1

Strategija razvoja općine Doboj Jug

Novembar 2010.

2

SADRŽAJ

I. Uvod ............................................................................................................... 3

II. Metodologija kreiranja strategije razvoja ................................................. 5

III. Strateška platforma ..................................................................................

6

III.1. Socio-ekonomska analiza ................ ................................................................................. 7

III.2. Strateško fokusiranje ........................................................................................................... 8

III.3. Vizija i strateški ciljevi razvoja ........................................................................................... 11

IV. Sektorski razvojni planovi..........................................................................

11

IV.1. Plan lokalnog ekonomskog razvoja ....................................................... 13

IV.1.1. Fokusiranje ...................................................................................................... 13

IV.1.2. Razvojni ciljevi ........... ..................................................................................... 13

IV.1.3. Programi, projekti i mjere ............................................................................. 14

IV.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima ................................................ 15

IV.1.5. Okvirna finansijska konstrukcija ................................................................... 18

IV.2. Plan društvenog razvoja ......................................................................

20

IV.2.1. Fokusiranje ...................................................................................................... 20

IV.2.2. Razvojni ciljevi ................................................................................................ 21

IV.2.3. Programi, projekti i mjere .............................................................................. 21

IV.2.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima ................................................ 22

IV.2.5. Okvirna finansijska konstrukcija .................................................................... 23

IV.3. Plan zaštite i unapređenja okoliša ........................................................

20

IV.3.1. Fokusiranje ........................................................................................................ 20

IV.3.2. Razvojni ciljevi .................................................................................................. 21

IV.3.3. Programi, projekti i mjere.............................................................................. 21

IV.3.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima ............................................ 22

IV.3.5. Okvirna finansijska konstrukcija .................................................................. 23

V. Operativni dio ..............................................................................................

23

V.1. Plan implementacije ..............................................................................

24

V.1.1. Orjentacioni pregled prioritetnih projekata ............................................... 24

V.1.2. Akcioni plan za projekte koji se imlementiraju u prvoj godini …........... 26

V.2. Finansijski plan ......................................................................................

28

V.2.1. Indikativni finansijski plan za period od tri godine........................................ 28

V.2.2. Detaljan finansijski plan za projekte koji se imlementiraju u prvoj godini 29

V.3. Plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala ................

32

V.4. Praćenje, ocjenjivanje i ažuriranje Strategije razvoja ............................ 32

V.5. Sinteza .................................................................................................. 33

3

I. UVOD

Strategija integrisanog razvoja 2011-2020. godine je ključni strateško-planski dokument općine

Doboj Jug, koji treba da podstiče budući rast i razvoj zajednice. Strategija razvoja ima u vidu

društvenu i ekonomsku sferu, ali i aspekte zaštite i unaprijeđenja životne sredine i prostora.

Strategija je razvijena da bude okvir definisanja zajedničkih ciljeva, podsticanja lokalnih snaga, ali i

odgovor na izazove budućeg razvoja općine i sveukupnog života u njoj. Kao takva, Strategija

integrisanog razvoja je u skladu sa strategijama i politikama na višim nivoima vlasti, i to rpije

svega sa nacrtom Razvojne strategije BiH 2008-2013, Strategijom socijalne uključenosti 2008-

2013, ali i sa drugim sektorskim strategijama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

Strategija integrisanog razvoja je usvojena od strane Općinskog vijeća 2010. godine, te je

stupila na snagu 2011. godine.

Strategija informiše sveukupnu javnost i privatne ulagače o razvojnom putu općine, predstavlja

osnovu za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira osnovu za praćenje

napretka te ohrabruje saradnju i dogovor u planiranju različitih nivoa vlasti i društveno-

ekonomskih partnera. Strategija razvoja općine Doboj Jug za period 2011-2020. godina je izrađena od strane radnih

tijela koja je imenovao načelnik općine, a u okviru Projekta integrisanog lokalnog razvoja (ILDP),

koji predstavlja zajedničku inicijativu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP) i

Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

Strategija razvoja predstavlja putokaz za sveukupni razvoj općine Doboj Jug, a obuhvata

ekonomski, društveni i plan zaštite i unapređenja životne sredine, uz poštivanje prostornog

aspekta. Vizija razvoja te strateški ciljevi razvoja općine definisani su na period od 10 godina.

Prihvatajući činjenicu da postavljanje ciljeva podrazumjeva ne samo odgovor na pitanje „šta“, već

i „kako“, te da je odgovor na ovo pitanje od ključnog značaja za kvalitetnu implementaciju

Strategije, Općinski razvojni tim je razvio sektorske planove i operativni dio Strategije. Sektorski

planovi, operativni ciljevi, programi, projekti i mjere, usmjereni ka poboljšanju kvaliteta života u

općini, definisani su na period od 5 godina. Okvirni operativni planovi su izrađeni za naredne tri,

a detaljni akcioni planovi za godinu dana.

Bitno je naglasiti da Strategija obuhvata i listu prioritetnih programa i projekata u svakom

sektoru, a koji omogućavaju dostizanje postavljenih ciljeva putem provođenja operativnih

aktivnosti, čime se stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije. Nadalje, prioritetni

programii projekti nisu samo osnova za korištenje općinskih i drugih domaćih izvora sredstava,

nego i dobra osnova za pristup eksternim izvorima sredstava, poput IPA programa Evropske

unije, ali i drugih programa podrške u Bosni i Hercegovini.

Kod izrade Strategije razvoja općine Doboj Jug posebno se vodilo računa o ostvarivanju

horizontalne intersektorske usklađenosti te vertikelne usklađenosti Strategije sa strategijama i

planovima na drugim nivoima. Dodatan značaj je poklonjen mogućim inicijativama međuopćinske

saradnje.

Preduslov kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njenog

značaja od strane sveukupne lokalne zajednice i viših nivoa vlasti, ali i uspostavljanje Strategijom

predviđenih mehanizama za njenu implementaciju, izvještavanje, ažuriranje i sveukupnu

operacionalizaciju, a što je zadatak koji Općini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici,

predstoji u narednom periodu.

Tehnička pomoć u procesu izrade Strategije razvoja pružena je Općinskom razvojnom timu u

okviru Projekta integrisanog lokalnog razvoja i uz finansijsku podršku SDC-a.

4

II. METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJE RAZVOJA

U izradi strateškog plana razvoja općine Doboj Jug korištena je standardizovana Metodologija za

integrisano planiranje lokalnog razvoja (miPRO), prihvaćena i preporučena od strane entiteskih

vlada te Saveza općina i gradova oba entiteta. MiPro je u potpunosti usklađena sa postojećim

zakonskim okvirom kojim je definisano planiranje razvoja na lokalnom nivou, gdje je općinska

administracija nosilac procesa izrade i implementacije strategije, uz maksimalno uključivanje i

svih drugih aktera života u lokalnoj zajednici. Nadalje, miPRO je u potpunosti usaglašena sa

vodećim principima i pristupima strateškom planiranju koje promoviše Evropska unija.

Vodeći principi na kojima se zasniva Startegija razvoja općine Doboj Jug su održivost i socijalna

uključenost. Održivost kao princip integriše ekonomski i aspekt životne sredine, dok dok

princip socijalne uključenosti podrazumjeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu

identifikovanja potreba i interesa marginalizovanih i socijalno isključenih grupa stanovništva.

Nadalje, Strategiju razvoja karakterišu integracija (što znači da su ekonomski, društveni i aspekt

zaštite životne sredine posmatrani kao neodvojivi dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi

zainteresovani akteri su angažovani i doprinijeli su izradi Strategije).

Općina se angažovala u procesu izradew Strategije vođena uvjerenjem da strateško planiranje

predstavlja ključni instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem. Proces

izrade Strategije razvoja općine Doboj Jug, iniciran od strane Općinskog načelnika i podržan od

strane Općinskog vijeća, je započeo potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između

općine Doboj Jug i UNDP-a u aprilu 2009. godine, te formiranjem radnih tijela- Općinskog

razvojnog tima i Partnerske grupe.

Proces je operativno vodio Općinski razvojni tim, a u samom procesu stvoreni su mehanizmi za snažno građansko učešće, dominantno kroz rad Partnerske grupe-konsultativnog tijela koje su

činili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Poseban naglasak je stavljen na

uključivanje i adekvatno prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovništva. U

proces je sveukupno bilo uključeno od ??? građana.

Polazna tačka za izradu Strategije razvoja općine Doboj Jug je bila analiza postojećih strateških

dokumenata, nivoa njihove realizacije, te stepena razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za

izradu i implementaciju strategije.

Ova analiza je bila nadograđena na osnovu analize relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih

podataka iz primarnih i sekundarnih izvora. Noseći i najvažniji dio Strategije predstavlja njen

strateški dio, tj. strateška platforma, a koja socio-ekonomsku analizu, strateške fokuse, viziju

razvoja i strateške ciljeve razvoja. Strateška platforma Strategije je dominantno djelo Općinskog

razvojnog tima. Sektorske planove razvoja ekonomije, društva i zaštite i unaprijeđenja životne

sredine izradile su za tu svrhu formirane sektorske radne grupe, a koje su činili predstavnici

javnog, privatnog i nevladinog sektora.

U završnom dijelu procesa, općinski razvojni tim je, na bazi principa integracije, objedinio i

uskladio sektorske dokumente, te izradio okvirne trogodišnje i detaljne jednogodišnje planove

implementacije, uključujući i plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala

neophodnih za proces implementacije Strategije. Kako bi se omogučila efektivna implementacija

Strategije, finansijski okvir Strategije i općinski budžet za 2011. godinu su u potpunosti usklađeni.

5

I. STRATEŠKA PLATFORMA

III.1. Socio-ekonomska analiza

Geografski položaj i resursi

Slika 1.1. Mapa teritorije Općine Doboj Jug

6

Do maja 1992.godine teritorija današnje Općine pripadala je općini Doboj. Izbijanjem rata

vrlo brzo je uspostavljena izvršna i predstavnička vlast. Ovakva struktura vlasti se zadržala

više od dvije godine nakon uspostave mira, tačnije sve do marta 1998.godine kada je na

osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine došlo do formiranja novih općina.

Općina Doboj Jug zahvata površinu od 10,2 km2 i jedna je od dvanaest općina Zeničko-

dobojskog kantona. Po mnogim parametrima svrstava se u red najmanjih općina u Zeničko-dobojskom kantonu pa i u Bosni i Hercegovini. Prostor općine Doboj Jug se nalazi u regiji

Centralne Bosne, na ušću rijeke Usore u Bosnu uz magistralne ceste M17 Bosanski Šamac-

Sarajevo-Mostar i M-4 Doboj-Teslić-Banjaluka. Smještena je sjeverno od općine Tešanj, na

oko 5 km južno od Doboja, oko 80 km istočno od Banjaluke, 60 km zapadno od Tuzle, te

oko 150 km sjeverno od Sarajeva. Dio budućeg autoputa na Koridoru Vc prolazit će i kroz

općinu Doboj Jug i upravo se očekuje da će budući autoput predstavljati izvanrednu

razvojnu šansu integrirajući ovu regiju u evropsku putnu mrežu, pa i u Evropu. Općina se

također nalazi u neposrednoj blizini željezničkog pravca Šamac-Sarajevo-luka Ploče, kao i

željezničkog čvorišta Doboj.

Na području Općine živi cca 4 500 stanovnika. Čine je dva ruralna naselja: Matuzići i

Mravići. Ova općina je bez urbanog središta i administrativne funkcije se obavljaju u

naseljenom mjestu Matuzići gdje je i sjedište Općine.

Većina prostora kojeg zahvata ova općina ima visinu koja se kreće između 150 i 250 m

nadmorske visine. Oko polovine prostora zahvataju nadmorske visine do 200 m. Odlike

ove klime su vrlo topla ljeta, umjereno hladne zime i jeseni koje su duže od proljeća.

Najtopliji je mjesec juli, najhladniji januar, a godišnja količina padavina se kreće oko 970

mm.

Ovaj prostor u vegetacijskom smislu pripada zoni listopadnih šuma gdje preovladava hrast

lužnjak u nižim, hrast kitnjak i brdska bukva u višim predjelima. U ovoj zajednici hrasta i

bukve srećemo i zajednicu običnog graba i jasena.

Ovoj općini pripada 4,5 km dužine toka rijeke Bosne i 2,25 km toka rijeke Usore. Obale

ovih rijeka su dosta nestabilne, a takvom karakteru obala doprinosi i neracionalna

eksploatacija šljunka iz njenog korita. Upravo ovakav karakter obala u periodu visokih voda

doprinosi njihovom većem izlivanju iz korita pri čemu ona plavi okolne ravnice i izaziva

velike materijalne štete.

Na temelju katastarskih podataka bilans površina poljoprivrednog zemljišta ukazuje da je

ukupno poljoprivredno zemljište 633 ha ili 62,06 % općinskog teritorija, od čega j 612 ha ili

60% ukupno obradivo zemljište. Posmatrajući odnos broja stanovnika i površine obradivog zemljišta, pokazatelji ukazuju na deficit. Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku

na području općine Doboj Jug iznosi 0,14 ha/st, odnosno 0,135 ha/st. obradivog zemljišta.

Po svjetskim standardima, a da bi se zadovoljile potrebe, dozvoljeni minimum

poljoprivrednog zemljišta je 0,4 ha/st, a obradivog 0,17 ha/st.

Od ukupne površine općine Doboj Jug na šumsko tlo otpada 233 ha ili 22,84 %. Na

području općine Doboj Jug preovladavaju niske izdanačke bukove šume, te hrastovo-

grabove šume niske ekonomske vrijednosti. Prema katastarskom popisu šume i šumska

zemljišta najvećim dijelom nalaze se u privatnom vlasništvu. Dominiraju usitnjeni posjedi.

Državni sektor ima skromno učešće u primarnoj proizvodnji na ovom području. U

največem procentu su šume III-V klase. Sporni su imovinsko-pravni odnosi te velike

neusaglašenosti. Neiskorištenu vrijednost šuma predstavljaju sporedni šumski proizvodi

(ljekovito bilje, aromatično jestivo ulje, šumski plodovi, gljive i dr.).

Općina Doboj Jug raspolaže sa veoma skromnom hidrografskom mrežom tokova rijeka

Bosne i Usore. Pored toga, ovaj prirodni resurs je veoma zagađen. Nakon završenih ratnih

7

dejstava brojni zagađivači locirani u dolini ovih rijeka su zatvoreni što je utjecalo na

poboljšanje njenog kvaliteta. U međuvremenu proradila su nova postrojenja, a u narednom

periodu se očekuje porast broja privrednih subjekata posebno industrijskih, što će u

svakom slučaju predstavljati problem zbog ispuštanja industrijskih voda u rijeku Bosnu, koja

služi kao recipijent za upotrebljene i oborinske vode. Rijeka Usora manje je zagađena

privrednim objektima. Problem predstavlja fekalna kanalizacija, odnosno septičke jame koje

nisu izgrađene prema sanitarno-tehničkim propisima, oborinske i otpadne vode, obrada

zemljišta u poljoprivredne svrhe sa intenzivnim korištenjem đubriva različitog porijekla u

fazi pred sjetvu, što ukazuje pojavu sporadičnog povečanja nitrita kao produkata raspada

nitritnih đubriva, površinske vode sa putnih rigola na pravcu Doboj-Teslić.

Očuvanje oskudnih prirodnih resursa na području općine nameće se kao

strateški izazov za općinu Doboj Jug. To pored zaustavljanja daljeg nestajanja

poljoprivrednog zemljišta predstavlja i uspostavljanje inicijativa međuopćinske

saradnje na zaštiti vodotokova rijeka Usore i Bosne.

Demografske karakteristike i kretanja

Prema evidencijama općinske administracije na području općine Doboj Jug u 2009. godini je

živjelo 4.523 stanovnika što je za 38% više u odnosu na 1991. godinu kada je prema popisu

na prostoru današnje općine bilo 3.261 stanovnika. Nova demografska slika produkt je

upravo ratnih zbivanja s početka 90-ih godina prošlog vijeka. Prosječna gustina naseljenosti

od 443,4 stanovnika na km2 čini općinu Doboj Jug jednom od gušće naseljenih općina u

BiH.

Opredjeljujući faktor izraženog trenda rasta ukupnog broja stanovnika do 2006. godine

može se objasniti ratnim prilikama odnosno izraženim migracijama stanovništva u ratnom i

poslijeratnom periodu. O tome svjedoče i stope prirodnog priraštaja, koje nisu tako

značajne u istome periodu.

Obzirom na gustinu naseljenosti općine, usporavanje stopa rasta ukupnog broja stanovnika

može se ocijeniti pozitivnim.

Učešće starosne skupine do 14 godina u

ukupnom broju stanovnika kreće se na oko

22% čime se općina svrstava ispod granice

koja definira reproduktivnu sposobnost

stanovništva. No, čini se da je primjetan trend

blagog porasta. Starosnu strukturu karakterizira značajan procenat tzv. radno-

sposobnog stanovništva (od 15-64 godine

starosti-68,8 %), što predstavlja značajan

resurs za razvoj privrede. Starosna dob preko

65 godina nema tako značajno učešće u ukupnoj strukturi.

Prema podacima iz 2009. godine na prostoru općine Doboj Jug je, od ukupno 4.523 stanovnika,

živjelo 98,9 % Bošnjaka, 1 % Hrvata i 0,1 % Srba.

Općinu Doboj Jug čine dvije ruralne mjesne zajednice Matuzići i Mravići. Raspored

stanovništva po mjesnim zajednicama prikazan je sljedećim grafikonom.

8

Očigledan je veći pritisak stanovništva na

teritoriju mjesne zajednice Matuzići. Ova mjesna

zajednica prostorno je manja, odnosno zauzima

40,2 % površine općine a u njoj živi 60,1 %

stanovništva.

Kao moguće razloge ovakvog stanja mogli bismo

navesti: geografski položaj i prisustvo većine firmi

na ovom dijelu općine.

Podaci o prirodnom kretanju stanovništva

pokazuju pozitivne stope prirodnog priraštaja u

posmatranom periodu. U periodu 2005-2007. godina evidentan je porast broja rođenih na

području općine. Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku stopa prirodnog

priraštaja u 2008.godini je iznosila 8 promila i veća je od prosjeka u FBiH.

Analizom prirodnog priraštaja moguće je uočiti da je demografska slika na prostoru općine

Doboj Jug pod utjecajem ne samo prirodne dinamike stanovništva gdje je evidentan porast

broja stanovnika po tom osnovu, već i migracija stanovništva koje su posebno bile izražene

u ratnom i poslijeratnom periodu. Glavna migraciona kretanja na ovom području, od 1998

g. deklarisanom kao općina Doboj Jug, su bile ekonomske emigracije stanovništva u

dijasporu. Pored navedenog, značajan je broj onih koji su se u istome periodu doselili na

prostore općine Doboj Jug, prvenstveno u mjesnu zajednicu Matuzići.

Pozitivan prirodni priraštaj na području općine nameće potrebu dugoročnijeg

razmišljanja o daljnjem razvoju općine Doboj Jug. To se odnosi na stvaranje

novih radnih mjesta, naročito u proizvodnom sektoru.

Pregled stanja i kretanja u lokalnoj ekonomiji

U svojih 12 godina postojanja fokus djelovanja općinskog organa uprave, uz redovne

aktivnosti, bio je stvaranje dobre poduzetničke klime radi ubrzanja razvoja prvenstveno

kroz izgradnju odgovarajuće infrastrukture. Značajna pažnja posvećena je privrednicima i

stvaranju ambijenta za ulaganje i privređivanje, razvijeni su partnerski odnosi i osnovano je

Udruženja privrednika. Činjenica da na području općine ime registrovano više od 200

pravnih i fizičkih lica govori da općina Doboj Jug ima dobru osnovu za daljnji rast i razvoj.

Odlukom Općinskog vijeća te na osnovu iskazanih potreba od strane privrednika, općina je

na zemljištu koje joj je dodijeljeno od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva uz rijeku Usoru još 2005. godine počela sa izgradnjom poslovne

zone u Matuzićima. Do sada je, uz pomoć Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i

obrta i kantonalnog Ministarstva privrede te sredstvima općine, završena prva faza čime je

omogučeno da na navedenoj površini svoju djelatnost obavljaju sljedeći privredni subjekti:

d.d. Dobojputevi, radio ZOS, d.o.o. Trend-tex, d.d. Bosnaexpres, d.o.o. Kamelia, d.o.o

Trudbenik, d.o.o. ProVent i nekoliko manjih registrovanih subjekata ( trgovine, ugostiteljski

objekti, zanatske radionice i sl.). Zaposlenje u navedenim subjektima je našlo oko 450

radnika. U toku su radovi na dovršavanju druge faze gdje bi prema projektnoj

dokumentaciji trebalo obezbjediti sjedište za 12 poslovnih objekata.

U cilju harmonizacije djelovanja kako u oblasti privrede tako i u drugim aspektima

društveno-ekonomskog života Odlukom Općinskog vijeća sa Zavodom za prostorno

planiranje Zenica i Centrom urbanih ideja Tuzla potpisan je ugovor o izradi Prostornog

plana općine za period 2005-2020.godina. Isti je usvojen 03.12.2007. godine i provodi se.

Zahvaljujući nastojanjima općinskog organa uprave te izraženom poduzetničkom duhu

građana na prostoru općine Doboj Jug prema podacima općinske službe za privredu u

2009. godini je bilo registrovano 70 privrednih društava i 165 samostalnih djelatnosti obrta.

9

Općinu Doboj Jug karakterizira disperzirana i heterogena privredna struktura sa naglašenim

učešćem mikro i malih preduzeća. Prema navedenim podacima prisutna su samo dva

preduzeća srednje veličine dok velikih privrednih sistema nema.

Struktura pravnih i fizičkih lica prikazana je sljedećim grafikonima:

23

18

69

29

188

Trgovačke radnje Ugostiteljske radnje Zanatske radnje

Prijevoznici Taxi - prijevoznici Ostali

Grafikon 3. 1. Struktura djelatnosti fizičkih lica

2 2 8

2

16 30

2 6 1 2 1 1 3

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Vađenje ruda i kamena

Perađivačka industrija

Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo i održavanje

Ugostiteljstvo

Transport, skladištenje i komunikacije

Financijsko posredovanje

Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge

Javna uprava i odbrana

Obrazovanje

Zdravstvo i socijalni rad

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne aktivnosti

10

Grafikon 3.2. Struktura djelatnosti pravnih lica

Ukoliko posmatramo po privrednim sektorima onda u tom smislu rast privrednih aktivnosti je

najizraženiji u sektoru Trgovine na veliko i malo, potom slijede Građevinarstvo, Prerađivačka

industrija i Transport, skladištenje i komunikacije. Ukupna privredna aktivnost u 2009. u

odnosu na 2008.godinu je bila u padu. Ovu ocjenu temeljimo na padu ukupnog prihoda u ove

dvije godine1. Dakle, u 2009. godini je evidentan utjecaj ekonomske krize na pravna lica, što je

dovelo do gubitka jednog dijela tržišta.

Grafikon 3.3. Ukupan prihod po sektorima

djelatnosti u 2009. godini.

Najvažniji pokazatelj koliko je privreda

efikasna u proizvodnji je produktivnost

rada. Ona se najčešće mjeri kao količina

proizvedene robe po jednom satu rada,

ali mi ćemo je, zbog kompliciranosti

dobijanja tih podataka, računati kao

vrijednost proizvedene robe po jednom

zaposlenom. Dakle, naš indikator govori

koliko jedan radnik proizvede robe,

iskazano u novčanoj vrijednosti te robe

(prihod po radniku), i daje nam uvid u efikasnost pojedinih sektora. Naredni grafički pregledi će

pokazati da je sektor trgovine najveći generator ukupnog prihoda općine ali isto tako i

najproduktivniji sektor. U nastavku je dat grafički pregled ukupnog prihoda i produktivnosti po

sektorima:

Isto tako, primjetna je izuzetno visoka produktivnost rada u poljoprivrednom sektoru, a inače

ovaj sektor relativno gledano generira vrlo mali ukupan prihod.

Grafikon 3.4. Produktivnost po sektorima

djelatnosti u 2009. godini.

U postojećim preduzećima zaposleno je oko 1.000, a nezaposlenih je 1.003 osoba. Na

području općine rade samo tri proizvodna privredna subjekta u oblastima: proizvodnja

zaštitnih uniformi, proizvodnja protektiranih guma, i proizvodnja rashladne i ventilacijske

opreme. Veliki je broj firmi u oblasti trgovine, zanatstva i pružanja usluga. Unazad nekoliko

godina počelo se sa intenziviranjem proizvodnje na prostoru općine Doboj Jug. Kao pozitivni primjeri mogu se navesti Trend Tex d.o.o. i SINTEX d.o.o.

1 Izvještaji AFIP, Finansijski izvještaji za pravna lica Doboj Jug 2008. i 2009. godina, Sarajevo.

11

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja učešće općine Doboj Jug u

ukupnom uvozu Federacije u 2009. godini je iznosilo 0,18 %, a izvozu 0,14 % i pokrivenost

uvoza izvozom je iznosila 37,79 %2.

Prosječna neto plaća u 2009. godini je iznosila 607,45 KM što je 76,7 % prosječne neto plaće u

FBiH3. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja indeks razvijenosti općine

Doboj Jug u 2009. godini ( uključuje pokazatelje o stepenu zaposlenosti i nezaposlenosti, broj

učenika u osnovnim i srednjim školama na 1000 st., GDP po glavi stanovnika i index odsutnosti

st.) iznosio je 104,3 tj. za 4,3 % veći je od prosječnog indeksa razvijenosti u FBiH.

S obzirom na raspoloživost, dalje upravljanje zemljištem u cilju razvoja industrijskih

zona predstavlja izazov sa kojim se susreće općina. Putem unapređenja poslovne

infrastrukture može se očekivati stvaranje novih poslovnih subjekata, te otvaranje

novih radnih mjesta. Brojnošću privrednih subjekata i strukturom vlasničkih odnosa

možemo biti zadovoljni, ali činjenica je da se osjeća izvjesna zasičenost određenim

djelatnostima i da je potrebno poraditi na privrednoj strukturi općine.

Također, ono što je simptomatično jeste činjenica da najveće učešće u privrednoj

aktivnosti imaju male neproizvodne firme sa do 10 zaposlenih i vrlo je malo izvozno

orjentisanih. Pored navedenog, općinski organ uprave bi svjesno trebao usmjeravati

privrednu strukturu ka proizvodnji i izvozu, potencirati uvezivanje sa većim

preduzećima itd.

Uz navedene i druge neophodne mjere podrške privredi, koje će biti propraćene

kvalitetom rada i proizvoda, inovativnošću i spremnošću za učenjem, razvojem i

kontinuiranim unapređenjem poslovanja od strane menadžera i radnika, perspektive

za razvoj koje objektivno postoje i veoma su velike će se moći iskoristiti i izgraditi

održive konkurentske prednosti za tržište EU.

Na nivou općine potrebno je formirati kancelariju za razvoj, izradu projekata i

pračenje realizacije. Ova kancelarija trebala bi voditi ključne dugoročne aktivnosti općine i osigurati kontinuitet realizacije Strategije razvoja kao i biti ključna spona

općine i privrednika.

2 Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje FBiH, posredovanjem vanjskotrgovinske komore BiH, januar

2010. godine. 3 Mjesečni statistički pregled po kantonima FBiH 3/10.

12

Turizam

Općina Doboj Jug najmanja je općina Zeničko-dobojskog kantona. Pored nekoliko spomenika i

ostataka kulturno-historijskog nasljeđa, geografski položaj i blizina tešanjske i dobojske tvrđave,

tesličke banje i dr. turističkih znamenitosti ovog regiona pružaju dobru osnovu i potencijal za

razvoj turizma na ovom području.

Jedan takav je i obelisk-stari spomenik koji se nalazi na lokalitetu Gradina u Mravićima uz

magistralni put.

Na ovom prostoru, prije izgradnje uskotračne pruge Brod-Doboj-Sarajevo desilo se nekoliko

sukoba između austrougarske vojske i njihovih protivnika, posebno mještana koji su ih smatrali

okupatorima.

Perspektivu razvoja turizma na ovom prostoru predstavlja blizina putnih saobraćajnica što

pogoduje razvoju trgovine i ugostiteljstva. Već postoji značajan broj lijepih turističko-

ugostiteljskih objekata namjenjenih prvenstveno turistima u tranzitu. Doboj Jug leži u

trokutu između rijeka Bosne i Usore. Obale ovih rijeka su pogodne za razvoj ribolova.

Ovdje se organizuju raznovrsna takmičenja ribolovaca jer je međurječje izuzetno bogato

ribom. Na području općine Doboj Jug aktivno djeluje i sportsko-ribolovno društvo „Kulina“

sa svojim ribarskim domom smještenim uz magistralnu saobraćajnicu pored rijeke Bosne.

13

Rijeka Bosna u ovom dijelu ima i najveću dubinu na cijelom svom toku od oko 22m.

Na području Općine postoji i poznato lovno područje „Dubrave“ bogato fazanima, zečevima i

lisicama. Na navedenom lovnom području lovačko društvo „Srndać“ ima izgrađenu lovačku kuću

koja je udaljena od centra općine 4 km i nalazi se pored magistralnog puta M-4, Doboj-Teslić.,

O ljepoti ovog dijela Bosne mnogi su se divili i ponešto zapisivali kao što su poznati putopisci Evlija Čelebija ili Džon Artur Evans. Ovaj posljednji, prateći austrougarskog vojskovođu Eugena

Savojskog koji je došao u Bosnu u namjeri da je okupira posebno se divio ljepotom krajolika

uz dolinu rijeke Usore i Bosne napisavši da nigdje nije vidio kao ovdje tako lijep božiji dar,

misleći na prirodne ljepote ovog krajolika.

U tekućoj 2010. godini, od strane nevladinih organizacija sa prostora naše i susjednih općina

Maglaj i Tešanj osnovan je Odbor za saradnju te održan okrugli sto kojim se nastoji vratiti iz

zaborava put, u narodu poznat kao drum. Riječ je o srednjovjekovnoj komunikaciji koja je

povezivala Posavinu sa Hercegovinom. Na ovaj put na području općina Tešanj, Maglaj i Doboj

Jug naslanja se petnaest naseljenih mjesta sa oko osamnaest hiljada stanovnika.

Da bi odaslali našoj i široj javnosti poruku da se zaboravljena putna komunikacija - drum treba

vratiti iz zaborava i staviti u funkciju današnjih i budućih generacija, načelnici Tešnja, Maglaja i

Doboj Juga u Oručama su otkrili spomen ploču na kojoj piše: „Naš put iz prošlosti u

budućnost“, te sa stotinjak građana i članova odbora za saradnju susjednih naseljenih mjesta

prošetali jednom dionicom ovog zaboravljenog puta.

14

Sva trojica načelnika su obećali da će u svojim razvojnim općinskim dokumentima uvrstiti

građansku incijativu, te da će se svake godine 17. aprila okupljati na drumu, kako bi se i na taj

način dalo do znanja građanima uz drum na ovom prostoru da nisu i neće biti zaboravljeni.

Na nesretno ratno vrijeme u naselju Karuše podsječa spomenik. To je čuveno groblje tenkova

koje opominje i kao da govori da se zlo nikada ne ponovi.

Izvanredni potencijali, entuzijazam i sve jača svijest o mogućem doprinosu razvoja

turizma u sveukupnom preobražaju općine Doboj Jug i blagostanja njenog stanovništva

predstavljaju snažnu osnovu razvoja turizma na ovom području. Pripadnost turističkoj

regiji i rezultati nedavnih istraživanja koja su pokazala da se na ovom području nalaze

ogromna nalazišta geotermalne vode predstavljaju izvanrednu šansu za razvoj turizma.

Međutim, ključ razvoja leži u ljudima. Ovi ciljevi mogu se postići kroz održivi razvoj i

maksimalnu brigu za prirodu i kulturno-historijsko nasljeđe. Stoga, ovim dokumentom

ćemo inicirati kreiranje i gradnju imidža općine, zaštitu prirodnih i kulturno-

historijskih resursa te unapređenje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta općine Doboj

Jug. Shodno izraženim trendovima na svjetskom turističkom tržištu koji se ispoljavaju

kroz stalne promjene potrošačkih preferencija i globalnom trendu produženja

životnoga vijeka neophodno je poraditi na sadržajima koji obogačuju život, koji će

postati brending ponuda naše općine. U vrijeme kada će globalni trendovi kroz

horizontalne i vertikalne integracije značajno opredjeljivati i kontrolirati cijene i

kvalitet turističke ponude potrebno je strateški pristupiti gradnji specifične, ali opet

lahko prepoznatljive usluge za gosta. Dakle, perspektivu manjih sistema ponude

predstavlja specijalizacija i uska orjentacija na manje tržišne niše.

15

Poljoprivreda

Prikaz površina zemljišta po kulturama i klasama dati su u sljedećim tabelama:

Tabela 3.1. Kvaliteta zemljišta i vlasnička struktura

Kategorija zemljišta Površina (ha)

Privatno % Javno % Ukupno Oranice i vrtovi 515 50,49 0 0 515 Voćnjaci 58 5,69 0 0 58 Vinogradi 0 0 0 0 0 Livade 39 3,82 0 0 39 Ukupno obradivo zemljište 612 60 0 0 612

Pašnjaci 21 2,06 0 0 21 Ribnjaci 0 0 0 0 0 Ukupno poljoprivredno zemljište 633 62,06 0 0 633

Šumsko tlo 233 22,84 0 0 233 Neplodno tlo 57 5,59 97 9,5 154

Ukupno 923 90,49 97 9,5 1020

Tabela 3.2. Struktura poljoprivrednog zemljišta prema bonitetnim klasama

Grafikon 3.6:Struktura obradivih površina

Od ukupne površine koju zahvata općina Doboj Jug na obradive površine otpada 60 % ili 612 ha,

na pašnjake otpada 21 ha ili 2,06 %, šume 233 ha ili 22,84% i neplodno tlo 154 ha ili 15,09%.

Racionalno korištenje prostora predstavlja jedan od osnovnih preduslova za razvoj

poljoprivrede ovog područja. Uz to je neophodno primijeniti čitav kompleks agrotehničkih,

agromeliorativnih i hidromeliorativnih mjera, odnosno poljoprivrednu proizvodnju bazirati na

naučnim principima.

Na području općine Doboj Jug registrirane su sve klase poljoprivrednog zemljišta i to prema

zonama:

- Agrozona I – zemljište od 1 – 4 klase utvrđuju se isključivo kao poljoprivredna i služe za

proizvodnju voća, povrća, žitarica i ove kategorije treba maksimalno štititi. Ova zemljišta

predstavljaju najskuplja zemljišta gdje je potrebno poduzimati skupe mjere zaštite.

Klasa % I 5

II 19

III 28

IV 18

V 7

VI 19

VII 4

VIII 0

16

- Agrozona II – zemljište 5 – 6 klase utvrđuje se kao poljoprivredno i izuzetno kao zemljišta

za ostale namjene. Ova zemljišta predstavljaju srednje vrijedna poljoprivredna zemljišta

koja u određenoj mjeri treba štititi.

- Agrozona III – zemljišta 7 – 8 klase su zemljišta koja se mogu koristiti i za druge namjene

prema potrebi.

Na području Matuzića registrirane su uglavnom oranice niže klase (3– 6), a u naselju Mravići

oranice od 5-7 klase. Obradive površine su usitnjene i u individualnom vlasništvu tako da se

poljoprivredna proizvodnja vrši uglavnom u okviru porodičnih imanja gdje se stanovništvo

orijentisalo na uzgoj ranog povrća u staklenicima, voća, i krmnog bilja (razne vrste trava, stočna

repa), te uzgoj goveda, ovaca i peradi (posebno pilića). Također je značajno i pčelarstvo.

Na području općine provodi se organiziran otkup mlijeka posredstvom dvije otkupne stanice, uz

nadzor veterinarske stanice.

Da bi se ova grana privrede podigla na viši nivo u smislu stručne obučenosti poljoprivrednika,

bolje mehanizacije i plasmana domaćih proizvoda na bosanskohercegovačkom tržištu osnovano

je Udruženje poljoprivrednika “Zelena polja”. Dalji razvoj poljoprivrede u ovoj općini će biti u osnivanju kooperative čije bi se aktivnosti

kretale od obrade poljoprivrednog zemljišta do plasmana roba na tržište, osnivanje mikro

udruženja po granama poljoprivrede.

Zbog smanjenja poljoprivrednih površina neophodno je intenzivirati i izvršiti prestruktuiranje

postojeće proizvodnje na sljedeći način: umjesto klasičnog plodoreda kukuruz-pšenica u

proizvodnju uvesti uzgoj na otvorenome: kornišone, mrkvu i boraniju na plastici, kulture kojim

odgovaraju aluvijalna tla uz riječne tokove, sa mogućnošću navodnjavanja.

Intenzivirati proizvodnju krmnoga bilja na oranicama (silažni kukuruz, grahovica, krmni sirak

itd.) za potrebe govedarske proizvodnje koja zbog blizine prerađivačkih kapaciteta i potražnje za

mlijekom ima veliku perspektivu u ovom kraju.

Raditi na povećanju proizvodnje povrća pod plastikom jer su prinosi u plastenicima i do četiri

puta veći u odnosu na uzgoj na otvorenom.

U strukturi poljoprivrednog zemljišta očekuje se porast površina u korist voćnjaka. Postojeća

struktura voćnih zasada je izuzetno nepovoljna. Najveći dio proizvodnje odnosi se na šljive

(74%), dok je zastupljenost jabuke, kruške, višnje nedovoljna. Zbog toga je u narednom periodu

potrebno uraditi sljedeće:

Ići u zasnivanje novih zasada jabuke i kruške u tzv. gustoj sadnji koja daje visoke prinose

od 40 – 50 tona po kulturi,

kulturi šljive, kao dominantnoj vrsti posvetiti pažnju, samo u nešto izmijenjenom

sortimentu, više prilagođenom savremenim zahtjevima tržišta,

višnja je kultura kojoj bi trebalo posvetiti više pažnje u budućoj koncepciji razvoja

voćarstva. Razlozi za veću zastupljenost ove kulture proizilazi iz velike potražnje za

ovom robom kao sirovinom prehrambene industrije,

povećati proizvodnju jagoda, malina i kultura koje imaju veliku perspektivu, obzirom na

blizinu postojećih prerađivačkih kapaciteta na lokalitetima susjednih općina.

Višegodišnji krmni usjevi i voćne kulture će biti uzgajani pretežno u brdovitim krajevima općine,

koji zbog nagiba i erozije ne odgovaraju uzgoju jednogodišnjih ratarskih i povrtlarskih kultura.

17

Uz to neophodno je veće angažovanje stručnjaka iz svih poljoprivrednih grana koji bi u okviru

raznih stručnih seminara na lokalnom nivou obezbjedili veću edukaciju poljoprivrednika.

Pregled stanja i kretanja na tržištu rada

Na kraju 2006.godine Općina Doboj Jug je imala najmanje zaposlenih u regiji Centralne BiH.

Obzirom na činjenicu da ima i najmanji broj stanovnika realniju sliku u segmentu

zaposlenosti u Regiji daju podaci o broju stanovnika po jednom zaposlenom. Po tom

pokazatelju na jednog zaposlenog dolazilo je šest stanovnika općine, što je bio prosjek Regije

za istu godinu.

Na temelju podataka Službe za zapošljavanje ZE-DO kantona do 2008. godine situacija se

popravila, odnosno registrovan je pad nezaposlenosti. Aktualna recesija značajno je i još

uvijek ima utjecaja i na tržište rada u općini Doboj Jug. U toku 2008. pa do kraja 2009.

godine broj nezaposlenih se povečao za 3,83 %. Procjena je da će se trend povečanja broja

nezaposlenih nastaviti i u 2010. godini. U 2009. godini prema raspoloživim podacima posao

je izgubilo 37 osoba. Međutim, stvarni broj je puno veći jer je veliki broj onih koji su radili na

crno pa su ostali bez posla, ali i onih koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji. Kriza je posebno

pogodila pojedine skupine zaposlenih, uključujući radnike zaposlene na određeno vrijeme i

honorarne radnike, te mlade. Od onih koji su izgubili posao najveći je broj starosne dobi 45

do 60 godina.

U 2009. godini na birou za zapošljavanje nezaposlenost po kvalifikacionoj strukturi izgledala je

ovako:

Grafikon 4.1.Ukupna nezaposlenost

2006-2009.

920

940

960

980

1000

1020

1040

1060

2006 2007 2008 2009

Ukupno

18

M

2006Ž M

2007Ž M

2008Ž M

2009Ž

318

180

363

202

347

246

407

294

13899 128

111 107 10684

64

8977

6349

34 3624 44

74 7454 51

31 5943 43

0

100

200

300

400

500

do 6 mjes ec i

7-24 mjes eca

25-48 mjes ec i

V iš e od 48mjes ec i

Dugotrajna nezaposlenost ( 25 i više mjeseci) je i dalje gorući problem. Starosna skupina od 35 i

više godina je najugroženija i ima najveće procentualno učešće u ukupnom broju nezaposlenih. Zbirno je to preko 50 %. Stopa nezaposlenosti od oko 50 % ( nezaposleni x100/ broj

zaposlenih+broj nezaposlenih = 1003x100/1000+1003=50,1% ) u 2009. godini nije nikako

zanemarljiva, kao ni činjenica da veliki broj mladih ljudi čeka na posao.

Grafikon 4.4. Spolna struktura nezaposlenih 2006-2009.

Grafikon 4.5:Broj registriranih nezaposlenih prema dužini

čekanja na posao.

Glavni privredni potencijal općine su

građevinske firme-d.d. DOBOJPUTEVI i

d.o.o INTER (zajedno cca 200 radnika, ako uzmemo u obzir sezonske taj je broj i veći), zatim

d.o.o Trendtex (90 radnika), d.o.o Bosnaexpres (70 radnika), d.o.o Eurometali (23 radnika),

Ganjgo petrol & line sa autocentrom ( 23 radnika). Ukupno je to 406 zaposlenika. Uvid u

trenutno poslovanje ovih kompanija i procjene govore o aktualnoj stabilnosti istih tako da ova

radna mjesta nisu ugrožena. Činjenica je da je rizik sastavna komponenta svakog biznisa pa

prema tome sigurnost u procjeni ne postoji.

Grafikon 4.2. Kvalifikaciona struktura registriranih

nezaposlenih-2009.

35%

3%

1%

1% 15%

0%

1%

0%

NKV

PKV

KV

VKV

NS

SSS

VŠS

VSS

Magistri, doktori nauka

19

B roj

preduz eć a;

89%

B roj

preduz eć a;

11%

B roj

upos lenika;

79%

B roj

upos lenika;

21%

P rivatni

J avni

Odnos broja preduzeća i broja zaposlenih u privatnom i javnom sektoru prikazan je sljedećim

grafikonom:

Grafikon 4.6: Relativni odnos broja preduzeća

i zaposlenih u privatnom i javnom sektoru

I pored toga što je protekla godina bila teška za

privrednike, firme koje egzistiraju u našoj općini

nisu imale značajnijeg otpuštanja radnika. Ono što

bi trebalo izdvojiti jeste svakako otvaranje

poslovnog objekta firme „Pilot company“ kao i

puštanje u rad tehničkog pregleda motornih vozila

u krugu firme „Bosnaexpres“.

Dakle, opredjeljujući faktor postojeće stope

nezaposlenosti nije kriza, bar ne u toliko značajnom omjeru. Imajući u vidu činjenicu da na

prostoru općine koja broji oko 4.500 stanovnika ( 3113 radno-aktivno starosne dobi 15-64

godina) ima registrovano preko 200 privrednih subjekata tzn. na jedno preduzeće dolazi 15

stanovnika jasno je da postoji problem u alokaciji kapitala. Ovo je opet pod pretpostavkom da

je ukupan broj stanovnika ove starosne dobi sposobno za rad i da svi rade na prostoru ove

općine, što naravno nije slučaj. Prema tome, taj broj je puno manji.

Broj i struktura penzionera/umirovljenika

Trenutno važeći penzioni sistem u BiH baziran na međugeneracijskoj solidarnosti, što

podrazumjeva da trenutno aktivni zaposlenici obezbjeđuju penzije današnjim penzionerima, znači

da je ostvarivanje prava iz ovog osiguranja uslovljeno uplatom doprinosa. Da bi se mogao

održati sistem tekućeg finansiranja penzijskog i invalidskog osiguranja (prema istraživanjima

izvršenim u svijetu), potrebno je da odnos između zaposlenih osiguranika i korisnika penzije

bude najmanje 2,5:1, odnosno da 2,5 zaposlenih obezbjeđuju sredstva za jednog penzionera.

Analizom raspoloživih podataka iz naredne tabele i podataka o broju zaposlenih4 gore navedeni

odnos u općini Doboj Jug 2006.godine je bio 2,57:1 i imao je pozitivan trend pa je u prošloj

2009.godini bio 2,86:1. Dakle, na nivou općine ovaj sistem finansiranja je održiv kako zbog

činjenice da je ekonomija na nivou općine u usponu tako i zbog povoljne starosne strukture

stanovništva.

2005 2006 2007 2008 2009

Broj

Prosječna visina

mirovine

Broj

Prosječna visina

mirovine

Broj

Prosječna visina

mirovine

Broj

Prosječna visina

mirovine

Broj

Prosječna visina

mirovine

Starosna 117 303 123 305 131 335 136 339 147 352

Invalidska 21 149 24 158 27 164 28 168 31 172

Porodična 103 310 111 314 116 368 119 375 124 383

Tabela 4.1:Broj umirovljenika i prosječna visina mirovine

4 Izvor: Mjesečni statistički pregledi Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima, 2006-2009.

20

Grafikon 4.7: Spolna struktura

penzionera/umirovljenika po vrsti penzije

Pored prisutnih pozitivnih kretanja, treba istači da će se, u skladu sa globalnim trendom starenja stanovništva i tendencijom produženja života, broj korisnika penzija u svijetu pa i kod nas stalno povečavati te u skladu sa tim potrebno je povečavati broj zaposlenih kako bi sistem penzionog osiguranja ostao održiv.

Strateški izazov je stvaranje dinamičnog lokalnog tržišta rada usklađenog sa potrebama

tržišta radne snage, sa organiziranim stalnim obukama i prekvalifikacijama i intenzivnom

saradnjom između poslodavaca, Zavoda za zapošljavanje, lokalne uprave i njenih ustanova,

te nevladinog sektora, kako bi se osiguralo aktuelno i perspektivno prilagođavanje ponude i

potražnje radne snage. Ukoliko se ne dese ozbiljni zahvati na prestruktuiranju privrede i

jačanju malih firmi da li kroz join venture ili privlačenje investitora gubljenje radnih mjesta i

stalan rast nezaposlenosti je izvjestan.

Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja

Na području općine Doboj Jug djeluje jedna Osnovna škola, i to O.Š. „21. Mart“ Matuzići

Doboj Jug i jedna područna škola u naseljenom mjestu Mravići. Ove dvije škole u kojim je

zaposleno 30 uposlenika pohađa 432 učenika kako sa područja općine Doboj Jug tako i sa

područja susjedne općine Doboj.

Tabela 5.1. Broj učenika koji pohađaju osnovne škole na području općine/opštine

Broj učenika

2005 2006 2007 2008 2009

M Ž Σ M Ž Σ M Ž Σ M Ž Σ M Ž Σ

Osnovno obrazovanje

275

235

510

247

232

481

248

228

476

234

198

432

232

200

432

Osnovnu školu „21.mart“ Matuzići i njenu područnu školu pohađaju učenici od prvog do

devetog razreda, dok područnu školu pohađaju učenici od prvog do petog razreda.

S obzirom da na području općine Doboj Jug nema ustanova srednjeg obrazovanja, učenici po

završetku osnovnog obrazovanja upisuju se u srednje škole na područjima susjednih općina

Tešanj, Maglaj, Doboj i dr.

Općina Doboj Jug, od svog osnivanja, veliki značaj pruža razvoju obrazovanja putem

stipendiranja studenata visokoškolskih ustanova i kroz pružanje finansijske pomoći izuzetno

nadarenim učenicima srednjeg obrazovanja.

Općina Doboj Jug nema razvijenih ustanova kulture i sport, već se čitav kulturni i sportski

„život“ odvija preko nevladnih udruženja/udruga. Razvoju kulture na području ove općine u značajnoj mjeri doprinosi Kulturno-umjetničko društvo „Đerdan“ Doboj Jug, sa svojim

21

tradicionalnim smotrama folklora i narodnog plesa, kao i predstavljanju općine svojim

nastupima na državnom i međudržavnom nivou.

Općina Doboj Jug veliki akcenat daje razvoju sporta na svome području kroz izgradnju

sportskih objekata (fiskulturna dvorana i poligon pri O.Š.“21.mart“ Matuzići, poligon

Područne škole u Mravićima i poligon kod Mjesne zajednice u Mravićima) i finansiranje

sportskih manifestacija odnosno takmičenja. Razvoju sporta na području općine Doboj Jug,

svako iz svoje oblasti, doprinose sljedeće nevladine organizacije odnosno udruženja građana:

Šahovski klub Doboj Jug, Stonoteniski klub Doboj Jug, Nogometni klub „Gradina“, USRD

„Sport za sve“, UGSR „Kulina“, Udruženje teakwando klub „Ajdin“, UKBK „Fighter“, kao i

Osnovna škola „21.mart“ Matuzići. Značajno je istaći da je O.Š.“21.mart“ u posljednjih

nekoliko godina tradicionalni organizator škole plivanja na bazenima za učenike osnovnog

obrazovanja.

Zdravstvena zaštita

Do 1992. godine, odnosno do izbijanja ratnih sukoba na području BiH, stanovništvo mjesnih

zajednica Matuzići i Mravići zdravstvenu zaštitu su ostvarivali u Doboju. Tokom ratnih dejstava

ista je ostvarivana unutar 203. motorizovane brigade Doboj-Bosna i u alternativnim

prostorijama (školska sala) da bi potom 1997. godine prelazno Općinsko vijeće Doboj osnovalo

AMBULANTU MATUZIĆI kako za potre4be domicilnog stanovništva tako i za potrebe velikog

broja izbjeglica.

Kako je vremenom rastao obim posla, u periodu 2000-2002. u dvije etape je vršeno kadrovsko i

prostorno proširenje ambulante na osnovu čega je uz pomoć i razumjevanje Ministarstva

zdravstva Zeničko-dobojskog kantona osnovana JZU „Poliklinika“ Doboj Jug sa svojom

područnom ambulantom u Mravićima. Ovaj kvalitativni i organizacioni skok odgovara obimu i kvalitetu usluga koje se ovde pružaju. Veća tada se znalo da povratka nema, slijedeći razvojni

koraci su se već naslućivali.

I dan danas, kada se među neupućenima spomene postojanje zdravstvene ustanove u

Matuzićima odnosno Doboj Jugu, pojavljuje se nevjerica u podatke da, u do jučer skoro

nepoznatom mjestu, sa uspjehom radi institucija koja je iz skromne sanitetske službe prerasla u

poznatu javnu zdravstvenu ustanovu - polikliniku.

Upornost i neshvatljiv entuzijazam, korak po korak, doveli su do gore prezetiranih rezultata.

U specijalističkim službama Poliklinike rade eminentni stručnjaci iz različitih oblasti medicine, od

kojih su 5 univerzitetski profesori i 7 doktora nauka. Dovoljan je podatak da samo Opća

medicina poliklinike obezbjedjuje zdravstvenu zaštitu za oko 6.000 stanovnika općine i oko

10.000 povratnika u RS. Pored pružanja PZZ (koja je organizovana na dva punkta u

ambulantama u Matuzićima i Mravićima), stalne patronažne službe, SHMP, kućnog liječenja i

svega onog što pripada PZZ, u okviru poliklinike postoje specijalističke službe koje pokrivaju

najvažnije medicinske oblasti.

Specijalističke ambulante: ultra zvuk sa color dopllerom, ginekološka ambulanta,

neuropsihijatrijska, oftamološka, pedijatrijska, hirurška, pulmološka, gastroenterološka i

kardiološka ambulanta, laboratorijske pretrage, ambulanta nuklearne medicine,

otorinilaringološka ambulanta i dermatovenerologija.

Uvodeći čitav niz službi koje opslužuju specijalisti, približili su usluge pacijentima uz minimalnu

participaciju. Time su postigli da se te usluge ne traže na udaljenijim prostorima i mjestima (do

100 i vise km).

22

Socijalna zaštita

Shodno sistematizaciji poslova i zadataka u općini Doboj Jug u nadležnosti Službe za civilnu

zaštitu, opću upravu i zajedničke poslove općine Doboj Jug pripadaju poslovi socijalne i dječije

zaštite, starateljstva, poslovi zaštite porodice, poslovi usvojenja, poslovi vezani za zaštitu civilnih

žrtava rata i dječijeg dodatka, izvršenje vaspitnih mjera maloljetničke delikvencije kao i

koordinacija sa organima pravosuđa, zdravstva, školstva i sa drugim organizacijama u vezi sa mjerama i poslovima koji se odnose na oblast socijalne i dječije zaštite.

Naprijed navedene poslove u većini općina Zeničko dobojskog kantona, izuzev općine Doboj

Jug i općine Usora, obavljaju Centri za socijalni rad. Naime, članom 5. stav 2. Porodičnog zakona

/”Sl.novine F BiH ”, broj:35/05/ data je mogućnost vršenja ovih poslova i općinskim službama

kojima je povjereno vršenje tih poslova u kantonima i općinama u kojima nije osnovan Centar

za socijalni rad.5

Nadalje, Vlada Zeničko - dobojskog kantona je tokom augusta 2008. godine donijela Program

socijalno-intervenirajućih mjera za 2008.godinu kojim su riješena pojedina pitanja iz ove oblasti

/JNP/PNP, pomoć za nabavku školskog pribora i oprema i dr./ za najsiromašnije porodice na

području Zeničko-dobojskog kantona pa i općine Doboj Jug .

Općina Doboj Jug iz svoga budžeta finansira slijedeća prava korisnika socijalne i dječije zaštite, i

to :

a) stalna novčana pomoć u obujmu od 40% potrebnih sredstava;

b) jednokratna novčana pomoć;

c) usluge socijalnog i drugog stručnog rada;

d) kućna njega i pomoć u kući;

e) posebni psiho-socijalni tretman bračnih drugova koji žele djecu i trudnica;

f) smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja;

g) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja;

h) i druga prava iz socijalne zaštite, koja svojim propisima utvrđuju odnosno planiraju

općine.

Služba funkcionira u okvirima svojih materijalno-financijskih mogućnosti (budžet općine, kao i

kantona).

Stanovanje

Po završetku ratnih dešavanja na ovim prostorima stambeni fond na području naše općine se

počeo intenzivno povećavati izgradnjom na stotine privatnih stambenih objekata. Navedene

stambene i stambeno-poslovne objekte su gradili mahom raseljeni koji nisu mogli ili nisu željeli da se vrate na područje drugog entiteta. Prema podacima sa kojima raspolažemo da se primjetiti

da je stambeni fond u 2009. godini u odnosu na 1991. godinu za 45,47% veći. Na uvećanje

stambenog fonda svakako je uticao povoljan i primamljiv geo-strateški položaj naše općine,

blizina općine Doboj, te perspektiva razvoja ovog kraja koju su doseljenici prepoznali. Stambeni

fond čine mahom privatni stambeni objekti sa jednim ili dva stana, a postoje i dva stambeno-

poslovna objekta u privatnom vlasništvu u kojima je kolektivno stanovanje. Od navedenih

objekata za kolektivno stanovanje jedan ima 25, a drugi 10 stanova. Individualni stambeni objekti

5 Propisi kojima je regulisana ova oblast su : Porodični zakon /”Sl.novine F BiH ” broj: 35/05/, Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata, zaštite porodice sa djecom /”Sl.novine F BiH”,broj:36/99, 54/04, 46/05/, Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata, zaštite porodice sa djecom /”Sl.novine F BiH”,broj:39/06/, Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ZDK-a /“Službene novine ZE-DO kantona”, broj; 13/07/ koji je usvojen 27.06.2007. godine i čijim donošenjem i primjenom su se riješila značajna pitanja iz ove oblasti.

23

su građeni od čvrstih materijala sa čvrstim temeljim. Maksimalno do 5% individualnih stambenih

objekata su lošije konstrukcijske izvedbe, mislimo na objekte koji nemaju armirano betonsku

međuspratnu konstrukciju.

Civilna zaštita

Civilna zaštita na području općine Doboj Jug ostvaruje se preko Službe za civilnu zaštitu, opću upravu i zajedničke poslove i Štaba civilne zaštite koji broji 13 /trinaest/ članova.

Prirodne i druge nepogode koje ugrožavaju život i zdravlje stanovništva ove općine i njihova

materijalna dobra su:

POPLAVE

Reljef i geološki sastav zemljišta teritorije općine Doboj Jug je takvih karakteristika da usljed

naglog otapanja velikih količina snijega, obilnijih kišnih padavina te drugih faktora naglo dolazi do

povećanja vodostaja rijeka Usore i Bosne, a samim tim do njihovog izlijevanja iz korita a

posebno rijeke Usore u donjem dijelu toka u neposrednoj blizini ušća u rijeku Bosnu čime za

vrlo kratko vrijeme dođe do plavljenja stambeno-industrijske infrastrukture uzvodno od mosta

koji povezuje općinu Doboj Jug sa dijelom Republike Srpske tj. gradom Dobojem pri čemu bude

poplavljen i veći dio poljoprivrednih površina.

Nanosi granja i kabastog otpada iz gornjih tokova ovih rijeka ovakvo stanje dodatno

usložnjavaju.

Poplave je vrlo teško vremenski predvidjeti, ali se one često dešavaju u jesenjim danima i rano

proljeće.

U posljednje vrijeme interesantne su poplave u toku ljetnih mjeseci koje nastaju kao posljedica

iznenadne pojave kiše i grada praćeno vjetrom. Kratko traju, ali nanose ogromnu materijalnu

štetu i predstavljaju veliku opasnost po ljude i materijalna dobra.

Pojava ovih poplava predstavlja pravu prirodnu katastrofu. Javljaju se periodično.

Područje općine Doboj Jug bilo je pogođeno poplavama 1999, 2001, 2004 i 2005. godine.

Prema Glavnom projektu uređenja korita rijeke Usore planirana je izgradnja odbrambenog

nasipa na području naselja Matuzići.

Koncept tehničkog rješenja zaštite od poplava razmatranog područja odabran je tako da se

zaštiti što veća površina, a da se pri tome ne naruše ambijentalne karakteristike razmatranog

područja. Projektom predviđena trasa nasipa u dužini od cca 2500 m na području naše općine

planirana je neposredno uz korito rijeke Usore na desnoj obali.

Novoprojektovani nasip treba da ima kotu krune minimalno 80 cm višu od nivoa velikih voda ranga pojave 1/100 godina obzirom da se brani naseljeno područje. Trasa odbrambenog nasipa

treba ići trasom izmještene magistralne ceste M-4 odnosno priključne saobraćajnice na

autoput.

ODRONJAVANJE, KLIZANJE I SLIJEGANJE TLA

Iz navedenih reljefnih karakteristika općine Doboj Jug vidi se da na ovom području nema većih

ogoljelih površina koje bi zbog neregulisanih vodotoka mogle da dovedu do klizanja tla, a time i

do ugrožavanja stanovništva i materijalnih dobara.

Na tri lokaliteta Općine pojavila su se manja klizišta koja su sanirana i koja se stalno prate.

U toku 2005. godine pojavilo se pet novih klizišta. Poduzete su određene mjere, usmjerena je

voda i prati se ponašanje zemljišta.

24

NESREĆE OD NUS-a I MES-a

Na teritoriji ove općine poslije ratnih djelovanja ostala je velika površina onečišćena minama i

neeksplodiranim ubojitim sredstvima. Prema podacima općinskih koordinatora za deminiranje i

Službe za urbanizam, katastar i privredu iz 2001.godine, ukupna površina na 20 lokacija rizičnih

od mina iznosila je 626.400 m2.

Nakon sistematskog izviđanja od strane F MAC-a pojedine lokacije su skinute sa liste rizičnih od mina, jedan broj lokacija je deminiran, a do kraja 2008.godine ostala je još jedna lokacija uz

rijeku Bosnu sa površinom od cca 3.000 m2.

Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana

Penzioni sistem, socijalna skrb i drugi socijalni programi sastavni su elementi sistema socijalne

sigurnosti, kojem je osnovni cilj prevladavanje socijalnih rizika, ostvarivanje socijalne pravde i

socijalne solidarnosti nužne za održanje i razvoj općine. Sistemi socijalne sigurnosti uglavnom se

financiraju doprinosima i porezima, odnosno sekundarnom distribucijom dohotka, u kojoj

centralnu ulogu ima država.

Socijalna sigurnost zavisi od stanja privrede, ali se isto tako privreda teško može razvijati bez

potrebne razine socijalne sigurnosti građana. Sistem socijalne sigurnosti je danas u vrlo teškom

stanju zbog privredne krize, tehnološke revolucije, demografskih promjena, promjena u

strukturi porodica, masovne nezaposlenosti, i sl. Penzioni sistem je uveliko u krizi pa zahtjevi za

sveobuhvatnom reformom sistema osiguranja penzionera postaju sve glasniji. Visoke stope

doprinosa poskupljuju rad što ima mnogobrojne posljedice po tržište rada. Visoke stope

doprinosa također potiču evaziju. Da bi se izbjegla uplata doprinosa sve više radnika radi «na

crno».

Opća sigurnost građana je preduslov za stabilno društvo (državu, regiju, lokalnu zajednicu itd).

Pojam sigurnosti odnosi se na stanje zaštićenosti osnovnih ljudskih prava, počev od prava na

život do temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija. U bezbjednosnom lancu

policija ima ogromnu ulogu. Ona po svojoj obavezi ima zadatak da štiti građane od svih oblika

narušavanja njihove i sigurnosti imovine. U postratnom periodu pojava krivičnih djela je imala

trend rasta. Kako su se ukupne prilike stabilizovale (završen proces obnove i povratka), u

Doboj Jugu u posljednih pet godina, nažalost broj krivičnih djela je takođe bio u porastu,

izuzev 2006.godine, gdje je zabilježen trend stagnacije. U posmatranom periodu 116 lica je

napravilo 123 kaznena djela sa 207 prijavljenih prekršaja. Zabrinjava podatak da je po

nepoznatom počiniocu napravljeno 46 krivičnih djela, a posebno zabrinjava podatak da se među počiniocima ovih djela našlo 15 maloljetnih izvršilaca. S obzirom na geografski položaj općine

Doboj Jug i činjenicu da se kroz Općinu prostiru dva vrlo frekventna magistralna puta, kao i na

činjenicu da oni na Karušama čine vrlo prometnu raskrsnicu, ohrabruje podatak da po strukturi

kriminaliteta nije registrovano ni jedno kazneno djelo trgovina ljudima. Dominiraju imovinski

delikti (sitne i teške krađe), zatim narkomanija, privredni kriminalitet i tako dalje. Sve su češće

prisutni krvni delikti i maloljetnička delinkvencija, pojave koje u pozadini imaju teške socio-

ekonomske porodične prilike (nezaposlenost roditelja, loši porodični odnosi, itd).

Na fonu analiza sigurnosnog stanja u ovoj lokalnoj zajednici, na Općinskom vijeću se redovno

podnosi izvještaj Policijske uprave o radu, te donose preporuke i zaključci. Organizuju se

tematska predavanja o narkomaniji sa ciljanom skupinom (učenici OŠ“21 mart“), javne tribine o

posttraumatskom stresnom sindromu, a veliku ulogu u praćenju stanja u općini Doboj Jug, te

iznalaženju načina i mehanizama kako poboljšati bezbjednosnu situaciju, odnosno sigurnost

građana ima Forum za bezbjednost građana koji je u posmatranom periodu održao trinaest

25

sjednica. Osnovna poruka sa svih sjednica ovog foruma je da se uspostavi što čvršća i češća

saradnja građana i policije kroz projekat „Rad policije u zajednici“.

Inače, ukupne društvene prilike u zemlji (česte krađe, provale, presjecanje lanaca narkotika,

trgovine ljudima, pljačkanje banaka, huliganstvo na sportskim događajima, različiti protesti

nezadovoljnih skupina i slično), znatno utiču na sigurnost građana i u ovoj lokalnoj sredini.

Osjetljive/ranjive grupe

Rezultat ratnih djelovanja ima za posljedicu veliki broj raseljenih lica, invalida rata, civilnih i

vojnih, te znatan broj neuposlenih i siromašnih. Ove socijalno ugrožene kategorije stanovništva

su obuhvaćene sistemom socijalne politike općine Doboj Jug, ali samo mali broj njih dobiva

redovnu materijalnu pomoć.

Tabela 5.2. Ranjive grupe

Maloljetnici

Djeca bez roditeljskog

staranja

Odgojno zanemarena i

zapuštena djeca

Djeca čiji je razvoj ometen

obiteljskim problemima

Djeca sa mentalnim i fizičkim smetnjama

M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S

2005 4 2 6 0 0 0 0 0 0 1 9 10

2006 4 2 6 0 0 0 0 0 0 1 9 10

2007 4 1 5 1 0 1 0 0 0 1 9 10

2008 3 1 4 1 0 1 0 0 0 1 9 10

2009 2 1 3 1 0 1 0 0 0 1 9 10

Odrasli

Osobe ometene u psihičkom i

fizičkom razvoju i osobe

sa invaliditetom

Materijalno neosigurane i

za rad nesposobne

osobe

Stare osobe bez obiteljskog

staranja

Osobe društveno negativnog ponašanja

Osobe i obitelji u stanju soc. potrebe kojima je

usljed posebnih okolnosti potrebna

pomoć

M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S

2005 68 79 147 6 8 14 0 1 1 0 0 0 86 127 213

2006 76 85 161 5 11 16 0 1 1 0 0 0 69 118 187

2007 90 92 182 5 9 14 0 1 1 0 0 0 42 93 135

2008 45 54 99 6 9 15 0 1 1 0 0 0 49 93 142

2009 56 63 119 5 9 14 0 1 1 0 0 0 52 95 147

26

Tabela 5.3. Vojni invalidi

Kategorija Broj invalida 2005 2006 2007 2008 2009

3 0 3 3 0 3 3 0 3 3 0 3 2 0 2

5 1 6 5 1 6 4 1 5 4 1 5 4 1 5

5 0 5 6 0 6 7 0 7 7 0 7 7 0 7

5 0 5 4 0 4 4 0 4 3 0 3 3 0 3

11 0 11 12 0 12 12 0 12 12 0 12 12 0 12

20 1 21 20 2 22 20 1 21 20 1 21 20 1 21

23 0 23 24 0 24 18 0 18 24 0 24 23 0 23

21 0 21 23 0 23 18 0 18 25 0 25 25 0 25

27 0 27 30 0 30 22 0 22 32 0 32 32 0 32

22 1 23 27 1 28 19 1 20 30 1 31 30 1 31

UKUPNO 142 3 145 154 4 158 127 3 130 160 3 163 158 3 161

Tabela 5.5. Kategorija civilnih žrtava rata: Broj civilnih žrtava rata Kategorija Broj civilnih žrtava rata

2005 2006 2007 2008 2009

3 0 3 2 0 2 3 0 3 3 0 3 3 0 3

0 1 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 0 1 1

4 0 4 3 0 3 3 0 3 2 0 2 2 0 2

1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3

3 3 6 3 2 5 3 2 5 5 2 7 5 2 7

1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2

3 6 9 3 6 9 3 6 9 3 6 9 3 6 9

15 13 28 14 12 26 14 12 26 15 12 27 15 12 27

Civilno društvo (nevladine organizacije)

Na području općine Doboj Jug djeluje 27 nevladinih organizacija odnosno udruženja građana

koje svojim aktivnostima podržavaju i aktivno učestvuju u sportskim i kulturnim manifestacijama, izradi projekata, organizovanju javnih rasprava i skupova iz svoje nadležnosti i drugo.

Neposredna saradnja općine Doboj Jug i NVO sektora odvija se preko Koordinacionog odbora

nevladinih organizacija sa područja općine Doboj Jug, a koji se sastoji od predsjednika i šest

članova.

27

Struktura nevladinih organizacija /udruženja je slijedeća:

a) Nevladine organizacije/ udruženja građana koja se bave razvojem sporta :

- Stonoteniski klub Doboj Jug,

- Nogometni klub „Gradina“,

- USRD „Sport za sve“,

- Udruženje teakwando klub „Ajdin“,

- UKBK „Fighter“,

- Šahovski klub Doboj Jug,

- UGSR „Kulina“,

- Lovačko društvo „Srndać“

b) Nevladine organizacije/ udruženja građana koja se bave razvojom kulture:

- Kulturno-umjetničko društvo „Đerdan“,

c) Nevladine organizacije/ udruženja građana koja se bave humanitarnim radom:

- Crveni križ Doboj Jug,

- Merhamet.

d) Nevladine organizacije/ udruženja građana koja se bave pitanjem branilaca i ostalih

potencijalno isključenih i marginalizovanih društvenih grupa:

- Jedinstvena organizacija boraca/unija veterana,

- Organizacija ratnih vojnih invalida,

- Organizacija porodica šehida i poginulih branilaca,

- Patriotska liga,

- Udruženje penzionera,

- Udruženje žena „Žena 21. vijeka“,

- Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize,

- U.G.M „Veritas“.

e) Nevladine organizacije koje se bave zaštitom i očuvanjem okoliša:

- Udruženje ekologa „Zeleni okoliš“,

- Eko pokret „Život-Vita“.

f) Ostala udruženja:

- Udruženje privrednika,

- Udruženje poljoprivrednika „Zelena polja“,

- Udruženje pčelara „Lipa“,

- Udruženje građana „Emanet“. Općina pruža podršku razvoju nevladinog sektora kroz finansiranje aktivnosti udruženja od

značaja za lokalnu zajednicu i osiguravanje adekvatnog prostora i sredstava za rad. Isto tako,

članovi Općinskog razvojnog tima pružaju podršku i savjete u izradi projekata kojima nastojimo

da potaknemo udruženja građana da se aktivno uključe u razvoj općine, kao i da kroz svoje

projekte ravnomjerno doprinose rastu i razvoju općine i da na bazi izgrađenog partnerskog

odnosa ostvare kontakte sa građanima i budu spona općine i građana.

Iako dosta mlada, općina je pokazala svu odgovornost prema svojim stanovnicima.

Budući izazovi će predstavljati razvoj društvene infrastrukture (bibilioteke, doma

kulture i slično) uz podršku kulturnim i sportsko-rekreativnim inicijativama lokalnih

udruženja i nevladinog sektora.

28

JAVNA INFRASTRUKTURA I JAVNE USLUGE

Stanje saobraćajne infrastrukture

Cestovna mreža na području općine Doboj Jug

Na području Općine postoje nekategorizirane, lokalne i magistralne ceste, dok autocesta i

regionalnih cesta još uvijek nemamo. Naime, Prostornim planom je predviđeno da se sadašnja lokalna cesta koja ide kroz Matuziće i nastavlja kroz Mraviće, a koja povezuje raskrsnicu u

Matuzićima na magistralnoj cesti M-4 i lokalnu cestu Medakovo- Šije u općini Tešanj proglasi za

regionalnu cestu. Prema usvojenoj trasi Koridora Vc, autocesta će prolaziti kroz općinu Doboj

Jug u dužini od cca 500 m. Predviđena je i izgradnja prilazne saobraćajnice na autocestu i ista bi

se gradila pored rijeke Usore što bi ujedno bila i obilaznica tj. izmještena magistralna cesta M-4

čime bi se tranzitni saobraćaj preusmjerio van centra naselja Matuzići.

Od kada smo dobili status općine počelo se sa intenzivnom izgradnjom odnosno

modernizacijom lokalne cestovne mreže tako da od 28,8 km sada imamo asfaltiranih 19,67 km

što je 68,30 %.

Raskrsnica dvije najfrekventnije magistralne ceste M-4 i M-17 na području naše općine je

svakako jedan od glavnih faktora atraktivnosti ovog prostora te će činiti okosnicu razvoja istog.

Takođe blizina buduće autoceste, te priključne petlje koja se nalazi u neposrednoj blizini samo

preko rijeke Usore u općini Usora, takođe će odigradti značajnu ulogu u budućem razvoju naše

općine. U narednom periodu je neophodno da se baziramo na modernizaciju preostale

neasfaltirane cestovne mreže, provođenju postupka proglašenja regionalne ceste na području

naše općine, te otkupom zemljišta za izgradnju cestovne mreže unutar buduće industrijske zone

u Matuzićima. Sadašnje stanje cestovne mreže je zadovoljavajuće, stim što bi u ljetnom periodu

tj. u periodu bez snijega bilo neophodno organizirati cestarsku službu koja bi vršila zaštitu i

održavanje lokalnih i nekategorisanih cesta. Održavanje magistralnih puteva je redovno i u

ljetnom periodu tj. periodu bez snijega, a navedene radove na održavanju vrši firma čije je

sjedište u našoj općini, D.D. „Dobojputevi“.

Cestovna mreža u nadležnosti općine Doboj Jug

Općina je zadužena za održavanje ulica, lokalnih i nekategorisanih puteva na kojima se odvija

saobraćaj. Prema podacima sa kojima raspolažemo trenutno općina Doboj Jug ima 28,80 km

lokalnih i nekategorisanih puteva od čega je 19,67 km asfaltirano što znači da je asfaltirano 68,30

%. Preostali dio od 31,70% treba asfaltirati u narednom periodu. Općina Doboj Jug je u 2006.

godini donijela Odluku o nazivima ulica i trgova u obje mjesne zajednice. Ulice čine lokalni i

nekategorisani putevi. Od svih ulica u Općini samo Ulica Dobojska u većem dijelu, Ulica Usorska u obimu 40%, te Ulica Bosanska u obimu od 20%, od ukupne dužine ulica koje su

ustvari lokalni putevi, su opremljene trotoarima. Takođe Ulica 203. Brigade koja je ustvari

magistralna cesta M-4 je takođe u obimu od 70 % opremljena trotoarima. Zadatak općinske

administracije će biti da se u narednom periodu i ostale ulice moderniziraju do punog obima.

Cestovana mreža: finansijska ulaganja i povezanost

Sjedište općine Doboj Jug je u MZ Matuzići i to u njenom centru gdje je i organizovana

administrativna služba općinskog organa. Svi dijelovi MZ Matuzići su povezani sa centrom

asfaltiranim lokalnim putevima – ulicama. Centar MZ Mravići je takođe asfaltiranim putevima

povezan sa sjedištem općinske administracije u Matuzićima. U periodu 2005. do 2009. godine u

izgradnju i sanaciju cesta na području općine Doboj Jug uloženo je cca 742.779 KM. Obzirom da

je ostalo svega 1/3 neasfaltiranih lokalnih i nekategorisanih cesta, u narednom periodu je

potrebno iznaći sredstva kako bi se svi lokalni i nekategorisani putevi za koje je nadležna općina

i asfaltirali.

29

Lokalni prijevoz

Nivo javnog saobraćaja je jedan od najznačajnijih pokazatelja dostupnosti pojedinih funkcija

stanovništvu. Kvalitet javnog saobraćaja mjeri se brojem linija, brojem polazaka na dan,

pokrivenosti linije, brojem mjesta u autobusu i sl. Na području općine Doboj Jug nije

registrovana niti jedna linija javnog prijevoza. Ove potrebe rješavaju se autobuskim linijama iz

drugih općina koje prolaze kroz općinu Doboj Jug i istu povezuje sa ostalim gradovima BiH i dalje.

Parkiranje

Obnovom zgrade Doma u Matuzićima te preseljenjem općinske administracije u istu iz

privatnog stambeno-poslovnog objekta, u centru naselja Matuzići se počinje osjećati potreba za

većom parking površinom. Naime, tome je doprinijelo i povećanje broja motornih vozila po

glavi stanovnika u BiH koji je u odnosu na prijeratni broj znatno porastao. Od javnih parking

površina u našoj općini imamo prostor ispred i iza zgrade Općine, prostor kod Poliklinike u

Matuzićima i prostor kod Doma u Mravićima. Sav ostali parking prostor na području Općine je

u privatnom vlasništvu. Zbog nedostatka parking prostora uočena je pojava nepravilnog

parkiranja automobila naročito na trotoarima, u blizini raskrsnic. U narednom periodu bi se o

ovom pitanju trebalo povesti računa te napraviti studija saobraćaja u mirovanju za područje

općine Doboj Jug. Sadašnje stanje od 145 parking mjesta na javnom parkingu i 176 parking

mjesta na privatnim parkinzima je nezadovoljavajuće.

Stanje tehničke infrastrukture

Struktura imovine u vlasništvu Općine

Općina Doboj Jug za razliku od općina u okruženju i drugih općina nema puno imovine koja je u

njenom vlasništvu. Imajući u vidu da smo novonastala općina te da nam je ukupna površina 10,2

km2, površina imovine koja je u vlasništvu Općine od 6,2 ha je zanemariva i čini 0,6% ukupne

površine Općine. Naime, radi se o parcelama koje je općina Doboj Jug dobila od Federalnog

Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i koje se nalaze pored rijeke Usore na

kome se trenutno vrši uređenje industrijske zone, te o zemljištu i parcelama koje je općina

Doboj Jug kupovala u vodozaštitnoj zoni izvorišta Havdine.

Stanje elektro-distributivne mreže na području Općine

Poslovna jedinica Doboj Jug je u sastavu Elektrodistribucije Podružnica Zenica. Na prostoru

Općine u naseljenom mjestu Matuzići izgrađena je i u rad puštena 1997. godine 35/10 kV

transformatorska stanica koja je uvezana u energetski prsten i iz koje idu energetski kablovi

prema svim KBTS na području Matuzića. U ratnom periodu elektro distributivna mreža je

pretrpila teška oštećenja čijoj sanaciji se užurbano prišlo odmah nakon ratnih dešavanja. Najteže

je stanje bilo u Matuzićima u području Karuša. U periodu koji se razmatra ovom analizom

izgrađeno je 9.225 m niskonaponske mreže dok je u istom periodu sanirano 9.226 m. Prema

stanju na terenu sanacija i izgradnja nove N.N. mreže se više radila u MZ Matuzići jer je u ovoj

MZ bila intenzivnija izgradnja novih objekata. Ono što je evidentno je i to da je u MZ Mravići još

uvijek dosta N.N. mreže koja je stara i koja je još prijeratna. Istu bi trebalo sanirati tj.

rekonstruisati kao prioritet u narednom periodu. Što je najvažnije, cijelo područje općine Doboj

Jug je veoma dobro pokriveno N.N. mrežom i od strane Elektrodistribucije se pruža kvalitetna

usluga. Iz podataka koji su prikupljeni se može zaključiti da imamo ukupno i V.N. i N.N. mreže

102.254 metra, što znači kada znamo da je površina Općine 10,2 km2 izlazi da na 1 km2 prostora

imamo 10 km elektro mreže što govori u prilog naprijed navedenim činjenicama. Obzirom da su

Prostornim planom općine Doboj Jug predviđene poslovne zone i to jedna u Matuzićima i jedna

30

u Mravićima mora se napomenuti da je takođe predviđeno da se postojeće stanje

elektroenergetske mreže u tim zonama poboljša pa je tako planirana izgradnja još nekoliko

KBTS na području Matuzića i nekoliko KBTS na području Mravića koje će zadovoljiti potrebe

privrednog sektora za električnom energijom.

Broj kupaca/potrošača električne energije

Prema podacima koji su prikupljani, da se zaključiti da se kao kupac iz kategorije stanovništva smatra domaćinstvo kojih je na kraju razmatranog perioda bilo 1.291. Ono što je pozitivan

pokazatelj je i to da u 2009. godini nismo imali niti jedno domaćinstvo koje nema priključak na

elektro mrežu. Iz prikupljenih podataka evidentno je da je broj potrošača stalno rastao što je

svakako ohrabrujuće i što znači da se ovo područje izgrađuje. Kada je riječ o potrošačima- javna

rasvjeta kojih za sada ima samo 2 mora se napomenuti da će se u skorije vrijeme taj broj

povećati tj. nakon što se izgradi sva rasvjeta na području općine Doboj Jug taj broj će se popeti

najmanje na 10. Kod ostale potrošnje se misli na potrošače pravna lica čiji se broj u

razmatranom periodu non stop povećavao što znači da se i broj novoregistrovanih firmi

povečavao, što opet govori u prilog razvoju ovog područja. Prema planu Elektrodistribucije za

izgradnju novih energetskih postrojenja ovo područje će i u narednom periodu biti pokriveno

adekvatnim brojem trafostanica.

Javna rasvjeta

Općina Doboj Jug do sada ima izvedeno veoma malo javne rasvjete. Ono što je do sada

urađeno, urađeno je u saradnji općine sa građanima koji su se odazvali akciji prikupljanja

sredstava za izgradnju ulične rasvjete. U MZ Mravići niti jedna ulica nije osvjetljena rasvjetom.

Stanje je znatno bolje kada je u pitanju MZ Matuzići. Zajedno sa javnom rasvjetom raskrsnice

magistralne ceste M-4 i lokalnog puta u MZ Matuzići čiju izgradnju je finansiralo JP DC F BiH,

rasvjetom je pokriveno svega 15% teritorija općine Doboj Jug, što je gledajući okolne općine i

okolna naseljena mjesta veoma malo.

Za izgradnju ulične rasvjete u 2009. godini je urađen glavni projekat, te će jedna od

preokupacija općinske administracije u narednom periodu svakako biti izgradnja ulične rasvjete

u svakoj ulici. Ono što će svakako trebati rješavati je način plaćanja ulične rasvjete kada ista

bude izgrađena u punom obimu, jer će to ukoliko se ne riješi na drugačiji način biti velika stavka

koja će opterećivati općinski budžet na godišnjem nivou.

Telekomunikacije, internet i RTV signal

Područje općine Doboj Jug je još prije rata bilo pokriveno kvalitetnim telefonskim instalacijama

koje su uradili građani u saradnji sa tadašnjom Poštom Doboj. Telefonska centrala je bila

smještena u lokalnoj pošti u Matuzićima gdje je i danas. Nakon rata prišlo se rekonstrukciji telefonske mreže tako da se uradio podzemni razvod, dok je prije bio zračni razvod preko

bandera. U više navrata proteklih godina BH Telecom je vršio modernizaciju i proširanje svojih

tt kapaciteta. Na području naselja Matuzići na uzvišenju „Strane“ je urađen predajnik koji

poboljšava pokrivenost ovog područja sa mobilnom telefonskom mrežom. Iz podataka koje smo

dobili od predstavnika BH Telecoma može se vidjeti da je broj pretplatnika do 2009. godine

rastao, te da je iste godine smanjen sa 1.716 na 1.666 što navodi na zaključak da se godina teške

recesija na ovom području odrazila i kroz ovu uslugu. Kao jedan od razloga navedenog

smanjenje broja pretplatnika, može se tumačiti i izbjegavanje plaćanja televizijske pretplate koja

dolazi uz račun za usluge BH Telecoma jer je jedan dio naše općine slabo pokriven signalom

državnih TV stanica.

O slaboj pokrivenosti TV signalom državnih TV stanica tj. Javnog RTV servisa BiH građani naše

općine sa područja MZ Mravići su pisali peticije, jer ne žele da plaćaju pretplatu za nešto za što

nemaju adekvatnu uslugu. Ovaj problem datira još od prije rata i do danas nije riješen.

31

Kada je riječ o broju priključaka na internet evidentno je da se broj od 183 priključka u 2005.

godini popeo na 450 priključaka u 2009. godini što znači da se broj korisnika u ovom periodu

povećao za 245,9 % što svakako govori u prilog činjenici da se stanovnici naše općine

informatički obrazuju. Podaci koje smo iznijeli, odnose se na korisnike interneta BH Telecoma,

dok prema našim procjenama operater kablovske televizije na ovim prostorima ima cca 100

pretplatnika kablovskog interneta što kada se na gore iznesene brojke doda daje još bolju sliku

kada je u pitanju korištenje interneta na ovim prostorima. Ovo područje je veoma dobro pokriveno i signalom za mobilnu telefoniju od strane drugih mobilnih operatera u BiH, čak šta

više prema procjeni imaju dosta i korisnika mobilne telefonije na ovom terenu. BH Telecom je

od općine Doboj Jug kupio zemljište na kome je izgradio novu zgradu za smještaj UPS sistema tj.

objekat za smještaj telefonske centrale za ovo područje koja će uskoro biti stavljena u funkciju.

Stanje komunalne infrastrukture i usluga za koje je odgovorna lokalna

samouprava

Vodovodna mreža, potrošnja vode i projekcija potrebnih količina vode

Jedino izvorište pitke vode na području općine Doboj Jug iz kojeg se snabdijevaju stanovnici

općine je izvorište „Havdine“ koje je smješteno nedaleko od ušća Usore u rijeku Bosnu u

rejonu Karuša u naseljenom mjestu odnosno MZ Matuzići. Izvorište je izgrađeno osamdesetih

godina, a nakon rata je doživjelo rekonstrukciju i modernizaciju. Do 2009. godine iz navedenog

izvorišta pitkom vodom se snabijevalo samo stanovništvo MZ Matuzići, dok se stanovništvo MZ

Mravići snabdijevalo iz zajedničkog vodovodnog sistema sa dvije MZ sa područja općine Tešanj

(MZ Lepenica i MZ Kraševo). Objedinjavanje u jedan zajednički vodovodni sistem MZ Matuzići i

MZ Mravići je urađeno u 2009. godini izgradnjom potisnog i distributivnog voda od R2 u

Matuzićima do R3 u Mravićima čime se broj potrošača pitke vode sa izvorišta „Havdine“ sa

dotadašnjih 832 popeo na 1.214. Ovim jedinstvenim vodovodnim sistemom upravlja JKP „VIS“

Doboj Jug. Prema istraživanjima izvorište „Havdine“ daje zadovoljavajuće količine vode, te se

pretpostavlja da u narednom periodu ne bi trebalo biti problema u vodosnabdijevanju. Ipak,

kako se stvar ne bi prepustila slučaju urađen je projekat kojim bi se povećale količine vode u

navedenom izvorištu, prema kojem bi bilo potrebno uraditi pragove na rijeci Bosni. Ono što je

potrebno napomenuti je to da bi navedeno izvorište u narednom periodu bilo potrebno i

zaštititi na propisan način. Početni koraci u tom pravcu su poduzeti pa je prva zaštitna zona

izvorišta i ograđena oko samih eksploatacionih bunareva i oko crpne stanice. Općina je izvršila u

proteklom periodu i kupovinu određenih parcela zemljišta kako bi se na istim mogli graditi i

dodatni kapaciteti, a koje ujedno služe i kao zaštitne zone. Za daljnju rekonstrukciju vodovodne

mreže urađen je i Glavni projekat kojim je planirana i zamjena azbest cementnih cijevi iz

vodovodnog sistema Matuzići PE cijevima, što će svakako uticati na ispravnost i kvalitet vode u budućnosti. To da se vodovodna mreža sve više modernizira pokazuju i podaci o gubicima koji

su sa 33,14 % u 2005. godini svedeni na 19,5 % u 2009. godini. Možemo se pohvaliti da na

području općine nemamo niti jedno domaćinstvo koje nema priključak na javni vodovod, te da

svi potrošači imaju uredno i kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom. Potrošači vode, se isto

tako mogu pohvaliti da u poređenju sa okruženjem imaju najnižu prosječnu cijenu 1 m3 pitke

vode od svega 1,1 KM. Da je usluga JKP „VIS“ u snabdijevanju pitkom vodom kvalitetna

pokazuju i podaci da je naplativost ove vrste usluge sa 73,57 % kolika je bila 2005. godine

povećana na 97,88 % u 2009. godini. Ono što se mora napomenuti je i to da još uvijek imamo

154 domaćinstva u MZ Mravići koja imaju paralelno snabdijevanje vodom i iz javnog vodovoda

kojim upravlja JKP „VIS“ i iz lokalnih vodovoda kojim upravljaju grupe građana ili MZ. Kvaliteta i

ispravnost vode iz lokalnih vodovoda se ne kontroliše, što svakako može uticati na zdravlje

stanovništva ove MZ koji koriste ovu vodu za piće.

32

Otpadne vode – kanalizaciona mreža

Do 2006. godine na području općine Doboj Jug nije bilo izgrađeno niti jednog metra

kanalizacione mreže. Pitanje otpadnih voda do tada, a dijelom i danas (osim onih koji imaju

priključak na kanalizaciju) je riješeno putem septičkih jama (30%) dok preostali dio stanovništva

svoje otpadne vode iz domaćinstva direktno ispuštaju u obližnje potoke, putne kanale i sl. što

svakako utiče na stanje u okolišu i daje ružnu sliku. Općina ima urađen glavni projekat izgradnje

primarnih kanalizacionih kolektora za područje cijele općine, a takođe ima urađen i idejni projekat uređaja za prečišćavanja otpadnih voda čija lokacija je predviđena i Prostornim planom.

Prema projektu kanalizaciona mreža se sastoji iz tri kanalizaciona kolektora sa pripadajućim

kanalima . Do danas je urađeno 6.127 m kanalizacionih kolektora i to cijeli kolektor I, dio

kolektora II i dio kolektora III. Ono što je značajno napomenuti kada su u pitanju priključci na

kanalizacionu mrežu je malen broj kanalizacionih priključaka svega 86 domaćinstava i 18 pravnih

lica, mada su stvoreni uslovi za priključenje daleko većeg broja objekata. Ova pojava govori da

nije dovoljno podignuta svijest građana kada je u pitanju odvodnja otpadnih voda. Cijena

odvođenja 1 m3 otpadne vode iz domaćinstva je 0,32 KM što je svakako najniža cijena u

okruženju. Uzimajući u obzir procenat naplativosti ove komunalne usluge od 97,88 % može se

zaključiti da su navedenom doprinijeli kvalitet i cijena ove usluge. Općina je 2009. godine

aplicirala za kreditna sredstva od EIB-a za nastavak izgradnje primarne kanalizacione mreže, pa

su na OV doneseni i prioriteti u izgradnji, tako da će se u narednom periodu ukoliko kreditna

sredstva budu odobrena graditi novi metri kanalizacione mreže. Ono o čemu treba povesti

računa u narednom periodu je svakako stvaranje mehanizama koji će povećati broj priključaka

na kanalizacionu mrežu u dijelovima općine gdje su stvoreni uslovi za to.

Grijanje

Na području općine Doboj Jug nije rješeno kolektivno grijanje, ali se o istom razmišlja od samog

osnivanja. Naime, kako su se na području općine u poratnom periodu počela intenzivno graditi

individualna stambena naselja, osjeća se potreba da se sistemski rješi kolektivno grijanje. Neka

razmišljanja su vodila u tom pravcu da se sa gradskom toplanom grada Doboja koja je od centra

naše općine udaljena cca 3 km sklopi ugovor kako bi ona svoje usluge zagrijavanja prostora

proširila i na našu općinu. Po tom pitanju rađene su i određene ankete, ali je sve to ostalo samo

na tom nivou. Druga razmišljanja su bila da se uradi posebna toplana, ali ni u tom pravcu se nije

daleko odmaklo. Ono što je evidentno je da će se u narednom periodu ovaj problem morati

rješavati najviše iz razloga što je na području općine izgrađeno i u upotrebi mnoštvo kućnih

kotlovnica kojima se zagrijavaju prostorije u domaćinstvima i određeni broj kotlovnica u

vlasništvu pravnih lica kojima se zagrijavaju poslovni, proizvodni i drugi prostori, čiji dim u

vrijeme kada su u funkciji „guši“ stanovnike naseljenog mjesta Matuzići, a naročito dio naselja

pored magistralnog puta M4 i uz rijeku Usoru, gdje se u vrijeme niskog atmosferskog pritiska nad naseljem formira oblak od dima. Prema procjeni na području općine u 2009. godini samo

cca 25% domaćinstava ima kvalitetno rješeno grijanje stambenog prostora tj. zagrijava se sav

stambeni prostor u domaćinstvu putem kućne kotlovnice, dok preostali dio domaćinstava

zagrijava samo jednu ili dvije prostorije domaćinstva. Što se tiče kolektivnog grijanja postoje

dvije kotlovnice i to kotlovnica OŠ sa koje se griju OŠ i Poliklinika i kotlovnica Općine sa koje

se griju Općina, JKP VIS i sala društvenog doma u Matuzićima.

Groblja

Groblje predstavlja obavezan sadržaj svakog naseljenog mjesta koje egzistira na određenom

lokalitetu i funkcionira bez obzira na vrstu naselja i njegovu opremljenost drugim sadržajima.

Osim toga groblja zauzimaju i važna mjesta u kulturno-historijskom nasljeđu jednog naroda,

odnosno „groblja su često svjedoci vremena koji ne mogu ispričati pojednostavljenu istoriju

naselja“.

33

S obzirom na postojeće stanje, situacija po pitanju grobalja je veoma složena. U naselju Mravići

susrećemo se sa pojavom da su mnoge familije sahranjivale svoje članove na svojim privatnim

parcelama tako da imamo slučajeve da se grobna mjesta – mezarja često nalaze ispod prozora

kuća za stanovanje, a pojedine lokacije se nalaze u blizini vode za piće. Ovakva pojava je prestala

donošenjem odluke o mjesnim grobljima koja su planirana i Prostornim planom. Na prostoru

općine Doboj Jug tri lokacije su u vlasništvu Islamske vjerske zajednice, 1 lokacija u vlasništvu

Katoličke vjerske zajednice i 1 lokacija u vlasništvu MZ Mravići. Prema podacima sa kojima raspolažemo te normativu da svako grobno mjesto zahtjeva prosječnu površinu od 4 m2

zemljišta, postojeća groblja svojim kapacitetom zadovoljavaju te se ne ukazuje potreba za

njihovim proširenjem niti formiranjem novih.

U narednom periodu potrebno je urediti postojeća groblja (Jakitovac, Ibrahimovo brdo, Groblje

Matuzići i Groblje Zaimovići, Katoličko groblje Jakitovac), odnosno uraditi kvalitetne prilaze,

izvršiti njihovo ozelenjavanje te dopuniti objektima komunalne infrastrukture: izgraditi prostor

za parkiranje vozila, postaviti rasvjetna tijela, postavljanje korpi za otpatke.

Stanje administrativnih usluga lokalne samouprave

Općina Doboj Jug teritorijalno je organizirana u dvije mjesne zajednice, Matuzići i Mravići, čiji

izabrani organi koordiniraju svoj rad sa općinskim vlastima. Mjesna zajednica Matuzići raspolaže

sa 17 m2, dok Mravići imaju 9m2 kancelarijskog prostora u funkciji sa adekvatnom

kancelarijskom opremom.

Zakonodavnu vlast - Općinsko vijeće čini 12 vijećnika izabranih na lokalnim izborima

2008.godine i Sekretar. Većinu u Općinskom vijeću čine vijećnici iz Stranke za BiH-4 vijećnika,

zatim 3 vijećnika iz SDA, 3 vijećnika iz SDP, 1 vijećnik BPS Sefer Halilović i 1 Nezavisni vijećnik.

Pri Općinskom vijeću imenovano je i djeluje 8 komisija.

Općinska administracija je organizaciono i stručno tijelo lokalne samouprave, a do nove

sistematizacije radnih mjesta organizovana je kroz Kabinet načelnika i tri Stručne službe u

kojima je ukupno 24 uposlenika i to:

1. Kabinet načelnika sa 3 uposlenika ili 12,5%,

2. Služba za civilnu zaštitu, opću upravu i zajedničke poslove sa 12 uposlenika ili 50%,

3. Služba za budžet, finansije i privredu sa 6 uposlenika ili 25% i

4. Služba za urbanizam, katastar i geodetske poslove sa 3 uposlenika ili 12,5%.

Saradnja Općinskog načelnika i O.V.-a je na veoma visokom nivou, a politika međusobnog

uvažavanja, kompromisa i dogovaranja imala je za rezultat da su gotovo sve odluke donesene

jednoglasno. Na ovaj način je pokazana maksimalna odgovornost i Općinskog načelnika i

vijećnika prema građanima. Odluke poput Budžeta za tekuću godinu, Odluka o kreditnom

zaduživanja za kanalizaciju, Odluka o pokretanju procesa izrade Integralne strategije lokalnog

razvoja, Odluka o sigurnosti puteva u općini Doboj Jug, samo su neke od odluka koje su u

punom kapacitetu podržane.

Organiziranim aktivnostima zakonodavne i izvršne vlasti općine Doboj Jug u saradnji sa brojnim

međunarodnim i domaćim institucijama i organizacijama realizovani su brojni projekti

poslijeratne obnove općine. U svojih 12 godina postojanja Općina je u skladu sa mogučnostima

ulagala u informatizaciju i tehničko opremanje kao i obuku osoblja. Pored toga, općinski

službenici prolazili su kroz razne seminare i obuke. U protekloj, 2009. godini bila je organizirana

obuka na temu: timski rad, komunikacija sa građanima, komflikti i rješavanje istih, poslovna

korespondencija, a započelo se sa kursom engleskog jezika i on je nastavljen u 2010. godini.

Centralna izborna komisija BiH i OSCE redovno izdaju certifikate kao pečat validnosti održanih

lokalnih izbora. Međutim, međunarodnih standarda evaluacije i potvrde kvaliteta rada lokalne

samouprave nema.

34

Isto tako, općina Doboj Jug još uvijek nema umrežen informacioni sistem i internet i raspolaže

sa dosta skromnom šalter salom.

Općina ima svoju oficijelnu internet stranicu www.dobojjug.ba koja je korisnički orjentirana,

dinamična je i administrira se u realnom vremenu. Isto tako, u cilju što bolje informiranosti

građana sa radom općinskih organa uprave periodično se izdaju informativna glasila: Bilten

općine Doboj Jug i Naše novine, te razne brošure.

2

11

1

3

7

0

2

4

6

8

10

12

KV SSS VKV VŠS VSS

Obrazovna struktura organa uprave

općine Doboj Jug, 2009.

Spolna struktura organa uprave

općine Doboj Jug,2009.

58%

42%Muškarci

Žene

Grafikon 6.1 : Obrazovna struktura organa uprave Grafikon 6.2 : Spolna struktura organa uprave

.

31

125

62

32

0 10 20

K abinet načelnika

S luž ba z a C Z, OU i ZP

S luž ba z a budž et, finans ije

i privredu

S luž ba z a urbaniz am,

katas tar i geodets ke

pos love

B roj s a V S S i V Š S

B roj upos lenih

Grafikon 6.3 : Odnos broja uposlenih sa VSS i VŠS u odnosu na ukupan broj uposlenih po službama

Iz navedenog se može zaključiti da općina Doboj Jug još uvijek nije dostigla tehnološki nivo i

tehnološke trendove kakvi su u razvijenim općinama sa kojima bi realistično mogla da se nosi u

21. vijeku. Međunarodni subjekti sve manje ispoljavaju svoju podršku razvoju kroz donacije u

investicione programe i projekte, a kako skromni budžetski potencijali ne dozvoljavaju velike

kapitalne zahvate da bi se osigurala sredstva za iste potrebno je iznaći nove modele saradnje sa

međunarodnim subjektima kroz povečanje kvantiteta i kvaliteta projekata. U tome ključnu ulogu

ima menadžerski faktor i naučno-istraživački rad jer se moraju ponuditi projekti koji imaju

perspektivu i koji su samoodrživi. U tom smislu, važnu pretpostavku predstavlja savremeno

elektronsko komuniciranje i pračenje ponude i potražnje na tom polju. Dakle, kao imperativ

nameće se potreba jačanja tehnoloških i ljudskih potencijala u općinskoj upravi. Važećom

sistematizacijom radnih mjesta nisu popunjene sve pozicije i postoji potreba za dodatnim

upošljavanjem stručnog kadra.

35

STANJE OKOLIŠA

Stanje zraka

Kvalitet zraka

Kada je riječ o kvaliteti zraka moramo napomenuti da on u mnogome zavisi i od geografskog

položaja. Općina Doboj Jug je smještena u kotlinama rijeka Usore i Bosne gdje je izraženo strujanje zraka. Na kvalitetu zraka nema uticaja neki od većih zagađivača jer istih nema na ovom

prostoru. Ono što se može osjetiti od zagađenja je ponekada „miris“ Natronke iz Maglaja čiji se

izduvni gasovi u atmosferu niz kotlinu rijeke Bosne šire i do naše općine. Pored navedenog od

značaja bi bilo napomenuti zagađenost zraka u zimskom periodu koja nastaje od dima iz

mnoštva kućnih kotlovnica i kotlovnica privrednih subjekata koji u sebi sadrži i dosta čađi koja

se širi po centralnom dijelu naseljenog mjesta Matuzići.

Isto tako, značajno je napomenuti da je u 2009. godini prosječni dnevni promet vozila na

magistralnoj cesti M-4 bio 12.057 vozila, a na magistralnoj cesti M-17 bio 8.854 vozila, što

takođe svakako utiče na kvalitetu zraka u našoj općini, a naročito u užem pojasu pored

navedenih magistralnih cesta. O kvalitetu zraka odnosno o njegovoj zagađenosti na ovim

prostorima nije vršena nikakva analiza niti ispitivanje odnosno mjerenje zagađenosti. Prema

podacima koje smo dobili iz Poliklinike Doboj Jug u našoj općini broj oboljelih od bolesti

disajnih organa i sl. a koji se mogu dovesti u vezu sa zagađenjem zraka je bio konstantan u

periodu od 2005. do 2009. godine tj. bez naglih skokova, a kretao se od 12 do maksimalno 17

osoba godišnje.

Stanje u pogledu vodnih resursa

Vodotoci

Kroz područje općine Doboj Jug protiču dvije rijeke Usora i Bosna koje su prema Zakonu o

vodama F BiH vodotoci prve kategorije.

Na sjevero-istoku naše općine je i ušće rijeke Usore u rijeku Bosnu. Obzirom da se nalazimo na

kraju toka rijeke Usore njena voda je zagađena jer je cijelim svojim tokom ista izložena mnogim

zagađenjima prvenstveno otpadnim vodama i upotrebljenim tehničkim vodama, a također i

krutim otpadom koji nesavjesni stanovnici uzvodnih naselja ilegalno bacaju u korito rijeke.

Nakon završenih ratnih dejstava brojni zagađivači locirani u dolini ovih rijeka su zatvoreni što je

utjecalo na poboljšanje njenog kvaliteta. U međuvremenu proradila su nova postrojenja, a u

narednom periodu se očekuje porast broja privrednih subjekata posebno industrijskih, što će u

svakom slučaju predstavljati problem zbog ispuštanja industrijskih voda u rijeke, koje služe kao

recipijent za upotrebljene i oborinske vode.

Problem predstavlja i fekalna kanalizacija, odnosno septičke jame koje nisu izgrađene prema

sanitarno-tehničkim propisima, obrada zemljišta u poljoprivredne svrhe sa intenzivnim

korištenjem đubriva različitog porijekla u fazi pred sjetvu, što ukazuje pojavu sporadičnog

povečanja nitrita kao produkata raspada nitritnih đubriva, površinske vode sa putnih rigola na

pravcu Doboj - Teslić. Poseban problem predstavlja izlijevanje ovih rijeka u vrijeme obilnijih

padavina.

Pored ova dva vodotoka I kategorije na području općine ima nekoliko manjih potoka od kojih je

najznačajniji Malićki potok i Šijački potok – rijeka koji se nalazi ma granici sa općinom Tešanj.

U dijelu koji govori o vodosnabdijevanju opisano je izvorište Havdine iz kojeg se stanovnici naše

općine snabdijevaju pitkom vodom. U cilju zaštite izvorišta urađen je projekat zaštite izvorišta

Havdine i urađene su zaštitne zone koje su unesene u Prostorni plan općine. Ono o čemu se

36

treba posebno povesti računa u narednom periodu jeste to da se pomenuti projekat treba u

potpunosti sprovesti u djelo, jer ćemo samo tako uspjeti sačuvati ovo izvorište od zagađenja. Neophodno je napomenuti kada su u pitanju vodni resursi da na području općine Doboj Jug ima i više manjih izvorišta od kojih ćemo pomenuti samo neke kao što su : Vis, Šumska voda, Peraslika, Jakitovac, Dubrava o čijoj zaštiti se slabo vodi računa. Ovi alternativni izvori pitke vode bi se trebali u narednom periodu zaštititi, ispitati kvaliteta voda sa njih te napraviti evidenciju svih izvorišta i odrediti tijelo koje bi bilo zaduženo da navedena izvorišta nadgleda i vodi računa o njima. Stanje zemljišta

Fizički gubitak zemljišta i kontaminacija

Svake godine na području općine Doboj Jug fizički se izgubi određena površina zemljišta.

Navedeni gubitak se odnosi na izgradnju saobraćajnica i naselja unutar općine. Veličina

izgubljenog zemljišta zavisi od intenziteta gradnje na ovom području koja je ranijih godina bila izraženija, dok je u 2009. godini zabilježen pad izgradnje pa je samo 0,5 ha fizički izgubljeno. U

narednom periodu ovaj fizički gubitak zemljišta će biti naročito naglašen prilikom izgradnje

autoputa na koridoru Vc i izgradnjom prilaznih saobraćajnica na autoput odnosno izmještene

magistralne ceste M-4. Zemljište koje gubimo je mahom po kulturi poljoprivredno kome je

Prostornim planom određena namjena – građevinsko zemljište. Što se tiče kontaminacije

zemljišta određenim teškim metalima i hemijskim agensima o tome nemamo podataka jer takvih

pojava ni nema.

Geografski položaj općine Doboj Jug, povoljni ekološki i agropedološki uslovi, omogućavaju

razvoj poljoprivredne proizvodnje. Međutim, porast broja stanovništva i rast životnoga

standarda, urbanizacija, izgradnja različitih objekata kao i izgradnja putne mreže, uveliko

doprinose smanjenju poljoprivrednih površina.

Česte poplave na području uz riječne tokove također predstavljaju problem te je u narednom

periodu potrebno planirati izgradnju nasipa ili obaloutvrda, kako bi se zaštitile ove površine.

Stanje šumskih ekosistema Pravo stanje šuma i šumskih zemljišta biti će moguće potpuno sagledati tek nakon provedene

inventure. To predstavlja prioritetan zadatak nakon čega će slijediti izrada šumsko –privrednih

osnova kao najmjerodavnijeg planskog dokumenta.

Institucionalno jačanje sektora šumarstva počevši od 2005.godine ide u pravcu

uredovanja stanja u oblasti šumarstva u svim segmentima. Jačanje šumarstva kadrovski i

organizaciono, u narednom planskom periodu – do 2020.godine, imat će dodatne pozitivne

konkretne rezultate sa dalekosežnim efektima, što će se prvensteno očitovati u samom odnosu

prema ovom resursu, bez obzira na vlasništvo.

Planska dokumentacija, odnosno važeća šumsko privredna osnova kao plan dugoročnog

gospodarenja kako za državne tako i za privatne šume trenutno ne postoji.

Pravo stanje šuma utvrdit će se detaljnim snimanjem na terenu najoptimalnijom izabranom

metodom sa unaprijed prihvaćenim procentom pouzdanosti – tačnosti čime je i jedino moguće

odslikati realno stanje raspoloživih resursa. Ovo je ujedno i prvi zadatak šumarstva ne samo na

području općine Doboj Jug, šire regije, nego i cijele države.

37

Certificiranje šuma zadatak je koji će u narednom periodu biti od velike važnosti. To je

način, u svijetu sve više prihvaćen, da se obezbijedi pravilan pristup šumama, sačuva biološka

raznolikost, te da se obezbjedi da šume u punom kapacitetu vrše pomenute općekorisne

funkcije. Samo će proizvod iz certificiranih šuma odnosno iz šuma u kojima se gospodari na

biološki prihvatljiv način biti prihvaćen na tržištu.

Razgraničenje između privatnog i državnog vlasništva uslov je za početak realiziranja bilo kojih planskih aktivnosti na terenu. Pitanje imovinsko – pravnih odnosa javlja se kao

krucijalno.

Na području općine Doboj Jug, granice između privatnog i državnog posjeda, nakon uspostave

jedinstvenog zemljišnog registra, bit će neophodno što prije obnoviti, odnosno na terenu vidno i

na pravilan način obilježiti.

Komunikacijska otvorenost je pored vrste drveća i kvaliteta stabala važan parametar

ekonomskog boniteta šuma. Šume ovog područja su nedovoljno otvorene pa su i transportni

troškovi izvlačenja drveta iz šuma do utovarnog mjesta visoki. Isti zadovoljavaju sadašnji stupanj

eksploatacije koji se svodi uglavnom na lične potrebe samih vlasnika u ogrjevnom drvetu i

građevinskom materijalu. Za predstojeći period puteve je potrebno dovesti u funkciju koja će

odgovarati savremenom načinu gospodarenja šumama.

Prvi zadatak predstavlja zaustavljanje procesa degradacije. Prijeratni, ratni i poratni period

karakterisala je mnogo veća posvećenost eksploataciji odnosno iskorištavanju nego obnovi šuma

i njihovoj zaštiti. Sječa nije bila praćena intenzivnom obnovom.

Goleti, kojih na području općine Doboj Jug prema postojećoj evidenciji posjedovnog stanja, ima

0,88 hektara ili 0,3 % - treba u narednom, što moguće kraćem periodu, pošumiti.

Niske izdanačke šume kojih ima 231 hektara ili 97% postepeno i tamo gdje je to moguće

prevoditi u visoke, a jednim dijelom gospodariti kao sa niskim šumama.

Zakonskim i podzakonskim odredbama neophodno je spriječiti pretjerano usitnjavanje

posjeda. Pomenuti proces vodi općoj dezorijentiranosti i težem uvezivanju sve većeg broja

posjednika sve manjih i manjih posjeda. Mala površina u konačnici znači i malu vrijednost šume

što je razlog demotiviranosti posjednika, ali i vlasnika – jer ne daje osnov za ozbiljnije planiranje

i proizvodnju.

U narednom planskom periodu na području općine Doboj Jug radi velikog značaja šumskog

pokrivača, potrebno je postojeće površine pod šumom zadržati, uz napomenu da se u cilju

poboljšanja kvaliteta staništa sve dodatne površine nepogodne za poljoprivredu

(nepristupačnost, nizak kvalitet zemljišta, veliki nagibi i sl.) iskoriste za podizanje, odnosno širenje šumskih ekosistema.

U obnovi i rekultivaciji šuma i šumskih zemljišta koristiti autohtone vrste dendroflore,

određenog genetskog potencijala, uvažavajući sastojinske prilike.

Posebno će biti neophodno provoditi redovne mjere kontrole zdravstvenog stanja, a u slučaju

primjećenih sumnjivih promjena koje ukazuju na pojavu biljne bolesti, kalamiteta insekata i sl.

vlasnici šuma biće upoznati sa pravima i obavezama obavještavanja nadležnih stručnih lica

dijagnostičko – prognozne službe.

Kroz sistem obrazovanja i društveno korisnog animiranja mladih mijenjati ukupan odnos prema

šumi. Kontinuirano putem medija upoznavati javnost sa obavezama u oblasti zaštite šuma, te sa

ukupnim vrijednostima istih koje se osim u drvnoj masi ogledaju kroz polivalentne funkcije:

estetsku, turističku, rekreacijsku, higijensko zdravstvenu, hidrološku, klimatsku i druge.

Potencijalnu šumsku vegetaciju općine Doboj Jug čini vegetacija koja treba da se razvija prema

prirodnim uslovima staništa uz uvjet minornog djelovanja antropogenog faktora a to su:

38

o visoke šume bukve na boljim staništima

o izdanačke šume bukve na lošijim staništima

o šume hrasta kitnjaka i običnog graba, te šume hrasta kitnjaka i cera.

Upravljanje otpadom Odvoz smeća i otpada

Po osnivanju općine Doboj Jug na ovom području je organizovano i sistemsko prikupljanje i

odvoženje otpada iz domaćinstava i privrednih subjekata. Najprije je to organizovala Služba

unutar organa Općine, a po osnivanju Javnog komunalnog preduzeća „VIS“ ovu zadaću je isto

preuzelo i obavlja je i danas i to na veoma kvalitetan način. Obzirom da je Općina male površine

nemamo instaliranu deponiju otpada nego prikupljeni otpad JKP „VIS“ na komercijalnoj snovi

odlaže na deponiju u Doboju, dok je u ranijem periodu odlagalo i na deponiju u Tešnju. JKP „VIS“ raspolaže sa jednim specijalnim vozilom za prikupljanje otpada. Pored prikupljanja i

odvoza otpada sa područja dvije MZ općine Doboj Jug isto prikuplja i odvozi otpad sa još jedne

MZ iz susjedne općine Tešanj. Iako je cijelo područje Općine pokriveno sa prikupljanjem i

odvozom otpada procent od 65% korisnika ove usluge, od ukupnog broja domaćinstava, govori

da nemamo adekvatne mehanizme kojima bi se broj korisnika povećao jer im je ta usluga

omogućena. O ovome problemu svakako treba povesti računa u narednom periodu kako bi se

broj korisnika ove usluge povećao. Isti je slučaj i sa korisnicima iz reda pravnih lica. Od kada se

ova usluga uvela, stanje sa divljim deponijama se znatno popravilo. Međutim, ovih deponija još

uvijek ima, a produkt su ilegalnog odlaganja otpada stanovnika sa drugih općina u graničnim

područjima. Takođe i građana naše općine koji ne koriste uslugu sistemskog prikupljanja i

odvoza otpada.

Upravljanje prostorom i okolišom, stanje gradskog zelenila Zelene površine

Na području Općine nemamo niti jednog gradskog parka koji je to u pravom smislu riječi. Od

uređenih zelenih površina imamo uređeno dječije igralište u Ulici Dobojska sa klupama za

odmor i stolovima, te zasađenim parkovskim zelenilom i dva zasađena stabla kestena, te

zasijanom parkovskom travicom. Navedeno igralište je urađeno prije 2 godine i isto nije ni pod

čijim nadzorom tj. ne održava se, niti ko zvanično vodi brigu o istom. To će vremenom, ako se

šta ne poduzme, dovesti do zapuštenosti navedene lokacije. Druga značajna zelena površina sa

zasađenim zelenilom i ružama nalazi se na trgu ispred zgrade Općine i ista se redovno održava

od strane JKP „VIS“.

Pored navedenog na području općine imamo i površine namijenjene za pasivnu rekreaciju. Pod

prostorom koji je namijenjen pasivnoj rekreaciji smatramo onaj prostor na koji se dolazi

isključivo radi odmora i rekreacije (šetnice, izletišta, prostori izrazitih prirodnih vrijednosti i

ljepota i sl.). Prostornim planom općine su definisana četiri ovakva područja i to „Šumska voda“,

„Matoševa dubrava“, „Ribarska kuća“ sa šetnicom uz rijeku Bosnu i „Jezerce“. Ukupno

planirana površina za ove prostore iznosi 20,48 ha.

39

Zaštita prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa Biodiverzitet

Cijelo područje općine Doboj Jug je kultivisano tj. nemamo predjela koji bi se mogli nazvati

zapušteno zemljište. Ovo je prije svega rezultat položaja naše općine te njene veličine jer je

svaki m2 zemljišta ovdje veoma dragocjen. Isto tako, može se napomenuti da na području općine

nemamo močvarnog zemljišta u pravom smislu te riječi, za razliku od vlažnog zemljišta –

barskih njiva-livada kojih imamo u predjelu Mravićkog polja i u Matuzićima na prostoru od

magistralne cesta M-4 prema blago nagnutim parcelama. Na ovim prostorima nije vršena

nikakva studija o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama niti imamo bilo kakvu studiju o

zaštićenim vrstama. Ono o čemu imamo evidenciju jesu biljne i životinjske vrste koje su prisutne

na ovim prostorima. Najveći dio šumske vegetacije čine izdaničke šume bukve, šume hrasta

kitnjaka i običnog graba, te šume hrasta kitnjaka i cera. U sloju grmlja se nalaze: Rosa arvensis,

Staphylea pinata, Ligustrum vulgare, Cornus mas, Cornus sanguinea i dr. , a u sloju prizemne

flore zastupljene su Stellaria holostea, Veronica chamaedryus, Epiedijim alpinum, Erythronium

dens canis i dr.

U pomenutim biljnim zajednicama javlja se lovna divljač: zec, poljska jarebica, fazan, prepelica,

srna, divlja svinja. Ornitofauna (ptice) pored kontinentalnih vrsta – grupa gnjezdarica, javljaju se

i određene vrste močvarica (divlje patke, guske i liske) te siva čaplja.

Ulaganja u energetsku efikasnost

Kako bi se sačuvale šume od naglog uništavanja tj. sječe radi iskorištavanja kao gorivo za

zagrijavanje prostora, te kako bi se sačuvali drugi izvori energije neophodno je da se u

narednom periodu što više posvetimo ulaganju u energetsku efikasnost objekata kako bi se

znatno smanjila potrošnja goriva za zagrijavanje prostora. Ovo je globalni problem, ali se treba djelovati i lokalno. Ono što je primjetno našim prostorima je to da se u zadnje vrijeme sve više

ulaže u energetsku efikasnost objekata time što se objekti grade od materijala koji su dobri

termo izolatori, a također rade se i termo fasade najčešće od stiropora. Naša općina bi u

narednom periodu trebala primjenjivati dobru praksu drugih općina u BiH koje su

subvencionirale investitorima njihova ulaganja u energetsku efikasnost objekata izradom

stiroterm fasada.

Kulturno-historijsko naslijeđe

Na području općine Doboj Jug evidentirani su sljedeći lokaliteti iz predhistorijskog i

srednjovjekovnog perioda:

Nekropola stećaka (srednjovjekovno utvrđenje) Gradina, Mravići

Na stijeni iznad lijeve obale rijeke Bosne nalaze se zidovi neke građevine očuvani u temeljima.

Tragovi temelja na sjevernoj i južnoj strani kao da ukazuju na lučno povijene zidove. Razmak

ivica urušenog kamena između njih je preko 15 m. Tragovi temelja postoje i na sjeveroistočnoj i

na zapadnoj strani, a razmak između njih je od 8 m. Građevinski malter je lomljeni kamen vezan

krečom. Slučajni nalazi keramike upućuju na zreli srednji vijek. Na prilaznom zapadnom sedlu,

nalazi se i 16 nadgrobnih spomenika vrlo loše obrade. Kasni srednji vijek.

40

Prahistorijsko naselje Lađište – Mravići

Mjesto se nalazi u području sela Mravići između ceste i rijeke Bosne. Ravna njiva, oko 5 m

visoko iznad rijeke Bosne. Dužina oko 100 m, a širina 40 m. Zemljište pod kulturom žitarica. Po

položaju i nalazima na površini zemlje, lokalitet se može eventualno datirati u neolitski ili nešto

kasniji period predhistorije. Naselje otkriveno prilikom rekognosciranja terena 1952.godine.

Paleolitska stanica Strane – Matuzići

Na rubu doline rijeke Usore, nedaleko od njenog ušća u Bosnu, uzdiže se prostrana glavica na

čijoj površini se nalaze primjerci kremenih odbitaka ( u neposrednoj blizini općine Usora).

Prahistorijsko naselje Kušum – Matuzići

Nalazište je smješteno u najsjevernijem izdanku brijegova koji se od sela Matuzića spuštaju

prema sastavima Usore i Bosne. Na jezičastom ogranku brijega oko 1 km južno od ušća Usore

u Bosnu otkrivene su u rastresitoj ilovači malobrojne kremenice mlađepaleolitskog tipa. Čini se,

ipak, da je glavnina nalazišta već ranije erodirana. Na površini zemlje koju sačinjava žučkasta

glina, nalazi se razbacano iverje kremena. Kulturni sloj je relativno vrlo tanak. Nalazište je

otkriveno 1952.godine. Arheološki materijal nalazi se na vrlo skučenom prostoru od svega

nekoliko desetina metara. Prirodnom erozijom zemljišta nalazište je svedeno na malu mjeru.

Izgleda da nije vršeno namjerno uništavanje lokaliteta.

Osnovni ciljevi zaštite i uređenja graditeljske baštine su da se i njene graditeljske vrijednosti,

koje baštini naša generacija valoriziraju, očuvaju i urede za vrijeme u kome živimo. Zaštita

graditeljskog naslijeđa, treba da bude sastavni dio razvojne politike ovog područja.

Na lokalitetima kulturno – historijskog naslijeđa potrebno je obnoviti istraživanja, kako bi se ovi

lokaliteti prvenstveno zaštitili od intervencija (prvenstveno građevinskih) te izvršila njihova

valorizacija i planirali radovi na konzervaciji, sanaciji, restauraciji i rekonstrukciji.

41

Uticaj lokalne ekonomije na okoliš

Na prostoru općine Doboj Jug postoji preko 200 privrednih subjekata. Od navedenih subjekata

samo je nekoliko koji se bave proizvodnjom. Navedena proizvodnja nema uticaja na okoliš jer

se radi o pogonima koji nemaju nikakvih nus produkata koji bi mogli da imaju uticaj na stanje u

okolišu. Ono čime ovi privredni subjekti utiču na okoliš je najizraženije u zimskom periodu kada

su u funkciji kotlovnice istih. Nijedan objekat koji je izgrađen nije trebao u postupku izdavanja

odobrenja za građenje da izradi studiju uticaja na okoliš.

Prilikom izrade i usvajanja Prostornog plana općine Doboj Jug usvojena je koncepcija da se na

prostoru općine kada su u pitanju industrijski objekti mogu graditi samo objekti koji neće imati

uticaja na okoliš tj. objekti lake industrije.

Uticaj okoliša na javno zdravlje

Obzirom na naprijed izneseno što se tiče uticaja lokalne ekonomije na okoliš, vidimo da ista

nema uticaja na okoliš što bi trebalo da znači da je stanje okoliša zadovoljavajuće, što znači da

isti ne bi trebao imati neki značajan uticaj na javno zdravlje.

Vrsta bolesti Broj umrlih

2005

2006

2007

2008

2009

Bolesti krvotoka 7 9 9 8 12

Tumori 9 3 6 7 4

Bolesti organa za disanje

4

3

2

2

3

Ostalo: 13 11 10 10 8

STANJE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

Po formiranju općine Doboj Jug 1998. godine kako bi se gradnja usmjerila tj. kako bi se smanjila

nelegalna izgradnja OV Doboj Jug je usvojilo Odluku o namjeni površina i uslovima građenja na

teritoriji općine. Uz finansijsku pomoć MDP organizacije 2005. godine je započela izrada

Prostornog plana za period 2005. do 2020. godine . Uz niz javnih rasprava koje su provedene

na prednacrt, nacrt i prijedlog plana isti je krajem 2007. godine i usvojen. Prostornim planom i

Odlukom o sprovođenju Prostornog plana općine Doboj Jug je definisana namjena površina na

cijeloj teritoriji općine, uslovi građenja i pravci razvoja u svim segmentima društvenog i

privrednog života. Na navedeni Prostorni plan svoju saglasnost odnosno mišljenje je dalo i

nadležno ministarstvo ZE-DO Kantona, nakon čega se počeo i primjenjivati.

Trenutno se vode aktivnosti oko pripreme za izradu Regulacionog plana za dio naselja Matuzići

u kome se planira smjestiti poslovna zona. Navedenim regulacionim planom će biti regulisane saobraćajnice te povezivanje poslovne zone na izmještenu magistralnu cestu M-4 odnosno

prilaznu saobraćajnicu na autoput.

42

Analiza budžeta

Prema finansijskim izvještajima ukupno ostvareni operativni prihodi u 2009. godini iznosili su

1.888.924 KM što je za skromnih 11.486 KM ili 0,6 % više u odnosu na 2008. godinu, a

561.802 ili 42 % u odnosu na 2005. godinu.

U posmatranom periodu ukupni prihodi budžeta su imali konstantan rast po prosječnoj

godišnjoj stopi od 9,4 %. Najizraženija stopa rasta je zabilježena u 2008. godini. Razlozi izraženog rasta ukupnog prihoda u ovoj godini su: povečana naplata poreza na dobit kao

rezultat veće discipline u ovoj oblasti i sinhronizovanog rada općinske administracije,

poreske uprave i privrednika kao i dobrim poslovnim rezultatima privrednika, povečanom

naplatom poreza na platu kao rezultat redovnijih i većih isplačenih plata, čišćenje zaostalih

obaveza po osnovu poreza na promet.

Ekonomska kriza i aktualna recesija odrazile su

se i na budžet Općine za 2009.godinu, uglavnom

preko poreza.

Analizom grafikona uočavamo da je u 2009. godini

došlo do pada svih poreznih prihoda što je bio

opredjeljujući faktor pada i ukupnog prihoda u istoj

godini. Učešće poreznih prihoda u ukupnoj strukturi

budžeta se povečavalo do 2008. godine. U 2009.

godini zabilježen je intenzivan pad. Imajući u vidu

negativne trendove u naplati PDV-a kao i ostalih

indirektnih poreza može se zaključiti da je osnovni razlog pad potrošnje koji je uzrokovan

fiskalnim kontrakcijama i smanjenjem plaća, penzija i socijalnih davanja te padom ukupne

privredne aktivnosti kao rezultat pada ukupne potražnje na tržištu. Ekonomskom krizom

značajno je poljuljana glavna poluga općinskog budžeta, porezi. Isti trend zabilježen je i kod

neporeskih prihoda. Ako bismo prognoze za budučnost temeljili na osnovu prošlih vremenskih

serija, odnosno dosadašnjih prosječnih stopa rasta od 9,4 % u 2015.godini bismo trebali imati

prihod u iznosu cca 2.700.000.

Međutim, stabilnost prihoda od poreza direktno je zavisna od nivoa privredne aktivnosti na

nivou općine. Prognozirane iznose imat ćemo samo ukoliko budemo imali rast proizvodnje i

prometa na nivou općine koji će za rezultat imati veće iznose naplačenog prihoda od PDV-a,

veće ukupno isplačene plaće, odnosno porez na dohodak po tom osnovu, bolju poslovnu klimu

koja će direktno utjecati na nivo ostvarene dobiti privrednih subjekata i ubranog poreza po tom

osnovu.

Druga bitna komponenta koja opredjeljuje

budući nivo ubranog poreza na nivou općine jesu neporezni prihodi. Oni predstavljaju

izvorne prihode budžeta općine i oni većim

dijelom zavise direktno od organa uprave.

Ipak najznačajnija komponenta ovih prihoda

općinske administrativne i komunalne takse

predstavljaju značajan i u posmatranom

periodu stabilan prihod koji bi i u buduće

trebao biti jedna od osnova budžeta.

Grafikon 9.3: Učešće poreskih i neporeskih prihoda

u ukupnom proračunu općine Doboj Jug za period

2005-2009. godina

36,59

18,79

41,51

20,81

45,24

23,56

42,89

19,79

32,89

18,80

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

45,00

50,00

2005 2006 2007 2008 2009

POREZNI PRIHODI

NEPOREZNI PRIHODI

43

U tom oogledu potrebno je osigurati kontinuirani nadzor nad naplatom općinskih naknada te

poduzeti zakonom dozvoljene radnje u cilju poboljšanja naplate neporeznih prihoda općine.

Najznačajnija karakteristika kretanja rashoda koju ističemo jeste smanjenje učešća kapitalnog

dijela budžeta. Iako apsolutni iznosi ovih izdataka se povečavaju, ali ne istim intenzitetom

kojim se povečava ukupan budžet te stoga dolazi do pada njihovog učešća sa 28 % u

2005.godini na 24% u 2009.godini. Unatoč podjeli budžeta na tekući i kapitalni dio još uvijek na bazi onog dijela koji se izdvaja iz općinskog budžeta razvojna komponenta nije tako

značajna. Istovremeno, došlo je do povećanog izdvajanja za plate općinske administracije u

relativnom iznosu budžeta.

Unatoč podjeli budžeta na tekući i kapitalni dio još uvijek na bazi onog dijela koji se izdvaja iz

općinskog budžeta razvojna komponenta nije tako značajna.

U pogledu strukture kapitalnih izdataka primjetna su stalna povečanja izdvajanja za ove namjene.

Investicije kao što su: trafo stanica, most na r. Bosni, novi vjerski objekti, škola i školska fiskulturna dvorana, kanal za odvodnju oborinskih voda, trotoari, semafori, školski poligoni,

rekonstrukcija vodovoda i izgradnja kanalizacione mreže, čine ovu sredinu urbanijom nego što

je to bilo prije 12 godina i govore o razini kapitalnih ulaganja.

Međutim, općina Doboj Jug a sa svojim skromnim budžetom ne bi mogla finansirati ovako

značajne projekte bez podrške koju su nam pružili Vlada Federacije BiH, Vlada Zeničko

dobojskog kantona, Agencija za vode, Federalna Direkcija cesta, Fondacija OdRaz, te

mnogobrojne Međunarodne i domaće organizacije među kojima izdvajamo: World Vision,

USAID, Equilibre, Japanska vlada, GVC, Visoki Saudjiski komitet, MDP sa svojim donatorima i

mnoge druge koje su manje više pomogle u obnovi Matuzića i Mravića. Ova podrška pretvorena

u brojke kazuje da je proteklih 12 godina, po raznim osnovamo ovdje investirano preko 11

miliona maraka.

Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka Imajući u vidu rastući potencijal budžeta, a na osnovu analize i procjene prihoda za naredni

srednjoročni period i opredijeljenosti općinskih organa vlasti za jačanje kapitalnog dijela budžeta,

može se očekivati daljnje povećanje osnove za realizaciju kapitalnih projekata iz vlastitih izvora.

Trendovi i jaz administrativnih i kapitalnih izdataka mogu se posmatrati i na sljedeći način:

2009.

34%

3%12%26%

1%

0%

24%

PLAĆE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH (ukupno)

DOPRINOSI POSLODAVCA I OSTALI DOPRINOSI

IZDACI ZA MATERIJAL I

TEKUĆI GRANTOVI

KAPITALNI GRANTOVI

IZDACI ZA KAMATE I OTPLATE DUGOVA

IZDACI ZA NABAVKU SS-KAPITALNI IZDACI

2005.

25%

2%

14%

30%

1%0%

28%

PLAĆE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH (ukupno)

DOPRINOSI POSLODAVCA I OSTALI DOPRINOSI

IZDACI ZA MATERIJAL I

TEKUĆI GRANTOVI)

KAPITALNI GRANTOVI

IZDACI ZA KAMATE I OTPLATE DUGOVA

IZDACI ZA NABAVKU STALNIH SRED.-KAPITALNI

IZDACI

44

499.458

682.308

802.712856.435

758.072

366.455

283.070

381.306

594.438

414.500

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

2005 2006 2007 2008 2009

Administrativni izdaci Kapitalni izdaci

Grafikon 9.6: Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka

U strateškom pogledu, važan izazov predstavlja prelaz sa sadašnjeg jednogodišnjeg na višegodišnje (najmanje trogodišnje) planiranje proračuna i trezorsko poslovanje, čime bi se

općina Doboj Jug i u pogledu proračunskog upravljanja počela prilagođavati razvojnim

izazovima. Predhodna analiza je pokazala da potencijal budžeta općine još uvijek nije

dovoljno razvijen za samostalno finansiranje velikih razvojnih projekata i da još uvijek je

dominantno finansiranje iz drugih izvora koji učestvuju i sa preko 50 % ukupnih ulaganja. U

dosadašnjem poslovanju lokalna uprava se nije pretjerano oslanjala na kreditna sredstva,

iako se ova mogučnost ne isključuje kao značajan resurs za finansiranje velikih

infrastrukturnih projekata kao što je kanalizacija. U narednom periodu i općina Doboj Jug

bi trebala stupiti u jedan ovakav vid finansiranja. Također, budući razvoj bi se značajno

trebao oslanjati na mogučnosti koje pružaju javno-privatno partnerstvo i projekti

međuopćinske i prekogranične saradnje.

45

III.2. STRATEŠKO FOKUSIRANJE

STRENGTH-SNAGE

WEAKNESSES-SLABOSTI

• Povoljan geografski položaj i dobra prometna povezanost sa

okruženjem (magistralni putevi M-17 i M-4, blizina željeznice);

• Jaka privatna inicijativa;

• Poduzetnost lokalnog stanovništva;

• Izrađen prostorni plan Općine;

• Dobro uređena komunalna infrastruktura (voda, putevi, elektro-

energetska mreža, telekomunikacije);

• Razvijen zdravstveni sektor;

• Stabilna demografska slika Općine;

• Ljudski resursi (visok stepen obrazovanosti st. i značajan broj istaknutih,

visokoobrazovanih kadrova);

• Rijeke Usora i Bosna kao energetski i turistički potencijal;

• Otvorenost lokalne uprave za saradnju sa privatnim sektorom i

podizanje nivoa zadovoljstva građana;

• Uticaj civilnog društva-uključenost CD u ranu fazu donošenja odluka;

• Površinski mala općina;

• Nerazvijen proizvodno-zanatski sektor;

• Visoka stopa nezaposlenosti;

• Nepostojanje srednjoškolskih i visoko-školskih ustanova;

• Usitnjenost poljoprivrednih posjeda;

• Nerazvijen i neiskorišten turistički potencijal Općine;

• Nedovoljno izgrađena društvena infrastruktura;

• Neiskorištenost poljoprivrednih resursa (voćnjaci, jagodičasto voće);

• Slaba inovativna podloga za razvoj privrede i lokalne zajednice;

• Neadekvatna tehnička opremljenost lokalne samouprave (neumrežen

sistem na internet i unutar organa uprave);

• Nedovoljno razvijena kanalizaciona mreža i rasvjeta na prostoru

Općine;

• Nedovoljan budžet (razvojna komponenta i poticaji);

THREATS-PRIJETNJE

OPPORTUNITIES-PRILIKE

• Svjetska ekonomska kriza (prijetnja recesije);

• Neadekvatne raspodjela prihoda između viših nivoa vlasti i lokalnih

samouprava;

• Zagađenost vode i zraka u ravničarskom dijelu Općine (mini

kotlovnice, visoka frekvencija saobraćaja, PET ambalaža)

• Izloženost poplavama;

• Odlazak mladih;

• Blokirani resursi (privatno vlasništvo);

• Nedovoljna podrška privatnom sektoru od viših nivoa vlasti;

• Koridor Vc-priključna petlja;

• Uspostavljanje tri industrijske zone (Matuzići, Mravići i Karuše),

privlačenje strateških investitora u proizvodnji;

• Međuopćinska i regionalna saradnja;

• Unapređenje vertikalne komunikacije sa višim nivoima vlasti;

• Blizina gradske toplane Doboj;

• Saradnja sa međunarodnim organizacijama i proaktivan projektni

pristup predpristupnim fondovima (IPA) Evropske unije (posebno

komponenti prekogranične saradnje- CBC);

• Međuopćinsko djelovanje nevladinog sektora;

46

SWOT analizom općine Doboj Jug identificirani su najvažniji unutrašnji faktori i vanjske

okolnosti za razvoj općine. Unutrašnje prednosti i slabosti svoj temelj imaju u socio-

ekonomskoj analizi općine, dok su vanjski faktori kroz prilike i prijetnje izvedeni iz trenutnih

opće-društvenih i ekonomskih trendova utemeljenim u razvojnim strategijama viših nivoa vlasti,

kao i procjenama lokalnih aktera. SWOT analiza je iznjedrila odgovore na sljedeća ključna

pitanja:

1. Šta imamo, a drugi nemaju? Šta radimo (ili možemo raditi) bolje od drugih? 2. U čemu smo lošiji od drugih? Šta je kod nas kritično, šta ometa razvoj?

3. Koje se dobre prilike mogu za nas uočiti u okruženju? i

4. Šta od onoga što se dešava (planira) u okruženju može ugroziti naš razvoj?

Izdvajanjem perspektivnih konkurentskih prednosti i koncentracija na njihovo sadejstvo sa

spoljnim prilikama, s jedne strane, i najkritičnijih problema uvažavajući prijetnje iz okruženja, s

druge strane, definisana su ključna težišta Strategije odnosno strateški fokusi.

Kompletiranje/upotpunjavanje komunalne infrastrukture

Iako je u općini Doboj Jug komunalna infrastruktura solidno razvijena, potrebno je preduzeti

aktivnosti na kompletiranju i upotpunjavanju postojeće infrastrukture kako bi se uslovi života

podigli na viši nivo i kako bi općina postala izrazito privlačno mjesto za rad i poslovanje.

Podizanje stepena opremljenosti komunalnom infrastrukturom utiče i na konkurentnost općine,

što zajedno sa ostalih faktorima, može biti presudno u donošenju odluka investitora o novim

ulaganjima.

Industrijske zone, fokusiranje na proizvodnju

U ekonomiji općine Doboj Jug uočen je značajan trend rasta broja preduzeća, što predstavlja

bitan indikator privredne dinamike. Geografski položaj i dobra komunikacijska povezanost sa

okruženjem zajedno sa izraženom poduzetnošću lokalnog stanovništva ključni su faktori ovakvih

kretanja te smatramo da će zajedno sa priključnom petljom Koridora Vc bitno opredjeljivati

razvoj općine i u narednom periodu. Sve ove činjenice navode na zaključak da je izgradnja

industrijskih zona u općini Doboj Jug prirodan slijed događaja koji će u velikoj mjeri unaprijediti

uslove poslovanja i doprinijeti atraktivnosti općine za nova ulaganja i nove investicije, gdje će

općina, ukoliko je moguće, dati prioritet proizvodnim investicijama.

Smanjenje nezaposlenosti podrškom preduzetničkim inicijativama poboljšanjem

poslovne infrastrukture

Općina Doboj Jug svoj doprinos razvojnom procesu vidi kroz daljnji razvoj poslovne

infrastrukture kojom će se za MSP stvoriti preduslovi za građenje održivih konkurentskih prednosti. Kako MSP nemaju snagu da samostalno djeluju na velikim tržištima zbog svoje

usitnjenosti, zadatak na lokalnom nivou će biti iniciranje da počinju da grade partnerstva i

razvijaju saradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji i promoviramo saradnju klasterskog

tipa. Razvoj malih i srednjih preduzeća će doprinijeti smanjenju visoke stope nezaposlenosti koja

je jedan od razloga zašto je općina odabrala ovaj strateški fokus.

Međuopćinska saradnja

Sama veličina općine, ali i općina u okruženju, predstavljuju ograničavajući faktor za iniciranje i

realizaciju velikih razvojnih projekata. Izražena je zainteresovanost ali i potrebe općina u

okruženje za učestovanjem u implementaciji zajedničkih projekata, posebno velikih

infrastrukturnih projekata kao što je primjer uređenja obala rijeka. Međutim, potrebno je

uspostaviti oblike i sisteme saradnje koji će biti funkcionalni i brzo odgovoriti zahtjevima općina

ali i zahtjevima mogućih finansijera i donatora. Razvojem međuopćinske saradnje doći će do

47

izražaja kapaciteti razvojne infrastrukture općine koju je takođe potrebno izgraditi i stalno raditi

na njenom unapređenju.

Društvena nadgradnja, civilni sektor i zaštita životne sredine

Razvoj društvene infrastrukture je faktor koji direktno utiče na podizanja kvaliteta života

stanovništva, što je jedan od osnovnih zadataka lokalne zajednice. To predstavlja dovoljan razlog

da se općina odluči za sektorki fokus koji se odnosi na društvenu nadogradnju. I pored uključenosti civilnog sektora u donošenje odluka u općini, potrebno je raditi na izgradnji

njihovih kapaciteta i razvojnih mogućnosti kako bi mogli odgovoriti zahtjevima planiranog

dinamičnog razvoja općine.

Jedan od principa na kojima se zasniva miPRO metodologija je održivost, koja se zasniva na

odgovornom upravljanju životnom sredinom i prirodnim resursima. Zahtjevi životne sredine su

da se životno važni prirodni resursi koriste tako da zadovoljavanje sadašnjih potreba ne

ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

48

III.3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE DOBOJ JUG

III.3.1. Vizija Vizijom i strateškim ciljevima oblikuju se namjeravana konkurentska pozicija, u kojoj je

ugrađeno načelo stvaranja i održavanja konkurentske prednosti, i zajednička perspektiva, u kojoj

je ugrađeno načelo održivosti.

Strateški ciljevi predstavljaju prvu transformaciju vizije razvoja. S druge strane, ovi ciljevi imaju

uporište u definisanim strateškim fokusima kao finalnom rezultatu sprovedene socio-

ekonomske i SWOT analize. Tako zasnovanim i definisanim strateškim ciljevima ocrtavaju se glavni pravci i očekivani dometi transformacije Doboj Juga kao cjeline.

Strateški ciljevi su veoma globalni i predstavljaju srednjoročni pogled na viziju. Oni su, zapravo,

odgovor na pitanje „Šta želimo postići“?, uzimajući u obzir naše resurse. Definiran je skup od

četiri strateška cilja, koji su rezultat svih predhodnih faza.

DUGOROČNA VIZIJA RAZVOJA OPĆINE DOBOJ JUG 2020.

Dinamična preduzetnička zajednica sa

poticajnim poslovnim ambijentom, visokim stepenom obrazovanosti i privlačnim uslovima

života za sve građane, a posebno za mlade.

Razvijeno preduzetništvo

i povečana stopa

zaposlenosti

Pospješen ekonomski rast

iskorištavanjem

potencijalan u oblastima

poljoprivrede i turizma

Ambijentalno uređena i

atraktivna sredina

Izgrađena napredna i

efikasna razvojna

infrastruktura

49

Strateški cilj 1: Razvijeno preduzetništvo i povečana stopa zaposlenosti U ekonomiji općine Doboj Jug SWOT analizom je uočen značajan trend rasta broja preduzeća,

što predstavlja bitan indikator privredne dinamike. Geografski položaj i dobra komunikacijska

povezanost sa okruženjem zajedno sa izraženom poduzetnošću lokalnog stanovništva ključni su

faktori ovakvih kretanja te smatramo da će zajedno sa priključnom petljom Koridora Vc bitno

opredjeljivati razvoj općine i u narednom periodu.

Trgovina i njen značaj u razvoju općine mogu se vidjeti iz činjenice da postoje brojni privredni

subjekti koji se bave trgovinom na veliko i malo. Poslije trgovine, značajno učešće u privrednoj

strukturi zauzimaju sektori: Građevinarstvo, Prerađivačka industrija te sektor Transport,

skladištenje i komunikacije.

Na osnovu identifikacije postojećih snaga, razvojnih potencijala, šansi i ograničenja budući razvoj

općine snažno će se oslanjati na postojeće, isprofilisane sektore nosioce privrede. Pri tome,

posebno potencirajući perspektivu usluga u autoindustriji i transportu te uvođenju novih

djelatnosti kao što je prikupljanje, sortiranje i prerada otpadnog stakla.

Ovaj strateški cilj treba da doprinese savladavanju zaostalosti privrede i stvaranju uslova za

smanjenje nezaposlenosti. U procesu ostvarivanja ovog cilja kao jedan od vrlo značajnih uslova

smatramo međusobnu saradnju općina. Upučenost jednih na druge nam se čini još značajnijom i

važnijom zbog činjenice da mala i srednja preduzeća predstavljaju osnov postojećeg kao i

budućeg privrednog razvoja i zapošljavanja u BiH, ali i općini Doboj Jug. U tom smislu, konkretni

cilj razvoja preduzetništva vezujemo za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća i razvijanju inovativnih kapaciteta na općini. Kao jedan od koraka ka tom cilju vidimo promociju

poduzetničkih potencijala i privlačenje domaćih i stranih investicija, promociju izvoza i podsticaje

saradnje privatnog i javnog sektora, odnosno kapitala.

Općina Doboj Jug svoj doprinos ovom procesu vidi kroz daljnji razvoj postojećih i

uspostavljanje novih poslovnih zona te stvaranju poslovne okoline u kojoj će MSP imati uslove

za građenje održivih konkurentskih prednosti. Kako ta preduzeća nemaju snagu da samostalno

djeluju na velikim tržištima zbog svoje usitnjenosti, naš zadatak će biti iniciranje da počinju da

grade partnerstva i razvijaju saradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji i promoviramo

saradnju klasterskog tipa.

Strateški cilj 1 bit će realizovan kroz sljedeće operativne (sektorske) ciljeve:

1.1. Razvijena preduzetnička infrastruktura i podržan razvoj

prerađivačkih kapaciteta prema raspoloživim strateškim

sirovinama i zahtjevima tržišta do 2015. godine;

1.2. Usklađena i ciljana izgradnja poslovnih zona do 2014. godine;

50

Strateški cilj 2: Pospješen ekonomski rast iskorištavanjem potencijala u

oblasti poljoprivrede i turizma

Klimatski uslovi i povoljan geografski položaj čine ovo područje pogodnim za razvoj

poljoprivrede. Dobru osnovu za razvitak poljoprivredne proizvodnje u budućnosti predstavljaju

već izražene sklonosti stanovništva da se bavi ovom granom djelatnosti te osposobljenost

lokalnih poljoprivrednika kroz provedene razne vidove edukacija i instalirane opreme, s tim da

treba raditi na okrupnjavanju površina i udruživanju samostalnih poljoprivrednika. Udruživanje

sitnih proizvođača jedan je od osnovnih preduslova uspješne proizvodnje većih količina

poljoprivrednih proizvoda za tržište. Praksa razvijenih zemalja je pokazala nezamjenjivost

poljoprivrednih zadruga kao oblika udruživanja. Stoga nam je cilj i da naše poljoprivrednike

usmjeravamo u tom pravcu. Prema istraživanju koje je sproveo Federalni agromediteranski

zavod u okviru FAO projekta, 2007. godine općina Doboj Jug ima dobre pretpostavke za razvoj

voćarstva, povrtlarstva, pčelarstva i proizvodnju mlijeka. Postojeće potencijale namjeravamo

iskoristiti u pravcu intenziviranja ovih vidova poljoprivredne proizvodnje i investiranje u sisteme

navodnjavanja. Trenutno u praksi preovladava konvencionalni, mješoviti sistem proizvodnje, uz

ograničenu primjenu mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Proizvođače treba upoznati sa

principima integralne i/ili organske proizvodnje i maksimalno podržati proizvođače koji se

odluče za promjenu poljoprivrednog sistema u tom smislu. Za promjenu ekstenzivnog i

mješovitog poljoprivrednog sistema u specijalizirani intenzivni potrebno je staviti u funkciju sve

ljudske i zemljišne potencijale, intenzivno raditi na edukaciji proizvođača, razvijati i podržavati

prerađivački sektor koji otkupljuje viškove proizvoda i čini stimulans u transformaciji, specijalizaciji i intenzifikaciji proizvodnje.

Kada je u pitanju turizam kao grana privrede, položajna pogodnost općine Doboj Jug pruža

dobre osnove za razvoj tranzitnog, a uz njega i zdravstvenog turizma. U tom pravcu potrebno je

raditi na građenju imidža Općine, unapređivanju smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta te zaštiti

prirodnih i kulturno-historijskih resursa općine.

Strateški cilj 2. bit će realizovan kroz sljedeće operativne (sektorske) ciljeve:

2.1. Povečana konkurentnost i održivost poljoprivrednog sektora te

uspostavljena veza sa prerađivačkim i otkupnim kapacitetima do

2015;

2.2. Unaprijeđena turistička infrastruktura sa posebnim naglaskom na

tranzitni i zdravstveni turizam do 2018. godine;

51

Strateški cilj 3: Ambijentalno uređena i atraktivna sredina

Specifična povijest općine Doboj Jug nije, kao u drugim sredinama, dozvoljavala sistematično i

racionalno rješavanje mnogobrojnih potreba građana. Danas, oslanjajući se snažno na stručne i stvaralačke sposobnosti ovdašnjih ljudi kao i prirodne te kulturno-historijske kapacitete Općine,

sistematski i organizovano pristupamo kreiranju urbanog ambijenta kvalitetnijeg i humanijeg

življenja, komfornog za sadašnje aktivne generacije, a izazovnog i privlačnog za one koji dolaze.

U praksi to znači uporedo angažiranje na stvaranju svih uslova, pa i prostornih, za život i

privređivanje na dostignutom nivou, ali i za ubrzani društveni, kulturni i privredni razvoj. Ovaj

strateški cilj podrazumjeva ravnomjeran i održiv razvoj Općine utemeljen na prostorno-planskoj

dokumentaciji. U nastojanju za unapređenjem stanja u prostoru i uređenjem prostora nastaviti

će se i dovršiti projekti iz prethodnog razdoblja kao što je izgradnja sistema odvodnje

površinskih i otpadnih voda, saobraćajne infrastrukture, projekti vezani uz skrb o djeci, školstvo,

sport i drugo. Novim projektima u narednom desetogodišnjem razdoblju za koje se donosi

Program mjera, treba unaprijediti stanje u prostoru Općine i ukloniti defícite u pojedinim

sadržajima, a što se posebno odnosi na: uređivanje javnih prostora, gradnja i uređenje

komunalne i putne infrastrukture, zaštita od izlijevanja rijeka Usore i Bosne, prostora za

boravak i sastajanje građana, gradnju i uređenje dječjih vrtića i igrališta, dogradnju osnovne

škole, novih sadržaja u sportu i rekreaciji, kulturnih sadržaja, definisanje i zaštita prirodnih

izvorišta pitke vode i područja od historijskog značaja, uređenje pojedinačnih spomenika,

uređivanje ulica i trgova, grobalja i dr.

Prostornim planom su definisani ciljevi i interesi koji su važna determinanta razvoja na području

općine Doboj Jug. Korištenju prostora je potrebno pristupiti planski i racionalno, pri tome

uvažavajući činjenicu da korištenje prostora treba osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja

u kojem se okoliš nalazi. Kako bi općina Doboj Jug bila doista “ambijentalno uređena i atraktivna

sredina“ razvojnim mjerama u okviru ovog strateškog cilja biće neophodno inicirati sistemsku i

plansku gradnju, posebno „Zone Karuše“ koja se nalazi neposredno uz magistralne ceste M-17 i

M-14 i direktno naslanja na buduću trasu koridora Vc. U cilju najbolje valorizacije položajne

pogodnosti općine, biće inicirana pažljivo osmišljena gradnja unificiranih, tipskih objekata

individualnog i kolektivnog stanovanja (etno stil) kako bi izgradili zonu ugodnog življenja za

sadašnje i buduće generacije, ali istovremeno osobenom i drugačijom gradnjom zanimljiva i

atraktivna za turiste.

Strateški cilj 3 bit će realizovan kroz sljedeće operativne (sektorske) ciljeve:

3.1. Razvijena i ojačana komunalna, društvena i tehnička

infrastruktura do 2019. godine;

3.2. Regulisano 50 % oborinskih i otpadnih voda do 2015. godine;

3.3. Kvalitetan i efikasan sistem predškolskog i osnovnog obrazovanja

te usmjereno obrazovanje kadrova do 2014. godine;

3.4. Ojačani zdravstveni i kapaciteti socijalne zaštite i povečana

prosvječenost građana iz oblasti zdravlja, kulture življenja i

kulturno-historijskog nasljeđa do 2017. godine;

3.5. Zaštićena i uređena 2 prirodna izvorišta pitke vode i 2 prostora

za odmor i rekreaciju do 2019. godine;

52

Strateški cilj 4: Izgrađena napredna i efikasna razvojna infrastruktura

Domaći i međunarodni subjekti u Bosni i Hercegovini sve manje ispoljavaju svoju podršku

razvoju kroz donacije već sve više svoje aktivnosti usmjeravaju u vlastite programe edukacije

lokalne samouprave i projekte NVO koji imaju za cilj jačanje njihova partnerstva sa vladinim

sektorom. Dakle, u uslovima oskudnih razvojnih komponenti budžeta iznalaženje novih oblika

saradnje sa međunarodnim, pa i domaćim razvojnim subjektima nameće se kao imperativ. U

tome ključnu ulogu ima menadžerski faktor kako jedinica lokalne samouprave tako i

predstavnika NVO. Naučnim i istraživačkim radom do projekata koji imaju perspektivu i prođu

kod navedenih organizacija.

U tom smislu neophodno je raditi na jačanju kadrovskih i tehničkih kapaciteta navedenih aktera

u ovome procesu pri čemu elektronsko komuniciranje i uspostavljenje međuopćinske i

prekogranične saradnje ima poseban značaj i ulogu.

Strateški cilj 4 bit će realizovan kroz sljedeće operativne (sektorske) ciljeve:

4.1. Izgradnja dobrog upravljanja zajednicom kroz uključenje NVO

sektora do 2012;

4.2. Povečana efikasnosti lokalne uprave i osnažena međuopćinska

saradnja kroz realizaciju dva zajednička programa do 2019.

godine;

Sektorski ciljevi su prioriteti koji vode ostvarenju strateških ciljeva i približavanju viziji.

Ostvarenjem nekoliko prioritetnih sektorskih ciljeva implementira se strateški cilj. Sa

prioritetnim ciljevima se određuje kako se realizira strateški cilj i oni predstavljaju instrumente

strateškog cilja koji rješavaju određeni problem ili dio problema. Pri tome, definiraju se

specifični ciljevi koje je moguće realizirati (resursi, vrijeme), a daju optimalne efekte u razvoju i

postizanju strateških ciljeva.

Za definiranje svakog od sektorskih ciljeva je neophodno i identificirati i realne mjere koje je

potrebno poduzeti da bi se ostvarili prioriteti razvoja u nekom vremenskom okviru.

One su instrumenti za korištenje resursa kako bi se postigao neki konkretan prioritetni cilj i, u

tehničkom smislu, predstavljaju most između strateškog i operativnog dijela postizanja razvoja.

53

IV. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI

54

IV.1. PLAN LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA

IV.1.1. Fokusiranje

Sektorska SWOT analiza - Ekonomija

STRENGTH-SNAGE

Povoljan geografski položaj i dobra prometna

povezanost sa okruženjem;

Prostorni plan;

Poduzetnički potencijal u proizvodnji i

uslugama;

Razvoj MSP;

Stabilna demografska slika;

Rijeke Usora i Bosna te kulturno-historijsko

naslijeđe kao turistički potencijal;

Transportna i komunalna infrastruktura;

Relativno mala općina;

Pasivno udruženje privrednika;

Visoka stopa nezaposlenosti (cca 50%);

Usitnjenost privatnih poljoprivrednih posjeda;

Nedovoljan budžet (razvojna komponenta i

poticaji);

Nepostojanje finansijskih institucija-banke;

Nepostojanje zelene pijace;

WEAKNESSES-SLABOSTI

Regulacija rijeke Usore i koridor Vc;

Industrijske zone Matuzići, Mravići i Karuše (poslovni

inkubatori);

Usluge u autoindustriji i saobraćaju, obrada stakla;

Voćarska proizvodnja i pčelarstvo ;

Razvoj zdravstva i zdravstvenog turizma;

Međuopćinska i regionalna saradnja ;

Unapređenje vertikalne komunikacije sa višim nivoima vlasti;

Planiran i strateški razvoj općine;

Regionalna nepovezanost (neusklađenost

zakonske legislative);

Neadekvatne raspodjela prihoda između

viših nivoa vlasti i lokalnih samouprava;

Odlazak mladih kadrova;

Opasnost od plavljenja;

Nedovoljno definisana pozicija jedinica

lokalne samouprave;

OPPORTUNITIES-PRILIKE THREATS-PRIJETNJE

55

U pogledu ekonomskog razvoja općina Doboj Jug posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju

svojih najbitniji snaga koje se odnose na položaj općine, poduzetnički potencijal i poduzetnički duh

stanovništva, stabilan razvoj MSP i dobro razvijenu transportnu i komunalnu infrastrukturu kao i

mogućnosti iskorištavanja prilika koje joj stoje na raspolaganju a koje se odnose na izgradnju

industrijskih zona, razvoj poljoprivrede i dalji razvoj zdravstvene infrastrukture i zdravstvenog

turizma.

Sa druge strane, općina treba da uloži napore za minimiziranje glavnih slabosti i prijetnji koje utiču na ekonomski razvoj. Najbitnije slabosti su vezane za visoku stopu nezaposlenosti, nedovoljan budžet

općine i pasivnost udruženja privrednika, dok se prijetnje odnose na odlazak mladih kadrova,

neadekvatnu raspodjelu prihoda između viših nivoa vlasti i lokalne samouprave, opasnost od plavljenja

i veličina općine.

Najvažniji unutrašnji i vanjski faktori sumirani kroz sektorsku SWOT analizu direktno su opredjelili

budućnost ekonomije općine Doboj Jug i ključne strateške inicijative. Strateški fokusi po TOWS

matrici utemeljeni su na promišljanju prikladnih kombinacija s liste snaga, slabosti, prilika i prijetnji.

U tom smislu, strateška usmjerenja sektora Ekonomije uključuju različite kombinacije sektorskih

strategija.

Prva kombinacija tzv. Maxi-maxi (Snage-Prilike) uključuje skup intervencija kako bi se sa postojećim

snagama kao što su: povoljan geografski položaj i dobra prometna povezanost sa okruženjem,

poduzetnički duh i izražena privredna dinamika zajedno sa stabilnom demografskom slikom iskoristile

prilike za razvoj poslovnih zona kroz koje bismo izgradili adekvatnu poslovnu infrastrukturu kao oblik

podrške razvijanju prozvodno-zanatskog sektora i dovođenju novih investitora, a sve potpomognuto

različitim vidovima međuopćinske i regionalne saradnje.

U osnovi drugog skupa intervencija leži težnja da se, oslanjajući se na uspješnu implementaciju prve

kombinacije strateških intervencija, minimiziraju prijetnje kao što je odlazak mladih kadrova te stvore

dobre pretpostavke za generiranje dodatnih budžetskih priliva, odnosno s druge strane preovladale

slabosti poput slabe razvojne komponente budžeta, visoke stope nezaposlenosti i sl.

Na gore pomenutim temeljima definisani su razvojni ciljevi sektora Ekonomija.

Pretpostavke sadržane u Strateškom planu privrednog razvoja su da u tržišnoj privredi, lokalna

samouprava promiče privredni razvoj stvaranjem okruženja koje pogoduje preduzetničkoj aktivnosti.

Strateški plan služi kao okvir za lokalna nastojanja na stvaranju i održavanju tog povoljnog okruženja

koji preporučuje pojedine, visoko prioritetne intervencije za provedbu u idućih pet godina.

Rezultati koji se mogu postići implementacijom modela ekonomskog razvitka:

Usmjeriti lokalne resurse prema otvaranju novih radnih mjesta,

Podići lokalni standard života,

Razviti saradnju javnog i privatnog sektora.

U strateškom planiranu sektora Ekonomija izabrana su tri kritična strateška pitanja na koja se treba

usredotočiti u narednom periodu.

ODABRANA PRIORITETNA PODRUČJA INTERVENCIJE EKONOMSKOG RAZVOJA OPĆINE DOBOJ JUG:

1. REALIZACIJA INDUSTRIJSKE I POSLOVNIH ZONA,

2. ISKORIŠTAVANJE POSTOJEĆIH PRIRODNIH I POLJOPRIVREDNIH RESURSA U SVRHU RAZVOJA

POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE,

3. RAZVOJ I PROMOCIJA TURISTIČKIH POTENCIJALA.

56

IV.1.2. Razvojni ciljevi

Razvojni ciljevi sektora

-Ekonomija-

Veza sa strateškim

ciljevima

Veza sa razvojnim ciljevima

drugih sektora

1.1. Razvijena preduzetnička

infrastruktura i podržan

razvoj prerađivačkih

kapaciteta prema

raspoloživim strateškim

sirovinama i zahtjevima

tržišta do 2015. godine.

S.C. 1:

RAZVIJENO

PREDUZETNIŠTVO I

POVEČANA STOPA

ZAPOSLENOSTI

Razvoj poslovne infrastrukture i porast

poslovnih aktivnosti kroz izgradnju i razvoj

poslovnih zona ima potencijalno vrlo

pozitivne učinke na životni standard

stanovništva, uglavnom kroz porast

zaposlenosti i ličnih dohodaka kao i

zadržavanje mlađeg dijela populacije unutar

općine. Također, može se očekivati porast

poreznih prihoda lokalnog proračuna koji

se onda može iskoristiti za nove investicije

u infrastrukturu i dr. razvojne projekte

sektora društva i okoliša. Također, mogući

su posredni učinci razvoja poslovnih zona

na okoliš u smislu dovođenja prljavih

industrija u zonu. Međutim, trenutna

stajališta izvršne i zakonodavne vlasti

Doboj Juga odražavaju negativno

raspoloženje spram takvih industrija i u

dosadašnjim kriterijima za dodjelu

zemljišta bio je neophodan uslov za

izgradnju na ovom području zone je da

proizvodni programi ne zagađuju okolinu u

smislu emitovanja otpadnih tvari koje

mogu negativno utjecati na životnu

okolinu.

1.2. Usklađena i ciljana

izgradnja poslovnih zona do

2014. godine.

2.1. Povečana konkurentnost i

održivost poljoprivrednog

sektora te uspostavljena veza

sa prerađivačkim i otkupnim

kapacitetima do 2015. godine.

S.C. 2:

POSPJEŠEN EKONOMSKI

RAST ISKORIŠTAVANJEM

POTENCIJALA U

OBLASTIMA

POLJOPRIVREDE I

TURIZMA

Intenziviranje pojedinih vidova

poljprivredne proizvodnje i usmjeravanje

sa konvencionalnog na organski sistem

proizvodnje trebalo bi imati i neposredne

učinke na efikasnije iskorištavanje

raspoloživih poljoprivrednih površina kao i

eliminisati negativne utjecaje koje

konvencionalna proizvodnja bazirana na

primjeni vještačkih đubriva ima na okoliš,

ali u krajnjoj mjeri i na zdravlje ljudi.

2.2. Unaprijeđena turistička

infrastruktura sa posebnim

naglaskom na tranzitni i

zdravstveni turizam do

2018. godine.

Ostvarenje ovog sektorskog cilja imat će

sinergijske efekte na strateški cilj

„Ambijentalno uređena i atraktivna

sredina“ i obrnuto, kod ova dva strateška

pravca imamo povratne uzročno-

posljedične veze. Možemo konstatovati da

je ovaj cilj komplementaran programskim

ciljevima iz oblasti zaštite okoliša kao i da

ostvarenjem programa razvoja komunalne

i dr. infrastrukture stvaraju se

pretpostavke uspješnoj realizaciji ovoga

operativnog cilja.

57

Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa vlasti

Najznačajniji strateški dokumenti iz oblasti preduzetništva i ekonomskog razvoja jesu: Strategija

razvoja MSP u Bosni i Hercegovini (2009-2011), Strategija zapošljavanja u BiH 2010-2014, Strategija

razvoja Zeničko-dobojskog kantona (2010-2020) i Strategija razvoja turizma FBiH (2008-2018).

Na nivou FBiH Strategija razvoja MSP utvrđuje neophodna poboljšanja pravnog okvira i

institucionalnih struktura koje, neposredno ili posredno, utiču na osnivanje, razvoj i uspješnost MSP,

pri čemu je glavni cilj uspostava efikasne koordinacije izrade politike i provedbe svih vidova podrške

MSP-ima. Također, ovom strategijom su opisani tzv. napredni faktori konkurentnosti zajedno sa

konkretnim instrumentima u cilju da se promoviše izvoz, pomogne razvoj inovativnih kompanija ili da

se promoviše umrežavanje i partnerstvo kao važan strateški instrument u poslovnom svijetu danas.

Iako je ovaj strateški dokument vremenski ograničen sa 2011., obzirom da trenutni položaj MSP u

BiH je utvrđen nalazima ove strategije vrlo je izvjesno da i naredni strateški potezi kada je u pitanju

ova oblast trebaju ići u istom smjeru. Ovim dokumentom jasno je naznačeno da se BiH treba

koncentrisati na uspostavljanje cjelokupne politike i pravnog okvira-poboljšanje i harmonizacija

zakona i propisa o MSP i uspostavljanje jeftinijih i bržih uslova za nove male firme zbog velikih

troškova registracije preduzeća i nemogučnosti on-line registracije te pružanje institucionalne

podrške ovome sektoru. Sve su ovo pretpostavke efikasne i uspješne realizacije S.C.1-Razvijeno

preduzetništvo i povečana stopa zaposlenosti.

Kombinacija politika predviđena Strategijom zapošljavanja u BiH predviđa intervencije koje se odnose

i na potražnju radne snage i na ponudu radne snage, kao i na upravljanje tržištem rada. Kao

kompatibilne i posebno značajne mjere za implementaciju razvojne strategije općine Doboj Jug

smatramo:

Mjera 1: Poboljšati poslovni ambijent i pružiti podršku uspostavljanju i razvoju malih i srednjih

preduzeća i

Mjera 2: Smanjiti zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i omogučiti formalizaciju.

Strateškim ciljem br 2. Strategije razvoja Zeničko-dobojskog kantona „Razvoj diverzificirane,

vitalne i konkurentne regionalne ekonomije“ definirani su programski prioriteti i mjere koji bi trebalo

da donesu koristi i finansijske prilike za razvojne inivijative na lokalnom nivou. Posebnu važnost i

značaj za implementaciju Strategije razvoja općine Doboj Jug 2010-2020. kao i priliku da usklađenim

radom doprinesemo ostvarenju zajedničkih stremljenja vidimo u programskim prioritetima:

1. Daljnje razvijanje poslovno-preduzetničke infrastrukture,

2. Razvijanje svijesti o preduzetništvu kao motoru regionalne ekonomije, 3. Podizanje konkurentnosti regionalne ekonomije i

4. Poticanje preduzetništva ciljanih skupina.

Konačni doseg ostvarenja razvojnih prioriteta definisanih Strategijom razvoja turizma FBiH za

period 2008-2018. godina temeljenih na načelima održivosti trebao bi osigurati dugoročno

blagostanje lokalnom stanovništvu i zajednici s jedne strane te zadovoljstvu turista s druge strane.

Shodno tome, sektorski ciljevi razvojne strategije općine Doboj Jug kada je u pitanju oblast turizma u

uskoj su vezi sa programskim priritetima i mjerama razvojne strategije FBiH.

58

IV.1.3. Programi, projekti i mjere

Najznačajnije inicijative međuopćinske saradnje su:

1. Međusektorska analiza poslovnih zona u Centralnoj BiH (u saradnji sa općinama Centralne BiH),

2. Unapređenje saradnje i razmjena dobrih praksi sa komšijskim i općinama koje imaju komplementarne poslovne zone (u saradnji sa

općinama Maglaj, Tešanj, Doboj i šire),

3. Izrada Studije mogučnosti formiranja klastera u prerađivačkoj industriji-vertikalno povezivanje djelatnosti (u saradnji sa općinama Tešanj,

Usora i dr. koje imaju komplementarne poslovne zone),

4. Ustanova zdravstvenog turizma za ljude srednje i starije životne dobi,

5. Projekat ispitivanja geotermalnih voda na ovome području.

Plan implementacije 2011 – 2015. Sektor 1: Ekonomija

Projekti / mjere Program

Veza sa

sektorskim

ciljevima

Orijentacioni period realizacije/

dinamika implementacije Nosilac/nosioci

implementacije Ciljne grupe (korisnici)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015

Završavanje poslovne zone Matuzići Program 1.1.1

Razvoj i izgradnja

poslovnih zona

Strateški cilj

1.

Sektorski cilj

1.

Općina Doboj Jug,

Udruženje privrednika,

Kantonalna i federalna resorna

ministarstva,

Međunarodni donatori,

MZ

Privrednici

(Lokalno stanovništvo-

nezaposleni)

Izgradnja poslovne zone Mravići

Izgradnja poslovne zone Karuše

Institucionalna podrška razvoju i

realizaciji (katalitičkih) projekata

privatne inicijative (proizvodnja

specijalnih tehnološki visokozahtjevnih

proizvoda od stakla, autoservisne

usluge i saloni, transportne usluge)

Program 1.1.2

Razvijanje

instrumenata

podrške razvoju

preduzetništva

Općina Doboj Jug

Privrednici (nosioci

katalitičkih ideja i projekata,

kao i proizvodne djelatnosti)

Poticaji (subvencije) za proizvodnju i

djelatnosti od posebnog značaja za

lokalnu zajednicu

Uspostavljanje Kancelarije za razvoj

Izrada Marketing plana poslovnih zona

Općina Doboj Jug,

Udruženje privrednika,

Potencijalni investitori,

(Lokalno st.)

59

Učešće na sajmovima Program 1.1.3

Promocija

poslovnih zona i

privlačenje

investitora

Resorna ministarstva,

REZ agencija Animiranje poduzetnika iz poslovnih

zona Centralne BiH da investiraju u

naše poslovne zone;

Animiranje stranih investitora (npr.

ubrzati i pojednostaviti administrativne

procedure i saglasnosti, refundacija

troškova prilikom otvaranja firme,

oslobađanje od taksi itd.);

Međusektorska analiza poslovnih zona

u Centralnoj BiH;

Program 1.2.1

Razvijanje

međuopćinske i

prekogranične

saradnje

Strateški cilj

1.

Sektorski cilj

2.

Općina Doboj Jug,

IPA fondovi

Preduzeća koja posluju u

industrijskim zonama CBIH,

susjedne i općine iz graničnih

zemalja

(Lokalna privreda)

Unapređenje saradnje i razmjena

dobrih praksi sa komšijskim općinama

kao i općinama koje imaju

komplementarne poslovne zone

Izrada Studije mogučnosti formiranja

klastera u prerađivačkoj industriji

(vertikalno povezivanje djelatnosti)

Podsticaji proizvodnji u zaštičenim

prostorima (staklenicima) Program 2.1.1

Intenziviranje

povrtlarske i

voćarske

proizvodnje

prema zahtjevima

tržišta i

mogučnostima

prerade Strateški cilj

2.

Sektorski cilj

1.

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva,

Udruženje poljoprivrednika

Agencije

Povrtlari i voćari

(Lokalno stanovništvo)

Instaliranje sistema navodnjavanja „kap

po kap“

Podizanje zasada tradicionalnih

autohtonih sorti voća;

Podizanje zasada jagodastog voća;

Osnivanje malih prerađivačkih i

kapaciteta za skladištenje i plasman

voća i povrća (proizvodnja

tradicionalnih visokokvalitetnih eko

proizvoda, sušare, sirane, hladnjače)

Program 2.1.2

Podrška razvoju i

realizaciji

projekata privatne

inicijative i

povezivanje

poljoprivredne

proizvodnje sa

tržištem

Privatni inicijatori, Udruženje

poljoprivrednika,

Udruženje privrednika,

Općina,

Udruženje pčelara

Poljoprivrednici i

poljoprivredni proizvođači

Uređenje zemljišta za zelenu pijacu

60

Edukacije poljoprivrednih proizvođača;

Učešće u formiranju kreditno-

garantnog fonda za poljoprivredu;

Podsticaji pčelarstvu (doniranje

košnica, sadnica medonosnog bilja) Program 2.1.3

Unapređenje

proizvodnje meda

i mlijeka

Općina Doboj Jug

Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva,

Udruženje pčelara,

Udruženje poljoprivrednika

Pčelari, stočari

Podsticaji stočarstvu

Ustanova zdravstvenog turizma za

ljude srednje i starije životne dobi

Program 2.2.1

Stvaranje

pretpostavki za

razvoj turizma i

turističke ponude

Strateški cilj

2.

Sektorski cilj

2.

Općina Doboj Jug,

Privatni inicijatori,

Ministarstvo turizma i okoliša,

Turistička zajednica ZE-DO

kantona

Domaći i ino turisti

(Lokalna zajednica)

Poboljšanje kvantiteta i kvaliteta

smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta

općine (hotel, izgradnja autokampa i

odmarališta i sl.)

Identifikacija i razvoj specifičnih

turističkih, kulturno-zabavnih i

sportskih manifestacija u funkciji

obogačivanja turističke ponude (bašte,

parkovi, etno selo)

Promocija resursa i traženje

strateškog partnera

Sudjelovanje u projektu ispitivanja

geotermalnih voda na ovome području

Kanton, Federacija, Općine Doboj

Jug, Tešanj, Maglaj

Općine dobojske regije

(Lokalno stanovništvo i

privreda regije) Integriranje zdravstvenih kapaciteta i

usluga u sistem razvoja turizma i

turističke ponude

Općina Doboj Jug,

Poliklinika,

Ministarstvo turizma i okoliša

Ljudi srednje i starije životne

dobi

Promocija i iskorištavanje šumskih

ljepota na općini za razvoj lovnog

turizma

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo turizma i okoliša Domaće st. i turisti

Izrada bilborda sa snažnom porukom i

postavljanje na vidnim mjestima u

općini;

Program 2.2.2

Građenje imidža

općine i

privlačenje novih

investicija u

turizam

Općina Doboj Jug,

Turistička zajednica ZE-DO

kantona, Ministarstvo okoliša i

turizma

Potencijalni investitori

(Lokalna zajednica) Unapređenje sadržaja i promotivnih

materijala na službenoj internet stranici

općine (zdravstveni i turizam zasnovan

na kulturno-historijskom nasljeđu)

61

IV.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima

SEKTORSKI CILJ

PROCJENA OČEKIVANIH ISHODA SA INDIKATORIMA

1.1. RAZVIJENA PREDUZETNIČKA

INFRASTRUKTURA I PODRŽAN RAZVOJ

PRERAĐIVAČKIH KAPACITETA PREMA

RASPOLOŽIVIM STRATEŠKIM SIROVINAMA I

ZAHTJEVIMA TRŽIŠTA DO 2015.

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Uređena poslovna zona Matuzići sa infrastrukturom za 12 MSP do početka 2011.godine,

Uspostavljena Kancelarija za razvoj početkom 2011.,

Izrađen Regulacioni plan i projektna dokumentacija poslovne zone Karuše do kraja 2012.,

Završena komunalna i tehnička infrastruktura poslovne zone Karuše do kraja 2015.,

Izrađen Regulacioni plan poslovne zone Mravići do kraja 2013.godine,

Urađena projektna dokumentacija poslovne zone Mravići do kraja 2014.godine;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Broj privrednih subjekata povečan za 10 % do 2015. godine,

2,5 % godišnje povečanje stope zaposlenosti do 2015. godine,

Realiziran najmanje 1 katalitički projekat do 2015. godine,

Privučene najmanje 2 nove investicije u proizvodnju finalnih proizvoda do kraja 2015.;

1.2. USKLAĐENA I CILJANA IZGRADNJA

POSLOVNIH ZONA DO 2014.

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Urađena Međusektorska analiza poslovnih zona CBiH do kraja 2012.godine,

Kontinuiran rad na građenju uspješne i efikasne saradnja sa komšijskim općinama,

Ostvarena prekogranična saradnja do kraja 2013.godine;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Izrađena Studija mogučnosti formiranja klastera do 2014.godine,

Dovedena najmanje 2 investitora iz susjednih općina,

Realizovan 1 prekogranični projekat do kraja 2015.godine.

62

2.1. POVEČANA KONKURENTNOST I

ODRŽIVOST POLJOPRIVREDNOG SEKTORA

TE USPOSTAVLJENA VEZA SA

PRERAĐIVAČKIM I OTKUPNIM

KAPACITETIMA DO 2015.

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Povečan broj pčelinjih društava sa 30 i više košnica za 15 % do 2015.godine,

Podignuto 10 novih plastenika površine 200 i više metara radi proizvodnje povrća do 2015,

Izgrađen mini prerađivački kapacitet za preradu voća i povrća do kraja 2013.godine,

Stimulativnim poticajima zasađeno 2 ha voćnjaka do 2015. godine.

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Otvoreno 50 novih radnih mjesta u poljoprivredi do kraja 2015.godine,

Osiguran plasman za 60 % poljoprivrednih proizvoda do kraja 2015.godine,

Povečanje udjela površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 10 % do 2014.godine te

osigurano tržište za ekološke proizvode.

2.2. UNAPRIJEĐENA TURISTIČKA

INFRASTRUKTURA SA POSEBNIM

NAGLASKOM NA TRANZITNI I ZDRAVSTVENI

TURIZAM DO 2018.

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Izrađena turistička ponuda Doboj Juga u formi brošure do 2012.godine,

Izgrađeno etno selo do kraja 2013.godine,

Kontinuiran rad na promociji turističkih resursa i unaprijedživanju imidža općine;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Broj implementiranih projekata i aktivnosti NVO sektora povečan za 30 % do 2015.godine, Unaprijeđena turistička ponuda kroz povečan broj kulturno-zabavnih i sportskih

manifestacija za 10 % do 2013.godine, Osmišljen i promoviran brand općine do 2014.godine.

63

IV.1.5. Okvirna finansijska konstrukcija

Cilj

Program/Projekat

Period implementacije

Izdaci

Izvori (%)

2011 2012 2013 2014 2015

Bu

džet

Kan

ton

FB

IH/

BIH

Kre

dit

EIB

-a

Pri

vat.

izvo

ri

Do

nato

ri

Završavanje poslovne zone Matuzići

180.000

-

-

-

-

180.000

-

55

45

-

-

-

Izgradnja poslovne zone Mravići

50.000,

50.000

50.000

50.000

200.000

40

60

-

Izgradnja poslovne zone Karuše

60.000

150.000

150.000

200.000

200.000

760.000

20

25

25

-

15

15

Uspostavljanje Kancelarije za razvoj

30.000

-

-

-

-

30.000

100

-

-

-

-

-

Izrada Marketing plana poslovnih

zona

20.000

-

-

-

20.000

-

-

-

-

-

100

Učešće na sajmovima

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

15.000

Animiranje poduzetnika iz poslovnih

zona Centralne BiH da investiraju u

naše poslovne zone;

2.000

2.000

2.500

3.000

3.500

13.000

70

20

10

-

-

-

Međusektorska analiza poslovnih

zona u Centralnoj BiH;

1.500

-

-

-

1.500

33

67

Unapređenje saradnje i razmjena

dobrih praksi sa komšijskim

općinama kao i općinama koje imaju komplementarne poslovne zone

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

20.000

62,5

10

15

-

-

12,5

Izrada Studije mogučnosti formiranja

klastera u prerađivačkoj industriji

(vertikalno povezivanje djelatnosti)

30.000

-

-

30.000

-

-

-

-

-

100

Podsticaji proizvodnji u zaštićenim

prostorima (staklenicima)

3.500

4.000

4.500

5.000

5.500

22.500

33

44

23

-

-

-

64

Instaliranje sistema navodnjavanja

„kap po kap“

5.000

5.500

6.000

16.500

45

35

30

-

-

-

Podizanje zasada tradicionalnih

autohtonih sorti voća;

1.500

2.500

2.500

3.000

3.000

12.500

50

30

20

-

-

-

Podrška osnivanju malih

prerađivačkih i kapaciteta za

skladištenje i plasman voća i povrća

(proizvodnja tradicionalnih

visokokvalitetnih eko proizvoda,

sušare, sirane, hladnjače)

2.000

3.000

4.000

5.000

14.000

100

-

-

-

-

-

Edukacije poljoprivrednih

proizvođača;

500

500

1.000

1.000

1.000

4.000

25

-

10

-

-

65

Podsticaji pčelarstvu (doniranje

košnica, sadnica medonosnog bilja)

5.000

5.000

5.000

3.000

2.000

20.000

37,5

30

32,5

-

-

-

Podsticaji stočarstvu

15.000

15.000

15.000

10.000

10.000

65000

10

75

15

-

-

-

Identifikacija i razvoj specifičnih

turističkih, kulturno-zabavnih i

sportskih manifestacija u funkciji

obogačivanja turističke ponude

(bašte, parkovi, etno selo)

6.000

7.000

7.000

10.000

30.000

25

25

-

-

10

40

Sudjelovanje u projektu ispitivanja

geotermalnih voda na području regije

5.000

15.000

25.000

-

-

45.000

100

-

-

-

-

-

Izrada bilborda sa snažnom porukom

i postavljanje na vidnim mjestima u

općini;

750

750

-

-

-

-

-

100

Unapređenje sadržaja i promotivnih

materijala na službenoj internet

stranici općine (zdravstveni i turizam

zasnovan na kulturno-historijskom

nasljeđu)

200

500

500

500

500

2.200

30

-

-

-

-

70

UKUPNO 2011-2015. 307.700 280.750 308.000 300.000 305.500 1.501.950 - - - - - -

Za realizaciju ekonomskog plana razvoja za period 2011-2015.godina biće potrebno obezbjediti sredstva u iznosu od 1.501.950 KM.

65

IV.1. PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA

IV.1.1. Fokusiranje

Sektorska SWOT analiza - Društvo

STRENGTH-SNAGE

Kvalitetan sistem osnovnog obrazovanja;

Razvijen zdravstveni sektor;

Razvijen NVO sektor iz oblasti kulturno-umjetničkog

stvaralaštva;

Prepoznatljiva podrška lokalne zajednice;

Prepoznatljivo djelovanje iz oblasti NVO osjetljivih grupa;

Aktivizam žena kroz NVO sektor;

Prostorni plan;

Akcioni Plan osoba sa invaliditetom;

Sporazum lokalne zajednice i nevladinih organizacija;

Građanska inicijativa“Tragovi Crni vrh“;

Lovačka infrastruktura (Lovačka kuća, nadstrešnice,

lovišta);

Rijeke Usora i Bosna;

Izgrađen gradski vodovod i raspoložive dovoljne količine

vode;

Dobro uređena komunalna infrastruktura (putevi, elektro-

energetska mreža, telekomunikacije, kablovska tv...);

Jak individualni stambeni sektor;

Dobra koordinacija izvršne i zakonodavne vlasti;

Stabilna demografska slika (visok % radno-sposobnog st. i

izražena gustina naseljenosti);

Izražena privatna inicijativa;

Nepostojanje ustanova predškolskog i srednjeg

obrazovanja;

Nedostatak stručnih kadrova određenih profila i

nedovoljna tehnička opremljenost;

Nedovoljna educiranost za pisanje projekata;

Nedostatak prostornih kapaciteta iz oblasti kulture i

sporta (sportskih terena, kino sale i sl.);

Nedovoljna prosvjećenost građana iz oblasti zdravlja,

kulture življenja i kulturno historijskog nasljeđa;

Smanjen natalitet;

Nepostojanje organizovanog prijevoza učenika do škole;

Nepostojanje gradske biblioteke;

Nedostatak ulične rasvjete;

Nedovoljna pokrivenost područja sa potrebnom snagom

el.energije;

Nepokrivenost cijelog područja rtv signalom;

Blokada resursa (privatno vlasništvo);

Neumreženost informacionim sistemom unutar organa

uprave i organa uprave sa mjesnim zajednicama;

WEAKNESSES-SLABOSTI

66

U svrhu društvenog razvoja općina Doboj Jug posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju svojih najbitnijih snaga koje se odnose na razvijen

NVO sektor, podršku lokalne zajednice i dobru komunalnu infrastrukturu kao i mogućnosti iskorištavanja prilika koje joj stoje na raspolaganju, a koje

se odnose na blizinu srednjoškolskih centara, registrovane agencije za konsultantske usluge, mogućnosti koje nude fondovi EU za financiranje

razvojnih projekata.

Sa druge strane, općina treba da uloži napore za minimiziranje glavnih slabosti i prijetnji koje mogu uticati na društveni razvoj. Najbitnije slabosti su

vezane za nepostojanje razvojnih kapaciteta, smanjenje nataliteta, nedostatak napredne komunalne infrastrukture koja predstavlja preduslov za

privlačenje investitora, dok se prijetnje odnose na odlazak mladih, zagađenost okoline i elementarne nepogode, nedovoljnua socijalnu komponentu

budžeta i neusklađenost zakonske regulative.

Blizina srednjoškolskih centara Doboj, Tešanj,

Maglaj;

Registrovane agencije za konsultantske usluge;

Nastupi na lokalnoj razini, međunarodni nastupi,

sajmovi i ligaška takmičenja;

Regulacioni plan;

Blizina gradske toplane;

Fondovi EU za financiranje projekata NVO;

Zainteresiranost za članstvo u NVO izvan

područja lokalne zajednice;

Iskustva kroz partnerstvo sa domaćim i

međunarodnim organizacijama;

Velika frekvencija saobraćaja;

Nepostojanje pješačkih staza do škole;

Odlazak mladih zbog školovanja i

zapošljavanja;

Zagađenost okoline i elementarne nepogode;

Udaljenost ustanova za zbrinjavanje starih lica;

Nedovoljna socijalna komponenta budžeta;

Neusklađenost zakonske regulative;

OPPORTUNITIES-PRILIKE THREATS-PRIJETNJE

67

IV.1.2. Razvojni ciljevi

Razvojni ciljevi sektora

-Društvo-

Veza sa strateškim

ciljevima

Veza sa razvojnim ciljevima dr. sektora

3.1. Razvijena i ojačana

komunalna, društvena i

tehnička infrastruktura do

2019. godine

S.C. 3:

AMBIJENTALNO UREĐENA I

ATRAKTIVNA SREDINA

Razvojem i jačanjem komunalne, društvene i tehničke infrastrukture stvaramo

pretpostavke za bolji i brži razvoj ekonomije, ali i kvalitetniji životni prostor, odnosno

okoliš.

3.2. Kvalitetan i efikasan

sistempredškolskog i

osnovnog obrazovanja te

usmjereno obrazovanje

kadrova do2014. godine;

Obrazovanje kao jedan od najvažnijih segmenata društvenog razvoja svojim djelovanjem

utječe na privrednu sliku općine. Općenito je poznato da su raspoloživost ljudskih resursa

i njihova učinkovita alokacija važan preduslov za razvitak ekonomije. Pri tome je potrebno

istaknuti značenje kvalitete ljudskih resursa kao pokretača i nositelja svih poslovnih

procesa i aktivnosti. Upravo se efikasno korištenje ljudskih resursa i kontinuirano ulaganje

u njihov kvalitet postavljaju kao prijeko potrebne razvojne osnove lokalne ekonomije i

njenih pojedinih segmenata. Stoga, obrazovni sistem sasvim sigurno zahtjeva veću pažnju i

mnogo više od površinskih teorijskih promišljanja.

3.3. Ojačani zdravstveni i

kapaciteti socijalne zaštite,

povečana prosvječenost

građana iz oblasti zdravlja,

kulture življenja i

kulturno-historijskog

nasljeđa do 2017. godine

Ovim sektorskim ciljem obuhvačen je čitav spektar društvenih potreba koje zahtjevaju

poseban tretman i angažovanje značajnijih finansijskih sredstava. Na koji način i koliko će

biti zadovoljene ove potrebe uveliko zavisi od uspjeha realizacije ciljeva ekonomskog

sektora.

4.1. Izgradnja dobrog

upravljanja zajednicom kroz

uključenje NVO sektora

do 2012.

S.C. 4:

IZGRAĐENA NAPREDNA I

EFIKASNA RAZVOJNA

INFRASTRUKTURA

Od toga hoćemo li i u kolikoj mjeri uspjeti motivirati NVO-e da iskoriste mogučnosti koje

im se pružaju kroz značajna donatorska i sredstva viših razina vlasti zavisit će i broj

implementiranih projekata na nivou općine kako u sektoru društva tako i ekonomije i

okoliša.

4.2. Povečana efikasnost

lokalne uprave i osnažena

međuopćinska saradnja do

2017. godine

Opredjeljujući faktori sveukupnog razvoja jedinica lokalne samouprave su efikasnost

izvršne i zakonodavne vlasti kao i kvalitet međuopćinske saradnje.

68

Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa vlasti

S obzirom da sektor društva obuhvata veoma širok spektar društvenih potreba te shodno tome

postoji i veliki broj podsektorskih strategija kojima su definisane smjernice razvoja različitih

oblasti. Za implementaciju planiranih programa Strategije razvoja općine Doboj Jug iz sektora

društva najznačajniji strateški dokument je Strategija razvoja Zeničko-dobojskog kantona

(2010.-2020). U tom smislu mjera „Unapređenje kvaliteta življenja“ podrazumjeva realizaciju

sljedećeg seta međusobno povezanih programa:

- Osiguranje adekvatnih kapaciteta i kvaliteta usluga zdravstvenog sistema, uz naglasak na

preventivnu medicinu,

- Razvoj regionalne infrastrukture na osnovu potreba lokalnih zajednica,

- Razvoj obrazovne infrastrukture i usklađivanje obrazovanja sa potražnjom tržišta,

- Osiguranje kvalitetnih, pouzdanih i visokokvalitetnih usluga od strane javne uprave

- Razvoj i podrška sportu u ZE-DO kantonu.

Sektorski cilj 1: Razvijena i ojačana komunalna, društvena i tehnička infrastruktura Strategije

razvoja općine Doboj Jug je direktno vezan za prioritetni cilj „Razvoj regionalne infrastrukture

na osnovu potreba lokalnih zajednica“ kojim je definisan set mjera razvoja komunalne i putne

infrastrukture, kulturnih aktivnosti i infrastrukture, zaustavljanje nelegalne gradnje i legalizacija

postojećih objekata, rješavanje bezbjednosti pješaka i učenika u saobraćaju na javnim putevima i

željeznici itd.

Prioritetni cilj „Osiguranje adekvatnih kapaciteta i kvaliteta usluga zdravstvenog sistema, uz

naglasak na preventivnu medicinu“ koji ima za svrhu da obezbjedi adekvatne kapacitete i kvalitet

usluga u zdravstvenom sistemu sa naglaskom na preventivnu medicinu povezan je sa Sektorskim

ciljem broj 3: Ojačani zdravstveni i kapaciteti socijalne zaštite i povečana prosvječenost građana

iz oblasti zdravlja, kulture življenja i kulturno-historijskog nasljeđa do 2017. godine. Općenito

kazano, starteške smjernice razvoja sektora društva općine Doboj Jug u potpunosti su usklađene

sa prioritetnim ciljevima i mjerama Strategije razvoja Zeničko-dobojskog kantona.

Drugi značajan strateški dokument, a koji je donesen na kantonalnom nivou je Strategija

omladinske politike na području Zeničko-dobojskog kantona za period 2009.-2014. godina.

Ciljevi Strategije omladinske politike na području Zeničko-dobojskog kantona: - Obrazovanje i nauka

- Zdravstvena zaštita mladih

- Borba protiv bolesti ovisnosti

- Mladi i zapošljavanje

- Sportske aktivnosti mladih

- Maloljetnička delinkvencija

- Socijalna zaštita i standard mladih

- Kulturno i medijsko djelovanje mladih

- Omladinska politika i učešće mladih u političkom životu

- Mladi i civilno društvo

- Finansiranje potreba mladih

Sektorski cilj 2. Kvalitetan i efikasan sistem predškolskog i osnovnog obrazovanja te usmjereno

obrazovanje kadrova do 2014. godine je u vezi sa sljedećim ciljevima ove Strategije: Obrazovanje

i nauka, Mladi i zapošljavanje te Sportske aktivnosti mladih.

Sljedeći strateški dokument Strategija razvoja primarne zdravstvene zaštite FBiH nastoji razviti

zdravstveni sektor na način koji će poboljšati učinkovitost, ujednačenost i kvalitet usluga. Ključna

69

pitanja u zdravstvenom sektoru u pogledu strategije jačanja primarne zdravstvene zaštite

odnose se na: finansijsku održivost; neučinkovito pružanje usluga; ograničen insitucionalni

kapacitet i institucionalna fragmentacija, kao i neujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti.

Sektorski cilj 2. Ojačani zdravstveni kapaciteti socijalne zaštite i povećana prosvjećenost građana

iz oblasti zdravlja, kulture življenja i kulturno-historijskog naslijeđa je u vezi sa sljedećim ciljevima:

učinkovito pružanje usluga te ujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti.

Strategija razvoja lokalne samouprave u BiH je strateški dokument koji je u vezi sa Sektorskim

ciljem 2. Povećana efikasnost lokalne uprave i osnažena međuopćinska saradnja, što je u vezi sa

sljedećim ciljevima iz ove Strategije: Osigurati moderno vođstvo i profesionalno, kompetentno i

motivisano osoblje lokalne uprave, posvećeno ostvarivanju misije i vizije razvoja nove lokalne

samouprave; Razviti produktivnu međusobnu saradnju jedinica lokalne samouprave u zemlji i

regionu.

70

IV.1.3. Programi, projekti i mjere Inicijative međuopćinske saradnje

Najznačajnije inicijative međuopćinske saradnje su:

1. Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama ( u saradnji sa općinama Tešanj i Maglaj)

2. Organizovanje zajedničkih kulturno-sportskih manifestacija (u saradnji sa općinama Maglaj, Tešanj, Usora i Doboj),

3. Srednjovjekovni put „DRUM“ (u saradnji sa općinama Tešanj i Maglaj).

Plan implementacije 2010 – 2015.

Sektor 1: Društvo

Projekti / mjere Program

Veza sa

sektorskim

ciljevima

Orijentacioni period realizacije/

dinamika implementacije Nosilac/nosioci

implementacije

Ciljne grupe

(korisnici) 2011 2012 2013 2014 2015

Asfaltiranje lokalnih puteva i

ulica

Uređenje lokalne

putne mreže,

ulica, trotoara,

rasvjete i dr.

infrastrukture

Općina Doboj Jug

Resorna ministarstva

Direkcija za ceste

Građani

Lokalno

stanovništvo,

Privrednici

Proširenje lokalne putne

mreže i kategorizacija puteva

Izgradnja prilazne

saobraćajnice na autocestu

pored rijeke Usore

Izgradnja raskrsnice na

magistralnom putu M-17

(Tuke, Japage, Bukvik)

Izrada Studije saobraćajne

signalizacije i nabavka znakova

Uređenje trotoara lokalnih

ulica

71

Javna rasvjeta

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

1.

Povečanje kvaliteta

snadbjevanja el. energijom

Elektroprivreda,

Općina Doboj Jug

Studija izvodivosti toplifikacije

općine

Općina Doboj Jug

ZE-DO kanton

donatori

Rekonstrukcija postojeće

vodovodne mreže

Poboljšanje

izdašnosti i

zaštita izvorišta

Općina Doboj Jug

Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva,

EIB

Lokalno stanovništvo

i institucije

Izgradnja bunara unutar

izvorišta Havdine

Izgradnja pragova na rijeci

Bosni

Uspostava sistema redovne

kontrole vode i zaštita

izvorišta

Izgradnja autobuskog stajališta

na M-17, lokalitet Krčevine-

Lađišta Uređenje

autobuskih

stajališta,

parkirališta i

grobalja

Općina Doboj Jug

Kanton

Donatori

Mještani Mravića

Izgradnja autobuske stanice u

Matuzićima

Lokalno stanovništvo Uređenje mezarja i grobalja

Proširenje kapaciteta za

parkiranje

Izgradnja Kompleksa gradske

džamije u Matuzićima Opremanje i

unapređenje

vjerskih,

objekata kulture

i kulturnih

sadržaja

Općina Doboj Jug

Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta

Građani

Donatori

Lokalno stanovništvo

islamske

vjeroispovjesti

Rekonstrukcija i dogradnja

društvenog doma u Mravićima

Općina Doboj Jug

Donatori

NVO

Rekonstrukcija zgrade općine

i opremanje velike sale Doma

kulture u Matuzićima

Organi lokalne

uprave

72

Izrada godišnjeg kalendara

kulturnih dešavanja i

organizacija istih

Općina Doboj Jug

NVO

Resorna ministarstva

Lokalno st. i turisti Izgradnja i osnivanje Centra za

kulturu

Izgradnja Ustanove

predškolskog odgoja

Podrška razvoju

predškolskog

odgoja i

podizanje

nataliteta

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

2.

Općina Doboj Jug

Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta,

Donatori

Djeca predškolskog

uzrasta

Uspostava fonda za

finansiranje predškolskog

odgoja i obrazovanja

Općina Doboj Jug

Djeca predškolskog

uzrasta

Stimuliranje materinstva

osiguranjem fonda za poticaj

nataliteta

Nezaposlene

porodilje

Osnivanje i registracija javne

biblioteke

Unapređivanje

prostornih,

tehničkih i

finansijskih

kapaciteta za

efikasan i

kvalitetan sistem

školstva i

sportsko-

rekreativnog

izražaja djece

Općina Doboj Jug

Ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta

Donatorska sredstva

Osnovci i

srednjoškolci

(Lokalno

stanovništvo)

Izgradnja spravarnice uz

fiskulturnu školsku dvoranu

Predškolski, školski

uzrast djece i

omladina

Rekonstrukcija krovnog

pokrivača, stolarije i fasade na

objektu područne škole u

Mravićima

Djeca koja pohađaju

nastavu u objektu

područne škole

Mravići

Postavljanje višenamjenske

podloge na poligonu kod

matične škole u Matuzićima i

proširenje poligona za izradu

dodatnih tribina, kao i

pokrivanje poligona

Predškolski, školski

uzrast djece i

omladina

Tehničko opremanje i stručna

pomoć nastavnom kadru za

rad sa djecom sa posebnim

potrebama

Ministarstvo obrazovanja,

Općina Doboj Jug,

Organizacije OSI, Škola,

Djeca sa posebnim

potrebama, osobe sa

invaliditetom

73

Edukacija i rad sa roditeljima

djece sa posebnim potrebama

Opremanje fono učionice za

učenje stranih jezika

Općina Doboj Jug

Donatori

Djeca predškolskog i

školskog uzrasta

Izgradnja nogometnog

stadiona

Općina Doboj Jug

Resorna ministarstva

Donatori

Predškolski, školski

uzrast djece i

omladina

Stipendiranje učenika i

studenata, posebno onih koji

upisuju deficitarna zanimanja

Razvijanje

instrumenata

podrške

učenicima i

studentima i

usklađivanje

obrazovanja sa

potrebama

privrede

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo za boračko-

invalidsku zaštitu

Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta

Učenici i studenti

Zapošljavanje pripravnika

Općina Doboj Jug

Zavod za zapošljavanje ZE-

DO kantona

Organizovanje programa

prekvalifikacije i dokvalifikacije

za nezaposlene mlade ljude

Općina Doboj Jug

Osnovna škola

Udruženje privrednika

Zavod za zapošljavanje

Planiranje upisne politike u

srednje škole i na fakultete

prema potrebama privrede i

organizovanje edukativnih

sastanaka za učenike i

maturante

Uvođenje hirurških

intervencija po principu

„dnevne hirurgije i

dijagnostike“ Podizanje

dostupnosti i

kvalitete

zdravstvene

zaštite za sve

stanovnike

općine

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

3.

Poliklinika Doboj Jug,

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva

Donatori

Stanovništvo Doboj

Juga i okolnjih općina

Projekat „Prevencijom do

zdravlja“

Edukativni programi razvijanja

kulturnih navika, posebno

djece i stanovništva na selu-

saradnjom sa školama,

kulturnim društvima, mjesnim

zajednicama itd.

74

Rekonstrukcija i opremanje

objekata zdravstvene zaštite

Podrška procesu unapređenja

zdravstvene zaštite za

socijalno isključene osobe

(djeca sa posebnim

potrebama, invalidna lica)

Djeca sa posebnim

potrebama i invalidna

lica

Unapređenje socijalne zaštite

za socijalno isključene, ranjive

grupe

Održiv i efikasan

sistem socijalne

zaštite

Općina Doboj Jug,

Udruženje paraplegičara i

oboljelih od dječije paralize,

Donatori

OSI

Podrška zapošljavanju i

prilagođavanju tržištu rada

osoba sa invaliditetom

Podizanje svijesti o OSI

Plansko i osmišljeno

uklanjanje barijera i izgradnja

pristupačnih objekata i usluga

u skladu sa potrebama OSI

(univerzalni dizajn)

Unaprijeđenje kriterija za

finansiranje NVO kroz

uspostavljanje fonda za

sufinansiranje projekata

Program

podrške

uspostavi

održivog

nevladinog

sektora

Strateški cilj

4.

Sektorski cilj

1.

Općina Doboj Jug

NVO sektor

NVO sektor

Kontinuiranom edukacijom do

pospješivanja koordinacije

unutar i između udruženja

građana i primjene novih

tehnika i metoda planiranja i

upravljanja

Uključivanje mladih u javne

poslove i razvoj lokalne

zajednice

Omladina

Opremanje općinske

administracije i mjesnih

kancelarija sa adekvatnom

Općinska

administracija

75

materijalno-tehničkom

opremom

Poboljšanje

uslova rada i

preduzimanje

mjera za

povečanje

izvornih prihoda

općine

Strateški cilj

4.

Sektorski cilj

2.

Općina Doboj Jug

Resorna ministarstva

Donatori Cjeloživotno učenje

Uspostavljanje zemljišno-

knjižne evidencije Privrednici

Unapređenje upravljanja

imovinom i prihodima općine Budžetski korisnici

Dnevni centar za djecu sa

posebnim potrebama Jačanje saradnje

sa komšijskim i

dr. općinama

kroz realizaciju

zajedničkih

projekata

Općine Doboj Jug, Tešanj i

Maglaj

Djeca sa posebnim

potrebama

Organizovanje zjaedničkih

kulturno-sportskih

manifestacija

Lokalno st. i turisti

Srednjovjekovni put „DRUM“

76

IV.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima

SEKTORSKI CILJ

PROCJENA OČEKIVANIH ISHODA SA INDIKATORIMA

3.1. Razvijena i ojačana komunalna,

društvena i tehnička

infrastruktura do 2019. godine

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Asfaltirano novih 3,16 km puteva do 2015. godine;

Izgrađeno 80 % rasvjete općine do 2013. godine;

Izgrađena nova KBTS 10(20)/0,4 kV snage 250 kVA u zoni intenzivne gradnje općine Doboj Jug;

Izgrađena nova dionica VN 10(20) kV od nove KBTS 10(20)/0,4 kV Matuzići-PLAC do KBTS

10(20)/0,4 kV “PLAC-1 u dužini od 0,6 km;

Rekonstruisan DV Karuše-Brezik;

Rekonstruisano 2,8 km postojeće vodovodne mreže;

Gubitci u sistemu smanjeni za 50 %;

Obezbjeđeno novih 5 l/s vode na postojećem vodozahvatu aluvijona rijeke Bosne;

Registrovana JU Gradska biblioteka do 2012. godine;

Osigurano 70 stipendija na godišnjem nivou do 2015.,

Izgrađena Ustanova predškolskog odgoja do kraja 2014.godine;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Izvršena rekonstrukcija i saniranje glavnih putnih pravaca do kraja 2014. godine;

Poboljšana izdašnost i kvalitet vode za piće do kraja 2012.godine;

Izgrađena rasvjeta na svim glavnim putnim pravcima i ulicama do 2013. godine;

Poboljšan kvalitet snadbjevanja el. energijom do 2015. godine,

Podignuta dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite do 2014.godine.

3.2. Kvalitetan i efikasan sistem

predškolskog i osnovnog obrazovanja te

usmjereno obrazovanje kadrova do

2014. godine;

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Izgrađena Ustanova predškolskog odgoja do 2013. godine;

Izrađena Politika upisa u srednje škole i na fakultete prema potrebama privrede do 2012. godine;

Usklađena politika stipendiranja sa Politikom upisa od 2013. godine;

Osigurana stalna ulaganja u unapređivanje obrazovnog procesa od 2011. kontinuirano;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Usklađen obrazovni proces sa savremenim naučnim trendovima,

Usklađeno obrazovanje kadrova sa potrebama privrede,

Efikasan i kvalitetan sistem predškolskog i osnovnog obrazovanja

77

3.3. Ojačani zdravstveni i kapaciteti

socijalne zaštite, povečana

prosvječenost

građana iz oblasti zdravlja, kulture

življenja

i kulturno-historijskog nasljeđa do 2017.

godine

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Uvođenje hirurških intervencija po principu dnevne hirurgije i dijagnostike do 2014. godine,

Smanjen broj socijalno ugroženog stanovništva za 10 % do 2015.,

Porast broja preventivnih pregleda za 10 % do 2013. godine.

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Povečana dostupnost i unaprijeđen kvalitet zdravstvene i socijalne zaštite do 2014.godine,

Povečana prosvječenost građana za 10 % iz oblasti zdravlja, kulture življenja i kulturno-historijskog

nasljeđa do 2013. godine;

4.1. Izgradnja dobrog upravljanja

zajednicom kroz uključenje NVO

sektora

Indikatori na programsko-projektnom nivou:

Povečana motivacija i zainteresovanost za seminare i dodatne edukacije do 2011. godine;

Povečan broj NVO-a sa 2 na 5 koje ispunjavaju zahtjeve za apliciranje prema fondovima

EUdonatorskim sredstvima do 2012. godine, Broj implementiranih projekata i aktivnosti NVO sektora povečan za 30 % do 2015,

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Poboljšani kadrovski i tehnički kapaciteti NVO-a;

Bolja organizacija i koordinacija između NVO-a;

Učinjeni vidni koraci napretka i razvoja općine Doboj Jug zahvaljujući projektima NVO-a;

4.2. Povečana efikasnost lokalne

uprave i osnažena

međuopćinska saradnja do

2017. godine

Očekivani ishodi:

Poboljšan kvalitet i dostupnost usluga krajnjim korisnicima,

Skraćivanje vremena registracije preduzeća,

Skraćivanje vremena dobijanja potrebnih dozvola;

Indikatori:

Skraćeno vrijeme pružanja usluga za 50 % do 2015. godine;

Povečan broj novih usluga građanima do 2015. godine;

Porast prihoda općine od 10 % na godišnjem nivou do 2015. godine;

Porast razvojne komponente budžeta sa 24 % u 2009. godini na 35 % ukupnog budžeta u 2015.;

78

IV.1.5. Okvirna finansijska konstrukcija

Cilj

Program/Projekat

Period implementacije

Izdaci

Izvori (%)

2011 2012 2013 2014 2015

Bu

džet

Kan

ton

FB

IH/

BIH

Kre

dit

EIB

-a

Pri

vat.

izvo

ri

Do

nato

ri

Asfaltiranje lokalnih puteva i

ulica

194.000

140.000

140.000

150.000

150.000

774.000

35

65

-

-

-

-

Uređenje trotoara lokalnih ulica

60.000

60.000

60.000

60.000

240.000

40

25

12,5

-

-

22,5

Javna rasvjeta

144.000

120.000

130.000

150.000

93.000

637.000

50

50

-

-

-

-

Povečanje kvaliteta snadbjevanja

el.energijom

300.000

250.000

250.000

300.000

300.000

1.400.000

-

-

-

-

100

-

Studija izvodivosti toplifikacije

općine

70.000

-

-

-

70.000

-

70

-

-

-

30

Rekonstrukcija postojeće

vodovodne mreže

288.000

200.000

-

-

-

488.000

-

-

-

100

-

-

Izgradnja Kompleksa gradske

džamije u Matuzićima

20.000

50.000

70.000

150.000

200.000

490.000

10

5

5

-

10

70

Izgradnja Ustanove

predškolskog odgoja

50.000

50.000

50.000

50.000

200.000

15

40

25

20

Stimuliranje materinstva

osiguranjem fonda za poticaj

nataliteta

3.500

3.500

3.500

3.500

3.500

17.500

100

Osnivanje i registracija javne

biblioteke

10.000

15.000

-

-

-

25.000

15

20

20

-

-

45

Rekonstrukcija krovnog

pokrivača, stolarije i fasade na

objektu područne škole u

40.000

-

-

-

40.000

12,5

25

-

-

-

62,5

79

Mravićima

Opremanje fono učionice za

učenje stranih jezika

15.000

-

-

15.000

100

Stipendiranje učenika i

studenata, posebno onih koji

upisuju deficitarna zanimanja

70.000

70.000

70.000

70.000

70.000

350.000

36

51

13

-

-

-

Zapošljavanje pripravnika

25.000

25.000

25.000

25.000

25.000

125.000

23

77

-

-

-

-

Planiranje upisne politike u

srednje škole i na fakultete

prema potrebama privrede i

organizovanje edukativnih

sastanaka za učenike i

maturante

700

700

700

1.000

3,100

80

20

-

-

-

-

Uvođenje hirurških intervencija

po principu „dnevne hirurgije i

dijagnostike“

50.000

70.000

80.000

-

-

200.000

20

-

15

-

50

15

Projekat „Prevencijom do

zdravlja“

2.000

2.000

4.000

-

-

-

-

-

100

Rekonstrukcija i opremanje

objekata zdravstvene zaštite

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

150.000

100

-

-

-

-

-

Podizanje svijesti o OSI

3.000

4.000

5.000

3.000

15.000

-

-

-

-

-

100

Plansko i osmišljeno uklanjanje

barijera i izgradnja pristupačnih

objekata i usluga u skladu sa

potrebama OSI (univerzalni

dizajn)

10.000

20.000

25.000

30.000

85.000

-

-

-

-

-

100

Unaprijediti kriterije za

finansiranje NVO i

uspostavljanje fonda za

sufinansiranje projekata

10.000

12.000

15.000

15.000

20.000

72.000

100

-

-

-

-

-

Uključivanje mladih u javne

poslove i razvoj lokalne

zajednice

10.000

10.000

10.000

10.000

10.000

50.000

25

-

-

-

-

75

80

Opremanje općinske

administracije i mjesnih

zajednica sa adekvatnom

materijalno-tehničkom

opremom

10.000

15.000

20.000

10.000

55.000

20

-

-

-

-

80

Cjeloživotno učenje 3.000 3.500 4.000 4.500 5.000 20.000 20 - - - - 80

Uspostavljanje zemljišno-knjižne

evidencije

50.000

150.000

200.000

30

30

40

-

-

-

Organizovanje zajedničkih

kulturno-sportskih manifestacija

5.000

7.000

12.000

10

-

-

-

-

90

Srednjovjekovni put „DRUM“

10.000

15.000

25.000

100

-

-

-

-

-

UKUPNO 2011-2015. 1.220.50

0

1.405.700 1.005.200 1.081.700 1.049.500 5.762.600

Za realizaciju društvenog plana razvoja za period 2011-2015.godina biće potrebno obezbjediti sredstva u iznosu od 5.762.600 KM.

81

IV.1. PLAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

IV.1.1. Fokusiranje

Sektorska SWOT analiza – Životna sredina

STRENGTH-SNAGE

• Izrađen prostorni plan Općine;

• Ljudski resursi (NVO iz oblasti okoliša);

• Rijeke Usora i Bosna te veći broj manjih izvorišta pitke

vode;

• Riblji fond i raspoloživost površina za pasivnu rekreaciju;

• Lokaliteti iz predhistorijskog i srednjovjekovnog perioda;

• Uticaj civilnog društva- uključenost NVO u ranu fazu

donošenja odluka;

• Sistemski riješeno prikupljanje krutog otpada;

• Motiviranost lokalnog stanovništva za uređenjem

dvorišta;

• Nedovoljna posvećenost kulturno-historijskom naslijeđu;

• Zagađenost zraka u ravničarskom dijelu Općine (mini

kotlovnice, visoka frekvencija saobračaja);

• Nerazvijena ekološka svijest građana (kruti otpad, PET

ambalaža);

• Neracionalno eksploatisane i degradirane šume;

• Nedovoljno razvijena kanalizaciona mreža i rasvjeta na

prostoru Općine;

• Nedovoljno uređene i nadzirane zelene površine i mjesta

za rekreaciju;

• Nedovoljno riješena odvodnja oborinskih voda;

• Međuopćinska i regionalna saradnja;

• Unapređenje vertikalne komunikacije sa višim nivoima vlasti;

• Saradnja sa međunarodnim organizacijama i proaktivan

projektni pristup predpristupnim fondovima (IPA) Evropske

unije (posebno komponenti prekogranične saradnje- CBC);

• Međuopćinsko djelovanje nevladinog sektora;

• Bolja implementacija planova i propisa;

• Podizanje nivoa eko znanja i svijesti;

• Koridor Vc-priključna petlja;

• Neadekvatne raspodjela prihoda između viših nivoa vlasti i

lokalnih samouprava;

• Elementarne nepogode (izloženost poplavama, gradu);

• Izgradnja neekoloških privrednih subjekata u regionu (HE i

TE);

WEAKNESSES-SLABOSTI

OPPORTUNITIES-PRILIKE THREATS-PRIJETNJE

82

U domenu zaštite životne sredine općina Doboj Jug posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju

svojih najbitnijih snaga koje se odnose na veći broj izvorišta pitke vode, uključenost NVO u

donošenje odluka i sistemsko prikupljanje krutog otpada. Prilike se otvaraju kroz međuopćinsku i

regionalnu saradnja i saradnju sa međunarodnim organizacijama, donatorsko finansiranje ekoloških

projekata i međuopćinsko djelovanje nevladinog sektora.

Općina treba da uloži napore na minimiziranju glavnih slabosti i prijetnji koje utiču na životnu sredinu. Najbitnije slabosti su uglavnom vezane uz zagađenost zraka, nerazvijenu ekološku svijest

građana, neracionalnu eksploataciju šume i nerazvijenu kanalizacionu mrežu. Najizraženije prijetnje

predstavljaju neadekvatna raspodjela prihoda između viših nivoa vlasti i lokalnih samouprava,

izloženost poplavama i gradu i izgradnja neekoloških privrednih subjekata u regionu (hidro i termo

elektrane).

83

IV.1.2. Razvojni ciljevi

Razvojni ciljevi sektora

-Životna sredina-

Veza sa strateškim ciljevima

Veza sa razvojnim ciljevima dr.

sektora

1. Regulisano 50 % oborinskih i 80 %

otpadnih voda do 2015. godine.

S.C.3: AMBIJENTALNO UREĐENA I

ATRAKTIVNA SREDINA

Rješavanje pitanja oborinskih i otpadnih voda

istovremeno je usmjereno ka poboljšanju vizuelne slike

općine, odnosno turističke ponude i održivog razvoja

turizma na selu.

2. Zaštićena i uređena dva prirodna izvorišta

pitke vode i dva prostora za odmor i

rekreaciju do 2019. godine.

Ovaj sektorski cilj povezan je sa Sektorskim ciljem 2.

Unaprijeđena turistička infrastruktura sa posebnim

naglaskom na tranzitni i zdravstveni turizam, sektora

Ekonomija. Također, veza postoji i sa Sektorskim ciljem

1. Razvijena i ojačana komunalna, društvena i tehnička

infrastruktuta, sektora Društvo.

3. Osnažena međuopćinska saradnja kroz

realizaciju tri zajednička programa iz

oblasti zaštite okoliša do 2019. godine.

S.C.4: IZGRAĐENA NAPREDNA I

EFIKASNA RAZVOJNA

INFRASTRUKTURA

Osnovna svrha ovog razvojnog cilja je promovisanje i

jačanje međuopćinske saradnje i socio-ekonomske

integracije graničnih općina putem rješavanja zajedničkih

izazova u području okoliša. Mjerama očuvanja prirodnih

resursa vode, tla, šuma i rješavanjem problematike

prikupljanja, sortiranja i odlaganja otpada stvaraju se

elementi za zaštitu i poboljšanje zdravlja stanovnika

općine.

84

Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa vlasti

Najznačajniji strateški dokument iz oblasti životne sredine na nivou BiH je Akcioni plan zaštite

životne sredine Bosne i Hercegovine (NEAP BiH). Osam prioritetnih oblasti NEAP-a su:

• Vodni resursi / otpadne vode

• Održivi razvoj ruralnih područja

• Upravljanje životnom sredinom (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija)

• Zaštita biološke i pejzažne raznolikosti • Otpad / upravljanje otpadom

• Privreda / održivi razvoj privrede

• Javno zdravlje

• Deminiranje

Inače, oblasti - «Zakonsko i institucionalno jačanje» i «Izrada dokumentacione osnove za planiranje

i upravljanje životnom sredinom» su prepoznate kao uslov za implementaciju predviđenih

aktivnosti u svim drugim oblastima.

Sektorski cilj 1 je povezan sa prioritetnom oblašću 1 - Vodni resursi/otpadne vode, dok je

sektorski cilj 2 povezan sa prioritetnim oblastima 1 i 2: Vodni resursi/otpadne vode i Održivi

razvoj ruralnih područja.

Prioritetne mjere i aktivnosti povezane sa sektorskim ciljem 1 su:

Izrada i realizacija projekata za izgradnju novih i sanaciju postojećih sistema za prečišćavanje

otpadnih voda;

Sanacija postojećih i izgradnja novih kanalizacionih sistema u najugroženijim regionima u BiH.

Drugi značajan strateški dokument iz ove oblasti, a koji je donesen na entitetskom nivou, jeste

Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (usvojena u januaru 2009. godine).

Sektorski cilj broj 2 se može integrisati sa strateškim ciljem 4.2 – Održiva upotreba prirodnih

resursa, odnosno operativnim ciljem 4.2.4 – Razvoj održivog turizma.

Federalna strategija zaštite voda, odnosno upravljanja vodama je urađena zasebno, a za izradu je

zaduženo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Prijedlog ovog

dokumenta je usvojen od strane Vlade FBiH juna 2010. godine.

Strateški cilj u oblasti zaštite voda iz ovog dokumenta koji se integriše sa sektorskim ciljevima 1 i 2

jeste strateški cilj 8 – Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi

zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda. Određenu povezanost sa sektorskim ciljem

2 ima i strateški cilj 9, prije svega njegov drugi dio – Uspostavljanje registra zaštićenih područja i

definiranje načina i uslova korištenja prostora u cilju zaštite kvaliteta voda.

Ključni operativni cilj u oblasti zaštite voda koji je prvenstveno povezan sa sektorskim ciljem 1

jeste operativni cilj 14 – Smanjenje tereta zagađenja od urbanih/sanitarnih voda otpadnih voda.

85

IV.1.3. Programi, projekti i mjere Inicijative međuopćinske saradnje

Najznačajnije inicijative međuopćinske saradnje su:

1. Uređenje korita i obala rijeke Usore (u saradnji sa općinama Usora,Tešanj i Teslić),

2. Uređenje korita i obala rijeke Bosne (u saradnji sa općinama Doboj, Tešanj i Maglaj),

3. Zaštita kvaliteta vazduha u dolini rijeke Bosne (u saradnji sa općinama Doboj, Tešanj i Maglaj),

4. Pošumljavanje pograničnog općinskog područja (u saradnji sa općinom Tešanj),

5. Regionalna deponija i zajednički edukativni programi podizanja ekološke svijesti građana (u saradnji sa općinama Doboj, Maglaj i Usora)

Plan implementacije 2011 – 2015.

Sektor III: Životna sredina

Projekti / mjere Program

Veza sa

strateškim i

sektorskim

ciljevima

(upisati broj

cilja/eva)

Orijentacioni period realizacije/

dinamika implementacije

Nosilac/nosioci

implementacije

Ciljne grupe

(korisnici) 2011. 2012. 2013. 2014. 2015

Primarna i sekundarna

kanalizaciona mreža u

naseljima Matuzići i Mravići

Izgradnja sistema

fekalne

kanalizacije i

uređaja za

prečišćavanje

otpadnih voda

Strat. cilj

1.

Sekt. cilj

1.

Općina Doboj Jug,

JKP „VIS“ Doboj Jug,

Resorna ministarstva,

Donatori

Lokalno stanovništvo

Privredne i javne

institucije

Izrada Studije utjecaja na

okoliš

Izvedbeni projekat za Uređaj

za prečišćavanje otpadnih voda

Uređaj za prečišćavanje

otpadnih voda

Rješavanje odvodnje i

tretmana oborinskih, zauljenih

i zamuljenih voda sa kompleksa

poslovni krug „Dobojputevi“

d.d. Matuzići

d.d. „Dobojputevi“

Doboj Jug

d.d. „Dobojputevi“

Doboj Jug

Putno odmorište „Šumska

voda“

Zaštita i uređenje

86

Uređenje i zaštita izvorišta

„Jakitovac“

alternativnih

izvorišta pitke

vode i prostora

za odmor i

rekreaciju

Strat. cilj

3.

Sekt. cilj

2.

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo turizma i

okoliša,

Donatori

Lokalno stanovništvo,

Turisti

Uređenje izletišta „Matoševe

Dubrave“

Rekonstrukcija i uređenje

platoa ispred velike sale Doma

kulture

Općina, NVO, O.Š.

(Lokalno stanovništvo)

Uređenje korita i obala rijeke

Usore na dionici granica sa

Tešnjom do ušća u rijeku

Bosnu Zaštita od

plavljenja i

očuvanje

prirodnih resursa

-vode i šuma na

međuopćinskom

nivou

Str. cilj 4.

Sek. cilj 3.

Općina Doboj Jug,

Agencija za vodno

područje rijeke Save,

Fond za zaštitu okoliša,

Kanton,

Donatori

Stanovništvo

nastanjeno u

ravničarskom dijelu

općine

Uređenje korita i obala rijeke

Bosne na dionici od granice sa

Maglajem do ušća Usore u

Bosnu

Sanacija i obnova (zasađivanje)

1 ha šumskog fonda na

lokalitetu Dubrave

Stanovništvo općine

Doboj Jug

Regionalna deponija

Trajno rješavanje

pitanja odlaganja

otpada i

smanjenje

količine otpada

podizanjem

ekološke svijesti

građana na

međuopćinskom

nivou

Str. cilj 4.

Sek. cilj 3.

Općine Doboj Jug,

Doboj, Usora,

Tešanj, Resorna

ministarstva

Stanovništvo općina

regije

Edukacije na temu značaja

očuvanja prirodnih resursa i

adekvatnog odlaganja i

zbrinjavanja otpada

Projekat uništavanja ambrozije

na području općine

Donošenje propisa za

uređenje zapuštenih površina,

zatrpanih putnih kanala i

slobodnih zelenih površina

Općina Doboj Jug Lokalno stanovništvo

Projekat uništavanja ambrozije

na području općine

87

IV.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima

SEKTORSKI CILJ

PROCJENA OČEKIVANIH ISHODA

SA INDIKATORIMA

1. Regulisano 50 % oborinskih i 80 %

otpadnih voda do 2015. godine

Indikatori na programsko-projektnoj razini:

Izgrađena primarna i dijelom sekundarna

kanalizaciona mreža do kraja 2014.,

Izrađena Studija uticaja na okoliš do kraja

2011. godine,

Izgrađen Uređaj za prečišćavanje otpadnih

voda do 2015. godine;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

70 % stanovništva i 90 % javnih i privrednih

subjekata priključeno na kanalizacionu mrežu

do 2015,

Izgrađeno 22 km primarne i 12 km

sekundarne mreže do 2015,

Broj direktnih kanalizacionih ispusta u

vodotoke i zemljište smanjen za 70 % do

2015;

2. Zaštićena i uređena dva prirodna

izvorišta pitke vode i dva prostora

za odmor i rekreaciju do 2019.

godine.

Indikatori na programsko-projektnoj razini:

Zaštićeno i uređeno izvorište „Šumska voda“

do 2012. godine,

Asfaltirano 500 m2 platoa, postavljene 2 klupe

za odmor, zasađena 4 stabla katalpi do 2011.

godine;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Uređeno jedno izvorište do 2013. godine,

Uređen jedan prostor za odmor i rekreaciju

do 2014. Godine.

3. Osnažena međuopćinska saradnja kroz

realizaciju dva zajednička programa iz

oblasti zaštite okoliša do 2019. godine

Indikatori na programsko-projektnoj razini:

Rješeno pitanje održavanja zapuštenih

površina,

Uspostavljena pozicija komunalnog

inspektora do 2011.godine,

Pokrenuta inicijativa na zaštiti i uređenju

korita Usore,

Ostvarena međuopćinska saradnja na

podizanju ekološke svijesti građana;

Indikatori na nivou sektorskog cilja:

Pojačanim nadzorom komunalnog inspektora

broj zapuštenih površina smanjen za 50 % do

2014.,

Očišćeno i zasađeno 0,4 ha šumskog fonda,

Održana 2 sastanka, 1 predavanje, 2 okrugla

stola na temu zaštite prirodnih resursa i

adekvatnog zbrinjavanja i odlaganja otpada;

88

IV.1.5. Okvirna finansijska konstrukcija

Cilj

Program/Projekat

Period implementacije

Izdaci

Izvori (%)

2011 2012 2013 2014 2015

Bu

džet

Kan

ton

FB

IH/

BIH

Kre

dit

EIB

-a

Pri

vat.

izvo

ri

Do

nato

ri

Primarna i sekundarna

kanalizaciona mreža u naseljima

Matuzići i Mravići

1.007.700

900.000

50.000

100.000

150.000

2.207.700

30

10

-

60

-

-

Izrada Studije utjecaja na okoliš

10.000

10.000

-

-

-

-

-

100

Izvedbeni projekat za Uređaj za

prečišćavanje otpadnih voda

70.000

70.000

100

Uređaj za prečišćavanje

otpadnih voda

150.000

200.000

250.000

600.000

20

-

15

-

-

65

Rješavanje odvodnje i tretmana

oborinskih, zauljenih i

zamuljenih voda sa kompleksa

poslovni krug „Dobojputevi“

d.d. u Matuzićima

3.200

27.500

30.700

-

-

-

-

100

-

Putno odmorište „Šumska

voda“

10.000

7.000

17.000

15

-

18

-

-

67

Uređenje izletišta „Matoševe

Dubrave“

10.000

5.000

15.000

10

-

60

-

-

30

Rekonstrukcija i uređenje platoa

iza zgrade općine

7.000

7.000

15

-

85

-

-

-

Sanacija i obnova (zasađivanje) 1

ha šumskog fonda na lokalitetu

Dubrave

5.000

5.000

10.000

15

-

65

-

-

20

Regionalna deponija

50.000 50.000 100 - - - - -

89

Edukacije na temu značaja

očuvanja prirodnih resursa i

adekvatnog odlaganja i

zbrinjavanja otpada

500

500

1.000

-

-

-

-

-

100

Projekat uništavanja ambrozije

na području općine

1.000

1.000

1.000

1.000

1.000

5.000

100

.

.

.

.

.

UKUPNO 2011-2015. 1.039.400 1.006.000 201.000 316.000 461.000 3.023.400 - - - - - -

Za realizaciju plana zaštite životne sredine u periodu 2011-2015. godina biće potrebno osigurati sredstva u iznosu od 3.023.400 KM.

90

V. OPERATIVNI DIO

V.1. Plan implementacije integrisane strategije razvoja

V.1.1. Orjentacioni pregled prioritetnih projekata za period 2011-2013. godine

Plan implementacije 2011 – 2013.

Sektor 1: Ekonomski razvoj

Završavanje poslovne zone Matuzići

Razvoj i izgradnja

poslovnih zona

Općina Doboj Jug,

Udruženje privrednika,

Kantonalna i federalna resorna

ministarstva,

Međunarodni donatori

Privrednici

(Lokalno stanovništvo-

nezaposleni)

Izgradnja poslovne zone Mravići

Izgradnja poslovne zone Karuše

Institucionalna podrška razvoju i realizaciji

(katalitičkih) projekata privatne inicijative

(proizvodnja specijalnih tehnološki

visokozahtjevnih proizvoda od stakla,

autoservisne usluge i saloni, transportne

usluge)

Razvijanje

instrumenata podrške

razvoju preduzetništva

Općina Doboj Jug

Privrednici (nosioci

katalitičkih ideja i projekata,

kao i proizvodne djelatnosti)

Uspostavljanje Kancelarije za razvoj

Izrada Marketing plana poslovnih zona

Promocija poslovnih

zona i privlačenje

investitora

Općina Doboj Jug,

Udruženje privrednika,

Resorna ministarstva,

REZ agencija

Potencijalni investitori,

(Lokalno st.)

Učešće na sajmovima

Animiranje poduzetnika iz poslovnih zona

Centralne BIH da investiraju u naše poslovne

zone

Animiranje stranih investitora kroz kreiranje

poticajnih mjera (npr. ubrzati i pojednostaviti

administrativne procedure i saglasnosti,

refundacija troškova prilikom otvaranja firme,

91

oslobađanje od taksi itd.)

Međusektorska analiza poslovnih zona u

Centralnoj BIH

Razvijanje

međuopćinske i

prekogranične saradnje

Općina Doboj Jug,

IPA fondovi

Preduzeća koja posluju u

industrijskim zonama CBIH,

susjedne i općine iz graničnih

zemalja

(Lokalna privreda

Unapređenje saradnje i razmjena dobrih

praksi sa komšijskim općinama kao i općinama

koje imaju komplementarne poslovne zone

Izrada Studije mogučnosti formiranja klastera

u prerađivačkoj industriji (vertikalno

povezivanje djelatnosti)

Podsticaji proizvodnji u zaštićenim prostorima

(staklenicima) Intenziviranje

povrtlarske i voćarske

proizvodnje prema

zahtjevima tržišta i

mogučnostima prerade

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva,

Udruženje poljoprivrednika

Agencije

Povrtlari i voćari

(Lokalno stanovništvo)

Instaliranje sistema navodnjavanja „kap po

kap“

Podizanje zasada tradicionalnih autohtonih

sorti voća

Osnivanje malih prerađivačkih i kapaciteta za

skladištenje i plasman voća i povrća

(proizvodnja tradicionalnih visokokvalitetnih

eko proizvoda, sušare, sirane, hladnjače)

Podrška razvoju i

realizaciji projekata

privatne inicijative i

povezivanje

poljoprivredne

proizvodnje sa tržištem

Privatni inicijatori, Udruženje

poljoprivrednika,

Udruženje privrednika,

Općina,

Udruženje pčelara

Poljoprivrednici i

poljoprivredni proizvođačiEdukacije poljoprivrednih proizvođaća

Podsticaji pčelarstvu (doniranje košnica,

sadnica medonosnog bilja) Unapređenje proizvodnje

meda i mlijeka

Općina Doboj Jug

Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva,

Udruženje pčelara,

Udruženje poljoprivrednika

Pčelari, stočari

Podsticaji stočarstvu

Identifikacija i razvoj specifičnih turističkih,

kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija u

funkcioji obogačivanja turističke ponude

(bašte, parkovi, etno selo)

Stvaranje pretpostavki za

razvoj turizma i

turističke ponude

Općina Doboj Jug,

Privatni inicijatori,

Ministarstvo turizma i okoliša,

Turistička zajednica ZE-DO

kantona

Domaći i ino turisti

(Lokalna zajednica)

Promocija resursa i traženje strateškog

partnera

Sudjelovanje u projektu ispitivanja

geotermalnih voda na području regije Kanton, Federacija, Općine

Doboj Jug, Tešanj, Maglaj

Općine dobojske regije

(Lokalno stanovništvo i

privreda regije

Promocija i iskorištavanje šumskih ljepota na općini

za razvoj lovnog turizma

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo turizma i okoliša Domaće st. i turisti

92

Izrada bilborda sa snažnom porukom i

postavljanje na vidnim mjestima u općini Građenje imidža općine i

privlačenje novih

investicija u turizam

Općina Doboj Jug,

Turistička zajednica ZE-DO

kantona, Ministarstvo okoliša i

turizma

Potencijalni investitori

(Lokalna zajednica)Unapređenje sadržaja i promotivnih materijala

na službenoj internet stranici općine

(zdravstveni i turizam zasnovan na kulturno-

historijskom nasljeđu)

Sektor 2: Društveni razvoj

Asfaltiranje lokalnih puteva i ulica

Uređenje lokalne

putne mreže, ulica,

trotoara, rasvjete i dr.

infrastrukture

Općina Doboj Jug

Resorna ministarstva

Direkcija za ceste

Građani

Lokalno stanovništvo,

Privrednici

Uređenje trotoara lokalnih ulica

Javna rasvjeta

Povečanje kvaliteta snadbjevanja el. energijom

Studija izvodivosti toplifikacije općine

Rekonstrukcija postojeće vodovodne mrežePoboljšanje izdašnosti

i zaštita izvorišta

Općina Doboj Jug

Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva,

EIB

Lokalno stanovništvo i

institucije

Izgradnja Kompleksa gradske džamije u

Matuzićima

Opremanje i

unapređenje vjerskih,

objekata kulture i

kulturnih sadržaja

Općina Doboj Jug

Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta

Građani

Donatori

Lokalno stanovništvo

islamske vjeroispovjesti

Izgradnja Ustanove predškolskog odgoja Podrška razvoju

predškolskog odgoja i

podizanje nataliteta

Općina Doboj Jug

Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta,

Donatori

Djeca predškolskog

uzrasta

Stimuliranje materinstva osiguranjem fonda za

poticaj nataliteta

Općina Doboj Jug

Kanton Nezaposlene porodilje

Osnivanje i registracija javne biblioteke Unapređivanje

prostornih, tehničkih i

finansijskih kapaciteta

za efikasan i kvalitetan

sistem školstva i

Općina Doboj Jug

Ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta

Donatorska sredstva

Osnovci i srednjoškolci

(Lokalno stanovništvo

Rekonstrukcija krovnog pokrivača, stolarije i

fasade na objektu područne škole u Mravićima Djeca koja pohađaju

nastavu u objektu

područne škole Mravići

93

Opremanje fono učionice za učenje stranih

jezika

sportsko-rekreativnog

izražaja djeceOpćina Doboj Jug

DonatoriDjeca predškolskog i

školskog uzrasta

Stipendiranje učenika i studenata, posebno

onih koji upisuju deficitarna zanimanja Razvijanje

instrumenata podrške

učenicima i

studentima i

usklađivanje

obrazovanja sa

potrebama privrede

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo za boračko-

invalidsku zaštitu

Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta

Učenici i studentiZapošljavanje pripravnika

Općina Doboj Jug

Zavod za zapošljavanje ZE-

DO kantona

Planiranje upisne politike u srednje škole i na

fakultete prema potrebama privrede i

organizovanje edukativnih sastanaka za

učenike i maturante

Općina Doboj Jug

Osnovna škola

Udruženje privrednika

Zavod za zapošljavanje

Uvođenje hirurških intervencija po principu

„dnevne hirurgije i dijagnostike“

Podizanje dostupnosti

i kvalitete zdravstvene

zaštite za sve

stanovnike općine

Poliklinika Doboj Jug,

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva

Donatori

Stanovništvo Doboj Juga i

okolnjih općina

Projekat „Prevencijom do zdravlja“

Rekonstrukcija i opremanje objekata

zdravstvene zaštite

Podrška procesu unapređenja zdravstvene

zaštite za socijalno isključene osobe (djeca sa

posebnim potrebama, invalidna lica)

Podrška zapošljavanju i prilagođavanju tržištu

rada osoba sa invaliditetom

Održiv i efikasan

sistem socijalne zaštite

Općina Doboj Jug,

Udruženje paraplegičara i

oboljelih od dječije paralize,

Donatori

OSI

Podizanje svijesti o OSI

Plansko i osmišljeno uklanjanje barijera i

izgradnja pristupačnih objekata i usluga u

skladu sa potrebama OSI (univerzalni dizajn)

Unaprijeđenje kriterija za finansiranje NVO

kroz uspostavljanje fonda za sufinansiranje

projekata

Program podrške

inicijativama mladih i

uspostavi održivog

nevladinog sektora

NVO sektor

Kontinuiranom edukacijom do pospješivanja

koordinacije unutar i između udruženja Program podrške Općina Doboj Jug

NVO sektor

NVO sektor

94

građana i primjene novih tehnika i metoda

planiranja i upravljanja

inicijativama mladih i

uspostavi održivog

nevladinog sektoraUključivanje mladih u javne poslove i razvoj

lokalne zajednice Mladi

Opremanje općinske administracije i mjesnih

zajednica sa adekvatnom materijalno-

tehničkom opremom Poboljšanje uslova

rada i jačanje

kapaciteta lokalne

samouprave

Općina Doboj Jug

Resorna ministarstva

Donatori

Općinska administracijaCjeloživotno učenje

Uspostavljanje zemljišno-knjižne evidencije

Unapređenje upravljanja imovinom i

prihodima općine

Organizovanje zjaedničkih kulturno-sportskih

manifestacija Jačanje saradnje sa

komšijskim i dr.

općinama kroz

realizaciju zajedničkih

projekata

Općine Doboj Jug, Tešanj i

MaglajLokalno st. i turisti

Srednjovjekovni put „DRUM“

Sektor 3: Životna sredina Primarna i sekundarna kanalizaciona mreža u

naseljima Matuzići i Mravići

Izgradnja sistema

fekalne kanalizacije i

uređaja za

prečišćavanje otpadnih

voda

Općina Doboj Jug,

JKP „VIS“ Doboj Jug,

Resorna ministarstva,

Donatori

Lokalno stanovništvo

Privredne i javne institucije

Izrada Studije utjecaja na okoliš

Izvedbeni projekat za Uređaj za prečišćavanje

otpadnih voda

Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda

Rješavanje odvodnje i tretmana oborinskih,

zauljenih i zamuljenih voda sa kompleksa

poslovni krug „Dobojputevi“ d.d. Matuzići d.d. „Dobojputevi“ Doboj Jug

d.d. „Dobojputevi“ Doboj

Jug

Putno odmorište „Šumska voda“ Zaštita i uređenje

alternativnih izvorišta

pitke vode i prostora

za odmor i rekreaciju

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo turizma i okoliša,

Donatori

Lokalno stanovništvo,

Turisti

Rekonstrukcija i uređenje platoa ispred velike

sale Doma kulture

Općina, NVO, O.Š.

(Lokalno stanovništvo)

Regionalna deponija Trajno rješavanje

pitanja odlaganja

otpada i smanjenje

Općine Doboj Jug,

Doboj, Usora,

Tešanj, Resorna ministarstva Stanovništvo općina regije

Edukacije na temu značaja očuvanja prirodnih

95

resursa i adekvatnog odlaganja i zbrinjavanja

otpada

količine otpada

podizanjem ekološke

svijesti građana na

međuopćinskom nivouProjekat uništavanja ambrozije na području

općine

Donošenje propisa za uređenje zapuštenih

površina, zatrpanih putnih kanala i slobodnih

zelenih površina Općina Doboj Jug Lokalno stanovništvo

96

V.2. Finansijski plan imlementacije strategije razvoja

V.2.1. Indikativni finansijski plan za period od tri godine

FINANSIJSKI PLAN 2011-2013.

Projekat/Godina

Ukupni

orjentac.

Izdaci za

tri godine

Finansiranje iz općinskog budžeta Finansiranje iz ostalih izvora

Godina

I

Godina

II

Godina

III

UKUPNO

(I+II+III)

KANTON

FBiH i BiH

KREDIT

EIB-a

PRIVATNI

IZVORI

DONA-

TORI

Završavanje poslovne zone

Matuzići

180.000

-

-

-

-

100.000

80.000

Poslovna zona mravići 100.000 - 50.000 20.000 70.000 - 30.000 - - -

Poslovna zona Karuše 360.000 30.000 30.000 60.000 170.000 50.000 - 20.000 60.000

Uspostavljanje Kancelarije za

razvoj

30.000

30.000

-

-

30.000

-

-

-

-

-

Izrada Marketing plana

poslovnih zona

20.000

-

5.000

-

5.000

15.000

Učešće na sajmovima 7.500 1.000 1.500 1.000 3.500 - - - 4.000 -

Animiranje poduzetnika iz

poslovnih zona CBiH da

investiraju u naše poslovne

zone

9.000

2.000

2.000

3.000

7.000

1.000

1.000

-

-

-

Međusektorska analiza

poslovnih zona u CBiH

1.500

500

-

-

500

-

-

-

-

1.000

Unapređenje saradnje i

razmjena dobrih praksi sa

komšijskim općinama kao i

općinama koje imaju

komplementarne poslovne zone

10.500

2.000

1.000

1.000

4.000

-

2.000

-

-

4.500

Izrada Studije mogučnosti

formiranja klastera u

prerađivačkoj industriji

(vertikalno povezivanje

30.000

-

-

5.000

5.000

-

-

-

-

25.000

97

djelatnosti)

Podsticaji proizvodnji u

zaštićenim prostorima

(staklenicima)

11.500

500

500

1.500

2.500

6.000

3.000

-

-

-

Instaliranje sistema

navodnjavanja „kap po kap“

5.000

-

-

500

500

4.500

-

-

-

-

Podizanje zasada tradicionalnih

autohtonih sorti voća

7.500

1.500

1.000

500

3.000

2.500

2.000

-

-

-

Podrška osnivanju malih

prerađivačkih i kapaciteta za

skladištenje i plasman voća i

povrća (proizvodnja

tradicionalnih visokokvalitetnih

eko proizvoda,

sušare,sirane,hladnjače)

12.000

-

5.000

7.000

12.000

-

-

-

-

-

Edukacije poljoprivrednih

proizvođaća

2.000

500

500

500

1.500

-

500

-

-

-

Podsticaji pčelarstvu (doniranje

košnica, sadnica medonosnog

bilja)

15.000

1.500

1.500

1.500

4.500

4.500

6.000

-

-

-

Podsticaji stočarstvu

45.000

2.000

3.000

3.000

8.000

23.000

14.000

-

-

-

Identifikacija i razvoj

specifičnih turističkih,

kulturno-zabavnih i sportskih

manifestacija u funkciji

obogačivanja turističe ponude

(bašte, parkovi, etno selo)

13.000

-

-

-

-

4.000

5.000

-

-

4.000

Sudjelovanje u projektu

ispitivanja geotermalnih voda

na području regije

45.000

5.000

15.000

25.000

45.000

-

-

-

-

-

Izrada bilborda sa snažnom

porukom i postavljanje na

vidnim mjestima u općini

750

750

Unapređenje sadržaja i

promotivnih materijala na

službenoj internet stranici

općine (zdravstveni i turizam

1.200

200

500

500

1.200

-

-

-

-

-

98

zasnovan na kulturno-

historijskom nasljeđu)

UKUPNO-EKONOMSKI

RAZVOJ

906.450

46.700

116.500

100.000

263.200

315.500

193.500

0

24.000

110.250

Asfaltiranje lokalnih puteva i

ulica

474.000

54.000

40.000

40.000

134.000

340.000

-

-

-

-

Uređenje trotoara lokalnih

puteva

120.000

30.000

-

30.000

60.000

30.000

-

-

-

Javna rasvjeta

394.000

84.000

60.000

40.000

184.000

210.000

-

-

-

-

Povečanje kvaliteta

snadbjevanja el. energijom

800.000

-

-

-

-

-

-

-

800.000

-

Studija izvodivosti toplifikacije

općine

70.000

20.000

-

20.000

50.000

-

-

-

-

Rekonstrukcija postojeće

vodovodne mreže

488.000

25.000

-

-

25.000

38.000

25.000

400.000

-

-

Izgradnja kompleksa gradske

džamije u Matuzićima

175.000

20.000

25.000

30.000

75.000

-

20.000

-

-

80.000

Izgradnja Ustanove

predškolskog odgoja

100.000

6.000

6.000

12.000

20.000

48.000

-

-

20.000

Stimuliranje materinstva

osiguranjem fonda za poticaj

nataliteta

10.500

3.500

3.500

3.500

10.500

-

-

-

-

-

Osnivanje i registracija javne

biblioteke

25.000

2.000

2.000

-

4.000

5.000

5.000

-

-

11.000

Rekonstrukcija krivnog

pokrivača, stolarije i fasade na

objektu područne škole u

Mravićima

40.000

5.000

-

5.000

10.000

-

-

-

25.000

Stipendiranje učenika i

studenata, posebno onih koji

upisuju deficitarna zanimanja

210.000

25.000

25.000

25.000

75.000

108.000

27.000

-

-

-

Zapošljavanje

pripravnika/volontera

75.000

5.800

5.800

5.800

17.400

57.600

-

-

-

-

99

Planiranje upisne politike u

srednje škole i na fakultete

prema potrebama privrede i

organizovanje edukativnih

sastanaka za učenike i

maturante

1.400

700

200

900

500

-

-

-

-

Uvođenje hirurških intervencija

po principu „dnevne hirurgije i

dijagnostike“

200.000

-

5.000

10.000

15.000

25.000

30.000

-

100.000

30.000

Projekat „Prevencijom do

zdravlja“

4.000

-

-

-

-

-

-

-

-

4.000

Rekonstrukcija i opremanje

objekata zdravstvene zaštite

75.000

20.000

25.000

30.000

75.000

-

-

-

-

-

Podizanje svijesti o OSI

10.000

-

-

-

-

-

10.000

Plansko i osmišljeno uklanjanje

barijera i izgradnja

pristupačnih objekata i usluga u

skladu sa potrebama OSI

(univerzalni dizajn)

55.000

-

-

-

-

-

5.000

-

-

50.000

Unaprijediti kriterije za

finansiranje NVO i

uspostavljanje fonda za

sufinansiranje projekata

37.000

10.000

12.000

15.000

37.000

-

-

-

-

-

Uključivanje mladih u javne

poslove i razvoj lokalne

zajednice

30.000

2.000

5.000

5.000

12.000

-

-

-

-

18.000

Opremanje općinske

administracije i mjesnih savjeta

sa adekvatnom materijalno-

tehničkom opremom

45.000

10.000

5.000

5.000

20.000

-

-

-

-

25.000

Cjeloživotno učenje

10.500

3.000

1.500

2.000

6.500

-

-

-

-

4.000

Uspostavljanje zemljišno-

knjižne evidencije

200.000

50.000

50.000

-

100.000

40.000

60.000

-

-

-

100

UKUPNO –DRUŠTVENI

RAZVOJ

3.649.400

314.300

326.500

217.500

858.300

964.100

250.000

400.000

900.000

277.000

Primarna i sekundarna

kanalizaciona mreža u

naseljima Matuzići i Mravići

1.957.700

7.700

-

50.000

57.700

100.000

100.000

1.700.000

-

-

Izrada Studije utjecaja na

okoliš

10.000

-

-

-

-

-

-

-

-

10.000

Izvedbeni projekat za Uređaj za

prečišćavanje otpadnih voda

70.000

-

-

-

-

-

-

70.000

-

-

Uređaj za prečišćavanje

otpadnih voda

320.000

-

-

100.000

100.000

-

120.000

-

-

100.000

Rješavanje odvodnje i tretmana

oborinskih, zauljenih i

zamuljenih voda sa kompleksa

poslovni krug „Dobojputevi“

d.d. u Matuzićima

30.700

-

-

-

-

-

-

-

30.700

-

Putno odmorište „Šumska

voda“

17.000

1.500

1.000

-

2.500

-

3.000

-

-

11.500

Rekonstrukcija i uređenje

platoa iza zgrade općine

7.000

1.200

-

-

1.200

-

-

-

-

5.800

Edukacije na temu značaja

očuvanja prirodnih resursa i

adekvatnog odlaganja i

zbrinjavanja otpada

1.000

-

-

-

-

-

-

-

-

1.000

Projekat uništavanja ambrozije

na području općine

3.000

1.000

1.000

1.000

3.000

-

-

-

-

-

UKUPNO-ZAŠTITA

ŽIVOTNE SREDINE

2.416.400

11.400

2.000

151.000

164.400

100.000

223.000

1.770.000

30.700

128.300

UKUPNO

6.972.250

372.400

445.000

468.500

1.285.900

1.379.600

666.500

2.170.000

954.700

515.550

101

Indikativni finansijski plan istovremeno predstavlja i sredstvo za praćenje realizacije strategije. Njegovo revidiranje podrazumijeva i odgovarajuću

reviziju plana implementacije. Revidiranje se podudara sa jednogodišnjim budžetskim ciklusom i podrazumijeva detaljnu razradu za jednu

(narednu) godinu i orijentacijsku za preostale dvije.

U ukupnoj vrijednosti novčanih izdataka u sektoru Ekonomija prema indikativnim finansijskim opokazateljima za naredne tri godine

(806.450,00 KM) na projekte izgradnje poslovnih zona i privlačenja investitora u iste se odnosi 748.500,00 KM ili 93% vrijednosti ukupnih

ulaganja u ekonomski razvoj u naredne tri godine. Preostali dio od 7 % planira se uložiti u razvoj poljoprivredne proizvodnje i turizam. Za

navedene projekte nisu osigurana sredstva te će obezbjeđenje istih biti najveći izazov za naredni period. Procjena je da će u trogodišnjem periodu implementacije strategije za ekonomski razvoj biti neophodno iz općinskog budžeta izdvojiti oko

263.200 KM.

Za projekte društvenog razvoja, u trogodišnjem periodu implementacije strategije razvoja, potrebno je izdvojiti sredstva u iznosu od 3,6

miliona KM. Procjena je da će u trogodišnjem periodu implementacije strategije biti neophodno iz općnskog budžeta izdvojiti 888.300 KM. Iz

ostalih izvora za realizaciju plana enog razvoja u narednom trogodišnjem periodu biće potrebno obezbjediti 2,7 miliona KM.

Za projekte zaštite životne sredine, u trogodišnjem periodu implementacije strategije razvoja, potrebno je izdvojiti sredstva u iznosu od 2,5

miliona KM. Procjena je da će u trogodišnjem periodu implementacije strategije biti neohpodno iz općinskog budžeta izdvojiti 216.400 KM.

Uspješnost realizacije strategije razvoja zavisi od usklađenosti planiranja budžeta općine sa Strategijom razvoja, s jedne strane, i opredjeljujućim

dijelom od uspješnosti pribavljanja sredstava od viših nivoa vlasti i donatora. Naime, iz ostalih izvora za realizaciju strategije u trogodišnjem

periodu potrebno je osigurati 5.756.350 KM. Najveći dio, u iznosu od 2 miliona i 170 hiljada KM, se očekuje iz kreditnih sredstava Evropske

investicijske banke kao i sredstava kantona u iznosu od oko 1,5 miliona KM.

Obezbjeđivanje ovih sredstava zavisit će od razvojnih kapaciteta općine ili organizacije lokalne uprave za upravljanje razvojem kao i kapaciteta

općine za pripremu i implementaciju razvojnih projekata.

102

Akcioni plan za projekte koji se implementiraju u prvoj godini Akcioni plan za 2011

Projekti/mjere

Program

Veza sa

strateškim i

sektorskim

ciljevima

Osnovne informacije za praćenje

Nosioci

implementacije

Vrijednost

projekta/2011

Indikatori

Trajanje

(od-do)

Sektor 1: Ekonomski razvoj

Završavanje poslovne zone

Matuzići

Razvoj i izgradnja

poslovnih zona

Strateški cilj

1.

Sektorski cilj

1.

Povečan broj aktivnih MSP

u zoni za 20% ;

Otvoreno novih 100

radnih mjesta;

Otvorena ili proširene

najmanje 2 proizvodne

investicije.

2010-2011

Općina Doboj Jug,

Udruženje privrednika,

Kantonalna i federalna

resorna ministarstva

Međunarodni donatori

180.000,00

Izgradnja poslovne zone Karuše

Urađen i usvojen

Regulacioni plan;

Izgrađen dio

infrastrukture;

2011. i

dalje

60.000,00

Institucionalna podrška razvoju i

realizaciji (katalitičkih) projekata

privatne inicijative (proizvodnja

specijalnih tehnološki

visokozahtjevnih proizvoda od

stakla, autoservisne usluge i

saloni, transportne usluge)

Razvijanje

instrumenata

podrške razvoju

preduzetništva

Kriterijima dodjele

zemljišta u poslovnoj zoni

osiguran prioritet i zaštita

nosilaca katalitičkih ideja i

projekata;

Pojednostavljeno i

skraćeno vrijeme dobijanja

potrebnih dozvola za

otpočinjanje investicionog

procesa;

Posebna odgovornost

lokalne samouprave spram

navedenih investitora,

2011. i

dalje

kontinuira

no

Općina Doboj Jug

-

Ostvaren otvoren i ciljno

fokusiran dijalog sa NVO i

103

Uspostavljanje Kancelarije za

razvoj

poduzetnicima;

Aktivan i ustrajan rad na

implementaciji i praćenju

Strategije i ostvaren

značajan pomak i otpočeta

relizacija namanje dva

strateški važna projekta;

Izrađena i implementirana

najmanje dva projekta u

saradnji sa NVO

sektorom,

Ustrajan rad na

ostvarivanju novih

poslovnih kontakata,

promociji razvoja općine

te povečanju dostupnosti

konsultantskih usluga za

NVO sektor i

poduzetnike.

2011.

30.000,00

Učešće na sajmovima

Promovisanje

poslovnih zona i

privlačenje

investitora

Broj potencijalnih

investitora koji su posjetili

općinu povečan za 5 %;

Izrađen Vodič kroz općinu

(profil općine);

2011. i

dalje

kontinuira

no

Općina Doboj Jug,

Udruženje privrednika,

Resorna ministarstva,

REZ agencija

2.000,00

Animiranje poduzetnika iz

poslovnih zona Centralne BiH

da investiraju u naše poslovne

zone

Izvršena posjeta najmanje

dvije poslovne zone u

CBiH u 2011.

2011. i

dalje

kontinuira

no

2.000,00

104

Animiranje stranih investitora

kroz kreiranje poticajnih mjera

(npr. ubrzati i pojednostaviti

administrativne procedure i

saglasnosti, refundacija troškova

prilikom otvaranja firme,

oslobađanje od taksi itd.)

Pokrenuta inicijativa u

2011. godini za kreiranje

poticajnih mjera.

2011. i

dalje

kontinuira

no

Općina Doboj Jug

-

Unapređenje saradnje i

razmjena dobrih praksi sa

komšijskim općinama kao i

općinama koje imaju

komplementarne poslovne zone

Razvijanje

međuopćinske i

prekogranične

saradnje

Strateški cilj

1.

Sektorski cilj

2.

Intenzivirane inicijative

razmjene dobrih praksi sa

drugim općinama u cilju

povečanja zadovoljstva

korisnika kvalitetom

usluga i načinom njihove

isporuke.

2011 i

dalje

Općina Doboj Jug,

IPA fondovi

3.000,00

Podsticaji proizvodnji u

zaštićenim prostorima

(staklenicima)

Intenziviranje

povrtlarske i

vočarske

proizvodnje prema

zahtjevima tržišta i

mogučnostima

prerade

Strateški cilj

2.

Sektorski cilj

1.

Nastavak realizacije ovih

mjera i pokretanje procesa

iznalaženja mogučnosti za

povečanje ovog vida

izdvajanja kako iz

općinskog budžeta tako i

sa viših nivoa vlasti.

2011. i

dalje

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva,

Udruženje

poljoprivrednika

Agencije

3.500,00

Podizanje zasada tradicionalnih

autohtonih sorti voća

2011. i

dalje

1.500,00

Edukacije poljoprivrednih

proizvođaća

Podrška razvoju i

realizaciji

projekata privatne

inicijative i

povezivanje

poljoprivredne

proizvodnje sa

tržištem

2011. i

dalje

Privatni inicijatori,

Udruženje

poljoprivrednika,

Općine

500,00

105

Podsticaji pčelarstvu (doniranje

košnica, sadnica medonosnog

bilja)

Unapređenje

proizvodnje meda

i mlijeka

2011. i

dalje

Općina Doboj Jug

Ministarstvo

poljoprivrede,

vodoprivrede i

šumarstva,

Udruženje pčelara,

Udruženje

poljoprivrednika

5.000,00

Podsticaji stočarstvu

2011 i

dalje

15.000,00

Sudjelovanje u projektu

ispitivanja geotermalnih voda na

području regije

Stvaranje

pretpostavki za

razvoj turizma i

turističke ponude

Pokrenuta inicijativa

Kantona;

Održan zajednički sastanak

sa općinama;

Utvrđen plan djelovanja za

naredni period;

2011. i

dalje

ZE-DO kanton,

Općine Tešanj, Maglaj,

Doboj Jug, Usora

5.000,00

Unapređenje sadržaja i

promotivnih materijala na

službenoj internet stranici

općine (zdravstveni i turizam

zasnovan na kulturno-

historijskom nasljeđu)

Građenje imidža

općine i

privlačenje novih

investicija u

turizam

Naglašavanje strateških

vrijednosti i perspektiva

općine izradom kvalitetne

prezentacije i vodiča kroz

općinu.

2011. i

dalje

Općina Doboj Jug,

Turistička zajednica ZE-

DO kantona,

Ministarstvo okoliša i

turizma

200,00

Sektor 2: Društveni razvoj

Asfaltiranje lokalnih puteva i

ulica

Uređenje lokalne

putne mreže, ulica,

trotoara, rasvjete i

dr. infrastrukture

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

1.

Asfaltirano 1,3 km puteva

2011. i dalje

Općina Doboj Jug

Direkcija za ceste

Resorna ministarstva,

194.000,00

Javna rasvjeta

Instalirano 300 rasvjetnih

tijela na dužini od cca 12

km;

Općina Doboj Jug,

MZ i Građani,

Kanton

144.000,00

Povečanje kvaliteta

snadbjevanja el. energijom

Izgrađena nova KBTS

10(20)/0,4 kV snage 250

kVA u zoni intenzivne

gradnje općine Doboj Jug;

Elektroprivreda Zenica

106

Izgrađena nova dionica VN

kabla 10(20) kV od nove

KBTS 10(20)/0,4 kV

Matuzići-PLAC do KBTS

10(20)/0,4 kV “PLAC-1 u

dužini od 0,6 km;

Rekonstruisan DV Karuše-

Brezik;

2011. i dalje 300.000,00

Rekonstrukcija postojeće

vodovodne mreže

Poboljšanje

izdašnosti i zaštita

izvorišta

Rekonstruisano 2,8 km

postojeće vodovodne

mreže;

Gubitci u sistemu smanjeni

za 50 %;

Obezbjeđeno novih 5 l/s

vode na postojećem

vodozahvatu aluvijona

rijeke Bosne;

2011-2012

Općina Doboj Jug

Ministarstvo

poljoprivrede,

vodoprivrede i

šumarstva,

EIB

288.000,00

Izgradnja Kompleksa gradske

džamije u Matuzićima

Opremanje i

unapređenje

vjerskih, objekata

kulture i kulturnih

sadržaja

Nastavljeno ulaganje u

pripremne radove za

gradnju.

2011. i dalje

Općina Doboj Jug,

MZ-građani,

Resorna ministarstva,

Donatori.

20.000,00

Stimuliranje materinstva

osiguranjem fonda za poticaj

nataliteta

Podrška razvoju

predškolskog

odgoja i podizanje

nataliteta

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

2.

Osigurana i usvojena stavka

budžeta „Poticaji

natalitetu“.

2011. i dalje

Općina Doboj Jug

3.500,00

Osnivanje i registracija javne

biblioteke

Unapređivanje

prostornih,

tehničkih i

finansijskih

kapaciteta za

efikasan i kvalitetan

sistem školstva i

sportsko-

rekreativnog

izražaja djece

Registrovana JU

Gradska biblioteka

2011. i 2012.

Općina Doboj Jug

Ministarstvo

obrazovanja, nauke,

kulture i sporta

Donatorska sredstva

10.000,00

107

Zapošljavanje

pripravnika/volontera

Razvijanje

instrumenata

podrške učenicima

i studentima i

usklađivanje

obrazovanja sa

potrebama

privrede

Omogučeno odrađivanje

pripravničkog staža za tri

diplomca koji se nalaze na

evidenciji Službe za

zapošljavanje;

Općina Doboj Jug

Zavod za zapošljavanje

ZE-DO kantona

25.000,00

Stipendiranje učenika i

studenata, posebno onih koji

upisuju deficitarna zanimanja

Osigurane stipendije za 70

učenika i studenata;

2011. i dalje

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo za

boračko-invalidsku

zaštitu

Ministarstvo

obrazovanja, nauke,

kulture i sporta

70.000,00

Rekonstrukcija i opremanje

objekata zdravstvene zaštite

Podizanje

dostupnosti i

kvalitete

zdravstvene zaštite

za sve st. općine

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

3.

Osigurana stavka u budžetu

za sufinansiranje nabavke

medicinskih aparata i

opreme;

2011. i dalje

Poliklinika Doboj Jug,

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva

Donatori

20.000,00

Podizanje svijesti o OSI

Održiv i efikasan

sistem socijalne

zaštite

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

3

Provedena obuka za

različite kategorije st. radi

uklanjanja predrasuda i

lakšeg komuniciranja;

2011-2014.

Općina Doboj Jug,

Udruženje

paraplegičara i

oboljelih od dječije

paralize,

Donatori

3.000,00

Plansko i osmišljeno uklanjanje

barijera i izgradnja pristupačnih

objekata i usluga u skladu sa

potrebama OSI (univerzalni

dizajn

Napravljena inventura

arhitektonskih barijera radi

procjene projekata;

Izrađen plan akcije u

lokalnoj zajednici za

uklanjanje arhitektonskih,

komunikacijskih i

informativnih barijera u

lokalnoj zajednici;

2011-2014.

10.000,00

108

Unaprijeđenje kriterija za

finansiranje NVO i

uspostavljanje fonda za

sufinansiranje projekata

Program podrške

inicijativama mladih

i uspostava

održivog

nevladinog sektora

Strateški cilj

4.

Sektorski cilj

1.

Usvojen Fond za

sufinansiranje projekata;

Osigurana podrška i

sufinansiranje pet projekata

NVO sektora;

2011. i dalje

Općina Doboj Jug

NVO sektor

Donatori

10.000,00

Kontinuiranom edukacijom do

pospješivanja koordinacije

unutar i između udruženja

građana i primjene novih

tehnika i metoda planiranja i

upravljanja

Rad na razvijanju svijesti o

potrebi međusobne

saradnje u realizaciji

projekata;

Održana prezentacija o

pripremi projektnih

prijedloga za ciljanu skupinu

NVO-a;

2011. i 2012.

-

Uključivanje mladih u javne

poslove i razvoj lokalne

zajednice

Održana 3 sastanka sa

mladima;

Pokrenute nove inicijative

uključivanja mladih u javne

poslove i doprinos razvoju.

2011. i dalje

10.000,00

Opremanje općinske

administracije i mjesnih

zajednica sa adekvatnom

materijalno-tehničkom

opremom

Poboljšanje uslova

rada i jačanje

kapaciteta lokalne

samouprave

Strateški cilj

4.

Sektorski cilj

2.

Opremljena sala općinskog

vijeća i nastavak ulaganja u

kompjutersku opremu

2011. i dalje

Općina Doboj Jug,

Resorna ministarstva,

Međunarodni donatori

10.000,00

Cjeloživotno učenje

Općinski djelatnici

prisustvovali 6 novih

seminara, edukativnih

satanaka i radionica;

Organizovane dvije obuke,

1 edukativno putovanje;

2011. i dalje

3.000,00

Uspostavljanje zemljišno-

knjižne evidencije

Otpočete aktivnosti na

uspostavi zemljišno

knjižnog uloška

2011. i 2012.

50.000,00

Unapređenje upravljanja

imovinom i prihodima

Porast prihoda općine po

osnovu izmjene općinskih

propisa za 5 %;

Smanjenje troškova javne

uprave u korist razvojnih

2011. i dalje

Općina Doboj Jug

-

109

programa za 4 %;

Srednjovjekovni put „DRUM“

Jačanje saradnje sa

komšijskim i dr.

općinama kroz

relizaciju

zajedničkih

projekata

Strateški cilj

4.

Sektorski cilj

2.

Održan 1 okrugli sto;

Anketirano 100 građana;

2011-2013

Općine Doboj Jug,

Doboj, Tešanj, Usora i

Maglaj

-

Sektor 3: Životna sredina

Primarna i sekundarna

kanalizaciona mreža u naseljima

Matuzići i Mravići

Izgradnja

sistema

fekalne

kanalizacije

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

1.

Izgrađeno novih 9,4 km

kanalizacione mreže;

Broj priključaka povečan za

15%;

Smanjen broj septičkih jama

za 5 %;

Ostvaren pozitivan utjecaj

na okoliš i zdravlje st.

2011-2015

Općina Doboj Jug

JKP „VIS“ Doboj Jug

Resorna ministarstva

1.007.700,00

Izrada Studije uticaja na okoliš Izrađena Studija uticaja na

okoliš;

2011.

Općina Doboj Jug,

Donatori.

10.000,00

Rješavanje odvodnje i tretmana

oborinskih, zauljenih i

zamuljenih voda sa kompleksa

poslovni krug „Dobojputevi“

d.d. u Matuzićima

Urađena projektna

dokumentacija;

2010-2012

d.d. „Dobojputevi“ Doboj

Jug

3.200,00

Putno odmorište „Šumska

voda“

Zaštita i

uređenje

alternativnih

izvorišta pitke

vode i

prostora za

Strateški cilj

3.

Sektorski cilj

2.

Zamjena i montaža slavina,

riješena odvodnja viška

vode;

Demontaža postojećeg

kamenog tekna i izrada AB

korita;

Demontaža postojeće i

izrada nove ograde;

2010-2012.

Općina Doboj Jug,

Ministarstvo turizma i

okoliša,

Donatori

10.000,00

110

Rekonstrukcija i uređenje

platoa iza zgrade općine

odmor i

rekreaciju

Asfaltirano 500 m2 platoa,

zasađena 3 stabla katalpi,

postavljene 2 klupe za

odmor

2010-2011.

7.000,00

Edukacije na temu značaja

očuvanja prirodnih resursa i

adekvatnog odlaganja i

zbrinjavanja otpada

Podizanje

ekološke

svijesti građana

Strateški cilj

4.

Sektorski cilj

3.

Održano 1 predavanje na

temu očuvanja i brige o

okolišu, promotivne

kampanje, izrada bilborda,

2011-2012

NVO sektor

Donatori

500,00

Projekat uništavanja ambrozije

na području općine

Angažirano 10 nezaposlenih

za rad na uklanjanju

ambrozije.

2011-dalje

kontinuirano

Općina Doboj Jug

1.000,00

111

V.2.3. Detaljan finansijski plan za projekte koji se implementiraju u 2011. godini

FINANSIJSKI PLAN ZA 2011.

Projekat/mjera

UKUPNI

ORJENTAC.

TROŠKOVI

PROJEKTA/2

011.

Izvori

BUDŽET

ZE-DO

KANTON

FBiH I

BiH

KREDIT

EIB-a

PRIVATNI

IZVORI

DONATORI

SEKTOR 1: EKONOMIJA

Završavanje poslovne zone Matuzići

180.000,00

100.000,00

80.000,00

Poslovna zona Karuše

60.000,00

60.000,00

Uspostavljanje Kancelarije za

upravljanje razvojem

30.000,00

30.000,00

Učešće na sajmovima

2.000,00

1.000,00

1.000,00

Animiranje poduzetnika iz poslovnih

zona CBiH da investiraju u naše

poslovne zone

2.000,00

2.000,00

Unapređenje saradnje i razmjena

dobrih praksi sa komšijskim općinama

i općinama koje imaju

komplementarne poslovne zone

3.000,00

2.000,00

1.000,00

Podsticaji proizvodnji u zaštićenim

prostorima (staklenicima)

3.500,00

500,00

2.000,00

1.000,00

Podizanje zasada tradicionalnih

autohtonih sorti voća

1.500,00

1.500,00

Edukacije poljoprivrednih

proizvođaća

500,00

500,00

Podsticaji pčelarstvu (doniranje

košnica, sadnica medonosnog bilja)

5.000,00

1.500,00

1.000,00

2.500,00

Podsticaji stočarstvu 15.000,00 2.000,00 9.000,00 4.000,00

Sudjelovanje u projektu ispitivanja

112

geotermalnih voda na području regije 5.000,00 5.000,00

Unapređenje sadržaja i promotivnih

materijala na službenoj internet

stranici općine (zdravstveni i turizam

zasnovan na kulturno-historijskom

nasljeđu)

200,00

200,00

UKUPNO-EKONOMSKI

RAZVOJ

307.700,00

46.200,00

112.000,00

87.500,00

0

1.000,00

61.000,00

SEKTOR 2: DRUŠTVO

Asfaltiranje lokalnih puteva i ulica

194.000,00

54.000,00

140.000,00

Javna rasvjeta

144.000,00

84.000,00

60.000,00

Povečanje kvaliteta snadbjevanja el.

energijom

300.000,00

300.000,00

Rekonstrukcija postojeće vodovodne

mreže

288.000,00 25.000,00 - 63.000,00 200.000,00

Izgradnja Kompleksa gradske džamije

u Matuzićima

20.000,00

20.000,00

Stimuliranje materinstva osiguranjem

fonda za natalitet

3.500,00

3.500,00

Osnivanje i registracija javne

biblioteke

10.000,00

1.000,00

9.000,00

Zapošljavanje pripravnika/volontera

25.000,00

5.800,00

19.200,00

Stipendiranje učenika i studenata,

posebno onih koji upisuju deficitarna

zanimanja

70.000,00

25.000,00

36.000,00

9.000,00

Rekonstrukcija i opremanje objekata

zdravstvene zaštite

20.000,00

20.000,00

Podizanje svijesti o OSI

3.000,00

3.000,00

Plansko i osmišljeno uklanjanje

barijera i izgradnja pristupačnih

objekata i usluga u skladu sa

potrebama OSI (univerzalni dizajn

10.000,00

10.000,00

113

Unaprijediti kriterije za finansiranje

NVO i uspostavljanje fonda za

sufinansiranje projekata

10.000,00

10.000,00

Uključivanje mladih u javne poslove i

razvoj lokalne zajednice

10.000,00

2.000,00

8.000,00

Opremanje općinske administracije i

mjesnih savjeta sa adekvatnom

materijalno-tehničkom opremom

10.000,00

10.000,00

Cjeloživotno učenje 3.000,00 3.000,00

Uspostavljanje zemljišno-knjižne

evidencije

50.000,00

50.000,00

UKUPNO –DRUŠTVENI

RAZVOJ

1.170.500,00

313.300,00

255.200,00

72.000,00

200.000,00

300.000,00

30.000,00

SEKTOR 3: ŽIVOTNA SREDINA

Primarna i sekundarna kanalizaciona

mreža u naseljima Matuzići i Mravići

1.007.700

7.700,00

50.000,00

150.000,00

800.000,00

Izrada Studije utjecaja na okoliš

10.000,00

10.000,00

Rješavanje odvodnje i tretmana

oborinskih, zauljenih i zamuljenih

voda sa kompleksa poslovni krug

„Dobojputevi“ d.d. u Matuzićima

3.200,00

3.200,00

Putno odmorište „Šumska voda“ 10.000,00 1.500,00 8.500,00

Rekonstrukcija i uređenje platoa iza

zgrade općine

7.000,00

1.200,00

5.800,00

Edukacije na temu značaja očuvanja

prirodnih resursa i adekvatnog

odlaganja i zbrinjavanja otpada

500,00

500,00

Projekat uništavanja ambrozije na

području općine

1.000,00

1.000,00

UKUPNO-ZAŠTITA ŽIVOTNE

SREDINE

1.039.400,00 11.400,00 50.000,00 150.000,00 800.000,00 3.200,00 24.800,00

UKUPAN BUDŽET ZA 2011. 2.517.600,00 370.900,00 417.200,00 309.500,00 1.000.000,00 304.200,00 115.800,00

114

Za realizaciju akcionog plana integrisane strategije razvoja za 2011. godinu potrebno je osigurati sredstva u iznosu od 2.517.600 KM. Od toga iz

budžeta općine iznos od 370.900 KM ili oko 15 % ukupne vrijednosti projekata. Ostatak finansiranja projekata za 2011. godinu će biti

obezbjeđen kroz finansiranje nadležnih institucija i ministarstava viših razina vlasti, sredstvima iz privatnih izvora, kreditnim sredstvima Evropske

investicijske banke te donatorskim sredstvima.

115

V.3. Plan organizacionih i ljudskih kapaciteta za sprovođenje strategije

Realizacija Strategije razvoja je veliki izazov za jedinicu lokalne samouprave. Stepen i kvalitet

realizacije strategije, kao zbir svih pojedinačno realizovanih projekata i mjera, jasno će pokazati

koliko je jedinica lokalne samouprave blizu ili daleko od ostvarenja definisanih strateških ciljeva i

vizije razvoja općine. Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja potrebno je prilagoditi postojeće

ili uspostaviti nove organizacione strukture i obezbijediti odgovarajuće ljudske kapacitete, te

jasno definisati ključni operativni mehanizam za upravljanje razvojem. Zadatak tog mehanizma je

svakodnevno staranje o realizaciji strategije kao cjeline i svakog projekta pojedinačno,

koordinacija svih aktivnosti i aktera od promocije, pripreme i pokretanja projekata, izvođenja,

praćenja, izvještavanja do iniciranja ažuriranja strategije.

Integrisana strategija razvoja općine objedinjuje sve sektore koji su u nadležnosti lokalnih vlasti

(i više od toga), kao i sve aktere i zainteresovane strane na koordinisan način. Uključivanjem

svih pitanja kojima se bavi jedna općina u jednu sveobuhvatnu strategiju otvaraju se mogućnosti

za kreiranje sinergije, dodatnih vrijednosti i inovativnosti kroz međusektorsku saradnju. Stoga je

važno navesti da je, pored djelotvorne uspostave i funkcionisanja struktura za planiranje razvoja

kao i struktura koje će pratiti provođenje strateških dokumenata, veoma značajno jačanje

sveukupne koordinacije unutar općinske administracije u procesu implementacije strategije. Pored toga, neophodno je osigurati da provođenje strategije bude podržano od strane socio-

ekonomskih partnera u općini. Svako od njih treba da ima značajne uloge u implementaciji,

obezbjeđivanju finansijskih sredstava, te u praćenju i vrednovanju.

1. Identifikacija ključnih ljudskih i organizacijskih kapaciteta za efikasno i

efektivno upravljanje implementacijom Strategije

Implementacija razvojnih planova je zadaća svih aktera lokalne zajednice: javnog, poslovnog i

nevladinog sektora, institucija viših razina vlasti i građana. Ipak, općinska uprava im najveću

obavezu, jer nosi odgovornost za implementaciju ukupne Strategije.

Za uspješnu i efikasnu implementaciju razvojnih programa i projekata predviđenih strateškim

planom neophodna je odgovarajuća organizacijska struktura i kvalitetni kadrovi. Promjene u

upravljačko-organizacionoj strukturi općine Doboj Jug su počele već samim iniciranjem procesa

izrade Strategije razvoja. Tako su uspostavljene strukture za planiranje, odnosno formirana

Parnerska grupa ili Savjet za razvoj i Općinski razvojni tim kao glavni nosioci aktivnosti

strateškog planiranja. Kako je općina Doboj Jug po prvi put pristupila procesu strateškog

planiranja te shodno tome u sklopu postojeće strukture lokalne administracije nema adekvatno

tijelo koje koje bi operativno upravljalo procesom implementacije kao jedan od strateških

prioriteta Akcionog plana za narednu, 2011. godinu predviđeno je osnivanje Kancelarije za

razvoj. Glavna zadaća Kancelarije za razvoj biće osiguranje stalne, svakodnevne brige o

implementaciji strategije. Ovaj ured ne treba implementirati nijedan pojedinačni projekat (svaki

projekat imaće svoje implementatore, određene po naravi posla, izabrane kroz odgovarajuću

proceduru), već će svakodnevno brinuti o realizaciji cjeline strategije, ostvarujući sljedeće

osnovne zadatke:

promocija strategije i prioriteta (unutar općinske uprave, unutar lokalne zajednice, prema najvažnijim potencijalnim partnerima i sufinancijerima izvan općine...);

razrada projektnih zadataka, prema dinamici pripreme projekata za realizaciju;

osiguranje financijske konstrukcije za realizaciju strategije/projekata;

116

pokretanje projekata (izbor odgovarajućeg modaliteta angažiranja implementatora i modaliteta financiranja, priprema podloga, ugovaranje...);

koordinacija projekata i aktivnosti implementatora;

izrada sistema za praćenje i ocjenjivanje ostvarenja strategije, stalna primjena i usavršavanje sustava;

priprema izvještaja o realizaciji strategije za Načelnika, Partnersku grupu, Općinsko vijeće...,

sa preporukama za poboljšanje implementacije;

ažuriranje strategije (iz godišnje i višegodišnje perspektive).

Planirano je da Partnerska grupa nastavi angažiranje, sada kroz pružanje savjetodavne pomoći

za realizaciju, praćenje i ažuriranje strategije i razvojnih planova. S druge strane, Općinski

razvojni tim će imati ulogu glavnog koordinacionog tijela u operativnom procesu implementacije

Strategije razvoja. Kroz PG praktično će se nastojati osiguravati učešće zajednice (i javnog i

privatnog i nevladinog sektora) u implementaciji i ažuriranju razvojne strategije i planova.

2. Sagledavanje postojećeg stanja i organizacijskih pretpostavki za

implementaciju strategije

Općina Doboj Jug do sada nije imala integrirani ili sektoralni razvojni dokument. Do sada su

izrađeni sub-sektoralni dokumenti (Komunikacijska strategija 2006-2009, Strategija upravljanja

razvojem ljudskih resursa 2007, te Nacrt lokalnog plana akcije za OSI (osobe sa invaliditetom)

općine Doboj Jug 2008 - 2011. Navedeni planski dokumenti nemaju definirane planove

implemetacije, niti finansijske planove.

Implementacijom ILDP projekta smatramo da su ostvareni značajni pomaci, odnosno stvoreni

preduslovi za sistemski pristup planiranju razvoja kroz:

- Unaprijeđene administrativne i organizacione kapacitete, kao i bolju koordinaciju unutar općine

u vezi lokalnog razvojnog planiranja,

- Sistematiziran pristup prikupljanju, obradi i praćenju podataka relevantnih za lokalni razvoj,

- Ojačane ljudske kapacitete nužne za organiziranje i upravljanje procesima lokalnog strateškog

planiranja,

- Omogućenu vertikalnu koherenciju između lokalne strategije i strategija na višim nivoima,

- Osnaženu saradnju sa svim relevantnim socio-ekonomskim akterima, uz dužnu pažnju

posvećenu manjinskim i ranjivim grupama, a na bazi jednakopravnog učešća žena i muškaraca.

Kapaciteti za implementaciju će biti ojačani putem:

- Jasno definirane odgovornosti za implementaciju, monitoring i evaluaciju lokalne razvojne

strategije;

- Uspostavljanja sistemske veze između planiranja i budžetiranja,

- Osnažene saradnje sa lokalnim i drugim partnerima na implementaciji projekata,

- Osnaženih kapaciteta općine za izradu i implementaciju identificiranih prioritetnih projekata iz

lokalne razvojne strategije, Kako općina Doboj Jug nije imala dovoljno osnažene funkcionalne kapacitete za participatorno

planiranje i izradu razvojnih dokumenata: kultura učešća građana u izradi lokalnih politika

značajno je poboljšana, iako još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.

Efektivne strukture koje bi se bavile strateškim lokalnim razvojnim planiranjem namjeravaju se

uspostaviti te će u tom smislu biti neophodno Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i

117

sitematizaciji radnih mjesta definirati adekvatno uloge i odgovornosti u oblasti strateškog

planiranja.

-

-

-

118

4 . Uloge u implementaciji, monitoringu i evaluaciji Strategije razvoja

119

UČESNIK

ULOGA U IMPLEMENTACIJI,

MONITORINGU I EVALUACIJI

STRATEGIJE

ULOGA U FINANSIRANJU

1. Općinsko vijeće

Donosi odluke o realizaciji

projekata i mjera iz svoje

nadležnosti;

Razmatra godišnje izvještaje o

realizaciji strategije i planova;

Usvaja prijedloge za ažuriranje

strategije i planova;

Usklađuje općinske politike sa

prioritetima Strategije razvoja;

Usvaja proračun potreban za

financiranje implementacije

strategije i planova prema

godišnjem (trogodišnjem)

financijskom planu

2. Općinski načelnik

Formira Ured za razvoj i Vijeće za

realizaciju Strategije razvoja

Odobrava (godišnje i trogodišnje)

planove realizacije strategije i

planova

Daje radne naloge za formiranje

timova i učešće općinske uprave u

realizaciji programa/projekata

Donosi odluke o realizaciji

projekata i mjera iz svoje

nadležnosti

Odobrava polugodišnje i podnosi

godišnje izvještaje o realizaciji

strategije i planova

Poduzima mjere za unapređenje

realizacije

Podnosi prijedloge za ažuriranje

strategije

Zalaže se za adekvatnu

budžetsku podršku,

Aktivno promoviše projekte

prema drugim izvorima(Kanton,

FBiH i BiH, donatori, fondovi,

privatni sektor)

3. Partnerska grupa

Obezbjeđuje političku podršku

implementaciji Strategije,

Daje savjete u vezi sa pripremom

operativnih planova realizacije

strategije i realizacijom pojedinačnih

mjera i projekata,

Razmatra polugodišnje izvještaje o

realizaciji strategije i programa

Daje prijedloge za unapređenje

realizacije i ažuriranje strategije

Koordinira sa Kancelarijom za

razvoj i pomaže u pračenju

postignutih rezultata,

Inicira izradu konkretnih projekata i

studija izvodljivosti, kojima će se

konkurisati za sredstva za

ostvarivanje Strategije kod domaćih

i međunarodnih subjekata;

Daje savjete u vezi sa

modalitetima i izvorima

financiranja projekata

4. Općinski razvojni

tim

Savjetodavna podrška za realizaciju,

pračenje i ažuriranje strategije i

planova

Upučuje i pomaže u pronalasku

dodatnih izvora finansiranja.

5. Kancelarija za

upravljanje razvojem

Priprema operativne (trogodišnje)

planove realizacije strategije

Razrađuje projekte i priprema ih za

implementaciju

Osigurava izbor kvalitetnih partnera

za implementaciju projekata

Priprema podloge za praćenje i

ocjenjivanje realizacije strategije

Priprema podloge i izvještava o

Operativno priprema okvirni i

godišnji plan finansiranja (u

saradnji sa odjeljenjem za budžet

i dr.)

Mapira druge izvore i uslove

finansiranja;

120

realizaciji strategije i programa

Priprema prijedloge za

unapređenje realizacije i ažuriranje

strategije

6. Služba za budžet,

finansije i privredu

Učestvuje u pripremi godišnjih i

trogodišnjih planova implementacije

Uvodi sustav višegodišnjeg

financijskog planiranja

Učestvuje u praćenju realizacije i

izvještavanju za odgovarajuće mjere

i projekte

Priprema proračun za

implementaciju strategije prema

godišnjem (trogodišnjem)

financijskom planu

Priprema godišnji budžet u

kojem su uključena sredstva za

implementaciju Strategije i

određena kreditna zaduženja,

Aktivno učestvuje u pripremi i

realizaciji planova finansiranja

7. Služba za urbanizam,

katastar i geodetske

poslove

Pripremaju provedbene i

regulacione planove

-Razrađuju odgovarajuće projekte i

mjere i osiguravaju neophodna

odobrenja za njihovu realizacij

Učestvuju u praćenju realizacije i

izvještavanju za odgovarajuće mjere

i projekte

Pripremaju podloge za procjenu

izdataka i izbor modaliteta i

izvora financiranja za

odgovarajuće mjere i projekte

8. Služba za civilnu zaštitu,

opću upravu i zajedničke

poslove

Razrađuje i učestvuje u realizaciji

odgovarajućih projekata i mjera

Predlaže najpogodniji modalitet i

provodi proceduru javnih nabavki

za projekte u kojima se angažiraju

općinska sredstva

Učestvuje u praćenju realizacije i

izvještavanju za odgovarajuće mjere

i projekte

Priprema podloge za procjenu

izdataka i izbor modaliteta i

izvora financiranja za

odgovarajuće mjere i projekte

9. Općinske javne i

privatne institucije i

organizacije

( škola, centar za socijalni

rad, poliklinika, privrednici,

poslovna udruženja...)

Učestvuju u pripremi i realizaciji

najvećeg dijela projekata i mjera u

domenu svog djelovanja

- Pripremaju podloge za praćenje i

ocjenjivanje odgovarajućih

projekata

Učestvuju u promociji strategije

i projekata prema

(su)financijerima iz domaćih

izvora i donatorske zajednice

10. Lokalne nevladine i

sportske organizacije i

udruženja

Pružaju stručnu pomoć / realiziraju

projekte u područjima u kojima

mogu demonstrirati odgovarajuće

stručne reference

Učestvuju u praćenju realizacije i

izvještavanju za odgovarajuće mjere

i projekte

Promoviraju strategiju i

kandidiraju projekte prema

potencijalnim sufinancijerima iz

donatorske zajednice

11. Resorna ministarstva i

agencije

Učestvuju u realizaciji mjera i

projekata

Ocjenjuju projekte u čijoj

implementaciji direktno učestvuju

(pružajući stručnu, financijsku ili bilo

koju drugu vrstu potpore)

Sufinanciraju odgovarajuće

projekte i mjere

12. Regionalne razvojne

agencije

Daje stručnu pomoć prilikom

pripreme projekata,

Direktno učestvuje u implementaciji

Strategije kroz pomoć u realizaciji

određenih projekata,

Učestvuje u realizaciji, monitoringu

i evaluaciji Strategije putem

Partnerske grupe;

Učestvuje u sufinansiranju

određenih projekata iz Strategije

121

5. Utvrđivanje potreba i sistemski pristup izgradnji kapaciteta

Kao i kod velikog broja općina i u općini Doboj Jug kritičan je problem manjak lokalnih

kapaciteta za pripremu projekata prema standardima EU, posebno ako se uzme u obzir

procjena da će predpristupni fondovi EU biti značajan potencijalni izvor financiranja lokalnih i

regionalnih razvojnih projekata. Kako već raspolažemo sa relativno velikim brojem registrovanih

udruženja građana predviđeno je rješavanje ovoga problema pravodobnom, kvalitetnom i

intenzivnom obukom grupe od 5-10 mladih zainteresiranih ljudi (iz općinske administracije,

nevladinog sektora, iz javnih ustanova, sa fakulteta...) za pripremu projekata i upravljanje

projektnim ciklusom, prema standardima Europske unije. Nakon obuke, općinski ured za razvoj

može koristiti mrežu obučenih mladih ljudi za pripremu razvojnih projekata iz Strategije.

Ovdje će od posebnog značaja biti motiviranje lokalnih nevladinih organizacija, za čije

sufinanciranje općina svakako izdvaja određena proračunska sredstva. Već od naredne, 2011.

godine planirano je da se iz općinskog budžeta izdvajaju sredstva samo za sufinansiranje

projekata. Na taj način će nevladine organizacije biti znatno više fokusirane na pripremu i realizaciju projekata koji su važni za razvoj općine, a sredstva za njihovo sufinanciranje posredno

će biti iskorištena za financiranje implementacije Strategije. Uz to, nevladine organizacije mogu

privući sredstva iz vanjskih izvora (posebno donatorska sredstva i sredstva iz IPA fondova) i

usmjeriti ih na sufinanciranje strateških prioriteta zajednice.

Pored definiranja jasnih uloga i odgovornosti osoblja angažiranog direktno na koordinaciji

implementacije strategije, ali i relevantnog osoblja iz ostalih odjeljenja ili službi, od krucijalne

važnosti je sistemsko i kontinuirano jačanje znanja i vještina osoblja angažiranog na

implementaciji strategije. S tim u vezi, u narednoj tabeli dat je pregled područja na kojima je

potrebno dodatno izgrađivati i jačati kapacitete za efektivno učešće u realizaciji plana lokalnog

razvoja.

Djelotvorna implementacija Strategije razvoja zahtijeva odgovarajuća znanja i vještine svih

uključenih. S tim u vezi, potrebno je obezbjediti da pojedinačni opisi poslova koji se tiču

planiranja lokalnog razvoja i implementacije strategije odražavaju specifične zahtjeve u pogledu

stručne spreme, iskustva, znanja i vještina, te zaposlenim obezbjediti dodatnu potrebnu obuku iz

oblasti strateškog planiranja, programiranja, praćenja i procjene napretka. Za uspješno

funkcionisanje razvojne funkcije općine sisemski pristup upravljanju ljudskim resursima u cilju

izgradnje i prilagođavanja kapaciteta stvarnim potrebema je od ključnog značaja.

Analiza postojećih kapaciteta izvršena u okviru ILDP-a u junu 2009. godine, identifikovala je

sljedeća područja koja zahtijevaju pažnju i sistemski pristup izgradnji kapaciteta:

Upravljanje lokalnim razvojem;

Upravljanje projektnim ciklusom;

Upravljanje ljudskim resursima;

Javne nabavke u BiH i EU: pravni i praktični aspekti;

Privatno-javno partnerstvo;

EU IPA financijski aspekti;

Monitoring i evaluacija strategije razvoja i sektorskih planova;

122

IT vještine za unos, obradu i upravljanje bazama podataka;

Engleski jezik.

V.4. Praćenje, ocjenjivanje i ažuriranje strategije razvoja

Praćenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija) ostvarivanja strategije omogućavaju mjerenje

stepena ostvarenja postavljenih ciljeva, dajući također mogućnost za preduzimanje

pravovremenih mjera u cilju eventualnih korekcija, te ocjenjivanje sveukupne uspješnosti

realizacije strategije. Praćenje podrazumjeva sistem prikupljanja i obrade podataka u svrhu

upoređivanja postignutih rezultata sa planiranim. Vrednovanje je zasnovano na nalazima praćenja i

daje sveukupnu ocjenu ostvarenja postavljenih ciljeva. Da bismo upravljali implementacijom

strategije, kao i implementacijom projekata, moramo biti u mogućnosti da mjerimo stepen

ostvarenja definisanih ciljeva i rezultata u određenom vremenskom periodu, za šta nam služe

objektivno provjerljivi indikatori.

Predloženi najvažniji okvirni indikatori za monitoring i evaluaciju realizacije strategije razvoja su:

Rast privrednih investicija na području općine,

Broj novih radnih mjesta u privredi (pratiti vezu sa stanjem nezaposlenosti),

Rast dobiti preduzeća,

Rast broja poslovnih subjekata na 1000 stanovnika,

Rast prosječne plate,

Rast prirodnog priraštaja stanovništva,

Rast udjela obrazovanog stanovništva (sa srednjim i visokim obrazovanjem),

Rast pokrivenosti teritorije i stanovništva komunalnim uslugama,

Rast zadovoljstva građana ukupnim kvalitetom života.

Praćenje se dakle vrši na osnovu definisanih projektnih i programskih indikatora i plana

implementacije. Uspostavljeni mehanizmi za praćenje realizacije strategije razvoja će praćenjem

definisanih indikatora kontrolisati ostvarenje ciljeva, tako što će prikupljati i analizirati podatke

potrebne za njihovo dokazivanje. Praćenje treba uskladiti sa ciklusom pripreme polugodišnjih i

godišnjih izvještaja od strane odgovarajućih statističkih i drugih institucija (statistički zavodi,

APIF/AFIP, itd).

Podloge za vrednovanje priprema jedinica za upravljanje razvojem ili drugi zaduženi

organizacioni dio, na osnovu nalaza godišnjeg praćenja. Drugu osnovu predstavljaju indikatori

koji su definisani u toku procesa planiranja. Ukoliko za to postoje potrebna sredstva, uputno je

posao vrednovanja povjeriti kompetentnoj spoljnoj ili lokalnoj organizaciji, koja ima potrebne

reference. Nalaze i preporuke vrednovanja razmatraju načelnik sa resornim rukovodiocima,

savjet za razvoj i općinska skupština.

Veoma je važno da se od početka posao na prikupljanju, obradi i analizi podataka ne tretira kao

jednokratan, već da se sistemski zasnuje. To znači da se postavi tako da se:

kreiraju odgovarajuće baze podataka, koje će se relativno lako godišnje ažurirati,

redovno godišnje izvode odgovarajuća direktna ispitivanja grupa aktera/korisnika usluga,

prema standardizovanoj metodologiji i instrumentima, kako bi se mogle pratiti promjene

i napredak,

123

koristi za praćenje (godišnje) i vrednovanje (nakon 3 godine) ostvarivanja strategije i razvojnih planova.

Neophodno je korištenje odgovarajućih uređenih baza podataka, koje se ažuriraju makar

jednom godišnje, kad su raspoložive odgovarajuće statistike. Preporučuje se formiranje sljedećih

baza sekundarnih podataka:

Baza demografskih podataka,

Baza podataka o tržištu rada,

Baza podataka za socijalne javne usluge,

Baza podataka za infrastrukturu i komunalne javne usluge,

Baza podataka lokalne privrede,

Baza podataka o stanju životne sredine.

Prema miPRO metodologiji aktivnosti praćenja, vrednovanja i ažuriranja pojedinih dijelova

strategije se vrše u određenim vremenskim periodima, datim u narednoj tabeli.

Aktivnost praćenja i vrednovanja Vremenski okvir

Praćenje realizacije programa

(projekata, mjera)

Godišnje

Kontrolno vrednovanje Nakon 3 godine za sektorske planove, a nakon

5 godina za strategiju

Ažuriranje sektorskih planova Djelimično nakon 3 godine, a kompletno

nakon 5 godina

Ažuriranje strategije Djelimično nakon 5 godina, a kompletno

nakon 10 godina

Finalno vrednovanje Nakon 5 godina za sektorske planove, a nakon

10 godina za strategiju

Strategija je fleksibilan instrument koji treba redovno ažurirati radi prilagođavanja promjenama u

okruženju. Preispitivanje i ažuriranje komponenti strategije izvodi se selektivno, tako da se

obično vizija razvoja i strateški ciljevi ne mijenjaju tokom odabranog strateškog perioda,

sektorski planovi se preispituju i po potrebi revidiraju, kao i ostale komponente.

U sljedećoj tabeli data je okvirni podsjetnik sa kalendarom za godišnje ažuriranje strategije

razvoja:

124

Komponenta Opis i podloge za godišnje ažuriranje Kada se ažurira Napomena

Socio-

ekonomska

analiza

(radi se u bitno

skraćenoj verziji)

Pratimo i publikujemo odabrane

ekonomske i socijalne indikatore i

važne trendove (demografski,

tržište rada, ekonomski pokazatelji

po granama i vrstama poslovnih

subjekata, stanje poljoprivrede...).

Stanje poslovnog okruženja

možemo pratiti putem

standardizovanog anketiranja ili

fokus grupe.

Početak u aprilu (kada

su obrađeni svi podaci

za prethodnu godinu),

završetak

(publikovanje) u junu

Za ovaj posao vrlo

je važno razraditi

proceduru i

usaglasiti razmjenu

podataka sa

izvorima podataka

(Zavod za

zapošljavanje, Fond

PIO, Poreska

uprava...)

Revizija

sektorskih

ciljeva

Vrednujemo u kojoj su mjeri

ostvareni i da li su još validni. Ako

ostvarenja nisu blizu očekivanih,

analiziramo uzroke i, po potrebi,

intervenišemo u aktivnostima

(projektima) i/ili u samim ciljevima.

Reviziju izvodimo na osnovu

praćenja realizacije programa i

projekata, s jedne strane, i uočenih

bitnih promjena u okolnostima.

Juni-juli

Dobro je da se za

reviziju operativnih

ciljeva i projekata

iskoristimo

potencijal

Partnerske grupe

Revizija

projekata

Vršimo na osnovu:

Iskustva stečenog kroz realizaciju

projekata

Rezultata i preporuka realizovanih

projekata

Uočenih promjena i novih potreba

Revidiranih operativnih ciljeva.

Avgust-septembar

Godišnji

operativni plan

implementacije,

sa projektnim

formularima

Utvrđujemo prioritete za narednu

godinu

Revidiramo/kompletiramo

projektne formulare / projektne

zadatke za prioritetne projekte

Pravimo i usaglašavamo finansijski

plan

Kompletiramo plan implementacije.

Septembar-oktobar Ažuriran plan od

druge polovine

oktobra ide na

javnu raspravu,

zajedno sa

budžetom.

Praćenje i

vrednovanje

realizovanih i

tekućih

projekata

Izvodimo na osnovu:

Plana implementacije

Razrađenih projektnih formulara /

projektnih zadataka (očekivanih

rezultata)

Izvještaja o realizaciji projekata

(projektne dokumentacije)

Pokazatelja o ostvarenim efektima

(npr. podaci o uvozu i izvozu,

podaci Zavoda za zapošljavanje...)

Pratimo prema dinamici

realizacije projekata i

izvještavanja.

Vrednujemo (dajemo

ocjenu ostvarenja i

analiziramo razloge) u

prvoj polovini marta.

O rezultatima

praćenja i

vrednovanja

izvještavamo

Partnersku grupu,

načelnika i

skupštinu, u sklopu

godišnjeg izvještaja

o radu.

125

Sektorske strategije – ekonomski razvoj:

- razvoj MSP

- razvoj turizma

- razvoj poljoprivrede

- privlačenje investicija...

Generalne strategije:

- Strategija razvoja BiH

- Strategija razvoja entiteta

- Strategija razvoja regije/ kantona

- Prostorni planovi

Sektorske strategije:

- obrazovanje; zapošljavanje

- socijalna uključenost

- kultura, sport

- zdravstvo

- zaštita okoliša

Socio-ekonomska analiza

- aspekti -

S W O T

Pred

nosti

Slab

osti

Prijetn

je

Prilik

e

Kompletiranje/upotpunjavanje komunalne infrastrukture, Industrijske zone-fokusiranje na proizvodnju,

Smanjenje nezaposlenosti podrškom preduzetničkim inicijativama poboljšanjem

poslovne infrastrukture, Međuopćinska saradnja,

Društvena nadgradnja, civilni sektor i zaštita životne sredine.

VIZIJA:

Dinamična preduzetnička zajednica sa poticajnim poslovnim ambijentom, visokim

stepenom obrazovanosti, privlačnim uslovima života za sve građane, a posebno za

mlade.

1. RAZVIJENO PREDUZETNIŠTVO I POVEČANA STOPA

ZAPOSLENOSTI;

2. POSPJEŠEN EKONOMSKI RAST ISKORIŠTAVANJEM

POTENCIJALA U OBLASTI POLJOPRIVREDE I TURIZMA;

3. AMBIJENTALNO UREĐENA I ATRAKTIVNA SREDINA;

4. IZGRAĐENA NAPREDNA I EFIKASNA RAZVOJNA INFRASTRUKTURA;

Pro

vje

ra

usk

lađen

ost

i

SWOT: EKONOMIJA SWOT: DRUŠTVO SWOT: ŽIVOTNA SREDINA

I Strateška

razina

Specifični ciljevi ekonomskog razvoja: 1.1. Razvijena preduzetnička infrastruktura i podržan razvoj prerađivačkih

kapaciteta prema raspoloživim strateškim sirovinama i zahtjevima tržišta do 2015. godine,

1.2. Usklađena i ciljana izgradnja poslovnih zona do 2014. godine,

1.3. Povečana konkurentnost i održivost poljoprivrednog sektora te uspostavljena veza sa prerađivačkim i otkupnim kapacitetima do 2015. godine,

1.4. Unaprijeđena turistička infrastruktura sa posebnim naglaskom na tranzitni i zdravstveni turizam do2018. godine.

Specifični ciljevi društvenog razvoja:

2.1. Razvijena i ojačana komunalna, društvena i tehnička infrastruktura

do 2019. godine,

2.2. Kvalitetan i efikasan sistempredškolskog i osnovnog obrazovanja te

usmjereno obrazovanje kadrova do 2014. godine,

2.3. Ojačani zdravstveni i kapaciteti socijalne zaštite, povečana prosvječenost

građana iz oblasti zdravlja, kulture življenja i kulturno-historijskog

nasljeđa do 2017. godine,

2.4. Izgradnja dobrog upravljanja zajednicom kroz uključenje NVO sektora do

2012.godine,

2.5. Povečana efikasnost lokalne uprave i osnažena međuopćinska saradnja do

2017. godine.

Specifični ciljevi ekonomskog razvoja: 3.1. Regulisano 50 % oborinskih i 80 % otpadnih voda do 2015. godine,

3.2. Zaštićena i uređena dva prirodna izvorišta pitke vode i dva prostora

za odmor i rekreaciju do 2019. godine,

3.3. Osnažena međuopćinska saradnja kroz realizaciju tri zajednička programa iz oblasti zaštite okoliša do 2019. godine,

.

Pro

vje

ra

usk

lađen

ost

i

Pro

vje

ra

usk

lađen

ost

i

Program 1.-Uspostavljanje i izgradnja poslovnih zona

Projekti / Mjere: 1. Završavanje poslovne zone Matuzići

2. Izgradnja poslovne zone Mravići 3. Izgradnja poslovne zone Karuše

M&E

Program 2.-Razvijanje instrumenata podrške razvoju preduzetništva

Projekti / Mjere: 1. Institucionalna podrška razvoju i realizaciji (katalitičkih)

projekata privatne inicijative (proizvodnja specijalnih tehnološki visokozahtjevnih proizvoda od stakla, autoservisne

usluge i saloni, transportne usluge),

2. Poticaji (subvencije) za proizvodnju i djelatnosti od posebnog značaja za lokalnu zajednicu,

3. Uspostavljanje Kancelarije za razvoj,

Program 1.- Uređenje lokalne putne mreže, ulica, trotoara, rasvjete i

dr. infrastrukture

Projekti / Mjere: 1. Asfaltiranje lokalnih puteva i ulica

2. Proširenje lokalne putne mreže i kategorizacija puteva 3. Izgradnja prilazne saobraćajnice na autocestu pored rijeke Usore

4. Izgradnja raskrsnice na magistralnom putu M-17 (Tuke, Japage, Bukvik)

5. Izrada Studije saobraćajne signalizacije i nabavka znakova 6. Uređenje trotoara lokalnih ulica

7. Javna rasvjeta

8. Povečanje kvaliteta snadbjevanja el. energijom

9. Studija izvodivosti toplifikacije općine

Program 1.- Izgradnja sistema fekalne kanalizacije i uređaja za

prečišćavanje otpadnih voda

Projekti / Mjere: 1. Primarna i sekundarna kanalizaciona mreža u naseljima Matuzići i

Mravići 2. Izrada Studije utjecaja na okoliš

3. Izvedbeni projekat za Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda

4. Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda

5. Rješavanje odvodnje i tretmana oborinskih, zauljenih i zamuljenih

voda sa kompleksa poslovni krug „Dobojputevi“ d.d. Matuzići

STRATEŠKI FOKUSI

M&E

126

M&E Program 3.-Promocija poslovnih zona i privlačenje investitora

7. Učešće na sajmovima 8. Animiranje poduzetnika iz poslovnih zona Centralne BiH da

investiraju u naše poslovne zone;

9. Animiranje stranih investitora (npr. ubrzati i pojednostaviti

administrativne procedure i saglasnosti, refundacija troškova

prilikom otvaranja firme, oslobađanje od taksi itd.);

Program 4.- Razvijanje međuopćinske i prekogranične saradnje

10. Međusektorska analiza poslovnih zona u Centralnoj BiH; 11. Unapređenje saradnje i razmjena dobrih praksi sa komšijskim

općinama kao i općinama koje imaju komplementarne

poslovne zone 12. Izrada Studije mogučnosti formiranja klastera u prerađivačkoj

industriji (vertikalno povezivanje djelatnosti)

Program 5.- Intenziviranje povrtlarske i voćarske proizvodnje prema

zahtjevima tržišta i mogučnostima prerade

13. Podsticaji proizvodnji u zaštičenim prostorima (staklenicima) 14. Instaliranje sistema navodnjavanja „kap po kap“

15. Podizanje zasada tradicionalnih autohtonih sorti voća;

16. Podizanje zasada jagodastog voća

Program 6.- Podrška razvoju i realizaciji projekata privatne

inicijative i povezivanje poljoprivredne proizvodnje Izgradnjsa

tržištem

17. Osnivanje malih prerađivačkih i kapaciteta za skladištenje i plasman voća i povrća (proizvodnja tradicionalnih visokokvalitetnih eko

proizvoda, sušare, sirane, hladnjače)

18. Uređenje zemljišta za zelenu pijacu 19. Edukacije poljoprivrednih proizvođača; 20. Učešće u formiranju kreditno-garantnog fonda za poljoprivredu;

Program 7.- Unapređenje proizvodnje meda i mlijeka

21. Podsticaji pčelarstvu (doniranje košnica, sadnica medonosnog

bilja)

22. Podsticaji stoćarstvu

Program 8.- Stvaranje pretpostavki za razvoj turizma i turističke

ponude

23. Ustanova zdravstvenog turizma za ljude srednje i starije životne dobi 24. Poboljšanje kvantiteta i kvaliteta smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta općine

(hotel, izgradnja autokampa i odmarališta i sl.)

25. Identifikacija i razvoj specifičnih turističkih, kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija u funkciji obogačivanja turističke ponude (bašte, parkovi, etno

selo)

26. Promocija resursa i traženje strateškog partnera 27. Sudjelovanje u projektu ispitivanja geotermalnih voda na ovome području

28. Integriranje zdravstvenih kapaciteta i usluga u sistem razvoja turizma i

turističke ponude

29. Promocija i iskorištavanje šumskih ljepota na općini za razvoj lovnog turizma

Program 9.- Građenje imidža općine i privlačenje novih investicija u

turizam

30. Izrada bilborda sa snažnom porukom i postavljanje na vidnim mjestima u općini;

31. Unapređenje sadržaja i promotivnih materijala na službenoj

internet stranici općine (zdravstveni i turizam zasnovan na

kulturno-historijskom nasljeđu)

Program 2.- Poboljšanje izdašnosti i zaštita izvorišta

Projekti / Mjere: 1. Rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže

2. Izgradnja bunara unutar izvorišta Havdine

3. Izgradnja pragova na rijeci Bosni

4. Uspostava sistema redovne kontrole vode i zaštita izvorišta

Program 3.- Uređenje autobuskih stajališta, parkirališta i grobalja

Projekti / Mjere: 1. Izgradnja autobuskog stajališta na M-17, lokalitet Krčevine-Lađišta

2. Proširenje kapaciteta za parkiranje 3. Uređenje mezarja i grobalja

4. Izgradnja autobuske stanice u Matuzićima

Program 4.- Opremanje i unapređenje vjerskih, objekata kulture i

kulturnih sadržaja

Projekti / Mjere: 1. Izgradnja Kompleksa gradske džamije u Matuzićima

2. Rekonstrukcija i dogradnja društvenog doma u Mravićima

3. Rekonstrukcija zgrade općine i opremanje velike sale Doma kulture u

Matuzićima

4. Izrada godišnjeg kalendara kulturnih dešavanja i organizacija istih 5. Izgradnja i osnivanje Centra za kulturu

Program 5.- Podrška razvoju predškolskog odgoja i podizanje

nataliteta

Projekti / Mjere: 1. Izgradnja Ustanove predškolskog odgoja

2. Stimuliranje materinstva osiguranjem fonda za poticaj nataliteta 3. Uspostava fonda za finansiranje predškolskog odgoja i obrazovanja

Program 6.- Unapređivanje prostornih, tehničkih i finansijskih kapaciteta

za efikasan i kvalitetan sistem školstva i sportsko-rekreativnog izražaja

djece

Projekti / Mjere: 1. Osnivanje i registracija javne biblioteke

2. Izgradnja spravarnice uz fiskulturnu školsku dvoranu 3. Rekonstrukcija krovnog pokrivača, stolarije i fasade na objektu područne škole u Mravićima

4. Postavljanje višenamjenske podloge na poligonu kod matične škole u Matuzićima i proširenje poligona za izradu

dodatnih tribina, kao i pokrivanje poligona 5. Tehničko opremanje i stručna pomoć nastavnom kadru za rad sa djecom sa posebnim potrebama

6. Edukacija i rad sa roditeljima djece sa posebnim potrebama

7. Opremanje fono učionice za učenje stranih jezika 8. Izgradnja nogometnog stadiona

Program 7.- Razvijanje instrumenata podrške učenicima i studentima i

usklađivanje obrazovanja sa potrebama privrede

Projekti / Mjere: 1. Stipendiranje učenika i studenata, posebno onih koji upisuju deficitarna zanimanja

2. Zapošljavanje pripravnika 3. Organizovanje programa prekvalifikacije i dokvalifikacije za nezaposlene mlade ljude

4. Planiranje upisne politike u srednje škole i na fakultete prema potrebama privrede i organizovanje edukativnih sastanaka za

učenike i maturante

Program 8.- Podizanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite za sve stanovnike općine

Projekti / Mjere:

1. Uvođenje hirurških intervencija po principu „dnevne hirurgije i dijagnostike“

2. Projekat „Prevencijom do zdravlja“ 3. Edukativni programi razvijanja kulturnih navika, posebno djece i stanovništva na selu-saradnjom sa

školama, kulturnim društvima, mjesnim zajednicama itd.

4. Rekonstrukcija i opremanje objekata zdravstvene zaštite 5. Podrška procesu unapređenja zdravstvene zaštite za socijalno isključene osobe (djeca sa posebnim

potrebama, invalidna lica)

Program 9.- Održiv i efikasan sistem socijalne zaštite

Projekti / Mjere:

44. Unapređenje socijalne zaštite za socijalno isključene, ranjive grupe

45. Podrška zapošljavanju i prilagođavanju tržištu rada osoba sa invaliditetom 46. Podizanje svijesti o OSI

47. Plansko i osmišljeno uklanjanje barijera i izgradnja pristupačnih objekata i usluga u skladu sa potrebama

OSI (univerzalni dizajn)

Program 10.- Program podrške inicijativama mladih i uspostava održivog

nevladinog sektora

Projekti / Mjere: 1. Unaprijeđenje kriterija za finansiranje NVO kroz uspostavljanje fonda za sufinansiranje projekata

2. Uključivanje mladih u javne poslove i razvoj lokalne zajednice 3. Kontinuiranom edukacijom do pospješivanja koordinacije unutar i između udruženja građana i primjene novih

tehnika i metoda planiranja i upravljanja

Program 11.- Poboljšanje uslova rada i jačanje kapaciteta lokalne

samouprave

Projekti / Mjere: 1. Unapređenje upravljanja imovinom i prihodima općine

2. Cjeloživotno učenje 3. Uspostavljanje zemljišno-knjižne evidencije

4. Opremanje općinske administracije i mjesnih kancelarija sa adekvatnom

materijalno-tehničkom opremom

Program 12.- Jačanje saradnje sa komšijskim i dr. općinama kroz

realizaciju zajedničkih projekata

Projekti / Mjere: 1. Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama

2. Organizovanje zjaedničkih kulturno-sportskih manifestacija

3. Srednjovjekovni put „DRUM

Program 2.- Zaštita i uređenje alternativnih izvorišta pitke vode i

prostora za odmor i rekreaciju

Projekti / Mjere: 1. Putno odmorište „Šumska voda“

2. Uređenje i zaštita izvorišta „Jakitovac“ 3. Uređenje izletišta „Matoševe Dubrave“ 4. Rekonstrukcija i uređenje platoa ispred velike sale Doma kulture

Program 3.- Zaštita od plavljenja i očuvanje prirodnih resursa -

vode i šuma na međuopćinskom nivou

Projekti / Mjere: 1. Uređenje korita i obala rijeke

2. Usore na dionici granica sa Tešnjom do ušća u rijeku Bosnu 3. Sanacija i obnova (zasađivanje) 1 ha šumskog fonda na lokalitetu

Dubrave

4. Uređenje korita i obala rijeke Bosne na dionici od granice sa Maglajem do ušća Usore u Bosnu

Program 4.- Trajno rješavanje pitanja odlaganja otpada i

smanjenje količine otpada podizanjem ekološke svijesti građana

na međuopćinskom nivou

Projekti / Mjere: 1. Regionalna deponija

2. Edukacije na temu značaja očuvanja prirodnih resursa i adekvatnog odlaganja i zbrinjavanja otpada

3. Projekat uništavanja ambrozije na području općine

4. Donošenje propisa za uređenje zapuštenih površina, zatrpanih putnih kanala i slobodnih zelenih površina

Razina

II

-

taktička

M&E