strategija razvoja općine zrinski topolovac za razdoblje ... · 1 strategija razvoja općine...
TRANSCRIPT
1
Strategija razvoja
Općine Zrinski Topolovac
za razdoblje 2014.-2020.godine
lipanj 2014.
2
Kratice korištene u tekstu:
ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela
APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BBŽ
BDP
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bruto domaći proizvod
DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EIB Europska investicijska banka
EU Europska unija
Ha hektar = 10.000 m2
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
HPA Hrvatska poljoprivredna agencija
HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)
HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (sada HPA)
JKP Javno komunalno poduzeće
JLS Jedinica lokalne samouprave
LAG
LD
Lokalna akcijska grupa (skupina)
Lovačko društvo
LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja
LRS
LU
Lokalna razvojna strategija
Lovačka udruga
MRRŠVG
MO
MT
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Mjesni odbor
Ministarstvo turizma
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
n.m. nadmorska visina
3
NN
OIE
Narodne novine
Obnovljivi izvori energije
OPG
OSC
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Os strateškog cilja
PG
PP
Poljoprivredno gospodarstvo
Park prirode
RH Republika Hrvatska
ROP
SC
SRR
Regionalni operativni program
Strateški ciljevi
Strategija ruralnog razvoja
TZ Turistička zajednica
4
Sadržaj 1. UVOD ........................................................................................................................................... 9
1.1. Temeljne odrednice ................................................................................................................. 9
1.2. Metodološki okvir ................................................................................................................. 11
1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište strategije ................................................ 12
1.3.1. Županijska razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije ...................................... 12
1.3.2. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije ............................................................... 13
1.3.3. Plan ukupnog razvoja Općine Zrinski Topolovac ............................................................ 13
2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU STRATEGIJE OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC .................. 14
2.1. Struktura, način rada i očekivani rezultati .............................................................................. 14
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ............................................................................................ 14
3.1. Osnovni podaci...................................................................................................................... 14
3.1.1. Položaj Općine Zrinski Topolovac u Županiji ................................................................ 14
3.1.2. Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja................................................................ 16
3.1.3. Stanovanje i površine ...................................................................................................... 17
3.1.4. Stanovništvo ................................................................................................................... 17
3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ................................................................................. 19
3.2.1. Cestovni promet.............................................................................................................. 19
3.2.2. Željeznički promet .......................................................................................................... 20
3.2.3. Zračni promet ................................................................................................................. 20
3.2.4. Telekomnikacije ............................................................................................................. 21
3.2.5. Vodoopskrba .................................................................................................................. 22
3.2.6. Otpad.............................................................................................................................. 22
3.2.7. Energetika ...................................................................................................................... 23
3.2.7.1. Elektroenergetika ..................................................................................................... 23
3.2.7.2. Plinofikacija ............................................................................................................. 23
3.2.8. SWOT ANALIZA – prostor, okoliš, infrastruktura .......................................................... 24
3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................................... 24
3.3.1. Institucije vlasti .............................................................................................................. 24
3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina ................................................... 24
5
3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Općine Zrinski Topolovac .................................. 26
3.3.2. Proračun Općine Zrinski Topolovac ................................................................................ 26
3.3.2.1. Prihodi i primici u proračunu Općine Zrinski Topolovac .......................................... 26
3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proračunu Općine Zrinski Topolovac ........................................... 27
3.3.3. Društvene djelatnosti ...................................................................................................... 28
3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehnička kultura u Općini Zrinski Topolovac ................ 28
3.3.3.1.1. Obrazovanje i znanost u Općini Zrinski Topolovac ............................................ 28
3.3.3.1.2. Predškolski odgoj .............................................................................................. 29
3.3.3.1.3. Sport i rekreacija ............................................................................................... 29
3.3.3.1.4. Tehnička kultura ................................................................................................ 30
3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo ......................................................................................... 31
3.3.3.2.1. Socijalna skrb u Općini Zrinski Topolovac ........................................................ 31
3.3.3.2.2. Zdravstvo .......................................................................................................... 33
3.3.3.3. Kultura..................................................................................................................... 33
3.3.3.3.1. Kriteriji razvrstavanja kulturnih dobara .............................................................. 33
3.3.3.3.2. Kulturna dobra .................................................................................................. 34
3.3.3.3.3. Kultura u proračunu Općine Zrinski Topolovac ................................................. 34
3.3.3.4. Civilno društvo ........................................................................................................ 35
3.3.3.5. SWOT ANALIZA – društvena infrastruktura Općine Zrinski Topolovac .................. 36
3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA ........................................ 38
3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA ............................................................................................................ 42
3.6. TURIZAM ............................................................................................................................ 46
3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Općine Zrinski Topolovac ...................... 46
3.6.1.1. Smještajna resursna osnova ...................................................................................... 47
3.6.1.2. Prostorna resursna osnova ........................................................................................ 47
3.6.2. Turistička potražnja ........................................................................................................ 49
3.6.3. SWOT ANALIZA – Turizam ......................................................................................... 50
3.7. GOSPODARSTVO ............................................................................................................... 51
3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Općine Zrinski Topolovac ........................................... 51
3.7.2. Ostvarena zaposlenost na području Općine Zrinski Topolovac ........................................ 52
6
3.7.3. Trgovačka društva i obrtnici Općine Zrinski Topolovaci njihov i rezultati poslovanja...... 53
3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena ........................................................................................... 56
3.7.6. Pregled ključnih gospodarskih sektora ............................................................................ 56
3.7.7. Uloga Općine Zrinski Topolovacu poticanju poduzetništva ............................................. 59
3.7.7.1. Poduzetnička infrastruktura ...................................................................................... 60
3.8. SWOT ANALIZA – Gospodarstvo Općine Zrinski Topolovac ............................................... 60
4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ................................................................................................................................. 61
4.1. PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC .. 61
4.2. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ..................... 62
4.2.1. Komunalna i društvena infrastruktura.............................................................................. 62
4.2.1.1.Razvijenost komunalne infrastrukture ....................................................................... 62
4.2.1.1. 1. Općinska cestovna infrastruktura ...................................................................... 62
4.2.1.1.2. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda ...................................................... 62
4.2.1.1.3. Sustavno gospodarenje otpadom ....................................................................... 63
4.2.1.1.4. Energetska rješenja ............................................................................................ 64
4.2.1.2. Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture ..................................................... 65
4.2.1.2.1. Valorizacija kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti ........................................... 65
4.2.1.2.2. Kapaciteti za sport i rekreaciju ........................................................................... 66
4.2.1.2.3. Socijalna politika ............................................................................................... 66
4.2.1.2.4. Institucionalna podrška civilnom društvu ........................................................... 66
4.2.2. Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala...................................................... 68
4.2.2.1. Iskorištenost gospodarskog potencijala .................................................................... 68
4.2.2.1.1. Poduzetnička aktivnosti i diverzifikacija ............................................................ 68
4.2.2.1.2. Poduzetnički duh ............................................................................................... 68
4.2.2.1.3. Jasna vizija i strategija gospodarskog razvoja..................................................... 69
4.2.2.1.4. Usklađenost smještajne i ukupne turističke ponude sa trendovima ..................... 69
4.2.2.2. Iskorištenost obrazovnog potencijala ........................................................................ 70
4.2.2.2.1. Povezanost obrazovnih programa s potrebama tržišta ......................................... 70
4.2.2.2.2. Usklađenost sustava cjeloživotnog učenja sa stvarnim potrebama gospodarstva i društvene nadogradnje ...................................................................................................... 71
7
4.2.2.3. Imovina u vlasništvu države koji nije u upotrebi ....................................................... 71
4.2.2.4. Decentralizirane funkcije upravljanja ....................................................................... 72
4.2.2.5. Tržište kapitala......................................................................................................... 72
4.2.3. Zaštita i upravljanje prirodnim resursima ........................................................................ 74
4.2.3.1. Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) ............................................................. 75
4.2.3.2. Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta života građana ............... 77
4.2.3.3. Bespravna gradnja .................................................................................................... 77
4.2.3.4. Urbano opremljene stambene zone ........................................................................... 78
4.3. MISIJA I VIZIJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ........................................................... 78
4.4. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ...................................................... 78
4.4.1. Strateški ciljevi ............................................................................................................... 79
4.4.2. Strateški prioriteti ........................................................................................................... 80
5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA ................................................................................... 80
5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA .................................................................................................... 80
5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA ................................................... 81
6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ................................................................................................................. 93
6.1. METODOLOŠKI PRISTUP .................................................................................................. 93
6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA ................................................................. 94
6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje projekata ................................................................................... 94
6.2.2. Rangiranje ocjenjenih projekata ...................................................................................... 98
6.2.3. Odluke o načinu ostvarenja potpore za svaki od prioritetnih projekata – pomoć u pripremi ili realizaciji............................................................................................................................... 99
6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ..................................................... 99
7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S CILJEVIMA ŽRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU.............................................................................. 102
7.1. USKLAĐENOST CILJEVA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S RAZVOJNIM CILJEVIMA ŽRS –A BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE ................. 102
7.2. USKLAĐENOST CILJEVA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA ........................................................................... 103
8
7.3. USKLAĐENOST CILJEVA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU – EUROPE 2020 .................................................................................................................. 107
8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA....................................................... 109
8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA ......................................................................... 109
8.1.1. Proračun Općine Zrinski Topolovac .............................................................................. 109
8.1.2. Ostali izvori financiranja ............................................................................................... 111
8.2. EU FONODOVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI ................................................................................................................................. 112
8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA ................................................................................... 120
9. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC ................... 121
9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE....................................................................... 121
9.2. MONITORING/PRAĆENJE ............................................................................................... 122
9.3. EVALUACIJA .................................................................................................................... 123
10. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 123
11. LITERATURA ................................................................................................................... 126
Popis tablica................................................................................................................................... 127
Popis slika ..................................................................................................................................... 128
9
1. UVOD
1.1. Temeljne odrednice Europska unija prihvatila je koncept poticanja održivog razvoja lokalnih i ruralnih područja koji se bazira na održivom gospodarskom razvoju, povećanju životnog standarda te očuvanju prirodne, kulturne i tradicijske baštine. Na taj način, ruralni prostori u suvremenoj Europi transformiraju se u ekološki očuvane i kultivirane sredine koje se sustavno opremaju s komunalnom i društvenom infrastrukturom, razvijaju održivu poljoprivredu i lokalno poduzetništvo, i povezuju se s okruženjem. Takve sredine postaju ugodne za život i privlačne za ulaganja, omogućavaju rastuću zaposlenost i sve bolji standard života svojim stanovnicima, i imaju perspektive. Europski koncept lokalnog i ruralnog razvoja prihvatila je i Republika Hrvatska, koja je također utvrdila razvojne strategije i sektorske programe na nacionalnoj i regionalnoj razini. Na takvim osnovama uspostavljeni su osnovni uvjeti i okviri, na temelju kojih lokalne samouprave (JLS) mogu razvijati vlastite sustave decentraliziranog upravljanja lokalnim razvojem ("odozdo prema gore"), te pripremati i pokretati lokalne razvojne programe, projekte i složene procese koji trebaju omogućiti da se njihove lokalne zajednice postupno prilagode, te uspostave nove perspektive i održiv razvoj u skladu sa standardima EU: Učinkovito upravljanje lokalnim-ruralnim razvojem podrazumijeva sustavno razvijanje slijedećih komponenti:
Ø održiv gospodarski razvoj, Ø visok standard života, Ø očuvan lokalni okoliš.
Radi ostvarivanja ovakvih ciljeva lokalna samouprava mora osigurati integralan pristup s jasnom teritorijalnom dimenzijom, obuhvaćajući u istom okviru slijedeće dimenzije:
Ø razvoj poticajnog okruženja i socijalne inkluzije u lokalnoj zajednici (JLS); Ø razvoj lokalne infrastrukture, uspješno zadovoljavanje potreba lokalnog
stanovništva i gospodarstva i povećavanje kvalitete života; Ø prilagodbu i razvoj konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva; Ø gospodarsku diverzifikaciju – razvoj malog i srednjeg poduzetništva,
seoski turizam, usluge; Ø održivo upravljanje prirodnim resursima - očuvanje i razvojna integracija
prirodne, kulturne i tradicijske baštine; Ø razvoj prepoznatljivosti i konkurentnosti JLS, te promicanje kulturne i
tradicijske baštine, turizma i rekreacije Ovakvim pristupom, lokalne zajednice trebaju odgovoriti današnjim izazovima koje donose globalizacija, velike promjene na makroekonomskom nivou, globalne klimatske promjene itd..., i kreirati razvojnu politiku i programe koji će omogućiti skladan i dugoročno održiv razvoj lokalnih i ruralnih zajednica. Održivi razvoj lokalnih i ruralnih sredina danas je jedan od temeljnih prioriteta u Republici Hrvatskoj i EU. Zbog toga, razvoj ovakvih sredina danas se snažno potiče i uspostavljeni su brojni poticajni i partnerski programi kao i fondovi za financiranje lokalnih razvojnih
10
aktivnosti i projekata na razini regija - županija, države i EU programa (čak 40% sredstava iz Proračuna EU namijenjeno je ruralnom razvoju). U takvoj situaciji, naročito važnu ulogu u kreiranju i upravljanju lokalnog razvoja dobivaju lokalne samouprave, koje imaju zadatak prepoznati razvojne mogućnosti i šanse, utvrditi i definirati realnu razvojnu viziju, strateške ciljeve i prioritete lokalnog razvoja, te inicirati i pokrenuti strateške razvojne aktivnosti, programe i projekte kojima će se utvrđeni ciljevi lokalnog razvoja realizirati u praksi (razvoj "odozdola prema gore").
Na takvim osnovama, lokalne samouprave preuzimaju središnju ulogu u upravljanju lokalnim razvojem, kroz poduzimanje sustavnih aktivnosti na osmišljavanju i pokretanju lokalnih razvojnih programa na utvrđenim strateškim pravcima razvoja, te kroz iniciranje i razvoj suradnje i partnerstva s lokalnim nositeljima razvoja te potpornim institucijama i fondovima na svim razinama, radi stvaranja uvjeta za učinkovito pripremanje, pokretanje i financiranje lokalnih razvojnih projekata. Strateško upravljanje razvojem zahtijeva kvalitetno planiranje razvoja na sve tri razine upravljanja: državnoj, regionalnoj i lokalnoj. Na državnoj razini izrađuju se strateški dokumenti koji određuju smjernice sveukupnog gospodarskog i društvenog razvoja, kao i razvoja pojedinih gospodarskih i društvenih područja na nacionalnoj razini. Nastavljajudi se na nacionalno strateško planiranje, regionalno strateško planiranje u Republici Hrvatskog provode županije, a lokalno jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Ovaj je sustav upravljanja razvojem ustrojen u Strategiji Republike Hrvatske koju donose Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Županijskim razvojnim strategijama (ŽRS) koje donose županije te Strategijama razvoja gradova/općina koje donose općine i gradovi. Izradom Stragije razvoja grada/općine, općine i gradovi preuzimaju odgovornost za ukupan razvoj (gospodarski i društveni) svojih JLS-ova. Svrha izrade nove Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac za razdoblje 2014. – 2020. je ažuriranje pregleda stanja na području Općine te na temelju identificiranog stanja, postavljanje smjera za ostvarenje ciljeva, prioriteta i mjera u budućem razdoblju do 2020. s ciljem podizanja razine ekonomske moći i kvalitete življenja, te postizanja zadovoljstva građana. Uz navedno svrha Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac jest također stvoriti dobar i sveobuhvatan razvojni plan u skladu sa nacionalnim i EU standardima koji će služiti kao osnova budućeg gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja Općine Zrinski Topolovac. Kvalitetna razvojna strategija razvoja olakšava donošenje odluka o ulaganjima u društveno-gospodarski razvoj sukladno definiranim prioritetima te ostvarenje postavljene vizije i ciljeva. Određivanje razvojnih prioriteta neophodno je uzme li se u obzir da su resursi, kako financijski tako i ljudski i prostorni, kojima raspolaže lokalna samouprava ograničeni (manji) u odnosu na razvojne potrebe. Upravo stoga Strategija razvoja predstavlja instrument odgovarajuće alokacije ključnih resursa sa svrhom ciljanog razvoja predmetnog područja. Održivi lokalni razvoj Općine događat će se kroz kontinuirane razvojne aktivnosti i projekte, osobito na slijedećim područjima:
Ø Očuvanje i razvojna integracija okoliša te prirodnog, kulturnog i tradicijskog nasljeđa JLS, koji čine područni kapital i perspektive lokalne zajednice;
Ø Razvoj komunalne i društvene infrastrukture, te uspostavljanje poticajnog društvenog i razvojnog okruženja;
11
Ø Gospodarski razvoj - restrukturiranje i razvoj održive poljoprivrede, obrta i malog poduzetništva, diverzifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta;
Ø Povećavanje standarda i kvalitete života - razvoj prepoznatljivosti i konkurentnosti JLS.
U procesu rada slijedit će se "bottom up" načelo (poticati će se davanje prijedloga, sugestija i kritika od najniže do najviše razine), na način da će se rad provoditi i verificirati kroz slijedeće faze: Prva faza rada rezultirat će analizom postojećeg stanja i izradom SWOT analiza za ključna područja razvoja Općine, na način da će se posebno sagledati skupine:
1. Društvena infrastruktura 2. Gospodarstvo – mikro, malo i srednje poduzetništvo 3. Komunalna infrastruktura 4. Turizam
Druga faza uključuje definiranje strategije razvoja, a temeljeno na zajednički prihvaćenoj viziji te dugoročnim strateškim ciljevima razvoja i strateškim prioritetima i opcijama. Treća faza uključuje programski dio, u kojem će se naglasak staviti na provedbu načela održivog razvoja, a temeljeno na spoznajama do kojih se došlo u prethodnom istraživačkom postupku u okviru kojeg su izdvojene ključne teme i odredeni prioriteti. Na ovim su se polazištima predložile mjere neophodne za realizaciju postavljenih strateških ciljeva i strateških prioriteta, a koje strogo prate strateške prioritete. Završni dio rada odnosi se na predlaganje sustava financiranja i pronalaženje adekvatnih izvora. Uspješnost provedbe Strategije temelji se na sustavnom praćenju (monitoringu) i evaluaciji učinaka, što uključuje izbor relevantnih kriterija i dinamike, a u uvažavanje načela na kojima je Strategija i postavljena. Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovac predstavlja sveobuhvatan programski dokument temeljen na partnerstvu predstavnika javnog, privatnog i društvenog sektora. Dokument definira dugoročne ciljeve, prioritete i mjere razvoja područja Općine za sedmogodišnje razdoblje (2014. - 2020.) te je usklađen s razvojnim potrebama i uvjetima okruženja. Polazna namjera, polazna svrha i cilj planiranja razvoja Općine Zrinski Topolovac kao jedinice lokalne samouprave je podizanje razine ekonomske moći i konkurentnosti gospodarstva, podizanje kvalitete življenja i ostvarivanje višeg nivoa zadovoljstva građana. Sudjelovanjem članova šire zajednice poboljšava se komunikacija između privatnog i javnog sektora, odnosno poduzetnika i predstavnika civilnih udruga s jedne strane, te predstavnika lokalne samouprave s druge strane, čime se dobiva sinergijski učinak u odvijanju razvojnih aktivnosti.
1.2. Metodološki okvir Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovac rezultat je suradnje predstavnika Općine Zrinski Topolovac te vanjskog konzultantskog tima. U partnerstvo za izradu Strategije razvoja bili su također uključeni i predstavnici gospodarskog, javnog, obrazovnog i civilnog sektora Općine Zrinski Topolovac. Naime u Strategiju razvoja Općine Zrinski Topolovac uključen je niz informacija prikupljenih kroz partnerske konzultacije s interesnim skupinama s područja općine. Pri izradi Strategije primijenjena je suvremena participativna razvojna metodologija te
12
su shodno tome institucije i građani Općine Zrinski Topolovac imali priliku aktivno se uključiti i sudjelovati u planiranju razvoja svoje općine. Metodologija izrade i provedbe te način vrjednovanja Strategije razvoja usklađena je s Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Svrha prilagodba jest postizanje jedinstvenog pristupa planiranju, povezanosti sa ŽRS te usklađenosti s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim, sektorskim kao i EU programima). Za ocjenu stanja razvoja korišteni su i relevantni pokazatelji prikupljeni od mjerodavnih institucija i ustanova (DZS, HGK, HZZ, HOK). Na temelju analize odnosno pregleda stanja identificirani su trendovi i razvojni problemi Općine Zrinski Topolovacu navedenim područjima. Aktivnim sudjelovanjem dionika temeljenim na partnerskom pristupu postupno su se izdvajale unutarnje snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje koje imaju značajan utjecaj na razvoj Općine Zrinski Topolovac. SWOT analiza ilustrirala je snage i slabosti povezane s resursima i rezultatima analize stanja te prilike i prijetnje povezane s vanjskim utjecajem okruženja. Zaključci pregleda stanja te SWOT analize ukazali su na konkretne mogućnosti i koncepcije razvoja Općine Zrinski Topolovactemeljem kojih su definirani razvojna vizija i strateški ciljevi razvoja Općine Zrinski Topolovac. Daljnjim razmatranjem za svaki od postavljenih ciljeva definirani su prioriteti razvoja Općine Zrinski Topolovac, a za svaki prioritet razrađene su mjere koje uz opis mjere i ključne aktivnosti sadrže precizno definirane korisnike te indikatore za vrjednovanje razine doprinosa pojedine mjere konkretnom prioritetu odnosno cilju.
1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište strategije Razvoj na lokalnoj razini ne događa se u izolaciji. Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Strategije razvoja su županijski razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije i programi EU-a. Prilikom pripreme Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac za razdoblje 2014. – 2020. vodilo se računa o njezinoj usklađenosti s navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrđivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su konkretizirani na način da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima RH i EU.
1.3.1. Županijska razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije Županijska razvojna strategija (ŽRS) Bjelovarsko-bilogorske županije (BBŽ) ključni je planski dokument politike regionalnog razvoja za županije definiran unutar SRR RH s ciljem dugoročnog društveno-gospodarskog razvoja županije. Vizija Bjelovarsko-bilogorske županije je: Županija poticajnog gospodarskog okruženja temeljenog na tradiciji u poljoprivredi, obrtništvu i turizmu uz ostvariv visok stupanj dodane vrijednosti s očuvanim okolišem te prirodnom i kulturnom baštinom; mjesto ugodnog življenja u kojem se promiče kvaliteta života. Analiza stanja je pokazala da su glavni ciljevi koji su proizašli iz osnovne analize, odnosno
13
SWOT analize koji stoje pred Županijom slijedeći: Cilj 1: Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije Cilj 2: Unaprjeđenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života Cilj 3: Razvoj komunalne infrastrukture
1.3.2. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije Bjelovarsko-bilogorska županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu, koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značaja. Obveza donošenja Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđena je člankom 18. i 57. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94). Zakon o prostornom uređenju utvrdio je osnovna načela uređenja prostora, a drugoročni ciljevi, prioriteti i usmjerenja državnog značaja (i za područje Županije) zadani su Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i strategijama razvoja pojedinih djelatnosti utvrđenim po resornim ministarstvima. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja:
• Demografski razvoj • Odabir prostorne i gospodarske strukture • Razvoj naselja • Razvoj prometne, društvene i ostale infrastrukture • Zaštita krajobraznih vrijednosti • Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesnih cjelina
Ciljevi prostornog uređenja nasleja na području Županije:
• Racionalno korištenje i zaštita prostora • Unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
1.3.3. Plan ukupnog razvoja Općine Zrinski Topolovac U skladu s preporukama Europske unije i nacrtima strateškog okvira razvoja Republike Hrvatske, Općine Rovišće i Zrinski Topolovac odlučile su, koristeći metodologiju i alate strateškog planiranja, izraditi zajednički Program ukupnog razvoja. Cilj programa je definirati ključne razvojne smjernice, ciljeve, prioritete i mjere, te napraviti konkretne planove aktivnosti čijom će se realizacijom postići planirani razvoj. U Planu su utvrđena četiri strateška cilja:
• SC 1 Razvoj malog i srednjeg gospodarstva • SC 2 Unaprjeđenje poljoprivrede • SC 3 Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja • SC 4 Unaprjeđenje kvalitete života
14
Svrha ciljeva predloženih PUR-om je stvoriti okruženje koje omogućuje i potiče razvoj privatnog sektora (koji je glavni akter ostvarenja gospodarskog rasta), razvoj civilnog društva (koje je glavni medij "participativne demokracije" i važan element željenog visokog društvenog standarda i blagostanja).
2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU STRATEGIJE OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC
2.1. Struktura, način rada i očekivani rezultati U strukturi glavnog partnerstva u izradi Strategije nalaze se članovi vodeće strukture Općine čiji se opseg posla prostire na sve sfere javnog, gospodarskog i općeg društvenog interesa. Načelnik je glavni koordinator cjelokupnog procesa djelovanja partnerskog odbora. Partnerski odbor je koncipiran kao fleksibilna tvorevina ciljnih skupina, stalno otvorena za nove sudionike odnosno osobe iz odredene ciljne skupine, koje nedvojbeno mogu doprinijeti kvaliteti konačnih spoznaja. Sudjelovanje u Partnerskom odboru je dobrovoljno i svaki pojedinac, institucija ili organizacija koji zna, želi i može doprinijeti kvaliteti konačnih rezultata, pozvan je da se direktno ili indirektno uključi i sudjeluje u radu i doprinese konačnom oblikovanju strateških smjernica razvoja. U istraživanje su se prema potrebi mogli uključiti i ostali sudionici, kao specijalisti za pojedina područja, te aktivno preuzeli odgovornost za uspješnu realizaciju ovog dokumenta. Pri tom se slijedilo načelo integriranog partnerstva, a kroz interaktivni rad ljudi iz različitih ciljnih skupina i sfera interesa, ali sa istim ciljem dobrobiti Općine Zrinski Topolovac.
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
3.1. Osnovni podaci
3.1.1. Položaj Općine Zrinski Topolovac u Županiji Općina Zrinski Topolovac smještena je na sjeveru Bjelovarsko – bilogorske županije. Općina se proteže se na 30,27 km2 i čini 1,12% površine Bjelovarsko-bilogorske županije. Indeks razvijenosti Općine Zrinski Topolovac 32,96%.
Zrinski Topolovac okružuju općine Kapela i Rovišće te Koprivničko – križevačka županija. Općina se sastoji od tri naselja: Jakopovac, Križ Gornji i Zrinski Topolovac.
Slika 1 Geografski smještaj Općine Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
15
Izvor: Prostorni plan Općine Zrisnki Topolovac
Slika 2 Geografski razmještaj naselja Općine Zrinski Topolovac
Izvor: Prostorni plan Općine Zrinski Topolovac
16
Općina Zrinski Topolovac kao dio bilogorskog kraja predstavlja granično područje između ravne Podravine na sjeveru i nizinskog područja rijeke Česme na jugu.
Povoljan geoprometni položaj i povezanost s većim hrvatskim gradovima (Zagrebom, Koprivnica, Varaždinom i Osijekom), a preko njih i sa susjednim državama (Mađarskom i Slovenijom), nude kvalitetnije razvojne mogućnosti i veću nazočnost u zemlji i inozemstvu. Slika 3 Zračna udaljenost Općine Zrinski Topolovac od većih gradskih središta
Izvor: Župa Zrinski Topolovac
3.1.2. Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja Prirodno geografski gledano pripada prostoru Panonske (i peripanonske megaregije), najvećim dijelom megaregije Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća samo jednu karakterističnu geografsku cjelinu: pobrđe Bilogore. Kao posljedica geoloških i petrografskih karakteristika, na mladoj geografskoj osnovi razvijen je brežuljkasti kraj s poljoprivrednim i šumskim površinama. Prostor Općine Zrinski Topolovac leži na bilogorskoj uzvisini koja se proteže sjevernim dijelom Bjelovarsko-bilogorske županije. Područje je nizinsko brežuljkasto i srednje šumovito, a najzastupljenije vrste su hrast kitnjak, obična bukva i grab. Područje općine Zrinski Topolovec pripada, prema Koppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -3°C i 18°C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C . Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine. Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina, u rano ljeto i kasnu jesen. Srednja godišnja temperatura zraka je oko 10oC, a 127 dana u godini je preko 15oC (najpovoljnija za razvitak vegetacije). Srednja godišnja količina padalina je između 863 i 976 mm. Vjetrovi su, općenito, slabi. Prevladavaju tereni relativno malih visina, umjerenih nagiba, povoljnog sastava i stabilnosti, što omogućava razvoj poljoprivredne djelatnosti i turizma.
17
Klima i reljef općine Zrinski Topolovac su ugodni za život i dobar preduvjet za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Prostrane šume, relativno slaba naseljenost, brojna bogata lovišta, više planinarskih puteva, očuvana priroda, bogata flora i fauna, čisti vodotoci, travnjački voćnjaci, vinogradi, zdrava hrana proizvedena na tradicionalan način, a također i bogato kulturno nasljeđe temelji su za postizanje održivog razvoja.
3.1.3. Stanovanje i površine Prema podacima DZS, u Općini Zrinski Topolovac ima ukupno 260 obiteljskih kućanstava od čega je većina stambenih jedinica u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu. Stanova ima 390 sa ukupnom površinom od 28.418 m2. Od ukupno 390 stanova, njih 251 je stalno nastanjeno, 29 ih je povremeno nastanjeno, dok je 19 stanova napušteno.
3.1.4. Stanovništvo Prema Popisu stanovništva 2001.godine DZS, na području Općine Zrinski Topolovac živjelo je 1.000 stanovnika, dok se u novom popisu provedenom 2011. godine, broj stanovnika smanjio na 890. Nakon smanjenja broja stanovništva koji je uslijedio 1961., negativni trend se nastavio, što pokazuje da se radi o strukturnom problemu kojemu je potrebno pristupiti ozbiljno i sa preciznim planovima. Tabela 1 Stanovništvo Općine Zrinski Topolovac
Spol 2011. 2001. Općina Zrinski Topolovac
sv. 890 1000 m 431 506 ž 459 494
Izvor: DZS Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011. Tabela 2 Kretanje broja stanovništva u razdoblju 1857. do 2001. godine na području Općine Zrinski Topolovac
Izvor: DZS Kretanje broja stanovništva 1851.-2001.
Tabela 3 Stanovništvo Općine Zrinski Topolovac, po starosti i naseljima
Spol Ukupno Starost 0-4 5-9 10-
14 15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85-89
90-94
95 i više
Općina Zrinski Topolovac
sv. 890 48 47 54 60 64 70 48 49 51 51 60 67 42 45 42 48 35 9 - -
m 431 19 19 29 32 35 39 28 32 25 28 26 38 17 21 17 12 12 2 - - ž 459 29 28 25 28 29 31 20 17 26 23 34 29 25 24 25 36 23 7 - - Naselja Jakopovac sv. 138 5 8 9 6 5 13 10 7 8 8 13 13 6 7 5 8 5 2 - - m 67 1 4 5 1 4 6 4 6 5 5 4 8 3 4 2 3 2 - - - ž 71 4 4 4 5 1 7 6 1 3 3 9 5 3 3 3 5 3 2 - - Križ Gornji
sv. 144 6 2 6 12 13 6 3 7 14 12 11 7 8 8 10 9 10 - - -
m 69 2 - 5 8 9 3 1 4 6 9 5 4 2 4 3 2 2 - - - ž 75 4 2 1 4 4 3 2 3 8 3 6 3 6 4 7 7 8 - - - Zrinski Topolovac
sv. 608 37 37 39 42 46 51 35 35 29 31 36 47 28 30 27 31 20 7 - -
m 295 16 15 19 23 22 30 23 22 14 14 17 26 12 13 12 7 8 2 - - ž 313 21 22 20 19 24 21 12 13 15 17 19 21 16 17 15 24 12 5 - - Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
19
Udio muškaraca u ukupnom broju stanovništva Općine iznosi 48,42%, dok udio žena iznosi 51,56%. Ukoliko promotrimo statističke pokazatelje o kontingentu stanovništva Općine, primijećuje se porast broja osoba starijih od 60 godina. Odnos stanovništva do 19. godine starosti i stanovništva starijeg od 60 godina iznosi 0,94, što pokazuje da je i na prostoru Općine, kao i u ostatku Hrvatske, prisutan trend starenja stanovništva. Prosječna starost stanovništva iznosi 41,1 godinu, od čega žene 43,1 godinu te muškarci 38,9 godina. Indeks starenja iznosi 105,7%. Tabela 4 Kontingent stanovništva Općine Zrinski Topolovac
Spol Ukupno 0 – 6 godina
0 -14 godina
0 -17 godina
0 -19 godina
Žene u fertilnoj dobi
Radno sposobno
stanovništvo (15 – 64 godine)
60 i više
godina Svega (15 –
49 godina)
od toga 20 -29 godina
sv. 890 70 149 180 209 - - 562 221 m 431 26 67 83 99 - - 300 81 ž 459 44 82 97 110 174 60 262 140 Izvor: DZS Popis stanovništva 2011. Prema najvišem završenom stupnju obrazovanja, udio stanovništva starijeg od 15 godina koje ima završenu samo osnovnu školu iznosi 55,33%, dok je udio stanovništva bez osnove škole 2,69%. Udio stanovništva koje ima završeno visoko obrazovanje iznosi 2,42%. Nepismeno je 19 stanovnika, od čega je 14 žena i 5 muškaraca. Starost Spo
l Ukupn
o Bez škol
e
Osnovna škola
Srednja škola
Visoko obrazovanje Sveg
a Stručni studij
Sveučilišni studij
Doktorat
znanosti Ukupn
o sv. 741 20 410 159 18 7 11 -
m 364 6 201 88 9 3 6 - ž 377 14 209 71 9 4 5 - Izvor: DZS Popis stanovništva 2011. Udio stanovništva koje ima teškoća pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti iznosi 30,6%, tj njih 272 osobe. Od navedenog broja, njih 71 treba pomoć druge osobe, dok ju njih 64 i koristi.
3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
3.2.1. Cestovni promet Cestovni promet odvija se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Prostornim planom utvrđenom rješenju cestovne mreže. Općinom Zrinski Topolovac ne prolazi prometna i komunalna infrastruktura od državnog značaja slijedom čega je ovaj kraj pošteđen negativnih posljedica vezanih za promet. Na području Općine Zrinski Topolovac nalazimo:
20
Županijske ceste: Ž 2143 Koprivnica (Ž2141) – Zrinski Topolovac – N. Skucani – D28 Ž 2212 D41 – Sv. Petar Čvrstec – Zrinski Topolovac (Ž2143) Ž 3004 Zrinski Topolovac (Ž2143) – Kapela (Ž2182) Lokalne ceste: L 37003 Jakopovac (Ž 3004) – Kobasičari (Ž 2143) L 26083 Široko Selo (Ž2181) – Križ Gornji (Ž2143) Prema podacima Općine, duljina nerazvrstanih cesta na području općine Zrinski Topolovac iznosi 70,080 km, što čini 2 315,16 m/km². Održavanje nerazvrstanih cesta na području Općine Zrinski Topolovac obavljalo je više pravnih osoba. Dio poslova održavanja nerazvrstanih cesta (modernizacija nerazvrstanih cesta) na području Općine Zrinski Topolovac obavljala je pravna osoba s kojom je zaključen ugovor. Ugovor su zaključili Ministarstvo regionalnog razvoja (koje je provelo natječaj radi odabira najpovoljnijeg ponuditelja), općina Zrinski Topolovac i odabrani izvoditelj. Ugovoreni su radovi u ukupnoj vrijednosti 654.808,34 kn s porezom na dodanu vrijednost, od čega općina Zrinski Topolovac sudjeluje u visini 20,0% cijene radova što iznosi 130.961,67 kn (zbog povećanog poreza na dodanu vrijednost Općina je platila 133.086,89 kn). Javni prijevoz na području Općine Zrinski Topolovac obavlja Čazmatrans Nova d.o.o. azmatrans - Nova d.o.o. Čazma je društvo koje se bavi cestovnim prijevozom putnika u zemlji i inozemstvu, kontinuirano posluje više od 60 godina (od 1949.g.). Iza imena Čazmatrans stoji stručnost i iskustvo njegovih radnika koji su zajedno sa bivšim radnicima Čazmatransa jedini vlasnici Čazmatrans-Nove d.o.o. Sjedište društva je u gradu Čazmi, koji se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
3.2.2. Željeznički promet Na području Općine Zrinski Topolovac ne postoji stajalište željezničkog prometa, već je potrebno ići u okolne općine (Rovišće, i sl.)
3.2.3. Zračni promet Najbliža zračna luka nalazi se u Zagrebu, Zračna luka Pleso, udaljena od Općine Zrinski Topolovac 91,89 km. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije postoje dva letjelišta za sportske i lake komercijalne zrakoplove do 6,5 tona, u blizini Bjelovara i kod Daruvara. Letjelišta imaju travnatu tvrdu poletno-sletnu stazu sa pratećim objektima. Pri letjelištima djeluju zrakoplovni klubovi ZK Bjelovar u Bjelovaru u ZK Ždral u Daruvaru. Ostala letjelišta namijenjena su zrakoplovima za potrebe poljoprivrede i sporta, a nalaze se kod Nove Rače, Čazme, Blagorodovca i Garešnice.
21
3.2.4. Telekomnikacije Na području Bjelovarsko-bilogorske županije poštanske usluge obavlja HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb – Središte pošta Bjelovar, a telekomunikacijske usluge Hrvatske telekomunikacije d.d.-TK centar Bjelovar. Glavni objekti potrebni za rad poštanskih i telekomunikacijskih usluga su: pošte, telefonske centrale s uređajima i građevnim objektima, telekomunikacijski spojni kabeli i telekomunikacijska mreža. Poštanske se usluge korisnicima pružaju putem mreže poštanskih ureda, od kojih se jedna nalazi i u Općini i to 43202. Poštanski ured u Općini povezan je vlastitim linijama prijevoza sa Poštanskim središtem prerade u Bjelovaru, sa kojim čine jedinstvenu prometno-tehnološku cjelinu. Fiksnom telefonijom pokrivena su sva naselja u Općini Zrinski Topolovac. Bjelovarsko-bilogorska županija ustrojena je kao jedna mrežna skupina sa TC/PC centralom (tranzitno-pristupna centrala) u Bjelovaru (AXE-10, SSS) i TC/PC centralom u Daruvaru. Na TC/PC centralu Bjelovar, pod koju pripada i općina Zrisnki Topolovac, vezana su 42 UPS (udaljena pretplatnička stupnja), te kraj nje 3 ETC (elektronske tif. centrale). Cjelokupno područje Općine pokriveno je internetskim signalom 3G mreže, tj, do 7,2 MB/s u zatvorenom okruženju i 3,6 MB/s u vanjskom okruženju. Slika 4 Karta pokrivenosti 3G internet signalom
Izvor: Hrvatski telekom
Također, veliki dio područja Općine pokrivena je i 4G signalom, brzine do 75 MB/s. Slika 5 Karta pokrivenosti 4G internet signalom
22
Izvor: Hrvatski telekom
3.2.5. Vodoopskrba Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od županija u Hrvatskoj koja je do prije pet godina uvelike zaostajala u pogledu razvijenosti vodoopskrbnog sustava. Zbog pomanjkanja vlastitih izvorišta pitke vode i ne postojanja sustava javne vodoopskrbe, vodoopskrbni sustav bio je baziran (pretežito) na korištenju lokalnih izvora (kopani zdenci i sl). No u posljednjih tri godine primijećen je ubrzan razvoj i izgradnja vodoopskrbnog sustava, što je rezultiralo time da na području Županije nema niti jedne Općine bez vodovodnog sustava (ili je u fazi pripreme ili u fazi izgradnje). Na području Općine Zrinski Topolovac dio mreže je izgrađen, no planiraju se aktivnosti kako bi se 100% Općine bilo obuhvaćeno vodoopskrbom. Vodoopskrba ovisi o izvorištima koja su locirana u Koprivničko-križevačkoj županiji.
3.2.6. Otpad Problematika gospodarenja otpadom na području Općine Zrinski Topolovac uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Trenutna situacija vezana za gospodarenje otpadom je nepovoljna iz više razloga među kojima su najvažnije financijske mogućnosti. Postojeće stanje također je posljedica u prošlosti nedostatne regulative. Za naglasiti je kako na području Općine nema "divljih odlagališta" otpada iz razloga što se sva povremena odlagališta saniraju odmah pri njihovom uočavanju kako se ista ne bi širila no međutim još nisu postavljeni zeleni otoci, mini reciklažno dvorište i rashladni kontejner. Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Općine Zrinski Topolovac 2011.-2019.godine, na području Općine organiziranim su prikupljanjem komunalnog otpada obuhvaćena sva naselja. Naizgled situacija je vrlo povoljna, no međutim postotak kućanstava koji otpad predaje na odvoz je vrlo mali. U naselju Jakopovac od 49 kućanstava svega 5 kućanstava predaje otpad na odvoz što iznosi 10,2% u odnosu na broj kućanstava naselja. Križ Gornji 12,28% odnosno 7 kućanstava predaje otpad na odvoz od 57 kućanstava toga naselja. U
23
Zrinskom Topolovcu ima 177 kućanstava od kojih svega 49 predaje otpad na odvoz što čini 27,68% u odnosu na ukupan broj kućanstava tog naselja. Od ukupnog broja kućanstava na području Općine Zrinski Topolovac samo 21,55% kućanstava odlaže otpad na uređeno odlagalište, dok ostali otpad odvoze na nekontrolirane lokacije uslijed čega nastaju "divlja odlagališta" otpada. Važno je napomenuti kako se u ovih 21,55% kućanstava obuhvaćenih organiziranim odvozom komunalni otpad ne razvrstava, pa na odlagalištu završava i najveći dio otpada s vrijednim svojstvima (staklo, metalni i biljni otpad,…), te gotovo sav opasni otpad iz kućanstava. Takav način odlaganja otpada, uz ostale nepovoljne efekte, nepotrebno povećava količinu otpada i smanjuje vijek trajanja odlagališta. Neopasni tehnološki otpad se dijelom sakuplja i koristi kao sekundarna sirovina, dijelom odlaže na odlagalište komunalnog otpada, ali jednim dijelom se još uvijek nekontrolirano odlaže na "divlje deponije". Opasni otpad se jednim dijelom uspješno sakuplja, ali znatan dio neprijavljenog opasnog otpada i gotov sav opasni otpad iz kućanstava još uvijek se zbrinjava na nepropisan način, te tako neopravdano zauzima prostor i onečišćuje tlo, vode i zrak. Na području Općine Zrinski Topolovac organiziranim odvozom komunalnog otpada obuhvaćena su sva naselja, no unatoč organiziranom odvozu otpada stanovnici isti ne predaju na odvoz. Prikupljanje komunalnog otpada na području Općine Zrinski Topolovac, dva puta mjesečno vrši tvrtka Komunalac d.o.o., Bjelovar. Sav prikupljeni otpad odvozi se na uređen odlagalište I. kategorije "Doline" koje se nalazi na području Grada Bjelovara. Općine Zrinski Topolovac nema evidentiranih divljih odlagališta otpada većeg i trajnijeg karaktera obzirom se povremena odlagališta brzom intervencijom Općine saniraju kako bi se spriječilo eventualno širenje istih. Na području Općine Zrinski Topolovac do sada nisu postavljeni zeleni otoci za papir, plastiku i staklo iako su isti sukladno Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije 2007.-2015. predviđeni. Naime, za Općinu Zrinski Topolovac prema ranije navedenom Planu predviđena su tri zelena otoka, jedno mini reciklažno dvorište te jedan rashladni kontejner.
3.2.7. Energetika
3.2.7.1. Elektroenergetika Područje Bjelovarsko-bilogorske županije je dobro opskrbljeno električnom energijom, koju distribuiraju tri distributera: DP „Elektra“ Bjelovar, DP „Elektra“ Križ i DP “Elektra“ Koprivnica. Sva naselja Općine Zrinski Topolovac priključena su na elektroenergetsku mrežu, distributera DP "Elektra"Bjelovar.
3.2.7.2. Plinofikacija Na području Općine Zrinski Topolovac nema izgrađene plinske mreže.
24
3.2.8. SWOT ANALIZA – prostor, okoliš, infrastruktura
Prednosti Nedostaci Prilike Prijetnje Povoljan geografski i geoprometni položaj (blizina većih urbanih središta - Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Varaždin)
Nedostatna izgrađenost prometne infrastrukture
Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove
Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata
Bogati i raznoliki prirodni resursi (šume)
Neadekvatan standard postojeće županijske i lokalne cestovne infrastrukture
Priprema razvojnih programa/projekata za izvore financiranja (strukturni fondovi, JPP)
Neusklađenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša
Bogata i atraktivna prirodna i kulturna baština
Neuravnotežen razvoj vodoopskrbne i kanalizacijske mreže
Financiranje razvojnih projekata kroz financijska sredstva EU
Nedovoljan utjecaj na tijela državne uprave i na druge institucije državne razine (nedovoljna provedba decentralizacije)
Bogata kulturno povijesna baština
Nedostatna izgrađenost osnovne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, otpad, plin)
Uređenje vizure i kreiranje vizualnog identiteta Općine
Zagađivanje prirodnih resursa
Povoljni klimatski uvjeti
Nedostatak sredstava za zaštitu okoliš i prirode
Pročišćavanje otpadnih voda
Nepotpuna sređenost vlasničkih knjiga i katastra
Sprječavanje pojave "divljih" odlagališta
Slaba informiranost lokalne zajednice
Mreža NATURA 2000
Mreža NATURA 2000
Dobra pokrivenost telekomunikacijskim mrežama
Niski stupanj korištenja obnovljivih izvora energije
Edukacija stanovništva o zaštiti okoliša (recikliranje i sl.)
Zagađenje okoliša zbog lošeg gospodarenje čovjeka
Razvijena cestovna mreža
Nepostojanje web stranice Općine Zrinski Topolovac
Izgradnja protupožarnih puteva za korištenje u turizmu (biciklizam) i poljoprivredi
3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
3.3.1. Institucije vlasti
3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina
25
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, 45/13) utvrđuje se područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. Na ovim se polazištima temelje i ostali propisi i razvojni dokumenti od znacaja za regionalni i lokalni razvoj. U svom samoupravnom djelokrugu Općina Zrinski Topolovac obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gradana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima, pri čemu se moraju slijediti propisi koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave i to prvenstveno:
o Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi o Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o Zakon o podrucjima županija, općina i gradova u Republici Hrvatskoj o Zakon o proračunu o Europska povelja o lokalnoj samoupravi
Temeljem gornjih polazišta ustrojen je Ured državne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije, koji obavlja sve programske, ali i ostale poslove (opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno-financijski, računovodstveni, administrativni i pomoćno tehnički), za potrebe ureda državne uprave na teritoriju Bjelovarsko-bilogorske županije, a sadržajno pokriva:
o gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, lovstvo te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zaštite bilja, inspekcija bilinogojstva i vodopravna inspekcija)
o društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, sport i tehnička kultura, briga djeci i tjelesna kultura, civilno društvo, nacionalne manjine, vjerske zajednice, radni odnosi, tržište rada i odnosi sa sindikatima, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija, zaštita civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštita hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata i zaštita osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. 5. 1945., te članova njihovih obitelji, zaštita prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata).
o imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ogranicenja vlasništva, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija) opću upravu (osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača, evidencije o hrvatskom državljanstvu
o nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te
o statistiku. Temeljeno na gornjim odredbama, ovi se poslovi državne uprave obavljaju na teritoriju Bjelovarsko-bilogorske županije, ali se njihovi troškovi podmiruju neposredno iz državnog proračuna, dok u obavljanju tih poslova mogu koristiti i usluge županijskih i gradskih tijela, sukladno zakonskim odredbama i odredbama regionalne i lokalne samouprave.
26
3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Općine Zrinski Topolovac Razina ovlasti lokalne samouprave reguliran je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, 19/13.) Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
– uređenje naselja i stanovanje, – prostorno i urbanističko planiranje, – komunalno gospodarstvo, – brigu o djeci, – socijalnu skrb, – primarnu zdravstvenu zaštitu, – odgoj i osnovno obrazovanje, – kulturu, tjelesnu kulturu i sport, – zaštitu potrošača, – zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, – protupožarnu i civilnu zaštitu, – promet na svom području – te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju se iz državnog proračuna.
3.3.2. Proračun Općine Zrinski Topolovac Sve potrebe Općine financiraju se iz proračuna, kojim su definirani svi prihodi i primici, rashodi i izdaci, njihova namjena i dinamika, a donosi ga Općinsko vijeće. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovoran je načelnik i Upravna tijela. Svrha je proračuna odrediti jasan, logičan, ciljno usmjeren i na strateškim odrednicama usmjeravan program rada, koji je polazište za alokaciju resursa Općine. Proračun je svojevrsni vodič za upravljanje Općinom, jer predstavlja tekuću razradu strateških dokumenata i njihov financijskih izraz. Opći dio proračuna sadrži Račun prihoda i rashoda u kome su iskazani porezni i neporezni prihodi, te prihodi i primici od općinske imovine. Posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka proračuna raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću godinu.
3.3.2.1. Prihodi i primici u proračunu Općine Zrinski Topolovac Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu. Proračunski korisnici nisu dužni ostvarene vlastite prihode, kao ni namjenske prihode i primitke uplaćivati u proračun, već ih troše u skladu sa svojim potrebama i planovima. Radi potrebe izrade konsolidiranih financijskih
27
izvješća proračunski korisnici polugodišnje izvještavaju o strukturi ostvarenih i utrošenih vlastitih prihoda, kao i namjenskih prihoda i primitaka. Račun prihoda sastoji se od prihoda prema ekonomskoj klasifikaciji kako slijedi:
- prihodi od poreza - pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna - prihodi od imovine - prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i
naknada - prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Ukratko, dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedničkim porezima, od sredstva pomoći koja su predvidena državnim proračunom i proračunima drugih JLPRS kao i iz drugih izvora u skladu sa važećim propisima. Tabela 5 Prihodi Općine Zrinski Topolovac
Sveukupno prihodi 1.582.200,00 Porez i prirez na dohodak 370.000,00 Porez na dobit pomoć iz državnog proračuna
50.000,00
Porez na imovinu 19.000,00 Porez na robu i usluge 9.200,00 Pomoći iz proračuna 430.000,00 Prihodi od financijske imovine 10.000,00 Prihodi od nefinancijske imovine 57.500,00 Prihod od upravnih pristojbi 2.000,00 Prihodi po posebnim propisima 307.500,00 Prihodi od komunalnih usluga 295.000,00 Prihod od pruženih usluga 12.000,00 Prihod od prodaje građevinskih objekata 20.000,00 Izvor: Proračun Općine Zrinski Topolovac
3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proračunu Općine Zrinski Topolovac U okviru "općeg dijela" uz globalne prihode i primitke, također se iskazuju globalni rashodi i izdaci (koji se odnose na proračun kao cjelinu), da bi se u okviru "posebnog dijela" ti isti rashodi detaljnije razradili prema njihovoj namjeni (namjenski rashodi i izdaci), koji moraju biti pokriveni namjenskim izvorima financiranja (meduzavisnost relevantnih prihoda rashoda, primitaka i izdataka. Tabela 6 Rashodi Općine Zrinski Topolovac
Sveukupni izdaci 1.582.200,00 Izdaci za zaposlene 333.300,00 Naknada troškova zaposlenima 12.500,00 Rashodi za materijal i energiju 153.010,00 Rashodi za usluge 221.200,00
28
Ostali rashodi poslovanja 51.000,00 Financijski rashodi 14.200,00 Subvencije 35.000,00 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 5.000,00 Tekuće donacije 104.300,00 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine
30.000,00
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine
622.690,00
Izvor: Proračun Općine Zrinski Topolovac Sukladno okviru koje definira funkcionalna klasifikacija javnih izdataka općina, gradova i županija, svi rashodi obuhvaćeni u okviru općeg dijela proračuna. Sam proces izrade proračuna vrlo je složen, jer je podložan različitim utjecajima, izvori financiranja su u pravilu ograničeni, a svaki pokušaj pojednostavljivanja ili zanemarivanja bilo kojeg djela utjecaja, može otežati provedbu osnovnog cilja. Polazište sagledavanja je u uravnoteženju globalnih prihoda i primitaka, sa globalnim rashodima i izdacima, koje mora slijediti uravnotežena raščlamba prema ciljnim namjenama, koje se financiraju temeljem zakonskih propisa i stvarnih potreba lokalne samouprave.
3.3.3. Društvene djelatnosti Društveno-gospodarski razvoj temelji se na ulaganju u obrazovanje i stručnost stanovništva, a ulaganja u ljudski kapital postaju važnija od ulaganja u materijalna dobra. Društvene su one djelatnosti koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje zarade, već zadovoljavanje određene ljudske potrebe stoga ih treba učiniti dostupnim svim članovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini. Upravo je to područje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja određene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava ostvarivanje solidarnosti i uzajamnosti. Društvene djelatnosti djeluju po načelu komplementarnosti, gdje sinergijskim procesom utjecu na ukupni ekonomski i društveni razvoj.
3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehnička kultura u Općini Zrinski Topolovac U nastavku Strategije razvoja iznijet ćemo činjenično stanje u području odgoja i obrazovanja, sporte i tehničke kulture u Općini Zrinski Topolovac. Iako se mogu smatrati odvojenim područjima, oni su itekako komplementarni, čemu u prilog ide i pridavanje velike važnosti svakom od segmenata i omogućavanje uvjeta za funkcioniranje i razvijanje.
3.3.3.1.1. Obrazovanje i znanost u Općini Zrinski Topolovac Općina Zrinski Topolovac ima uređen program male škole. Mala škola pomaže u prijelazu djece u osnovnu školu, na način da se njome potiče druženje s drugom djecom, socijaliziranje
29
i određena doza samostalnosti (vezanje vezica i sl), uče bojati te crtati osnovne geometrijske oblike. U maloj školi djeca, dakle, imaju motoričke, grafomotoričke i socijalne vježbe te vježbe pažnje. To uče kroz rezanje krugova uz što ustrajnije držanje škara, crtajući čovjeka vodeći računa o proporcijama, grade stepenice od kocaka, traže put kroz labirint, igraju društvene igre kako bi se naučili toleranciji i komunikaciji s vršnjacima. Uče prepričati priču, razlikovati suprotnosti, gramatički što ispravnije govoriti, brojiti do trinaest, razviti vještinu pamćenja ponavljajući rečenicu od deset riječi ili peteroznamenkasti broj. Na području Općine Zrinski Topolovac nalazimo područne odjele osnovne škole Rovišće, koju je u školskoj godini 2012./2013. pohađao 51 učenik. Tabela 7 Obrazovna infrastruktura na području Općine Zrinski Topolovac
Osnovne škole / Područne škole Broj odjela Broj učenika
2 5 51 Izvor: DZS Statističko priopćenje o predškolskom i osnovnoškolskom odgoju Općina Zrinski Topolovac nema uspostavljenih srednjih škola na svom području te učenici moraju putovati u najbliža gradska središta – Bjelovar, Koprivnica, Križevci, Đurđevac. U školi djeluju mnoge izvannastavne aktivnosti kao što su tradicijske igre i vještine,te priprema učenika za manifestaciju Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu.
3.3.3.1.2. Predškolski odgoj Na području Općine Zrinski Topolovac nema uređenog predškolskog odgoja, već za korištenje ustavanova, stanovništvo mora odlaziti u susjedne Općine što iziskuje obavezu putovanja. Ipak, dio stanovništva, obzirom da nekoliko generacija živi u istom kućanstvu,. odlučuje se za ostanak djece kod kuće sve do dobi za kretanje u malu školu.
3.3.3.1.3. Sport i rekreacija Na području Općine, prema podacima Registra udruga za lipanj 2014., djeluje šest sportskih udruga. Tabela 8 Sportske udruge na području Općine Zrinski Topolovac
REGISTARSKI BROJ NAZIV
7001331
KONJIČKI KLUB "ZRINSKI" ZRINSKI TOPOLOVAC
7000282
LOVAČKO DRUŠTVO "JELEN" ZRINSKI TOPOLOVAC
7000396
NOGOMETNI KLUB "ZRINSKI"
7000860
ŠAHOVSKI KLUB ZA RAD S MLADIMA "IVAN DVORŽAK"...
7000387
LOVAČKO UDRUŽENJE "ZEC 96" JAKOPOVAC
7000965
NOGOMETNI KLUB "POLET" IZ JAKOPOVCA
Izvor: Registar udruga, lipanj 2014. Bavljenju sportom uz istovremeno očuvanje tradicije Općine, govori postojanje konjičkog kluba "Zrinski". Uz poticanje stanovništva na rekreativno i profesionalno jahanje, te edukacija
30
o terapijskim svojstvima, konjički klub radi i na očuvanju povijesti i tradicije Općine Zrinski Topolovac.
Tabela 9 Važnost konjaništva u Općini Zrinski Topolovac
Izvor: Konjički klub Bilogorski renđeri
Dva nogometna kluba, NK Zrinski i NK Polet, bilježe dugogodišnju tradiciju okupljanja entuzijasta i zaljubljenika u sport.
Članovi šahovskog kluba Ivan Dvoržak, bilježe uspješne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Kao jedna od aktivnosti šahovskog kluba je i priredba Gospodar mjeseca - šahovski turniri hrvatskih šahista svih uzrasta koji se održava jedanput mjesečno od rujna do lipnja. Zahvaljujući entuzijastičnim pojedincima i geografskom položaju, Općina Zrinski Topolovac u mogućnosti je pružiti širok spektar sportskih aktivnosti tijekom cijele godine, uzimajući u obzir i atraktivne prirodne lokacije koje se nalaze u okolici.
3.3.3.1.4. Tehnička kultura Članak 20.stavak 2. Zakona o tehničkoj kulturi (NN 76/93., 11/94. i 38/09.) propisuje da programe javnih potreba u tehničkoj kulturi donosi predstavničko tijelo županije. Predlagač Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi je Zajednica tehničke kulture Bjelovarsko-bilogorske županije. Članice Zajednice tehničke kulture Bjelovarsko-bilogorske županije djeluju na razvijanju i promicanju tehničke kulture, tehničkom odgoju i obrazovanju mladih naraštaja te popularizaciji tehnike i znanosti.
31
Za 2014. godinu, nema naznačene dodjele sredstava za Općinu Zrinski Topolovac. Učenici srednjih škola i studenti, prema vlastitim preferencijama, redovito se uključuju u rad organizacija na razini Županije.
3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi socijalna skrb je djelatnost kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Kvalitetno uređen sustav socijalne skrbi i zdravstva pomaže stvaranje osnovnih preduvjeta za kvalitetan život kako bi se osiguralo ostvarenje osnovnih (osiguranje pomoći kako bi korisnici mogli ostvariti osnovne životne potrebe, pomoć slabima, nemoćnima i invalidima kako bi kroz udruge riješili zajednički, jedinstveni cilj, viša razina zdravstvenih usluga za domicilno stanovništvo) posebnih ciljeva (očuvanje zdravlja djece, skrb za djecu s teškoćama u razvoju, briga za bolesne sugrađane).
3.3.3.2.1. Socijalna skrb u Općini Zrinski Topolovac Sustav socijalne skrbi obilježen je ublažavanjem problema siromaštva i ekonomske nesigurnosti. To je i inače od izuzetnog značenja za svako društvo, pa su neophodni programi, projekti ili akcijski planovi, koji jedinicu lokalne samouprave usmjeravaju na sustavno djelovanje u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja svih, a posebno siromašnih građana i građana u riziku od siromaštva. To se prvenstveno odnosi na izbor i provođenje sustava mjera od nacionalne do lokalne razine, kojima se osigurava poboljšanje kvalitete života pojedinaca i određenih ciljnih skupina u društvu. Socijalnim programom se određuje što, kada, tko i kako može koristiti sredstva proračuna namijenjena odredenim socijalnim programima. Program socijalne skrbi obuhvaća i obrađuje djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojim se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje samostalno ili uz pomoć drugih ne mogu zadovoljiti svoje potrebe. Sredstva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi osiguravaju Republika Hrvatska, gradovi i općine. Prema članku 22. Zakona o socijalnoj skrbi (,,Narodne novine”, broj 33/12) Općina je obvezna u svom proračunu osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja utvrđenog Zakonom, te može osigurati sredstva za ostvarivanje drugih prava utvrđenih Zakonom u većem opsegu, te druge vrste pomoći pod uvjetima i na način propisan Odlukom o socijalnoj skrbi. Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji ako plaćanje tih troškova ne osigurava po drugoj osnovi.
32
Općina Zrinski Topolovac u kategorini Tekuće donacije građanima i kućanstvima za 2014. godinu predviđa iznos od 21.000,00 kn. Na području Općine 272 osobe imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, što čini udio od 30,6% u ukupnom broju stanovnika, što iziskuje posvećivanje pažnje navedenoj skupini stanovništva. Tabela 10 Stanovništvo na području Općine Zrinski Topolovac s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
Pomoć druge osobe Spol Ukupno
Ukupno sv. 272 Ukupno m 118 Ukupno ž 154 Osoba treba pomoć druge osobe sv. 71 Osoba treba pomoć druge osobe m 24 Osoba treba pomoć druge osobe ž 47 Osoba koristi pomoć druge osobe sv. 64 Osoba koristi pomoć druge osobe m 21 Osoba koristi pomoć druge osobe ž 43 Izvor: DZS Popis stanovništva 2011. Centar za socijalnu skrb Bjelovar mjesno je nadležan za, uz grad Bjelovar i nekoliko općina, i za područje općine Zrinski Topolovac s pripadajućim naseljima. Tabela 11 Državna pomoć Centru za socijalnu skrb Bjelovar
R br.
PRAVO U SOCIJALNOJ SKRBI 1. Bjelovar CZSS
Ia ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA: 1. Ukupno naknada (samaca i kućanstava)
183
2. Ukupno obuhvaćenih osoba 294 Ib POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE:
1. Ukupno pomoći (samaca i obitelji) 545
2. Ukupno obuhvaćenih osoba 1.336 II NAKNADA ZA OSOBNE POTREBE KORISNIKA
SMJEŠTAJA 337
IIIa JEDNOKRATNA NAKNADA ( u izvještajnoj godini) 232 IIIb JEDNOKRATNA POMOĆ ( u izvještajnoj godini) - IVa NAKNADE U VEZI S OBRAZOVANJEM - IVb POTPORE ZA OBRAZOVANJE 14 V OSOBNA INVALIDNINA 312 VI DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU 1.704 VII STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA ILI NJEGOVATELJ 65 VIII NAKNADA DO ZAPOSLENJA 73 IX USLUGA POMOĆI U KUĆI (ukupno korisnika) 14
BORAVAK 13 SMJEŠTAJ U UDOMITELJSKU OBITELJ DJECE I ODRASLIH
172
SMJEŠTAJ U OBITELJSKI DOM DJECE I ODRASLIH 7 SMJEŠTAJ U DOM SOCIJALNE SKRBI ZA DJECU I -
33
ODRASLE ORGANIZIRANO STANOVANJE 26
LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ X POMOĆ ZA STANOVANJE 371 XI POMOĆ ZA TROŠKOVE OGRJEVA - u izvještajnoj godini 9
Izvor: http://www.mspm.hr/
3.3.3.2.2. Zdravstvo Prema podacima HZZO-a, na području Općine Zrinski Topolovac ne djeluje niti jedna ustanova zdravstvene zaštite, već su građani primorani odlaziti u okolne veće Općine.
3.3.3.3. Kultura Tradicija je usmena predaja običaja (s generacije na generaciju), znanja, vještina unutar jedne homogene ljudske zajednice. Pod tradicijom se podrazumijeva kontinuiran i dugotrajan način ponašanja (najmanje 50 godina) koje se držao obaveznim, a oblikovana je mjestom (geografsko klimatskim uvjetima), poviješću, vjerom i kontekstom. Tradicijska kultura se oduvijek nadograđivala i to je teklo prirodno putem iz naraštaja u naraštaj ali su pri tom zadržane sve bitne temeljne značajke duhovnosti ljudi određenog kraja. Tradicijska kultura predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaštva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. U materijalnu spadaju sve što čovjek stvara i oblikuje svojim rukama od materijala iz njegovog životnog, dok u nematerijalnu kulturu spadaju ples, glazba, pjesma, dječje igre, razne druge vještine, umijeća i znanja. Tu valja naglasiti u cilju boljeg razlijevanja da npr. narodna nošnja ili čipka spadaju u materijalnu dok umijeće izrade navedenog spada u nematerijalnu tradicijsku kulturu. Danas su glavni nositelji i čuvari tradicijske kulture izvaninstitucionalne zajednice. U prvom redu brojna kulturno umjetnička društva i njihovi članovi kojih, po gruboj procjeni ima nekoliko desetaka tisuća u Hrvatskoj, djeca u vrtićima i osnovnim školama, svirači, pjevači zatim rukotvorci, izrađivači narodnih nošnji, glazbala, suvenira, nakita i ostalo. Glavni motivatori za obnavljanje tradicije su: nacionalna osviještenost, estetika, mogućnost javnog prezentiranja usvojenih vještina, putovanja i sl. te uspješnost tržišnog plasmana svojih proizvoda i vještina.
3.3.3.3.1. Kriteriji razvrstavanja kulturnih dobara Vrste kulturnih dobara pojedine jedinice lokalne samouprave i šire, definirane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, način, mjere i aktivnosti očuvanja i provođenja zaštite, te prava i obveze vlasnika kao i obavljanje upravnih i inspekcijski poslova su u nadležnosti Vijeća za kulturna dobra, pri Ministarstvu kulture RH te mogućnosti ostvarivanja suradnje u financiranju zaštite i očuvanja kulturnih dobara na više hijerarhijskih razina. Prema odredbama ovog Zakona se kulturna dobra mogu sagledati kao:
34
o Pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,
o Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,
o Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština
o Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
3.3.3.3.2. Kulturna dobra Tabela 12 Nepokretna kulturna dobra na području Općine Zrinski Topolovac
Katastarske Broj Naselje Kulturno dobro općine registra Križ Gornji Crkva sv. Križa Gornji Križ Z-3206 Zrinski Topolovac Arheološko nalazište »Žeđin-
grad« Zrinski Topolovac P-4359
Zrinski Topolovac Župna crkva sv. Mihaela Zrinski Topolovac Z-1909 Izvor: Liste preventivno zaštićenih kulturnih dobara Prema Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije:
• u području Spomenička područja i cjeline: Naselja seoskih obilježja: Povijesna kapela i središta naselja oko kapele, župnog dvora i starih škola
• Arheološki lokaliteti i zone: Gornji Križ – crvka Sv.Križa i Većkovci • u dijelu Pojedinačna nepokretna kulturna dobra: Sakralne građevine: Župna crkva Sv.
Mihaela, kapela Sv. Križa (na groblju), kapela Ranjenog isusa i kapela Majke Božje Goričke u naselju Zrinski Topolovac
• u dijelu Pojedinačna nepokretna kulturna dobra: Civilne građevine: župni dvor • u dijelu Pojedinačna nepokretna kulturna dobra: Građevine javne namjene: stara škola
u Zrinskom Topolovcu
3.3.3.3.3. Kultura u proračunu Općine Zrinski Topolovac
Programom javnih potreba u kulturi omogućava se redovna programska aktivnost ustanova u kulturi i podupire se kulturno-umjetnički amaterizam. Proračunom Općine Zrinski Topolovac predviđaju se sredstva za manifestacije: Dan Općine i Dan Zrinskih, u iznosu od 36.000,00 kn za 2014. godinu. Kada se pojavi potreba za ulaganjem u kulturi, Općina poduzima napore kako bi zahtjeve ispunila kroz financijska ili materijalna sredstva. U prilog navedenom ide plan Općine za rekonstrukciju društvenih domova, kako bi isti mogli, između ostalog, poslužiti i za zadovoljavanje kulturnih potreba građana Općine.
Manifestacije koje se održavaju na području Općine Zrinski Topolovac, a za koje Općina redovito izdvaja sredstva su:
35
o Dan Općine Zrinski Topolovac o Dani Zrinskih
Manifestacijom Dani Zrinskih Time želi se iskazati ponos na ime koje nosi mjesto. Obitelj Zrinski obranili su ovaj prostor od Turaka, svake godine u rujnu stanovništvo i gosti obnavljaju znanje o hrvatskoj velikaškoj obitelji koja je tijekom srednjeg vijeka pa do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj. Slika 6 Dani Zrinskih
Izvor: http://www.superradio.hr/foto-video/dani-zrinskih-2012
3.3.3.4. Civilno društvo Djelovanje organizacija civilnog društva jedan je od najvažnijih indikatora razine demokratičnosti neke zajednice. Organizacije civilnog društva igraju izrazito važnu ulogu u povezivanju zajednice i javnih institucija te ostvaruju utjecaj javnosti na javnu politiku svoje sredine i zemlje te na taj način njeguju jednu od osnovnih komponenata suvremene zapadne demokracije: pluralizam. Na području Općine Zrinski Topolovac, prema podacima Registra udruga iz lipnja 2014., djeluje 15 udruga, koje pokrivaju širok spektar života stanovnika.
36
Tabela 13 Organizacije civilnog društva na području Općine Zrinski Topolovac
REGISTARSKI BROJ NAZIV
7000249
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO ZRINSKI TOPOLO...
7001331
KONJIČKI KLUB "ZRINSKI" ZRINSKI TOPOLOVAC
7000282
LOVAČKO DRUŠTVO "JELEN" ZRINSKI TOPOLOVAC
7000396
NOGOMETNI KLUB "ZRINSKI"
7001107
UDRUGA UZGAJIVAČA SIMANTALSKOG GOVEDA "BILOGO...
7001081
UDRUGA ŽENA "KATARINA ZRINSKI" ZRINSKI TOPOLO...
7000382
VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC
7001382
WESTERN AND COUNTRY CLUB "NO NAME CITY" ZRINS...
7000860
ŠAHOVSKI KLUB ZA RAD S MLADIMA "IVAN DVORŽAK"
7000525
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO JAKOPOVAC
7000387
LOVAČKO UDRUŽENJE "ZEC 96" JAKOPOVAC
7000965
NOGOMETNI KLUB "POLET" IZ JAKOPOVCA
7001213
UDRUGA ŽENA JAKOPOVAC
7000248
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO GORNJI KRIŽ
7000725
UDRUGA ŽENA GORNJI KRIŽ
Izvor: Registar udruga, lipanj 2014. U sklopu djelokruga civilnog sektora nedostaje građanskih inicijativa koje se bave društveno-socijalnim problemima, očuvanjem tradicije i sportskim aktivnostima. Jedan od značajnijih problema organizacija civilnog društva (OCD) na području Općine Zrinski Topolovac povezan je s izostankom stalnih i sustavnih izvora financiranja programa i aktivnosti, tako da udruge u tom smislu uvelike ovise o volonterskom radu pojedinaca i pokroviteljstvima te financijskim sredstvima iz općinskog proračuna. Nadalje, ljudski resursi OCD-ova još uvijek su nedovoljno informirani i educirani o mogućnostima financiranja udruga te posebice o pripremi i implementaciji razvojnih projekata koji se financiraju iz nacionalnih i EU fondova.
3.3.3.5. SWOT ANALIZA – društvena infrastruktura Općine Zrinski Topolovac Snage Slabosti Prilike Prijetnje Kvaliteta osnovnoškolske infrastrukture
Nedostatak predškolske infrastrukture
Provedba nacionalnih programa (međunarodni, nacionalni, privatni) za dodatno obrazovanje i stručno osposobljavanje
Emigracija stanovništva uslijed većih mogućnosti i boljih prilika za rad i život
Odlična međusuradnja kulturnih institucija - zajednička realizacija projekata
Nedostatna zdravstvena infrastruktura
Javno privatno partnerstvo kao podrška razvoju društvene i socijalne infrastrukture
Ovisnost rada organizacija civilnog društva o entuzijazmu pojedinaca i javnim financijskim sredstvima Općine
37
Postojanje organizacija civilnog društva
Nedostatak smještajnih kapaciteta i specijaliziranih ustanova za zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, te osoba s posebnim potrebama
Poboljšanje energetske učinkovitosti javnih institucija
Starenje stanovništva
Bogatstvo tradicijskih obrta
Veliki broj starog i nemoćnog stanovništva koje često nema prikladnu pomoć u svakodnevnom životu
Umrežavanje organizacija civilnog društva i zajednički nastup
Depopulacija i iseljavanje
Bogatstvo prirodnog i kulturnog naslijeđa
Nedovoljna umreženost OCD-ova i suradnja s drugim sektorima
Jačanje udruga kroz njihovo uključivanje u pripremu i provedbu projekata financiranih EU fondovima
Spora administracija
Važnost OCD-ova i jačanje njihova djelovanja u razvoju civilnog društva i ukupnog razvoja Općine
Nedostatni i neadekvatni prostorni i materijalni kapaciteti OCD-ova za kvalitetan rad
Poticati sudjelovanje građana kroz rad u udrugama
Ukidanje statusa Općine
Velik broj kulturnih spomenika
Neadekvatni/nedostatni prostori i sredstva za sufinanciranje
Poticati i podržati razvoj mreža OCD-ova s obzirom na njihova područja djelovanja
Smanjenje broja djece u školama
Bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna
Nedostatak inventarizacije i valorizacije kulturno-povijesnog naslijeđa, devastacija i neodržavanje kulturne i graditeljske baštine
Podizati kapacitete, vještine i znanja OCD-ova, naročito na područjima institucionalnog jačanja i razvoja, razvoja i implementacije EU-projekata, odnosa s javnošću te financijskoga planiranja i upravljanja
Veliki broj dionika zainteresiranih za rad na projektima koji doprinose društvenoj aktivnosti zajednice
Loša obrazovna struktura stanovništva
Poticati i podržati programe eko-socijalne ekonomije, socijalnog zapošljavanja i društvenoga
38
poduzetništva, te razviti programe za njihovu financijsku potporu
Entuzijastični stanovnici
Teška zapošljivost određenih skupina stanovništva
Promjene u preferencijama građana i turista u vidu vrednovanja kulture
Prepoznatljivost kulturne manifestacije koja se provodi u Općini zrinski Topolovac
Obimnija promocija tradicionalne kulture
3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA Kultura određuje način i kvalitetu življenja u nekom društvu. Kulturna i povijesna baština daje i odražava identitet određenog područja. One su neobnovljiv i ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, skrb, vrjednovanje i korištenje prema načelima održivosti. Kulturne aktivnosti mogu se pratiti kroz glazbu, glazbeno-scensku i plesnu umjetnost, dramsku umjetnost, audio-vizualne djelatnosti, nakladništvo, knjižničarsku djelatnost, arhivu, muzejsko-galerijsku likovnu i druge aktivnosti. Područje općine Zrinski Topolovac obiluje prirodnim bogatstvima, koja su samo jednim dijelom iskorištena. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja, bogat te raznovrstan šumski fond osnovni su preduvjet razvoja na ovom području.
39
Na području Općine, u dugogodišnjoj tradiciji poljoprivreda je postala najvažnija gospodarska aktivnost koja se temelji se na raspoloživim zemljišnim resursima, te povoljnim klimatskim uvjetima. Moguće kulture za uzgajanje su krmno bilje, povrtne kulture, pšenica i kukuruz, te vinova loza i voćarske kulture.
Pored poljoprivredne postoji i stočarstvo kao nerazdvojivi ciklus poljoprivredne proizvodnje. Mala privreda je relativno slabo razvijena, te u budućnosti treba iskoristiti sve raspoložive mogućnosti u njen razvoj, jer bi se kroz otvaranje manjih preradbenih (poljoprivrednih proizvoda) pogona stvorile mogućnosti za zapošljavanje mještana. Zbog svog prirodnog položaja, okruženi sa šumovitim obroncima te samim time bogatstva divljači, Općina je izuzetno pogodna za lovni i seoski turizam što je za sada nedovoljno iskorišteno. Župa Zrinski Topolovac obiluje sakralnim objektima (ima ih 13) koji govore o bogatoj vjerničkoj tradiciji ovog kraja. Prije svega važno je navesti1:
Župna crkva sv. Mihaela arkanđela
Polazeći iz Zrinskog Topolovca veoma starom cestom prema Koprivnici, na desnoj strani, još u samom naselju nalazi se župna crkva sv. Mihaela arkanđela. Smještena je na ograđenom, praznom i zelenilom ukrašenom prostoru u pravcu istok-zapad, na lokalitetu prijašnje crkve iz doba romanike.
1 Slike i tekst preuzeti sa: http://www.zupa-zrinski-topolovac.hr/znamenitosti.htm
40
Jednobrodna barokna građevina današnji izgled dobiva 1763. godine inkorporacijom starijih slojeva ranije građevine.
Sačuvan je vrijedan barokni drvorezbareni inventar iz doba pregradnje crkve. Bočni oltar sv. Josipa ubraja se u jedno od vrednijih ostvarenja u sjevernoj Hrvatskoj. Crkva ima svojstvo kulturnog dobra RH.
Kapela Svetog Križa
Selo Gornji Križ danas je sastavni dio župe Zrinski Topolovac, a godine 1334. i 1501. selo se spominjalo kao samostalna župa. Prolazeći cestom od Zrinskog Topolovca prema Koprivnici, na lijevoj strani, na groblju se vidi kapela sv. Križa, smještena u pravcu istok-zapad, a koja dominira cijelom okolicom. To je jednobrodna kapela pravokutnoga tlocrta (16x7m), barokizirana, s većim tragovima gotike i manjim romanike.
41
Glavni oltar kapele vrijedan je monumentalan barokni oltar (nastao oko 1730.g.), s relativno rijetko prikazivanom ikonografskom cjelinom. Kapela ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Kompleks župnog dvora
Prvotna zgrada, koja se nalazi u osnovi sadašnje, nadograđena je 1704. god. kao zgrada za potrebe uprave Vojne krajine u Topolovcu, prije osnivanja i gradnje grada Bjelovara. Nakon što je uprava Vojne krajine preseljena u Bjelovar, zgrada je predana na korištenje Katoličkoj crkvi, te je tako danas to župni dvor. Ova barokna kurija (cca 700m2 iskoristivog prostora) vapi za temeljitom obnovom, osobito statičkom sanacijom.
Zgrada ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. Kapela Ranjenog Isusa
Smještena u naselju Zrinski Topolovac, odmah blizu župnog dvora, nalazi se kapela Ranjenog Isusa. Jednobrodna građevina (10x5m) koja potječe iz 18.st., možda iz vremena kada je župna crkva pregrađivana (1723. ili 1763. g.). Kapela je sastavni dio kompleksa župnog dvora i ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. Ostale kulturne znamenitosti
Povijest školstva u Zrinskom Topolovcu započela je veoma rano: negdje između 1780. i 1790. godine otvaranjem tzv. "Erarne škole". Smanjenjem broja učenika u ovom trenutku ovdje djeluje Područni odjel OŠ Rovišće, smješten u montažni objekt između dviju starih školskih zgrada iz 1802. i 1860. godine.
O tradiciji i naslijeđu, te o običajima života, govore nam i obiteljske kuće stare po nekoliko stotina godina, od kojih je dio izuzetno očuvan i doprinosi kreiranju vizalnog identiteta općine.
42
3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA Planirati je potrebno na svim razinama i u svim područjima, pa tako i u zaštiti okoliša. Pri tom treba imati na umu da se problemi zaštite okoliša najuspješnije rješavaju uz sudjelovanje svih zainteresiranih građana. Iako građane nije jednostavno okupiti, a još ih je teže navesti na aktivno sudjelovanje, kao "olakotna" okolnost ovdje može poslužiti činjenica da se građani možda ipak najčešće i najlakše okupljaju upravo oko zaštite okoliša, jer su problemi u tom području ponekad neposredna prijetnja njihovom vlastitom zdravlju i kvaliteti života. Ciljevi planiranja zaštite okoliša na lokalnoj razini uz uključivanje zajednice su:
o omogućiti lokalnom stanovništvu izražavanje potreba i problema o omogućiti lokalnom stanovništvu sudjelovanje u izradi i provođenju programa
zaštite okoliša o unaprijediti znanja i vještine lokalnog stanovništva, te vjeru u vlastite
sposobnosti u cilju njihova uključivanja u aktivnosti kojima mogu pomoći sami sebi i smanjivati ovisnosti o drugima
o stvoriti dugoročno partnerstvo između javnosti, zajednice, civilnog i privatnog sektora te tijela lokalne samouprave.
Sve odluke i aktivnosti na razini Općine moraju biti usmjerena k optimalnom, racionalnom korištenju raspoloživih resursa, posebno prirodnih. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, odnosno pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose ocuvanju i unapredenju okoliša. Pitanje zaštite okoliša je ujedno i vrlo važno eticko pitanje. Pri upravljanju JLS-om, pitanje zaštite okoliša posebno je složeno jer je potrebno pronaći ravnotežnu razinu istodobne zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, dakle ravnotežu ekologije i ekonomije, uz stvaranje preduvjeta za kvalitetnije uvjete života lokalnom stanovništvu. Općina Zrinski Topolovac ima zadatak osigurati potrebne infrastukturne uvjete kako bi se odgovorno ponašanje stanovništva moglo realizirati (npr. mogućnost reciklaže, odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada, poticanje energetske učinkovitosti i sl.). Zaštita od onečišćenja i očuvanje pojedine sastavnice okoliša, kao i zaštita od nepovoljnog utjecaja i štetnog djelovanja na pojedine sastavnice okoliša i okoliš u cjelini uređeno je Zakonom o zaštiti okoliša, te drugim posebnim zakonima (Zakon o zaštiti zraka, Zakon o otpadu, Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o kemikalijama, Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o zaštiti prirode, okoliša i energetske učinkovitosti).
43
Kada se govori o zaštiti okoliša, nužno je spomenuti i NATURA 2000, najveću koordiniranu mreža područja očuvanja prirode u svijetu. NATURA 2000 - Mreža morskih i kopnenih područja od međunarodne važnosti, izdvojenih za očuvanje rijetkih i ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama). Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP). Iz karte Natura 2000, dostavljenu od Državnog zavoda za zaštitu prirode u lipnju 2014., vidljivo je da je cjelokupno područje Općine zaštićeno pod Područjem očuvanja značajnim za ptice (područja posebne zaštite – SPA/POP). Tabela 14 Područja očuvanja značajna za ptice
Identifikacijski broj područja
Naziv područja
Kategorija za ciljnu
vrstu
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z =
zimovalica) HR1000008 Bilogora i
Kalničko gorje
1 Caprimulgus europaeus
leganj G
1 Ciconia ciconia
roda G
1 Ciconia nigra
crna roda G
1 Circus cyaneus
eja strnjarica
1 Dendrocopos medius
crvenoglavi djetlić
G
1 Dendrocopos syriacus
sirijski djetlić
G
1 Dryocopus martius
crna žuna G
1 Ficedula albicollis
bjelovrata muharica
G
1 Ficedula parva
mala muharica
G
1 Hieraaetus patuljasti G
44
pennatus orao 1 Lanius
collurio rusi svračak
G
1 Lanius minor sivi svračak
G
1 Lullula arborea
ševa krunica
G
1 Pernis apivorus
škanjac osaš
G
1 Picus canus siva žuna G 1 Strix
uralensis jastrebača G
1 Sylvia nisoria
pjegava grmuša
G
1 Columba oenas
golub dupljaš
G
Izvor: DZZP 2014. U skladu sa navedenim, potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. Zatim voditi računa da se u svim šumama osigura stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama. U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring). Provoditi pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, koje će se obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode, dok pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.
Slika 7 Ekološka mreža Natura 2000 na području Općine Zrinski Topolovac
Izvor: DZZP 2014.
46
Postojanje zaštićenih područja Natura 2000 predstavlja veliku prednost jer pruža mogućnost očuvanja ugroženih vrsta flore i faune i zadržavanje biološke raznolikosti, ali je istodobno i slabost jer se u zaštićenim područjima propisuju visoki standardi zaštite okoliša i istodobno se zakonski ograničavaju mogućnosti izgradnje kako bi se zadržala izvorna biološka baština. Kompleksniji i utjecajniji oblici uključivanja stanovništva u provođenje sustava zaštite okoliša nadograđuju se na male aktivnosti u zajednici. Lokalni plan aktivnosti zaštite okoliša, stoga, treba najprije odrediti trenutačno stanje uključenosti stanovništva i aktivnosti zajednice. Treba imati na umu da se češće može pronaći mali broj stanovnika spremnih za individualno djelovanje, ali takvo djelovanje nema osobito snažan utjecaj na stanovništvo u cjelini. Tek široko uključivanje stanovništva u aktivnosti na dobrobit okoliša u zajednici jamči kvalitetnu brigu o okolišu.
3.6. TURIZAM Jedna od svjetskih najvećih industrija, koja ima rastući trend u budućnosti je turizam. Vođeni tom definicijom turizma, jedinice lokalnih samouprava smatraju da njegova uloga u budućnosti ima veliki značaj za povećanje kvalitete života posjetitelja i njihovih stanovnika. Neke koristi od turizma su:
o brzi ekonomski razvoj jer dovodi novi kapital u lokalnu ekonomiju, o novo zapošljavanje, o stvaranje pozitivnog imidža, o poticanje lokalne infrastrukture, o poticanje boljeg okruženja.
3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Općine Zrinski Topolovac
Prema Pravilniku Ministarstva turizma, naselja Općine Zrinski Topolovac nemaju dodijeljene kategorije. Velika mogućnost za razvoj nalazi se upravo u pokazatelju navedenom, obzirom na mogućnosti financiranja koje im stoje na raspolaganju. Općina Zrinski Topolovac, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju kulturne i prirodne osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti Općine biti će razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih i tradicionalnih obrtničkih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude, kako bi se postigla najveća sinergija tih važnih sektora, osigurala diverzifikacija djelatnosti i potaknuo razvoj Općine Zrinski Topolovac.
Tabela 15 Naselja prema turističkoj kategorizaciji
Turistički razred po naseljima prema pravilniku MT (pod kategoriju upisati broj naselja koliko je u kojoj kategoriji)
A B C D Bez kategorije 3
Izvor: Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede - neslužbeno pročišćeni tekst ; (NN 122/09) ; Ispravak Pravilnika (NN 9/10); Izmjene i dopune (NN 61/10) ; Izmjene i dopune (NN 82/10) ; Izmjene (NN 36/11); Izmjene i dopune (NN 89/11) ; Izmjene (NN 146/11) ; Izmjene i dopune (NN 141/12); Izmjene i dopune (NN 144/12) ; Izmjene (NN 38/13) ; Izmjene i dopune (NN 153/13)
47
3.6.1.1. Smještajna resursna osnova U ponudi smještajnih kapaciteta Općine Zrinski Topolovac ne nalazimo popis smještajnih kapaciteta, što turističku ponudu obilježava kao nezadovoljavajuću, a iz čega proizlazi potreba za oblikovanjem turističkih kapaciteta. U siječnju 2014. objavljen Popis kategoriziranih turističkih objekata od strane Ministarstva turizma evidentno nije točan (potpun) jer prikazuje tek 250.000 kreveta, što je zapravo mali dio kapaciteta na razini Hrvatske. Za područje Bjelovarsko-bilogorske županije, navodi se postojanje samo hotela i to: Tabela 16 Smještajni kapaciteti na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Rbr.
Objekt i kategor
ija
Sjedište objekta (ulica i mjesto)
Subjekt (koji posluje s objektom, naziv, ulica i
mjesto)
Soba
Broj smještajnih jedinica Kreveta Obiteljs
kih soba
Hotelskih
apartmana
Studio apartma
na
Apartmana
Ukupno
0 2*
4 3* 98 6 104 174 677
2 Aqua City (ex. Vila Garić)
Podgarić 6a 43233 Podgarić
MEDIA KOMUNIKACIJE d.o.o. Praška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
19 2 21 36
8494
Central Vatroslava Lisinskog 2 43000 Bjelovar
TURIST d.d. V. Lisinskog 2, 43000 Bjelovar, Hrvatska
43 3 46 86
8527
Garić Kolodvorska 1 43280 Garešnica
PLODOVI ZEMLJE d.o.o. Bana Jelačića 143, 43280 Garešnica, Hrvatska
26 1 27 32
6773
Mladimir
Ivana Zajca 1 43500 Daruvar
DAING d.o.o 43500 Daruvar, Hrvatska
10 10 20
Izvor: http://www.mint.hr/default.aspx?id=371
3.6.1.2. Prostorna resursna osnova Općina Zrinski Topolovac cjelokupni razvoj svog područja, može temeljiti na prirodnoj i kulturnoj baštini.
48
Kao potvrda namjere iskorištavanju prirodnih bogatstava i povezivanju sa turizmom, došlo je do promoviranja konjičkih staza. Bilogorske konjičke staze, nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Mreža su trasiranih, provjerenih i korištenih konjičkih staza po Bilogori i šire. Protežu na području dva grada (Bjelovara i Grubišnog polja) i devet općina: Rovišće, Zrinski Topolovac, Kapela, Veliko Trojstvo, Šandrovac, Severin, Nova Rača, Velika Pisanica i Veliki Grđevac. Osnovni smjer staze trasiran je u dužini od 109 km. Cilj staze je povezati sve ozbiljnije kulturne, povijesne, sakralne i ugostiteljske sadržaje na prostorima navedenih gradova i općina. Jedan od mogućih puteva razvoja jesu ruralni turizam, eko te robinsonski turizam. Zbog niza problema u kojima se masovni turizam našao koncem 20. stoljeća (onečišćenje, zagušenje kapaciteta) došlo je do pojave tzv. selektivnog turizma, kao njegove suprotnosti. Pod njime podrazumijevamo sve oblike turizma koji poštuju gostoprimca, prirodno, izgrađeno i kulturno naslijeđe. Jedan od najraširenijih selektivnih oblika turizma bez sumnje jest ruralni turizam.
Prema definiciji Vijeća Europe ruralni turizam je turizam na seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području. Prednosti ruralnog turizma su upravo njegove najznačajnije karakteristike, a to su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća prehrana, upoznavanje seljačkih poslova. Jedan od temelja ruralnog turizma je turizam na seljačkim gospodarstvima. Seljačka gospodarstva manje su gospodarske cjeline smještene na turistički atraktivnom kraju koja daju izvoran proizvod ili usluge gospodarstva a u rad su uključeni svi članovi domaćinstva. Turizam na seljačkom gospodarstvu pruža dodatni izvor prihoda gospodarstva koje primarni izvor prihoda stječe iz poljoprivrednih djelatnosti. Ruralna su područja i danas zanimljiva turistima, između ostalog i zbog toga što ruralna područja, više od maritimnih, pružaju turistima veliku mogućnost zabave i razonode. Prema popisu sačinjenom pri Vijeću Europe turističke su aktivnosti na ruralnom području brojne. Naime, u spomenutom popisu može se uočiti preko 30 turističkih aktivnosti koje su svrstane u 7 skupina, kao što su: ture, aktivnosti na vodi (rijekama i jezerima), aktivnosti u zraku, sportske aktivnosti, aktivnosti otkrivanja zanimljivosti, aktivnosti radnih procesa, kulturne aktivnosti i aktivnosti zdravstvenog karaktera. Prema navedenim turističkim aktivnostima na ruralnom prostoru moguće je razvijati dvadeset oblika turizma. Naposljetku, ruralno je područje zanimljivo turistima jer čovjeka urbane sredine vraća prirodi kojoj oduvijek pripada. Ruralno područje je čovjekov prirodni ambijent, mjesto odakle potječe, priroda mu je u genima, ona ga zove, on joj se rado vraća i u njoj se ugodno osjeća i odmara. Stoga je zaštićena priroda i okolina u ruralnom području uvijek privlačila, a u novije vrijeme posebno privlači sve veći broj urbanog stanovništva. Povećava se interes za putovanja na selo, selo i ruralni predjeli ulaze u uži krug interesa sve većeg broja turista. Turisti na ruralnom prostoru traže brojne usluge, a najčešće:
• spavanje (noćenje) • prehranu i piće • kupnju poljoprivrednih proizvoda, prerađevina i suvenira • sportsko - zabavnu ponudu i ostalo
49
Prirodno bogatstvo i brdovito okruženje, omogućilo bi zainteresiranom stanovništvu da se bave jednom vrstom eko turizma, koja se kombinira sa ruralnim turizmom. Kako bi omogućili stvaranje smještajnih kapaciteta, kao najisplativija mogućnost pokazuje se gradnja podzemne kuće s prirodnim materijalima koje mogu naći u šumi oko sebe: drvo za konstrukciju, kamen za temelje, blato kao vezivo. Na navedeni način dobit će se eko-kuće, zanimljive svim generacijama, a bez velikih promjena u vizualnom identitetu Općine i narušavanju mira i spokoja. Dodatan aspekt mogu biti kućice na drveću koje bi povezali sa lovnim turizmom, no pri tome je potrebno voditi računa da se ne ugrožavaju staništa ptica.
Smještaj u robinzonskom stilu pravi je izbor za pustolove novog doba. Robinzonski smještaj najčešće se nalazi na osamljenim mjestima te ostavlja dojam prave divljine. Smještajne jedinice najčešće nisu povezane s vodovodom i električnom mrežom, već se kišnica skuplja u cisternama, a struja je solarna. Obično nema tople vode u kući, a tuševi su vanjski. Svi resursi moraju se trošiti racionalno, a opskrbiti se treba prije jer su trgovine često prilično udaljenje.
3.6.2. Turistička potražnja Općina Zrinski Topolovac, uz veliko prirodno i kulturno bogatstvo koje se njeguje generacijama, ne pruža dostatne kapacitete za ponudu i realizaciju turističkih kapaciteta. Turisti u Općini Zrinski Topolovac dolaze samo u prolazu, na manifestacije. Svjesna svojih nedostataka, jedan od prioriteta Općine je i oblikovanje i pružanje ponude koja će privući turiste da ostanu nekoliko dana. Kultura života i rada objedinjuje: folklor, rukotvorstvo, tradicijsku gradnju i uređenje vrtova, tradicijske obrte, vinarstvo i gastroenologiju, gastronomiju, ugostiteljsku tradiciju i suvremenu proizvodnju. Ovi elementi potencijalno mogu postati sami po sebi turistička atrakcija, npr. vinogradi i podrumi, kušaonice autohtonih jela i proizvoda od domaće uzgojenih povrtnih ili voćarskih kultura kao turistička atrakcija u sferi privatnog poduzetništva, osnova za kreiranje turizma događanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, običaji i legende) kao i osnova za kreiranje autentičnih suvenira destinacije (proizvodi od drveta, i sl). Oni su uglavnom lokalne ili regionalne turističke atrakcije iako nevidljivi u prostoru dok ih se ne prezentira i intepretira posjetiteljima na odgovarajući način. Meñutim, njihov značaj kako za kulturni identitet zajednice, tako i kao potku turističkoj atrakciji potrebno je prepoznati te poticati inicijative i projekte u domeni
50
njihovog istraživanja, prezentiranja i njegovanja.
3.6.3. SWOT ANALIZA – Turizam
Prednosti Nedostaci Prilike Prijetnje Dobro očuvano prirodno okruženje
Nedostatna iskorištenost prirodnih i kulturnih resursa
Korištenje EU fondova za investicije u svrhu obnove i razvoja cjelokupnog područja
Opasnost od preizgrađenosti i prevelikog pritiska na okoliš
Ugodna i zdrava klima Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura
Bolja prekogranična suradnja u u svrhu razvoja cijele regije
Loša demografska slika, starenje stanovništva, smanjeni natalitet i iseljavanje
Natura 2000 Natura 2000 Očuvanost eko sustava i ekološka proizvodnja za razvoj eko turizam
Konkurentnost i regije s većim obimom ponude
Očuvanost izvorne kulturne i povjesne baštine
Nedovoljno smještajnih kapaciteta
Bilogorske šume kao potencijal za razvoj rekreativnoj i lovnog turizma
Nestabilne klimatske promjene
Znanje o tradicijskim obrtima
Odlazak kapitala i kvalificirane radne snage
Diverzifikacija oblika turizma (zdravstveni, lovni, adrenalinski, robinsonski, hobitski, povijesni, i sl.)
Promjena trendova u turizmu
Gostoljubivost lokalnog stanovništva
Nedovoljno stručno obrazovanje lokalnih zajednica
Kulturno turističke manifestacije
Pad kupovne moći stanovništva
Autohtona gastronomska ponuda
Nedovoljna turistička promidžba i informiranost
Neispričane bilogorske priče
Apatija stanovništva, posebno mladih
Konjičke staze, uređenje rekreativnih staza za šetnju
Nedovoljno diverzificirana turistička ponuda
Prilagođavanje novim zakonima i propisima EU
Kulturna manifestacija Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu
Nedovoljna prepoznatljivost Općine Zrinski
51
Topolovac
3.7. GOSPODARSTVO Razvoj gospodarstva Općine određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Temeljni pokazatelji razvoja nekog područja su prvenstveno dinamika i ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, proizvodnost rada i investicije.
3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Općine Zrinski Topolovac Tabela 17 Vrijednost osnovnih pokazatelja
Prosječni dohodak per capita
Prosječni izvorni prihodi per capita
Prosječna stopa nezaposlenosti
Kretanje stanovništva
Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina
2010-2012 2010-2012 2010-2012 2010-2001 2011 8.841 796 36,2% 93,3 31,65% Izvor: MRRFEU Tabela 18 Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek
Prosječni dohodak per capita
Prosječni izvorni prihodi per capita
Prosječna stopa nezaposlenosti
Kretanje stanovništva
Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina
2010-2012 2010-2012 2010-2012 2010-2001 2011 8,0% 20,9% 48,0% 89,5% 0,0% Izvor: MRRFEU
3.7.2. Ostvarena zaposlenost na području Općine Zrinski Topolovac
Prema podacima Popisa stanovništva 2011. Državnog zavoda za statistiku, na području Općine Zrinski Topolovac od 741 osobe starijih od 15 godina, njih 343 je zaposleno, što čini udio od 42,28%. Istovremeno, njih 81 je nezaposleno, dok je 317 ekonomski neaktivno (42,78%).
Tabela 19 Stanovništvo prema trenutačnoj aktivnostima
Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni Nepoznato svega nezaposleni,
traže nezaposleni,
traže svega umirovljenici osobe koje
se bave učenici
ili studenti
ostale neaktivne
prvo zaposlenje
ponovno zaposlenje
obavezama u kućanstvu
osobe
Općina Zrinski Topolovac
Ukupno sv. 741 343 81 26 55 317 162 33 40 82 - m 364 202 49 11 38 113 53 1 20 39 - ž 377 141 32 15 17 204 109 32 20 43 -
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Tabela 20 Stanovništvo prema glavnim aktivnostima na području Općine Zrinski Topolovac
Ime općine Spol
Ukupno
Prihodi od
stalnog rada
Prihodi od povremeno
g rada
Prihodi od poljoprivred
e
Starosna mirovin
a
Ostale mirovin
e
Prihodi od
imovine
Socijalne
naknade
Ostali prihod
i
Povremena potpora
drugih
Bez prihod
a
Nepoznato
Općina Zrinski Topolovac
sv. 890 85 32 267 123 61 4 77 28 25 273 - M 431 52 23 158 43 20 2 33 7 9 122 - Ž 459 33 9 109 80 41 2 44 21 16 151 -
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
3.7.3. Trgovačka društva i obrtnici Općine Zrinski Topolovac i njihov i rezultati poslovanja
U pregledu gospodarskog sektora Općine, odnosno sliku snage gospodarstva daju prihodi koje pravni subjekti ostvaruju budući ostvareni prihodi pokazuju doprinos vrste djelatnosti u prihodu Općine te time i cjelokupnog razvoja područja. Prema podacima HGK, na području Općine Zrinski Topolovac djeluje 16 trgovačkih društava koji zapošljavaju 36 osoba. Detaljnim prikazom prihoda poslovnih subjekata registriranih na području Općine Zrinski Topolovac značaj određenih djelatnosti se mijenja i dobiva se realna slika razvojne uloge određene djelatnosti. Iz tablica u nastavku vidljivo je da je djelatnost tvrtki svedena na tri – Prerađivačku, Poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, te Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila.
Slika 8 Prihodi trgovačkih društava na području Općine Zrinski Topolovac
Izvor: HGK, 2014
Tabela 21 Trgovačka društva na području Općine Zrinski Topolovac
DJELATNOS Broj tvrtki
2482533
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
POLJOPRIV
REDA,…
Biljna i
stoča
rska…
Uzgoj s
toke
, pera
di i…
Uzgoj s
vinja
Šum
arstv
o i sječ
a drv
a
Sječa
drva
Sječa
drva
PRERAĐIVAČKA…
Prera
da drv
a i…
Piljenje i b
lanjan
je drva
Piljenje i b
lanjan
je drva
TRGOVIN
A NA V
ELIKO I…
Trgo
vina n
a velik
o,…
Nespecij
alizir
ana…
Nespecij
alizir
ana…
Ukupno prihodi trgovačkih društava
T Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 2 0 0 2 A01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima 1 0 0 1 A014 Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja 1 0 0 1 A0146 Uzgoj svinja 1 0 0 1 A02 Šumarstvo i sječa drva 1 0 0 1 A022 Sječa drva 1 0 0 1 A0220 Sječa drva 1 0 0 1 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 1 0 0 1 C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda
od slame i pletarskih materijala 1 0 0 1
C161 Piljenje i blanjanje drva 1 0 0 1 C1610 Piljenje i blanjanje drva 1 0 0 1 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I
MOTOCIKALA 1 0 0 1
G46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 1 0 0 1 G469 Nespecijalizirana trgovina na veliko 1 0 0 1 G4690 Nespecijalizirana trgovina na veliko 1 0 0 1 Ukupno 16 0 0 16 Izvor: HGK 2014. Tabela 22 Broj zaposlenih krajem razdoblja
Broj zaposlenih (krajem razdoblja)
Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 2 0 0 2 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima 1 0 0 1 Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja 1 0 0 1 Uzgoj svinja 1 0 0 1
Šumarstvo i sječa drva 1 0 0 1 Sječa drva 1 0 0 1 Sječa drva 1 0 0 1 PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 5 0 0 5 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
5 0 0 5
Piljenje i blanjanje drva 5 0 0 5 Piljenje i blanjanje drva 5 0 0 5 TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 2 0 0 2 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 2 0 0 2 Nespecijalizirana trgovina na veliko 2 0 0 2 Nespecijalizirana trgovina na veliko 2 0 0 2 Ukupno 36 0 0 36
Izvor: HGK 2014.
Obrti Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta stanje na dan 31.05.2014. godine pokazuje kako na području Općine Zrinski Topolovac djeluju četiri obrta djelatnosti (prema NKD 2007):
• 43.99 – Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti, d.n. – 1 obrt • 01.61- Pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva – 1 obrt • 96.09 – Ostale osobne usluge, d.n. – 1 obrt • 43.31 – Fasadni i štukaterski radovi – 1 obrt
56
3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2012., prema privremenim podacima, iznosio je 72,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 121,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna. U razdoblju od siječnja do prosinca 2012. godine 12 županija ostvarilo je suficit. Županije sa znatnim udjelom u ukupnom izvozu i uvozu Republike Hrvatske te ostvarenim suficitom jesu: Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Međimurska, Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska. Za područje Općine Zrinski Topolovac nemamo preciznih podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni, no smatra se da dio trgovačkih društava o kojima je bilo riječi u prethodnim poglavljima, dio prihoda stvara upravo iz izvoza. Tabela 23 Vanjsko trgovinska razmjena RH
u tis. kuna Izvoz Uvoz I. – XII. 2011. I. – XII.
2012. indeks I. – XII. 2011. I. – XII.
2012. indeks
I. – XII. 2012.
I. – XII. 2012.
I. – XII. 2011.
I. – XII. 2011.
152 2 414 1588 3 166 7 437 234,9 Izvor: FINA
3.7.6. Pregled ključnih gospodarskih sektora Na području Općine Zrinski Topolovac gospodarski razvoj uglavnom se razvio u smjeru primarnih i sekundarnih, uz naznake jačanja tercijarnih djelatnosti posljednjih godina. Turizam U izboru osnovnih pravaca gospodarskog razvitka prednost se daje onim djelatnostima kod kojih raspoloživi resursi, tržišni uvjeti i tehnički napredak omogućavaju brži razvitak. Prvenstveno se misli na uvjete za razvoj turizma, koji se zasebno izdvaja kao strukturna značajka i daje mu se prednost ispred drugih razvojnih opcija. Turizam je u strategiji razvoja Općine Zrinski Topolovac izdvojen i promatran kao zasebno poglavlje iz razloga što i teorija turizam definira kao skup odnosa i pojava i to društvenog i ekonomskog karaktera. Turizam kao integralna djelatnost sve više nameće potrebu za novim proizvodnim strukturama koje dopunjuju turističku ponudu. Postoje mnoge potrebe u turizmu i posebno u ponudi ugostiteljstva koje se stvoriti na području Općine. Očuvanost prirodnih resursa na području Općine Zrinski Topolovac, uz njegovanje kulturnog naslijeđa i tradicijskih običaja, stvara kapacitete za specifične oblike turizma. Oaza mira i
57
opuštanja nude bijeg od užurbanog načina života, pri čemu se svaki od gostiju može osjećati "kao kod kuće". Poljoprivreda Na području Općine Zrinski Topolovac djeluje, a upisani u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, 563 poljoprivrednih gospodarstava. Jačanje sektora poljoprivrede, pridonijelo bi ostalim gospodarskim djelatnostima na području Općine Zrinski Topolovac, bilo kroz proizvodnju povrtnih i voćarskih kultura, bilo broz korištenje poljoprivrede i stočarstva u svrhu turizma. Usitnjene poljoprivredne parcele, kao kod prosječne veličine parcele OPG-a od 0,59ha, ne omogućavaju veliku proizvodnju neke od kultura, no kvalitetnim organiziranjem, proizvodnja bi se mogla temeljiti na nekoliko odabranih kultura. Tabela 24 Poljoprivredne kulture na području Općine Zrinski Topolovac
Općina Naselje Kultura Sum of PovHa
Traženo (ha)
Broj PG
Zrinski Topolovac
- - 1.368,99 1.184,15 136 Jakopovac - 216,69 199,32 28 Ječam 15,90 12,24 -
Krumpir 2,09 0,23 - Kukuruz 76,64 65,73 - Livade 60,50 71,36 - Lucerna 0,70 0,70 - Luk 0,33 0,33 - ljekovito bilje 0,88 0,54 - ostale voćne vrste 3,27 4,27 - ostale žitarice 1,03 0,97 - ostalo krmno bilje 14,92 12,02 - ostalo povrće 3,25 0,69 - Pašnjaci 6,09 3,57 - plemenita vinova loza
0,07 0,07 -
Pšenica 19,89 18,73 - Zob 11,13 7,87 -
Križ Gornji - 230,02 185,13 21 Breskve 0,89 0,89 -
Češnjak 2,31 0,25 - Ječam 7,55 6,22 - Krumpir 0,15 0,08 - Kukuruz 62,71 50,96 - Livade 46,56 47,34 - Lucerna 0,08 0,08 - Mrkva 0,61 0,61 - ostale voćne vrste 3,87 2,66 - ostale žitarice 8,96 7,94 -
58
ostalo krmno bilje 38,67 29,32 - ostalo povrće 6,87 3,49 - Paprika 5,33 1,05 - Pašnjaci 0,76 0,76 - plemenita vinova loza
0,17 0,55 -
Pšenica 29,74 24,04 - Rajčica 2,98 0,87 - Zob 11,81 8,02 -
Zrinski Topolovac
- 922,28 799,70 87
Jabuke 0,19 0,19 - Ječam 73,00 55,49 - Krumpir 4,50 0,26 - Kukuruz 316,60 280,66 - Livade 226,13 233,24 - Lucerna 21,29 9,40 - ostale voćne vrste 4,06 4,89 - ostale žitarice 11,40 10,39 - ostalo krmno bilje 66,62 53,87 - ostalo povrće 10,99 5,33 - Pašnjaci 41,93 28,28 - plemenita vinova loza
0,31 0,31 -
Pšenica 109,33 86,91 - Šljive 0,45 0,45 - uljana repica 4,26 3,00 - Zob 31,22 27,03 -
Izvor: APPRRR 2014.
Tabela 25 Broj gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, površina i broj parcela
KOD UPORABE UKUPNA POVRŠINA (ha)
BROJ PG-a BROJ PARCELA
200 1069,91 214 1545 210 0,21 2 2 310 469,02 186 943 320 54,06 46 66 410 6,04 56 76 422 17,78 50 68 424 2,61 7 11 490 0,24 1 1 900 0,09 1 1
UKUPNO 1619,96 563 2713 Izvor: APPRRR 2014.
59
Glavni smjerovi gospodarskog razvoja Općine Zrinski Topolovac idu prema oporavku i razvoju poljoprivrede te ruralnog i lovnog turizma, koji se, na ovom području, mogu međusobno nadopunjavati.
U pregledu stočnog fonda, na području Općine Zrinski Topolovac, nalazimo fond od 7.180 životinja, od čega prednjače goveda sa 31,93%.
Tabela 26 Stočni fond
OPĆINA GOVEDA KONJI KOZE OVCE SVINJE KOKOŠI Grand Total
ZRINSKI TOPOLOVAC 2293 43 457 635 1721 2031 7180 JAKOPOVAC 285 40 102 16 317 353 1113 KRIŽ GORNJI 563 3 191 349 1106 MALI KRIŽ 66 32 74 172 ZRINSKI
TOPOLOVAC 1379 3 355 616 1181 1255 4789
Total 2293 43 457 635 1721 2031 7180 Izvor: HPA 2014.
3.7.7. Uloga Općine Zrinski Topolovacu poticanju poduzetništva Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja – od obrazovanja i znanosti, do jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture, te regionalnog razvoja. Općina Zrinski Topolovac može osloboditi djelomično ili u potpunosti obveze plaćanja komunalnog doprinosa:
- Općinu Zrinski Topolovac, - javne ustanove i trgovačka društva čiji je osnivač ili većinski vlasnik Općina
Zrinski Topolovac, - udruge koje se većinski financiraju iz Proračuna Općine Zrinski Topolovac, - investitore koji grade građevine od interesa za Općinu Zrinski Topolovac, i to:
građevine namijenjene zdravstvenoj djelatnosti, socijalnoj skrbi, kulturi, tehničkoj kulturi, sportu, predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, vatrogastvu te građevine za potrebe javnih ustanova i trgovačkih društva koje su u vlasništvu Općine Zrinski Topolovac i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Općina Zrinski Topolovac može osloboditi djelomično od iznosa do 50% obveze plaćanja komunalnog doprinosa:
- investitore koji grade građevine za potrebe javnih ustanova i trgovačkih društva koja su u suvlasništvu Općine Zrinski Topolovac i Bjelovarsko-bilogorske županije,
- investitore koji grade objekte i uređaje komunalne infrastrukture.
60
3.7.7.1. Poduzetnička infrastruktura
Na području Općine Zrinski Topolovac ne postoji uređena poduzetnička zona.
3.8. SWOT ANALIZA – Gospodarstvo Općine Zrinski Topolovac
Snage Slabosti Prilike Prijetnje Ekološka sačuvanost Nema jasnog pogleda u
budućnost Razvoj selektivnih oblika turizma
Neadekvatna struktura kadrova
Povoljni klimatski uvjeti
Nepostojanje politike i planova razvoja
Razvoj novih sadržaja Neadekvatna zakonska regulativa
Povijesno i kulturno nasljeđe
Nedostatak mladih stručnih ljudi
Sačuvani ruralni objekti
Nekontrolirani razvoj
Prirodni resursi (zemljište, šume, vode)
Nedostatak specifičnih dokumenata za prostorno planiranje
Razvoj kapitalne infrastrukture
Kriza i recesija u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu
Povoljni klimatski uvjeti (sunce, vjetar, geotemalni izvori za korištenje obnovljivih izvora energije)
Nema adekvatnih programa
Pristup novim tehnologijama
Crno tržište i siva ekonomija
Visoka svijest o potrebi zaštite okoliša
Nerazvijena poduzetnička infrastruktura
Korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva
Ograničeni zemljišni resursi rapoloživi malim gospodarstvima
Visokokvalitetno, zdravo i nezagađeno zemljište
Nedostatak visokoobrazovne radne snage
Povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima – npr. unapređenje postojećih i razvoj novih kreditnih linija, edukacija poduzetnika o mogućnostima, razvoj jamstvenih instrumenata itd.
Nepredvidivost plaćanja / nemogućnost naplate zbog opće nelikvidnosti
Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju
Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom
Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda
Potreba prilagodbe u proizvodnjama i asortimanu proizvoda zahtjevima EU
Iskustvo i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji
Neprivlačnost područja za investitore - nedostatak poduzetničke infrastrukture
Pokretanje socijalnog poduzetništva
Rast konkurencije u okruženju
Razvijene gotovo sve grane poljoprivrede (ratarstvo, stočarstvo,
Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i
Jačanje povezanosti s državnim institucijama i međunarodnim
61
voćarstvo) nepovezanost između poljoprivrednika
organizacijama
Veliki broj poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na broj stanovnika
Tradicionalni pristup proizvodnji i prevelika orjentiranost na ratarsku proizvodnju
Osnivanje zadruga, udruga i klastera u poljoprivrednoj proizvodnji
Nedostatak odgovarajućih skladišnih i preradbenih kapaciteta
Zdrav okoliš kao razvojni potencijal
Razvoj novih i/ili inovativnih oblika poduzetništva (socijalno poduzetništvo)
4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovac temeljni je dokument i "plan puta" za ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji, te na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja, koji su detaljnije razrađeni kroz mjere, temeljem kojih se kroz dugoročno plansko razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za opće društveni i gospodarski razvoj.
4.1. PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovac polazi od analize stanja, čiji su rezultati prezentirani u okviru prve faze istraživanja. Sada se pristupa prezentiranju rezultata druge faze istraživanja, koja se odnosi na misiju, viziju, ciljeve i strateške prioritete razvoja, da bi se u okviru treće faze prezentirale mjere kojima će se poticati razvoj, kao i kriteriji za izbor projekata razvoja, te usklađenost ciljeva razvoja Općine sa višom razinom ciljeva (od Bjelovarsko-bilogorske županije do nacionalne i EU razine), zatim modeli i izvori financiranja te nacin provođenja Strategije razvoja. Temeljna svrha ovakvog pristupa strateškom planiranju je osiguranje pretpostavki za podizanje kvalitete življenja gradana, podizanjem razine ekonomske moći i konkurentnosti gospodarstva, te drugih pogodnosti, koje će osigurati viši nivo zadovoljstva stanovništva i turista. Strategijom se pored programskih ciljeva naglašavaju i programski prioriteti, na način da se uvijek rast kvalitete življenja povezuje s rastom gospodarstva, vodeći računa i o razvoju svih ostalih aspekata javnog i civilnog života Općine.
62
Općina Zrinski Topolovac poticat će horizontalna i vertikalna umreženja izmedu sudionika na strani ponude, a u cilju postizanje što raznolikog asortimana i što bolje kvalitete postojeće, te u osmišljavanju novih, kreativnijih oblika ponude. Sa povezivanjem (umrežavanjem) velikog broja manjih sudionika ponude i omogućavanjem da jedinstveno nastupaju na tržištu, ostvariti će se pretpostavke za ostvarenje više razine konkurentnosti na tržištu, a moći će se privući i nova tržišta. Umrežavanjem svih sudionika na tržištu stvorit će se pretpostavke za djelovanje sinergijskog procesa, kao nove snage, koja će potaknuti razvoj novih proizvoda i usluga, što znači i oblikovanje sasvim novog i prepoznatljivog asortimana ponude.
4.2. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC
4.2.1. Komunalna i društvena infrastruktura Zbog nedovoljno razvijene komunalne infrastrukture i nedostatne valorizacije mogućnosti društvene infrastrukture, usluge za stanovništvo nisu na onoj razini, koja bi bila primjerena Općini, a sukladno njenim mogućnostima i zahtjevima dostignutog stupnja društvenog razvoja.
4.2.1.1.Razvijenost komunalne infrastrukture
4.2.1.1. 1. Općinska cestovna infrastruktura Promet kao dio ljudskih aktivnosti bitno utječe na njegovu kakvoću; oplemenjuje i obogaćuje čovjekov život, ali istodobno uzrokuje i mnoge loše ekološke posljedice (emisija CO2, buka). Pri identifikaciji najizraženijih problema Općine Zrinski Topolovac problem adekvatne cestovne infrastrukture vrjednovan je kao problem veoma visoke razine izraženosti. Usko s time povezani su i značajni problemi povezani s ukupnim stanjem prometa u Općini, kao i još uvijek nerješena prometna infrastruktura.
4.2.1.1.2. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda Djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadležno komunalno poduzeće. Nadležno komunalno poduzeće dužno je trajno i kvalitetno obavljati navedene komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti. Otpadnim vodama smatraju se:
1. atmosferske vode (kao posljedice kiše, tuče, topljenja snijega i dr.) 2. vode nastale od pranja ulica, drenaža 3. tehnološke otpadne vode (nastale kao posljedica tehnoloških procesa) 4. sanitarne otpadne vode (nastale kao posljedica fizioloških potreba ljudi) 5. rashladne otpadne vode (nastale u procesu hlađenja) 6. radioaktivne vode (vode sa nedozvoljenim sadržajem radioaktivnih tvari)
63
7. infiltracijske vode (nastale uslijed procjeđivanja kroz kanale kanalizacijskog sustava).
Otpadne vode, definirane kvalitete se odvode putem izgrađenih sustava javne odvodnje, uređenih tokova, te uređaja za pročišćavanje, u recipijent - kanalizaciju i umjetno jezero. Na području Općine Zrinski Topolovac ne postoji sustav javne odvodnje, te je razvoji projekt potrebno uklopiti u planove Općine, kako bi se pravovremeno reagiralo na zahtjeve stanovništva i podizanje kvalitete življenja.
4.2.1.1.3. Sustavno gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti i skrb za zatvorena odlagališta. Problematika gospodarenja otpadom na području Općine Zrinski Topolovac uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Trenutna situacija vezana za gospodarenje otpadom je nepovoljna iz više razloga među kojima su najvažnije financijske mogućnosti. Postojeće stanje također je posljedica u prošlosti nedostatne regulative. Za naglasiti je kako na području Općine nema „divljih odlagališta“ otpada iz razloga što se sva povremena odlagališta saniraju odmah pri njihovom uočavanju kako se ista ne bi širila. Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02.) utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske utvrdila je da količina otpada u državi raste, a istovremeno je infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinut neodgovarajuća. Strategijom je zacrtan cilj u gospodarenju otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u Europskoj uniji. Uspostavljen je okvir unutar kojega će Republika Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo raspolagati. Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za općinu Zrinski Topolovac proizlazi iz čl. 7 Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04, 153/05, 111/06, 85/07, 60/08, 87/09) i njegovih podzakonskih propisa, te drugih dokumenata zaštite okoliša državnog i županijskog nivoa, stoga je Općina pristupila izradi Plana gospodarenja otpadom Općine Zrinski Topolovac 2011.-2019. Na području Općine Zrinski Topolovac do sada nisu postavljeni zeleni otoci za papir, plastiku i staklo iako su isti sukladno Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije 2007.-2015. predviđeni. Naime, za Općinu Zrinski Topolovac prema ranije navedenom Planu predviđena su tri zelena otoka, jedno mini reciklažno dvorište te jedan rashladni kontejner. Zeleni otok je naziv za skupinu posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali
64
(papir, ambalažno staklo, PET i metalne ambalaže za piće, metal). Posude – kontejneri postavljaju se na određenim lokacijama Općine (npr. ispred većih trgovina, stambenih objekata, pogona i sl.). Za skupljanje papira koriste se spremnici plave boje volumena 2m3, za skupljanje plastike koriste se spremnici žute boje volumena 2m3, a za skupljanje stakla koristese spremnici zelene boje u obliku zvona volumena 2m3. Mini reciklažno dvorište predstavlja fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje pojedinih vrsta otpadnih tvari koje nastaju u domaćinstvu, a domaćinstvo ga treba odložiti u dane koji nisu predviđeni za periodični odvoz glomaznog otpada. Ono se kreira na površini od 250m2. Oprema se s tri rolo kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odvojeno odlaganje – kontejnerima / posudama papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže, te istrošenih baterija. Rolo kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada metalnog i nemetalnog sastava i građevinskih otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran / betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti sa stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada obavlja se odgovarajućim vozilima za tu namjenu. Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperatura zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obrađivaču vozilom (navlakačem rolo-kontejnera koje može biti multifunkcionalno u službi drugih potreba u reciklažnom dvorištu ili pretovarnoj stanici) koje je u vlasništvu JLS ili ovlaštenog koncesionara.
4.2.1.1.4. Energetska rješenja Energetska učinkovitost je veliki poticaj i ukupnom gospodarstvu. Podizanjem svijesti stanovništva o važnosti ove teme otvaramo prostor za nova radna mjesta u rekonstrukciji objekata s ciljem podizanja energetske učinkovitosti. Energetska učinkovitost u zgradarstvu ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije. Stambene i nestambene zgrade su najveći potrošači energije, a mjerama energetske učinkovitosti omogućuje se ušteda energije za obavljanje istog posla (grijanje, struja,…). Energetska učinkovitost domino efektom doprinosi dužem životnom vijeku zgrade, ugodnijem i kvalitetnijem boravku u zgradi, smanjenju emisija štetnih plinova, zaštiti okoliša i velikom koraku prema zelenom dobu. Ekološke posljedice rasipanja energije polako dobivaju svoj prepoznatljiv odjek u ljudskoj svijesti koja na taj način postaje kompetentnija u upravljanju energetskim kormilom. Razumijevajući važnost korištenja energetske učinkovitosti u svakodnevnom životu, Općina se kandidirala na natječaju Fonda za energetsku učinkovitost i to sa: Naziv ponuditelja
Mjesto Naziv projekta
Ukupna vrijednost investicije
Opravdani troškovi ulaganja
Odobrena sredstva
Općina Zrinski Topolovac
43202 Zrinski Topolovac
Zamjena vanjske stolarije i poboljšanje EnU na poslovnom
556.518,75 556.518,75 445.215,00
65
objektu Općine Zrinski Topolovac
Izvor: RERABBŽ
4.2.1.2. Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture Temeljeno na rezultatima analize stanja, a uz uvažavanje prijedloga i sugestija partnerskog odbora i radne grupe, ukazati ce se na temeljne nedostatke percipirane na dostignutoj razini društvene infrastrukture Općine Zrinski Topolovac. Poseban naglasak ce se staviti na percepciju ranga najčešće izraženih problema Općine Zrinski Topolovac, definiranih temeljem različitih izvora podataka dobivenih tijekom istraživanja, uvažavajući stavove ispitanika o strateškim opcijama ili kritičkim stajalištima za Općinu Zrinski Topolovac. Naglasak se stavlja na povezanost javnog, društvenog i gospodarskog sektora u realizaciji uravnoteženog društvenog razvoja, temeljenog na načelima održivosti.
4.2.1.2.1. Valorizacija kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti Skupine turista koje pokreću motivi i potrebe da na svojem putovanju temeljitije upoznaju ljude, njihovu tradiciju i kulturu, spomeničku baštinu i druga mjesta od interesa, sinonim su za pojam kulturnog turizma. Bez obzira s kojeg kuta promatrali turizam, kultura se uvijek pojavljuje kao jedan od glavnih elemenata turističkog proizvoda i temelja turističke ponude. S obzirom da je turizam oduvijek privlačio posjetitelje jedinstvenom atmosferom, kulturno povijesnim spomenicima, dinamičnim scenama života na festivalima, a turisti su oduvijek bili zainteresirani za stjecanje uvida u materijalne i nematerijalne (norme, vrijednosti, ideologije) oblike kulture, kulturni turizam sve više postaje značajniji kriterij ocjene kvalitete i stupnja razvijenosti turističke ponude određenog područja (destinacije). Za razvojnu valorizaciju turističkih atraktivnosti i atrakcija, osim funkcionalne podjele, potrebno je analizirati i druge podatke o temeljnom turističkom resursu, kao primjerice njihovu kategoriju, sezonalnost, boravišno-posjetničke značajke, prihvatni kapacitet i slično. Marketinška valorizacija turističkih atraktivnosti i atrakcija odnosi se samo na turistički "dostupne" atrakcije, pa je utvrđeno i što je to turistička dostupnost atrakcije (fizička i javna dostupnost, informacijski punkt, promidžbeni materijali) te stupanj njezina korištenja. Za racionalno korištenje i zaštitu turističkih atraktivnosti i atrakcija potrebno je ustrojti sustav vođenja podataka - katastar i atlas turističkih atraktivnosti i atrakcija. Osim toga, grafički aspekt prikazivanja turističke atrakcijske osnove od posebne je važnosti.
Slika 9 Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu
66
Izvor: web stranica Bjelovarsko-bilogorske županije
Turistička valorizacija kulturne baštine jedan je od selektivnih oblika turizma koji može gospodarstvu Općine Zrinski Topolovac stvoriti jedan od aspekata rasta turističke potražnje. Za turistički sektor, sustavni razvoj kulturno-turističke ponude donosi brojne prednosti, budući se tako podiže kvaliteta ukupnog turističkog proizvoda i geografski se proširuje potražnja izvan glavnih turističkih tokova.
4.2.1.2.2. Kapaciteti za sport i rekreaciju Uzimajući u obzir broj sportskih udruga i organizacija koje djeluju na području Općine, postojeći kapaciteti u sportu su u pojedinim segmentima nedostatni ili da se sportske aktivnosti realiziraju u nedovoljno adekvatnim prostorima. Potrebno je stoga sustavno nastojati da se u okviru financijskih mogućnosti podiže resursna osnovica, koja će osigurati bavljenje sportom u Općini na još višoj razini od sadašnje. U tom procesu treba postići ravnotežu u stvaranju preduvjeta za djecu, mlade, vrhunske sportaše, ali i za potrebe rekreacije stanovnika, jer su ovi preduvijeti značajan pokazatelj ukupne kvalitete života stanovnika Općine. Raspololoživi kapaciteti se uspješno mogu valorizirati i turističke svrhe, što je posebno značajno za razdoblja izvan glavne turističke sezone. Primjerice, izgradnjom fitnes parkova, biciklističkih ili treking staza i pripadajućih stajališta omogućilo bi se bavljenje sportom domaćem stanovništvu, ali bi i turisti mogli, na svježem zraku koristiti se spravama u parku.
4.2.1.2.3. Socijalna politika Općina Zrinski Topolovac, obzirom na razinu proračuna s kojom raspolaže, pokriva osnovne potrebe socijalne politike kroz pojedina financijska ili materijalna dobra. No, namjera Općine je kroz uspostavljanje aktivnosti uključiti osobe koje su socijalno ugrožene i/ili isključene iz rada zajednice. Navedenim djelovanjem spriječila bi se daljnja marginalizacija pojedinih skupina, te stvorio zajednički doprinos razvoju Općine.
4.2.1.2.4. Institucionalna podrška civilnom društvu Civilno društvo je nedvojbeno jedna od tekovina razvijenih društvenih zajednica, jer uspješno pokriva prostor izvan neposrednog utjecaja države, tržišta i obitelji, ali djeluje sa ciljem
67
unaprjeđivanja zajedničkih interesa zajednice kao cjeline. Naglašava se potreba ostvarenja više razine partnerstva udruga civilnog društva sa jedinicom lokalne samouprave, pogotovo kada se radi o projektima i programima od zajedničkog razvojnog interesa, što nameće potrebu otvaranja dijaloga i unapredenje odnosa prema institucijama civilnog društva, koje moraju sinkronizirano djelovati od lokalne do nacionalne razine. Za uspjeh aktivnosti civilnog društva, posebno značenje mogu imati istaknuti pojedinci, čija etičnost, postignuti rezultati u društvenom životu, međunarodnoj aktivnosti, humanitarnom radu ili kroz predan rad na projektima od opće društvene koristi, može motivirati široke mase na podršku i prihvaćanje određenih općih vrijednosti. Značenje u tom smislu trebaju dobiti i ostale udruge, koje svojim djelovanjem podupiru aktivnosti civilnog društva, neovisno tko ih prvotno pokreće, a djeluju u pravcu oblikovanja javnog mijenja, kako bi se uvažavale tekovine civilizacije uz istovremeno očuvanje tradicije za buduće generacije. Općina Zrinski Topolovac bila je uključena u projekt "Konvencija – edukacija – Lokalna samouprava" kroz aktivnost ""Edukacija djelatnika lokalne samouprave i regionalne uprave o provedbi Konvencije UN", koja je provedena u razdoblju 01.06.2011. – 31.05.2012. Opći cilj projekta je pridonijeti zaštiti i promicanju ljudskih prava osoba s invaliditetom i suzbijanje svih oblika nasilja i diskriminacije osoba s invaliditetom na području djelovanja Udruge tjelesnih invalida Bjelovar (Gradovi: Bjelovar, Čazma i Garešnica, Općine: Kapela, Nova Rača, Rovišće, Šandrovac, Severin, Zrinski Topolovac, Veliko Trojstvo, Velika Pisanica, Štefanje, Velika Trnovitica, Ivanska, Berek, Hercegovac). Specifični ciljevi bili su:
- Utvrđivanje proračunske pozicije i njeno povećanje (Jedinice lokalne i područne samouprave) a za potrebe realizacije općega cilja;
- Edukacija djelatnika lokalne i područne samouprave o pravima osoba s invaliditetom na neovisno življenje u zajednici i praktičnoj implementaciji smjernica koje proizlaze iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, za njihovu lokalnu zajednicu;
- Povećati broj zaposlenih osoba s invaliditetom na području lokalne i područne samouprave;
- Osigurati pomoćnike u nastavi za djecu s invaliditetom te time doprinijeti deinstitucionalizaciji i povećanju kvalitete života djece, roditelja i okoline;
- Povećati razinu socijalnih usluga za osobe s najtežim stupnjem invalidnosti uvodeći osobne asistente, pomoćnike u kući te dnevne boravke (u prostorima domova mjesnih odbora) – deinstitucionalizacija;
- Povećati razinu pristupačnosti svim objektima javne uprave i lokalne samouprave, bolničkim i apotekarskim objektima, sudovima, kulturnim, sakralnim i ugostiteljskim objektima, te javnoga prijevoza (niskopodni autobus, željeznica – gdje postoji, kombi s podiznom rampom za osobe u invalidskim kolicima)
Uz brojne projekte koje je provodila Udruge tjelesnih invalida Bjelovar, a koji se provode i na području Općine Zrinski Topolovac, za 2014.predviđeni su:
- Osiguravanje usluge osobnoga asistenta za osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
- Asistent u nastavi učenicima s tjelesnim invaliditetom - „Zajedno do znanja!“ - Socijalno uključivanje djece i odraslih osoba s tjelesnim invaliditetom
68
4.2.2. Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala
4.2.2.1. Iskorištenost gospodarskog potencijala Optimalna iskorištenost gospodarskih i obrazovnih potencijala je uvjet bez kojeg se neće moći realizirati strategija razvoja i ambiciozno postavljeni ciljevi razvoja, pri čemu prvenstveno treba otkloniti slijedeće uzroke:
• Još uvijek nedostatna diversifikacija proizvodnje • Jasna vizija i strategija razvoja • Usklađenost smještajne i ukupne turističke ponude sa suvremenim trendovima • Povezanost obrazovnih programa s potrebama tržišta • Poticajne mjere za cijeloživotno obrazovanje • Interes za kontinuirano stručno usavršavanje
Povećanje domaće proizvodnje može se postići u sektorima u kojima postoje neiskorišteni resursi i kapaciteti, za koje postoji obrazovana infrastruktura i iskusna radna snaga. Uz postojanje velikog udjela osoba sa završenom samo osnovnom školom, potrebno je osmisliti plan i program kako bi se njihovo dugogodišnje iskustvo pretočilo u razvoj, neovisno o stručnoj spremi. Analizirajući vlastite mogućnosti, doći će se i do analize vlastitih slabosti, te će ih se pravovremenim edukativnim aktivnostima uvesti u pozitivan razvojni tok. Krajnji cilj razvoja Općine postaje sprječavanje daljnje depopulacije, koja može uzrokovati potpunu neodrživost, a zatim i gašenje Općine.
4.2.2.1.1. Poduzetnička aktivnosti i diverzifikacija Poduzetnički je pothvat spoj dobre poduzetničke ideje u okviru poslovne prigode i dostatna kapitala. Poduzetnik ima (ili pribavlja) ideju koju drži dobrom poslovnom prigodom, ulaže vlastiti ili pozajmljeni novac (investira), nabavlja stalna i obrtna sredstva, zapošljava ljude, organizira i vodi poslovanje te obavlja još mnoštvo poslova s nakanom ostvarenja svoje poduzetničke vizije, misije i ciljeva. Strategija diverzifikacije oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od one kojom se dosad bavilo. Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre mogućnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg. Na području Općine primijećena je nedostatna razina diverzifikacije te praćenje tradicionalnog ponašanja bez velikih oscilacija. Potrebna je jača diverzifikacija na ovom području, posebno u sektoru turizma, koja bi rezultirala iz mjera i brojnih individualnih projekata što bi doprinijelo boljem ukupnom korištenju infrastrukture te poboljšanju ukupne kvalitete. Bogatstvo naslijeđa, sagledano u očuvanim tradicijskim obrtima, omogućit će sinergiju tradicije i tekovina modernog vremena, kako bi se stvorio prepoznatljiv identitet Općine i pozitivno utjecalo na razvoj cjelokupnog područja.
4.2.2.1.2. Poduzetnički duh
69
U Općini Zrinski Topolovac primijećeni su visoki interes stanovništva za poduzetništvo, ali istovremeno i za odlazak sa područja Općine, što se planiranim aktivnostima treba spriječiti ili barem odgoditi. Uzimajući u obzir ubrzani razvoj tehnologija i modernizaciju poslovanja, kao podrška realizaciji novih poduzetničkih projekata, nužno je povezivanje znanosti i obrazovanja, ali i većem društvenom priznavanja inovativnih projekata. No svjesni vlastite ograničenosti u nedostatnom obrazovnom kadru, potrebno je pažnju usmjeriti prema postojećim resursima i iskorištavanje istih kroz kvalitetno i kreativno osmišljeno cjeloživotno obrazovanje.
4.2.2.1.3. Jasna vizija i strategija gospodarskog razvoja Svrha i cilj donošenja ove Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovacupravo je dokaz da je Općini potrebna jasna razvojna vizija, dugoročni razvojni ciljevi te strateški prioriteti koji se moraju utvrditi za svaki dugoročni cilj kao segmenti ili kao strateški pravci djelovanja koji osiguravaju provedbu pojedinog dugoročnog cilja. U praksi se najčešće strateški prioriteti oblikuju i kao programski prioriteti, odnosno kao provedbeni programi. Stoga je potrebno razraditi strateške prioritete koji se baziraju s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim riječima strateških, odnosno problemskih pitanja. Strateška pitanja su pitanja koja usmjeravaju potrebu utvrđivanja strategije djelovanja, odnosno prioriteta, a formiraju se tijekom procesa strateškog planiranja pri utvrđivanju i obradi postojećeg stanja te pri izradi SWOT analize.
4.2.2.1.4. Usklađenost smještajne i ukupne turističke ponude sa trendovima Turističko tržište sigurno je specifičan segment općeg tržišta. Proizvođači i ponuđači nastoje staviti na raspolaganje proizvode i usluge kojima je osnovi cilj zadovoljiti potrebe potrošača - turista. Turisti se tu pojavljuju kao specifični korisnici, odnosno potrošači koji osim materijalnim, svoje potrebe zadovoljavaju i nematerijalnim sredstvima. Turistički proizvodi koji se pojavljuju na tržištu sastavljeni su od fizičkih, opipljivih osobina i što je za turizam specifično, i velikog broja neopipljivih elemenata. Među te osnovne elemente možemo uvrstiti: smještajne i ugostiteljske kapacitete, objekte turističke i komunalne infrastrukture, dostupnost i komunikacije, okolinu i atraktivnost prostora, sigurnost, strukturu i kvalitetu usluga te njihova identiteta, ljudske resurse, informacije i promociju te cijene. O suvremenom razvoju turizma možemo govoriti samo općenito, uvažavajući njegove socijalne, ekonomske, prostorne, kulturološke i političke osobine, skupa sa njegovim prethodnim razvojem, sadašnjošću i budućnošću. Bez navedenoga nije moguće primjereno opredijeliti razvojne vizije i ciljeve te sredstva za njihovu realizaciju. Vodeći se rečenim, potrebno je prikazati samo one osobine koje značajno utječu na razvoj turizma. Te osobine su:
o tržište, odnosno ponuda i potražnja, o aktivnosti, o dostupnost ( promet, komunikacije, informacije), o usluge, o kadrovi,
70
o promocija. Općina Zrinski Topolovac ima puno neiskorištenih, vrlo vitalnih mogućnosti za razvoj turizma, koje će omogućiti oblikovanje prepoznatljivih turističkih proizvoda. Njihova ukupna zajednička karakteristika je suživot prirodnosti i kulture. Ti zameci turističkih proizvoda, koji proizlaze iz različitih prednosti prostora i prirodnih datosti te kulturnog nasljeđa, u osnovi su dragocjene sirovine za pripremu turističke ponude. Za pripremu primjerenih proizvoda i ponuda potrebno je: iskoristiti i razvijati znanje i kreativnost stanovništva, postaviti primjerenu organiziranost, koja će se bazirati na suradnji javnog i privatnog sektora, stimulirati oblikovanje usluga, pomoću kojih možemo mnoga dobra preraditi i dodati im vrijednost te na taj način postići kompetitivnost. Stimuliranje razvoja usluga koje su sastavni dio turističkih proizvoda, trebalo bi proizlaziti iz sljedećih konkurentnih prednosti: kvalitete okoline i raznolikosti prostora, blizini emitivnih tržišta i dostupnosti, kvalitete života, kvalitete proizvoda i to prije svega zdrave prehrane, razvijenosti kulturnog stvaranja i sačuvanog kulturnog nasljeđa, sačuvanosti flore i faune, očuvanog okoliša te, najvažnije, ljubaznog stanovništva. Korištenje prilika koje nude navedeni potencijali za pripremu kvalitetnih turističkih proizvoda, mogu posredno i neposredno utjecati na veće potraživanje i doprinose, što odlučujuće utječe i na mogućnost ulaganja turističkog gospodarstva u nove proizvode i stalno povećavanje njihove konkurentnosti.
4.2.2.2. Iskorištenost obrazovnog potencijala
4.2.2.2.1. Povezanost obrazovnih programa s potrebama tržišta Sagledavajući statističke podatke, vidljivo je da radnoj snazi nedostaju potrebna znanja i sposobnosti koje traži suvremeno gospodarstvo, dok su sustavi obrazovanja i osposobljavanja tek su počeli poduzimati akcije kako bi se to stanje ublažilo. Radna snaga poprilično je nefleksibilna, što je uglavnom posljedica redovnih obrazovnih procesa unutar kojih je desetljećima dominantno memoriranje činjenica i definicija. U obrazovnim institucijama učenike se nedovoljno osposobljava na razvijanje timskog duha i odgovarajućeg socijalnog ponašanja, nema ni naglaska na razvoju sposobnosti analiziranja i rješavanja problema, vrlo je slaba veza obrazovanja i svijeta rada. Najveći udio u radnoj snazi (zaposleni i nezaposleni) čine osobe s srednjom stručnom spremom za zanimanja i sa osnovnom školom. Činjenica da je udio osoba sa srednjom spremom, ali i sa osnovnom školom, među nezaposlenima izrazito visok, govori o potencijalnoj neusklađenosti njihovih kvalifikacija s potrebama tržišta rada. Podaci o promjenama u obrazovnoj strukturi stanovništva koje se vremenom odvijaju važni su jer omogućuju identificiranje trendova, predviđanje situacija kakva će biti u budućnosti i na taj način predstavljaju jednu od osnova za definiranje prioriteta razvoja pojedenih segmenta obrazovnog sustava, pa tako i sustava obrazovanja odraslih. Unatoč velikim naporima da se promijeni obrazovni sustav, ali i unatoč razmjerno velikom sredstvima koja se u to ulažu, povezanost obrazovnog sektora i potreba na tržištu rada još nije
71
dovoljna. Obrazovni sustav, naročito u dijelu strukovnog srednješkolskog i visokoškolskog, trebao bi se promijeniti iz sustava vođenog ponudom u sustav vođen potražnjom, tj. takav koji bi pružao raznolike mogućnosti obrazovanja za sve skupine. Prema tome, sudionici svih dobnih skupina mogli bi birati poslove, a njihova odgovornost s godinama bi se povećavala.
4.2.2.2.2. Usklađenost sustava cjeloživotnog učenja sa stvarnim potrebama gospodarstva i društvene nadogradnje Ljudi kao glavni nositelji ideja, informacija, novih znanja i vještina postaju strateška osnovica razvitka suvremenih kompetitivnih gospodarstava i društava. U mnogim područjima energija ili sirovine (materijali) nisu temeljni pokretači i nositelji razvitka nego kreativni, sposobni i visokoobrazovani ljudi. Najbolje primjere za to nalazimo u informacijsko-komunikacijskoj industriji, razvoju softvera, projektantskoj djelatnosti te u pružanju različitih usluga. Očito je da nematerijalni (intelektualni i duhovni) kapital nema granica u stvaranju novog, prilagođavanju promjenama te produktivnosti, za razliku od fizičkog (materijalnog) kapitala. Osnovna značajka zbivanja u industrijski razvijenim društvima i gospodarstvima jest da nove oblike tržišnih i proizvodnih aktivnosti sve više određuju utjecaji izvedeni iz intelektualnih i kreativnih djelatnosti. Jedan od glavnih izlaznih pokazatelja obrazovnog sustava je obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva. Za obrazovanje odraslih posebno su važni podaci o osobama s vrlo malo ili bez ikakvog formalnog obrazovanja, jer je zadaća upravo ovog djela sustava obrazovanja omogućiti tim osobama da naknadno steknu znanja i vještine koje nisu stekli u sklopu redovitog obrazovnog procesa. Cjeloživotno učenje predstavlja koncept koji obuhvaća sve građane u formalnim programima obrazovanja, ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja, vještina i stavova (tzv. kompetencije) te se može provoditi i na neformalan i informalan način tijekom cijelog života, usporedo s obveznim i drugim oblicima redovnog obrazovanja. Cjeloživotno učenje i obrazovanje jedna je od bitnih pretpostavki te moguć put za postupnu preobrazbu u učeću zajednicu zadovoljnih pojedinaca, a time i kompetitivno društvo utemeljeno na neprestanom stvaranju i primjeni novih znanja.
4.2.2.3. Imovina u vlasništvu države koji nije u upotrebi Republika Hrvatska bogat je vlasnik velikog broja nekretnina pa tako ima pravo vlasništva na velikim površinama šuma, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, građevinskog zemljišta, javnog vodnog dobra, a vlasnik je i željezničke infrastrukture, te velikog broja raznih zgrada, kompleksa zgrada, stanova i poslovnih prostora. Raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, provodi se po općim propisima, na način kako bi svoje nekretnine prodala svaka fizička i pravna osoba. Međutim, za jedan dio nekretnina propisan je poseban način raspolaganja (poslovne prostore, šume, poljoprivredna zemljišta, dijelom stanove).
72
Općenito raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u ovlasti je Vlade Republike Hrvatske ili od nje određenog tijela, dok je raspolaganje po posebnim propisima regulirano zavisno od vrste nekretnine i namjene te načina raspolaganja takvom nekretninom. Za razliku od države, jedinice lokalne i područne samouprave (županije, općine i gradovi) ograničene su u vezi raspolaganja nekretninama odredbom cl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, što znači da ih moraju prodati na natječaju i po tržnoj cijeni. Očuvati važne i vrijedne dijelove imovine u vlasništvu države za potrebe sadašnjih i budućih naraštaja, organizirati učinkovitije i transparentno korištenje imovine u državnom vlasništvu s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi - dva su ključna, dugoročna strateška cilja prijedloga strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske od 2013. do 2017. Za imovinu u vlasništvu države koji nije u upotrebi, potrebno je uspostaviti plan upravljanja kako bi se iskorištenost dovela na najvišu razinu, a ujedno sa najvišim stupnjevima društvene koristi. U skladu s navedenim, namjera Općine je da se pojedina infrastruktura, ukoliko se pokaže potreba za djelovanje, stavi u funciju društvenog razvoja (adekvatan prostor za organizacije civilnog društva i sl).
4.2.2.4. Decentralizirane funkcije upravljanja Decentralizirane funkcije su rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Pomoći izravnanja su prijenosi sredstava iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje decentraliziranih funkcija kada prihodi ostvareni iz dodatnog udjela poreza na dohodak nisu dovoljni za financiranje minimalnih financijskih standarda Korisnici pomoći izravnanja su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija. Korisnici pomoći izravnanja, u skladu sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostvaruju prihode iz dodatnog udjela poreza na dohodak za decentralizirane funkcije, i to:
1. Osnovno školstvo 3,1% 2. Srednje školstvo 2,2% 3. Socijalna skrb
– centri za socijalnu skrb 0,5% – domovi za starije i nemoćne osobe 1,7%
4. Zdravstvo 3,2% 5. Vatrogastvo
– javne vatrogasne postrojbe 1,3%.
4.2.2.5. Tržište kapitala Jedinice lokalne samouprave (JLS), kao i jedinice područne samouprave (JPS) na tržište kapitala dolaze uglavnom kao zajmotražitelji. Poslovi iz samoupravnoga djelokruga ovih jedinica određeni su zakonom. On određuje poslove koji se odnose na (ali ne zabranjuje i
73
druge): poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu trgovinu, turizam, ugostiteljstvo, pomorstvo, promet, željeznički promet, prostorno uređenje, zaštitu okoliša, stambeno komunalnu djelatnost, kulturu i šport, imovinsko pravne poslove, te opću upravu. U proračunima JLS osiguravaju se sredstva produženoga boravka i prehrane učenika, te druge namjene koje ne utvrđuje predškolski standard. Upravljajući svojom imovinom u cilju stvaranja svekolikih interesa svojih granana JLS osniva javne osobe i druge pravne osobe, a JPS usklađuje interese gradova i općina na svojem području. Financiranje javnih potreba vrlo je bitno, pa je potrebno pronaći optimalno rješenje između, izvora sredstava i troškova. Izvori financiranja su utvrđeni Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema tom Zakonu izvori prihoda županijskog proračuna su:
- prihodi od vlastite imovine, - županijski porezi (na nasljedstva i darove, cestovna motorna vozila, plovila,
automate zabavne igre), - novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše, - prihodi utvrđeni posebnim zakonima, - udio u porezu na dohodak (promjenjiv), - udio u porezu na dobit
Izvori prihoda JLS (općina i gradova) su: - prihodi od vlastite imovine, - gradski ili općinski porezi (na potrošnju, na kuće za odmor, reklame, tvrtku ili
naziv, korištenje javnih površina, - novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje jedinice lokalne
samouprave same propišu, - upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, - boravišne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, - komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, - naknade za uporabu javnih općinskih i gradskih površina, - drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom, - udio u porezu na dohodak (promjenjivo), - udio u porezu na dobit, - udio u prihodu od naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda, - udio u prihodu od naknade za koncesiju za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu, - udio jedinica lokalne samouprave u porezu na promet nekretnina, - prirez porezu na dohodak.
JLS može dobivati tekuće potpore za zadovoljavanje javnih potreba, te kapitalne potpore za financiranje ili sufinanciranje poslova od javnoga interesa. Kada se prihodi županije, grada ili općine ostvaruju ispod republičkoga i županijskoga prosjeka, JLS može dobivati dotacije. Zakon o proračunu je osnovni zakon, koji određuje financiranje javnih potreba jedinica lokalne samouprave. On određuje sadržaj proračuna, njegovo planiranje, izradu i donošenje, izvršavanje, zaduživanje, računovodstvo, nadzor i reviziju. Punu pozornost jedinica lokalne samouprave mora posvetiti naplati proračunskih prihoda, poglavito od komunalnih naknada, doprinosa i drugih naknada utvrđenih posebnim propisima, na prihode koje su same uvele, te naplati kapitalnih prihoda.Posebno to treba stoga, što je
74
većina prihoda namjenska, pa bi nepravodobno ubiranje dovelo u pitanje zadovoljavanje javnih potreba u fiskalnoj godini na koju se oni odnose. Većina tekućih izdataka slabo je promjenjiva, jer su to troškovi zaposlenika, materijala, energije, usluga, ... U dijelu proračuna koji se odnosi na financiranje kapitalnih izdataka, kao podlogu za izradu proračuna, jedinica lokalne samouprave mora osigurati sve potrebne spise, projekte i planove ulaganja najmanje za dvije fiskalne godine unaprijed. Kapitalni izdaci se financiraju iz namjenskih proračunskih prihoda, raspoloživih sredstava i zaduživanjem. U skladu sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, JLS i JPS mogu financirati kapitalne izdatke raspisivanjem javnoga zajma ili izdavanjem (municipalnih) obveznica po odobrenju Ministarstva financija. One se mogu zaduživati i kod drugih jedinica lokalne samouprave, kod državnoga proračuna, bankarskoga i nebankarskoga sektora na tuzemnom i inozemnom tržištu kapitala. Ukupne godišnje obveze po zaduživanjima mogu iznositi najviše 20% njihovih vlastitih proračunskih prihoda. To znači da se prihodi umanjuju za domaće i inozemne potpore, mjesne samodoprinose i primitke od sufinanciranja granana, te za tuzemna i inozemna zaduženja. Odluku o zaduživanju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, čime se ovlašćuje nositelj izvršne vlasti za obavljanje potrebnih poslova u svezi zaduživanja. Potom jedinica lokalne samouprave mora podnijeti zahtjev za suglasnost Ministarstvu financija, a jednako tako i pri davanju jamstava i izdavanju vrijednosnih papira. Zahtjev mora sadržavati podatke o neotplaćenim obvezama po kreditima bankama i drugim pravnim osobama (primjerice izvoditeljima radova), jamstva i preuzete obveze bivših izvan proračunskih fondova, javnih poduzeća i ustanova u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, primijene pozajmice, obveze po izdanim vrijednosnim papirima, dokaze o iskorištenosti kredita i namjeni za koju su krediti iskorišteni. Očito je da Ministarstvo financija u odobravanju zaduživanja stavlja težište na raspolaganje i namjensko trošenje proračunskih sredstava. Uredba o računovodstvu proračuna propisuje račun zaduživanja kao jedno od glavnih financijskih izvješća koje jedinice lokalne samouprave obvezno daju Državnom uredu za reviziju. Sustavno praćenje podataka o zaduživanju počinje od 1995. godine donošenjem provedbenih propisa za Zakon o proračunu. Od konca 1997. godine nadziru se i prikupljaju podaci o zaduživanjima kod izvoditelja radova. Jedinica lokalne samouprave može i pozajmljivati proračunska sredstva o čemu mora voditi evidenciju, kao i o kamatnim stopama po kojima su pozajmice dane.Revizija proračuna jedinica lokalne samouprave obavlja se u skladu sa Zakonom o državnoj reviziji, sukladno standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI revizijski standardi. Pri reviziji se poglavito utvrđuje tko je donio odluku o pozajmljivanju, jesu li pozajmljivanje i povrat pravilno knjigovodstveno evidentirani, sadržaj i bitni dijelovi ugovora o pozajmljivanju, visina kamate.
4.2.3. Zaštita i upravljanje prirodnim resursima Prirodni resursi koji čine sastavni dio Općine posebno su osjetljivi i neprimjerenim planiranje daljeg razvoja Općine mogu biti ugroženi. Slijedom navedenog, neophodno je osigurati
75
trajnu zaštitu prirodnih resursa, u mjeri i na način koji osigurava dugoročno održivi razvoj Općine. Temeljni je interes svake JLS da se njezin područni kapital zaštiti, prepozna, verificira i stavi u funkciju održivog razvoja JLS na najbolji mogući način. Negativni utjecaji na prirodne resurse u pravilu se dogadaju postupno, ali kontinuirano, dok se posljedice tih trajnih negativnih utjecaja manifestiraju u pravilu tek s određenim vremenskim odmakom, te šira javnost nema jasnu percepciju uzrok – posljedica. Globalni se ekološki problemi ne mogu rješavati samim prepuštanjem djelovanju otvorenog tržišta, već je nužna aktivna uloga države i lokalne zajednice. Na područje Općine Zrinski Topolovac pritisak na prirodne resurse mogu izazvati sljedeći čimbenici:
• Rast broja turista i izletnika • Ubrzani razvoj prometa • Velike količine svih vrsta otpada • Nedovoljno razvijena ekološka svijest • Ograničene tehničke i tehnološke mogućnosti (gospodarstvo, infrastruktura) • Ograničene materijalne i organizacijske mogućnosti lokalne zajednice
Plan za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima (COM(2011)0571) dio je vodeće inicijative za učinkovitost resursa u strategiji Europa 2020. U njemu se podržava prelazak na održivi rast putem gospodarstva koje učinkovito koristi resurse i s niskim emisijama ugljičnog dioksida. Plan uzima u obzir napredak postignut u Tematskoj strategiji o održivoj uporabi prirodnih resursa (COM(2005)0670) i strategiji EU-a o održivom razvoju te određuje okvir za uređenje i provedbu budućih aktivnosti. Također definira strukturne i tehnološke promjene koje su potrebne do 2050., kao i ključne ciljeve koji se moraju postići do 2020. U njemu se predlažu načini na koje se može povećati produktivnost resursa i odvojiti gospodarski rast od korištenja resursa i utjecaja tog korištenja na okoliš. Povećanje učinkovitosti resursa ima ključnu ulogu u osiguranju rasta i zapošljavanja u Europi. Tehnološkim inovacijama stvara velike gospodarske mogućnosti, povećava produktivnost, smanjuje troškove i povećava konkurentnost. Očekuje se da će povećati zapošljavanje u sektoru "zelene tehnologije" koje se sve brže razvija te otvoriti nova izvozna tržišta.
4.2.3.1. Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) Obnovljivi izvori energije (OIE) termin je koji se koristi za one izvore energije koji se dobivaju iz prirode te koji se mogu obnavljati poput energije dobivene iz vjetroelektrana, solarne ili sunčeve energije (toplinska, fotonaponska i koncentrirana), hidro – električne energije, energija plime i oseke, geotermalne energije te energije dobivene iz biomase. Ciljevi korištenja obnovljivih izvora energije su zaštita okoliša kroz smanjenje stakleničkih i kiselih plinova, lokalni i regionalni razvoj kroz gospodarsko-socijalnu koheziju,sigurnost kroz smanjenje uvoza i diverzifikaciju proizvodnje te zapošljavanje. Obnovljivi izvori energije bitna su alternativa fosilnim gorivima, a njihova upotreba smanjuje emisije stakleničkih plinova, diverzificira izvore nabave energenata i smanjuje ovisnost o nepouzdanim i nepostojanim trgovanjem fosilnim gorivima (osobito trgovanjem naftom i plinom). Rast ulaganja u obnovljive izvore energije potiče zapošljavanje u Europi i svijetu, potiče stvaranje novih tehnologija i inovacija te poboljšava trgovinsku bilancu Europske unije. Ilustracije radi, ulaganja u OIE već u 2009. godini premašila su ulaganja u izvore fosilnih goriva. Nadalje, u istoj godini u Europi je više od 60% svih instaliranih energetskih kapaciteta
76
bilo iz obnovljivih izvora te je time jedna petina energije europskog kontinenta postala "zelena". Obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost te zaštita okoliša čine tzv. "zelene teme" koje su sastavni dio svjetskih i europskih strateških razvojnih dokumenata, te u skladu s time, i razvojnih strategija u Republici Hrvatskoj (RH). Obnovljivi izvori energije jedna su od bitnih odrednica energetske strategije Republike Hrvatske. Europska unija je krajem 2008. godine usvojila tzv. energetsko-klimatski paket odnosno niz zakona koji bi do 2020. godine trebali rezultirati s:
• 20% manjim emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s 1990. godinom; • 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji; • 20% manjom potrošnjom energije (u odnosu na onu koja se do 2020. očekuje u slučaju
neprovođenja posebnih mjera). Ovi ciljevi popularno se zovu "20-20-20", odnosno ciljevi "3×20". Direktivom 2009/28/EC, koja je dio energetsko-klimatskog paketa, utvrđen je obvezujući cilj od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji EU do 2020. godine. Udio od 20% trebao bi biti dostignut na razini cijele Europske unije, a svaka mu zemlja doprinosi u skladu sa svojim mogućnostima.Hrvatska bi prema odredbama EU Direktive 2009/28/EC do 2020. godine trebala dostići 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji. Udio OIE u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj smatra se relativno visokim prvenstveno zahvaljujući velikom udjelu hidroelektrana u proizvodnji električne energije. Unatoč tome, za dostizanje cilja postavljenog Direktivom trebat će izgraditi veliku količinu kapaciteta za iskorištavanje energije iz tzv. "novih" obnovljivih izvora tj. vjetra, sunca, biomase, bioplina i slično. Porazna je činjenica da je stopa kojom su obnovljivi izvori u Hrvatskoj rasli proteklih desetak godina premala te da je potrebno bitno povećati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se dostigli ciljevi koje postavljaju relevantne EU direktive (Izvor: Zelena akcija). Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2009. godine (NN 130/09) predviđa korištenje obnovljivih izvora energije, uz preuzimanje obveza iz ciljeva "3×20", kao jedan od strateških ciljeva nacionalne energetske politike Republike Hrvatske. Obveze iz ciljeva "3×20" predviđaju: udio od 20% OIE u bruto neposrednoj potrošnji
• korištenje 10% udio obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza • 20% smanjenje ukupne potrošnje energije (energetska učinkovitost) • 20% smanjenje emisija stakleničkih plinova (u skladu i s Kyoto protokolom čija je RH
potpisnica). Planira se da će udio OIE u neposrednoj proizvodnji električne enegije u RH do 2020. godine iznositi 35% (uključujući vjetar, sunčevu energiju, vodne snage, geotermalnu energiju, biomasu i biogoriva) te da će se iz OIE dobivati 88,42 PJ što je ekvivalent energiji sadržanoj u 2,105 milijuna tona nafte. (Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku, 2009). Korištenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u pogledu:
• dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, • učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš, • otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,
77
• poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini, • diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe.
Koristi obnovljivih izvora energije za gospodarstvo:
• domaći izvor energije (smanjenje ovisnosti o uvozu) • poticanje razvoja domaćeg gospodarstva u proizvodnji opreme (povezivanje
energetske i industrijske proizvodnje) – otvaranje novih radnih mjesta • mogućnost otvaranja proizvodnih programa u svim segmentima OIE (solarni
geotermalni kotlovi, foto-napon, kotlovi za biomasu, pelete…) • širok raspon razvojnih istraživanja i razvoja tehnologije u području vjetroenergetike • Povećanje konkurentnosti.
4.2.3.2. Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta života građana Koncept kvalitete života odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na to da omogući svakom članu društva da ostvari svoje ciljeve. To znači da se kvaliteta života mjeri preko različitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja. Za razliku od koncepta materijalnog životnog standarda, koji se uglavnom mjeri preko raspodjele dobara i usluga u populaciji, pristup kvalitete života oslanja se ne samo na indikatore materijalnog životnog standarda, već i na različite subjektivne čimbenike koji utječu na ljudski život (npr. društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodnog okoliša, dokolica, kulturni resursi i sl.). Namjera Općine je usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na području Općine. Prioriteti se posebno odnose na:
• stvaranja uvjeta za povratak stanovništva i obnovu ukupnih funkcija naselja tako da zadovoljavaju sadašnje potrebe i omogućavaju daljnji razvoj u novim uvjetima,
• stvaranje uvjeta za pokretanje i unaprjeđenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija s ciljem zaustavljanja negativnih procesa,
• iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke (postojeće radne zone, središnja naselja, turistički kompleksi i drugo),
4.2.3.3. Bespravna gradnja Analiza postupanja općina i gradova u sprječavanju nelegalne gradnje jedna je od provedbenih mjera Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja iz skupine provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog razvitka Vlade Republike Hrvatske u okviru mjere Redefiniranje prostornih planova i propisa o građenju uvažavajući više standarde zaštite okoliša, te oštro kažnjavanje nepoštivanja propisa o građenju. Ta mjera ukazuje na izuzetnu ulogu i utjecaj koji nelegalna gradnja ima upravo na gospodarstvo, budući da se brojni poticaji financijskim i drugim mjerama temelje na osnovnoj
78
obvezi korisnika da kao vlasnik bilo koje postojeće nekretnine, odnosno investitor nove, može dokazati zakonitost građenja i uporabe, odnosno da ispunjava zahtjeve zaštite okoliša.
4.2.3.4. Urbano opremljene stambene zone Na području Općine Zrinski Topolovac nema stambenih zgrada.
4.3. MISIJA I VIZIJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC Vizija Općine Zrinski Topolovac Općina Zrinski Topolovac će u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti sva svoja znanja i resurse kako bi osigurala najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti predškolstva i školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite životnog standarda i socijalne skrbi. Provodeći uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe budućih naraštaja i održivost lokalne zajednice. Razvojni koncept obuhvatio je nekoliko ključnih značajki koje su dovele do definiranja vizije i strateških (razvojnih) ciljeva kao i razvojnih prioriteta i aktivnosti (mjera) kojima se dostiže:
• očuvanost područja, krajobrazna raznolikost, priroda, zdrav život, ruralnost • prepoznatljivost, jedinstvenost, različitost, potražnja tržišta, organizacija i
povezanost proizvođača i pružatelja usluga • kulturno-povijesna i tradicijska baština, razvoj selektivnih oblika turizma • energetska samoodrživost, nova znanja, razvoj i privlačenje ljudskih
resursa, jednake mogućnosti "Općina Zrinski Topolovac, oaza je mira i opuštanja, koja će svakome koji se nađe na njezinom području, uz zdravu hranu, ispričati priču o životu i tradiciji marljivih i vrijednih ljudi, koji svoje kulturno i prirodno naslijeđe čuvaju za buduće generacije." Misija Općine Zrinski Topolovac Kvalitetnim i pravovremenim, zajedničkim promišljanjem doći će do kreiranja razvojnih projekata koji će doprinijeti kvaliteti življenja stanovništva, potaknuti razvoj temeljen na karakteristikama Općine te spriječiti daljnju depopulaciju stanovništva. Cilj je izgraditi prepoznatljiv identitet općine kao mjesta u kojem je poželjno, sigurno i ugodno živjeti i raditi.
4.4. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC
79
Dugoročni strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se prilikom formiranja same vizije, te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Definiranjem dugoročnih ciljeva osigurava se postavljanje strateških prioriteta, što nalaže traženje strateških putova za njihovu realizaciju, sadržanih u provedbenim mjerama, ali i kontrolnim mehanizmima kroz koje je moguće ocjenjivati put od vizije i ciljeva do rezultata. Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine Zrinski Topolovac. U tom su kontekstu definirana četiri globalna dugoročna cilja, na način da se ukazuje i na niz mjera, temeljem kojih će se osigurati razvoj temeljen na ključnim prioritetima, specifičnim za Općinu Zrinski Topolovac.
4.4.1. Strateški ciljevi Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije Općine Zrinski Topolovac potrebno je:
ü Organizirati i provoditi aktivnosti koje omogućuju razvoj Općine Zrinski Topolovac, ü Uspostavljati razvojna partnerstva na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, ü Organizirati i prikupljati sredstva za razvoj i realizaciju projekata za razvoj identiteta
Općine usmjerenih ostvarenju potreba širokog kruga ciljanih skupina, temeljenih na prirodnim karakteristikama, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini,
ü Razvijati i provoditi koncept održivog razvoja i očuvanja prirodne baštine, ü Čuvati i razvijati raznolike i konkurentne gospodarske aktivnosti s ciljem očuvanja i
razvoja novih mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, ü Organizacija cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za ciljane skupine korisnika i
prema strateškim potrebama Općine, a s posebnim naglaskom na usvajanje novih znanja i tehnologija,
ü Razviti nove poljoprivredne i nepoljoprivredne djelatnosti, povezivati proizvođače i pružatelje usluga u kreiranju robnih marki, povećanju količine i kvalitete proizvodnje i usluga, distribuciji i marketingu, uporabi novih tehnologija i održivih izvora energije kako bi se povećala i diverzificirala proizvodnja,
ü Razvoj i potpora revitalizaciji i izgradnji potrebne infrastrukture za razvoj poslovanja i ukupnu kvalitetu života zajednice, uključujući i obnovu kulturno-povijesne i tradicijske baštine, s posebnim naglaskom na očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine-
Kako bi promovirali i ostvarili zadanu viziju, zadaća radne skupine bila je osmisliti strateške ciljeve koji će odrediti razvojne prioritete u razdoblju 2014.-2020. Strateški ciljevi Općine Zrinski Topolovac su:
ü Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojem ü Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz
jačanje korištenja obnovljivih izvora energije ü Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski
Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj ü Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih
elemenata Strateški ciljevi su oblikovani kao rezultat rasprava na radnim skupinama, temelje se na sagledavanju uvjeta u okruženju, uz uvažavanje spoznaja iz analize stanja (SWOT analiza) a s naglaskom na mogućnosti valorizacije nedovoljno iskorištenih potencijala, po kojima će se komparativne prednosti pretvoriti u konkurentske.
80
4.4.2. Strateški prioriteti Strateški prioriteti se vezuju uz svaki dugoročni strateški cilj i oni predstavljaju segmentirane ciljeve, tj. strateške pravce djelovanja. Oni su osnova i polazište strategije djelovanja, koja osigurava provedbu svakog pojedinog dugoročnog cilja. U praksi se strateški prioriteti pojavljuju kao programski prioriteti ili kao provedbeni programi. Razrada strateških prioriteta bazira se s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim strateškim problemima. Strateški ciljevi Prioriteti Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu sa kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
Razvoj novih proizvoda i usluga te povećanje njihove konkurentnosti Razvoj poljoprivrede i stočarstva Razvoj turizma uz istovremeno unaprjeđenje razvoja novih proizvoda i usluga koji objedinjuju kulturnu, prirodnu baštinu i autohtone proizvode te poticanje njihove kvalitete
Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
Razvoj prometne infrastrukture Unaprjeđenje komunalne infrastrukture Unaprjeđenje energetskog sustava i korištenje obnovljivih izvora energije
Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
Poticati obrazovanje na svim razinama i promovirati društvo znanja Uključiti i aktivirati socijalno ugrožene, djecu i mlade, osobe treće životne dobi te osobe s teškoćama u razvoju Unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete rada u predškolskom i školskom odgoju Izgradnja i uređenje sportske infrastrukture
Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
Valorizacija, zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti Očuvanje i zaštita prirode i okoliša
5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA
5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovac usmjerava se na nekoliko glavnih područja djelovanja, a koja su prepoznata već u fazi analize stanja u Općini, a treba se temeljiti na razradi osnovnih razvojnih mjera i indikatora, što uključuje i pristup određivanja učinka projekata. Očekivani rezultati mjera su sastavni dio kriterija za procjenu projekata, odnosno prioriteta određenog projekta u zadanom vremenskom okviru.
81
Mjera je ona razvojna kategorija koja predstavlja operativnu razradu svakog strateškog prioriteta i sagledava njegov utjecaj na specifična područja djelovanja (na gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje, zaštitu okoliša, šport, komunalnu infrastrukturu itd.). Stoga mjere treba kategorizirati i primijeniti uz sagledavanje realnih uvjeta u kojima se one moraju provoditi. Svaka se mjera dio strateškog prioriteta, a mora slijediti koncepciju definiranu ciljem kao djelom vizije razvoja. Cilj svake mjere je razvoj i to razvoj po načelima održivosti, što mora biti sadržano i u pojedinim programima razvoja. Stoga se svaka mjera sagledava kao podsustav određenog razvojnog cilja i pretpostavka prihvaćanja pojedinog projekta, što zahtjeva da se svaka mjera jasno definira sa formalnog i sadržajnog aspekta
5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA Strateški prioriteti razvoja su usmjereni na nekoliko glavnih područja djelovanja, uz uvažavanje razvojnih mogućnosti, a temeljeno na sagledavanju trendova razvoja u svijetu i analize stanja u Općini Zrinski Topolovac. U nastavku će se elaborirati svaki strateški prioritet, u kontekstu prethodno definiranog strateškog cilja, a predložit će se i elaborirati mjere, njihovi nositelji i očekivani rezultati.
CILJ 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu sa kapacitetima Općine i upravljanje
razvojem P 1.1 P 1.2 P 1.3
Razvoj novih proizvoda i usluga te
povećanje njihove konkurentnosti
Razvoj poljoprivrede i stočarstva
Razvoj turizma uz istovremeno unaprjeđenje razvoja novih proizvoda i
usluga koji objedinjuju kulturnu, prirodnu baštinu i autohtone
proizvode te poticanje njihove kvalitete M 1.1.1 Korištenje resursa tradicionalnog poduzetništva/obrtništva na području Općine u razvoju novih proizvoda za njihovu bolju konkurentnost na tržištu
M 1.2.1 Analiza poljoprivrednog sektora te stvaranje kapaciteta za konkuretan poljoprivredni sektora
M 1.3.1 Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (kulturni, ekološki,
zdravstveni, naturalni, lovni, adrenalinski itd.)
M 1.1.2 Poticanje na aktivnosti obnavljanja zaboravljenih zanata i vještina te običaja s primjenom inovativnih rješenja
M 1.2.2 Izgradnja preradbenih kapaciteta
M 1.3.2 Analiza postojeće turističke ponude i stvaranje kapaciteta za unapređenje turističkih programa i ponude
M 1.1.3 Omogućavanje zajedničkog nastupa na tržištu kroz
M 1.2.3 Razvoj poljoprivrednih proizvoda koji se temelje na dobroj poljoprivrednoj praksi
M 1.3.3 Poticanje izgradnje turističke infrastrukture i postavljanje dodatne turističke signalizacije
82
stvaranja kapaciteta za udruživanje subjekata sličnih gospodarskih djelatnosti M 1.1.4 Poticanje inovacija i korištenja znanja u gospodarstvu
M 1.2.4 Pokretanje poljoprivredne zadruge
M 1.3.4 Razvoj mreže eko staza (biciklističkih, pješačkih, konjičkih i drugih alternativnih oblika kretanja)
M 1.2.5 Edukacija poljoprivrednika
M 1.3.5 Potpore za kreiranje zajedničkih turističkih proizvoda utemeljenih na stručno obrađenim pričama i legendama područja Općine Zrinski Topolovac i njezina okruženja
M 1.1.5 Poticanje razvoja drugih i/ili inovativnih oblika poduzetništva (socijalnog poduzetništva i sl)
M 1.2.6 Iskorištavanje neobrađenog zemljišta za revitalizaciju poljoprivrednih aktivnosti i stočarstva
M 1.3.6 Poticanje razvoja ruralnog turizma i stvaranje kapaciteta za promociju autohtonih proizvoda i tradicijskog obrta
M 1.2.7 Stvaranje dodatne vrijednosti proizvoda i usluga s naglaskom na proizvodnju prerađevina
M 1.3.7 Korištenje novih kanala distribucije /direktna prodaja/ proizvoda i usluga te e-poslovanja
Svrha Cilja: U cilju jačanja konkurentne sposobnosti gospodarskih
subjekata potrebno je u kontinuitetu poticajnim mjerama učiniti povoljno poduzetničko okruženje na ruralnom području. Uz turizam treba spojiti resurse poljoprivrede i stočarstva. Najprije boljim korištenjem poljoprivrednog zemljišta i njegovim okrupnjavanjem, očuvanjem autohtonih sorti, uvođenjem novih tehnologija u poljoprivredi te korištenjem raspoloživih potpora za daljnji razvoj uz naglasak na eko programe, njihovu certifikaciju, stvaranje dodatnih vrijednosti proizvoda i usluga, udruživanjem dionika. Korištenjem resursa tradicionalnog poduzetništva, poticajnih mjera omogućiti stvaranje novih proizvoda i usluga, obnoviti stare zanate spajajući ih s inovativnim procesima, internacionalizirati tvrtke, koristiti energetsku učinkovitost u javnom i privatnom sektoru i omogućiti korištenje obnovljivih izvora energije te povezati gospodarstvo i znanost uz stvaranje identiteta Općine Zrinski Topolovac.
Cilj prioriteta 1.1: Stvaranje pozitivne poduzetničke klime koje će potaknuti
stanovništvo na poduzetničko djelovanje, a samim time i potaknuti investicije na područje Općine. Doprinijeti će se udruživanju zainteresiranih dionika uz korištenje znanja o tradicijskim obrtima.
Ciljane skupine: Postojeći i novi poduzetnici (mikro, malo i srednje
83
poduzetništvo) i obrtnici Postojeći i novi investitori Postojeći i novi ponuditelji proizvoda/usluga specifičnima za Općinu Zrinski Topolovac Turisti Mladi (aktivni, nezaposleni, stručni…..), žene, osobe s posebnim potrebama, nezaposleni, neaktivni stanovnici
Nositelji aktivnosti: Općina, nadležna ministarstva, stanovništvo, poduzetnici, Bjelovarsko-bilogorska županija, HGK i HOK
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj novih tradicijskih obrta Povećano korištenje inovacija Povećanje broja zaposlenih Broj objavljenih informativnih izdanja mogućnostima korištenja sredstava iz Fondova EU Povećan broj investicija
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Uklanjanje prepreka za poduzetničko poslovanje, bilo u vidu edukacija ili u nekom drugom obliku stvaranja poduzetničke klime. Aktiviranje stanovništva i stavljanje postojećih kapaciteta te stanovništva u ulogu pokretača gospodarskog razvoja Općina područja.
Cilj prioriteta 1.2: Unapređenje poljoprivrede na način da se educira stanovništvo
o svim mogućim prilikama za razvoj. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača, što će doprinijeti kvaliteti ponude. Iskorištavanje obradivih površina koji su trenutno zapušteni ili nisu iskorišteni u potpunosti.
Ciljane skupine: Postojeći i novi proizvođači tradicijskih proizvoda Postojeći i novi ponuditelji poljoprivrednih proizvoda/usluga Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave(ili su nadležni) za poljoprivredni sector Mladi (aktivni, nezaposleni, stručni…..), žene, starije osobe, osobe s posebnim potrebama, nezaposleni, neaktivni stanovnici
Nositelji aktivnosti: Općina, JLS, stanovništvo, OPG, zadruge, nadležna ministarstva, Bjelovarsko-bilogorska županija, regionalne institucije i organizacije čija je djelatnost usmjerena ka poljoprivredi, HPA i dr.
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Izrađen pravilnik o korištenju znaka Općine na proizvodima i uslugama lokalnih proizvođača i pružatelja usluga Broj održanih radionica te broj polaznika o mogućnostima korištenja sredstava iz Fondova EU, te broj brošura Broj novih i dosadašnjih OPG uključenih u razvoj poljoprivredne djelatnosti, te umrežavanje poljoprivrednika Broj novih i dosadašnjih poljoprivrednih proizvoda koji se temelje na dobroj poljoprivrednoj praksi, osmišljenih, promoviranih i ponuđenih tržištu Broj osmišljenih, izgrađenih i promoviranih prodajnih mjesta proizvoda i usluga s područja Općine Broj distribuiranih proizvoda poljoprivrednih proizvoda Općine
84
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Oblikovanje, zaštita i certificiranje proizvodnje i usluga s područja Općine čime je olakšan pristup i pozicioniranje na tržištu, te područje prepoznato i promovirano putem prepoznatljivih kvalitetnih i standardiziranih proizvoda. Rješavanje problema uvoza hrane, čime bi se kapaciteti Općine u potpunosti iskoristili za razvoj. Aktivnostima ovog prioriteta direktno se omogućuje postojećim i novim proizvođačima i pružateljima usluga povećanje vrijednosti proizvoda, njihova standardizacija, te distribucija na tržištu, odnosno, povećanje prihoda stanovnika Općine te time i ukupan gospodarski razvoj područja.
Cilj prioriteta 1.3: Korištenjem resursa kulturne, prirodne i tradicionalne baštine
te autohtonim proizvodima stvarati nove mogućnosti razvoja ruralnog turizma. Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta, agroturizama, kroz promociju takavog oblika turizma korištenjem novih tehnologija i putem sajamskih nastupa. Upravljanje turističkom destinacijom postaje neizostavna aktivnosti kako bi se razvili razni segmenti ruralnog turizma, izgradila turistička infrastruktura i signalizacija, umrežili svi načini kretanja. Inovativni proizvodi i usluge, uvođenje novih tehnologija i metoda u turizmu pridonijeti će održivom korištenju prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine, a time i povećanju prihoda lokalnih stanovnika i ukupnom gospodarskom razvoju Općine. Povećanje turističkih kapaciteta te povećanje broja gostiju doprinijeti će stvaranju prepoznatljivog identiteta Općine
Ciljane skupine: Postojeći i novi proizvođači i pružatelji turističkih usluga Mladi (aktivni, nezaposleni, stručni…..), žene, starije osobe, osobe s posebnim potrebama, poduzetnici, OPG, zadruge, udruge, nezaposleni, neaktivni stanovnici
Nositelji aktivnosti: Općina, JLS, Bjelovarsko-bilogorska županija, strukovne organizacije, regionalne i nacionalne institucije i ogranizacije vezane uz turizam i kulturu, poduzetnici, zadruge, klasteri, OCD-i, nadležna ministarstva
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj održanih radionica i polaznika o novim metodama u turizmu i mogućnostima njihova uvođenja Stvaranje prepoznatljivog identiteta Općine vezanog uz turističku ponudu Izrađen i objedinjen promotivni materijal jedinstvene turističke ponude Općine Broj umreženih i udruženih proizvođača i pružatelja usluga te njihovih organizacija Broj manifestacija i događanja Povećan broj aktivnosti na očuvanju i promociji autohtonih sorti Broj proizvoda ponuđenih na manifestacijama i događanjima Prihodi ostvareni od manifestacija i događanja Broj uređenih tematskih staza i postavljene smeđe signalizacije Povećan broj gostiju
85
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Nove metode u turizmu, te usklađivanje i kvalitetno stvaranje turističke ponude, uz adekvatnu turističku infrastrukturu doprinijeti će prepoznatljivosti Općine, a samim time pozitivno utjecati na prihode lokalnog stanovništva i cjelokupnog podučja Općine.
CILJ 2 Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz
jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
P 2.1 P 2.2 P 2.3 Razvoj prometne
infrastrukture Unaprjeđenje komunalne
infrastrukture Unaprjeđenje energetskog
sustava i korištenje obnovljivih izvora energije
M 2.1.1 Analiza postojećeg stanja, izrada rješenja te identifikacija, prioritizacija, priprema i provedba projekata u cestovnom prometu
M 2.2.1. Provođenje edukacije za pripremu projekata u odgovornim institucijama za rad i održavanje sustava
M 2.3.1 Provođenje edukacije za pripremu projektnih prijedloga – javni i privatni sektor
M 2.1.2 Evidentirati nerazvrstane ceste te im unaprijediti funkciju kroz podizanje kvalitete
M 2.2.2 Izgradnja plinske mreže
M 2.3.2 Edukacija stanovništva o zaštiti okoliša i njegovim upravljanjem i energetskoj učinkovitosti
M 2.1.3 Analizirati prometnu povezanost sa ostatkom regije i identificirati te osigurati kapacitete za jaču prometnu povezanost
M 2.2.3 Osmišljavanje, planiranje provedbe i kontinuirano održavanje sustava vodoopskrbne infrastrukture
M 2.3.3 Analiza mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i stvaranje kapaciteta za potporu proizvodnji energije iz obnovljivih izvora
M 2.1.4 Postavljanje novih i poboljšanje kvalitete postojeće prometne signalizacije
M 2.2.4 Usklađenje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe
M 2.1.5 Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta
M 2.2.5 Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
M 2.2.6 Izgradnja kanalizacijskog sustava na području Općine Zrinski Topolovac
M 2.2.7 Izgradnja sustava navodnjavanja
Svrha Cilja: Dobra infrastrukturna opremljenost područja predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za brži gospodarski i
86
društveni razvoj Općine. Važno je poboljšati prometnu povezanost unutar područja što će doprinijeti smanjenju izoliranosti pojedinih zaselaka, te stvoriti mogućnosti za ujednačeni razvog Općine Zrinski Topolovac. Jednako tako, važno je riješavanje očuvanja i opskrbe pitkom vodom. Za opći razvoj zajednice i povećanje kvalitete života stanovnika važno je razviti i društvenu infrastrukturu koja mora biti samoodrživa. Prilikom razvoja potrebno je imati na umu da se mora spriječiti daljnja devastacija okoliša, što bi se riješilo pravilnim uspostavljanjem infrastrukture. Jedan od doprinosa očuvanju okoliša, biti će i korištenje obnovljivih izvora energije, koji bi doprinijeli održivosti područja. Sve rečeno vodi ka cilju poboljšanja životnih uvjeta i gospodarskog razvoja Općine.
Cilj prioriteta 2.1: Razvoj prometne povezanosti jedan je od vodećih prioriteta
razvoja Općine, čemu će se spriječiti zaostajanje u razvoju posebno izoloranih naselja. Pojedine nerazvrstane ceste mogu poslužiti u svrhu selektivnih oblika turizma (rekreativnog, sportskog). Prometna povezanost cjelokupnog područja će doprinijeti ujednačenom razvoju u svakom aspektu, ali i doprinijeti sigurnosti stanovnika Općine Zrinski Topolovac.
Ciljane skupine: Općina, lokalne zajednice, stanovništvo, gospodarski sektor, poljoprivrednici, turistički djelatnici, udruge
Nositelji aktivnosti: Općina, Bjelovarsko-bilogorska županija, nadležne institucije i organizacije nacionalne razine
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj prometnica stavljenih u korištenje Broj kilometara asfaltiranih prometnica Povećan broj signalizacije Smanjenje broja prometnih nesreća uzrokovanih nekvalitetom prometnih poveznic i neadekvatnom prometnom povezanošću Broj informativnih kampanja i objavljenih materijala za jačanje svijesti stanovnika o korištenju pojedinih prometnica u svrhu turizma Povećan broj uređenih odmorišta
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Izoliranost pojedinih naselja i zaselaka. Sprječavanje daljnjeg produbljivanja neujednačenog razvoja područja,. A jednako tako i sprječavanje zapuštanja pojedinih prometnica što se, uz narušavanje okoliša i izgleda krajobraza, može negativno odraziti i na sigurnost građana na prometnicama.
Cilj prioriteta 2.2: Razvoj sustava vodoopskrbe pridonijeti će poboljšanju
kvalitete života stanovnika te onih koji povremeno dolaze. Nadalje, razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kao i održivo gospodarenje otpadom, glavni je preduvjet za daljnji gospodarski razvoj budući nekontrolirana odvodnja otpadnih voda, te neadekvatna i divlja odlagališta otpada, mogu značajno ugroziti biološku raznolikost te kvalitetu života stanovništva na ovim prostorima.
87
Ciljane skupine: Općina, lokalne zajednice, stanovništvo, gospodarski sektor, poljoprivrednici, turistički djelatnici, udruge
Nositelji aktivnosti: Općina, Bjelovarsko-bilogorska županija, nadležne institucije i organizacije nacionalne razine
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj korisnika vodovodne i kanalizacijske mreže Broj novih sustava vodoopskrbe i kanalizacije Broj prečistača otpadnih voda i korisnika priključenih na sustave s prečistačima Broj saniranih i adekvatnih odlagališta komunalnog otpada Broj lokacija za selektivno prikupljanje otpada i oporabe Broj zelenih otoka
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Povećanje kvalitete života stanovnika što će potom doprinijeti razvoju gospodarstva Općine Zrinski Topolovac. Riješiti problem devastacije okoliša.
Cilj prioriteta 2.3: Zaštita okoliša se kroz cijelu Strategiju provlači kao jedna od
niti vodilja. Tome u prilog ide i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, a samim time i energetske efikasnosti. Namjera je potaknuti sve veće korištenje OIE, no pod kontroliranim i pravilnim nadzorom kako se ne bi negativno utjecalo na okoliš. Stvoriti povećan broj projektnih prijedloga koji će za posljedicu imati veći broj provedenih projekata; korištenje obnovljivih izvora energije na svakodnevnoj razini
Ciljane skupine: Općina, lokalna zajednica, stanovništvo, OPG, poduzetnici Nositelji aktivnosti: Općina, Bjelovarsko-bilogorska županija, organizacije civilnog
društva, poduzetnici, obrtnici, OPG, stanovništvo Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj instaliranih objekata obnovljivih izvora energije Broj informativnih kampanja i objavljenih materijala za jačanje svijesti stanovnika o očuvanju okoliša te uporabi obnovljivih izvora Broj i struktura korisnika društvene infrastrukture
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Razvoj društvene infrastrukture i njezino održivo korištenje omogućuje kvalitetniji društveni razvoj zajednica te koheziju i sinergijsko djelovanje lokalnih inicijativa, civilnog društva i stanovnika Općine.
CILJ 3 Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski
Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
P 3.1 P 3.2 P 3.3 P 3.4 Poticati obrazovanje na svim razinama i promovirati društvo
znanja
Uključiti i aktivirati socijalno ugrožene, djecu i mlade, osobe treće životne dobi te osobe s teškoćama u
Unaprjeđenje kapaciteta i
kvalitete rada u predškolskom i školskom odgoju
Izgradnja i uređenje sportske
infrastrukture
88
razvoju M 3.1.1 Analiza postojećih obrazovnih programa te stvaranje kapaciteta za unapređenje postojećih i stvaranje novih
M 3.2.1. Poticati stvaranje udruga i jačanje programa djelovanja ugroženih skupina
M 3.3.1. Analiza stanja u predškolskom odgoju te osiguranje kapaciteta za poboljšanje, izgradnju i modernizaciju
M 3.4.1. Izgradnja, opremanje i modernizacija sportskih dvorana i pripadajuće opreme
M 3.1.2 Analiza uključenosti stanovništva u postojeće i nove obrazovne programe, te potaknuti na veće iskorištavanje, stvaranjem različite ponude programa s ciljem stjecanja novih sposobnosti i vještina za različite skupine društva
M 3.2.2 Programi, aktivnosti i poticaji usmjereni na osjetljive skupine društva: mladi, žene i djeca žrtve nasilja, nezaposleni, osobe treće dobi, osobe s posebnim potrebama i dr.
M 3.3.2. Modernizirati školske objekte radi povećanja kvalitete
M 3.4.2. Unapređenje i stvaranje kapaciteta za stvaranje i razvoj sportskog turizma
M 3.1.3 Oblikovanje i unaprjeđenje svih školskih i vanškolskih programa i aktivnosti za mlade
M 3.2.3 Stvaranje kapaciteta za uključivanje mladih u društveni razvoj JLS
M 3.3.3 Uređenje tematskih igrališta za djecu
M 3.4.3 Poticanje aktivnosti za ulaganja i programe u sport i rekreaciju za mlade i starije osobe te socijalno osjetljive skupine
M 3.1.4 Poticanje i stvaranje kapaciteta za izgradnju i unapređenje ustanova za društveni razvoj zajednice
M 3.2.4 Osigurati infrastukturu potrebnu za svakodnevni život i aktivnosti osoba s poteškoćama u razvoju
M 3.3.4 Uređenje parkovnih površina te sportskih i kulturnih sadržaja
M 3.4.4 Uređenje sportsko-rekreativnih zona, sportskog parka te adrenalinsko-avanturističkih parkova
M 3.1.5 Informativno-edukacijske kampanje za stanovništvo o svim segmentima života i rada
M 3.2.5 Analiza te unapređenje i stvaranje novih programa skrbi starih i nemoćnih te osoba sa teškoćama u razvoju
M 3.3.5 Definirati i poticati programe za stvaranje udruga kroz koje bi se potaknula aktivnost djece i mladih
M 3.1.6 Kontinuirana
M 3.2.6 Izgradnja/rekonstrukcija
89
edukacija svih skupina ruralnog područja o prirodnim i kulturnim resursima i njihovom očuvanju i zaštiti te eksploataciji
društvenih domova na područjU Općine
M 3.2.7 Stvoriti kapacitete potrebne za provođenje programa prevencije ovisnosti među svim članovima društva
Svrha Cilja: Društveni kapital svakog područja čini kvalieteta ljudskih resursa. Suštinu Općine čini upravo njegovo stanovništvo. Potrebno je stvoriti učinkovit obrazovni sustav, pri čemu će znanja i vještine koje proizaći iz njega pridonositi razvoju. Jedan od glavnih ciljeva Općine jest smanjiti marginalizaciju mladih te pružiti na važnosti istima. Kako bismo spriječili depopulaciju i povećali stopu nataliteta, potrebno jestvoriti kvalitetan predškolski i obrazovni sustav. Potrebno je razviti i ponuditi nove programe i edukacijske metode koji će biti privlačni za mlade stanovnike, ali i prihvatljivi za starije stanovništvo Jednako tako, sport se na području Općine izuzetno cijeni, te je potrebno stvoriti potrebnu infrastrukturu kako bi područje Općine kroz neko vrijeme postalo područje zdravih stanovnika te onih koji promoviraju aktivno starenje. Osnovni razvojni preduvjet svakog područja jest obrazovano stanovništvo, ali i društveno aktivna zajednica, koja spremno odgovara novim razvojnim potrebama Općine. Potrebno je spriječiti daljnu marginalizackju pojedinih skupina te osigurati kvalitetan život i sigurnu budućnosti cjelokupnom stanovništvu.
Cilj prioriteta 3.1: Težnja je na stvaranju kvalitetne obrazovne strukture koja će ići u
korak s razvojem,te samim time biti odgovor na potrebe gospodarstva. Uz važnost obrazovanja djece i mladih, potrebno razviti i implementirati nove programe osposobljavanja i obrazovanja odraslih te primjeniti nove metode učenja kako bi lokalno stanovništvo moglo što bolje odgovoriti potrebama tržišta rada ali i kako bi postali aktivni dionici općeg gospodarskog i društvenog razvoja.
Ciljane skupine: Poduzetnici, poduzeća i obrti, poljoprivrednici Zaposlene i nezaposlene osobe Žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, starije stanovništvo Obrazovne i strukovne institucije i organizacije, OCD
Nositelji aktivnosti: Općina, Bjelovarsko-bilogorska županija, obrazovne institucije i
90
ogranizacije, poduzetnici, organizacije civilnog društva Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Poboljšanje obrazovne strukture stanovnika Broj edukacijskih programa Broj polaznika edukacijskih programa – ciljanih korisnika ali i broj krajnjih korisnika edukacijskih programa
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Poboljšanje obrazovne strukture, te znanja i vještina lokalnog stanovništva koje im omogućuje bolju zapošljivost. Mladom stanovništvu otvaraju se nove mogućnosti osobnog razvoja i zapošljavanja u Općini te ostanak u lokalnoj sredini. Starije stanovništvo te stanovništvo osjetljivih društvenih skupina postaje dio društvenog i gospodarskog razvoja Općine.
Cilj prioriteta 3.2: U ruralnim sredinama, organizacije civilnog društva, pokretači su
društvenog razvoja. One pridonose smanjenju marginalizacije socijalno ugroženih skupina te njihov povećan doprinos životu zajednice Ako želimo kvalitetan razvoj, potrebno je uključiti sve skupine u društvu kako bi taj razvoj bio kvalitetniji i na stabilnim temeljima. Potrebno je potaknuti uključenost mladih, žena, osoba s teškoćama u razvoju te osoba starije životne dobi kako bi postali ravnopravni članovi zajednice, te samim time pozitivno utjecali na razvoj. Osim uključenja u društveni život zajednice, potrebno je osigurati i kvalitetnu infrastrukuru vezanu za pružanje skrbi
Ciljane skupine: Postojeće i nove organizacije civilnog društva i građanske inicijative Mladi, žene, osobe s posebnim potrebama, starije stanovništvo, umirovljeni stanovnici
Nositelji aktivnosti: Općina, obrazovne institucije i ogranizacije, organizacije civilnog društva
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj udruga koje promiču aktivnosti sa svrhom sprječavanja daljnje marginalizacije pojedinih skupina u društvu Broj mladih, žena, osoba s poteškoćama u razvoju i starijeg stanovništva uključenih u aktivni život zajednice Broj aktivnosti udruga vezanih uz uključivanje marginaliziranih skupina u život zajednice Broj korisnika zdravstvene skrbi i njege - osobe s poteškoćama u razvoju i starije stanovništvo Broj novih ogranizacija civilnog društva Smanjenje broja ovisnika Provedene radionice i aktivnosti o mogućnostima suradnje među udrugama Broj obnovljenih društvenih domova i ostalih zapuštenih nekretnina
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Sprječavanje daljnje marginalizacije pojedinih skupina u društvu i samim time zaustavljanje depopulacije. Smanjenje nedostatka kvalitetne njege i zdravstvene skrbi za osobe s poteškoćama u razvoju i osobe starije životne dobi. Rješavanje problema ovisnosti među svim skupinama u društvu, kako bi zajednica postala društvo zdravih ljudi.
Cilj prioriteta 3.3: Obrazovanje je jedna od najbitnijih karika koja doprinosti razvoju
pojedinog područja, u svakom pogledu. Kvalitetna predškolska i obrazovna infrastruktura doprinijeti će povećanju nalatiteta
91
stanovništva. Doprinijeti će i mogućnosti da roditelji s manjom djecom uđu na tržište rada ili pak pokrenu poduzetničke aktivnosti. Uz kvalitetan program, potrebno je stvoriti aktivnosti za djecu i mlade kroz razne udruge i sl., kako bi se njihova uključenost u zajednicu njegovala kao jedan od bitnih predispozicija za ujednačeni razvoj
Ciljane skupine: Obitelji, djeca i mladi, udruge Nositelji aktivnosti: Općina, obrazovne institucije i ogranizacije, organizacije civilnog
društva Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj djece u predškolskom sustavu Broj djece u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju Broj aktivnosti koje se poduzimaju, a nisu isključivo vezani uz školske aktivnosti Broj djece i mladih uključenih u udruge Broj provedenih radionica za djecu i mlade
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Sprječavanje daljnjeg opadanja nataliteta, uz stvaranje kvalitetne predškolske infrastrukture kao jednog od bitnih čimbenika roditeljima. Povećanje kvalitete obrazovna infrastruktura, uz program koji prati potrebe razvoja. Uključenost djece i mladih u život zajednice.
Cilj prioriteta 3.4: Na zdravstveno stanje stanovništva može se utjecati na način da se
uspostave uvjeti i oformi kvalitetna sportska infrastruktura. Jednako tako, formiranjem kvalitetne ponude, sportska infrastruktura se može koristiti i u svrhu sportskog turizma što potom doprinosti razvoju Općine Zrinski Topolovac.
Ciljane skupine: Sportske udruge i klubovi, stanovništvo, djeca i mladi, osobe starije životne dobi, osobe s teškoćama u razvoju, turistički djelatnici
Nositelji aktivnosti: Općina, obrazovne institucije i ogranizacije, organizacije civilnog društva, organizacije vezane uz turizam
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj ponude sportskih aktivnosti, i za zajednicu i u ulozi turističke ponude Iskorištenost sportske infrastrukture
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Povećanje aktivnost stanovništva te stvaranje bolje zdravstvene slike. Smanjivanje neiskorištenosti kapaciteta za sportsku infrastrukturu i kao dio zajednice i kao dio turističke ponude. Uključivanje djece i mladih u sportske aktivnosti.
CILJ 4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
P 4.1 P 4.2
Valorizacija, zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti
Očuvanje i zaštita prirode i okoliša
M 4.1.1 Analiza postojećeg stanja zaštite i očuvanja prirodne baštine te stvaranje
M 4.2.1. Stvaranje i provođenje programa edukacije o zaštiti prirode i okoliša
92
strateških dokumenata M 4.1.2 Očuvanje i zaštita kulturne baštine, tradicijskih običaja i arhitektonskih vrijednosti područja
M 4.2.2 Očuvanje i zaštita krajobraza na području Općine Zrinski Topolovac
M 4.1.3 Promocija održivog korištenja i očuvanja kulturne baštine
M 4.2.3 Praćenje utjecaja izgradnje komunalne infrastrukture na okoliš
M 4.1.4 Uspostava baze podataka o kulturnim, prirodnim, etnografskim, arheološkim, turističko-ugostiteljskim i drugim lokacijama
M 4.2.4 Postavljanje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, te ostale infrastrukture potrebne za očuvanje okoliša, na području Općine
M 4.1.5 Promocija potrebe za očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti
M 4.2.5 Saniranje i organizirano prikupljanje krupnog otpada
Svrha Cilja: Općinu Zrinski Topolovac odlikuje karakterističan okoliš, te bogata prirodna i kulturna baština. Kako bismo je očuvali za buduće naraštaje potrebno je učiniti sve kako bi se spriječila daljnja devastacija. Spomenuto se ne može postići pukom nekativnosti i nezadiranjem, već je potrebno pokrenuti potrebne aktivnosti kako bi čovjek imao život u skladu sa očuvanjem prirode. Zaštita okoliša je, uz stanovništvo, jedna od ključnih odrednica Općine a samim time i razvoja područja. Korištenje resursa kulturne, prirodne, arheološke, arhitektonske, etnološke, industrijske i tradicijske baštine te njihovo očuvanje i zaštita utječu na ruralni razvoj. Ističući zaštićenu prirodnu baštinu i mrežu NATURA 2000 potrebno je dalje štititi nove površine radi očuvanja krajobraza i sorti flore i faune. Poticajnim mjerama utjecati na uvođenje novih tehnologija, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, kompostiranja i sl. u poslovnom sektoru i kod stanovništva koje doprinose održivom razvoju. Kontinuiranim aktivnostima na dizanju svijesti i edukaciji o zaštiti okoliša, njegovim upravljanjem, ekologiji i energetskoj učinkovitosti kao i izradom promotivnih materijala. Upravo prekrasan krajobraz pridonosi prepoznatljivosti Općine, stoga je potrebno pokrenuti aktivnosti da se prepoznatljivost ne naruši. Bogatu kulturnu baštinu treba sačuvati od devastacije a sami time i očuvati za buduće generacije
Cilj prioriteta 4.1: Očuvanje i zaštita okoliša i prirodne baštine kao jednih od ključnih
čimbenika identiteta Općine. Valorizacija kulturne baštine doprinosi sprječavanju devastacije.
Ciljane skupine: Stanovništvo, Općina, udruge Posjetitelji i turisti
Nositelji aktivnosti: Općina, udruge i organizacije koje se bave kulturom, nadležne institucije i organizacije nacionalne razine
Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj valoriziranih objekata u kulturi Uspostavljena podloga koja objedinjuje cjelokupnu baštinu ruralnog područja LAG-a Informirano stanovništvo javnog i privatnog sektora o poticajnim mjerama vezanih za razne programe održivosti ruralnog područja,
93
obnovljivih izvora energije, energetskoj učinovitosti turizma, poduzetništva i dr. Poboljšano očuvanje i zaštita cjelokupne baštine ruralnog područja Poboljšanje isticanja kulturnih, prirodnih, gospodarskih resursa za samozapošljavanje i zapošljavanje Broj aktivnosti vezane uz kulturu kao dio turističke ponude Broj turističkih ponuda u kojima se promovira okoliš i prirodna baština (biciklističke staze, šetnice, vidikovci....)
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Očuvanje biološke raznolikosti i vrijedne prirodne baštine područja. Očuvanje kulturne vrijedosti i stvaranje prepoznatljivosti Općine Zrinski Topolovac
Cilj prioriteta 4.2: Kako bismo učinkovito provodili aktivnosti koje doprinose zaštiti
prirode i kulturne baštine, nužno je educirati stanovništvo. Ljudi su bitni pokretači razvoja a samim time i nosioci promjena u okruženju. Stoga je bitno da spomenute promjene ne štete prirodi i kulturnim vrjednotama po kojima je Općina prepoznatljiv.
Ciljane skupine: Općina, stanovništvo, udruge Nositelji aktivnosti: Općina, udruge i organizacije koje se bave kulturom i/ili zaštitom
okoliša, nadležne institucije i organizacije nacionalne razine Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:
Broj provedenih edukacija sa temom zaštite prirodne i kulturne baštine Broj polaznika edukacija Broj aktivnosti koje se poduzimaju sa ciljem zaštite prirodnih i kulturnih bogatstava Povećana zaštita i očuvanje krajobraza Povećenje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka Zaštićeni izvori vode od slivnih voda i septičkih jama
Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:
Educiranje stanovništva o važnosti i načinima očuvanja prirodne i kulturne baštine. Sprječavanje daljnje devastacije zbog neznanja i nemarnosti. Stavljanje prirodne i kulturne baštine kao jednih od bitnih čimbenika za kvalitetan razvoj, kako bi se isti provodio ujednačno i bez negativnih posljedica na okruženje.
6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC
6.1. METODOLOŠKI PRISTUP Metodologija izrade strategije razvoja temelji se na cjelovitoj primjeni procesa koji počinje sagledavanjem sadašnjeg razvojnog stanja, "gdje je Općina Zrinski Topolovac danas", utvrđivanja vizije razvoja "gdje želi biti u budućnosti" i kako da postavljene ciljeve i prioritete ostvari – "kako da dođe odande gdje je sada, tamo gdje želi biti". U skladu s time strategija sadrži analizu stanja razvoja (ocjenu resursa i potencijala te razvojnih problema i potreba) i SWOT analizu, razvojnu viziju, hijerarhiju jasnih i realnih strateških ciljeva, prioriteta i mjera kao učinkovitog okvira za pripremu i provedbu razvojnih projekata. Također, strategija
94
razvoja ima razrađene postupke i sredstva provedbe. Praćenjem i vrjednovanjem provedbe strategije razvoja osigurava se ponajprije da strategija bude i ostane proces, svojevrsni "živi dokument" te da se korigira i dopunjuje radi veće učinkovitosti i uspješnosti. Prihvate li se navedena polazišta koja se provlače kroz Strategiju, potrebno je uputiti gospodarstvenike, organizacije, institucije i privatne osobe s područja Općine Zrinski Topolovac, na prijavljivanje projekata, koji će biti u skladu sa prihvaćenim ciljevima, strateškim prioritetima, a posebno pojedinim mjerama, koje u prethodno detaljno elaborirane. Projektni zadaci moraju biti usmjereni ka rješavanju strateških prioriteta u pojedinim specifičnim područjima, a od značaja su za razvoj Općine Zrinski Topolovac. Svrha je javnog poziva, identificirati i prikupiti relevantne ideje, prijedloge i projekte, koji jesu ili mogu biti od vitalnog značaja za razvoj Općine, a u skladu su sa strateškim prioritetima, koji proizlaze iz strateških ciljeva razvoja Općine. Praćenje i mjerenje učinaka provedbe strategije razvoja temelji se na tri ključna elementa:
1) bazi razvojnih projekata s podacima o projektnim prijedlozima, projektima u provedbi te završenim projektima;
2) kriterijima i pokazateljima uspješnosti i učinkovitosti i 3) izvještajima, koji na sažet i jasan način daju podatke o ostvarenim rezultatima
u provedbi strategije razvoja.
Cilj je osnivanja baze projekata sustavno, trajno i s jednoga mjesta prikupljati, pratiti i vrjednovati projekte za čitavo područje Općine Zrinski Topolovac koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim strategijom razvoja, ali i drugim relevantnim dokumentima u funkciji razvoja Općine. Baza je stoga koristan i učinkovit temelj i alat pri provedbi strategije razvoja, praćenju i vrednovanju provedbe, ali i šire, za planiranje i upravljanje lokalnim razvojem, kako Općine tako i okruženja. Uz navedeno, mogućnost uvida u sistematiziran pregled projekata pridonosi jačanju partnerstva i suradnje među dionicima na području Općine te prijenosu vještina i iskustava u identificiranju i pripremanju projekata. Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje idejnih rješenja, prijedloga i projekata, a temeljem odredbi iz Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac, objavljivat će se najmanje dva (2) puta godišnje. Za prikupljanje projektnih ideja provodi se informativna kampanja putem javnih glasila, elektroničkih medija ili izravnim kontaktiranjem. Na ovaj poziv mogu se prijaviti projekti u svim područjima razvoja (gospodarstvo, javni sektor, društvene djelatnosti...). Prednost u odabiru će imati oni projekti, čijom se primjenom izravno doprinosi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih Strategijom razvoja Općine Zrinski Topolovac. Baza projekata postaje službeni registar svih razvojnih projekata Općine Zrinski Topolovac.
6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA
6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje projekata Nakon prikupljanja projektnih ideja, provodi se njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima te ocjena spremnosti projektnih ideja (ili već
95
gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju. Određuje im se sadržaj, iznosi, razina pripremljenosti te drugi pokazatelji kojima se ocjenjuje prioritete za razvoj Općine Zrinski Topolovaci implementaciju Strategije razvoja. Evaluaciju projektnih ideja, prema unaprijed definiranim kriterijima, provodi povjerenstvo. Članovi povjerenstva su načelnik Općine, stručnjaci, predstavnici privatnog, javnog i civilnog sektora, a po potrebi mogu biti i vanjski stručnjaci. Evaluator, član povjerenstva, ne može biti i podnositelj zamolbe za pismo preporuke, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o evaluaciji. Rad povjerenstva koordinira načelnik Općine Zrinski Topolovac.
Opći kriteriji Maks. broj
bodova
Ostvaren broj bodova
Objašnjenje
evaluatora Opći
kriteriji Opis kriterija
Strateška integracija
Projekt/Projektna ideja usklađena je sa strateškim ciljevima nacionalne i EU razine ako DA – 5 bodova
• ako NE – 0 (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
5
Usklađenost sa Strategijom razvoja Općine Zrinski Topolovac
Projektna ideja usklađena je sa strateškim programskim ciljevima i prioritetima Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
• ako DA – 10 bodova • ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
10
Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine, vještina i metoda
• revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda - 10 bodova
• modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda u području – 5 bodova
• ako NE – 0 Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine
• uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja i vještina – 10 bodova
• ako NE – 0
10
Financiranje
Projektna ideja ima zatvorenu financijsku konstrukciju (osigurano financiranje)
• ako DA – 15 bodova • ako NE – 0
Napomena: Ovaj kriterij se primjenjuje
15
96
isključivo u slučaju potpore projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet 100% financiranja prije odobrenja povrata sredstava
Ujednačen razvoj cijelog područja
Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju Općine Zrinski Topolovac
• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju svih naselja Općine – 6 bodova
• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 10 naselja Općine – 4 boda
• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 1 naselju Općine – 2 boda
Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve stanovnike Općine Zrinski Topolovac (nova radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)
• ako DA – 4 boda • djelomično – 2 boda • ako NE – 0 bodova
10
Uključenost lokalne zajednice
U realizaciju projektne ideje uključeni su predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)
• uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3 boda
• uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda
• uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda
Projektna ideja kreirana je i bit će provedena primjenom načela „odozdo prema gore“
• ako DA – 5 boda • ako NE – 0 bodova
8
Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava
• ako DA – 5 bodova • ako NE – 0 bodova
5
Primjena u drugim područjima
Projektna ideja primjenjiva je i u drugim područjima, i omogućuje umrežavanje aktivnosti
• Ako DA – 3 boda • Ako NE – 0 bodova
3
Razvoj gospodarstv
Projektna ideja predviđa održivo korištenje postojećih resursa (omogućuje
15
97
a poštivanje načela održivog razvoja)
• Ako DA – 7 bodova • Ako NE - 0 bodova
Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i usluge
• Ako DA – 8 bodova • Ako NE – 0 bodova
Upravljanje projektima
Ocjena sposobnosti i reference podnositelja/nositelja projektnog prijedloga
• 3 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova
• 2 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda
• 1 uspješno proveden projekt vrijednosti veće od 5.000 Eur – 2 boda
• Nema provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 0 bodova
4
Jednake mogućnosti
Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i dr. marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnici i dr.)
• Projektna ideja uključuje 2 i više prioritetnih ciljanih skupina – 5 bodova
• Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu skupinu – 3 boda
• Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane skupine – 0 bodova
5
Utjecaj na okoliš
• Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova
• Pozitivan utjecaj – 4 boda • Neutralan – 1 bod • Negativan utjecaj na okoliš,
moguće • onečišćenje ili ugrožavanje
okoliša – 0 bodova
5
Specifični kriteriji Projektna ideja realizira prioritetne projektne 5
98
aktivnosti LRS 2014.-2020. • ako DA - 5 • ako NE – 0
Projektna ideja doprinosi identitetu Općine Zrinski Topolovac
• ako DA - 5 • ako NE – 0
5
Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih i tradicijskih vrijednosti Općine Zrinski Topolovac
• ako DA - 5 • ako NE – 0
5
Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na području Općine Zrinski Topolovac
• ako DA - 5 • ako NE – 0
5
Ukupan broj bodova:
115
Ukoliko određeni projekt nije u skladu s prioritetima strategije razvoja, ne može se u određenom programskom periodu naći na listi prioritetnih projekata. Projekt koji se ne može svrstati ni u jednu od skupina mjera i prioriteta opisanih u strategiji razvoja neće se dalje ocjenjivati, no neće se brisati iz baze projekata.
6.2.2. Rangiranje ocjenjenih projekata Postupak rangiranja i utvrđivanja prijedloga rang-liste (liste prvenstva) projekata je sljedeći:
• rangiranje se provodi tako da se usporede ocjene svih vrednovanih projekata • projekti se rangiraju tako da je na prvome mjestu onaj s najvišom ocjenom, a na
posljednjem onaj s najnižom • na rang-listi se uz svaki projekt označuje i strateški cilj, prioritet i sektor kojem
pripada tako da je vidljivo s koliko su projekata i na kojem mjestu zastupljeni pojedini razvojni prioriteti i sektori
• prijedlog rang-liste projekata je konačan nakon što ga usvoji nadležni Odbor Projekt može biti maksimalno ocijenjen sa 115 bodova. Na ovaj način ocijenjeni projekti rangiraju se po broju dodijeljenih bodova. Uz svaku ocjenu se upisuju komentari vezani za svaki projekt koji uključuju:
• Potrebne aktivnosti za poboljšanje projekta, • Zadane rokove i podjelu odgovornosti za finalizaciju projekta, • Moguće rizike.
Projekti se upisuju na obrasce koji na pregledan način sažeto daju pregled svih značajki i potrebnih prepravki te dinamički plan. Za ovu svrhu moguće je koristiti tablicu (dana u nastavku) uz dodatne kategorije (dokumentacija, odgovorna osoba, vremenski raspored aktivnosti).
99
Prioritetna rang lista projekata, način ocjenjivanja i prijedlozi za aktivnosti na svakom od projekata prezentirati će se na sastanku Partnerskog odbora i nakon diskusije zatražiti usvajanje prioritetne liste projekata za tekuću godinu na Općinskom vijeću. Kako je u određenom trenutku potrebno evaluirati projekte i izvršiti rangiranje sukladno njihovom značenju za razvoj zajednice sukladno Strategiji razvoja Općine Zrinski Topolovac, sustav je potrebno usuglasiti sa definiranim terminima za donošenje financijskih proračuna Općine Zrinski Topolovac i Bjelovarsko-bilogorske županije.
6.2.3.Odlukeonačinuostvarenjapotporezasvakiodprioritetnihprojekata–pomoćupripremiilirealizaciji Nadležna osoba će Radnoj grupi iznijeti plan potpore prioritetnim projektima i eventualno ponuditi stručnu pomoć za izradu odgovarajuće popratne dokumentacije, te prijavnih obrazaca za financiranje iz fondova EU, resornih ministarstava, itd, ili eventualno plan izrade akcijskog plana za svaki projekt kako bi se time olakšalo nositeljima projekata gdje je to potrebno uvid u sve korake koje moraju poduzeti do ostvarenja zacrtanih rokova za provedbu. Radna grupa će odobriti plan aktivnosti i usvojiti odluku za preporuku Partnerskom odboru i Općinskom vijeću. Prihvaćenim prioritetnim projektnim idejama se dodjeljuje prvenstvo:
• Tehnička pomoć u fazi pripreme projekta i ostale dokumentacije ovisno o tipu i vrsti natječaja (izvoru sredstava financiranja)
• Dodatna tehnička pomoć ako je dostupna (npr. od strane Županije, ministarstava • i sl.) • Angažiranje sredstava/stručnjaka za dodatnu dokumentacije (npr. za studije
izvedivosti i natječajnu dokumentaciju)
6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC Projekti su onaj dio okvira Strategije razvoja koji proizlaze iz vizije i ciljeva. Prijedlozi projekata identificiraju se i prikupljaju redovitom procedurom kroz barem dva ciklusa godišnje, a potom se kroz proces vrednovanja i selekcije, a temeljem projektnih prijedloga formira baza razvojnih projekata. U bazu ulaze svi projekti koji zadovoljavaju osnovni kriterij odabira: usklađenost sa Strategijom razvoja Općine Zrinski Topolovac, određenim ciljevima, prioritetima i mjerama, kroz koje je uključena i usklađenost s državnim i programima EU-a, te brojni drugi kriteriji koji su uzeti u obzir pri formuliranju Strategije razvoja. Prednost imaju projekti koji pridonose ostvarenju većeg broja Strategijom utvrđenih prioriteta i ciljeva. Odabrani tzv. prioritetni projekti potom prolaze klasifikaciju prema stupnju spremnosti za provedbu, te se razvrstavaju u tri osnovne skupine:
a) Projekti potpuno spremni za provedbu, koji imaju: cjelovitu projektnu dokumentaciju (građevinska dozvola, poslovni plan, troškovnici, potrebne studije); utvrđenu strukturu izvora financiranja; ispunjavaju sve potrebne uvjete u natječajima za programe i fondove EU.
b) Projekti u pripremi, kojih je dio projektne dokumentacije u izradi, i to za sljedeće slučajeve: lokacijska dozvola postoji, glavni projekt u izradi;
100
lokacijska dozvola i glavni projekt gotovi, u postupku je dobivanje građevinske dozvole; idejno rješenje postoji, u postupku je dobivanje lokacijske dozvole; idejno rješenje u izradi; troškovnik je gotov (za projekte koji trebaju samo troškovnik); gotova je dokumentacija za adaptacije i uređenja.
c) Projektne ideje za koje postoji samo osnovni opis ciljeva, aktivnosti i rezultata. Obrazac za prijavu razvojnih projekata u okviru strateških prioriteta razvoja:
Naziv projekta:
Lokacija provedbe projekta:
Opis projekta (opisati osnovne značajke projekta; primjerice radi li se o ulaganju u materijalnu imovinu, razvoj, inovacije i sl.)
Povezanost sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Ciljevi projekta (zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđenje okolišnih standarda, povećanje energetske učinkovitosti, stvaranje inovativnog proizvoda, prekvalifikacija i sl.)
Stupanj pripremljenosti projekta (opisati fazu u kojoj se nalazi projektna dokumentacija, dozvole i sl.)
Vrsta projekta
Poljoprivreda
Gospodarstvo
Ceste
Željeznica
Energetika
Socijalna infrastruktura
Turizam
Kultura
Gospodarenje otpadom
Društvena infrastruktura
Zdravstvena infrastruktura
101
Zaštita okoliša
Vodoopskrba/Odvodnja
Inovacije, istraživanje i razvoj
Poslovna infrastruktura
Školstvo
Strukovno obrazovanje i doškolovanje
Navodnjavanje
Ljudski potencijali
Vrijednost projekta (u kunama)
Ciljne skupine projekta
Dosadašnja iskustva s EU fondovima: (Opisati vlastita iskustva s EU fondovima i navesti dosad prijavljene projekte, njihovu vrijednosti status (odbijen, ugovoren, isplaćen, u obradi), kao i fond kroz kojeg se navedeni projekt financirao.
Ime prijavitelja
Adresa:
Telefon/faks
Organizacijski oblik prijavitelja
Broj zaposlenih
Veličina poduzeća mikro malo srednje veliko
Djelatnost prema NKD-u
102
Godina osnivanja
U vezi s takvim pristupom, za očekivati je da će znatan broj projekata biti formiran u svoj konačni oblik kroz konstruktivni dijalog predlagatelja i ”recenzenata“ projektnih prijedloga s ciljem da konačni projektni prijedlog bude što kvalitetniji i što privlačniji za financiranje te što učinkovitiji u provedbi. Iznimno je važno naglasiti da se radi o trajnom procesu te da je posljedično i baza razvojnih projekata promjenjiva.
7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S CILJEVIMA ŽRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU Prije prikazivanja usklađenosti ciljeva, važno je napomenuti kako, izuzev dugoročnih programskih ciljeva, Općina ima i važne, horizontalne dugoročne ciljeve, koji se moraju promicati kroz provedbu svih programa i projekata implementacije strategije razvoja, posebno u projektima financiranim iz sredstava Europske unije, budući su oni i horizontalni strateški ciljevi ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, to su: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj te partnerstvo i učinkovita demokracija.
7.1. USKLAĐENOST CILJEVA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S RAZVOJNIM CILJEVIMA ŽRS –A BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
Strategija razvoja, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim
103
strateškim ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih strateških razina. Obzirom da Bjelovarsko-bilogorska županija ima nekoliko strateških dokumenata za čiju realizaciju osigurava proračunska sredstva, važno je da Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovac bude usklađena sa županijskim strateškim razvojnim prioritetima. Svrha usklađivanja na regionalnoj razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine, a u svrhu što kvalitetnije realizacije strategije razvoja.
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Županijska razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije 2007.-2013.
SC1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu s kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
SC 1 Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije
SC2 Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
SC 3 Razvoj komunalne infrastrukture
SC3 Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
SC 1 Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije SC 2 Unaprjeđenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života
SC4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
SC 2 Unaprjeđenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života
7.2. USKLAĐENOST CILJEVA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA
Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) obuhvaća razdoblje od datuma pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji do 31. prosinca 2013. godine, te daje okvir za korištenje instrumenata Kohezijske politike Europske unije (EU) nakon pristupanja. Cilj mu je osigurati usklađenost pružene pomoći kako s ciljevima i smjernicama Europske unije kao i nacionalnim. NSRO je referentni dokument za pripremu Operativnih programa za razdoblje od 2007. do 2013. godine, kojima se određuju prioriteti koji će se zajedniĉki financirati iz sredstava EU-a i nacionalnih sredstava.
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Nacionalni strateški referentni okvir 2013
SC1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu s kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
SC 1 Konkurentno gospodarstvo zasnovano na integraciji tržišta, institucionalnim reformama i održivom razvoju SC 2 Poboljšanje okruženja za otvaranje radnih mjesta i zapošljivost
SC2 Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
SC 1 Konkurentno gospodarstvo zasnovano na integraciji tržišta, institucionalnim reformama i održivom razvoju
SC3 Poboljšanje kvalitete života svih SC 1 Konkurentno gospodarstvo zasnovano na
104
skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
integraciji tržišta, institucionalnim reformama i održivom razvoju SC 3 Uravnotežen regionalni razvoj i poboljšanje uvjeta života
SC4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
SC 3 Uravnotežen regionalni razvoj i poboljšanje uvjeta života
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske važna za podizanje blagostanja svih hrvatskih regija te smanjenja zaostajanja za prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi usmjereni prema društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013.
SC1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu s kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
SC 1 Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i slatkovodno ribarstvo SC 3 Povećanje konkurentnosti gospodarstva SC 5 Jačanje ljudskih potencijala
SC2 Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
SC 2 Razvoj regionalne infrastrukture
SC3 Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
SC 2 Razvoj regionalne infrastrukture SC 3 Povećanje konkurentnosti gospodarstva SC 5 Jačanje ljudskih potencijala
SC4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
SC 3 Povećanje konkurentnosti gospodarstva SC 4 Zaštita okoliša
Sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. svaka država članica EU obvezna je podnijeti Partnerski sporazum kojim se utvrđuje nacionalna strategija za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Svrha HR Partnerskog sporazuma je opisati sveobuhvatnu i koherentnu strategiju za Republiku Hrvatsku, koja ispunjava zajedničke europske ciljeve za rast i radna mjesta, preneseno u specifični nacionalni kontekst. Partnerskim sporazumom utvrđuju se mehanizmi kojima se osigurava usklađenost sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključiv rast (strategija Europa 2020) te sa zadaćama za pojedine fondove EU u skladu s njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima o pristupanju, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Sadržaj Partnerskog sporazuma opisuje na koji način će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz
105
proračuna EU koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. godine.
Sukladno strategiji Europa 2020 i Zajedničkom strateškom okviru, sredstva za kohezijsku politiku u Hrvatskoj namijenjena su za ciljeve zapošljavanja, povećanog ulaganja u istraživanje i razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, ulaganje u obrazovanje, smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti, prometno povezivanje, te jačanje kapaciteta javne uprave i pravosuđa. Hrvatski nacionalni ciljevi do 2020. godine usmjereni su prije svega na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa. U sklopu programiranja, utvrđeno je 6 strateških područja u kojima se očekuju pozitivne promjene korištenjem sredstava iz europskih fondova, a to su:
• konkurentnost - razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća,
• “zeleno” življenje - promicanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa,
• povezanost - održiva i moderna prometna i mrežna infrastruktura,
• zapošljivost - povećanje sudjelovanja na tržištu rada i poboljšanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja
• siromaštvo - smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti
• javne usluge - učinkovita javna uprava i pravosuđe.
U trenutku pisanja strategije razvoja, Partnerski sporazum je na očitovanju pri Europskoj komisiji. Razvojni ciljevi koji su pretpostavljeni ovom strategijom u potpunosti odgovaraju aktivnostima svedenim pod prethodno navedenih šest strateških područja Parterskog sporazuma.
Jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u smislu obuhvata zajedničke pravne stečevine, tako i u smislu udjela u EU proračunu, predstavlja Zajednička poljoprivredna politika (ZPP). Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Programsko razdoblje EU obuhvaća razdoblje od sedam godina. Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u slijedećem programskom razdoblju je izrada Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine (PRR 2014.-2020.). Nacrt Programa je pripremljen u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (RR Uredba), Uredbom o Zajedničkom strateškom okviru (CSF Uredba) te prijedlogom svih relevantnih provedbenih akata.
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Program ruralnog razvoja 2014.-2020. (nacrt)
SC1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu s kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 2. Poboljšanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija
106
i održivog upravljanja šumama 3. Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
SC2 Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
4. Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom 6. Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima
SC3 Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
4. Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom 6. Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima
SC4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
2. Poboljšanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama 4. Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom
Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti političkoga sustava svake zemlje. Koncept zajedništva i suradnje državne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima suvremene države koja služi svojim građanima. Republika Hrvatska među prvim je državama srednje i jugoistočne Europe sustavno pristupila stvaranju pravnog i institucionalnog sustava za potporu i razvoj civilnoga društva. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012.-2016. godine daje smjernice kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Prilikom pisanja Strategije Razvoja Općine Zrinski Topolovac, uzimale su se u obzir smjernice Nacionalne strategije, kako bi se oragnizacijama civilnog društva doprinijelo, ali i omogućilo nesmetano djelovanje, posebice onih namijenjenima najugroženijim skupinama u društvu.
Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju. Strategija razvoja turizma RH do 2020. daje odgovor na pitanje kakav turizam Hrvatska želi i treba razvijati te utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na načelima odgovornog i održivog razvoja.
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
SC1 Razvoj konkurentnog SC 1 Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja
107
gospodarstva u skladu s kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
SC 2 Novo zapošljavanje SC 3 Povećanje turističke potrošnje
SC4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
SC 1 Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja SC 2 Novo zapošljavanje SC 3 Povećanje turističke potrošnje
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. donosi se u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva. Poduzetništvo i gospodarstvo, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, će dugoročno napredovati samo ako veliki broj hrvatskih građana prepozna poduzetništvo kao atraktivnu opciju. Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet će realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u budućnosti, a koja se može opisati kao: „konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo Hrvatske, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi''.
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.
SC1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu s kapacitetom Općine i upravljanje razvojem
SC 1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti SC 3 Promocija poduzetništva SC 4 Poboljšanje poduzetničkih vještina
SC3 Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
SC 3 Promocija poduzetništva SC 4 Poboljšanje poduzetničkih vještina
7.3. USKLAĐENOST CILJEVA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU – EUROPE 2020 Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost. Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine, direktno se nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine. Strategija razvoja Općine Zrinski Topolovacdo 2020. godine, kompatibilna je sa Strategijom razvoja Europske Unije do 2020. godine, koja u prvi plan stavlja razvojni koncept baziran na pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju. Kroz ovaj pristup pristupu, pametan rast podrazumijeva razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama, održiv rast podrazumijeva razvoj efikasnije, čistije i konkurentne privrede, a inkluzivan rast predviđa
108
jačanje ekonomije visoke zaposlenosti, socijalne i teritorijalne kohezije. Ova tri razvojna prioriteta će promovirati i poticati zapošljavanje, rast produktivnosti i socijalno povezivanje. Ovako zamišljen razvojni model fokusira se na ostvarenje ciljeva, koji se odnose na zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalnu uključenost i energetsku efikasnost. Europa 2020 –glavni ciljevi Trenutna razina u
Hrvatskoj 3% BDP-a Europske unije investirati u istraživanje i razvoj 0.73% 20% smanjenje stakleničkih plinova u usporedbi sa 1990. godinom
/
20% energije iz obnovljivih izvora energije 14.% 20% povećanja u energetskoj učinkovitosti / 75% stanovništva dobi od 20-64 zaposleno 57% Smanjenje broja ranog odlaska učenika iz škola na manje od 10%
4.1%
Najmanje 40% stanovništva od 30-34 godine sa završenim visokoškolskim obrazovanjem
24.5%
Smanjenje broja ljudi kojima prijeti siromaštvo ili isključenost za 20 milijuna ljudi u EU.
/
Razvojni ciljevi Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Tematski ciljevi Europa 2020
SC1 Razvoj konkurentnog gospodarstva u skladu s kapacitetima Općine i upravljanje razvojem
1.Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2.Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3.Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
SC2 Unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture Općine Zrinski Topolovac uz jačanje korištenja obnovljivih izvora energije
2.Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 8.Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage 9.Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva
SC3 Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja Općine Zrinski Topolovac uz naglasak na ravnomjerni razvoj
8.Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage 9.Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva 10.Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
SC4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih krajobraznih elemenata
5.Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima 6.Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
109
8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA
8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA Strateški projekti mogu se financirati iz gospodarstva ili posredstvom javnog sektora. Gospodarski sektor financiranje provodi kroz istraživacke i razvojne odjele pojedinih tvrtki. S druge strane država financiranje obavlja kroz institucionalne okvire, odnosno proracun i izvanproracunske fondove Općine i Županije, ali i projektnim financiranjem (sredstva dobivena temeljem objavljenih natjecaja od strane raznih Ministarstava).
8.1.1. Proračun Općine Zrinski Topolovac Proračun, kao najosnovniji izvor financiranja, formira se iz sredstava prihoda i rashoda. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje svojih aktivnosti i slobodno njima raspolažu. Sustav financiranja lokalne samouprave prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda, uključujući poreze (vlastite poreze i zajedničke poreze koji se dijele između lokalne samouprave, županija i države), neporezne prihode (vlastite i zajedničke), kapitalne prihode i subvencije.
PRIHODI ŽUPANIJA PRIHODI GRADOVA I OPĆINA 1. Prihodi od imovine 1. Prihodi od imovine � Prihodi od nekretnina i vlasničko-imovinskih prava
� Prihodi od nekretnina i vlasničko-imovinskih prava
� Prihodi od tvrtki i drugih pravnih osoba u vlasništvu ili suvlasništvu županije
� Prihodi od tvrtki i drugih pravnih osoba u vlasništvu ili suvlasništvu grada ili općine
� Naknade za koncesije koje dodjeljuje županijska skupština
� Naknade za koncesije dodijeljne od strane gradskog ili općinskog vijeća
2. Županijski porezi 2. Gradski i općinski porezi � Porez na nasljedstva i darove � Prirez porezu na dohodak � Porez na cestovna motorna vozila Općina do 10% � Porez na plovila Grad s manje od 30.000 stanovnika do
12%, � Porez na automate za zabavne igre Grad s više od 30.000 stanovnika do
15%, 3. Prihodi od kazni i imovine stečene ovrhom zbog prekršaja na razini županije
� Porez na potrošnju alkoholnih napitaka u ugostiteljskim objektima
4. Drugi prihodi određeni posebnim zakonom
� Porez na kuće za odmor
� Porez na tvrtku ili naziv � Porez na korištenje javnih površina 4. Prihodi od kazni i imovine stečene
ovrhom zbog prekršaja na razini općine ili grada
5. Upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonima
110
6. Boravišna pristojba u skladu s posebnim zakonima
7 .Komunalne naknade, doprinosi i druge pristojbe određeni posebnim zakonom
8. Naknade za korištenje javnih površina
9. Drugi prihodi određeni posebnim zakonom
PRIHODI ŽUPANIJA PRIHODI GRADOVA I OPĆINA 1. Porez na dohodak 1. Porez na dohodak
� 15,50% sve županije � 55,00% svi gradovi i općine � Dodatnih 12,00% županijama za
decentralizirane funkcije � Dodatnih 12,00% općinama i
gradovima koji su preuzeli decentralizirane funkcije
Osnovnoškolsko obrazovanje (3,10%) Osnovnoškolsko obrazovanje (3,10%) Srednjoškolsko obrazovanje (2,20%) Srednjoškolsko obrazovanje (2,20%) Centri za socijalnu skrb (0,50%) Centri za socijalnu skrb (0,50%) Domovi za stare i nemoćne (1,70%) Domovi za stare i nemoćne (1,70%) Javne vatrogasne postrojbe (1,30%) Javne vatrogasne postrojbe (1,30%) 2. Porez na promet nekretnina -
60,00% 3. Prihodi od zajedničkih koncesija � Koncesija za korištenje mineralnih
i termalnih voda (50,00%) � Koncesija za osiguravanje vode za
javnu vodoopskrbu (30,00%) Vlastiti prihodi županije uključuju: imovinu, poreze (na nasljedstvo i darove, na registraciju motornih vozila i plovila, na automate za zabavne igre) te prihode od drugih naknada koje su određene posebnim zakonima. Vlastiti prihodi općina i gradova uključuju: imovinu, porez na potrošnju, porez na vikendice, porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih površina, prirez porezu na dohodak, upravne prostojbe, lokalne i druge naknade, te druge prihode koje reguliraju posebni propisi kao što su komunalni doprinosi i komunalne naknade. Zajednički prihodi uključuju poreze koji se dijele na različitim razinama uprave, a koji uključuju porez na dohodak, te porez na promet nekretninama. Prihodi od ovih poreza dijele se između države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (općina, gradova i županija) prema postotku koji definira Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Način raspodjele prihoda od poreza na dohodak s vremenom se mijenjao, a izmjenama Zakona od 1. ožujka 2012., županiji pripada 16%, a gradovima/općinama 56,5%. Ove prihode općine/gradovi/županije mogu koristiti za financiranje bilo kojih rashoda. Dio općina/gradova/županija je od 2001. preuzeo i obvezu financiranja jedne ili više decentraliziranih funkcija (školstva, socijalne skrbi, zdravstva i/ili vatrogastva) iz prihoda ubranih od poreza na dohodak. Vlada svake godine propisuje minimalne financijske standarde, odnosno koliko bi pojedina općina/grad/županija trebala potrošiti za svaku preuzetu decentraliziranu funkciju. Općinama/gradovima/županijama za financiranje tih decentraliziranih funkcija središnja država prepušta do 12% poreza na dohodak (1,3% za vatrogastvo i 10,7% za ostale decentralizirane funkcije: 3,1% za
111
financiranje osnovnog školstva, 2,2% za srednje školstvo, 2,2% za socijalnu skrb i 3,2% za zdravstvo). Ako općine/gradovi/županije nisu preuzeli decentralizirane funkcije, financira ih središnja država. U tom slučaju i dodatni udio u porezu na dohodak namijenjen tim funkcijama pripada središnjoj državi. Preostalih 15,5% poreza na dohodak prikupljenih na svom području općine/gradovi uplaćuju u fond izravnanja za decentralizirane funkcije. Sredstva iz tog fonda se dodjeljuju samo onim općinama/gradovima/županijama koje su preuzele decentralizirane funkcije, a dodatni udio u porezu na dohodak koji prikupe na svom području im nije dovoljan za financiranje minimalnog financijskog standarda. Mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava tijekom proračunske godine je poseban mehanizam koji daje fleksibilnost procesu izvršavanja proračuna, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Prije izmjena i dopuna, Zakon o proračunu je davao isključivo smjernice vezane uz mogućnosti preraspodjela tijekom proračunske godine i veliku slobodu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proračuna utvrde načine i uvjete preraspodjela tijekom proračunske godine. U Zakonu o proračunu bila je propisana mogućnost preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili između proračunskih korisnika državnog proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija. Međutim, ova odredba odnosila se isključivo na državni proračun, iako je veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim odlukama o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, i to odredbe članka 46. stavka 2., propisuje se omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Važna novost je ukidanje mogućnosti da se odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama iznad 5%. Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata koji su planirani u proračunu, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Kod izrade proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svakako trebaju uzeti u obzir i preporuke Državnog ureda za reviziju, a načelo transparentnosti kao element djelotvornijeg upravljanja javnim resursima treba biti sveprisutno.
8.1.2. Ostali izvori financiranja Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (županije, gradovi i općine) ostvaruju prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza koji se dijele između države, općine/grada i županije te od pomoći iz državnog i lokalnih proračuna. Uz navedeno Zakonom o proračunu (Narodne novine, broj 87/08) omogućeno je i ostvarivanje primitaka po osnovi zaduživanja i to kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira.
112
Postupak dobivanja suglasnosti za zaduživanje županije, grada i općine, te davanja jamstva i suglasnosti županije, grada i općine ustanovama i pravnim osobama u njihovom izravnom ili neizravnom vlasništvu, kao i obvezni sastojci zahtjeva, obvezni prilozi i dokumentacija te način izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima i suglasnostima uređeni su Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 55/09 i 139/10). Općina, grad ili županija može se zadužiti na domaćem tržištu, a županija može dati jamstvo općini ili gradu samo za investiciju ako ispunjava uvjete iz odredaba Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske koje se odnose na zaduživanje/davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za zaduživanje/davanje jamstva. Zaduživanje ne može biti veće od 20% prihoda ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici mogu ostvariti sredstva tekućih i kapitalnih pomoći od proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU. Kod programa EU proračunski korisnik državnog proračuna pojavljuje se kao tijelo koje prosljeđuje sredstva proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obveza je korisnika sredstava EU pomoći (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) osigurati u svom računovodstvenom sustavu informacije o svim poslovnim događajima i transakcijama vezanim uz provedbu projekta, a isto tako i podatak o obračunatim kamatama na sredstva dobivena kao predujam. Iako kao korisnik sredstava pomoći jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može u svom računovodstvu osigurati analitičko praćenje po projektu, slijedom dosadašnje prakse koja je pokazala da je tehnički jednostavnije vođenje projekta na posebnom računu (obračunavanje kamata, izdvajanje sredstava pomoći iz salda računa za operativno raspolaganje), preporuča se za svaki EU projekt otvoriti poseban račun (deviznu i kunsku komponentu).
8.2. EU FONODOVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI Europa 2020, krovna je europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine, direktno se nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine. Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti europske radne snage. Europa 2020 –glavni ciljevi Trenutna razina u
Hrvatskoj 3% BDP-a Europske unije investirati u istraživanje i razvoj 0.73% 20% smanjenje stakleničkih plinova u usporedbi sa 1990. Godinom
/
20% energije iz obnovljivih izvora energije 14.% 20% povećanja u energetskoj učinkovitosti / 75% stanovništva dobi od 20-64 zaposleno 57%
113
Smanjenje broja ranog odlaska učenika iz škola na manje od 10%
4.1%
Najmanje 40% stanovništva od 30-34 godine sa završenim visokoškolskim obrazovanjem
24.5%
Smanjenje broja ljudi kojima prijeti siromaštvo ili isključenost za 20 milijuna ljudi u EU.
/
Strukturni fondovi i Kohezijski fond EU u službi su Kohezijske politike EU. Cilj ove politike, koja iznosi preko trećine proračuna EU, je ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim, EU ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. U pretpristupnom razdoblju, Hrvatska imala je priliku pripremiti se za upravljanje i korištenje tih fondova putem pretpristupnog programa IPA. Financijski okvir 2014-2020
(milijuni EUR, cijene iz 2011.) ODOBRENA SREDSTVA
ZA PREUZIMANJ
E OBVEZA
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno
2014. −
2020. 1. Pametan i uključiv rast
60,283 61,725 62,771 64,238 62,528 67,214 69,004 450,763
1a. Konkurentnost za rast i zapošljavanje
15,605 16,321 16,726 17,693 18,490 19,700 21,709 125,614
1b. Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
44,678 45,404 46,045 46,545 47,038 47,514 47,925 325,149
2. Održiv rast: prirodni resursi
55,883 55,060 54,261 53,448 52,466 51,503 50,558 373,179
od čega: rashodi vezani za tržište i izravna plaćanja
41,585 40,989 40,421 39,837 39,079 38,335 37,605 277,851
3. Sigurnost i građanstvo
2,053 2,075 2,154 2,232 2,312 2,391 2,469 15,686
4. Globalna Europa
7,854 8,083 8,281 8,375 8,553 8,764 8,794 58,704
114
5. Administracija
8,218 8,385 8,589 8,807 9,007 9,206 9,417 61,629
Od toga: Administrativni rashodi institucija
6,649 6,791 6,955 7,110 7,278 7,425 7,590 49,798
6. Naknade 27 0 0 0 0 0 0 27 ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA UKUPNO
134,318
135,328
136,056
137,100
137,866
139,078
140,242
959,988
kao postotak BND-a
1,03% 1,02% 1,00% 1,00% 0,99% 0,98% 0,98% 1,00%
ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJA UKUPNO
128,030
11,095 131,046
126,777
129,778
130,893
130,781
908,400
kao postotak BND-a
0,98% 0,98% 0,97% 0,92% 0,93% 0,93% 0,91% 0,95%
Raspoloživa razlika
0,25% 0,25% 0,26% 0,31% 0,30% 0,30% 0,32% 0,28%
gornja granica vlastitih resursa u postocima BND-a
1,23% 1,23% 1,23% 1,23% 1,23% 1,23% 1,23% 1,23%
Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU:
- Strukturni fondovi: o Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) o Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional
Development, ERDF) - Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for
Rural Development, EAFRD) - Europski pomorski i ribarski fond (European Maritine and Fisheries Fund, EMFF)
U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje ESI fondova (eng. European Structural and Investment Funds), Europska komisija identificirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve. Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenata:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora
ribarstva i akvakulture
115
4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava
Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:
o Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz cijeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.
o Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka
o Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata
o Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije
o Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) služi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa. Intervencije koje je moguće financirati iz regionalnog fonda su:
o Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, naročito oni povezani sa stvaranjem ili održavanjem trans-Europske prometne mreže ili očuvanjem okoliša, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima.
o Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje
o Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)
Kohezijski fond (eng. Cohesion Fund, CF) financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 80-85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Postoje tri prioritetna cilja:
116
o jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva o poboljšanje okoliša i krajolika o poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga
gospodarstva Horizontalna os kojom se ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujući i lokalnu upravu, nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svojega kraja koji treba na kraju uobličiti kroz izradu i primjenu razvojne strategije. LEADER se odnosi na lokalne strategije razvoja koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske aktivnosti koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. U okviru pristupa važan je faktor osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje. Zajednička poljoprivredna politika Europske Unije (ZPP) temelji se na dva stupa: tržišnoj politici (potpora za povećanje prihoda) te politici ruralnog razvoja (javna dobra). Prvi se stup financira iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EFGP) koji osigurava izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama članicama. Drugi se stup financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) koji je usmjeren na financiranje programa za ruralni razvoj. Prijedlozi Europske komisije za reformu ZPP nakon 2013. godine imaju za cilj jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede kako bi se osigurala zdrava i kvalitetna proizvodnja hrane europskim građanima, očuvanje okoliša i pomoć u razvoju ruralnih područja. Tri su glavna cilja buduće ZPP:
1. Održiva proizvodnja hrane, 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama 3. Uravnoteženi teritorijalni razvoj.
Europskog fonda za ribarstvo (EFR) je instrument koji podupire Zajedničku ribarstvenu politiku EU i kao takav zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR) koji je do 2006. godine bio instrument za strukturnu reformu ribarskog sektora Europske Unije. EFR je osmišljen na način da osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture. Kroz EFR se financiraju aktivnosti od istraživanja tržišta do modernizacije flote i smanjenja ribarskih kapaciteta te je stoga snažan alat za upravljanje europskim ribarskim sektorom. Aktivnosti Europskog fonda za ribarstvo provode se kroz prioritetne mjere koje pokrivaju:
o prilagodbu ribarske flote EU kroz financijsku pomoć dostupnu ribarima i vlasnicima ribarskih brodova koji su pogođeni mjerama za borbu protiv prekomjernog izlova ribe, za zaštitu javnog zdravlja ili onima kojima treba pomoć kako bi privremeno ili trajno prestali s ribolovom, prekvalificirali se ili otišli u prijevremenu mirovinu. Dodjeljuju se i sredstva za modernizaciju ribarskih brodova kao na primjer za smanjenje količine brodskog otpada, poboljšanje pogona i smanjenje pritiska na okoliš ali pod uvjetom da se ne povećavaju kapaciteti za ulov.
o zaštitu akvakulture, ribarenje u slatkim vodama, preradu i plasman na tržište - EFF promiče upotrebu metoda kojima se smanjuju negativne posljedice ribarstva na okoliš te poboljšava ljudsko zdravlje i zdravlje životinja, kao i sigurnost i kvaliteta proizvoda. Sredstva se mogu odobriti za projekte koji će poboljšavati kvalitetu ribarskih proizvoda te njihov plasman na tržište. Ova se pomoć dodjeljuje isključivo na mikro razini tj. malim i srednjim poduzetnicima
o zajedničko djelovanje usmjereno prema održivom razvoju ili zaštiti prirodnih resursa, poboljšanju usluga koje pružaju ribarske luke, jačanju tržišta ribljih proizvoda i razvoju partnerstva između znanstvenika i izvođača u ribarskome sektoru.
117
o održiv razvoj obalnih ribarskih područja: EFR podupire mjere i inicijative za diversifikaciju.
o jačanje gospodarstva u područjima koja su pogođena padom ribarskih aktivnosti. Zajedničku je ribarstvenu politiku (ZRP), iako staru svega dvadeset godina, bilo nužno reformirati zbog njezine nedovoljne učinkovitosti u ostvarivanju osnovnih ciljeva, a to su očuvanje ribljega fonda, zaštita morskoga okoliša, gospodarska održivost europskih flota te kvalitetna ponuda ribe na tržištu. Smanjenje ribljega fonda ima snažne negativne posljedice na prihode ribara, ravnotežu morskoga ekosustava i ponudu ribe na tržištu Europske Unije. Kako bi ribarstvo postalo biološki, ekološki i gospodarski održivo, bilo je nužno provesti reformu. Reforma Zajedničke ribarstvene politike definira gospodarske, ekološke i socijalne ciljeve u ribarskom sektoru, ostvarive kroz projekte koje financira Europski fond za ribarstvo. U kontekstu reforme, fond može osigurati sredstva kako bi se:
o osigurala dugoročna budućnost ribarstva i održivo iskorištavanje ribljih resursa o smanjio pritisak na riblji fond prilagođavanjem kapaciteta flote raspoloživim ribljim
resursima o promicao održiv razvoj ribarenja u slatkim vodama o podupro rast gospodarski održivih poduzeća u ribarskom sektoru i povećala
konkurentnost operativnih struktura o zaštitio okoliš i morski resursi o potaknuo održiv razvoj i poboljšala kvaliteta života u područjima s aktivnom
ribarskom industrijom U razdoblju od 2014. do 2020. godine započinje funkcioniranje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Tim će se fondom pomoći ribarima u prijelazu prema održivom ribolovu. Fond bi trebao pružiti mogućnost obalnim zajednicama za diversificiranje gospodarstava kroz financiranje projekata u okviru kojih se otvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života u tim regijama. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu. Dodatna sredstva su namijenjena mjerama koje će osigurati kvalificiranu radnu snagu potrebnu ribarskoj industriji.
Programi Unije iz financijskog razdoblja
2007. - 2013.
Programi Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020.
Kultura 2007. - 2013. Kreativna Europa MEDIA 2007. Customs 2013. Customs 2020. Fiscalis 2013. Fiscalis 2020.
Drugi program aktivnosti Zajednice u
području zdravstva (2008. - 2013.)
Zdravlje za rast (treći višegodišnji program EU-a u području zdravlja)
Sedmi okvirni program za istraživanje,
tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (FP7)
OBZOR 2020.
Program za konkurentnos
Inteligentna energija u
118
t i inovacije
(CIP):
Europi II (IEE II) Program potpore
politikama za primjenu
informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT
PSP) Program za
poduzetništvo i inovacije (EIP)
Program za konkurentnost poduzetništva i MSP
Financijski instrument za civilnu zaštitu /
Mehanizam zajednice za civilnu zaštitu
Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu
Europa za građane Europa za građane Program za zapošljavanje i
socijalnu solidarnost – PROGRESS
Program za zapošljavanja i socijalne inovacije
Program za cjeloživotno učenje Erasmus za sve (Erasmus +) Mladi na djelu
Erasmus Mundus Marco Polo II /
Interoperabilna rješenja za europsku javnu
upravu (ISA) 2010. – 2015.
/
Temeljna prava i građanstvo Program o pravima i građanstvu Daphne III ((komponenta
Okvirnog programa za temeljna prava i
pravosuđe) komponente programa
PROGRESS Ravnopravnost spolova
Antidiskriminacija i različitost Prevencija i borba protiv
kriminaliteta (komponenta Općeg programa Sigurnost i očuvanje
sloboda)
Program za pravosuđe
Okvirni program temeljnih prava i pravde
Prevencija droga i informiranje (Drug Prevention and Information
Programme - DPIP) Građansko pravo ( Civil Justice -
JCIV) Kazneno pravo ( Criminal Justice
- JPEN) LIFE+ LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije
119
Program EU-a za zaštitu potrošača
Program za zaštitu potrošača
HERCULE II HERCULE III (2014. – 2020.) PERICLES PERICLES 2020.
AFIS AFIS – Informacijski sustav za borbu protiv prijevara Ministarstvo poljoprivrede je u veljači 2014.godine objavio nacrt Programa ruralnog razvoja 2014 - 2020 te najavilo i njegovu skoru finalizaciju, a isti će postati važeći po usvajanju od strane Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije. Ovaj važan strateški dokument trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju uopće a ujedno je i preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg će Hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u narednih sedam godina. Program ruralnog razvoja 2014 - 2020 definira ukupno 19 mjera za koje se procjenjuje da će aktivirati najviše projekata.
- M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja - M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom
i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima - M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu - M04 – Ulaganja u fizičku imovinu - M05– Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog
elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
- M06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja - M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima - M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma - M09 – Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača - M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti - M11 – Ekološki uzgoj - M13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim
posebnim ograničenjima - M16 – Suradnja - M17 – Upravljanje rizicima - M19 – LEADER
Imajući na umu velike potrebe poljoprivrednog i prerađivačkog sektora za ulaganjima i želju za razvojem ruralnih područja, Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako se tijekom 2014. godine planira raspisivanje natječaja za 8 mjera Programa, čime bi se prebrodila ova, tzv. prijelazna godina, odnosno prelazak s pretpristupnog programa IPARD na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Svaka zemlja članica zadužena je za odlučivanje u što će usmjeriti sredstva Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, no prioriteti za razvoj pojedine zemlje za koje želi ostvariti sufinanciranje iz EU fondova moraju biti usklađeni sa strateškim ciljevima Europske unije. U tijeku su izrade strateških dokumenata RH na temelju kojih ćemo koristiti sredstva dodijeljena za financijski period od 2014.-2020. godine – Operativni programi za 3 ključna područja: konkurentnosti i kohezije, učinkovitih ljudskih resursa i tehničke pomoći.
120
U programskom razdoblju od 2014. – 2020. Hrvatska je definirala sljedeće tematske ciljeve za usmjeravanje sredstava iz Strukturnih fondova:
o Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija o Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija o Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora
ribarstva i akvakulture o Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim
sektorima o Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima o Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa o Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi o Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage o Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva o Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje o Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava.
8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA Uz navedene oblike financiranja koriste se i ostali izvori, među kojima posebno model javno privatnog partnerstva. Javno-privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. Javno privatno partnerstvo je model financiranja koji je u primjeni u razvijenim ekonomijama više od desetljeća i sve više zauzima učešća u financiranju kapitalnih investicija javnog sektora. Cilj suradnje javnog i privatnog sektora je u tome da se sredstva i znanje privatnog sektora stave na raspolaganje javnom i da se time ostvari doprinos privatnog infrastrukturnoj i uslužnoj ponudi javnog sektora. Javna vlast određuje ciljeve zajedničkih projekata vodeći pritom računa o javnom interesu i kvaliteti usluga, a privatni partner zatvara financijsku konstrukciju, projektira i gradi projekte. Svoj interes privatni partner pritom vidi u naplati usluga od korisnika objekata kroz koncesiju ili neki drugi oblik dogovorene naplate. JPP pokazuje brojne prednosti: brža gradnja infrastrukture, brža provedba, manji ukupni troškovi, bolja alokacija rizika, kvalitetnija usluga, stvaranje dodatnih prihoda, učinkovitije upravljanje. Uz prednosti ovakav oblik financiranja ima i određene nedostatke: obostrano nepovjerenje i nedostatak razumijevanja interesa i potreba druge strane, nepostojanje informacija na lokalnoj razini te iskustva, postojeće zakonske, političke i institucionalne prepreke za uspostavljanje učinkovitih odnosa. Javno privatno partnerstvo, odnosi se na oblike suradnje između javnih i privatnih partnera čiji je cilj osigurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili održavanje infrastrukture ili pružanje usluga. Zajedničko ulaganje (joint venture) je poduhvat ugovoren između dvije ili više osoba koje će udružiti sredstva i znanje u svrhu njegovog ostvarenja. Po ostvarenju cilja stranke iz ugovora se razdružuju i sukladno uloženom ili ugovorenom snose posljedice, povlače dobit ili snose gubitak. Karakteristika ovog ulaganja je ostvarivanje ulaganja bez potrebe da se osniva novi pravni subjekt. Zajedničko ulaganje je posebno poduzeće, posao ili poslovni projekt koji zajednički osnivaju i posjeduju dva ili više inače potpuno neovisnih poduzeća koja, da bi ostvarila neke svoje ciljeve i interese, zajednički ulažu sredstva u određenu poslovnu aktivnost. To je specifičan oblik povezivanja poduzeća udruživanjem kapitala na nekom
121
zajedničkom projektu odnosno pothvatu, ili pak u nekom obliku poslovne suradnje. Zajednička ulaganja jedan su od najčešćih oblika međuorganizacijskog povezivanja poduzeća. Razlozi za zajedničko ulaganje mogu biti različiti: razvoj nove tehnologije, korištenje ekonomije obujma, prodor na nova tržišta i dr. Poduzeća se često odlučuju na zajednička ulaganja zbog visokog stupnja rizika i nedostatka sredstava, zbog čega nisu u mogućnosti sama, pojedinačno, ući u taj pothvat. Jedan je od najčešćih razloga za zajednička ulaganja komplementarnost proizvodnih programa dvaju ili više poduzeća. Zajedničko ulaganje vrlo je efikasan način za međusobno dopunjavanje i korištenje resursa i vještina, transfer tehnologije i know-how. Često ga koriste multinacionalna poduzeća za prodor na nepoznata inozemna tržišta kroz zajedničko ulaganje s lokalnim poduzećima. Smatra se jeftinijim i fleksibilnijim načinom širenja poslovnih interesa i poslovanja poduzeća od drugih strategija eksternog rasta (akvizicija i integracija). Poteškoće mogu nastajati u postizanju suglasnosti dvaju partnera, posebice u situaciji jednakog vlasništva (50%-50%) u upravljanju i razvoju. Zajednička su ulaganja i jedan od oblika globalizacije poslovanja. Razlikuje se od partnerstva po tome što se odnosi na unaprijed određenu poslovnu operaciju koja se ostvaruje u određenom vremenu, a prednost mu je što partneri ostaju neovisni u drugom dijelu svojeg poslovanja koje je dugoročno usmjereno.
9. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ZRINSKI TOPOLOVAC
9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE Provedba Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac, odnosno projekata u okviru Strategije razvoja u najvećoj je mjeri u nadležnosti javnog sektora. Međutim, kako bi se ostvarile postavljena vizija i strateški ciljevi razvoja, nužna je suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora. Ključnu ulogu u provedbi Strategije razvoja ima Općina, odnosno njezina upravna tijela. Općina Zrinski Topolovac usvaja Strategiju te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje donosi, Općina osigurava provedbu Strategije razvoja te poduzima mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve postavljene razvojne mjere. Načelnik usklađuje aktivnosti svih dionika provedbe Strategije razvoja donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tim mjera, sudjelovanjem u postupku rangiranja razvojnih projekata te izvještavanjem Vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svoga djelokruga rada upravna tijela Općine prate provedbu, pripremaju i provode općinske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od važnosti za provedbu Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac koji su im propisima ili aktima općinskih tijela povjereni. Kako bi se ostvarili sinergijski efekti u Radnu skupinu za izradu Strategije razvoja uključeni su predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora, koji su svojim inputima kao savjetodavno tijelo doprinijeli izradi što realnijeg pregleda stanja, postavljanju vizije, ciljeva, prioriteta i mjera za razvoj Općine Zrinski Topolovac te indikatora za ostvarenje mjera. Jedna od osnovnih uloga Radne skupine predstavlja i jačanje prepoznatljivosti Strategije razvoja kao referentnog dokumenta u planiranju razvojnih aktivnosti na razini grada, među svim dionicima. Dionici iz javnog sektora imaju ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz područja svojeg djelovanja. Javni sektor uključuje Općinu i institucije, odnosno organizacije javnog sektora s područja Općine kao što su škole, vrtići i sl.
122
Značajni dionici u izradi Strategije razvoja su i organizacije civilnog društva, čije polje interesa predstavljaju svi segmenti društva, a prvenstveno područje ljudskih prava, zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. Svojim proaktivnim djelovanjem organizacije civilnog društva doprinose kvaliteti života područja na kojem djeluju te kvalitetnim radom u suradnji s ostalim dionicima razvoja mogu utjecati na dotok dodatnih sredstava iz drugih regija, nacionalnih i EU fondova na područje Općine kako bi se na taj način financirale inicijative iz područja njihovog djelovanja, a u cilju ukupnog lokalnog razvoja. Treći važan dionik lokalnog razvoja jest privatni sektor koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja. Privatni sektor je glavni pokretač kreiranja radnih mjesta i blagostanja. Svrha je Strategije razvoja stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Zbog navedenog razloga sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi Strategije razvoja od izrazite je važnosti.
9.2. MONITORING/PRAĆENJE Vezano na to kako bi se osigurala uspješna provedba Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac formirat će se Radna grupa za provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe Strategije razvoja. Radna grupa za provedbu sastojat će se od tri člana odgovorna za koordinaciju i praćenje provedbe i ostvarenje svakog strateškog cilja te komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata. Članovi Radne grupe za provedbu sastajat će se dva puta godišnje kako bi razmijenili informacije o provedenim aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje. U svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja Radna skupina će u tijeku provedbe Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovacprovoditi sljedeće aktivnosti:
Ø Koordinirati prikupljanje razvojnih projekata i ažurirati bazu razvojnih projekata,
Ø Izrađivati godišnji akcijski plan koji će obuhvadati pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu mjera Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Svrha baze je sustavno prikupljanje i praćenje razvojnih projekata radi učinkovitog planiranja i praćenja provedbe regionalnog razvoja. Javni poziv za prikupljanje projekata je otvorenog tipa, što znači da svaki prijavitelj iz javnog, privatnog ili civilnog sektora može u bilo kojem trenutku prijaviti svoj projekt Radnoj grupi za provedbu koja će dva puta godišnje, temeljem prikupljenih projektnih prijedloga dopunjavati bazu razvojnih projekata s područja Općine Zrinski Topolovac te po potrebi, radi pojašnjenja projektne ideje, kontaktirati prijavitelje. Svakom zaprimljenom projektu dodijelit će se referentna oznaka/broj pod kojom će se navedeni projekt dalje voditi unutar baze razvojnih projekta. Korisnik može dalje razvijati projekte u odnosu na prvu prijavu uz pomoć potpornih institucija. Ukoliko dođe do promjena u statusu projekta (npr. izrađena dodatna dokumentacija, dobivena sredstva iz pojedinog
123
izvora financiranja, započeta provedba vlastitim sredstvima i sl.), nositelj projekta treba pisanim putem obavijestiti Radnu grupu za prijavu o nastalim promjenama. Već prethodno spomenuti primjer osnovnog obrasca za prijavu razvojnih projekata, koji se nalazi u sklopu dodatka ove Strategije razvoja. Projekti iz baze razvojnih projekata sukladno prioritetima definiranim u sklopu akcijskog plana koristit de se kao podloga za planiranje proračuna Općine Zrinski Topolovac. Svrha akcijskog plana je osigurati provedbeni okvir Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac, s ciljem osiguranja transparentnosti generiranja projekata kroz njihovu evaluaciju i rangiranje te alociranje sredstava za projekte.
9.3. EVALUACIJA Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovacuspostavljen je sustav pradćnja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije razvoja u skladu s Uputama za izradu i sadržaj izvješća županija o provedbu županijskih razvojnih strategija Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava postoji li potreba za određenim mjerama, jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni, potvrđuje do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni, postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje. Praćenje i izvještavanje o provedbi Strategije razvoja odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja na koje se Strategija razvoja odnosi. Jednom godišnje Radna grupa za provedbu podnosit će izvješća o napretku provedbe Strategije razvoja koju će potvrđivati Načelnik. Izvješća o napretku sadržavat će informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na planirana financijska sredstva uključujudi informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera. U okviru sustava praćenja provedbe, Radna grupa za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Alati za praćenje provedbe nalaze se u prilogu ove Strategije razvoja. Osim samih članova Radne grupe za provedbu, veliku će ulogu u provedbi Strategije razvoja imati i svi ostali službenici Općine, koji će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će Načelnik, između ostalog, biti zadužen za izvještavanje Općinskog vijeća o uspješnosti provedbe Strategije.
10. ZAKLJUČAK
Održiv gospodarski razvoj je temeljno razvojno pitanje i uvjet svake JLS, jer budućnost lokalne zajednice ovisi od mogućnosti da ljudi osiguraju kvalitetan posao i da se u zajednici stvaraju prihodi i novostvorena vrijednost koji će omogućiti zadovoljavanje potreba stanovništva i gospodarstva kao i visok standard života i rada, koji u lokalnim i ruralnim sredinama ne trebaju zaostajati za standardima koji postoje u urbanim sredinama.
124
Održiv i stabilan gospodarski razvoj svake lokalne zajednice treba se temeljiti na tri osnovna "stupa":
• Gospodarska i ekonomska učinkovitost: Razvoj mora rezulitrati pokretanjem investicija, otvaranjem radnih mjesta, te povećanjem prihoda i novostvorene vrijednosti;
• Zaštita okoliša: Gospodarski razvoj treba sačuvati okoliš te prirodno, kulturno i tradcijsko naselje lokalne zajednice (JLS), i ne smije devastirati "područni kapital" i perspektive;
• Društvena odgovornost: Razvoj se mora temeljiti na utvrđenim ciljevima zajednice, te osigurati jednaka prava i uključenost stanovnika i svih interesnih skupina (poljoprivreda, poduzetnici, obrt, organizacije civilnog društva, itd...)
Temeljne pretpostavke za djelovanje i mijenjanje nepovoljnog stanja nastale su kada je Republika Hrvatska, kroz demokratski razvoj i proces pristupanja u EU, prihvatila decentralizirani pristup lokalnom i ruralnom razvoju, usklađen sa razvojnim strategijama i smjernicama razvojne politike u Europskoj uniji. Ovakav razvojni pristup kreće "odozdo prema gore", tj. od lokalne razine, preko županija, pa do državne razine: On polazi od specifičnosti i potreba na lokalnoj razini, i podrazumijeva da svaka lokalna zajednica treba osmisliti vlastit razvoj te utvrditi skup razvojnih mjera i programa, koje potom treba uskladiti s mjerama i programima u užem okruženju, i potom objediniti na razini županija i države.
Ovakav pristup omogućava ciljano ulaganje i subvencioniranje projekata i aktivnosti utvrđenih lokalnim razvojnim programima. Na taj način, otvorene su i mogućnosti za prihvaćanje sustava poticanja i subvencioniranja lokalnog i ruralnog razvoja kakav postoji u EU, čime su stvoreni uvjeti da lokalne zajednice za financiranje svojih aktivnosti i projekata počnu koristiti strukturne i kohezijske fondove EU i lepezu drugih mogućnosti za participativno financiranje lokalnog i ruralnog razvoja koje se nude na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Na takvim osnovama, lokalne samouprave danas imaju zadatak da pokrenu razvoj svojih zajednica i daju odgovore na temeljna pitanja: kako pokrenuti održiv razvoj (?), što treba razvijati (?), kako osigurati potrebne resurse, organizaciju i financijska sredstva za razvoj (?), itd...
Odgovor na ova pitanja ne mogu biti zbirke želja, niti ga je moguće naći samo u političkim stavovima. Naprotiv, razvoj lokalne zajednice treba shvatiti kao razvojni projekt kojeg treba osmisliti, pripremiti i voditi u skladu s realnim gospodarskim, stručnim i znanstvenim postulatima, i kojim je potrebno realno analizirati i utvrditi mogućnosti, te postaviti realne ciljeve lokalne zajednice kao i puteve za njihovo ostvarivanje. Upravo je, vodeći se prethodnim, namjera Općine da se Strategijom razvoja, i samim time strateškim planiranjem postigne odgovarajuća razina razvoja, usmjeravajući svoje prioritete na točno određena područja.
Strateški ciljevi utemeljeni su na rezultatima analize dosadašnjih razvojnih postignuća i problema, analizi postojećeg stanja područja, provedenoj SWOT analizi i zajedničkoj viziji koja je definirana na temelju stavova, želja i promišljanja lokalnog stanovništva, te usklađivanja sa strateškim dokumentima višeg reda. Strateški ciljevi određuju smjer kretanja budućih razvojnih procesa koji bi područje Općine Zrinski Topolovac trebali u velikom stupnju izjednačiti po kvaliteti života s razvijenim područjima Republike Hrvatske i
125
razvijenim ruralnim područjima Europske unije, te na taj način učiniti ovo područje atraktivnijim za življenje kako bi se zaustavili nepovoljni demografski trendovi i postigla demografska stabilnost.
Shvaćajući Strategiju razvoja Općine Zrinski Topolovac kao "živi", dinamični dokument, osigurala se polazišna točka za djelovanje svih zainteresiranih dionika, kako bi razvoj Općine Zrinski Topolovacbio stabilan, cjelovit i održiv.
126
11. LITERATURA APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2014.
HOK – Statistička izvješća za 2013/2014
HGK – Statistička izvješća za 2014.
Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449, Statistička izvješća, Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom odgoju i osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjim školama i učeničkim domovima 2011/2012.,Zagreb
Državni zavod za zaštitu prirode, 2014
MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb
MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb
MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb
MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.
Program ukupnog razvoja Općina Rovišće i Zrinski Topolovac, 2008.
Proračun Općine Zrinski Topolovacza 2013. i 2014. godinu
Županijska razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije 2011.-2013.
127
Popis tablica Tabela 1 Stanovništvo Općine Zrinski Topolovac............................................................................... 17
Tabela 2 Kretanje broja stanovništva u razdoblju 1857. do 2001. godine na području Općine Zrinski Topolovac ........................................................................................................................................ 17
Tabela 3 Stanovništvo Općine Zrinski Topolovac, po starosti i naseljima ........................................... 18
Tabela 4 Kontingent stanovništva Općine Zrinski Topolovac ............................................................. 19
Tabela 5 Prihodi Općine Zrinski Topolovac ....................................................................................... 27
Tabela 6 Rashodi Općine Zrinski Topolovac ...................................................................................... 27
Tabela 7 Obrazovna infrastruktura na području Općine Zrinski Topolovac ........................................ 29
Tabela 8 Sportske udruge na području Općine Zrinski Topolovac ...................................................... 29
Tabela 9 Važnost konjaništva u Općini Zrinski Topolovac .................................................................. 30
Tabela 10 Stanovništvo na području Općine Zrinski Topolovac s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ......................................................................................................................................... 32
Tabela 11 Državna pomoć Centru za socijalnu skrb Bjelovar ............................................................. 32
Tabela 12 Nepokretna kulturna dobra na području Općine Zrinski Topolovac ................................... 34
Tabela 13 Organizacije civilnog društva na području Općine Zrinski Topolovac ................................. 36
Tabela 14 Područja očuvanja značajna za ptice ................................................................................. 43
Tabela 15 Naselja prema turističkoj kategorizaciji ............................................................................ 46
Tabela 16 Smještajni kapaciteti na području Bjelovarsko-bilogorske županije ................................... 47
Tabela 17 Vrijednost osnovnih pokazatelja ....................................................................................... 51
Tabela 18 Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek .......................... 51
Tabela 19 Stanovništvo prema trenutačnoj aktivnostima ................................................................. 52
Tabela 20 Stanovništvo prema glavnim aktivnostima na području Općine Zrinski Topolovac ............ 52
Tabela 21 Trgovačka društva na području Općine Zrinski Topolovac ................................................. 53
Tabela 22 Broj zaposlenih krajem razdoblja ...................................................................................... 54
Tabela 23 Vanjsko trgovinska razmjena RH....................................................................................... 56
Tabela 24 Poljoprivredne kulture na području Općine Zrinski Topolovac .......................................... 57
Tabela 25 Broj gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, površina i broj parcela ............................................................................................................................................. 58
Tabela 30 Stočni fond....................................................................................................................... 59
128
Popis slika Slika 1 Geografski smještaj Općine Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ................... 14
Slika 2 Geografski razmještaj naselja Općine Zrinski Topolovac ......................................................... 15
Slika 3 Zračna udaljenost Općine Zrinski Topolovac od većih gradskih središta ................................. 16
Slika 4 Karta pokrivenosti 3G internet signalom................................................................................ 21
Slika 5 Karta pokrivenosti 4G internet signalom................................................................................ 21
Slika 6 Dani Zrinskih ......................................................................................................................... 35
Slika 7 Ekološka mreža Natura 2000 na području Općine Zrinski Topolovac ...................................... 45
Slika 8 Prihodi trgovačkih društava na području Općine Zrinski Topolovac ........................................ 53
Slika 9 Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu ...................................................................................... 65
129
Dodatak – Prijavni obrazac za bazu projekata
Naziv projekta:
Lokacija provedbe projekta:
Opis projekta
(opisati osnovne značajke projekta; primjerice radi li se o ulaganju u materijalnu imovinu, razvoj, inovacije i sl.)
Povezanost sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije razvoja Općine Zrinski Topolovac
Ciljevi projekta
(zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđenje okolišnih standarda, povećanje energetske učinkovitosti, stvaranje inovativnog proizvoda, prekvalifikacija i sl.)
Stupanj pripremljenosti projekta
(opisati fazu u kojoj se nalazi projektna dokumentacija, dozvole i sl.)
Vrsta projekta
Poljoprivreda
Gospodarstvo
Ceste
Željeznica
Energetika
Socijalna infrastruktura
Turizam
Kultura
Gospodarenje otpadom
Zaštita okoliša
Društvena infrastruktura
Zdravstvena infrastruktura
Vodoopskrba/Odvodnja
Inovacije, istraživanje i razvoj
Poslovna infrastruktura
Školstvo
Strukovno obrazovanje i doškolovanje
Navodnjavanje
Ljudski potencijali
Vrijednost projekta (u kunama)
130
Ciljne skupine projekta
Dosadašnja iskustva s EU fondovima:
(Opisati vlastita iskustva s EU fondovima i navesti dosad prijavljene projekte, njihovu vrijednosti status (odbijen, ugovoren, isplaćen, u obradi), kao i fond kroz kojeg se navedeni projekt financirao.
Ime prijavitelja
Adresa:
Telefon/faks
Organizacijski oblik prijavitelja
Broj zaposlenih
Veličina poduzeća mikro malo srednje veliko
Djelatnost prema NKD-u
Godina osnivanja