulturnog identiteta, ali i poticanju i razvijanju kreativnosti i umjetničkog izražavanja i

stvaralaštva kod mladih prepoznalo je i Ministarstvo kulture, pod čijim visokim pokroviteljstvom su

se susreti i održavali.

Art-radionica

U suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu, a u cilju promicanja i afirmacije likovne umjetnosti

i kulture mladih jedno od značajnih događanja na području općine su i art radionice. Posvećene

akademskom slikaru, grafičaru i profesoru likovne umjetnosti Anti Kaštelančiću, rođenom u

Podstrani, navedeno događanje daje znakovit biljeg kultumom određenju Podstrane koje je

potrebno jače valorizirati. Slike mladih stvaralaca, studenata splitske Umjetničke akademije,

akcentiraju uprizorenje kreativnog akta koje egzistira u sredini, otvoreno za javno vrednovanje,

tumačenje i čuvanje, te postaje trajna svojina ambijeta i trag zavičajne likovne prepoznatljivosti.

„Dalmatinska pisma“ događanje je koje se odvija od početka mjeseca lipnja do konca mjeseca

kolovoza, tijekom kojega kvartet „Porat“ s mandolinom, kao tradicionalnim dalmatinskim glazbenim

instrumentom posjećuje sve ugostiteljske objekte na području općine Podstrana i održava glazbene

večeri. Navedeno događanje ne samo da promovira kulturni identitet i tradicijske vrijednosti

područja općine kroz izvorni glazbeni izričaj, već se u okviru događanja turistima i posjetiteljima

objekata dijele i turistički promotivni materijali općine Podstrana.

„Fešta od ulja“ predstavlja gastronomsku manifestaciju koja se održava početkom mjeseca srpnja,

a obuhvaća edukativni i prezentacijsko-izložbeni program u okviru kojih se održavaju različita

predavanja na temu gastronomske ponude i autohtonih jela i proizvoda s ovoga područja, kao i

degustacije maslinovog ulja, sira i soparnika kao tradicijskog specijaliteta karakterističnog za Poljičku

Republiku, a koji datira još iz vremena Turaka.

„Za poljičkim stolom“ još je jedna gastronomska manifestacija koja se održava prve subote u

mjesecu kolovozu na lokaciji sportskog centra Petrićevo. Manifestacija je posvećena poljičkim

specijalitetima, a posebice soparniku, te očuvanju i promoviranju izvornih tradicijskih jela.



38

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovo jednostavno drevno jelo zaštitilo je

oznakom zemljopisnog podrijetla, tako da je isto dozvoljeno proizvoditi isključivo na području

nekadašnjih Poljica.

Specifičnost ovoga događanja vidljivo je u podatku da svako poljičko mjesto donese svoj „komin“ ili

ognjište na kojemu se pripravljaju jela karakteristična za određeni kraj. Uz zvuke tradicionalnih

glazbala i napjeva, ova manifestacija svake godine privlači sve veći broj turista i posjetitelja.

U razdoblju oko blagdana Velike Gospe sredinom mjeseca kolovoza, ispred crkve Gospe od Siti u

Strožancu održava se i „Susret klapa“ na kojem se već 14 godina okuplja desetak klapa, kako s

područja općine, tako i Splitsko dalmatinske županije. S obzirom da klapsko pjevanje u Republici

Hrvatskoj ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra koje je uvršteno i na UNESCO-v popis

nematerijalne svjetske kulturne baštine, nemjerljiv je značaj koji ovakve manifestacije imaju za

očuvanje i promoviranje nacionalnog kulturnog identiteta i baštine.

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana branitelja i godišnjice vojno-redarstvene

akcije „Oluja“ jedan je od novijih sadržaja na području općine koji je izazvao golem interes, kako

domaćeg stanovništva, tako i turista i posjetitelja. Iako se održava tek dvije godine, prema

procjenama organizatora ovo događanje okupilo je blizu 50.000 posjetitelja i to na velikom platou i

parkiralištu pored športske lučice u Strožancu. Program je obuhvatio glazbeni program u okviru kojeg

je održan koncert na kojemu je nastupilo „Prljavo kazalište“ i glazbenik Miroslav Škoro, a uz veliki

vatromet, organizatori su pripremili i bogatu gastro ponudu, od nezaobilaznog soparnika, pečenih

srdela, pa sve do raznih specijaliteta. Glavni organizatori ovoga događanja bili su Općina Podstrana,

Turistička zajednica općine Podstrana, te Udruga „Oluja“.

Kako bi zadovoljila interese različitih dobnih skupina turista i posjetitelja, na području naselja sv.

Martin tijekom mjeseca srpnja organizira se i dance, te vertigo show koji uključjuju nastupe plesnih

parova, dječje nastupe, te razne animacije.

Od sportskih događanja, potrebno je istaknuti malonogometni kup koji se održava u sportskom

centru Petrićevo u trajanju od mjesec dana, a predstavlja najveći turnir u malom nogometu na

području srednje Dalmacije, sa više od 30 prijavljenih ekipa svake godine. Malonogometni kup nosi

karakterističan naziv „Turnir prezimena iz Podstrane“, a specifičnost ovog sportskog događanja je

da sve ekipe koje sudjeluju nose naziv neke od obitelji s područja općine, te moraju imati člana koji

je dio određene obitelji.

Uz malonogometni turnir, na području općine održava se i jedriličarsko natjecanje u Grljevcu u

mjesecu lipnju, te natjecanje u judu koje organizira Judo klub „Tempo“ iz Podstrane. Sva prethodno

navedena događanja izazivaju veliki interes kod turista i posjetitelja, te su iznimno dobro posjećena.

Kako bi ponudila kvalitene sadržaje i izvan glavne turističke sezone, Općina Podstrana i Turistička

zajednica općine Podstrana osmislile su projekt pod nazivom „Zimski program“ koji uključuje

nekoliko značajnih društvenih sadržaja u kojima uz lokalno stanovništvo uživaju i brojni turisti i

posjetitelji.



39

Jedno od događanja koje je potrebno istaknuti svakako je i „Božićna bajka“ u čiju organizaciju je

uključen i hotel Le Meridien Lav koji je zajedno sa Općinom Podstrana i TZ Podstrana odlučio stvoriti

jedinstven božićni ambijent na terasi hotela podizanjem velikog natkrivenog klizališta s pogledom

na more. Za pravi adventski ugođaj posjetiteljima se uz tople napitke nude i fritule, palačinke,

kobasice, kao i brojne druge slastice, a parking i garaža za posjetitelje su besplatni. U okviru Zimskog

programa posjetiteljima je na raspolaganju i besplatna škola klizanja, božićne predstave za

najmlađe, božićni plesni show, ali i dolazak Djeda Božićnjaka sa prigodnim darovima.

Također, u razdoblju od 23.01. – 28.02.2015. godine TZ Podstrana u suradnji sa najpoznatijim

francusko-hrvatskim kuharom Stephanom Macchi organizirala je školu kuhanja u Gornjoj Podstrani

za sve koji žele unaprijediti i usavršiti svoje kulinarsko umijeće.

U navedenom razdoblju održane su 22 radionice u kojima je sudjelovalo više od 350 polaznika, a

radionice su bile otvorene i za posjetitelje koji su samo željeli promatrati. Poznati kuhar je izazvao

veliko oduševljenje svih polaznika svojim kulinarskim umijećem, te širokom lepezom poznavanja

namirnica i tehnika kuhanja.

Već 6 godina zaredom dvodnevno događanje pod nazivom „Splitska nediljna patrola“ okuplja

entuzijaste i zaljubljenike u oldtimere i youngtimere na parkingu u naselju Strožanac. TZ Podstrana

u suradnji s Općinom Podstrana drugu godinu zaredom glavni su organizatori navedenog događanja,

dok su suorganizatori Splitska nediljna patrola i AK Oneum – Omiš.

U programu prvoga dana održano je Regionalno prvenstvo Hrvatske koje uključuje OSV ispit

spretnosti vožnje, te službeno natjecanje. Drugi dan programa obuhvaća okupljanje oldtimera na

splitskoj Rivi, te formiranje kolone koja se polako kreće do centralnog dijela obilježavanja u

Strožancu. Navedeno događanje svake godine okupi zavidan broj posjetitelja i zaljubljenika u

automobile, koje se nema prilike često susresti na cesti.

Jedna od najznačajnijih gospodarsko – turističkih manifestacija, svakako je nacionalna nautička

smotra pod nazivom „Dani hrvatske male brodogradnje“ koja se održava već 7 godina na području

općine Podstrana, te se profilirala kao središnje mjesto okupljanja svih relevantnih čimbenika u

proizvodnji i prodaji plovila domaće proizvodnje.



40

Fotografija 11: Dani hrvatske male brodogradnje

Uz besplatan ulaz, testne vožnje svih plovila izloženih u moru, te široku paletu nautičke opreme,

posjetitelji imaju mogućnosti razgledati najbolje brodice proizvedene u malim škverovima iz cijele

Hrvatske namijenjenih za sport, razonodu, turizam i ribarstvo. U dvostruko većem izdanju nego do

sada, organizatori smotre 2015. godine proširili su program kojim je sada obuhvaćen i „Sajam

turističkih atrakcija“ koji prezentira najnovije proizvode i inovacije namijenjene koncesionarima

plaža, vlasnicima apartmana, agencijama, hotelima i ostalim turističkim subjektima. Bogata ponuda

obuhvaća usluge i proizvode za adrenalinske i vodene sportove, plažne sadržaje, komunalnu

opremu, vanjske teretane, dječja igrališta te opremu za kayaking, trekking, biciklizam, ronjenje, kite-

surfing i ostale aktivnosti na moru i u prirodi.

Uz prethodno navedene sadržaje, programom su obuhvaćena i natjecanja s bogatim nagradnim

fondom – SUPer Surfer's Challenge i Super Volleyball Cup na vodenim trampolinima, a postavljen je

i adrenalinski park za sve posjetitelje, te vučnica za wakeboarding za sve one koji su dovoljno hrabri

da isprobaju ovaj adrenalinski užitak.

3.1.2.4. Znameniti ljudi i događaji

Premda boljitak većine zajednica najčešće pokreću iznimni pojedinci, malo je mjesta koja toliko

mnogo duguju jednoj osobi kao Podstrana don Petru Caru. Taj je čovjek početkom XX. st. uistinu bio

podstranski „spiritus movens“ – osjećajući do srži život Podstrane i njezinih stanovnika, te vizionarski

dočekujući i obogaćujući sadržaje koji su joj pritjecali strujom novog vremena, don Petar Car je

potaknuo, ostvarivao i dovršio mnoge podstranske projekte od kojih su neki i danas vitalni.



41

Petar Car rodio se u Podstrani 17. siječnja 1861. godine, školovao od 1873. do 1879. godine u

sjemeništu u Priku, a studij teologije završio je u Skadru kamo ga je poslao skopski biskup Fulgencije

Carev. On ga je 1886. i zaredio, te postavio za prizrenskog župnika čije je mjesto don Petar Car nakon

osam godina napustio i vratio se u Split.

U razdoblju od 1894. do godine 1906., u kojoj je na zahtjev Podstranjaca imenovan podstranskim

župnikom, službovao je u Zasioku, Dračevici na Braču, Novim Selima na Cetini, Muću Donjem i Splitu.

Njegovih dvanaest župničkih i potom osam umirovljeničkih podstranskih godina obilježene su

plodnim i iskrenim entuzijazmom kojim se neumorno predavao radu na dobrobiti svoga rodnog

mjesta. U njemu je i umro 18. ožujka 1926. g., a pokopan je na starom svetomartinskom groblju.

Na samom početku svojeg podstranskog župnikovanja, godine 1907., don Petar Car se suočio sa

svjetovnim problemima pokazavši razumijevanje i sućut za svakidašnjicu podstranskog težaka.

Potaknut ugroženošću mjesnih vinograda filokserom, preustrojio je postojeću seosku novčanu

ustanovu kako bi kod nje podstranski težaci zadrugari mogli s povjerenjem štedjeti te posuđivati iz

te blagajne uz povoljnije uvjete nego kod tadašnjih lihvarskih zajmodavaca.

Zapaženi humanitarni angažman don Petra Cara naveo je i oblasni Zemaljski odbor Javne

dobrotvornosti za Dalmaciju da ga 1919. g. imenuje povjerenikom za Podstranu. Poznavajući bolje i

od koga podstransku sirotinju i potrebite, ravnao je raspodjelom materijalne pomoći koju im je ta

ustanova slala. Skrbeći o gospodarskim potrebama župe i mjesta, don Petar Car je inicirao i

nadgledao obnovu i gradnju nekoliko podstranskih objekata i pogona.

Među njima je bila i jedna od nekoć 28 mlinica na rijeci Žrnovnici, smještena na lokalitetu Kamenova,

kod Pete Peruna. Zajedno sa susjednom zemljom u Kopili postala je šezdesetih godina XIX. st.

vlasništvo podstranske župne crkve. Mlinica je imala tri mlina.

Kad su im rad počeli otežavati golemi riječni nanosi koje je zaustavljao novi kameni most podignut

u neposrednoj blizini, ukazala se potreba da se očiste kanal i okolni riječni tok te popravi dotrajala

zgrada. Župna podstranska crkva potrošila je tijekom dviju godina pozamašnu svotu novaca za ove

radove, a don Petar, koji ih je potaknuo i njima upravljao, pridruživao se svakodnevno svojim

sumještanima u dobrovoljnom fizičkom radu i zajedničkoj okrjepi.

Don Petar se založio i za podstransku luku u Sv. Martinu ne oklijevajući dopustiti sječu stabala na

crkvenom imanju kako bi se postojeće kameno pristanište moglo proširiti. Zahvaljujući tomu, u luku

su mogli pristati tadašnji lokalni parobrod i jedrenjaci koji su dopremali poljoprivrednu robu i

građevinski materijal. Kasnije se, nakon Prvog svjetskog rata, premda već ostario i onemoćao, još

jednom angažirao na istom mjestu zatraživši od tadašnje Pomorske oblasti stručnu i materijalnu

pomoć Podstranjcima koji su u izgradnju nove betonske luke ulagali vlastita sredstva i rad.



42

Lijepa kamena školska zgrada u Staroj Podstrani plod je don Petrove pedagoške odgovornosti i

diplomatske vještine. Zatekavši, kao tek imenovani župnik, školsku nastavu u Podstrani u

improviziranim uvjetima i gotovo obustavljenu, izvijestio je o tomu splitski Biskupski ordinarijat, a

kad je na njegov osobni prijedlog tadašnje Crkveno vijeće odlučilo podići novu školsku zgradu,

zatražio je od Ordinarijata odobrenje zajma objašnjavajući kako bi glavnica bila uložena za moralni

i intelektualni odgoj žive crkve. Kamena jednokatnica bila je, slijedom

don Petrove zamisli, podignuta u središtu sela, na raskrižju svih njegovih ulica, i dovršena već iduće,

1908., godine kad su njezine učionice, dvije prizemne i jedna na katu, primile svoje prve učenike.

Podstranska pučka glazba, pak, u svojim temeljima sasvim sigurno čuva don Petrovo živo nastojanje

da ujedini i osmisli pjevačku i glumačku darovitost Podstranjaca. Osnovavši 1907. g. Hrvatsko

katoličko izobrazbeno društvo, opskrbivši ga glazbalima i dovevši mu učitelja glazbe, pokrenuo je

tradiciju koju je u Podstrani izravno nastavilo Hrvatsko katoličko glazbeno društvo. Zajednički krov

svim ondašnjim podstranskim kulturno-prosvjetnim i zabavnim događanjima don Petar je s

Crkvenim vijećem odlučio sagraditi na mjestu stare, do tada već dotrajale crkvene zgrade. Solidna

kamena jednokatnica bila je dovršena 1912. godine.

Živi zvuci mjesne glazbe te pokreti i glasovi duhovitih pučkih igrokaza odmah su se uselili u dvoranu

na katu te kuće čiji naziv Čitovnica danas nosi cijela zgrada. Čaru mnogih manifestacija suvremenog

podstranskog kulturno-umjetničkog života pridonosi upravo ambijent Čitovnice u kojoj se i dan-

danas održavaju. U već poodmakloj dobi, samo godinu dana prije no što će zauvijek napustiti svoju

rodnu Podstranu, stupio je u seoski odbor imenovan za pregovore s Električnim poduzećem. Splitska

je općina, naime, htjela provesti električnu struju od tvornice u Dugom Ratu do Dujmovače preko

podstranskog teritorija koji je tada pripadao poljičkoj općini.

Mudrost don Petrova savjeta Podstranjcima da ustupe svoje zemlje i zatraže zauzvrat elektrifikaciju

donijela je Podstrani električnu rasvjetu, ali tek 1928. godine. Don Petar Car to svjetlo nije stigao

ugledati svojim očima iako ga je predvidio kao i mnogo toga što je u Podstrani ostvareno njegovom

zaslugom kao dobrog duha Podstrane.



43

Podstrana je iznjedrila i jednog od najvećih hrvatskih

likovnih umjetnika druge polovine XX. st. Antu

Kaštelančića (Podstrana, 17. kolovoza 1911. – Split, 15.

travnja 1989.). Tomu se slikaru, grafičaru i vrsnom

likovnom pedagogu, koji je svojom umjetnošću

neprestano podsjećao podstranski poljički duh na

njegovo euro-mediteransko građanstvo, o stotoj

obljetnici rođenja rodna Podstrana zahvalila

monografskom retrospektivnom izložbom otvorenom

u splitskoj Galeriji umjetnina, a zatvorenom dva

mjeseca kasnije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.

Dalmatinska i kontinentalna hrvatska publika mogla je

tom iznimnom prigodom razgledati preko sto i trideset Kaštelančićevih djela sakupljenih iz

četrdesetak zbirki, što privatnih, što onih u vlasništvu muzeja, galerija i drugih kulturnih ustanova.

Svoju početnu likovnu naobrazbu, te zrelo stvaralačko i pedagoško pregnuće Kaštelančić je

ostvarivao većinom u susjednom Splitu ostajući tako u izravnu doticaju sa zavičajnim vrelima svoje

motivike i nadahnuća. Najprije je u splitskoj Obrtno-tehničkoj školi učio slikarstvo kod Emanuela

Vidovića. Potom je u inozemstvu, od 1926. do 1930. g., na Kunstgewerbeschule u Munchenu

studirao dekorativno slikarstvo, a diplomirao je 1935. g. u klasi Ljube Babića na Akademiji likovnih

umjetnosti u Zagrebu.

Studij je zatim nastavio kod prof. Rogera na Ecole des Beaux-Arts i u školi Andrea Lhotea u Parizu,

gradu kojemu se kasnije u dva navrata vraćao, a na svojim je studijskim putovanjima obilazio i druge

europske metropole: Milano, Munchen, Beč, London, Prag i Veneciju.

Ante Kaštelančić je bio predani slikarski pedagog. Misao i praksu suvremenog likovnog odgoja

zadužio je tijekom sudjelovanja na kongresima Međunarodnog društva za obrazovanje putem

umjetnosti (InSEA) u Pragu 1966., New Yorku 1969. i Conventryu 1970. g. te neprekidnom

dugogodišnjom pedagoškom djelatnošću u splitskim obrazovnim ustanovama. Tu je pri Zavodu za

školstvo osnovao Centar za likovni odgoj, a u gimnaziji Vladimir Nazor predavao je crtanje. Večernju

školu za likovnu umjetnost organizirao je 1946. g., a iduće godine sudjelovao je u osnutku Škole za

primijenjenu umjetnost i bio u njoj aktivan do 1959.g. U sklopu Pedagoške akademije u Splitu

utemeljio je Katedru za likovne umjetnosti pri kojoj je tijekom dvaju desetljeća redovita

profesorskog djelovanja poticao umjetničko i etičko sazrijevanje tadašnjih naraštaja studenata.



44

Iako se danas sav stvaralački opus ovog po mnogima najautentičnijeg slikara Dalmacije doživljuje

kao obilježen zavičajnim motivom brodica i jedara naslikanih snažnim, statičnim potezima i

izražajnim koloritom, Kaštelančićevi se radovi, poglavito oni nastali do šezdesetih godina XX. st.,

izgrađuju i na portretima, aktovima i mrtvoj prirodi te osobito motivima gradića Orebića, Supetra i

Trpnja koji su mu priskrbili i naslov jednog od najsugestivnijih slikara dalmatinskih krajobraza.

Jedinstvenost i prepoznatljivost Kaštelančićeva izraza struje čitavim njegovim opusom, a stilizacija,

stegnutost detalja i stanovita konstruktivnost u potezima nadaju se kao značajke evolutivne putanje

njegova umjetničkog sazrijevanja. Na liniji kolorističkog ekspresionizma kojemu je pripadao, likovna

je kritika locirala Kaštelančićev opus kao poveznicu između Jobova i Murtićeva.

No, u intimnijoj i egzistencijalno dostupnijoj dimenziji, po mišljenju mnogih stručnjaka s područja

likovnosti, Kaštelančić je uz E. Vidovića i J. Pavića dio splitskog krunskog slikarskog trolista. Ante

Kaštelančić nije bio samo tjelesno dojmljiva osoba, s njegovim krupnim stasom slile su se iskrenost

i otvorenost koje su, počesto na štetu umjetničke karijere, uz diskretno rodoljublje u nerodoljubivim

okolnostima, možda najsnažnije crte njegova karaktera. I premda su Kaštelančićevu pedagošku

strast i zalaganje priznale strukovne udruge i organizacije dodijelivši mu desetke nagrada i

odlikovanja, a njegov plodni stvaralački talent prezentiralo dvadesetak samostalnih i dvjestotinjak

kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu, ipak su, po ocjeni mnogih poznavatelja umjetnosti, lik i

djelo ovog velikog podstranskog meštra zaslužili mnogo više stručne i medijske pozornosti nego što

su je uistinu dobili. I to je razlog jednodušnoj potpori nastojanjima Općine Podstrana da slikara Antu

Kaštelančića postavi na pijedestal svoje kulturne baštine.

3.1.2.5. Kultura života i rada

Glavnu karakteristiku području općine Podstrana kao i cjelokupne Splitsko dalmatinske županije

daje Mediteran i kroz povijest utjecaj brojnih naroda i kultura (Grci, Rimljani, Iliri i ostali) na ovo

područje. Jedno od glavnih obilježja tzv. mediteranskog mentaliteta svakako je otvorenost i

gostoljubivost po kojima su i stanovnici Podstrane poznati. Utjecaj brojnih kultura i naroda posebice

je vidljiv u gastronomiji i karakterističnoj mediteranskoj prehrani koja je izrazito prirodna i zdrava, a

zasniva se na jelima od povrća uz dodatak maslinova ulja, ribi i školjkašima, vinu, kozjim i ovčjim

sirevima, te od voća agrumima, maraskama, grožđu, smokvama i bademima. Posebnost te kuhinje

na način na koji se jela spravljaju, liječnici ocjenjuju osobito zdravim i preporučuju svima.



45

Efektna jednostavnost ove kulinarske filozofije počiva na

dva osnovna principa spremanja hrane, te obilju

potentnih namirnica. Radi se o kuhanju ili pripremi hrane

„na lešo“, te pečenju na vatri, točnije rečeno na žaru.

Naglasak je na gotovo svoj ribljoj populaciji: od srdele do

gofa, girica, kovača, jegulja, škampa, plave ribe, bijele riba,

sipe, lignje, hobotnice, školjke te na mesnim

specijalitetima među kojima posebno mjesto zauzima

janjetina s ražnja. Sva jela tradicionalno se obogaćuju

aromatskim travama koje u izobilju rastu po poljima i

vrtovima: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, murtila,

kapare, rikula, sladić, uz nezaobilazan kruh ispod peke

kako se radio stoljećima. Poseban naglasak je na

maslinovom ulju bez kojeg je nezamisliva priprema bilo

kojeg jela.

S aspekta gastronomije, područje općine Podstrana

nadaleko je poznato po soparniku kao autohtonom

specijalitetu koji datira još iz stare Poljičke republike.

Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje

su bile dostupne u svakom domaćinstvu Poljičke republike:

brašna, blitve, crvenog luka (kapule), maslinova ulja i

češnjaka.

Nekad uobičajeno jelo siromaške kuhinje, koje se pripremalo

u dane posta, danas predstavlja vrlo cijenjenu i vrijednu

deliciju. Sve više svjesni značaja tradicijskih jela i autohtonih

specijaliteta, i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i

ruralnog razvoja ovo jednostavno drevno jelo zaštitilo je

oznakom zemljopisnog podrijetla, te je soparnik dozvoljeno

proizvoditi isključivo na području nekadašnjih Poljica.

S obzirom da je poljoprivreda uz turizam jedna od

tradicionalnih gospodarskih grana, potrebno je istaknuti i

obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave ne samo primarnom poljoprivrednom

proizvodnjom, već i preradom vlastitih proizvoda. Navedenom u prilog govori i podatak o OPG-ima

na području općine registriranim za proizvodnju rakija i likera (višnjevac, medica, breskva),

proizvodnju meda, te OPG-a koji se bavi proizvodnjom Poljičkog soparnika. S obzirom da je

poljoprivredu moguće intenzivno povezati sa razvojem turističke ponude na području općine,

potrebno je intenzivnije raditi na plasmanu navedenih proizvoda, te poticanju uređenja kušaonica

na obiteljskim gospodarstvima koja bi se zatim direktno mogla uključiti u turističku ponudu.



46

S obzirom da je Podstrana kao dio Donjih Poljica bila u sastavu Poljičke republike, podrijetlo većine

podstranskih običaja i proizvoda, valja tražiti upravo u toj tradiciji, što je vrlo vrijedan resurs za razvoj

turizma.

3.1.3. Atraktivna turistička suprastruktura

3.1.3.1. Sportsko rekreacijski objekti

Na području općine Podstrana, još daleke 1975. godine izgrađena je športska luka Strožanac. Iako u

lučicu godinama nisu vršena ulaganja, proteklih nekoliko godina učinjeni su znatni pomaci, te danas

lučica predstavlja modernu marinu sa 330 vezova koja raspolaže i sa 10-tonskom dizalicom. Lučicom

upravlja sportsko društvo koje pruža usluge priveza brodica kao i usluge dizalice (vađenje i spuštanje

brodice), te usluge suhog veza svojim članovima. Zbog svoje lokacije kojom je zaštićena od svih

vjetrova, te činjenice da se iz lučice za manje od pola sata može doći do prvih otoka, športska lučica

Strožanac vrlo je značajna za stanovništvo s područja općine Podstrana, ali i za razvoj turizma, s

obzirom da je budućim planovima predviđen daljnji razvoj lučice kojim bi se omogućilo pružanje

usluga i domaćim, te stranim turistima.

Fotografija 12: Športska lučica u Strožancu

Osim usluga priveza brodica, te suhog veza, športsko društvo koje upravlja lučicom svake godine

organizira natjecanja u udičarenju, podvodnom ribolovu i lignjarenju, te se održavaju i brojni drugi

sadržaji (ronilački tečajevi, tečajevi za voditelje brodica, kulturnih i sportski sadržaji).



47

Osim športske lučice Strožanac, na području općine izgrađena je i marina Lav koja čini sastavni dio

bogate ponude luksuznog kompleksa „Le Meridien Lav“ hotela. Marina Lav je sigurna luka za 75

priveznih mjesta u moru za motorne jahte dužine od 8 – 30 metara. Svi vezovi imaju priključak na

vodu i struju od 16–125Ah. Tijekom ljetnog perioda moguće je korištenje vanjskog veza i za jahte

preko 40 metara.

Fotografija 13: Marina Lav

Sadržaji koje marina Lav omogućava korisnicima tijekom cijele godine su usluge recepcije, mornara,

ronioca, stalni video i sigurnosni nadzor nad plovilima, korištenje odvojenih sanitarija, dostava i

prijevoz elektromobilom, opskrba plovila robom i namirnicama, parkirno mjesto u garaži, te w-lan.

U pogledu sportsko-rekreacijske infrastrukture, na području općine Podstrana izgrađena su dva

sportska igrališta i to betonsko multifunkcionalno igralište na području sv. Martina, površine 1.700

m2 , te multifunkcionalno igralište sa umjetnom travom na području Mutograsa površine 540 m2,

dok sportskih objekata trenutno na području općine nema.



48

3.1.3.2. Turističke staze, putovi i ceste

Na području općine Podstrana izgrađeno je i uređeno nekoliko tematskih staza koje su pogodne za

biciklizam, planinarenje i šetnje:

Šetnica uz rijeku Žrnovnicu

Navedena šetnica započinje na ušću rijeke Žrnovnice, a završava na izletištu „Antoničin mlin“ u

Žrnovnici. Ukupna duljina šetnice iznosi 4 km, od kojih se 2 km proteže područjem općine

Podstrana.

Makadamski put Kamenolom Perun – Gornja Podstrana

Započinje kod mosta na Korešnici, prolazi kamenolomom Perun – budućim muzejsko-

prezentacijskim centrom, penje se prema Gornjoj Podstrani, te nastavlja u smjeru Starog sela –

Jesenice. Ukupna duljina staze zajedno sa odvojkom za Strožanac iznosi cca 9 km, a staza je pogodna

za pješačenje i biciklizam

Planinarska staza Strožanac – Sv. Jure na Perunskom

Započinje kod ureda TZ Općine Podstrana, prolazi uz crkvu Gospe u Siti, vile rustike Polača te

nastavlja prema hrastovini pod Perunom. Penje se strmim usponom do Sv. Jure na vrhu Perunsko

smještenom na 441 m nadmorske visine). Ukupna duljina planinarske staze iznosi 2,5 km.

Planinarska staza Sv. Jure na Perunskom – Sv. Jure na Vršini

Ukupne duljine cca 4 km, ova planinarska staze najvećim dijelom proteže se vršnim grebenom brda

Perun i vrlo je ugodna za hodanje.

Planinarska staza Gornja Podstrana – Sv. Jure na Vršini – Pišćenica – Gornja Podstrana

Ukupne duljine cca 3 km, predmetna planinarska staza kružnog je oblika koja novoosmišljeni križni

put, prapovijesnu obrednu gomilu i eko-etno selo



49

Planinarska staza Mutogras – Mura – Gornja Postrana

Ukupne duljine 2,5 km ova planinarska staza započinje na magistrali u Mutograsu odakle strmi

uspon vodi do izvora Mure, te odatle u G. Podstranu. Staza je u suprotnom smjeru pogodna za

ekstremnu biciklističku disciplinu down hill.

Staza za penjalište Perun

Počinje u hrastovini pod vrhom Veliki Perun, proteže se ispod novog penjališta, izbija na Vratanca

te se spaja sa planinarskom stazom Sv. Jure na Perunskom – Sv. Jure na Vršini. Ukupna duljina staze

iznosi cca 1 km.

S obzirom na potencijale i mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma u zaleđu, Općina Podstrana

u suradnji sa Turističkom zajednicom planira daljnje unapređenje turističkih sadržaja kroz izgradnju

novih tematskih staza i to:

Makadamski put Grljevac – Kaline – Sv. Fabijan – Gornja Podstrana

Počinje na autobusnoj stanici u Grljevcu, vodi ulicama kralja Zvonimira, Bartola Kašića i Duge njive

te se u Kalinama kao makadamski put uspinje prema sv. Fabijanu i G. Podstrani. Pogodna je za

pješačenje i brdski biciklizam. Ima visoku krajobraznu vrijednost (maslinici, voćnjaci, suhozidi).

Pješačka staza Petrićevo igralište – groblje – Babina stina – Gornja Podstrana

Počinje na magistrali i nastavlja Ulicom Mile Gojsalića prema groblju, te Težačkom ulicom, u smjeru

istoka, prema Babinoj stini. Odatle se uspinje, dijelom makadamom, dijelom planinskom stazom,

prema G. Podstrani. Stazu presijeca postojeći Put maslinika koji je pogodan i za vožnju biciklom.

Planinarska staza Sv. Martin – Brdo – Gornja Podstrana

Počinje kod crkve sv. Martina, vodi obalom (ili magistralom) 250 m u smjeru zapada, te nastavlja

Kaštelančićevom ulicom do njezin kraja. Potom prolazi uz peradarnik i nastavlja se kao planinarski

put preko područja Brdo. Nakon 800 m ugodnog pješačenja spaja se s prethodno opisanom stazom

(br. 2). Stazu je u cijelosti potrebno obilježiti planinarskim oznakama.



50

Planinarska staza Sv. Jure na Vršini – Vilanjski grad

Polazi kod crkve Sv. Jure u smjeru istoka, prema Srinjinama (300 m), nakon čega skreće desno na

uzvišicu i prapovijesnu gomilu Vilanjski grad. Stazu je potrebno trasirati i u cijelosti obilježiti

planinarskim oznakama. Ne planira se nikakvo odmorište niti vidikovac na lokalitetu.

S obzirom na planirano jačanje turističke ponude i sadržaja u zaleđu kroz selektivne oblike turizma,

potrebna su dodatna ulaganja u navedene tematske staze i to prije svega u obilježavanje istih tj.

postavljanje putokaza i info tabli ali i izgradnju i postavljanje odmorišta i vidikovaca za korisnike.

Osim prethodno navedene turističke infrastrukture u vidu postojećih i planiranih pješačkih,

biciklističkih i planinarskih staza, na području naselja Strožanac u uporabi je i penjalište Perun,

smješteno u okviru istoimenog brda koje se sastoji od slijedećih smjerova smještenih na visini od 16

– 28 metara: Drača, Lovačke priče, Krnje, Vrisak, Projekt, Perun uprising, Grom, Cross-hit,

Kontroverza, Vilinjski Grad, Tiger, Božanski boj, Sveti Jure i zmaj, Sova, Lampeduza, Šapla mapla,

Perun, Kiara, Za Maria, Prije Vice, Praska, Podstranski , Mašklin.

Fotografija 14: Snimka lokacije penjališta Perun

Penjalište se nalazi u sklopu prethodno spomenutih pješačkih staza, a korištenje istoga nije

organizirano već ga izletnici samostalno koriste. Tek jedna turistička agencija penjalište promovira

kao turistički sadržaj na području općine. O penjalištu skrbi lokalno planinarsko društvo, te Turistička

zajednica koja podupire društvo u razvoju novih smjerova i točki u penjalištu.



51

3.2. Ostali izravni turistički resursi

3.2.1. Turističko-ugostiteljski objekti

U pogledu ugostiteljskih objekata na području općine Podstrana, isti su zastupljeni kroz nekoliko

restorana, konoba i objekata brze prehrane.

„San Antonio“

Restoran „Arkada“

Restoran „Fabio“

„Amigos“

„Senator“

„Dioklecijan“

„Jure“

Restoran „Mario“

„Pitomcia“

Konoba „Reful“

Konoba „Argola“

Konoba „Mena“

Restoran „L 'Arom“

Navedeni ugostiteljski objekti u svojoj ponudi imaju brojne riblje i mesne specijalitete

karakteristične za ovo podneblje (brudet, riba na žaru, janjetina i sl.) ali i ponudu domaćih

tradicijskih jela karakterističnih za ovo područje.

3.2.2. Turističke zone

Jedan od modela kojima Općina Podstrana nastoji smanjiti negativne utjecaje turizma na području

općine kao izrazito turističke destinacije je primjena tehnika za smanjenje sezonalnosti u turizmu, a

posebno racionalnijeg korištenja prostora i upravljanjem u prostoru za vrijeme vršne turističke

sezone kada je pritisak na infrastrukturu i eksploataciju turističkih proizvoda i atrakcija najveći.

Kako bi osigurala kvalitetne preduvjete daljnji razvoj destinacije, prostorno planskom

dokumentacijom na području općine definirane su tri turističke zone:



52

Ugostiteljsko turistička zona uz rijeku Žrnovnicu

Navedena ugostiteljsko turistička zona obuhvaća površinu od cca 2,59 ha, u kojoj je Urbanističkim

planom uređenja izrađenim još 2008. godine, planirana gradnja građevina turističko – ugostiteljske

namjene i poslovno trgovačke namjene. Trenutno na jednom manjem dijelu području obuhvata

posluje ugostiteljsko-uslužni objekt, autopraonica i servis automobila, dok veći dio zone nije u

funkciji.

Ugostiteljsko turistička zona Mutogras

Površinom od cca 0,46 ha, ova zona nalazi se na lokaciji nekadašnjeg kampa u Mutograsu. Uvjeti

gradnje i sadržaji zone biti će definirani Detaljnim planom uređenja, koji Općina Podstrana planira

izraditi u narednom razdoblju. Zbog obveze izrade navedene prostorno-planske dokumentacije, ali

i neriješenih imovinsko pravnih odnosa, do sada nije niti bila moguća izgradnja ugostiteljsko –

turističkih sadržaja.

Ugostiteljsko turistička zona u okviru hotelskog kompleksa Le Meridien Lav

Navedena ugostiteljsko turistička zona sastoji se od hotelskog centra Le Meridien Lav i

apartmanskog naselje „Lavica“, te predstavlja okosnicu turističke ponude na području općine

Podstrana

3.2.3. Turističke agencije

Općenito, kada se govori o turizmu i njegovom razvoju ne može se zanemariti veliki značaj koje su

turističke agencije odigrale i utjecaj koje imaju na razvoj turizma. Turističke agencije usko su vezane

i orijentirane na turističko tržište, te predstavljaju jedan od ključnih aktera u diverzifikaciji i

podizanju ukupne vrijednosti destinacijske ponude. Uloga turističkih agencija vrlo je značajna s

aspekta povezivanja ponude i potražnje na turističkom tržištu jer iste kreiraju i plasiraju ponudu

složenih turističkih proizvoda prilagođenih potrebama i zahtjevima pojedinih tržišnih segmenata

turista.

Na području općine Podstrana registrirano je 7 putničkih/turističkih agencija:

QUEEN COMPANY d.o.o.

KLOBUK TRAVEL

IRIS ADVENTURES d.o.o.

LITRIĆ d.o.o.

CONNECTO MARE d.o.o.

ALTA MARIS d.o.o.

MORSKA VILA d.o.o.



53

Osim posredničke djelatnosti u povezivanju ponude i potražnje na turističkom tržištu, navedene

putničke/turističke agencije pružaju usluge organizacije putovanja, provode informativno-

marketinške aktivnosti poput informiranja turista o propisima u zemlji boravka, zdravstvenim

informacijama, manifestacijama i događanjima, informacije o važnim telefonskim brojevima i

adresama i sl., ali i pružaju razne druge turističke usluge, poput konverzije inozemnih valuta u

domaće, iznajmljivanje vozila i plovila, prodaja suvenira, ulaznica i sl.

3.2.4. Turistička organiziranost

Sukladno čl.4. st.1. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)

na području općine Podstrana osnovana je Turistička zajednica općine Podstrana s ciljem poticanja

i iniciranja razvoja i unapređivanje postojećeg turističkog proizvoda, razvoja novih turističkih

proizvoda, upravljanja turističkom destinacijom, promocije turističkog proizvoda općine Podstrana,

razvijanja svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i

važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a

osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine sukladno održivom razvoju.

Turistička zajednica općine Podstrana, sukladno zakonski utvrđenim zadaćama, sustavno potiče i

koordinira aktivnosti za poboljšanje općih uvjeta i sadržaja boravka turista na području općine. TZO

Podstrana zapošljava tri djelatnika i to direktora, administrativnog referenta, te jednog stručnog

suradnika, a djeluje u prostoru koji se nalazi u vlasništvu Općine Podstrana.

3.2.5. Sustav turističkog informiranja

Sustav turističkog informiranja na području općine Podstrana relativno je dobro razvijen. Pružanje

turističkih informacija vrši Turistička zajednica općine Podstrana u okviru redovnih djelatnosti i

zadaća, zatim turističke agencije koje djeluju na području općine, te u suradnji sa TZ pružatelji usluga

smještaja u okviru vlastitih objekata.

TZO Podstrana pružanje turističkih informacija o turističkoj ponudi na području općine vrši

direktnim putem u poslovnom prostoru TZ i to tijekom cijele godine, a posebice za vrijeme turističke

sezone u razdoblju od 01. lipnja pa sve do 30. rujna kada je turistički ured na raspolaganju svim

turistima i posjetiteljima u vremenu od 07-20 h, izuzev nedjelje kada je otvoren u razdoblju od 15.06.

– 15.09. u vremenu od 08-14 h. Izvan turističke sezone, ured posluje svakim radnim danom u

vremenu od 07-15 h, uključujući subotu.



54

Informiranje turista i posjetitelja o turističkoj ponudi na području općine vrši se putem

promidžbenih materijala (turističke brošure, karte, plakati, letci), te putem dostupnih online kanala

– vlastite web stranice (www.visitpodstrana.hr ). Turistički promidžbeni materijali distribuiraju se

putem turističkih sajmova u suradnji sa TZ Splitsko dalmatinske županije, putem „welcom desk-a“ u

zračnoj luci Kaštela, direktno u hotelskim, ugostiteljskim i privatnim smještajnim kapacitetima, ali i

susjednim turističko informativnim centrima i uredima.

Također, turističko informiranje vrši se i putem turističke signalizacije. Na području općine

Podstrana izrađeno je i postavljeno 30 turističko-informativnih ploča.

Fotografija 15: Primjeri postavljene turističke signalizacije na području općine

3.2.6. Educiranost dionika u turizmu

U pogledu turističke osposobljenosti i educiranosti dionika u turizmu, posebice privatnih turističkih

dionika na području općine, može se zaključiti da je stanje relativno zadovoljavajuće, no s obzirom

da je turističko tržište dinamično i promjenjivo, evidentno su potrebna daljnja ulaganja u jačanje

njihovih kapaciteta.

Tijekom zimskih mjeseci, u suradnji sa TZ Splitsko dalmatinske županije, TZ Općine Podstrana

kontinuirano organizira edukativne radionice i seminare s ciljem praćenja trendova na turističkom

tržištu i jačanja konkurentnosti dionika u turizmu za pružanje turističkih usluga.

http://www.visitpodstrana.hr/



55

Navedene edukacije obuhvaćaju različita područja poslovanja, od primjene online marketinga u

turizmu, internet prodaje, primjene komunikacijskih alata, mogućnosti razvoja ruralnog turizma,

osnova poduzetništva u turizmu, pa sve do financiranja investicija u turizmu iz EU fondova i

programa.

Koncem 2013. godine na nacionalnoj razini započelo je planiranje i razvoj informacijskog sustava za

prijavu i odjavu turista pod nazivom „eVisitor“ koji predstavlja jedinstveni sustav koji funkcionalno

povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj. U navedeni sustav uključeno je više od 300

turističkih zajednica, 60.000 pružatelja usluga smještaja, te ostalih nadležnih tijela.

Sustav služi prikupljanju i obradi podataka o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim

objektima na području Republike Hrvatske, vršenju prijave i odjave gostiju od strane pružatelja

usluga putem Interneta, obračunu i kontroli naplate boravišne pristojbe, obradi i analizi podataka,

izvještavanju u statističke svrhe te međusobnoj suradnji tijela javne vlasti.

S obzirom da od 01. siječnja 2016. godine postoji obveza evidencije svih turista od strane pružatelja

usluga smještaja u sustavu eVisitor, TZO Podstrana organizirala je i besplatne edukacije za korištenje

sustava na području općine Podstrana.

3.2.9. Turistička atraktivnost susjednih destinacija

Kao dio Splitsko dalmatinske županije, područje općine Podstrana graniči sa gradom Splitom tj. čini

sastavni dio urbane aglomeracije Split koju čine gradovi Split, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin i Trogir te

općine Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevica i Muć. S južne strane, područje općine Podstrana

graniči s općinom Dugi Rat. S obzirom da s gradom Splitom i općinom Dugi rat općina Podstrana

direktno graniči, u daljnjem tekstu izvršena je kratka analiza turističke atraktivnosti navedenih

područja kao direktnih konkurenata u turističkom okruženju.

Grad Split

Grad Split jedan je od četiri najveća grada u Republici Hrvatskoj, a punih 17 stoljeća traje njegova

priča, još otkako je rimski car Dioklecijan odlučio na poluotoku blizu velikog rimskog grada Salone

izgraditi palaču u kojoj bi u miru proveo posljednje godine svoga života. Danas, grad Split predstavlja

turističku metropolu koja mami bogatom tradicijom, veličanstvenom poviješću, te ljepotom

prirodne i kulturne baštine. Grad je to u kojem je moguće uživati u vrhunskoj gastronomiji i vinima,

naći brojna kulturna događanja poput filmskih i kazališnih festivala, izložbi, vrhunskih muzeja i

koncerata, grad koji nudi zabavu od brojnih klubova i barova preko uličnih događanja do festivala

poput „Ultra Europe“ kojeg svake godine posjeti i do 100 tisuća mladih iz stotinjak zemalja svijeta.



56

Iako se dugi niz godina borio sa sintagmom „tranzitnog grada“, posljednjih nekoliko godina, Split je

doživio turistički procvat, te postao nezaobilazna destinacija kako na domaćem, tako i inozemnom

turističkom tržištu.

Općina Podstrana

Grad Split

Površina 11,5 km2 79,38 km2

Broj stanovnika (DZS, 2011.) 9.129 178.192

Broj naselja 1 8

Broj plaža 7 8

Ocjene kakvoće mora (ocjena

izvrsno)

3/3 9/10

Broj sportsko-rekreacijskih luka 1 -

Broj trajektnih luka - 1

Broj putničkih luka - 1

Broj teretnih luka - 1

Broj zračnih luka - 1

Broj luka nautičkog turizma 1 6

Broj hotela/hostela 7 33 hotela

32 hostela

Broj registriranih privatnih

iznajmljivača

76 50.347

Broj kampova 2 2

Broj turističkih agencija 7 87

Broj registriranih kulturnih dobara

(nepokretna i pokretna)

2

240

Vodeći turistički proizvodi Sunce i more Sunce i more

Sport i aktivnosti

Festivali

Kongresi

Glavne turističke atrakcije More i plaže

Grob kralja Arthura

More i plaže

Dioklecijanova palača

Katedrala sv. Dujma

Marjan

Muzeji i galerije

Trgovi

Turistički promet u 2015. (dolasci i

noćenja)

98.885

442.477

458.465

1.353.957



57

Općina Dugi Rat

Općina Dugi Rat kao i područje općine Podstrana pripada srednje dalmatinskom području na potezu

Split – Omiš čiji je razvoj intenziviran izgradnjom Jadranske turističke ceste. S aspekta turističkog

razvoja, značajan utjecaj na razvoj područja općine Dugi Rat, posebice na istoimeno naselje imala je

tvornica ferolegura „Dalmacija“ koja je obilježila širi prostor i znatno ograničila mogućnosti

turističkog razvoja. Sve donedavno značajna industrija, uvelike je utjecala na razvoj, zapošljavanje i

preobrazbu područja, dok su ostala naselja na području općine tradicionalno bila orijentirana

turizmu. Suvremene društvene i gospodarske promjene nametnule su potrebu razvoja novih

održivih djelatnosti, posebice turističkih. U slijedećoj tabeli prikazana je usporedba osnovnih

turističkih pokazatelja:

Općina Podstrana

Općina Dugi Rat

Površina 11,5 km2 10,44 km2 Broj stanovnika (DZS, 2011.) 9.129 7.092 Broj naselja 1 3 Broj plaža 7 8 Ocjene kakvoće mora (ocjena izvrsno)

3/3 6/8

Broj luka 1 7 Broj luka nautičkog turizma 1 - Broj hotela/hostela 7 2 Broj registriranih privatnih iznajmljivača

76 17

Broj kampova 2 13 Broj turističkih agencija 7 2 Broj registriranih kulturnih dobara (nepokretna i pokretna)

2

13

Vodeći turistički proizvodi Sunce i more Sunce i more Glavne turističke atrakcije More i plaže

Grob kralja Arthura

Morske uvale Pješčana plaža

Crkva sv. Stjepana Crkva sv. Petra Crkva sv. Roka Crkva sv. Ante

Bratstvo sv. Maksim Turistički promet u 2015. (dolasci i noćenja)

98.885 442.477

35.411 243.977



58

3.3. Neizravni turistički resursi

3.3.1. Okoliš

Odgovoran odnos prema okolišu i resursima kojima raspolažemo sasvim sigurno čine jedan od

temeljnih postulata koncepta održivog razvoja kojemu i općina Podstrana teži. Stoga je i praćenje

stanja okoliša nužno kako bi se pravovremeno predvidjeli budući trendovi, te doprinijelo očuvanju

resursa ali i unaprijedila kvaliteta života svih građana na području općine. No, praćenje stanja

okoliša vrlo je značajno i s aspekta donošenja važnih odluka u javnim politikama vezanim za teme

zaštite okoliša, ali i u promjenama dosadašnjih obrazaca ponašanja društva i pojedinaca u svrhu

očuvanja okoliša i poticanja održivog razvitka.

Na području općine Podstrana sustavno praćenje stanja okoliša nije dovoljno razvijeno. Praćenje

stanja pojedinih segmenata sastavnica okoliša, poput čistoće mora kontinuirano se provode, dok se

neki indikatori uopće ne prate na razini općine.

Voda

Na nacionalnoj razini monitoring kakvoće kopnenih voda u Republici Hrvatskoj ostvaruje se kroz

„Program praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta“, a koji preko ovlaštenih laboratorija

provode Hrvatske vode od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća. Premda navedeni monitoring

zadovoljava zahtjeve iz važeće zakonske regulative Republike Hrvatske, osnovni problem predstavlja

nedovoljna učestalost i automatiziranost mjerenja, te potpuni nedostatak kontinuiranog praćenja

kakvoće podzemnih voda.

Program praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta provodi se u skladu s Uredbom o standardu

kakvoće voda (NN 89/10) kojom se općenito ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje i označava

bojom kao:

Vrlo dobro

Dobro Umjereno Loše Vrlo loše

U sklopu nacionalnog programa praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta obavlja se i monitoring

kakvoće kopnenih voda na području Splitsko-dalmatinske županije, a koji uključuje sva veća izvorišta

koja se koriste za vodoopskrbu, kao i dijelove vodotoka u koje se ispuštaju otpadne vode većih

naselja i gradova. Rezultati monitoringa kakvoće kopnenih voda na području Splitsko-dalmatinske

županije poslužili su za izradu „Studije o zaštiti voda i mora Splitsko-dalmatinske županije“. Kao

glavni zaključak Studije utvrđuje se da je stanje voda na području Splitsko-dalmatinske županije, pa

tako i područja općine Podstrana unatoč slabom stanju segmenta provedbe zaštite voda u cjelini –

zadovoljavajuće.



59

Potencijalnu najveću ugrozu vodnim resursima na području općine Podstrana čine nepročišćene

otpadne vode naselja koje se nekontrolirano ispuštaju u more, vodotoke i podzemlje. Navedeno

stanje posljedica je ubrzanog razvoja područja općine, posebice intenzivnog razvoja turizma koji je

zahtijevao izgradnju sustava vodoopskrbe čime se povećala količina otpadnih voda, a istovremeno

nije osiguran kvalitetan sustav zbrinjavanja otpadnih voda.

Na temelju monitoringa koji se kontinuirano provodi, prema fizikalno – kemijskih pokazateljima,

vode na području Splitsko – dalmatinske županije pripadaju I. i II. vrsti voda u koje pripadaju

površinske i podzemne vode koje se u prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće

ili u prehrambenoj industriji, te za uzgoj plemenitih vrsta riba, te koje se mogu koristiti za kupanje i

rekreaciju, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida), te nakon odgovarajućeg pročišćavanja za piće i

druge namjene u industriji. Međutim, prema mikrobiološkim pokazateljima, na većini mjernih

postaja županijske vode svrstane su u III. vrstu, dok su vode na izvorištima rijeka Jadro i Žrnovnica

svrstane čak u V. vrstu voda, što znači da se ne mogu koristiti ni za kakve namjene. Ova značajno

narušena kakvoće vode prema mikrobiološkim pokazateljima upućuje na još uvijek prekomjerno

opterećenje vodotoka nepročišćenim sanitarnim otpadnim vodama naselja u njihovim slivovima.

Dio zagađenja vodnih resursa koji se također ne može zanemariti dolazi iz difuznih izvora poput

prometa, odnosno ispiranja onečišćenja s prometnica, tla onečišćenog otpadom, poljoprivrede, te

drugih aktivnosti koje mijenjaju i režim otjecanja i čistoću oborinskih voda te rezultiraju ispiranjem

i procjeđivanjem onečišćenja u porozno podzemlje. Zbog konfiguracije terena, posebice u

zaobalnom dijelu područja općine, značajan pritisak na vodotoke dolazi i od erozije.

Zrak

U Republici Hrvatskoj se temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14,), te Pravilnika o

praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) mjerenje onečišćujućih tvari u zraku obavlja u državnoj mreži za

trajno praćenje kvalitete zraka kojom upravlja Državni hidrometeorološki zavod, pod stručnim

nadzorom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te u lokalnim mrežama koje su u nadležnosti

županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

Područje općine Podstrana pripada Aglomeraciji Split (Splita, Kaštel, Solina, Trogir, Općine Klis i

Seget na čijem području se kontinuirano mjeri kvaliteta zraka i to na mjernim postajama Gripe i

automatskim mjernim postajama AMS 1 - Kaštel Sućurac, AMS 2 - Sv. Kajo i AMS 3 – Split - centar

(Split-1) koje pripadaju mjernoj mreži Cemex-a. Sukladno godišnjem izvješću o kvaliteti zraka za

2014. godinu, na području aglomeracije Split kvaliteta zraka ocijenjena je prvom kategorijom

kvalitete koja podrazumijeva čist ili neznatno onečišćen zrak u kojemu nisu prekoračene granične

vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon.



60

Tlo

Problemi vezani za onečišćenja tla tijesno su povezani s razvojem modernog industrijskog društva.

Uvođenje onečišćujućih tvari u tlo može rezultirati oštećenjem ili gubitkom nekoliko funkcija tla i,

uslijed toga, mogućim onečišćenjem vode. Prisutnost onečišćujućih tvari u tlu iznad određene razine

višestruko povećava negativne posljedice za prehrambeni lanac, a time i za ljudsko zdravlje te za sve

tipove ekosustava i ostale prirodne resurse. Općenito, možemo reći da onečišćenje tla može biti

uzrokovano jasno ograničenim izvorima tzv. lokalni ili točkasti izvori onečišćenja (uglavnom

rudarstvo, industrijska postrojenja, odlagališta otpada i ostala postrojenja tijekom njihovog

djelovanja i nakon zatvaranja) te difuznim izvorima (atmosfersko taloženje, određeni poljodjelski

radovi i urbana industrijska područja).

Prema Programu zaštite okoliša, na području Splitsko-dalmatinske županije postoje značajna

područja s umjerenim, pa čak i visokim rizikom od erozije i visokim stupnjem poroznosti tla

(opasnost od zagađenja). Najteže su onečišćena tla urbanih sredina (zbog prometa), tla u blizini

industrijskih postrojenja (područje Kaštelanskog zaljeva), te nekoliko specifičnih lokacija (npr.

prostor uz aerodrome i sl.). Tehnološke otpadne vode, oborinske vode koje ispiru onečišćene

površine, također su značajan izvor onečišćenja tla, u prvom redu u prostoru oko prometnica,

odlagališta otpada te drugih onečišćenih, a nesaniranih površina. S obzirom na činjenicu da u

Republici Hrvatskoj još uvijek nema sustavnog praćenja stanja i promjena kakvoće tala, podatke o

stanju tala na području općine Podstrana, trenutno nije bilo moguće prikazati niti analizirati.

3.3.2. Geostrateški položaj

Općina Podstrana nalazi se u istočnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije koja je površinom od

14.106,40 km2 prostorno najveća županija u Republici Hrvatskoj. Udaljena je 8 km od grada Splita.

Prostire se na prostoru 11,5 km2 površine, od podnožja planine Perun uz donji tok rijeke Žrnovnice

na sjeverozapadu, do brežuljka Mutogras na jugoistoku. Obalni dio Podstrane proteže se 6 km

longitudinalno, nizom razvedenih šljunkovitih uvala i plaža. Općina Podstrana ima izuzetno povoljan

geostrateški položaj, s obzirom na blizinu grada Splita, glavne magistralne cestovne pravce, blizinu

zračne luke, gospodarske zone, te blizinu državne granice sa Republikom Bosnom i Hercegovinom.



61

3.3.3. Prometna povezanost

U pogledu prometne povezanosti, općinu Podstrana karakterizira dobra prometna povezanost

unutar područja općine kao i povezanost sa sjevernim i južnim Jadranom, ali i susjednom Bosnom i

Hercegovinom. Okosnicu prometnog sustava na području općine Podstrana čini glavna hrvatska

državna cesta D8 nazvana Jadranska turistička cesta koja se u dužini od 643 km proteže od granice

sa Republikom Slovenijom (GP Pasjak) pa sve granice sa Republikom Crnom Gorom (GP Karasovići).

Navedena cesta povezuje sve važnije hrvatske primorske gradske centre od Rijeke, preko Zadra,

Šibenika, Splita, Makarske, Ploča i Dubrovnika, pa sve do graničnog prijelaza Karasovići između

Hrvatske i Crne Gore, a završava na krajnjem jugu Crne Gore. Područjem općine Podstrana,

navedena državna cesta proteže se u dužini od 6.200 m kao sastavni dio cestovne dionice Split-Omiš

(22,67 km).

Dobro prometna povezanost područja općine vidljiva je i iz blizine graničnog prijelaza sa Republikom

Bosnom i Hercegovinom (stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom

prometu „Kamensko“ ) koje se nalazi na području grada Trilja, a udaljeno je cca 40 kilometara.

Sastavni dio cestovne mreže na području općine Podstrana čini i županijska cesta ŽC 6162 Donja

Podstrana – državna cesta D8. Naselje Gornja Podstrana spojeno je na državnu cestu D8

razvrstanom županijskom cestom 6162, ukupne dužine 5,5 km.

Osim državnih i županijskih, prometni sustav na području općine Podstrana čine i nerazvrstane

ceste. Općina Podstrana donijela je Odluku o nerazvrstanim cestama („Službeni glasnik Općine

Podstrana“, broj 4/15 i 12/15) kojom su definirane 64 nerazvrstane ceste na području općine,

ukupne dužine cca 45 kilometara kojima je ostvarena dobra prometna povezanost svih dijelova

područja općine. Iako je područje općine dobro prometno povezano, potrebna su ulaganja u

sanaciju postojećih nerazvrstanih cesta, ali i izgradnju nogostupa i parkirališnih mjesta, s obzirom

na kroničan nedostatak istih, posebice tijekom turističke sezone.

3.3.4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda

3.3.4.1. Vodoopskrba

Najveći dio područja općine Podstrana opskrbljuje se vodom iz izvora rijeke Jadro, dok se tek

sjeverno-zapadni dio naselja Strožanac vodom opskrbljuje iz izvora rijeke Žrnovnice. Postojeće

potrebe u pogledu opskrbe pitkom vodom na području općine riješene su putem splitskog

vodoopskrbnog sustava, odnosno spojem na srednju visinsku zonu tog sustava (vodosprema

Srednja, k.d. 89.55 mnm).



62

Tranzitno opskrbni cjevovod promjera je 500 mm do granice općine, a kroz samo područje općine

promjer cjevovoda se smanjuje do krajnjih 150 mm na kraju sustava koji završava na granici sa

naseljem Mutogras. Za pokrivanje ukupnih potreba potrošača neophodne su tri različite zone koje

bi bile funkcionalno povezane.

Iako stupanj izgrađenosti vodoopskrbnog sustava iznosi visokih 97%, problemi se javljaju u

funkcioniranju vodoopskrbe i to u pogledu nedovoljnih kapaciteta cjevovoda koji su najizraženiji za

vrijeme sušnih razdoblja. Kontinuiran problem predstavlja nedovoljan tlak u višim dijelovima

naselja, ali i značajani gubici vode na postojećim cjevovodima, te nekontrolirana potrošnja za

potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Vodoopskrbni sustav je izgrađen gotovo u svim naseljima na području općine, osim područja Gornja

Podstrana (staro selo) i sjeveroistočnog dijela naselja Strožanac – Rudine. Za izgradnju

vodoopskrbnog sustava Gornja Podstrana izrađen je Idejni projekt i to za donji dio

vodovodnog cjevovoda s vodospremom Podstrana II, a trenutno je u tijeku ishođenje lokacije

dozvole. Radovi izgradnje vodoopskrbnog sustava Gornje Podstrane i dijela Strožanac – Rudine

planirani su u razdoblju 2016. – 2017. godine.

3.3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Na području općine Podstrana odvodnja otpadnih voda vrši se putem nepotpunog razdjelnog sustav

odvodnje, što znači da je većim dijelom izgrađen sustav za odvodnju otpadnih voda (fekalna

kanalizacija). Postojećim sustavom odvodnje obuhvaćena su sva priobalna naselja, dok naselje

Gornja Podstrana nije priključeno na postojeći sustav odvodnje. Sustav za odvodnju oborinskih voda

nije izgrađen, osim pojedinačnih kanala i propusta kroz postojeću Jadransku magistralu (državnu

cestu D-8).

Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda općine sastoji se od dva zasebna sustava: prvi obuhvaća

zapadni dio općine, dok drugi obuhvaća istočni dio općine. Vododijelnica se nalazi na području

Miljevca gdje se nalazi hotelski kompleks Le Meridien Lav koji funkcionira kao zasebni sustav čije

otpadne vode prikuplja CS Lav i crpi ih priobalnim ispustom u more. Istočni sustav obuhvaća veći

dio područja Podstrane.

Zapadni sustav, koji obuhvaća područje oko Strožanca sve do Hotela Lav, priključen je na

kanalizacijski sustav Split-Solin. Prostornim planom uređenja Općine Podstrana (Službeni glasnik

Općine Podstrana br. 3/06.) i Izmjenama i dopunama prostornog plana Općine Podstrana (Službeni

glasnik Općine Podstrana br. 8/08.), predviđeno je da se postojeća fekalna kanalizacija u priobalnom

području Općine Podstrana na potezu od Hotela Lav do granice s Općinom Dugi Rat na istoku

priključi na postojeći kanalizacijski sustav Split-Solin.



63

U tu svrhu, Općina Podstrana 2011. godine izradila je idejni projekt kanalizacijskog sustava općine

Podstrana - I etapa izgradnje koji obuhvaća izgradnju -rekonstrukciju potrebne kanalizacijske mreže

da se izvrši priključenje središnjeg dijela na kanalizacijski sustav Split-Solin

Svrha izgradnje svih predviđenih objekata i uređaja je zaštita priobalnog mora istočnog dijela općine

Podstrane od neadekvatnog ispuštanja otpadnih voda s ovog područja. Naime, istočno područje

općine (tj. naselja Grljevac, Sv. Martin i Mutogras) kao i Hotelski kompleks Lav imaju svoje zasebne

ispuste otpadnih voda koji se izravno, bez ikakvog pročišćavanja ispuštaju u more Bračkog kanala.

Priključenjem ovog dijela općine Podstrane na kanalizacijski sustav Split-Solin omogućit će se da se

otpadne vode nakon pročišćavanja do potrebnog stupnja na uređaju Stupe ispuste u Brački kanal.

3.3.4.3. Otpad

Sustav organiziranog načina prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada uspostavljen je na cjelokupnom

području Općine Podstrana. Usluge organiziranog sakupljanja, odvoza i odlaganja otpada na

području općine vrši tvrtka Čistoća d.o.o. iz Splita. Otpad se sakuplja tri puta tjedno, a tijekom ljetnih

mjeseci svakodnevno, te ga se odvozi na službeno odlagalište „Karepovac“ u Splitu. Odlagalište se

nalazi na cca 4 km istočno od grada Splita, prema Solinu u prirodnoj depresiji ispod mjesta Mravinci.

Udaljenost do najbliže građevinske zone naselja iznosi oko 1 km (sjeverno). Na udaljenosti od cca 1

km teku rijeke Jadro i Žrnovnica. Korisnik odlagališta je tvrtka Čistoća d.o.o., a vlasnik Grad Split. Na

odlagalište se odlaže komunalni i proizvodni otpad među kojim ima i opasnog otpada.

Na razini Općine Podstrana provodi se odvojeno sakupljanje otpada i to putem mreže zelenih otoka

kojih je na području općine postavljeno 10, a koji se sastoje od kontejnera za odlaganje stakla,

papira, plastike i kartona, te kontejnera za tekstil na tri lokacije. Problematika u pogledu prikupljanja

i zbrinjavanja otpada na području općine kao i u većini turističkih destinacija javlja se tijekom

turističke sezone kada se višestruko poveća broj stanovnika, a težnja za zadovoljavanjem korisnika

te velike vrućine uvjetuju češće prikupljanje i odvoz otpada. Navedeni problemi planiraju se riješiti

nabavom i postavljanjem još 30 manjih zelenih otoka. Osim zelenih otoka, unapređenje sustava

odvojenog prikupljanja, zbrinjavanja i oporabe otpada planira se i izgradnjom reciklažnog dvorišta

koje je planirano na lokaciji u Podstrani, površine 4.697 m2.

3.3.5. Telekomunikacije

Telekomunikacijska mreža na području općine Podstrana u nadležnosti je koncesionara za pružanje

telekomunikacijskih usluga. Prostorno - planskom dokumentacijom na području općine omogućeno

je postavljanje kanala telekomunikacijske mreže u sve javne prometnice u obuhvatu, ovisno o

potrebnom broju i prostornom rasporedu priključaka. Radi optimalne pokrivenosti prostora i

ostvarenja potrebnog broja priključaka potrebno je dograditi telekomunikacijsku mrežu i izvršiti

rekonstrukciju postojećih TK čvorišta po potrebi.



64

Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem

elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planira se na način da se postavljaju bazne stanice

i njihovi antenski sustavi na antenskim prihvatima vodeći računa o mogućnosti pokrivanja

planiranog područja radijskim signalom. Izbor lokacija za postavljanje baznih stanica nije vezana uz

planove uređenja prostora koji se donose na lokalnoj razini, u smislu definiranja lokacije, osim u

djelu zašite koridora i zaštite od elektromagnetskog zračenja.

Na području općine Podstrana širokopojasni bežični pristup Internetu (wi-fi sustav) koji osigurava

dostupnost svih vrsta usluga koje nude telekomunikacijski operateri osiguran je na slijedećim

lokacijama u Podstrani:

Tablica: Hot spot točke besplatnog pristupa internetu na području općine

R. br. Status Naziv objekta Adresa

1. Aktivan Restoran Amigos Grljevačka 126c

2. Aktivan Vatrogasni dom Kaštelančićeva 2

3. Aktivan TZ Podstrana Jurasova 2

4. Aktivan Općina Podstrana Trg F.Tuđmana 3

5. Aktivan Hotel Split Strožanačka 20

6. Aktivan Hotel Neva Mutogras 26

7. Aktivan Stara Podstrana Don Petra Cara bb

8. Aktivan Objekt Antonia Jadrić Grljevačka 90

Izvor podataka: TZO Podstrana

Tehnologija bežičnog povezivanja od iznimnog je značaja za unaprjeđenje turističke ponude s

obzirom da se uvođenjem iste poboljšava usluga i povećava mogućnost odabira destinacije za

odmor, te predstavlja optimalno rješenje za hotele i restorane zbog zadovoljavanja potreba i

interesa većeg broja gostiju na širem prostoru.

3.4. Vrednovanje turističke atrakcijske osnove općine Podstrana

Ocjena atrakcijske osnove izvodi se polazeći od dva kriterija: razine atraktivnosti, te razine turističke

opremljenosti. Razina atraktivnosti odnosi se na mjeru u kojoj atrakcija može biti samostalni motiv

dolaska i boravka gostiju, dok se razina turističke opremljenosti odnosi na mjeru u kojoj je atrakcija

pripremljena za prihvat gostiju te uključuje pod-kriterije: mogućnost pristupa i razgledavanja,

uređenost prostora, raspoloživost informacija o značaju i o mogućnosti razgledavanja, raspoloživost

prikladnih usluga i sl.



65

VRSTA/TIPOVI

ATRAKCIJA

OPĆINA PODSTRANA ZNAČAJ ATRAKTIVNOST TURISTIČKA

OPREMLJENOST

GEO

LOŠK

E

ZNA

ČA

JKE

PR

OST

OR

A

Razvedena prirodna obala

Nacionalni

Visoka

Visoka

Vrh Križ

Regionalni

Srednja

Srednja

KLI

MA

Sredozemna klima

Nacionalni

Visoka

Visoka

Bura Regionalni Niska Srednja

VO

DN

I

RES

UR

SI

More obalnog pojasa

Nacionalni

Visoka

Visoka

Rijeka Žrnovnica Regionalni Srednja Srednja

BIL

JNI S

VIJ

ET

Breskva/praska

Lokalni

Niska

-

Šume Lokalni Niska Niska

PR

IRO

DN

A

BA

ŠTIN

A

Područje oko Stražnice – dio

ekološke mreže Natura 2000

Nacionalni

Srednja

Niska

KU

LTU

RN

O P

OV

IJES

NA

BA

ŠTIN

A

Antički lokaliteti Nacionalni Visoka Visoka

Lucius Artorius Castus Nacionalni Visoka Srednja

Poljička Republika Nacionalni Visoka Srednja

Crkva sv. Jure na Perunskom Nacionalni Srednja Srednja

Crkva sv. Jure na Vršini Nacionalni Srednja Srednja

Crkva BZBDM Lokalni Niska Srednja

Crkva sv. Ante i sv. Roka Srednja

Zavjetna kapela sv. Fabijana i

Sebastijana

Lokalni Niska Srednja

Crkva Gospe u Siti Lokalni Niska Srednja

Ljetnikovac Cindro Nacionalni Srednja Visoka

Čitovnica Visoka

Ruralna cjelina – naselje Gornja

Podstrana/Staro Selo

Regionalni Visoka Niska

MA

NIF

EST

AC

I

JE

Podstransko kulturno ljeto

Lokalni

Niska

Visoka

Zimski program Lokalni Niska Visoka



66

Dani hrvatske male

brodogradnje/sajam turističkih

atrakcija

Nacionalni

Srednja

Visoka

KU

LTU

RN

E I V

JER

SKE

UST

AN

OV

E

Centar za kulturu

Lokalni

Niska

Srednja

Gradska knjižnica Marka

Marulića, Split – ogranak

Podstrana

Lokalni Niska Niska

Župna crkva Gospe od Zdravlja Lokalni Niska Niska

TUR

IST

IČK

E

STA

ZE, P

UTO

VI I

CES

TE

Šetnica uz rijeku Žrnovnicu

Regionalni

Srednja

Srednja

7 planinarskih staza Regionalni Visoka Srednja

3 pješačke/biciklističke staze Regionalni Visoka Srednja

KU

LTU

RA

ŽIV

OT

A I

RA

DA

Mediteranska prehrana

Regionalni

Srednja

Srednja

Soparnik Nacionalni Srednji Visoka

Klapsko pjevanje Nacionalni Srednji Visoka

Analizom izvršenog vrednovanja atrakcijske osnove, može se zaključiti da je na području općine

Podstrana dovoljan broj atrakcija koje mogu samostalno generirati potražnju za boravkom na

području općine. To su prije svega „more i klima“, koji predstavljaju osnovni motiv dolaska gostiju,

no isto tako postoji dovoljan broj turističkih atrakcija koje potencijalno mogu privući veći broj

turista. Navedeno se posebice odnosi na kulturno-povijesnu baštinu koja niti približno nije dovoljno

iskorištena u turističke svrhe, te pješačke, planinarske i biciklističke staze. Navedeni resursi,

objedinjavanjem i povezivanjem u jednu integriranu turističku cjelinu mogu kreirati nove, atraktivne

turističke proizvode na području općine.

Ostale atrakcije koje su pojedinačno ocijenjene nedovoljno jakima mogu biti dovoljno jak motiv za

kraći posjet destinaciji, posebice jednodnevne posjete ili kraće izlete. Sasvim sigurno, daljnji razvoj

turizma na području općine Podstrana bitno će ovisiti o razvoju umrežene turističke ponude.



67

4. TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

4.1. Globalni turistički trendovi

Turistički trendovi pod utjecajem su brojnih gospodarskih i društvenih kretanja, kao i tehnoloških

dostignuća koja svakodnevno mijenjaju želje i potrebe suvremenog turističkog potrošača. U

današnjem svijetu globalizacije, turističko tržište kontinuirano se mijenja, a posebice je izražen

trend razvoja specifičnih turističkih proizvoda kao odgovor na sve veću segmentaciju tržišta.

Turistički potrošači sve su zahtjevniji, te je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim

rastom i upoznavanjem novih kultura i vrijednosti. S obzirom na opći rast educiranosti i

informiranosti potencijalnih potrošača, tržište se segmentira na različite načine pri čemu presudan

utjecaj imaju životni stil, interesi, hobiji ili sl.. S druge strane, razvija se i nastaje širok dijapazon novih

turističkih proizvoda poput ekoturizma, foto turizma, kulturnog turizma, ruralnog, zdravstvenog ali

i brojnih drugih.

Osim specijalizacije turističkih proizvoda, vrlo značajan utjecaj na turističko tržište i kretanja ima i

razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebice Internet. Prema podacima Internet

World Stats-a ukupan broj korisnika Interneta krajem 2015. godine premašio je 3 milijarde korisnika,

odnosno, dosegnuo je gotovo 50% svjetske populacije.

Navedeno je posebno značajno s aspekta potencijalnih novih turističkih potrošača koji će tek

zakoračiti na turističko tržište s obzirom da mlade generacije odrastaju sa suvremenim

tehnologijama. O važnosti Interneta u kontekstu tržišne komunikacije govore i podaci „Tomas“

istraživanja koja provodi Institut za turizam još od 1987. godine, koji pokazuju da je Internet kao

izvor informacija za goste koji posjećuju Hrvatsku zadnjih 10 godina bilježio najveći rast u odnosu na

druge izvore informacija. Zbog toga e-marketing postaje integralni dio ukupne marketinške

strategije svake turističke destinacije, a posljednje vrijeme sve više se nameće i primjena m-

marketing strategija s obzirom na rastući trend korištenja pametnih mobilnih uređaja od strane

turističkih potrošača.

S obzirom da je turističko tržište vrlo dinamično i prilagodljivo, turističke destinacije koriste se

brendiranjem kako bi bile što konkurentnije i bolje se pozicionirale na globalnom tržištu. Stoga,

brendiranje kao jedan od glavnih razvojnih trendova u turizmu postaje sve značajniji alat u

privlačenju turista.

Turizam kao gospodarska grana predstavlja jednu od najbrže rastućih djelatnosti u svijetu.

Najznačajnija receptivna turistička makro regija je Europa u kojoj se odvija nešto više od polovice

svjetskog turističkog prometa, praćenog brojem turističkih dolazaka. Čak niti svjetske krize i druga

značajna socio-ekonomska nikada nisu dugoročno ugrozile turizam. Vodeće svjetske receptivne

zemlje, po broju inozemnih dolazaka, su Francuska, SAD, Kina, Španjolska i Italija, a iste zemlje

bilježe ujedno i najveće prihode od turizma.



68

Europa, kao tradicionalno najveća svjetska turistička regija, bila je i najviše pogođena posljednjom

globalnom ekonomskom krizom pa je njen oporavak tekao sporije od ukupnog turizma na

međunarodnoj razini.

Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore o daljnjem

rastu turizma. Tako se za razdoblje do 2010. do 2030. godine predviđa rast po prosječnoj godišnjoj

stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 milijarde dolazaka do 2030. godine. S obzirom da su zadnjih

godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od razvijenih ekonomija, predviđa se da će taj trend

nastaviti i u budućnosti. Tako bi te zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom

ekonomijom rasle nešto sporije tj. po stopi od 2,2,%. Prema predviđanjima UNWTO-a najveći

godišnji rast očekuje se za Tursku (5,5%), Crnu Goru (8,3%) i Hrvatsku (8,4%).

4.2. Turistički trendovi i proizvodi u Republici Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Republiku Hrvatsku u 2015. godini posjetilo je

ukupno 14,3 milijuna turista što predstavlja porast od 9,3% u odnosu na 2014. godinu. U 2015.

godini ostvareno je ukupno 71,6 milijuna noćenja što je porast od 7,7% u odnosu na prethodnu

godinu. Broj stranih turista koji su posjetili Hrvatsku iznosio je 12,7 milijuna što je porast od 9,1% u

odnosu na 2014., dok je broj domaćih turista u porastu za 10,3%. Od ukupnog broja turista koji su

posjetili Hrvatsku, 88% činili su upravo strani turisti i to ponajviše iz Njemačke, Slovenije, Austrije i

Italije.

Struktura turističkih proizvoda u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina mijenjala samo u manjem

dijelu, te je još uvijek izražena značajna sezonalnost u poslovanju. Turistički proizvodi u Hrvatskoj

mogu se podijeliti na dominantne proizvode i proizvode s izraženom perspektivom razvoja.

Prognoze ukazuju da će se uz „sunce i more“ kao i dalje globalno dominantan turistički proizvod,

naročito brzo razvijati i cijeli niz proizvoda iz domene nautičkog, zdravstvenog, ciklo-turizma,

pustolovno-sportskog, kulturnog i poslovnog turizma.

Tablica 6: Turistički proizvodi u Republici Hrvatskoj

Dominantni turistički proizvodi

Turistički proizvodi s

izraženom perspektivom

razvoja

Sunce i more Zdravstveni turizam

Nautički turizam Cikloturizam

Poslovni turizam Gastronomija i enologija

Kulturni turizam Golf turizam

Pustolovni i sportski turizam

Ekoturizam



69

5. SWOT ANALIZA

SWOT analiza predstavlja radni alat u procesu strateškog planiranja koji pomaže u prepoznavanju i

utvrđivanju osnovnih čimbenika razvoja, njegovih potencijala i ograničenja. Ova analiza je ključni

korak u izradi strategije turističkog razvoja općine Podstrana budući da, polazeći od sadašnjeg stanja

pomaže odrediti željeno buduće stanje, odnosno razvojnu viziju, ciljeve i prioritete. SWOT analiza

nastala je kao rezultat prethodne analize okruženja i resursa, informacija i podataka prikupljenih iz

službenih izvora, od turističkih dionika s područja općine, te mišljenja konzultanata i suradnika. Ova

analiza omogućava jezgrovit uvid u trenutne interne snage i slabosti, te eksterne mogućnosti i

prijetnje razvoja turizma na području općine Podstrana. U cilju što jasnijeg sagledavanja

potencijalno relevantnih čimbenika i/ili ograničenja budućeg turističkog razvoja općine, SWOT

analiza obuhvaća više međusobno uvjetovanih područja utjecaja, od prostora, infrastrukture i

okoliša; postojećih turističkih resursa; upravljanja razvojem turizma, razvijenosti turističkog sektora

i ljudskih resursa u turizmu.

5.1. Snage i slabosti turističkog razvoja općine Podstrana

OBILJEŽJA SNAGE

Prostor, infrastruktura i okoliš Prometna povezanost

Zadovoljavajući komunalni standard

Čist i uređen okoliš

Čistoća mora za kupanje

Turistički resursi Obalno područje

Mediteranska klima

Kulturno povijesna baština

Gastronomija

Upravljanje razvojem turizma Aktivna turistička zajednica

Kvalitetna suradnja s Općinom Podstrana

Prostorno i strateško planiranje u funkciji razvoja turizma

„Praska“

Razvijenost turističkog

sektora

Turistički razred „A“

Kontinuiran rast broja turističkih dolazaka i noćenja

4 hotela visoke kategorije

Ljudski resursi Kontinuirano educiranje dionika u turizmu

Otvorenost i gostoljubivost stanovništva



70

OBILJEŽJA SLABOSTI

Prostor, infrastruktura i okoliš Vrlo visok stupanj izgrađenosti obalnog područja

Neravnomjerni razvoj zaobalnog područja Gornje Podstrane

Nepostojanje središnjeg trga/centra u naselju Podstrana

Nedovoljno izgrađeni nogostupi za pješake

Nedovoljan broj parkirališnih mjesta

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi za razvoj turističkih zona

Pritisci na okoliš

Turistički resursi Nedovoljna valorizacija i korištenje postojećih resursa izvan

obalnog područja, posebice kulturno povijesne baštine

Upravljanje razvojem turizma Nepostojanje turističko informativnih centara

Nedovoljno korištenje suvremenih tehnologija u promidžbi

Nedovoljno usklađena suradnja javnog i privatnog sektora


sektora

Koncentracija turističkih aktivnosti na obalnom području

Sezonalnost turističke ponude i poslovanja

Najveći udio smještajnih kapaciteta kod privatnih

iznajmljivača

Nizak udio domaćih turista

Ljudski resursi Manjak stručnih kadrova u turizmu

Nedovoljna primjena cjeloživotnog obrazovanja u turizmu



71

5.2. Mogućnosti i prijetnje turističkom razvoju općine Podstrana

OBILJEŽJA MOGUĆNOSTI

Prostor, infrastruktura i okoliš Korištenje europskih fondova i programa za financiranje

kapitalnih infrastrukturnih projekata

Razvoj turističkih zona

Turistički resursi Razvoj turističke ponude kulturnog turizma u zaobalnom

području – naselje Gornja Podstrana

Razvoj turističke ponude ruralnog turizma na obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima

Jačanje turističke ponude pustolovnog i sportskog turizma

Upravljanje razvojem turizma Destinacijski management

Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija

Brendiranje područja općine kao turističke destinacije


sektora

Visoka turistička razvijenost Splitske rivijere

Razvoj specifičnih turističkih proizvoda s izraženom

perspektivom razvoja (cikloturizam, kulturni turizam i sl.)

Povećanje broja smještajnih kapaciteta (izuzev privatnih

iznajmljivača)

Razvoj cjelogodišnje turističke ponude

Ljudski resursi Fleksibilnost rada u turizmu i ugostiteljstvu

Obrazovanje za turizam i destinacijski management

Cjeloživotno obrazovanje

OBILJEŽJA PRIJETNJE

Prostor, infrastruktura i okoliš Prenapučenost obalnog prostora

Smanjivanje šumskih površina

Turistički resursi Prekomjerno trošenje resursa

Ugrožavanje kvalitete prirodnih resursa

Upravljanje razvojem turizma Razumijevanje potreba novih generacija turista

Konkurencija turističkih destinacija u okruženju


sektora

Nedovoljan broj investicija iz privatnog sektora

Ljudski resursi Odlazak mladih, stručnih kadrova

Nedovoljan broj programa poticanja zapošljavanja u turizmu



72

6. KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA

6.1. Vizija općine Podstrana kao turističke destinacije

Pojam vizija dolazi iz latinskog jezika i odnosi se na pojavu, prikaz, misao. S aspekta strateškog

planiranja i upravljanja podrazumijeva predodžbu, odnosno zamisao budućeg stanja ili događaja. U

procesu strateškog planiranja, vizija se pojavljuje kao polazište tj. odredište u implementaciji, smjer

kojim putem treba krenuti da bi se u definiranom vremenskom razdoblju stiglo na željeno odredište.

Budući da je Strategijom razvoja turizma općine Podstrana obuhvaćena projekcija razvoja do konca

2020. godine, vizija će sažeti prikaz poželjne turističke budućnosti za navedeno razdoblje.

Vizija razvoja općine Podstrana temelji se na povoljnom geostrateškom položaju, dugoj turističkoj

tradiciji općine, prepoznatljivosti turističke destinacije, te na kvalitetnim prirodnim i kulturno-

povijesnim resursima i atrakcijama koji postoje na području općine Podstrana.

Pri definiranju vizije posebna pozornost usmjerena je ka očuvanju glavnih turističkih resursa te da

cjelokupan turistički razvoj područja općine, dugoročno bude u funkciji unaprjeđenja kvalitete

života svih stanovnika. Također, neophodno je bilo turistički razvoj planirati sukladno trendovima

na tržištu, kako bi se razvijala kvalitetna turistička ponuda i proizvodi koji zadovoljavaju potrebe

suvremenih turista.

Konačno, prilikom definiranja vizije razvoja turizma za općinu Podstrana, potrebno je uvažiti i glavne

odrednice vizije razvoja turizma Splitsko dalmatinske županije. U glavnom planu razvoja turizma

Splitsko dalmatinske županije definirana je slijedeća vizija razvoja turizma:

⇒ Srednja Dalmacija razvija turizam u interesu rasta kvalitete života, ekonomskog blagostanja i

osiguranja održive budućnosti lokalnom stanovništvu Dalmacije.

⇒ Srednja Dalmacija oslanja se na turizam i zbog rasta investicija i brzog aktiviranja gospodarskog

rasta i zapošljavanja, te napose stvaranja kvalitetnih profesionalnih karijera zaposlenih u ovom

sektoru.

Kakav turizam?

Izraziti se u nadolazećoj globalizaciji kao područje s jakim kulturnim identitetom i svima

poželjnim dalmatinskim načinom života

Ponuditi proizvode, doživljaje i gostoprimstvo s visokom kvalitetom i kao iskreni domaćini

Ustrajati na održivom rastu županije ustrajavajući na inovacijama proizvoda i usluga.

Postati destinacija miljenica turističkog tržišta ujedinjene Europe

U deset godina dostići internacionalno konkurentne standarde poslovanja i razinu

inovativnog klasterskog upravljanja destinacijom



73

Temeljem izvršene analize turističke resursne osnove, analize trendova na suvremenom turističkom

tržištu, te uvažavajući viziju razvoja turizma na razini Županije kao i potrebu integriranja održivog

razvoja u sve segmente turističkog sektora, temeljne odrednice koje su utjecale na definiranje vizije

budućeg turističkog razvoja općine su:

Općina Podstrana je destinacija koja svoj primarni turistički proizvod temelji na prirodnim

resursima, posebice na „suncu i moru“

Općina Podstrana je destinacija koja svoj prošireni turistički proizvod temelji na bogatoj

kulturno-povijesnoj baštini te sportsko-rekreacijskim sadržajima

Općina Podstrana je destinacija kvalitetne smještajne i ugostiteljske ponude

Općina Podstrana je turistička destinacija namijenjena ponajviše obiteljima sa starijom i

mlađom djecom, te parovima s dvostrukim primanjima bez djece (DINKS) i radno aktivnim

ljudima čija su djeca napustila roditeljski dom i žive samostalno (tzv. empty nesters)

Razvoj turizma u općini Podstrana je u funkciji podizanja životnog standarda lokalnog

stanovništva

Na temelju prethodno navedenog, vizija turističkog razvoja općine Podstrana glasi:

„OPĆINA PODSTRANA PREPOZNATLJIVA JE TURISTIČKA DESTINACIJA KOJA UZ

SUNCE I MORE TURISTIČKI RAZVOJ TEMELJI NA KULTURNO-POVIJESNIM I

PRIRODNIM RESURSIMA.

KONKURENTNOST NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU OPĆINA PODSTRANA TEMELJI NA

KVALITETNOJ SMJEŠTAJNOJ I UGOSTITELJSKOJ PONUDI, TURISTIČKOJ PONUDI I

PROIZVODIMA KOJI ODGOVARAJU POTREBAMA I ŽELJAMA SUVREMENIH TURISTA,

KREATIVNIM I INOVATIVNIM MARKETINŠKIM AKTIVNOSTIMA, TE SINERGIJSKIM

DJELOVANJEM SVIH DIONIKA U TURISTIČKOM RAZVOJU.



74

6.2. Ciljevi razvoja turizma

Na osnovu prethodno definirane vizije razvoja turizma za općinu Podstrana, utvrđeni su slijedeći

glavni strateški ciljevi turističkog razvoja:

1. Produženje turističke sezone

S obzirom da se najveći dio turističkog prometa na području općine Podstrana ostvari tijekom tri

sezonska mjeseca (srpanj-kolovoz-rujan), sezonalnost turističke potražnje predstavlja jedno od najvećih

ograničenja budućeg turističkog razvoja Općine, stoga je produženje turističke sezone jedan od

imperativa budućeg turističkog razvoja. Navedeno je realno ostvariti ukoliko se na području općine

kreiraju novi sadržaji i to u određenom razdoblju godine izvan glavne turističke sezone, a koji će

predstavljati samostalni motiv za dolazak turista u Podstranu. Da je visoka sezonalnost turističke

potražnje jedno od glavnih obilježja hrvatskog turizma općenito, prepoznala je i Hrvatska turistička

zajednica koja je pokrenula projekt „Hrvatska 365“ čiji je cilj pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja

izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode, kreirati

nove motive dolaska i turističke proizvode za različite potrošačke segmente i omogućiti produženje

turističke sezone. U okviru navedenog projekta u koji su u 2015. godini bilo uključeno 39 destinacija,

oznaku PPS destinacije dobila je i Općina Podstrana.

2. Unaprjeđenje infrastrukture u funkciji razvoja turizma

Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja cjelokupne turističke ponude na području općine Podstrana,

svakako je zadovoljavajuća razina izgrađenosti komunalne, prometne, javne i ostale infrastrukture

i suprastrukture o kojoj ovisi kvaliteta turističke ponude i zadovoljstvo turista. Na području općine

Podstrana primarni turistički proizvod je „sunce i more“ što znači da turisti još uvijek najviše

vremena provode na javnim plažama. Sadašnje stanje ukazuje da su plaže na području općine

infrastrukturno nedovoljno uređene i opremljene (WC-i, tuševi, kabine za presvlačenje, ostali

sadržaji), te nisu dostupne osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Jedan od

problema je nedovoljna tematiziranost postojećih plaža, te su potrebna kontinuirana ulaganja u

poboljšanje ovoga segmenta kako bi se podigla kvaliteta turističke ponude.

Nogostupi i parkirališta kao dio prometne infrastrukture izrazito su značajni za razvoj turističkih

mjesta, pa tako i općine Podstrana, posebice kada se uzme u obzir da na području općine turisti

većinom dolaze osobnim vozilima, te prometni položaj općine uz Jadransku magistralu kada je

tijekom ljetne sezone izrazito povećan broj vozila u prometu.



75

Nedovoljan broj parkirališnih mjesta u ljetnoj sezoni uvelike stvara poteškoće u prometu, ali i

ostavlja dojam neorganiziranosti turističke destinacije. S druge strane, nedovoljno izgrađeni

nogostupi direktno utječu na sigurnost pješaka u prometu, što predstavlja jedan od rizika koji je

potrebno što prije minimizirati.

Za daljnji turistički razvoj, potrebna su i ulaganja u urbanu opremu kako bi se zadovoljile sve potrebe

turista, te podigla kvaliteta turističke destinacije. S obzirom da u Podstrani nema izgrađenih javnih

toaleta, preporučljiva su ulaganja u navedeni segment, kao i ulaganja u postavljanje suvremene

opreme, poput pametnih/solarnih klupa, info panoa i sl.

S obzirom da pješačke, planinarske i biciklističke staze, te ostala infrastruktura za aktivni odmor

predstavljaju temeljni turistički resurs općine Podstrana i jedan od ključnih oblika ponude aktivnog

oblika odmora koji je potrebno razvijati u zaobalnom području općine, potrebna su dodatna

ulaganja u unapređenje istih. Razvoj koncepta pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza temelji se

na poboljšanju postojećih staza, kao i razvoju novih koji se međusobno spajaju i povezuju. Navedeno

uključuje razvoj turističko-rekreativnih ruta s punktovima ključnih točaka interesa (prirodne i

kulturne znamenitosti) odmorišta i vidikovce na različitim lokacijama, označavanje staza kao i razvoj

popratnih servisnih usluga.

3. Podizanje kvalitete turističke ponude

Općina Podstrana predstavlja tipičan primjer turističke destinacije s dominacijom turističkog

proizvoda „sunce i more“. S obzirom na dinamičnost turističkog tržišta, sve zahtjevnije turiste koji

su u kontinuiranoj potrazi za novim oblicima sadržaja i usluga, Općina Podstrana mora se okrenuti

razvoju turističkih proizvoda koji će aktivirati postojeće turističke potencijale i omogućiti korištenje

raspoloživih kapaciteta tijekom cijele godine. Izrazitu perspektivu razvoja na području općine

Podstrana svakako ima kulturni turizam, pustolovni i sportski turizam, te ruralni i cikloturizam i to u

zaobalnom području općine, koje obuhvaća naselje Gornja Podstrana. Za razvoj navedenih

turističkih proizvoda potrebna su ulaganja u sve vrste smještajnih kapaciteta i to u izgradnja novih i

podizanje razine kvalitete postojećih kapaciteta. Uz smještajne kapacitete, ključni čimbenik

određenog turističkog proizvoda čini i ugostiteljska ponuda koja je relativno zadovoljavajuća, ali

također zahtijeva dodatno unaprjeđenje. Navedeno se posebice odnosi na restorane/konobe

putem kojih se direktno mogu uključiti lokalni proizvođači hrane/poljoprivrednici koji na taj način

mogu plasirati vlastite domaće proizvode - od povrća i voća od domaće proizvedenih sokova i

alkoholnih pića (rakije, vina, likeri i sl.).



76

Konkurentnost i održivost turističke ponude na području općine Podstrana svakako je potrebno

poticati i razvojem novih kreativnih i inovativnih sadržaja koji će diverzificirati turističku ponudu

Podstrane od ostalih destinacija u okruženju. Navedeno se prije svega odnosi na korištenje

postojećih kulturno-povijesnih resursa i stavljanje istih u funkciju kreativnog turističkog proizvoda

koji će omogućiti dodanu vrijednost boravka turista na području općine poput uređenja lokaliteta

počivališta kralja Arthura, uređenje „living history“ muzeja, 4D hologramske projekcije i sl., ali i

razvoj turističke ponude za aktivni odmor.

4. Učinkovito i održivo upravljanje turističkim razvojem

U današnje vrijeme vrlo dinamičnog tržišta i promjenjivih trendova, bez stvaranja veće dodatne

vrijednosti u turizmu, turistički sektor može samo stagnirati. Pozicioniranje na tržištu i razvoj sustava

informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja i turista, uvjeti su bez kojih se Podstrana kao

turistička destinacija ne može održati na tržištu. Upravo iz tog razloga, kvaliteta i održiv sustav

upravljanja turističkom destinacijom čini osnovnu pretpostavku za konkurentski i održivi rast

turizma. Da bi se navedeno i ostvarilo u Podstrani je potrebno uvesti model destinacijskog

managementa kojim bi turistički razvojni dionici iz svih sektora zajednički promišljali, djelovali i

usmjeravali razvoj Podstrane kao turističke destinacije s ciljem ostvarenja zajedničke vizije turističke

budućnosti. Navedeno uključuje provedbu i odgovornost za različite segmente razvoja poput izrade

strateških i razvojnih dokumenata iz područja turizma, upravljanje turističkom infrastrukturom,

promocija destinacije, brending i imidž, upravljanje i informiranje posjetitelja, razvoj turističkih

proizvoda, te razvoj i upravljanje događanjima.

Uz destinacijski management kao održiv model upravljanja turističkom destinacijom, ljudski resursi

svakako su jedan od ključnih elemenata bez kojih se o turističkom razvoju ne bi bilo moguće

promišljati. S obzirom da je turizam vrlo dinamičan sektor koji je podložan kontiniuranim

promjenama i trendovima, vrlo je bitno pravovremeno reagirati na promjene i biti spreman na

njihovo prepoznavanje kao i djelovanje u skladu s njima. Navedeno iziskuje stalno ulaganje u ljudske

resurse kao i stalno usavršavanje i doškolovanje ljudskih potencijala u turizmu. Ljudski potencijali

predstavljaju primarni čimbenik uspjeha i konkurentnosti u turizmu, stoga je potrebno kontinuirano

ulagati u razvoj stupnja znanja i vještina svih dionika u turizmu.



77

6.3. Turističko zoniranje

Na području općine Podstrana glavne zone razvoja turističkih proizvoda u budućnosti, s obzirom na

resursnu osnovu, trebale bi biti:

1. Zona razvoja proizvoda sunca i mora - obalni pojas

Resursi Razvedena obala

More Mediteranska klima Uvale

Ključne atrakcije Obalna šetnica Športska lučica Strožanac Hotelski kompleks Le Meridien Lav

Glavni sadržaji Smještajni kapaciteti – hoteli, privatni smještaj

Ugostiteljski sadržaji Raznolika trgovačka ponuda Plaže Turistička zajednica

2. Zona razvoja kulturnog turizma – zaobalno područje općine

Resursi Antički lokaliteti i ostaci

Srednjovjekovni lokaliteti i ostaci

Sakralna baština

Ruralno graditeljstvo

Ključne atrakcije Naselje Gornja Podstrana

Vrh Križ

Glavni sadržaji Antički lokaliteti

Crkva sv. Martina

Crkva sv. Jure na Perunskom

Crkva sv. Jure na Vršini

Crkva sv. Ante i sv. Roka

Grob kralja Arthura

Čitovnica

Pučko graditeljstvo

Etnološka baština



78

3. Zona razvoja ruralnog, pustolovnog i sportskog turizma – zaobalno područje općine

Resursi Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Konfiguracija terena

Krajolik

Čist i nezagađen okoliš

Ključne atrakcije Gornja Podstrana/Staro Selo

Penjalište Perun

Glavni sadržaji Biciklističke staze

Planinarske i pješačke staze

Adrenalinski sportovi

6.4. Glavni razvojni projekti

U svrhu jačanja konkurentnosti i održivosti turističke ponude, na području općine Podstrana

definirano je nekoliko kapitalnih razvojnih projekata iz područja turizma:

Uređenje obalnog područja od rijeke Žrnovnice do hotela Lav

Izgradnja športske lučice sv. Martin

Uređenje lokaliteta kralja Arthura

Izgradnja off road parka

Izgradnja adrenalinskog parka

Projektom uređenja obalnog područja općine Podstrana od rijeke Žrnovnice do hotela Lav

obuhvaćeno je uređenje i rekonstrukcija plaža, izgradnja duž obalne šetnice, izgradnja objekata u

funkciji plaže i šetnice, izgradnja i rekonstrukcija pristupnih kolnih i kolno-pješačkih prometnica i

pješačkih staza od glavne kolne longitudinalne prometnice naselja prema obali, izgradnja

parkirališta i izvedba novih infrastrukturnih objekata. Općina Podstrana pristupila je izradi

navedenog projekta kako bi se unaprijedile postojeće plaže koje su građene neplanski, te nisu

infrastrukturno dovoljno opremljene potrebnim sadržajima (tuševi, WC, kabine za presvlačenje,

plažni rekviziti, ugostiteljski sadržaji), nisu prilagođene osobama s posebnim potrebama, te time ne

zadovoljavaju potrebe razvoja turističke destinacije.



79

Organizacijski gledano planirani zahvat se dijeli na zapadni i na istočni dio. Zapadni dio obuhvaća

obalno područje od ušća rijeke Žrnovnice do hotela „Lav“, gdje su izuzete sportske lučice u

Strožancu. Istočni dio je od hotela „Lav“ do Mutograsa i obuhvaća znatno veće područje od

zapadnog dijela. Zapadni dio će se realizirati kao jedna cjelina, dok se istočni dio, zbog veličine

područja, dijeli na 6 faza izgradnje.

U mjesecu travnju 2015. godine Upravni odjel za prostorno uređenje Splitsko dalmatinske županije

izdao je Općini Podstrana kao investitoru, građevinsku dozvolu za izvođenje infrastrukturnih radova

uređenja obalnog područja, a u tijeku je i izrada Izvedbenog projekta. U izradu projektne

dokumentacije uređenja cjelokupnog obalnog područja, Općina Podstrana do sada je uložila

2.723.750,00 Kn.

Fotografija 16: Prikaz obuhvata uređenja obalnog područja do hotela Lav

Značaj predloženog ulaganja za Općinu Podstrana razvidan je i sa aspekta poboljšanja stanja u

prostoru s obzirom da će se postojeće neplanski građene plaže, pera i privezišta povezati u

krajobrazno osmišljenu cjelinu što će doprinijeti poboljšanoj funkcionalnosti prostora, te boljoj

vizualnoj percepciji i prepoznatljivosti područja općine. Poseban značaj ulaganja vidljiv je s aspekta

razvoja destinacije jer je u okviru ovoga projekta predviđena i adrenalinska plaža koja će omogućiti

produženje turističke sezone, ali i razvoja poduzetništva u ugostiteljstvu i turizmu jer će se

realizacijom projekta povećati broj korisnika ugostiteljskih i ostalih sadržaja u okviru plaža.



80

Jedan od glavnih razvojnih projekata je i projekt izgradnje športske lučice sv. Martin Mutogras kojom

je obuhvaćena izgradnja pomorskih građevina – lukobrana, obale i gatova. Predmetna luka

planirana je kao športska i namijenjena je za vezivanje plovila domaćeg stanovništva. Broj privezanih

plovila određen je prema etalon (uvjetnom) brodu V. kategorije, kojemu je dužina 11 do 13 metara

(prosjek 12 m), širine 3,4 m. Dubina u lučici se kreće od 2,5 m do 4,8 m Akvatorij lučice obuhvaća

površinu od 22.622 m2, te se ne predviđa dodatno produbljivanje akvatorija luke. U okviru luke

planirano je 170 vezova.

Fotografija 17: Položaj projektirane lučice sv. Martin

Za razvoj turističkog proizvoda kulturnog turizma nedvojbeno značajan je projekt uređenja

lokaliteta kralja Arthura (Lucius Artorius Castus) - visokog rimskog vojskovođe za kojeg se prema

dosadašnjim istraživanjima smatra da je pokopan upravo na području Podstrane. Navedenome u

prilog sasvim jasno ukazuje i nadgrobni natpis koji je po mišljenjima i inozemnih i domaćih

stručnjaka pronađen uzidan u ogradi povijesne crkvice sv. Martina u Podstrani.



81

Fotografija 18: Nadgrobni natpis Luciusa Artoriusa Castusa

Iako su do sada učinjeni veliko pomaci oko rasvjetljavanja povijesnih činjenica, projekt je

nedvojbeno od nemjerljivog značaja za razvoj područja općine Podstrana, kako s turističkog, tako i

gospodarskog aspekta. S obzirom da su do sada izvršena tek pojedinačna istraživanja, potrebno je

provesti temeljite predradnje kako bi se na kvalitetan način osmislio i očuvao ovaj lokalitet.

U domeni pustolovnog i sportskog turizma, projekt uređenja off road parka također je jedan od

projekata koji bi turističku ponudu Podstrane diferencirao i omogućio dodatnu vrijednost. Off road

park obuhvatio bi stazu dugu 6,6 km od bivšeg kamenoloma Perun do Gornje Podstrane. Sadržajno,

u okviru parka planirano je uređenje puteva i staza, te poligona za off road vožnju vozilima koja

imaju pogon na sve kotače (džipovi ili quadovi), poligona za air soft, biciklističke staze za brdski

biciklizam, te pješačke staze. Lokacija na kojoj se planira izgradnja off road parka danas je zapušten,

obrasao makijom i niskim raslinjem, a nekontroliranim prirastom borove mase, predstavlja požarno

visoko rizičan prostor.



82

Fotografija 19: Planirana trasa off road staze

Zbog konfiguracije, sastava tla, velikog nagiba, te dubokih prosjeka koji su ostali od nekadašnje

eksploatacije kamenoloma, navedeni prostor nije moguće bez značajnih građevinskih radova,

privesti nekoj drugoj svrsi ili namjeni. S obzirom da realizacija ovoga projekta zahtijeva miminalne

građevinske zahvate i opterećenja prostora, potencijali istoga bi se u potpunosti očuvali i koristili

na održiv način. Turistička zajednica općine Podstrana već je započela aktivnosti na realizaciji

projekta, te su u osmišljavanje novih sadržaja i ponude uključeni air soft klubovi, off road i quad

klubovi, te biciklističke udruge koje su se aktivno uključile i u uređenje planiranih staza i poligona.

Uz projekt uređenja off road parka potrebno je istaknuti i izgradnju adrenalinskog parka tj. parka

užadi na površini od 5.500m². Lokacija na kojoj se planira izgradnja adrenalinskog parka trenutno se

nalazi u privatnom vlasništvu, te je jedan od preduvjeta rješavanje imovinsko – pravnih odnosa tj.

otkup navedenog zemljišta za potrebe realizacije projekta. Planirane sadržaje adrenalinskog parka

čine četiri osnovna elementa: dječji poligon, poligon za odrasle, divovska ljuljačka i powerfan. Na

predviđenim platformama planirano je postavljanje klupa i stolova za posjetitelje, te sadržaja za

timske igre, teambuilding ili djecu. Predviđeno je da ruševina (procijenjena dimenzija 16x6m, 2 kata)

na stazi do adrenalin parka bude ulazna točka u park. U tu svrhu ruševinu je potrebno renovirati, a

koristila bi se u svrhe prodaje ulaznica za adrenalin park / ulaz u park, pružanje sanitarnih usluga,

formiranje ureda za managera parka, spremišta za opremu i ostale mobilne sadržaje u parku,

ugostiteljskog objekta (kafeterija), te suvenirnice.



83

7. MARKETINŠKA STRATEGIJA

Cilj marketinga u turizmu je proizvodnja i plasman proizvoda koji će odgovarati što širem krugu

turističkih potrošača. Danas je turistički proizvod najčešće kombinacija ponuda smještaja, prehrane,

animacije i sl., a potpuno zadovoljstvo turista stvara se širokom paletom primarne i sekundarne

turističke ponude.

7.1. Proizvodni portfelj

Turistički proizvod složen je spoj različitih materijalnih komponenti i usluga koji su rezultat

djelovanja brojnih dionika iz privatnog i javnog sektora u destinaciji, stoga se i razvoj turističkih

proizvoda temelji na suradnji i zajedničkom promišljanju svih dionika u turizmu – Općinske uprave,

Turističke zajednice, hotelijera, privatnih iznajmljivača, ugostitelja, turističkih agencija i ostalih

turističkih dionika s područja općine Podstrana. Glavnu ulogu u podizanju kvalitete postojećih i

razvoju novih turističkih proizvoda svakako ima Turistička zajednica koja predstavlja pokretač

složenog turističkog rasta i razvoja.

Proizvodni portfelj općine Podstrana koji se prije svega temelji na kvalitetnoj resursnoj osnovi, a

uvažavajući trendove na globalnom turističkom tržištu uključuje sljedeće turističke proizvode:

Proizvodna grupa Turistički proizvodi Značaj proizvodne grupe

Sunce i more

Ljetni odmor Visoki Odmor uz more izvan glavne

sezone Izleti

Pustolovni i sportski turizam Planinarenje, penjanje i hodanje

Visoki

Cikloturizam Adrenalinski sportovi

Kulturni turizam Kulturno-povijesna baština Visoki Gastronomija

Manifestacije i događanja Nautički turizam Yachting, cruising Srednji Ruralni turizam Seoski turizam Visoki



84

Iako osnovni turistički proizvod općine Podstrana čini „sunce i more“, evidentne su izrazite

pogodnosti za razvoj selektivnih oblika turizma. S obzirom da trendovi ukazuju na sve veću potražnju

turista za aktivnostima tijekom boravka u destinaciji potrebno je diversificirati turistički proizvod

uvođenjem dodatnih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i boravak turista u destinaciji.

Navedeno se prije svega odnosi na daljnji razvoj turističke ponude pustolovnog i sportskog turizma,

te kulturnog i ruralnog turizma i to u zaobalnom području Podstrane tj. naselju Gornja Podstrana

koje raspolaže vrlo značajnim resursima za razvoj navedenih oblika selektivnog turizma.

„SUNCE I MORE“

Motivi dolaska turista Ljetni odmor

Ciljni segmenti Obitelji s djecom

Mladi parovi

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Čimbenici

uspjeha/atributi

pozicioniranja

Atraktivnost obalnog područja

Kvaliteta smještajnih kapaciteta

Raznolikost komplementarnih sadržaja

Gastronomska ponuda

Blizina grada Splita

Potencijali razvoja

turističkog proizvoda

Odmor uz more izvan glavne sezone

Proširenje ciljnih segmenata potrošača – osobe sa

smanjenom pokretljivošću i osobe sa invaliditetom

Razvoj tematskih plaža

Potrebne intervencije za

unaprjeđenje turističkog

proizvoda

Uređenje obalnog područja, plaža i šetnica

Tematizacija i opremanje plaža

Razvoj pratećih sadržaja uz plažne prostore

Poboljšanje kvalitete prometne infrastrukture, posebice

pješačkih zona i parkirališnih mjesta,

Pojačano korištenje obnovljivih izvora energije u

prometu (foto-naponske punionice za električne

automobile)



85

PUSTOLOVNI I SPORTSKI TURIZAM

Motivi dolaska turista Sportovi na vodi, planinarenje, penjanje, pješačenje,

cikloturizam

Ciljni segmenti Mladi

Mladi parovi bez djece

Zrela dob (50-65)

Sportski klubovi i udruge

Čimbenici

uspjeha/atributi

pozicioniranja

Atraktivnost i autentičnog krajolika

Klimatska obilježja

Raznolikost postojećih planinarskih, pješačkih i

biciklističkih staza

Markacije i putokazi

Vidikovci i odmorišta

Pristupačnost i sigurnost

Potencijali razvoja


Inovativni sportsko-rekreativni sadržaji (off road,

adrenalinski sportovi)

Team – building sadržaji



proizvoda

Izgradnja/uređenje smještajnih kapaciteta

Unaprjeđenje planinarskih staza, putova i šetnica

Izgradnja i uređenje odmorišta i vidikovaca

Izgradnja infrastrukture za vertikalni transport

(žičara/uspinjača)

Izgradnja polivalentne infrastrukture za turiste i

posjetitelje

Razvoj pratećih specijaliziranih usluga (najam opreme,

popravci opreme, pomoć na stazama, električne

punionice za vozila

Unaprjeđenje sustava turističkog obilježavanja



86

KULTURNI TURIZAM

Motivi dolaska turista Upoznavanje povijesti, baštine i tradicije

Ciljni segmenti Obitelji s djecom

Mladi parovi

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Djeca i mladi školskog uzrasta

Čimbenici

uspjeha/atributi

pozicioniranja

Raznovrsni kulturno-povijesni sadržaji (antički,

srednjovjekovni lokaliteti, sakralna baština, svjetovne

znamenitosti)

Kulturne manifestacije i događanja

Potencijali razvoja


Lucius Artorius Castus

Poljička republika

Ruralne cjeline (Gornja Podstrana – Staro Selo)



proizvoda

Uređenje postojećih i razvoj novih sadržaja

Formiranje turističko informativnog centra

Izgradnja/uređenje centra za posjetitelje

Izrada suvenira i lokalnih proizvoda

Inovativni i kreativni modeli prezentacije atrakcija

Kreiranje interaktivnih sadržaja za turiste

Razvoj programa kulturnih turističkih ruta

Poticanje izrade tradicijskih suvenira temeljenih na

bogatoj kulturno-povijesnoj baštini

Razvoj novih kulturnih proizvoda i događanja

temeljenih na kulturno-povijesnoj baštini i tradicijskim

običajima (radionice izrade tradicijskih predmeta,

odijevanje tradicijskih nošnji, učenje tradicijskih

pjesama i sl.)

Postavljanje turističko - informativnih ploča



87

NAUTIČKI TURIZAM

Motivi dolaska turista Ljetni odmor

Ciljni segmenti Mladi parovi

Zrela dob (50-65)

Sportski rekreativci

Čimbenici

uspjeha/atributi

pozicioniranja

Geo-strateški položaj

Atraktivnost splitskog arhipelaga

Marina Lav

Potencijali razvoja


Odmor uz more izvan glavne sezone



proizvoda

Izgradnja novih marina/vezova

Razvoj specijaliziranih usluga i sadržaja

Razvoj prateće infrastrukture (izgradnja prve električne

punionice za plovila i praonice za plovila)

RURALNI TURIZAM

Motivi dolaska turista Upoznavanje povijesti, baštine i tradicije Gastronomija

Ciljni segmenti Obitelji s djecom Mladi parovi Zrela dob (50-65) Treća dob (65+)

Čimbenici uspjeha/atributi pozicioniranja

Prirodna mediteranska vegetacija Ruralno graditeljstvo Maslinarstvo, voćarstvo i poljoprivreda Breskva/“praska“ Gastronomija

Potencijali razvoja turističkog proizvoda

Ruralne cjeline (Gornja Podstrana – Staro Selo) Eko-turizam

Potrebne intervencije za unaprjeđenje turističkog proizvoda

Razvoj turističke ponude na OPG-ima Izgradnja/uređenje i opremanje smještajnih kapaciteta Izgradnja/uređenje kušaonica domaćih proizvoda Informiranje i edukacija seoskih obiteljskih

gospodarstava za pružanje turističkih usluga Poticanje osposobljavanja obiteljskih gospodarstava za

pružanje turističkih usluga



88

Uključivanje tradicionalnog načina pripremanja i konzumiranja autohotnih jela u turističku ponudu seoskih obiteljskih gospodarstava

Poticanje revitalizacije tradicijskih zanata i korištenje istih u turističke svrhe

Poticanje umrežavanja turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava

Razvoj prateće infrastrukture (izgradnja električnih punionica za vozila/bicikle na gospodarstvima)

7.2. Ciljna tržišta i potrošački segmenti

Za produženje turističke sezone i ostvarenje više razine zadovoljstva turista potrebno je

usmjeravanje na više odabranih segmenata turista/posjetitelja područja općine Podstrana. U skladu

s vizijom razvoja turizma, ciljni potrošački segmenti u narednom razdoblju prikazani su u tablici koja

slijedi:

Ciljni potrošački

segmenti

Glavna obilježja

Obitelji s djecom Uključuje obitelji s mlađom djecom (do 7 godina) i obitelji sa starijom djecom (8-14 godina).

Usmjerene su na potrebe djece, s razlikom da obitelji sa starijom djecom traže sadržaje koji

mogu zadovoljiti potrebe svih članova. Segment obitelji putuje tijekom školskih praznika,

pretežito ljetnih, a uglavnom se informiraju usmenom predajom (preporuke prijatelja,

rođaka, drugih roditelja). Prihvatljivost cijena vrlo je značajan čimbenik pri odabiru turističke

destinacije.

Mladi (18-24) Uključuje osobe s izrazito različitim društvenim i/ili kulturološkim zaleđem i sklonosti

različitim načinima putovanja. Putuju tijekom praznika, u trajanju od nekoliko dana do

nekoliko mjeseci, a preferiraju jeftiniji prijevoz i smještaj. Skloni su aktivnostima i avanturi,

čistoj prirodi te lokalnoj kulturi, a informiraju se u najvećoj mjeri preko interneta.

Mladi parovi (25-35) Posvećeni poslovnoj karijeri, raspolažu relativno visokim prihodima, ali s malo slobodnog

vremena. Preferiraju kratke odmore,. te visoka razina kvalitete usluga. Putuju tijekom cijele

godine, a informiraju se najvećim dijelom preko interneta, te lifetyle časopisa.

Zrela dob (50-65) Putuju tijekom cijele godine, te raspolažu s dovoljno slobodnog vremena i prihoda. Skloni su

novim iskustvima, žele vidjeti i doživjeti sve. Za putovanja se temeljito pripremaju, a

informiraju se usmenim putem, te specijaliziranim časopisima i internetom.

Treća dob (65+) Često putuju u organiziranim grupama, biraju mirnije destinacije, a zainteresirani su za

obilazak glavnih atrakcija. Cijene udobnost, a bitan čimbenik u odabiru destinacije čini

dostupnost i kvaliteta zdravstvene skrbi. Putuju pretežito u proljeće i jesen, a najviše

uvažavaju preporuke prijatelja ili rođaka kao izvor informacija za odabir destinacije.



89

Biciklisti/planinari/šet

ači

Ovaj potrošački segment čine individualni sportaši i rekreativci, te sportski klubovi i društva.

Najvažniji su im atraktivnost prirodnog okoliša te dostupnost uređenih i opremljenih

sadržaja (biciklističke i planinarske staze, šetnice i sl). Nisu zahtjevni u pogledu smještaja i

prehrane. Kao izvor informacija najvažnije su im preporuke prijatelja i drugih klubova, te

specijalizirani časopisi.

Jednodnevni

posjetitelji i izletnici

Uključuje turiste/posjetitelje koji borave na području općine, u susjednim bližim

destinacijama, a posebice turiste/posjetitelje s područja grada Splita. Potrebe i interesi ovog

potrošačkog segmenta vrlo su raznoliki, od sportsko rekreacijskih aktivnosti do upoznavanja

lokalne gastronomije. Potražnja za kvalitetnim sadržajima najveća je tijekom ljeta, a vrlo

značajnu ulogu u generiranju potencijalne potražnje ima kvalitetan sustav informiranja.

Osim prethodno navedenih glavnih potrošačkih segmenata, potrebno je spomenuti i izletnike i

vlasnike kuća za odmor kao posebne potrošačke segmente. Iako potrebe i motivi izletnika mogu biti

vrlo raznoliki i promjenjivi, možemo se sa sigurnošću pretpostaviti da će se razvojem ponude

kulturnog turizma u zaobalnom području općine, broj istih u razdoblju obuhvaćenim ovom

strategijom značajno povećati.

7.3. Komunikacijske aktivnosti

Suvremeni marketing naglašava važnost komunikacijskih aktivnosti jer upravo pomoću njih

potencijalni turisti mogu stvoriti sliku o proizvodu i usluzi koju kupuju. Komunikacijske aktivnosti

raspolažu s nizom alata putem kojih turistička destinacija može doprijeti do ciljnih tržišta.

Komunikacijske aktivnosti koje je potrebno poduzeti s ciljem stvaranja prepoznatljivog imidža

općine Podstrana trebaju prenijeti osnovnu poruku pozicioniranja Podstrane kao turističke

destinacije, a u nastavku teksta detaljno je pojašnjen odabir klasičnih i suvremenih komunikacijskih

alata čija primjena se preporučuje:

PROMOTIVNE AKTIVNOSTI/MEDIJI OPIS

IZRAVNI MARKETING

Jednostavna, ali vrlo efikasna komunikacijska aktivnost. U suradnji s hotelima i privatnim iznajmljivačima, te turističkim agencijama potrebno je prikupljati e-mail adrese turista koji posjećuju područje općine. Na taj način moguće je kreirati bazu putem koje je tijekom cijele godine moguće komunicirati nove oblike ponude, slati zanimljive informacije o kulturno-povijesnoj baštini te uključiti same turiste u kreiranje pojedinih turističkih aktivnosti. Jedan od modela izravnog marketinga svakako čine i turistički sajmovi na kojima se dolazi u izravni kontakt sa potencijalnim turistima.



90

Stoga je preporučljivo tijekom godine selektirati nekoliko najznačajnijih međunarodnih turističkih sajmova na kojima će se turistička ponuda Podstrane na kvalitetan, inovativna i kreativan način prezentirati potencijalnim gostima.

INTERNI MARKETING

Uspjeh turističkog razvoja usko je vezan uz uključenost lokalnih dionika i njihove stavove vezane uz turistički razvoj. Iz tih je razloga potrebno kontinuirano provoditi aktivnosti kako bi se podignula svijest lokalnih dionika o turističkoj ponudi, podignula svijest lokalne samouprave o potrebi poticanja suradnje javnog i privatnog sektora, njihovu povezivanju i radu na zajedničkim ciljevima, kako bi se stvorila poticajna klima za promjene, te unaprijedila razina znanja o razvoju i benefitima turizma. Primjena internog marketinga tako podrazumijeva informiranje turističkih razvojnih dionika putem lokalnih medija o planiranim aktivnostima vezanim uz razvoj turizma, organizacija edukativnih radionica i poticanje sudjelovanje lokalnih dionika u kreiranju ideja koje mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete ukupnog turističkog razvoja

OGLAŠAVANJE

Jedna od preporučenih aktivnosti odnosi se na osmišljavanje i kreiranje jasnih oglašivačkih poruka koje trebaju biti usmjerene na ciljana tržišta. S obzirom da ova vrsta promidžbe zahtijeva značajna financijska ulaganja, prije svega potrebno je izraditi medija plan koji će detaljno definirati vrste medija za oglašavanje, formate oglašivačkih poruka i termine oglašavanja. Cilj oglašavanja treba biti usmjeren na informiranje potencijalnih turista o turističkoj ponudi Podstrane

STUDIJSKO PUTOVANJE

Studijsko putovanje predstavlja klasični alat promocije u odnosima s javnošću kojemu je cilj utjecati na stvaranje pozitivnog mišljenja kod dionika koji imaju utjecaja na šire mase, poput novinara, specijalista za kulturni turizam/aktivni odmor, eno-gastronomiju, lifestyle teme i sl.. Navedena aktivnost uključuje kreiranje ponude sadržajnog boravka u Podstrani tijekom pred i post-sezone za odabranu skupinu osoba koje će zatim svoj iskustva diseminirati putem medija. Tekstovima i fotografijama objavljenim u tiskanima medijima, na društvenim mrežama, Internet portalima i blogovima potaknut će se interes za Podstranu kao turističku destinaciju, informirati javnost o turističkoj ponudi, te se širiti pozitivan imidž destinacije na ciljnim tržištima

DRUŠTVENE MREŽE (FACEBOK, INSTAGRAM,

TWITTER I SL.)

Jedan od najnovijih trendova u destinacijskom marketingu znači intenzivnu primjenu korisnički generiranih sadržaja za promociju turističkih proizvoda



91

i usluga. Društveni mediji imaju visoku promocijsku vrijednost, te značajno utječu na odluke turista o odabiru destinacije. Stoga je potrebno izraditi službene stranice/profile Podstrane kao turističke destinacije na svim dostupnim društvenim mrežama.

MREŽNE STRANICE TZO PODSTRANA

Najvažnija obilježja suvremenih destinacijskih mrežnih stranica su intenzivno korištenje multimedijalnih sadržaja, te povećana razina interaktivnosti. Atraktivni multimedijalni sadržaji najčešće se koriste za podizanje stupnja vjerodostojnosti promocijskih poruka koje destinacija šalje prema svojim ciljnim tržištima. Službena web stranica Turističke zajednice općine Podstrana sadrži sve elemente modernog i kvalitetnog mrežnog mjesta, ali ga je potrebno kontinuirano ažurirati sukladno razvoju turističke ponude i dostupnosti tehnologija. Svakako se preporuča optimizacija mrežnog mjesta za Internet pretraživače (SEO), što bi osiguralo primjerenu razinu vidljivosti mrežnog mjesta na Internetu, te kontinuirano praćenje performansi mrežnog mjesta (korištenjem „online“ dostupnih alata kao što su Google Analytics i sl.), čime bi se, kroz vrijeme, mrežno mjesto u sadržajnom, ali i funkcionalnom smislu bolje prilagodilo potrebama različitih ciljnih skupina.

MOBILNI MARKETING

Posebnu pozornost u unaprjeđenju promotivnih aktivnosti Podstrane kao turističke destinacije potrebno je usmjeriti na mobilni marketing koji uključuje promociju turističke ponude i sadržaja putem mobilnih uređaja poput smartphone-a, tableta i sl.. zbog njihove rastuće primjene u svakodnevnom životu, povećanja broja korisnika istih, te sve bržim i jeftinijim bežičnim prijenosom podataka i performansi navedenih uređaja. U tu svrhu potrebno je izraditi mobilnu verziju mrežnog mjesta TZO Podstrana za početak sa osnovnim funkcionalnostima, dok se tijekom vremena ne izradi mobilna verzija koja će biti u potpunosti funkcionalna i namijenjena prvenstveno pregledavanju na tablet uređajima. Također, potrebna su ulaganja u izradu mobilnih aplikacija koje bi bile u funkciji promocije turističke ponude općine, te GPS tematskih itinerara u okviru kojih se putem satelitske navigacije spajaju točke interesa (point of interest) - turističke atrakcije i sadržaji u jednu cjelinu.

TURISTIČKE BROŠURE I KARTE

Usprkos razvoju interneta i digitalnih medija, tiskani promovitni materijali i dalje značajno doprinose kvaliteti komunikacije s turistima, te se u značajnoj mjeri koriste za promociju. No, iste je potrebno konceptualno prilagoditi potrebama i zahtjevima korisnika u smislu jasnog i brzog prenošenja osnovnih poruka. S obzirom na potencijale i planove razvoja



92

selektivnih oblika turizma u zaobalnom području općine, posebice kulturno-povijesnog, te pustolovnog i sportskog turizma, potrebno je planirati kreiranje tematskih karata - pješačkih, planinarskih, biciklističkih, karta kulturnih ruta i sl. koje bi prije svega trebale biti jednostavne, informativne i s jasno naznačenim turističkim resursima te popisom ugostiteljskih i smještajnih objekata. Također, potrebno je obratiti pozornost na funkcionalnost istih, kako bi se izradile karte u formatu koji će omogućiti navođenje više podataka ali i praktičnost korištenja.

JAČANJE BRENDA PODSTRANE Budući uspjeh privlačnosti Podstrane kao turističke destinacije ovisi o mogućnosti kreiranja jedinstvenog identiteta i diferencijacije u odnosu na konkurenciju. Na tržištu na kojem je potrebno uvjeriti turiste da posjete destinaciju, turistima treba ponuditi jedinstveno iskustvo, a oni će tada odluku o izboru destinacije donijeti temeljem osjećaja i stanja svijesti, a ne temeljem cijene. Brend Podstrane kao turističke destinacije predstavlja kompleksan proces koji zahtijeva implementaciju niza aktivnosti kroz dulji vremenski period, ali i kvalitetan sustav upravljanja. Kao i sve druge destinacije, svoj osnovni sadržaj Podstrana je naslijedila (krajolik, povijest, kultura), no potrebno je svjesno i planski usmjeravati razvoj kako bi se kreirala snažna priča koja će Podstranu izdvojiti od ostalih konkurentskih destinacija u okruženju. Jedan od ključnih elemenata na kojima Podstrana može razviti svoj brend na turističkom tržištu nedvojbeno je kulturno- povijesna baština tj. činjenica da je na području Podstrane posljednje počivalište legendarnog kralja Arthura. Jedna od vrlo bitnih značajki kod brendiranja svakako je i vizualni identitet tj. logo Podstrane koji bi se trebao koristiti na svim promotivnim materijalima. Iako je breskva ili praska već dugi niz godina zaštitni znak Podstrane, potrebno je ostaviti dovoljno prostora za mogući novi dizajn/redizajn, posebice ukoliko se brendiranje bude temeljilo na kulturno-povijesnoj baštini. Uz logo, preporučljivo je osmisliti i slogan koji će se koristiti uz logo, a koji će biti kratak i jezgrovit, sa jasnom porukom. Razvoj brenda Podstrane podrazumijeva ne samo njegovo osmišljavanje i korištenje na promotivnim materijalima, nego i njegovu aktivnu primjenu. Navedeno se odnosi na stvaranje turističke ponude/sadržaja i usluga u Podstrani koja će odgovarati porukama koje se šalju. Sve ono što se prezentira i ističe turistima zaista se u destinaciji mora moći i ispuniti.



93

8. AKCIJSKI PLAN S DINAMIKOM PROVEDBE

R.br.

Naziv projekta Nositelj projekta

Ukupna vrijednost projekta (Kn sa

PDV-om)

Planirani izvori financiranja

projekta

Razdoblje provedbe

1. Izgradnja obale od ušća rijeke Žnovnice do HC Lav

Općina Podstrana

30.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi; ITU mehanizam

2016. - 2018.

2. Izgradnja sportske lučice sv. Martin

Općina Podstrana

25.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi;

2016. - 2017.

Uređenje lokaliteta kralja Arthura

TZO Podstrana

4. Izgradnja rekreacijskih zona ZSUOP 3.250.000,00 Vlastita sredstva; nacionalni i EU fondovi i programi

5. Uređenje knjižnice i multimedijalne dvorane

Općina Podstrana

550.000, 00 Vlastita sredstva; SDŽ; EU fondovi i programi

2016. - 2017.

6. Uređenje 120 km biciklističkih staza

TZ Općine Podstrana

Vlastita sredstva; SDŽ

2016. - 2018.

7. Uspostava 5 novih hot-spot točaka


Vlastita sredstva 2016. - 2017.

8. Izrada biciklističkih karata i vodiča


60.000,00 Vlastita sredstva

9. Uspostava turističko-informativnog centra u Mutograsu


Vlastita sredstva

10. Izrada i postavljanje info tabli o flori i fauni



11. Smeđa signalizacija TZ Općine Podstrana




94

12. Izrada multimedijalnih materijala



13. Izrada mobilne aplikacije Podstrana Guide



14. Označavanje biciklističkih staza



15. Izgradnja destilerije i kušaonice voćnih rakija, likera i maslinovog ulja

OPG Mikuličić 100.000,00 EU fondovi/programi; SDŽ; vlastita sredstva

16. Nabava i izrada opreme rimskih vojnika

KŠD Artorius

17. Izrada promotivnog filma o rimskom vojskovođi Luciusu Artoriusu Castusu

KŠD Artorius

18. Obnova kuće Bilić (Dolac Donji)

Društvo Poljičana

19. Osnivanje muzeja Poljica Društvo Poljičana

20. Izgradnja športske lučice SRK Porat

21. Izgradnja triatlon centra u Podstrani

Triatlonski klub X

Podstrana

12.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi/programi

22. Izgradnja dvorane za borilačke sportove

Judo klub Tempo

5.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi; nacionalni fondovi i programi; Splitsko dalmatinska županija

23. Izgradnja sportskog centra ZSUOP 29.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi; nacionalni fondovi i programi; SDŽ



95

24. Izgradnja električnih punionica (klasičnih i foto-naponskih) za automobile

Općina Podstrana

2.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi

25. Izgradnja prve e-punionice za plovila

Općina Podstrana

Vlastita sredstva, EU fondovi i programi

26. Izgradnja e-punionica za bicikle

Općina Podstrana

Vlastita sredstva, EU fondovi i programi



96

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I FOTOGRAFIJA

Tablica 1: Struktura površina prema namjeni

Tablica 2: Struktura površina na području općine prema namjeni

Tablica 3: Pokazatelji gospodarske razvijenosti

Tablica 4: Hoteli na području općine Podstrana

Tablica 5: Opis plaža na području općine Podstrana

Tablica 6: Turistički proizvodi u Republici Hrvatskoj

Grafikon 1: Prirodno kretanje stanovništva u općini Podstrana

Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja

Grafikon 3: Turistički dolasci i noćenja u razdoblju 2011.-2015.

Grafikon 4: Dinamika turističkog prometa u 2015. po mjesecima

Grafikon 5: Struktura ostvarenih noćenja prema vrsti smještaja u razdoblju 2011-2015.

Grafikon 6: Struktura turista prema državi prebivališta

Grafikon 7: Struktura inozemnih gostiju

Grafikon 8: Ostvareni prihodi od turizma u razdoblju 2011.-2015.

Fotografija 1: Prikaz prostorno-razvojnih cjelina na području općine Podstrana

Fotografija 2: Naselje Gornja Podstrana

Fotografija 3: Hotel La Meridien Lav

Fotografija 4: Hotel Neva

Fotografija 5: Plaža Grbavac

Fotografija 6: Plaža Šćadin

Fotografija 7: Prikaz granica nekadašnje Poljičke republike

Fotografija 8: Crkva sv. Jure na Perunskom

Fotografija 9: Crkva sv. Jure na Vršini

Fotografija 10: Ljetnikovac Cindro

Fotografija 11: Dani hrvatske male brodogradnje



97

Fotografija 12: Športska lučica u Strožancu

Fotografija 13: Marina Lav

Fotografija 14: Snimka lokacije penjališta Perun

Fotografija 15: Primjeri postavljene turističke signalizacije na području općine

Fotografija 16: Prikaz obuhvata uređenja obalnog područja do hotela Lav

Fotografija 17: Položaj projektirane lučice sv. Martin

Fotografija 18: Nadgrobni natpis Luciusa Artoriusa Castusa

Fotografija 19: Planirana trasa off road staza



98

IZVORI PODATAKA, PUBLIKACIJA I KORIŠTENIH FOTOGRAFIJA

Državni zavod za statistiku

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Ministarstvo turizma, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju

naselja u turističke razrede, www.mint.hr

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Hrvatska turistička zajednica

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2014.

godinu

Izvješće o stanju okoliša u Splitsko dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008. – 2011.

Studija zaštite vode i mora Splitsko dalmatinske županije

PPU Općine Podstrana

Izvješće o stanju u prostoru 2010.-2014. Općine Podstrana

http://www.dalmacija.hr/

http://www.podstrana.hr/


http://visitdugirat.eu/index-hr.html

http://www.visitsplit.com/

http://dsr-strozanac.hr/

http://www.internetworldstats.com/

http://www.remek-djela.com/aktivnosti/ante-kastelancic/ante-kastelancic.html

http://www.almissa.com/poljickarepublika.htm http://dhmb.org/

http://www.mint.hr/

http://www.dalmacija.hr/

http://www.podstrana.hr/


http://visitdugirat.eu/index-hr.html

http://www.visitsplit.com/

http://dsr-strozanac.hr/

http://www.internetworldstats.com/

http://www.remek-djela.com/aktivnosti/ante-kastelancic/ante-kastelancic.html

http://www.almissa.com/poljickarepublika.htm

http://dhmb.org/

strategija razvoja turizma -...

Documents