strategija razvoja obrazovanja u srbiji
TRANSCRIPT
STRATEGIJA RAZVOJA
OBRAZOVANJA
U SRBIJI
VISOKO OBRAZOVANJE U SRBIJI
Studije prvog stepena su:
osnovne akademske studije;
osnovne strukovne studije.
Studije drugog stepena su:
master akademske studije;
master strukovne studije;
specijalističke strukovne studije;
specijalističke akademske studije.
Studije trećeg stepena su doktorske akademske studije
Akademske studije
Strukovne studije
Vrste ustanova i njihov status:
1. Univerzitet;
2. Fakultet (umetnička akademija);
3. Akademija strukovnih studija;
4. Visoka škola;
5. Visoka škola strukovnih studija.
ŠEMA VISOKOG OBRAZOVANJA U
REPUBLICI SRBIJI
VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Državni Privatni Svega
Broj univerziteta 8 9 17
Broj fakulteta 88 44 132
Broj visokih škola 48 18 66
Broj studenata 203467 35478 238945
Broj zaposlenih 15478
U državnim visokoškolskim ustanovama studira 85,15 % studenata a
u privatnim 14,85 % od ukupnog broja studenata.
UPIS STUDENATA
Svega Budžet Samofinansiranje
Studije 1. stepena 193255 85211 108044
OAS 145711 67131 78580
OSS 47544 18080 29464
Studije 2. stepena 37133 19153 17980
Master+integrisane 33214 19109 14105
SSS 2921 27 2894
SAS 998 17 981
Studije 3. stepena 8557 2120 6437
DR studije 6281 1646 4635
Stari program 2276 474 1802
Svega RS 238945 106484 132461
Na akademskim studijama je upisano na svim stepenima 188.480
studenata ili 78,88% a na strukovnim studijama je upisano, na svim
nivoima 50.465 studenata ili 21,12%.
Na akademskim studijama se školuje 44,24% studenata o trošku
budžeta a strukovnim studijama 35,80% studenata o trošku budžeta .
DIPLOMIRANI STUDENTI
Svega Budžet Samofinansiranje
Studije 1. stepena 16502 7101 9401
OAS 6318 3405 2913
OSS 10184 3696 6488
Studije 2. stepena 27557 15198 12359
Master+integrisane 25785 15176 10609
SSS 1464 9 1455
SAS 308 13 295
Studije 3. stepena 750 145 605
DR studije 750 145 605
Stari program 2988 1195 1793
Svega RS 47797 23639 24158
Na akademskim studijama je diplomiralo na svim stepenima 36.149
studenata ili 75,63%, a na strukovnim studijama je diplomiralo na oba
nivoa 24,37% studenata.
SADAŠNJE STANJE STRUKOVNIH STUDIJA
Visoko strukovno obrazovanje ima razvijenu mrežu od 66 škole, 48
državnih i 18 privatnih, lociranih u većini gradova odnosno opština.
6618
48
Državne
Privatne
48+18
GODIŠNJA UPISNA KVOTA(Upisna kvota sektora strukovnih studija je 41% ukupne upisne
kvote studenata godišnje)
145711
47544
Sektor strukovnihstudija
Sektor akademskihstudija
Broj diplomiranih studenata u
2013. godini
(24.37% studenata diplomiralo na
sektoru strukovnih studija)
6318
10184
Sektor strukovnihstudija
Sektor akademskihstudija
VIZIJA RAZVOJA STRUKOVNIH STUDIJA
1. Obim obuhvata je utemeljen na geografskoj pokrivenosti mrežom
visokih strukovnih škola, usaglašenoj sa strukturom privrede i
zasnovanoj na diversifikaciji i fleksibilnosti studijskih programa;
2. Najmanje 41% studenata koji upisuju prvu godinu osnovnih studija
upisuje strukovne studije;
3. Prosečno studiranje je najviše za godinu dana duže nego što je
predviđeno studijskim programom, i u tom periodu najmanje 70%
završava upisane studije;
4. Studije napušta najviše 15% studenata;
5. Veći broj visokih škola strukovnih studija integrisan je u akademije
strukovnih studija.
KVALITET
1. Strukovni studijski programi obezbeđuju stručne kompetencije
diplomiranim studentima koje su definisane NOK-om;
2. Studijskim programima osnovnih strukovnih studija obuhvaćeno je
svih pet naučnih i stručnih polj, u oblastima u kojima na tržištu rada
postoji potreba za visokoobrazovanim stručnjacima;
3. Programi su međunarodno prepoznati i priznati u regionalnim,
evropskim i širim okvirima;
4. Organizacija obrazovnog procesa zasnovana je na kvalitetnom
didaktičko-metodičkom pristupu;
5. Uspostavljen je sistem merenja performansi zasnovan na evropskim
indikatorima;
6. Unapređeni resursi koji omogućavaju studentima sticanje
neophodnih praktičnih znanja i veština.
7. Značajno unapređenje kompetencije nastavnika;
8. Više od 50% nastavnika ima doktorate, relevantne naučne ili stručne
rezultate u oblasti koju predaju;
9. Angažovanje stručnjaka iz realnog i javnog sektora u realizaciji
studijskih programa, s jedne strane, i boravak nastavnog osoblja na
usavršavanju i obuci, s druge, omogućavaju dvosmernost saradnje
s privredom i povećan kvalitet stručne nastave.
DRUŠTVENA PREPOZNATLJIVOST
1. Razvijen je veći broj zajedničkih programa sa visokoškolskim
ustanovama iz inostranstva;
2. Uspostavljena je koherentna struktura dvostepenog studiranja
usklađena sa Bolonjskom deklaracijom – osnovne, specijalističke i
master strukovne studije;
3. Usklađena su stručna zvanja u zakonskoj regulativi koja definiše
radne odnose;
4. Konferencija akademija strukovnih studija postala je okosnica
organizovanja, reprezentovanja, promovisanja i afirmacije
(konstruisana 2011. godine);
5. Studentska konferencija akademija strukovnih studija značajno utiče
na status i razvoj strukovnih studija (konstruisana 2010. godine);
6. Usaglašena su zvanja nastavnog osoblja sa svetskom praksom i
kriterijumima za izbor nastavnika.
SARADNJA
Saradnju predstavlja ostvarenje sledećih strateških ciljeva:
1. Učešće u projektima međunarodne saradnje u oblasti obrazovanja i
pretprisutne pomoći;
Uključenost u evropske asocijacije (EURASHE, UAS, Kopenhaški
proces);
2. Povezivanje i saradnja s nacionalnim telima iz oblasti obrazovanja;
3. Proširenje saradnje s poslovnim svetom;
4. Unapređenje komunikacije sa Sektorom za visoko obrazovanje
Ministarstva;
5. Otvaranje dijaloga s akademskim studijama i uspostavljanje
saradnje.
MODERAN SISTEM
Moderan sistem visokog strukovnog obrazovanja čini:
1. Povećena atraktivnost i konkurentnost na nacionalnom i
regionalnom nivou zasnovana na kvalitetu i usklađenosti sa EHEA;
2. Povećani broj upisanih i diplomiranih studenata;
3. Konferencija akademija strukovnih studija kao okosnica
organizovanja, reprezentovanja, promovisanja i afirmacije
podsistema;
4. Značajniji uticaj Studentske konferencije akademskih strukovnih
studija, kao najvišeg nivoa organizovanja zaštite studentskih prava;
5. Uspostavljen sistem merenja performansi podsistema zasnovan na
evropskim indikatorima;
6. Integracija visokih škola strukovnih studija i uspostavljanje
akademije strukovnih studija.
Z A K LJ U Č A K
Neophodno je ostvariti strateške relacije u onim oblastima gde se
strukovne studije javljaju kao izvor visokoobrazovane profesionalne
radne snage. U tom pogledu podjednako su značajni privreda, zdravstvo,
kultura, javna uprava, vojska i ostali segmenti društva.
Osnovni sadržaj saradnje treba da bude rad na razvoju i
usavršavanju studijskih programa u skladu s potrebama tržišta rada i
definisanje kompetencija svršenih studenata. Ta saradnja može se
ostvariti kroz:
1. Primenjena istraživanja;
2. Korišćenje tehnoloških i organizacionih resursa za potrebe nastave;
3. Angažovanje kadra za potrebe nastave;
4. Stručno usavršavanje nastavnog kadra.
U ovoj saradnji neophodno je uaktivno učešće Nacionalne službe za
zapošljavanje, Privredne komore Srbije i predstavnika profesionalnog
sistema komora.
Strukovne studije treba da u mnogo većoj meri ostvaruju
međunarodnu saradnju i koriste pomoći koje postoje u Evropskoj uniji za
projekte u oblasti obrazovanja.
Neophodna je internacionalizacija visokog strukovnog obrazovanja
kroz:
1.Usklađivanje sa reformama i trendovima evropskog obrazovnog
prostora (EHEA);
2.Unapređivanje kompatibilnosti nacionalnog sistema sa sistemima u EU;
3.Što veću saradnju sa visokoškolskim institucijama iz regiona i Evropske
unije;
4.Formiranje zajedničkih studijskih programa sa visokoškolskim
ustanovama iz EU i regiona;
5.Povećanje mobilnosti nastavnika, studenata i istraživača i
6.Članstvo u radnim i koordinacionim telima EU institucijama.
H V A L A NA PAŽNJI!
dr Mirjana VesovićBeograd
mart, 2015. god.