strategija razvoja grada Čakovca · strategija razvoja grada Čakovca za razdoblje do 2020. godine...

Grad Čakovec

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA ČAKOVCA

ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE

Čakovec, ožujak 2016.

Grad Čakovec

„Uređena sredina koja ostvaruje

svoj puni potencijal kroz inovacije,

poduzetništvo, obrazovanje, sport,

kulturnu i prirodnu baštinu.”

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA ČAKOVCA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE

2


3

1. PREDGOVOR

trategija razvoja Grada Čakovca za razdoblje do 2020. (u daljnjem tekstu Strategija) je strateški

odnosno temeljni dokument za upravljanje razvojem Grada Čakovca (u daljnjem tekstu Grada) u

narednom razdoblju planirano do 2020. godine. Pojam razvoja obuhvaća sveukupni razvoj Grada kao

jedinice lokalne samouprave i obuhvaća sve sektore djelovanja i življenja Grada. Planirano razdoblje

do 2020. godine je plansko razdoblje programsko-razvojnih aktivnosti Europske unije i nižih upravnih jedinica

tj. Međimurske županije kao jedinice regionalne samouprave i Grada Čakovca kao jedinice lokalne

samouprave.

Strategija koja se dostavlja na javnu raspravu rezultat je rada Radne skupine, stručnih radnih timova,

stručnih osoba iz gradske uprave Grada Čakovca te niza sudionika podnositelja prijedloga razvojnih inicijativa

u formi projektnih ideja, projektnih prijedloga i formiranih projekata kojima se predlažu razvojna rješenja za

uočene razvojne probleme.

U izradi Strategije, na poziv gradonačelnika, sudjelovali su javno prepoznati stručnjaci različitih

profesija, kao i osobe koji su pokazale svoj interes i htjenje u davanju doprinosa za kvalitetniji sveukupni

razvoj Grada Čakovca. Kroz sve vidove suradnje u formiranju Strategije sudjelovalo je više od 60 osoba.

Planiranje strateškog razvoja i izrada dokumenta Strategije, odvijalo se po metodologiji sukladnoj

Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija,

propisanim od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (NN 53/10) i sukladno

metodološkim smjernicama za izradu strategije razvoja urbanog područja od Ministarstva regionalnog razvoja

i fondova Europske unije od 18. ožujka 2015. godine, te sukladno metodologiji koja se primjenjuje pri

sadašnjoj izradi razvojne strategije Međimurske županije.

Strateško planiranje izvodila je Radna skupina kao predstavnik Zajednice Grada, a čine je

predstavnici svih segmenata življenja i djelovanja Grada Čakovca. Proces planiranja vodila je konzultantska

tvrtka Bercon d.o.o., a koordinaciju planiranja vodila je službenica Grada Čakovca.

Strategija razvoja Grada Čakovca za razdoblje do 2020. je temeljni dokument Grada, kojim se

definiraju željena buduća društveno gospodarska stanja Grada i programske aktivnosti kojima se dolazi do tog

stanja.

Proces strateškog planiranja započinje analizom postojećeg stanja svih sektora i područja življenja

Grada, zatim analizom razvojnih problema i razvojnih potreba, prikazom ključnih riječi za formiranje vizije i

razvojnih ciljeva definiranih od strane Radne skupine i SWOT analizom postojećeg cjelokupnog stanja Grada

Čakovca kao jedinice lokalne samouprave. Nakon toga se s aspekta sadašnjeg stanja i željenog stanja u

budućnosti postavljaju strateški ciljevi i njihovo objedinjavanje u viziju, kao planirano buduće stanje te razrada

programskih intervencija u formi strateških prioriteta, provedbenih mjera i aktivnosti.

Ovaj dokument je kao radni materijal upućen na javnu raspravu. Kroz javnu raspravu treba se s

dokumentom upoznati šira javnost i prikupiti mišljenje, korekcije i poboljšanja kako bi se nakon javne

rasprave utvrdio konačni tekst Strategije kao rezultat stavova i mišljenja najšire javnosti Grada

Čakovca. Konačni prijedlog Strategije, nakon javne rasprave, uputit će se nadležnim tijelima Grada

Čakovca na usvajanje.

S


4

2. SADRŽAJ

1. PREDGOVOR ........................................................................................................................................................... 3

2. SADRŽAJ .................................................................................................................................................................. 4

3. METODOLOŠKI PRISTUP STRATEŠKOG PLANIRANJA I IZRADE STRATEGIJE ................................................ 6

Primijenjena terminologija .................................................................................................................................. 6

Primijenjena metodologija .................................................................................................................................. 7

Načela strateškog planiranja .............................................................................................................................. 9

4. ANALIZA STANJA SVIH SEKTORA DJELOVANJA I ŽIVLJENJA ......................................................................... 10

Grad Čakovec – manje urbano područje ......................................................................................................... 10

Kapaciteti sustava Grada Čakovca .................................................................................................................. 10

Proračun Grada Čakovca ............................................................................................................................ 10

Vlasnički udjeli Grada Čakovca u komunalnim i trgovačkim društvima ....................................................... 11

DRUŠTVO ....................................................................................................................................................... 16

Demografija ................................................................................................................................................. 16

Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi .............................................................................................. 17

Zdravstvena infrastruktura ........................................................................................................................... 20

Društvena infrastruktura .............................................................................................................................. 21

Obrazovanje ................................................................................................................................................ 23

GOSPODARSTVO .......................................................................................................................................... 29

Opća gospodarska kretanja ......................................................................................................................... 29

Tržište rada ................................................................................................................................................. 29

Poslovno okruženje ..................................................................................................................................... 31

TURIZAM I KULTURA ..................................................................................................................................... 35

Postojeća smještajna infrastruktura ............................................................................................................. 35

URBANO OKRUŽENJE ................................................................................................................................. 37

Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima .................................... 37

PRIMARNA INFRASTRUKTURA .................................................................................................................... 39

Vodoopskrbni sustav ................................................................................................................................... 39

Sustav kanalizacije ...................................................................................................................................... 40

INFRASTRUKTURA ZA MOBILNOST I INTERNETSKU POVEZANOST ....................................................... 41

Cestovna mreža .......................................................................................................................................... 41

EUROPSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA ................................................................................................. 42

5. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNE POTREBE, KOJE PROIZLAZE IZ ANALIZE STANJA ............................... 43

6. KLJUČNE RIJEČI, KOJE SU ČLANOVI RADNE SKUPINE DEFINIRALI KAO PROBLEMSKE SADRŽAJE

KOJI SE MORAJU RJEŠAVATI STRATEGIJOM RAZVOJA .................................................................................. 46

Sinteza ključnih riječi ....................................................................................................................................... 46

7. SWOT ANALIZA UKUPNOG STANJA .................................................................................................................... 51

SWOT analiza - unutarnje snage i slabosti ...................................................................................................... 51

SWOT analiza - vanjske prilike i prijetnje ......................................................................................................... 54

8. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................................................. 56

Vizija ................................................................................................................................................................ 56


5

Misija ............................................................................................................................................................... 57

Strateški ciljevi, prioriteti i provedbene mjere .................................................................................................. 57

9. OPIS STRATEŠKIH CILJEVA I PRIORITETA I RAZRADA PROVEDBENIH MJERA ............................................ 59

Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo i kvalitetna turistička ponuda ....................................................... 59

Kratki opis strateških prioriteta .................................................................................................................... 61

Shematski prikaz Strateškog cilja 1, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera ........................................ 63

Razrada provedbenih mjera, svrhe i aktivnosti za Strateški cilj 1 ................................................................ 64

Pregled projekata i njihova svrha ................................................................................................................ 69

Doprinos projekata provedbenim mjerama .................................................................................................. 71

Strateški cilj 2 - Grad znanja i studenata.......................................................................................................... 72






Strateški cilj 3 - Visoka razina kvalitete življenja .............................................................................................. 81






Strateški cilj 4 - Razvoj Grada temeljen na Zajednici ....................................................................................... 99

Kratki opis strateških prioriteta .................................................................................................................. 100

Shematski prikaz Strateškog cilja 4, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera ...................................... 102

Razrada provedbenih mjera, svrhe i aktivnosti za Strateški cilj 4 .............................................................. 103

Pregled projekata i njihova svrha .............................................................................................................. 106

Doprinos projekata provedbenim mjerama ................................................................................................ 107

10. PROCES PROVEDBE, PRAĆENJA, INFORMIRANJA I AŽURIRANJA STRATEGIJE ........................................ 108

Institucionalni okvir ........................................................................................................................................ 108

Provedbeni okvir ............................................................................................................................................ 108

Indikatori u Strategiji razvoja .......................................................................................................................... 109

Uvodno o indikatorima ............................................................................................................................... 109

Primjena indikatora u praksi ...................................................................................................................... 110

Indikatori u Strategiji razvoja JLS .............................................................................................................. 110

Zaključno ................................................................................................................................................... 111

11. POPIS TABLICA .................................................................................................................................................... 112

12. POPIS SLIKA ........................................................................................................................................................ 113

13. POPIS PRILOGA ................................................................................................................................................... 113


6

3. METODOLOŠKI PRISTUP STRATEŠKOG PLANIRANJA I

IZRADE STRATEGIJE

ao što je u predgovoru spomenuto metodologija kojom se koristila Radna skupina u procesu

strateškog planiranja istovjetna je metodologiji i terminologiji koja se primjenjuje pri izradi Razvojne

strategije Međimurske županije, s time da se vodilo računa o smjernicama koje proizlaze iz 11

tematskih ciljeva Strategije „EUROPA 2020“. Ovdje je potrebno napomenuti činjenicu da je izrada

Strategije Grada Čakovca u vremenski naprednijoj fazi od izrade županijske razvojne Strategije za isto

programsko razdoblje, te da će Strategija razvoja Grada Čakovca biti i prije usvojena. S obzirom da postoji

pravilo da strateški dokumenti nižeg nivoa (jedinice lokalne samouprave - gradovi i općine) moraju biti

usklađeni sa strateškim dokumentima višeg nivoa (područna (regionalna) samouprava - županije), to će

nakon donošenja županijske razvojne Strategije biti potrebno izvršiti eventualna usklađenja Strategije razvoja

Grada Čakovca sa županijskom Strategijom.

Zbog lakšeg razumijevanja u nastavku je ukratko prikazana primijenjena terminologija i metodologija

izrade Strategije.

Primijenjena terminologija

Buduća stanja i strategije za postizanje tih budućih stanja u Strategiji oblikuju se sljedećim

sadržajima, terminima i odrednicama:

(odrednice su zajednički naziv za viziju, misiju, strateške ciljeve, prioritete i aktivnosti)

- Vizija

o Vizija je sažeti tekst u formi izjave o željenom budućem stanju Grada Čakovca. Vizijom se

projicira buduće stanje koje treba ostvariti u narednom programskom razdoblju.

- Misija

o Misija je osnovna funkcija Grada u ostvarivanju razvoja što znači da je to određena sinteza

svih provedbenih oblika strateških odrednica da bi se ostvarili strateški ciljevi i vizija.

- Strateški ciljevi

o Strateški ciljevi su šira razrada vizije koji proizlaze iz teksta vizije i utvrđeni su prilikom

formiranja teksta vizije. To su smjernice razvojnih opredjeljenja. U formiranju vizije i strateških

ciljeva nužno je interaktivno sagledavanje i u procesu planiranja iz razvojnih problema i drugih

polaznih osnova u pravilu se iščitavaju potrebni ciljevi, a sublimacija tih ciljeva dovodi do vizije

iz koje se povratno definiraju konačni sadržaji strateških ciljeva.

- Strateški prioriteti (skraćeno „prioriteti“)

o Za svaki strateški cilj utvrđuju se strateški prioriteti kao segmentni ili specifični ciljevi ili kao

strateški pravci djelovanja (strategija djelovanja) koji osiguravaju provedbu pojedinog

strateškog cilja, u svojstvu svrhe provedbenih mjera i njihovih aktivnosti.

K


7

Provedbene mjere (skraćeno „mjere“)

o Za svaki strateški prioritet utvrđuju se provedbene mjere koje osiguravaju ostvarivanje

strateškog prioriteta. Provedbene mjere ostvaruju se planskim aktivnostima koje se u

implementaciji oblikuju kao projekti.

o Može se smatrati da je mjera skup povezanih aktivnosti i odluka kojima se postiže parcijalni

cilj, troše se resursi i vrijeme, a značajne su za krajnjeg korisnika, podnositelja projekta i

ostalih dionika.

o U gramatičkom smislu definirana je imenicom ili glagolskom imenicom.

o Provedbena mjera je na nivou programa.

o Pod pojmom „program“ u ekonomskom i strateškom smislu podrazumijevamo skup razvojnih

inicijativa i projektnih prijedloga, politika, procedura, pravila, resursa i ostalih elemenata koji

su potrebni u provođenju aktivnosti te predstavlja okvir za planiranje aktivnosti unutar

određenog sektora ili područja. Program zahtijeva koordinaciju više dionika i njihovo

vremensko usklađivanje. Program, u ovom smislu ne uključuje primarno izradu određenog

dokumenta, već se sagledava u širem smislu, iako može predstavljati samo inicijaciju ili

izradu određenog razvojnog dokumenta.

- Aktivnosti

o Aktivnost je svaka radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka (projekta, ideje, razvojne

inicijative) koja doprinosi svrsi provedbene mjere.

o U gramatičkom smislu definirane su glagolom u infinitivu.

o Aktivnost je na nivou projekta.

o Projektne inicijative tj. projektni prijedlozi u svojem općem cilju, specifičnim ciljevima i svrsi,

rezultatima i sažetku aktivnosti koje je potrebno provesti, moraju upućivati na definirane

aktivnosti u Strategiji ukoliko projektni prijedlozi žele pronaći uporište u tom dokumentu tj.

Strategiji.

Primijenjena metodologija

Vizija i strateški ciljevi formirani su kao sažeci ključnih riječi usmjerenja na viziju koje je istaknula

Radna skupina sagledavajući željenu budućnost i prijedlozima iz anketa o viziji budućeg stanja Grada

Čakovca.

Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera bazira se s jedne strane na viziji i strateškim

ciljevima i s druge strane na ključnim riječima strateških, odnosno problemskih pitanja, činjenica iz SWOT

analize i problemskih razvojnih sadržaja i njihovih mogućih rješenja.

Izvedbeni projekt koji se formira u smislu aktivnost i/ili intervencija iz provedbene mjere, kao dio

određenog prioriteta u strateškom cilju svojom provedbom ostvaruje u određenom stupnju rezultate kao

doprinos provedbenoj mjeri, svrhu projekta kao doprinos prioritetu i opći cilj kao doprinos strateškom cilju.

Doprinos projekta određenom strateškom cilju, a time i viziji iščitava se iz logičke matrice (log frame)

projekta po modelu projektnog ciklusa i to prema sljedećoj shemi:


8

Tablica 1: Shema veze projekta,strateškog cilja i vizije

Strateški projekt kao dio: Ostvaruje: Opis očekivanog ostvarenja

Strateškog cilja Opći cilj projekta Ciljevi koji doprinose dugoročnoj pozitivnoj

promjeni

Strateškog prioriteta Svrhu projekta Specifični ciljevi kao rezultat prioriteta koji

doprinose ostvarenju općeg cilja

Provedbene mjere Rezultat projekta Produkti aktivnosti iz određene mjere koja

doprinosi svrsi projekta

Sa ciljem vizualizacije generiranja vizije, strateških ciljeva, prioriteta, provedbenih mjera i aktivnosti u

nastavku je prikazana shema prema kojoj je vođen proces strateškog planiranja Grada Čakovca.

Slika 1: Opis nastanka vizija, ciljeva i prioriteta


9

Načela strateškog planiranja

Pri izradi Strategije poštivala su se temeljna načela planiranja razvoja jedinice lokalne samouprave.

Načela planiranja jednakovrijedno se trebaju primjenjivati pri provedbi, praćenju i ažuriranju Strategije.

Kao prvo, Strategija se temelji na Zajednici što znači da je ona rezultat interesa najšire javnosti

Grada Čakovca. Planiranje izvodi Radna skupina koja je strukturirana tako da je obuhvatila predstavnike svih

sfera javnog, civilnog i gospodarskog života Grada.

Jednako važno kao načelo Zajednice, poštivano je načelo struke. S ciljem definiranja i ostvarivanja

željenog budućeg stanja Grada Čakovca Radna skupina kao predstavnik Zajednice, utvrdila je viziju, misiju,

strateške ciljeve i prioritete, kao razvojne odrednice. Sljedeća faza planiranja u dijelu formiranja provedbenih

mjera uključila je struku. Stoga su za formiranje provedbenih mjera i pripadajućih aktivnosti formirani stručni

timovi od stručnih osoba u području promatranja strateškog cilja, za koji je imenovan Stručni tim.

Prilikom formiranja Radne skupine vodilo se računa da su jednako brojno zastupljeni predstavnici

javnog, civilnog i gospodarskog sektora čime je poštivano načelo partnerstva, kao načelo suradnje i dijaloga

navedenih sektora.

Nadalje, pri planiranju se strogo vodilo računa o tome da Strategija predstavlja održivi sveukupni

razvoj, što znači svima na korist, a nikome na štetu, uz uvjet da se uvažava društvena stvarnost i

zadovoljstvo građana, da uvažava očuvanje okoline i ekološku sređenost i da strateške programske aktivnosti

budu usklađene s optimalnim uređenjem prostora Grada Čakovca.

U procesu planiranja i utvrđivanja provedbenih mjera utvrđene su programske aktivnosti, čija

provedba će doprinijeti ostvarivanju strateških prioriteta i ciljeva, a paralelno s time prikupljene su razvojne

inicijative, u formi projektnih ideja, prijedloga i projekata kojima se predlaže rješavanje razvojnih problema i

potreba. Provedbom programskih aktivnostima i razvojnih inicijativa primjenjuje se načelo konkretne

provedbe Strategije. Projektne ideje, projektni prijedlozi i projekti generirani su i prikupljeni tokom strateškog

planiranja, a nastavit će se prikupljati i prilikom provedbe Strategije i uključivat će se u Katalog projektnih

prijedloga. Projekti iz kataloga, koji su u određenom vremenskom razdoblju pripremljeni za provedbu, čine

osnovu za Akcijski plan projekata za provedbu, a planovi se formiraju na godišnjoj razini u skladu s

proračunom promatrane godine.


10

4. ANALIZA STANJA SVIH SEKTORA

DJELOVANJA I ŽIVLJENJA

naliza stanja izrađuje se u svrhu prikaza detaljne slike stanja u Gradu Čakovcu i postavlja temelje za

dubinsko razumijevanje postojećeg stanja i dinamike razvoja vezano uz demografiju, gospodarstvo i

ulaganja, društvene činjenice, prirodne resurse, graditeljsku baštinu, raspoloživost infrastrukture,

kvalitetu i zaštitu okoliša.

Grad Čakovec – manje urbano područje

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske pojmom manja urbana područja određuje gradove

koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju

više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određuje pojam grada kao jedinicu lokalne

samouprave ukoliko je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja

urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne

samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu

cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od

lokalnog značenja.

Jedinice lokalne samouprave samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog

djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom. Samoupravni djelokrug jedinica lokalne

samouprave definiran je zakonom. Grad Čakovec, kao jedinica lokalne samouprave, sukladno zakonskom

određenju, u svome samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od lokalnog značenja kojima se neposredno

ostvaruju potrebe građana. To su poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i

urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i

lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja te ostale

poslove sukladno posebnim zakonima.

Kapaciteti sustava Grada Čakovca

Proračun Grada Čakovca

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave akt je kojim se procjenjuju prihodi i

primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu (proračunsku) godinu, a omogućava financiranje poslova i

programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave i drugi korisnici financijskih sredstava

jedinice lokalne samouprave radi ostvarivanja javnih potreba i prava građana koja se temeljem zakonskih

propisa financiraju iz javnih prihoda. Proračun Grada Čakovca za 2015.godinu usvojen je na sjednici

Gradskog vijeća 20.studenog 2014., a izmjene i dopune istog na sjednici održanoj 19. studenog 2015. godine.

A


11

Tablica 2: Ostvarenje proračuna Grada Čakovca u razdoblju siječanj - prosinac 2015.godine

Red. br. Opis Plan za 2015. Izvršenje za siječanj

- prosinac 2015.

Indeks

(4/3*100)

A. Ukupni prihodi i primici (1+2) 124.881.978,26 103.521.750,06 82,90

1. Ukupni prihodi 122.281.978,26 102.458.822,00 83,79

Prihodi poslovanja 118.088.978,26 101.399.656,34 85,87

Prihodi od prodaje nefinancijske

imovine 4.193.000,00 1.059.165,66 25,26

2. Primici od financijske imovine i

zaduživanja 2.600.000,00 1.062.928,06 40,88

B. Ukupni rashodi i izdaci (1+2) 122.844.064,64 109.439.684,44 89,09

1. Ukupni rashodi 118.695.064,64 105.394.362,51 88,79

Rashodi poslovanja 94.864.052,13 86.119.556,34 90,78

Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine 23.831.012,51 19.274.806,17 80,88

2. Izdaci za financijsku imovinu i

otplate zajmova 4.149.000,00 4,045.321,93 97,50

Izvor: Grad Čakovec, UO za financiranje

Izmjenama i dopunama proračuna za 2015. godinu planirani su ukupni prihodi i primici u iznosu

124.881.978,26 kuna. Navedenim bi se prihodima trebao pokriti preneseni manjak prihoda iz prethodne

godine u iznosu 2.037.913,62 kune, te rashodi i izdaci tekuće godine u iznosu 122.844.064,64 kune. U tablici

su vidljivi podaci ostvarenja prihoda i primitaka, te realizacija rashoda i izdataka tijekom 2015. godine. Ukupni

prihodi i primici su realizirani 82,90 % u odnosu na plan, dok su ukupni rashodi i izdaci realizirani cca 90 % u

odnosu na plan.

Vlasnički udjeli Grada Čakovca u komunalnim i trgovačkim društvima

Preko vlasničkih udjela u trgovačkim društvima Grad Čakovec osigurava visoku kvalitetu usluga koje

se pružaju građanima, te vodi računa o strateškim odlukama vezanim za daljnja ulaganja u poboljšanje

njihova standarda i kvalitete.

Grad Čakovec ima većinski udio u 4 trgovačka društva, a u 4 trgovačka društva suvlasnik je s manjim

vlasničkim udjelom.


12

Tablica 3: Udjeli Grada u komunalnim i trgovačkim društvima

Komunalno / trgovačko društvo Temeljni kapital

društva Udio Grada Iznos udjela Grada

GKP "Čakom" d.o.o. Čakovec 4.973.000,00 94,00% 4.674.800,00

GP "Ekom" d.o.o. Čakovec 19.000,00 100,00% 19.000,00

GP "Stanorad" d.o.o. Čakovec 20.000,00 100,00% 20.000,00

"Čakra" d.o.o. Čakovec 50.000,00 100,00% 50.000,00

Hrvatski radio Čakovec 1.468.800,00 6,25% 91.800,00

"Međimurje-plin" d.o.o. Čakovec 150.000.000,00 23,72% 35.580.000,00

"Međimurske vode" d.o.o. Čakovec 301.000.000,00 34,44% 103.675.500,00

"Međimurje beton" d.d. 16.300,00


Tablica 4: Stanje duga Grada Čakovca na dan 31.12.2015.

Red.br. Vrsta zaduženja Početni iznos kredita Stanje duga na

dan 31.12.2015. Rok otplate

I. Krediti Grada Čakovca 41.991.569,75 19.776.249,05

Erste banka 18.200.000,00 6.097.364,28 12/2020

Zagrebačka banka 23.791.569,75 13.678.884,77 4/2024

II. Krediti za koje je Grad Čakovec

dao jamstvo 104.424.305,71 34.106.821,54

Ekom d.o.o. 15.000.000,00 3.636.363,75 12/2017

Međimurske vode d.o.o. 89.424.305,71 30.470.457,79 6/2020

III. Krediti za koje je Grad Čakovec

dao suglasnost 19.882.916,53 17.529.693,71

Čakom d.o.o. 509.594,40 371.579,25 11/2018

Čakom d.o.o. 819.510,00 597.559,44 11/2018

Čakra d.o.o. 766.252,50 616.252,50 11/2017

Međimurske vode d.o.o. 17.787.559,63 15.944.284,52 01/2023

Ukupno: 166.298.791,99 71.412.764,30



13

Osnovna obilježja Grada Čakovca

Prostor Grada Čakovca nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, približno na sredini puta

između Rijeke i Budimpešte, te Zagreba i Maribora, a unutar utjecajnog područja Varaždina i Zagreba, gotovo

u središnjem dijelu Međimurske županije, povijesno jedinstvene i specifične cjeline društvenog i

gospodarskog razvoja i agrarnog krajolika. Veoma je zanimljiv i vrijedan prostor, koji ima važan geostrateški,

geopolitički i prometno - geografski položaj, vrijedne prirodne izvore, te raznoliki krajolik.

Grad Čakovec se prostire na površini od 77,74 km2. Po veličini je najveća jedinica lokalne

samouprave u Međimurskoj županiji, te čini 10,66 % ukupne površine županije.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Čakovec je u trenutku popisa imao 27.104 stalnih

stanovnika, a od 17.04.2013.godine kada sastavni dio Grada Čakovca postaje i Štefanec, ima 27.820 stalnih

stanovnika. Gustoća naseljenosti prema tom podatku je 358,18 st/km2.

Tablica 5: Grad Čakovec u RH i Međimurskoj županiji, 2014.godina

Republika Hrvatska Međimurska županija Grad Čakovec

Površina (km²) 56.594 729,58 77,74

Broj gradova 127 3 1

Broj općina 429 22 -

Broj naselja 6.755 131 14

Stanovništvo (popis 2011) 4.284.889 113.804 27.820*

Broj stanovnika na km² 75,51 156,11 358,18

* stanovništvo Grada Čakovca 2013.godine, nakon pripojenja Štefanca

Izvor: DZS, Obrada autora

U sastavu Grada Čakovca je 14 naselja: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec,

Mihovljan, Novo Selo Rok, Novo Selo na Dravi, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec, Totovec i

Žiškovec kojima je središte grad Čakovec, koji je ujedno i županijsko središte.

Tablica 6.: Grad Čakovec, površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti po naseljima

Naselje Površina (km²) Broj stanovnika - P2011. Gustoća naseljenosti

(st/km²)

Čakovec 16,45 15.147 921

Ivanovec 9,52 2.093 220

Krištanovec 4,59 626 136

Kuršanec 5,35 1.584 296

Mačkovec 5,41 1.326 245

Mihovljan 4,82 1.380 286

Novo Selo na Dravi 1,41 634 450

Novo Selo Rok 9,97 1.441 145

Savska Ves 3,04 1.217 400


14

Slemenice - 244 -

Šandorovec 3,95 335 85

Štefanec 4,77 716 150

Totovec 5,93 534 90

Žiškovec 2,53 543 215

Ukupno 77,74 27.820 358

Izvor: Grad Čakovec, Izvješće o stanju u prostoru 2008.-2012.

Područje Grada Čakovca je obzirom na izduženost u smjeru sjever – jug podijeljeno na:

sjeverni dio, lociran na pleistocenoj zaravni s naseljima Krištanovec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo

Rok, Slemenice i Žiškovec,

središnji dio s Čakovcem i prigradskim naseljima Ivanovec, Savska Ves, Štefanec i Mihovljan, na

poziciji od Dravske stepenice prema jugu,

južni dio lociran unutar Dravskog bazena, koji obuhvaća Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Šandorovec i

Totovec.


15

Slika 2: Prostorni obuhvat Grada Čakovca

Izvor: Grad Čakovec

Područje Grada s južne je strane prostorno određeno infrastrukturnom građevinom akumulacijskog

jezera HE Čakovec – tzv. Varaždinsko jezero, iako se sama granica lokalne samouprave, prema susjednoj

županiji, većim dijelom proteže u prostoru akumulacijskog jezera.


16

Preostale granice nemaju neko posebno geografsko određenje koje bi prostor Grada izdvajale iz

okolnog prostora, te su uglavnom određene prema katastarskim općinama iako i u odnosu na njih postoje

odstupanja.

DRUŠTVO

Demografija

Analiza demografskih kretanja omogućuje razumijevanje načina na koji gospodarske, društvene, pa

čak i ekološke prilike utječu na stanovništvo i kvalitetu života. Istovremeno ističe činjenice koje će se

odražavati na gospodarstvo, društvena kretanja i pitanja zaštite okoliša.

Opće kretanje stanovništva

Prirodni prirast stanovništva Republike Hrvatske od 1964. godine, od kad se službeno vodi evidencija

broja rođenih i umrlih, stalno varira. Vidljiv je trend postupnog smanjenja od osamdesetih godina što se

poklapa sa završnom etapom demografske tranzicije čiji su pokazatelji niske stope nataliteta i mortaliteta te

prirodna stagnacija ili pad.

Uzroci smanjenja nataliteta su veća obrazovanost žena, kasnije stupanje u brak, "bijela kuga"

odnosno jedno dijete u obitelji zbog želje za višim standardom, visoka prosječna starost žena koje su dosegle

gornju fertilnu dob. Mortalitet je dosegao najnižu razinu zbog razvijene sustavne zdravstvene zaštite, a

očekuje se rast zbog ukupnog starenja stanovništva.

Prirodna slika Međimurja, a pogotovo Grada Čakovca puno je povoljnija od Hrvatske koju je već ranije

i intenzivnije zahvatio proces starenja stanovništva.

Tablica 7: Stanovništvo Grada Čakovca po dobnim skupinama i spolu

Grad Čakovec 2001. godina 2011. godina

Dob sv. m. ž. sv. (%) sv. m. ž. sv. (%)

0-14 5.677 2.893 2.784 18 4.584 2.318 2.266 16

15-64 21.748 10.891 10.857 70 18.962 9.425 9.537 68

65 godina i više 3.783 1.366 2.417 12 4.274 1.587 2.687 15

Ukupno 31.208 15.150 16.058 100 27.820 13.330 14.490 100

Izvor: DZS, dostupno na www.dzs.hr

Prema dobnoj strukturi, stanovništvo Grada Čakovca pripada starom stanovništvu sa 15% stanovnika

starih 65 i više godina. Najmanji udio spomenute dobne skupine i najmlađe stanovništvo ima naselje

Kuršanec (9,51%) koje karakterizira visok udio romskog stanovništva. Najstarije stanovništvo ima Totovec

(18,90%) što je posljedica emigracije mladih, zatim Čakovec koji također gubi mlado stanovništvo i ima niski

natalitet.

U naselju Čakovec 2011. godine živi više od polovice stanovnika Grada Čakovca (54,45%), a u

odnosu na županiju 13,31% stanovnika, dok gradovi Prelog i Mursko Središće zajedno čine tek 6,82%

stanovnika županije. Čakovec je prema tome demografsko središte županije.


17

Tablica 8: Stanovništvo Grada Čakovca po naseljima

Naselje P2011 % P2001. % Index 11/01

Čakovec 15.147 54,45 15.790 55,84 95,92

Ivanovec 2.093 7,52 2.195 7,76 95,35

Krištanovec 626 2,25 673 2,38 93,00

Kuršanec 1.584 5,69 1.314 4,65 120,54

Mačkovec 1.326 4,77 1.359 4,81 97,57

Mihovljan 1.380 4,96 1.235 4,37 111,74

Novo Selo na Dravi 634 2,28 622 2,20 101,92

Novo Selo Rok 1.441 5,18 1.476 5,22 97,62

Savska Ves 1.217 4,37 1.238 4,38 98,30

Slemenice 244 0,88 218 0,77 111,93

Šandorovec 335 1,20 316 1,12 106,01

*Štefanec 716 2,57 753 2,66 95,09

Totovec 534 1,92 529 1,87 100,95

Žiškovec 543 1,95 561 1,98 96,79

Ukupno 27.820 100 28.279 100 98,38

Izvor: DZS, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, dostupno na

http://www.dzs.hr, obrada autora

*U sastavu Grada Čakovca od travnja 2013.

Prema popisu 2011. godine broj stanovnika Grada Čakovca smanjen je za 1,62 % u posljednjih deset

godina.

Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje

pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja

uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku

pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom

zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Centar za socijalnu skrb Čakovec je javna ustanova koja odlučuje o pravima iz socijalne skrbi i pruža

socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana kao što su: maloljetna djeca bez roditelja, maloljetna

djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca i mladi s problemima u

ponašanju, invalidne osobe, starije i nemoćne osobe, osobe lišene poslovne sposobnosti, žrtve obiteljskog

nasilja, obitelji pod rizikom, siromašne i druge osobe koje zbog nepovoljnih osobnih ili obiteljskih poteškoća

nisu u mogućnosti zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe.

Centar za socijalnu skrb Čakovec jedini je Centar za socijalnu skrb za cijelo područje Međimurske

županije.


18

Prava u sustavu socijalne skrbi

1. Zajamčena minimalna naknada

2. Jednokratna naknada

3. Naknade u vezi s obrazovanjem

4. Osobna invalidnina

5. Doplatak za pomoć i njegu

6. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

7. Naknada do zaposlenja

Socijalne usluge

Socijalne usluge obuhvaćaju sve aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju,

prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca, obitelji, skupina i zajednica te poboljšanju

kvalitete njihovog života u zajednici.

Socijalne usluge organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz uvažavanje

socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji.

Vrste socijalnih usluga

1. Prva socijalna usluga

2. Savjetovanje i pomaganje

3. Pomoć u kući

4. Psihosocijalna podrška

5. Rana intervencija

6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)

7. Boravak

8. Smještaj

9. Organizirano stanovanje

Beskućnici

Beskućnici u RH kao korisnici prava i usluga iz sustava socijalne skrbi predstavljaju najugroženiju

skupinu stanovništva za vrijeme ekstremnih zimskih uvjeta. Beskućnik je osoba koja nema gdje stanovati,

boravi na javnom ili drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla

podmiriti potrebu stanovanja.

Usluga smještaja u prihvatilištima ili prenoćištima za beskućnike obveza je velikih gradova i gradova

sjedišta županija.

Procedura stvaranja Plana zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim vremenskim uvjetima počinje od

Gradova koji su zakonski obveznici osiguravanja smještaja beskućnika, a potom nadležno Ministarstvo prema

dobivenim izvješćima iz Gradova traži suradnju s Domovima kojima je osnivač Republika Hrvatska u vidu

osiguravanja privremenog zbrinjavanja beskućnika tijekom ekstremnih zimskih uvjeta sukladno

mogućnostima i raspoloživim kapacitetima ustanova.


19

U 2014.godini osiguran je privremeni smještaj za 4 korisnika.

Prema saznanjima Centra za socijalnu skrb, tijekom 2014.godine na području Međimurske županije

evidentirano je 24 beskućnika/ce. Svi oni uvedeni su u sustav socijalne skrbi kao primatelji socijalne pomoći,

te korisnici pučke kuhinje. Uključivanje u pučku kuhinju jedan je od začetaka sustavne brige o beskućnicima u

Međimurskoj županiji. Osim beskućnika i drugi socijalno-ugroženi građani su korisnici pučke kuhinje.

U 2015.g. prehranu u pučkoj kuhinji koristi 60 osoba.

Usluge podružnice Obiteljski centar

Podružnica Obiteljski centar obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne

poslove koji se odnose na: prvu savjetodavnu uslugu koja se odnosi na brak, roditeljstvo, obiteljske i

partnerske odnose; poticanje mladih na brak i održanje kvalitete braka; pružanje potpore i priprema za

roditeljstvo mladih partnera i trudnica te mladih roditelja u ranoj brizi i podizanju djece; međusobne odnose

roditelja i djece te unapređenje tih odnosa, uzdržavanje i druge okolnosti u obitelji koje traže stručnu potporu i

pomoć; poticanje odgovornog roditeljstva i obiteljske solidarnosti; podizanje kvalitete života djece, mladeži i

obitelji i promicanje obiteljskih vrijednosti; potporu roditeljima u ispunjavanju njegovih prava, dužnosti i

odgovornosti u odgoju djece, organiziranju obrazovanja djeteta i u provedbi slobodnog vremena; savjetovanje

roditelja čija su djeca zatečena u noćnom izlasku bez pratnje odrasle osobe suprotno propisima o obiteljskim

odnosima; razvoj socijalizacijskih vještina djece i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog

rješavanja sukoba među djecom i mladima; razvoj komunikacije i tolerancije u mladenačkim i partnerskim

odnosima; prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja, problema u ponašanju te ovisnost djece i mladih;

uključivanje u svakodnevni obiteljski život i život zajednice djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom

te djece i mladih nakon duljeg boravka izvan svog obiteljskog i životnog okruženja; organiziranje i provođenje

edukacije posvojitelja i udomitelja; obiteljsku medijaciju; poticanje i razvoj programa u zajednici, volonterskog

rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama

stanovništva; poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i promidžbi obiteljskih

vrijednosti; razvoj i unapređenje izvaninstitucijskih oblika potpore obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno

osjetljivim skupinama stanovništva.

U 2014. godini Podružnica Obiteljski centar imala je ukupno 539 korisnika s područja Grada Čakovca

koji su koristili usluge savjetovanja, grupnih radionica (radionice u trajanju od nekoliko tjedana) te jednokratnih

preventivnih aktivnosti.

Od ukupnog broja korisnika s područja Grada Čakovca, njih 83 koristilo je usluge savjetovanja. Neki

korisnici koristili su više različitih usluga savjetovanja pa je ukupno pruženo 207 usluga savjetovanja. Od

ukupnog broja korisnika, njih 87 bilo je uključeno u programe koji su se provodili na području Grada Čakovca.

Od ukupnog broja korisnika, njih 369 sudjelovalo je na jednokratnim aktivnostima (predavanja ili radionice)

provedenim na području Grada Čakovca.


20

Socijalne usluge koje su u nadležnosti Grada Čakovca

Tablica 9: Socijalna zaštita u 2014. godini

Vrsta pomoći iz gradskog proračuna Broj korisnika Iznos (kn)

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja 402 327.983,23

Pomoć za troškove ogrjeva 316 248.060,00

Pomoć roditeljima za predškolski odgoj 53 450.414,53

Dodatne potpore za predškolski odgoj 112 134.600,00

Ostale socijalne pomoći 88 66.742,46

Jednokratna pomoć socijalno ugroženim osobama 261 195.991,90

Dar roditeljima za rođenje djeteta 461* 461.000,00

Sufinanciranje „pučke kuhinje“ 60 147.673,00

Pomoć nastradalima – poplava u Kuršancu 17.536,00

Ukupno za socijalnu zaštitu u 2014. godini 2.050.001,12

Izvor: Grad Čakovec, UO za društvene, protokolarne i europske poslove

* Od toga 307 korisnika prema zahtjevima iz 2014. godine, a 154 prema zahtjevima iz 2013. godine

Zdravstvena infrastruktura

Zdravstvo je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Zdravstvena zaštita je sustav društvenih,

skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano

otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.

Zdravstvena zaštita organizirana je na četiri razine: primarna, sekundarna, tercijarna, te razina

zdravstvenih zavoda.

Stanovništvo Međimurske županije pokriveno je svim vidovima primarne zdravstvene zaštite, koju

osim Doma zdravlja Čakovec obavljaju i koncesionari u prostorima Doma zdravlja ili u svojim prostorima.

Razvojni problemi i potrebe:

Učestala fluktuacija doktora medicine - Zavod se u svom radu suočava sa učestalom fluktuacijom

doktora medicine, čime je kontinuirano prisutan manjak kadra i potreba stalnog i opetovanog

obrazovanja unutar i izvan ustanove novozaposlenih djelatnika, što onemogućava podizanja

kvalitete pružanja zdravstvene zaštite na najvišu razinu.

Nedostatak reanimobila - Za pružanje usluge medicinskog dežurstva na javnim okupljanjima

Zavod ima 4 reanimobila. Nedostatno obzirom na rastući broj manifestacija.

Rekonstrukcija građevine - Građevina u kojoj posluje Zavod zahtijeva prilagodbu u svrhu

povećanja energetske učinkovitosti te dobivanja dodatnih prostora za odvajanje medicinskog i

nemedicinskog osoblja ustanove, prostora za arhivu i kabinete za vježbu kliničkih vještina.


21

Društvena infrastruktura

Područje Društvena infrastruktura, usmjereno je na tipologiju pruženih usluga i na ustanove kojima

upravlja Grad Čakovec.

Centar za kulturu Čakovec (adresa: Trg Republike 3, Čakovec)

Osnivač Centra je Grad Čakovec. Centar je osnovan 1981. godine. Na velikoj sceni Centra, u dvorani

koja prima 546 posjetitelja, održavaju se raznolike kazališne, baletne i glazbene priredbe. Gotovo

svakodnevno se prikazuju filmovi, a dugogodišnju filmsku tradiciju čine i tribine Petkom u 22, Nedjeljna dječja

tribina i najnovija Filmofilija. U izložbenom prostoru, koji ima status državne galerije, svoje radove izlažu

poznati i cijenjeni likovni umjetnici.

Djelatnosti Centra su:

Prikazivanje filmova,

Umjetničko i reprodukcijsko stvaralaštvo,

Izdavačka djelatnost,

Djelatnost objekta za kulturne priredbe.

Građevinu Centra za kulturu potrebno je obnoviti u skladu s današnjim standardima energetske

učinkovitosti.

Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec (adresa: Trg Republike 4, Čakovec)

Knjižnica je osnovana 1954. godine Aktom o osnivanju Narodne knjižnice i čitaonice. Prava i dužnosti

osnivača Knjižnice obavlja Grad Čakovec. Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec je knjižnična kulturna ustanova,

koja svojom djelatnošću sudjeluje u ostvarivanju općeg kulturnog i obrazovnog programa Grada Čakovca, te

ostalih gradova i općina Međimurske županije. Po svojoj namjeni i sadržaju knjižničnog fonda je narodna

knjižnica, a prema ustrojstvu i opsegu djelatnosti, te zadacima matične službe ovlaštena je za stručno

djelovanje na području Međimurske županije. Poslovi matične djelatnosti dijele se na temeljne poslove i

razvojne poslove.

Knjižnica oskudijeva prostorom obzirom na potrebu formiranja novih odjela prema iskazanoj potrebi

studenata za uvođenjem zavičajnog i studijskog odjela, kao i potrebe otvaranja novog odjela s građom

prilagođenog sadržaja za korisnike s posebnim potrebama, te provedba adaptacije cjelokupnog prostora

knjižnice radi omogućavanja pristupa svim prostorijama osobama s posebnim potrebama. Moguće rješenje je

proširenje knjižnice u prostor bivšeg Časničkog doma i preuređenje sadašnjeg prostora knjižnice.

Javna vatrogasna postrojba (adresa: Stjepana Radića 5, Čakovec)

Javna vatrogasna postrojba Grada Čakovca osnovana je 19.04.2000. godine. Javna vatrogasna

postrojba Čakovec je ustanova u vlasništvu Grada Čakovca, Grada Preloga te općina Nedelišće, Pribislavec,

Strahoninec, Šenkovec, Vratišinec, Sveti Juraj na Bregu, Selnica, Gornji Mihaljevec, Belica, Domašinec,

Podturen, Dekanovec, Orehovica i Mala Subotica i središnja je postrojba za navedene gradove i općine, te

skrbi o potrebama i interesima vatrogasne djelatnosti na svom području za organiziranje i djelovanje

vatrogasne službe. Postrojba intervenira na cijelome području Međimurske županije.

Djelatnost Postrojbe je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozije,

gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u

nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekoloških i drugih nesreća.


22

Suradnja s civilnim sektorom

Raširenost i aktivnost udruga pokazuje općenito stupanj razvoja neke sredine. Pokazatelj je svijesti o

korisnosti društveno korisnog rada, potrebi nadogradnje i korekcije standardnog državnog sustava

elementima sustava civilnog društva.

Grad Čakovec kontinuirano financira rad udruga s područja Grada. Financira i pruža tehničku podršku

udrugama za realizaciju programa, projekata i aktivnosti koje su od općeg interesa za Grad Čakovec i koji

ujedno pridonose unaprijeđenju suradnje između Grada i udruga, kao i razvoju civilnog društva.

Svake godine Grad Čakovec priprema godišnje izvješće o financiranju programa i projekata

organizacija civilnog društva prema uputama Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Tablica 10: Dodijeljena proračunska sredstva Grada Čakovca udrugama u 2014.godini

Proračunska sredstva Iznos (kn)

financijska sredstva putem javnog poziva za iskaz interesa za suradnju 5.507.984,35 kn

financijska sredstva za realizaciju javnih potreba RH na temelju zakona 364.986,98 kn

financijska sredstva odlukom čelnika JLPS-a 224.806,49 kn

Ukupno: 6.097.777,82 kn

Izvor: Grad Čakovec, UO za društvene, protokolarne i europske poslove

Sport i rekreacija

Grad Čakovec putem programa javnih potreba u sportu, odnosno praćenjem raznih aktivnosti skrbi o

sustavnom i organiziranom usmjeravanju razvoja sporta u Gradu Čakovcu.

Programski ciljevi koji se financiraju proračunskim sredstvima Grada Čakovca proizlaze iz trajnih

opredjeljenja za razvoj sporta, a to su poticanje uključivanja u sport što većeg broja građana, osobito djece i

mladeži, ulaganje u razvoj mladih sportaša radi stvaranja široke kvalitetne osnove, kao i uvjeta daljnjeg

napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete čakovečkog sporta, očuvanje i unaprijeđenje postojeće

vrhunske sportske kvalitete koja potiče razvoj sporta i doprinosi ugledu Grada Čakovca, te briga o sportskim

objektima.

Za program javnih potreba u sportu Grada Čakovca u 2014.godini Zajednici sportskih udruga dodijeljeno je

1.121.469,12 kn. Zajednica sportskih udruga objedinjuje rad 73 udruge s područja Grada Čakovca.

Tehnička kultura

Udruge tehničke kulture s područja Grada Čakovca udružene su u Zajednicu tehničke kulture Grada

Čakovca, krovnu organizaciju koja se bavi promicanjem tehničke kulture među mladeži osnovnoškolskog i

srednjoškolskog uzrasta, te građanima Grada Čakovca.

U sklopu Zajednice djeluje 8 udruga. Udruge tehničke kulture koje djeluju na području Grada Čakovca

imaju dugogodišnju tradiciju, a neke su i najstarije u državi. Među najstarjima su Radio klub Međimurje sa 71

godinom djelovanja, te Aeroklub Međimurje koji djeluje već 70 g., Autoklub Čakovec sa 68 g. djelovanja, te

Društvo pedagoga tehničke kulture koje nakon 22 godišnjeg zajedničkog djelovanja s varaždinskim društvom

samostalno djeluje 32 godine. Uz navedene, u sklopu Zajednice su i udruge Međimurski informatički klub,

Fotoklub Gimnazija Čakovec, Foto kino klub TIOŠ i Foto kino klub Ivanovec. Za program javnih potreba u

tehničkoj kulturi Grad Čakovec je u 2014.godini Zajednici tehničke kulture dodijelio 35.000 kn.


23

Obrazovanje

Grad Čakovec preko Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove obavlja poslove

kojima se osiguravaju potrebe stanovnika u području brige o djeci, obrazovanju i odgoju. Prati i rad gradskih

ustanova odgoja i obrazovanja.

Predškolski odgoj

U predškolskim ustanovama na području Grada Čakovca provode se redoviti programi odgoja i

obrazovanja djece predškolske dobi. Uz redoviti program provode se posebni i alternativni programi:

Obogaćeni program rada s potencijalno darovitom djecom predškolske dobi, Program rada djece predškolske

dobi obogaćen biblijskim sadržajima, Program rada predškole (program javnih potreba za djecu u godini prije

polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja), Program

radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ za roditelje djece u dobi do četiri godine života, elementi

Waldorfskog programa rada s djecom predškolske dobi, elementi Montessori programa za djecu od 3. godine

života do polaska u školu, Program katoličkog vjerskog odgoja.

Predškolskim odgojem na području Grada Čakovca obuhvaćeno je 1166 djece (stanje na dan

01.rujna 2014), od kojih je 163 djece u jaslicama, a 1003 djece u vrtićima.

Sukladno Državnom pedagoškom standardu, u tijeku je dioba Dječjeg vrtića Čakovec na dvije

ustanove, tako da će Grad biti osnivač dvije ustanove predškolskog odgoja: Dječjeg vrtića „Cipelica“ i Dječjeg

vrtića „Cvrčak“.

U odnosu na broj rođenih, cca 50% djece je upisano u predškolske ustanove. Prostorni kapaciteti

dječjih vrtića zadovoljavaju trenutačne potrebe za upisom djece u dječje vrtiće. Upis većeg broja djece u

dječje vrtiće od trenutnog nije moguć i zahtijeva izgradnju novih dječjih vrtića.

Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, polaznici predškolskih ustanova mogu biti djeca

predškolskog uzrasta u dobi od 6 mjeseci života do polaska u školu. U predškolskim ustanovama na području

Grada Čakovca trenutno nisu zadovoljeni uvjeti za smještaj djece od navršenih 6 mjeseci do godinu dana

života.

U svrhu kvalitetnije provedbe organiziranog predškolskog odgoja trenutno na području Grada

Čakovca nedostaje smjenski smještaj djece predškolskog odgoja koji bi zadovoljavao različite potrebe

korisnika usluge, povremeni smještaj, te različiti sadržaji u obliku raznih igraonica i radionica koje bi se

odvijale tijekom cijele godine.

Osmogodišnje osnovno školovanje

Na području Grada Čakovca obvezno osnovnoškolsko obrazovanje odvija se u pet osnovnih škola s

redovitim programima odgoja i obrazovanja i u dvije područne škole te u jednoj osnovnoj školi s posebnim

programima za učenike s teškoćama u razvoju. Uz redovan program u sklopu redovitih osnovnih škola

provodi se i obrazovanje po posebnim programima u skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom i

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15).


24

Tablica 11: Broj učenika i razrednih odjela osnovnih škola Grada Čakovca u školskoj godini 2014./15.

Razredi

Redovne osnovne škole

I. OŠ

Čakovec

PŠ

Krištanovec

PŠ Novo

Selo Rok

II. OŠ

Čakovec

III. OŠ

Čakovec

OŠ

Ivanovec

OŠ

Kuršanec

I. uč. 92 3 18 47 48 26 62

od. 4 0,5 1 2 2 1 3

II. uč. 78 7 12 43 47 36 53

od. 3 0,5 1 2 2 2 3

III. uč. 76 8 10 47 58 29 50

od. 4 0,5 1 2 3 2 5

IV. uč. 72 6 16 55 59 29 63

od. 3 0,5 1 2 3 2 5

V. uč. 87 38 53 25 72

od. 4 2 2 1 5

VI. uč. 82 51 60 29 53

od. 4 2 3 2 3

VII. uč. 100 40 43 29 68

od. 4 2 2 2 3

VIII. uč. 83 50 44 29 34

od. 4 2 2 2 2

Ukupno uč. 750 371 412 232 455

od. 36 16 19 14 29

Legenda: UČ-broj učenika, OD-broj odjela

Napomena: u OŠ Kuršanec ustrojena je, u skladu sa člankom 14. Pravilnika o osnovnoškolskom i

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama (NN 24/2015), jedna posebna odgojno

obrazovna skupina učenika

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji

U I., II. i III. osnovnoj školi u Čakovcu, kao i u Centru za odgoj i obrazovanje organiziran je program

produženog boravka za učenike od 1. do 4. razreda, a sufinancira se proračunskim sredstvima Grada

Čakovca.

U Centru za odgoj i obrazovanje školuju se učenici s većim teškoćama u razvoju. Školu polazi ukupno

200 učenika u 33 redovna i posebna razredna odjela.

Građevina Centra za odgoj i obrazovanje izgrađena je 1971.godine, predviđena je za 70 učenika, dok

današnji broj učenika zahtijeva povećanje prostornih kapaciteta.

Na području Grada Čakovca djeluje i Umjetnička škola Miroslav Magdalenić. Osnivač škole je Grad

Čakovec. Djelatnost škole je osnovni glazbeni i plesni odgoj i obrazovanje. Škola obavlja djelatnost u Čakovcu

i u područnim odjelima u Murskom Središću, Orehovici, Prelogu i Donjem Kraljevcu.

U šk.god. 2014./15. upisano je 319 učenika u 36 odjela, od kojih su 208 polaznici škole u Čakovcu,

raspoređeni u 19 odjela.


25

U narednom razdoblju cilj je organizacija jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama najkasnije

do kraja 2022. godine. Sada se jednosmjenska nastava održava u II. osnovnoj školi u Čakovcu.

Srednjoškolsko obrazovanje

Osnivač pet srednjih škola na području Grada Čakovca je Međimurska županija, dok je osnivač

vjerske škole, Srednje škole Čakovec, Savez baptističkih crkava RH i Baptistička crkva s pastoralnim centrom

u Čakovcu.

Tablica 12: Broj učenika i zaposlenika u srednjim školama na području Grada Čakovca kojima je osnivač

Međimurska županija, 2015.god.

Red.br. Škola Učenika Zaposleni

1. Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Vladimira Nazora 36, 40000

Čakovec 679 74,5

2. Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Vladimira Nazora 34, 40000

Čakovec 731 64,0

3. Gospodarska škola Čakovec,

Vladimira Nazora 38, 40000 Čakovec 515 87,5

4. Graditeljska škola Čakovec,

Športska 1, 40000 Čakovec 610 118,5

5. Tehnička škola Čakovec,

Športska 5, 40000 Čakovec 844 82,5

Ukupno: 3379 427,0

Izvor: Službeni glasnik Međimurske županije, broj 3, od 19. ožujka 2015.

U šk.god. 2015./2016. u srednje škole na području Grada Čakovca planiran je upis 1078 učenika.

Grad Čakovec karakterizira stabilan sustav srednjoškolskog obrazovanja, s vrlo malim oscilacijama u

broju upisane djece iz godine u godinu.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u

srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama

u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama. Učenicama s teškoćama u razvoju omogućen je nastavak i

završetak srednjoškolskog obrazovanja u različitim obrtničkim i uslužnim zanimanjima. To je poduprto sa

stručnim suradnicima specijaliziranim za to područje.

Obrazovanje odraslih je moguće u svim srednjim školama.

U području obrazovne infrastrukture utvrđena je potreba za izgradnjom jedne sportske dvorane.

Građevine srednjih škola redovito se obnavljaju i prilagođavaju današnjim standardima energetske

učinkovitosti.

Na području Grada Čakovca nalaze se dva učenička doma za smještaj učenika na školovanju u

srednjim školama u Čakovcu i Prelogu. Učenički domovi nalaze se u sklopu Graditeljske škole Čakovec,

kapaciteta za smještaj 178 učenika, u 59 soba i u sklopu Srednje škole Čakovec, koji omogućava smještaj 56

učenika u 24 sobe.


26

Visokoškolsko obrazovanje

Međimursko veleučilište u Čakovcu (adresa: Ulica bana Josipa Jelačića 22, Čakovec)

Međimursko veleučilište u Čakovcu je ustanova visokog obrazovanja koja omogućuje polaznicima

završavanje dodiplomskog (preddiplomskog) stručnog studija iz nekoliko stručnih smjerova. Veleučilište je

osnovano Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 2. studenoga 2007., koja je stupila na snagu 12. studenoga

2007., te je počelo s radom 2008. godine.

Nakon završenog preddiplomskog studija, u trajanju od tri godine, studenti stječu naziv stručnog

prvostupnika računarstva, stručnog prvostupnika ekonomije-menadžmenta turizma i sporta i stručnog

prvostupnika održivog razvoja. Uvođenjem specijalističkog diplomskog stručnog studija, studenti imaju

mogućnost stjecanja naziva stručnog specijalista ekonomije, čije vrijeme studiranja traje dvije godine.

Na Veleučilištu postoje sljedeći stručni studiji: preddiplomski stručni studij Računarstva, Menadžmenta

turizma i sporta i Održivog razvoja, te specijalistički diplomski stručni studij Menadžmenta turizma i sporta.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Čakovec


27

Tablica 13: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu

Broj studenata upisanih u ak. godinu 2015./2016.

Smjer God. Status Broj upisanih Prvi upis

Pre

dd

iplo

mski str

učn

i stu

dij

Me

nad

žm

en

t tu

rizm

a i s

po

rta

Menadžment turizma i sporta

1. Redoviti 62 60

Izvanredni 67 61

2. Redoviti 51 49

Izvanredni 70 51

Menadžment sporta

3.

Redoviti 25 19

Izvanredni 54 23

Menadžment turizma Redoviti 35 27

Izvanredni 49 25

Specijalistički diplomski stručni studij

MTS

Menadžment turizma i sporta 1. Izvanredni 34 34

Menadžment turizma i sporta 2. Izvanredni 53 35

Pre

dd

iplo

mski str

učn

i stu

dij

Ra

ču

na

rstv

o

Računarstvo 1. Redoviti 66 60

Izvanredni 23 21

Inženjerstvo računalnih sustava i

mreža

2.

Redoviti 31 30

Izvanredni 14 8

Programsko inženjerstvo Redoviti 24 21

Izvanredni 18 8

Inženjerstvo računalnih sustava i

mreža

3.

Redoviti 25 14

Izvanredni 14 1

Programsko inženjerstvo Redoviti 21 18

Izvanredni 16 6

Preddiplomski stručni studij Održivi

razvoj

Održivi razvoj 1. Redoviti 45 45

Izvanredni 34 33

Termotehničko inženjerstvo

2.

Redoviti 9 9

Izvanredni 16 16

Održiva gradnja Redoviti 9 9

Izvanredni 30 22

Ekoinženjerstvo Redoviti 19 18

Izvanredni 27 21

Termotehničko inženjerstvo

3.

Redoviti 16 12

Izvanredni 12 5

Održiva gradnja Redoviti 20 12

Izvanredni 17 14

Ekoinženjerstvo Redoviti 33 24

Izvanredni 17 14

Ukupno 1056 825

Izvor: Međimursko veleučilište u Čakovcu


28

Učiteljski fakultet, Odsjek u Čakovcu

Učiteljski fakultet ima najdužu tradiciju učiteljskoga i odgojiteljskoga studija u Hrvatskoj te je u svim

svojim organizacijskim oblicima (u Zagrebu, Čakovcu i u Petrinji) bitna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Tradicija obrazovanja učitelja u Čakovcu traje od 1879. godine.


Sveučilišni integrirani preddiplomski i

diplomski učiteljski studij - redovni

studij

1.g. 2.g. 3.g. 4.g. 5.g. Uk.

Modul hrvatski jezik 23 23 21 - 20 87

Modul informatika 27 21 20 21 21 110

Modul odgojne znanosti 24 20 22 20 18 104

Ukupno 74 64 63 41 59 301

Izvor: Učiteljski fakultet – Odsjek u Čakovcu


Sveučlišni preddiplomski studij Rani i predškolski

odgoj i obrazovanje - redovni studij 1.g. 2.g. 3.g. Uk.

Ukupno 30 20 18 68



Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski

odgoj i obrazovanje - izvanredni studij 1.g. 2.g. 3.g. Uk.

Ukupno 50 0 87 137


Učiteljski fakultet mora pružati odgojnim, obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim, umjetničkim,

gospodarskim, državnim i drugim institucijama i tvrtkama inicijalno osposobljene i kompetentne osobe za

učiteljski odgojno-obrazovni te znanstveno-istraživački, umjetnički, umjetničko-nastavnički rad, kao i za

odgovarajuće rješavanje svih složenih odgojno-obrazovnih, menadžerskih, organizacijskih, terminoloških,

tehničko-tehnoloških, informacijskih, jezičnih i drugih problema u primarnom i predškolskom odgoju i

obrazovanju.


29

GOSPODARSTVO

Opća gospodarska kretanja

Republika Hrvatska u 2014. godini bilježi pad BDP-a od -0,4%. Taj pad je osjetno manji nego u 2012.

godini (-2,2%) te nešto manji nego u 2013. godini (-0,9%). Hrvatska je u 2014. godini bila jedna od samo četiri

članice Europske unije u kojima je zabilježen pad BDP-a.

Tržište rada

Nezaposlenost je jedan od najozbiljnijih društvenih problema danas, pogotovo u zemljama u tranziciji

poput Hrvatske.

Nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja je sposobna ili djelomično

sposobna za rad, nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je, po međunarodno usporedivoj metodologiji, s 15,5% treća najviša

u EU, odmah nakon Grčke i Španjolske. Zemlje s najmanjom stopom nezaposlenosti u EU u kolovozu 2015.

su Njemačka (4,5%), slijede Češka (5%) i Malta (5,1%). Prema podacima Eurostata u kolovozu 2015. bilo je

nezaposleno 4.610 milijuna mladih osoba do 25 godina u Europskoj uniji od kojih su 3.131.000 bili u eurozoni.

U usporedbi s kolovozom 2014. nezaposlenost mladih smanjena je za 448.000 u EU i 262 000 u eurozoni.

Nezaposlenost u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu

U promatranom periodu, u razdoblju od 2011.- 2014.godine, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, Područni ured Čakovec, najmanja nezaposlenost bila je 2011.godine, kada je u Gradu

Čakovcu bilo 1671 nezaposlenih osoba, 2012. i 2013.godine povećava se broj nezaposlenih, 2013.godine u

evidenciji se nalazi 1961 nezaposlenih osoba, dok je 2014.godine zabilježeno smanjenje na 1818

nezaposlenih osoba.


30

Tablica 17: Nezaposlene osobe u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu prema razini obrazovanja i spolu u

prosincu u razdoblju 2011 - 2014.g

Razina

obrazovanja

2011. 2012. 2013. 2014.

MŽ Grad

Čakovec MŽ

Grad

Čakovec MŽ

Grad

Čakovec MŽ

Grad

Čakovec

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

uk. 1102 216 1061 189 1084 204 997 208

m. 698 146 679 131 691 139 644 139

ž. 404 70 382 58 393 65 353 69

Osnovna škola

uk. 1401 305 1616 350 1666 370 1498 347

m. 595 127 649 137 679 151 635 146

ž. 806 178 967 213 987 219 863 201

SŠ za zanimanja do

3.g. i škola za KV,

VKV radnike

uk. 2459 549 2664 595 2736 613 2241 505

m. 1417 324 1483 325 1545 344 1248 290

ž. 1042 225 1181 270 1191 269 993 215

SS u trajanju od

4.g. i više i

gimnazija

uk. 1400 416 1590 488 1770 534 1625 498

m. 506 164 574 199 652 221 601 199

ž. 894 252 1016 289 1118 313 1024 299

Viša škola i I.

stupanj fakulteta

uk. 234 82 314 104 361 118 384 126

m. 72 29 104 44 112 43 128 46

ž. 162 53 210 60 249 75 256 80

Fakulteti,

akademije,

magisterij, doktorat

uk. 233 103 282 118 306 122 351 134

m. 85 42 101 46 105 52 115 51

ž. 148 61 181 72 201 70 236 83

Ukupno

uk. 6829 1671 7527 1844 7923 1961 7096 1818

m. 3373 832 3590 882 3784 950 3371 871

ž. 3456 839 3937 962 4139 1011 3725 947

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec, Online statistika


31

Poslovno okruženje

Osnovna obilježja gospodarskih kretanja u Hrvatskoj 2014.godine

Poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih

financijskih institucija), njih 104.470 u 2014. godini imali su 830.116 zaposlenih (prema satima rada), ostvarili

su ukupan prihod od 618,8 milijardi kuna (povećanje od 3,3%), ukupne rashode od 604,8 milijardi kuna

(povećanje od 2,3%) te 9,7 milijardi kuna neto dobiti što je povećanje od 139,5% u odnosu na ostvarenu neto

dobit u 2013. godini.

Dobit razdoblja, u iznosu od 34,9 milijarde kuna, u 2014. godini ostvarilo je 65.395 (62,5%)

poduzetnika, dok je gubitak razdoblja ukupne vrijednosti 25,1 milijardi kuna, iskazalo 39.075 (37,5%)

poduzetnika.

U odnosu na 2013. godinu, ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 1,8%, ukupnih prihoda za

3,3%, ukupnih rashoda za 2,3%, dobiti razdoblja za 17,4%, smanjenje gubitka razdoblja za 2%, a rezultat

navedenog je povećanje konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 139,5%.

Od 618,8 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 106 milijardi ostvareno je prodajom robe na

inozemnom tržištu, što je 9,5% više nego u 2013. godini. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge

plasiralo je 14.405 (13,8%) poduzetnika. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 98,8 milijardi

kuna te je trgovinski suficit iznosio 7,2 milijardi kuna.

Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika u 2014. godini primili prosječnu mjesečnu neto plaću od

4.878 kuna, što je nominalno 1,2% više nego 2013. godine.

Tablica 18: Prikaz dobiti i gubitka poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini – prema veličini poduzetnika

(iznosi u 000 kn)

Opis Ukupan broj

poduzetnika

Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

2013.g. 2014.g. Index 2013.g. 2014.g. Index

Mali

poduzetnici 1.069 113.159 118.889 105,1 52.638 68.164 129,5

Srednje veliki

poduzetnici 24 80.012 85.317 106,6 21.475 27.173 126,5

Veliki

poduzetnici 4 52.055 72.105 138,5 0 0 -

Ukupno 1.097 245.227 276.310 112,7 74.113 95.337 128,6

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada Čakovca u 2014.godini, Čakovec, srpanj 2015.g.

Promatrano prema veličini poduzetnika na području Grada Čakovca, mali poduzetnici, njih 1.069

ukupno, ostvarili su dobit u iznosu od 118,88 milijuna kuna što je 5,1% više u odnosu na prethodnu 2013.

godinu, te čini 43% udjela ukupne dobiti razdoblja Grada.

Srednje veliki poduzetnici, njih 24 ukupno, ostvarili su 85,31 milijuna kuna dobiti razdoblja što čini

30,1% ukupne dobiti razdoblja grada. U odnosu na usporednu 2013. godinu dobit razdoblja srednje velikih

poduzetnika povećana je za 6,6%.


32

Veliki poduzetnici, njih 4 ukupno, ostvarili su dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) u iznosu od

72,10 milijuna kuna što je 26% ukupne dobiti razdoblja Grada Čakovca. U odnosu na usporednu 2013. godinu

dobit razdoblja velikih poduzetnika povećana je za čak 38,5%.

Istodobno mali poduzetnici bilježe najveći gubitak razdoblja – 68,16 milijuna kuna, u odnosu na 2013.

godinu isti je povećan za 29,5%. Gubitak razdoblja srednje velikih poduzetnika povećan je za 26,5% dok kod

velikih poduzetnika isti nije zabilježen.

Gustoća poduzeća

Gustoća poduzeća je broj poduzeća na 10.000 stanovnika. Gustoća poduzeća 2014.godine za Grad

Čakovec od 384,2559 za mala poduzeća, te 8,6269 za srednja poduzeća i 1,4378 za velika poduzeća veća je

u odnosu na gustoću malih, srednjih i velikih poduzeća u Međimurskoj županiji i u Republici Hrvatskoj.

Tablica 19: Gustoća poduzeća, Republika Hrvatska, 2014.g.

Opis Ukupan broj poduzetnika Gustoća poduzeća

Mali poduzetnici 98.497 229,8706

Srednje veliki poduzetnici 1208 2,8192

Veliki poduzetnici 352 0,8215

Ukupno 100.057 233,5113

Izvor: HGK, Županijska komora Čakovec, obrada autora

Tablica 20: Gustoća poduzeća, Međimurska županija, 2014.g.





Ukupno 2.481 218,0064


Tablica 21: Gustoća poduzeća, Grad Čakovec, 2014.g.





Ukupno 1.097 394,3206



33

Obrtništvo

Obrtništvo u Gradu Čakovcu ima dugu tradiciju. Čakovečki obrtnici organizirani u čizmarski,

postolarski, krojački, lončarski i veliki ceh u kojem su udruženi mesari, kovači, bravari, tkalci i kožari čine

osnovu gospodarskog života u 18. i 19. stoljeću.

Danas je rašireno stajalište kako obrtništvo nije bitan dio hrvatskog gospodarstva, što nije točno.

Obrtništvo omogućava zapošljavanje i samozapošljavanje značajnog broja radnika, posebno osoba koje bi

zbog svoje dobi ili nekog drugog razloga ostali izvan tržišta rada.

Tablica 22.: Struktura obrtnika Grada Čakovca prema prijavljenim djelatnostima, stanje na dan 18.01.2005.g.

i 31.12.2014.g.

r.b. Djelatnost

Čakovec

Stanje na dan

18.01.2005.

Stanje na dan

31.12.2014.

01. PROIZVODNO OBRTNIŠTVO 236 94

- proizvodnja tekstila 61 24

- proizvodnja od drveta 14 10

- proizvodnja proizvoda od metala 53 22

- proizvodnja električne opreme 17 9

- proizvodnja od gume i plastike 18 4

- proizvodnja hrane i pića 22 10

- proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 17 9

- ostale proizvodne djelatnosti 34 6

02. GRAĐEVINARSTVO 120 61

03. TRGOVINA NA MALO 182 90

04. UGOSTITELJSTVO 71 38

05. PROMET 55 26

06. POPRAVAK MOTORNIH VOZILA 15 6

07. POPRAVAK PREDMETA ZA OSOBNU UPOTREBU I

KUĆANSTVO 30 31

08. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (frizeri, cvjećari) 71 56

09. POLJOPRIVREDA 31 17

Ukupno aktivnih 650 379

Privremene obustave 23 6

Ukupno 673 385

Izvor: HOK, Obrtnička komora Međimurske županije, 18.01.2005. i 18.12.2015.


34

Broj obrta u Gradu Čakovcu u prosincu 2014.godine 41% je manji u odnosu na broj obrta u siječnju

2005.godine. Prema procijeni HOK, Obrtničke komore Međimurske županije, u 2014.godini prosječno su 2

radnika na 1 obrtnika, dok je u siječnju 2005.godine prosječno na 1 obrtnika bilo 2,4 radnika.

Infrastruktura poslovne potpore

Tehnološko inovacijski centar Međimurje (Čakovec, Bana Josipa Jelačića 22b)

Na području Grada Čakovca djeluje Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM) od 2010. godine kao

dio Centra znanja Međimurske županije u bivšoj vojarni u Čakovcu.

U TICM-u je 2014.g. inkubirana 21 tvrtka, a tvrtke zapošljavaju ukupno 65 radnika. Broj inkubiranih

tvrtki raste iz godine u godinu, a 2014. g. dostignuta je 93% popunjenost. Ukupni prihodi inkubiranih poduzeća

2013.g. iznose 22,75 mil.kn. U periodu od 2011. do 2014.g., 6 poduzeća je završilo proces inkubacije.


35

TURIZAM I KULTURA

Grad Čakovec predstavlja gospodarski, kulturno i civilizacijski razvijenu osnovnu turističku destinaciju,

označenu sintagmom „Grad Zrinskih“.

U 2014.g. u Gradu Čakovcu zabilježen je dolazak 6384 turista i to 2874 (45%) stranih i 3510 (55%)

domaćih turista. Turisti su ostvarili 12362 noćenja, pri čemu su domaći gosti ostvarili 6.973 (56%) noćenja, a

strani turisti 5389 (44%) noćenja, od kojih su najbrojniji turisti iz Njemačke sa 811 (6,6%) noćenja, Poljske 785

(6,3%), Slovenije 527 (4,3%) i Austrije 374 (3,0%) noćenja. U 2014.g. u odnosu na 2013.g. broj dolazaka

turista povećao se 1%, a broj ostvarenih noćenja smanjio se 7%.

Promatrano u razdoblju od pet godina, od 2010. do 2014.g., najviše dolazaka ostvareno je 2010.g.

kada je u Grad Čakovec došlo 8420 turista, a najmanje dolazaka turista ostvareno je 2012.g. kada je

zabilježen dolazak 5420 turista. Najviše noćenja zabilježeno je 2011.g. i to 15.798 noćenja, a najmanje

2012.g., i to 11.398 noćenja.

Tablica 23: Dolasci i noćenja turista u Gradu Čakovcu u razdoblju 2010.-2014.

Godina Dolasci Noćenja

Strani turisti Domaći turisti Ukupno Strani turisti Domaći turisti Ukupno

2010. 3.672 4.748 8.420 5.950 9.536 15.486

2011. 2.298 4.873 7.171 4.761 11.037 15.798

2012. 1.947 3.473 5.420 3.449 7.949 11.398

2013. 2.501 3.820 6.321 4.468 8.780 13.248

2014. 2.874 3.510 6.384 5.389 6.973 12.362

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g.

Postojeća smještajna infrastruktura

Grad Čakovec u 2014.g. raspolaže s 242 stalnih postelja i 50 pomoćnih postelja, od čega je najveći

broj u Hotelu „Park“, 186 (77%) stalnih postelja i 46 pomoćne postelje. Smještajni objekti na području Grada

su srednje (3*) ili niže (2*) kategorije.

Tablica 24: Ukupan broj stalnih postelja prema vrstama smještaja u 2014. u Gradu Čakovcu

Objekat Kvaliteta Adresa Br. soba Br. stalnih

postelja

Hotel "Park" ** Čakovec, Zrinsko-Frankopanska

14 106

186 (+46 pomoćne

postelje)

Sobe "Royal" *** Čakovec, Kolodvorska 13 6 11

Rooms "Aurora" *** Čakovec, Franje Punčeca 2 9 14

Villa "Matulina" *** Čakovec, Augusta Cesarca 25 2 4

Hostel Stela d.o.o. Čakovec, A. Schulteissa 19 4 17 (+4 pomoćne

postelje)

Sobe za iznajmljivanje Autostop Čakovec, Neumannova 4 5 10

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g.


36

U vrijeme školskog ljetnog odmora, na raspolaganju je i 86 postelja u Učeničkom domu Graditeljske

škole u Čakovcu (Adresa: Čakovec, Sportska 1).

U Gradu Čakovcu organiziraju se manifestacije koje okupljaju značajan broj posjetitelja, i to: Advent u

gradu Zrinskih (u prosincu), Dan Grada Čakovca (u svibnju), Međimurski fašnik (u veljači), Ljeto u gradu

Zrinskih i Porcijunkulovo (krajem srpanj/početak kolovoza).

Porcijunkulovo je tradicionalna kulturno – turistička manifestacija koja se održava već 51 godinu.

Prvobitno zamišljena kao Sajam tradicijskih zanata vezan uz crkveni blagdan „Gospe od anđela –

Porcijunkule“ (2.08.), manifestacija se svake godine tematski i obujmom širila da bi danas stekla status

“najveće turističke manifestacije u županiji” koju je 2014. godine posjetilo 200.000 posjetitelja.

Tablica 25: Prosječna posjećenost manifestacija u razdoblju 2010.-2014.

Naziv manifestacije Procjena posjećenosti manifestacije

2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g. 2014.g.

Advent u gradu Zrinskih 5.000 5.000 10.000 20.000 30.000

Dan Grada Čakovca 15.000 20.000 20.000 20.000 25.000

Međimurski fašnik 10.000 10.000 15.000 20.000 20.000

Porcijunkulovo 70.000 80.000 100.000 120.000 200.000

Ljeto u gradu Zrinskih* 12.000 6.500 16.000 13.500 17.000

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g. i *Dvije lije d.o.o.

Tablica 26: Zaštićena nepokretna kulturna dobra Grada Čakovca

Rb. Naselje Naziv Status

1. Čakovec Kompleks Starog grada Kulturno dobro od nacionalnog značenja

2. Čakovec Arheološko nalazište Pustakovec Preventivno zaštićeno kulturno dobro

3. Čakovec Kameni pil sv. Mihovila arkanđela Preventivno zaštićeno kulturno dobro

4. Čakovec Kameni pil sv. Trojstva Preventivno zaštićeno kulturno dobro

5. Čakovec Pil s raspećem Preventivno zaštićeno kulturno dobro

6. Čakovec Visoka učiteljska škola Zaštićeno kulturno dobro

7. Čakovec Kulturno - povijesna cjelina grada Čakovca Zaštićeno kulturno dobro

8. Čakovec Crkva sv. Nikole s franjevačkim

samostanom Zaštićeno kulturno dobro

Izvor: Grad Čakovec, Izvješće o stanju u prostoru 2008. - 2012.

Dio kulturne infrastrukture Grada Čakovca nalazi se u turističkoj ponudi Grada u vidu organiziranih

tematskih staza, i to: arhitektonska baština, moderna arhitektura i važni spomenici.


37

Tablica 27: Rekreacijski sadržaji (kulturni, sportski i dr. rekreacijski objekti)

Naziv objekta

Kulturne ustanove u vlasništvu Grada Centar za kulturu Čakovec

Knjižnica "Nikola Zrinski"

Sportski objekti u vlasništvu Grada

Gradski bazeni Čakovec

Streljana Čakovec

SRC Mladost - stadion

Macanov dom

Sportski objekt "Sloga"

Izvor: Grad Čakovec, Izvješće o stanju u prostoru 2008. - 2012.

URBANO OKRUŽENJE

Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima

Podaci iz potpoglavlja Onečišćenje zraka, Onečišćenje vode i Onečišćenje tla preuzeti su iz Izvješća

o stanju okoliša Međimurske županije, Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i

zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode, rujan 2014.g.

Onečišćenje zraka

Podaci o ocjeni kakvoće zraka za područje Grada Čakovca, pa niti za područje Međimurske županije,

kao rezultat provedenih mjerenja u trajanju od jedne godine ne postoje, jer se mjerenja (monitoring zraka) ne

provode.

Procjena razine onečišćenosti zraka u Međimurskoj županiji, kao i u Gradu Čakovcu može se ocijeniti

posredno.

Onečišćenje vode

Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i podzemnih

voda.

Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje

"Međimurje" obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine

rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala.

Vodovodna mreža

Vodovodna mreža izvedena je u svim naseljima Međimurske županije, pa i Grada Čakovca.

Konstantno se izvode proširenja vodovodnih mreža u naseljima sukladno zahtjevima gradova i općina.

Potrošnja vode posljednjih godina stagnira, iako je došlo do porasta broja potrošača i do širenja cjevovodnog

sustava. Smanjivanje potrošnje vode tumači se optimalizacijom potrošnje i padom standarda potrošača te

krizom u gospodarstvu. Domaćinstva koja su priključena na javnu vodovodnu mrežu i na hidrofore, a u

stvarnosti troše vodu samo iz hidrofora, također smanjuju stvarnu potrošnju onih domaćinstava koja

konstantno troše vodu iz javnog vodovoda.


38

Stanje okoliša

Vodoopskrba pučanstva i gospodarstva u povijesti i danas temelji se na sve većem zahvatu

podzemnih voda. Tome treba dodati i sve izraženiju težnju za korištenje voda za navodnjavanje

poljoprivrednih kultura. Zbog presijecanja riječnih korita ostavljene su rijeke bez biološkog minimuma voda, pa

je uništen biljni i životinjski svijet. Kanalski sustavi ugrozili su autohtona staništa vlažnih livada i njihove

ekosustave. Na pojedinim predjelima posebnu grupu problema predstavljaju vodotoci koji erozijom tla i

poplavama uzrokuju negativne pojave u okolišu. Takve negativne pojave treba spriječiti na način da se

vodotoci oblikuju meandrima i mekim obalama. Prirodnim oblikovanjem očuvat će se vodeni ekosustavi i

estetika krajobraza, a i visoke vode bile bi bolje apsorbirane nego u betonskim i kamenim koritima/kanalima.

Zaštićena područja i prirode baštine

Regionalni park Mura-Drava proteže se kroz 5 županija (Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-

križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju). Površina Regionalnog parka Mura-Drava

iznosi 87.680,52 ha. U Međimurskoj županiji on se proteže kroz 16 jedinica lokalne samouprave, a jedna od

njih je i Grad Čakovec. Kao što je i navedeno u tablici, naselja kroz koja se proteže su: Kuršanec, Novo Selo

na Dravi, Šandorovec i Totovec. U Međimurskoj županiji površina parka iznosi 16.962,54 ha (23,27% površine

županije ili 19,60% parka).

Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade

otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon

zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik (Zakon o održivom

gospodarenju otpadom, NN 94/13).

Poslove skupljanja komunalnog otpada za područje Grada Čakovca obavlja GKP Čakom d.o.o. koje se u

sklopu navedenog bavi i poslovima gospodarenja komunalnim otpadom.

Tablica 28: Struktura prikupljenog i prevezenog komunalnog otpada u Gradu Čakovcu (u kilogramima)

2014.godine

JLS Komunalni Glomazni Papir Plastika Tetrapak Metal Staklo Bioraz-

gradivi Ukupno

Grad

Čakovec

3.629,13 201,26 447,01 362,14 29,35 20,47 119,00 1.901,15 6.709,51

54,09% 3,00% 6,66% 5,40% 0,44% 0,31% 1,77% 28,34%

Izvor: GKP Čakom d.o.o.

U odnosu na ukupno prikupljeni otpad u 2014.godini 54,09% čini komunalni otpad. Na nivou Republike

Hrvatske propisana je obveza za jednice lokalne samouprave da do 2020.godine udio od 50% prikupljenog

otpada mora biti selektivno prikupljeni otpad.


39

PRIMARNA INFRASTRUKTURA

Vodoopskrbni sustav

Javnim vodoopskrbnim sustavom Međimurske županije upravljaju Međimurske vode d.o.o. Vodovodni

sustav opskrbljuje sva naselja (131) Međimurske županije. Ukupna duljina magistralnih i sekundarnih vodova

na području Međimurske županije s 31.12.2014.godine iznosila je oko 1062 km, a na području Grada

Čakovca duljina vodoopskrbne mreže iznosila je 133 km.

Tablica 29: Duljina vodoopskrbne mreže i broj priključaka na području Grada Čakovca, stanje na

31.12.2014.g.

Naselje

Duljina

vodoopskrbne

mreže (m)

Broj priključaka Broj stanovnika

priključenih na

vodovod Domaćinstva i

kućni savjeti Industrija i ustanove

Čakovec 72.035 6.094 992 14.032

Ivanovec 10.775 431 25 1.185

Krištanovec 4.160 189 8 603

Kuršanec 6.563 198 11 757

Mačkovec 5.475 379 17 1.209

Mihovljan 5.974 435 13 1.319

Novo Selo na Dravi 3.044 129 5 425

Novo Selo Rok 7.143 434 13 1.362

Savska Ves 4.033 381 19 1.113

Slemenice 1.211 62 3 229

Šandorovec 1.800 88 6 278

Štefanec 2.701 133 8 369

Totovec 3.005 147 7 417

Žiškovec 5.335 154 5 442

Ukupno 133.254 9.254 1.132 23.740

Izvor: Međimurske vode d.o.o.

Kakvoća vode

Voda iz zdenaca na vodocrpilištima je visoke kvalitete. Voda se koristi bez posebne prerade osim

dezinfekcije klorom.

Nadzor nad kvalitetom vode za piće provodi Laboratorij Međimurskih voda. Tijekom 2014.godine

uzorkovano je i ispitivano 708 uzoraka vode. Analiziraju se uzorci iz zdenaca, vodospremnika i mreže.

Monitoring vode za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže provodi Zavod za javno zdravstvo

Međimurske županije. U 2014.g. Zavod je za osnovnu analizu uzorkovao 152 uzorka vode za ljudsku

potrošnju i 8 revizijskih (proširenih) uzoraka, a jedan uzorak nije bio sukladan Pravilniku.


40

Sustav kanalizacije

Izgradnja kanalizacijskog sustava u Čakovcu započela je pedesetih godina 20. stoljeća zatvaranjem

kanala koji je tekao kroz središte grada. Godinama se kanalizacijska mreža širila, a sve njezine vode

završavale su u potoku Trnava. Intenzivna izgradnja kanalizacijske mreže počela je 2002. godine izgradnjom

južnog i sjevernog kolektora, čime se omogućava prihvat otpadnih voda iz svih prigradskih naselja.

Na području Grada Čakovca u tijeku je provedba projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda aglomeracije Čakovec. Planirani završetak provedbe projekta je sredinom 2018.godine. Glavni zahvati

ovog projekta su rekonstrukcija Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na treći stupanj pročišćavanja za

75000 P.E., proširenje sustava odvodnje izgradnjom cca 73,67 km novog sustava i rekonstrukcija/sanacija

19,82 km postojećeg sustava odvodnje.

Tablica 30: Radovi iz projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec na

području Grada Čakovca

Red.br. Radovi obuhvaćeni aglomeracijom

1. Rekonstrukcija Kolektora II. (područje Zrinsko frankopanske ulice u Čakovcu), 2.057 m

2. Rekonstrukcija Kolektora I.+II. (područje od Nedelišća do pročistača u Čakovcu), 1.402 m

3. Rekonstrukcija nizvodne dionice Kolektora III (područje od Buzovca do pročistača u Čakovcu), 722 m

4. Rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru I. s dogradnjom retencijskog bazena, 720 m3

5. Rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru II. s dogradnjom retencijskog bazena,

1.140 m3

6. Rekonstrukcija kanalizacije u Istarskom naselju, 1.768 m

7. Rekonstrukcija dionice Kolektora IV. (područje Industrijske zone Istok) i Industrijskog kolektora u

Industrijskoj zoni Istok u Čakovcu, 958 m

8. Rekonstrukcija dijela kanalizacije u Ulici Ante Starčevića, 322 m

9. Rekonstrukcija dijela kolektora u Preloškoj ulici, 552 m

10. Rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru III.

11. Izgradnja Kolektora uz Veleučilište, 536 m

12. Sanacija dijela postojećeg mješovitog sustava Čakovec jug, 5.128 m

Izvor: Međimurske vode d.o.o.

U provedbi je i projekt izgradnje kanalizacije u naseljima dravskog bazena - Kuršancu, Šandorovcu,

Novom Selu na Dravi i Totovcu.


41

INFRASTRUKTURA ZA MOBILNOST I INTERNETSKU POVEZANOST

Cestovna mreža

Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Javne ceste se ovisno o

njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:

autoceste,

državne ceste,

županijske ceste,

lokalne ceste.

Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne, županijske i lokalne ceste

i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.

Državne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni

sustav, ostvarivanje kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija RH, prometnog povezivanja sjedišta

županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim središtima susjednih država,

omogućavanje tranzitnog prometa koje čini cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet

državnih cesta kroz gradove.

Tablica 31: Državne ceste na području Grada Čakovca

Oznaka državne ceste Opis ceste Duljina (km)

DC 3 G.P. Goričan (gr.R.Madžarske)-Čakovec-Varaždin-Breznički Hum-

Zagreb-Karlovac-Rijeka (D8)

14,5 DC 20 Čakovec (D3)-Prelog-D.Dubrava-Đelekovac-Koprivnica (D2)

DC 209 G.P. Mursko Središće (gr. R.Slovenija)-Šenkovec-Čakovec (D3)

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta, NN 66/15

Županijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima,

koje povezuju sjedišta gradova i općina međusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s

državnim cestama, a koje su razvrstane kao županijske ceste sukladno Zakonu o cestama.

Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedišta grada, odnosno općine s naseljima s više od 50

stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim

cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno.

Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta, na području Grada Čakovca nema županijskih, niti

lokalnih cesta, kao niti autocesta.

Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svako može slobodno koristiti,

a koje nisu razvrstane kao javne ceste sukladno Zakonu o cestama.

Uz 67,19 km nerazvrstanih cesta, utvrđenih prema Odluci o cestama na području velikih gradova koje

prestaju biti razvrstane u javne ceste, u nadležnosti Grada je i 150 km nerazvrstanih cesta utvrđenih prema

Zakonu o komunalnom gospodarstvu.


42

EUROPSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA

Grad Čakovec ima razvijenu suradnju i održava niz prijateljskih i partnerskih odnosa s europskim i

svjetskim gradovima.

Schramberg, Njemačka – Povelja o prijateljstvu između Grada Čakovca i grada Schramberga

sklopljena u Čakovcu, 24. rujna 1994.

Plonsk, Poljska – Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Čakovca i Grada Plonska

sklopljena u Plonsku 11. lipnja 2002.

Nagykanizsa, Madžarska – Sporazum o bratimljenju gradova između Grada Čakovca i Grada

Nagykanizse sklopljen u Nagykanizsai, 29. travnja 2005.

Kiryat Tivon, Izrael – Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Čakovca i Kiryat Tivona

sklopljena u Čakovcu 28. siječnja 2011.

Blagoevgrad, Bugarska – Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Čakovca i Općine

Blagoevgrada sklopljena u Čakovcu, u svibnju 2015.

Tijekom proteklog razdoblja Grad Čakovec je znatno razvio svoje europske kontakte i partnerstva, a

ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije ta suradnja postaje značajan dio gradskih aktivnosti.

U razdoblju prije ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, Grad Čakovec je koristio

pristup EU - sredstvima iz progarama prekogranične suradnje. Realizirani su projekti Kultur, Kača I. i Kača II.,

Generation Next at Work, i dr..

Dobar temelj za unaprjeđenje europske suradnje jest sudjelovanje Grada, trgovačkih društava i

ustanova u projektima, najčešće sufinanciranim sredstvima EU-fondova.


43

5. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNE POTREBE,

KOJE PROIZLAZE IZ ANALIZE STANJA

emeljem analize stanja Radna je skupina konstatirala činjenična stanja kao probleme koji se mogu

smatrati razvojnim problemima i utvrdila moguća rješenja, kojima bi se razvojni problemi otklonili te time

ta rješenja postaju razvojna potreba. Konstatirani razvojni problemi i odgovarajuće razvojne potrebe,

dio su radnog materijala temeljem kojeg je Radna skupina utvrđivala strateške odrednice: viziju, strateške

ciljeve i strateške prioritete. Istovremeno taj radni materijal bio je pomoćni materijal za izradu SWOT analize.

Razvojni problemi i razvojne potrebe razvrstani su u sljedeće sektore djelovanja i življenja Grada Čakovca:

sektor gospodarstva, uključujući poljoprivredu,

sektor turizma,

sektor društvenih djelatnosti,

sektor infrastrukture,

sektor upravljanja razvojem.

Razvojni problemi i potrebe u sektoru gospodarstva

Razvojni problemi Razvojne potrebe

1. Nedostatak proizvodnih poduzeća. 1. Poticati razvoj proizvodnih poduzeća.

2. Nepostojanje modela poticanja malog i srednjeg

poduzetništva u zonama i slaba konkurentnost MSP-a.

2. Poticajne mjere i olakšice kod ulaganja i zapošljavanja.

Poticanje i potpora početnicima u proizvodnim

djelatnostima.

3. Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama u

industriji.

3. Analiza ili studija potreba deficitarnih kadrova u

industriji.

4. Industrija u centru grada. 4.Premještanje industrije iz centra grada u rubne dijelove

grada.

5.Visoka cijena zemljišta za investitore za nova ulaganja.

5. Poticajne cijene zemljišta u poslovnim zonama i

poticanje dodatnih osposobljavanja radi veće

konkurentnosti.

6. Neučinkovitost u pronalaženju novih investitora. 6. Pojačati promociju poslovnih zona i ostalih vrijednosti

grada za poslovne i osobne potrebe investitora.

7. Nedostatak poticaja za zapošljavanje visoko

obrazovanog kadra.

7. Usmjeravanje poticaja za nova zapošljavanja

visokoobrazovnih kadrova.

8. Redefinirati i planirati nove gospodarske zone. 8. Izrada prostorno-planske dokumentacije za proširenje

postojećih i izgradnju novih zona.

9. Usitnjena i rascjepkana poljoprivredna zemljišta. 9. Okrupnjavanje poljoprivrednih zemljišta.

10. Teško pronalaženje radne snage u poljoprivrednim

djelatnostima.

10. Politiku poticajnih zapošljavanja usmjeriti i na

zapošljavanje u poljoprivredi.

11. Poljoprivrednici nisu interesno udruženi. 11. Udruživanje (zadruge, proizvođačke organizacije)

poljoprivrednika zbog veće konkurentnosti na tržištu.

T


44

12. Nerješeni imovinsko pravni odnosi na poljoprivrednom

zemljištu.

12. Izraditi geodetsku i katastarsku izmjeru zemljišta i

srediti zemljišne knjige.

13. Nepovoljni otkupi poljoprivrednih proizvoda. 13. Organiziranje poljoprivrednika za zajedničke nastupe

na tržištu.

Razvojni problemi i potrebe u sektoru turizma


1. Propadanje dijela Starog grada. 1. Rekonstrukcija Starog grada.

2. Upravljanje i briga o prirodnoj baštini (Perivoj Zrinski). 2. Kvalitetnije vođenje i uređenje Perivoja Zrinski.

3. „Mrtvo“ središte grada u većem dijelu godine. 3. Povećati broj manifestacija i turističkih projekata.

4. Muzej grada Čakovca zatvoren vikendom. 4. Redovna dežurstva u Muzeju vikendom.

5. Nedostatak smještajnih kapaciteta. 5. Projekt kvalitetnog hotela u gradu.

6. Slaba enogastronomska ponuda. 6. Poboljšati enogastronomsku ponudu grada.

7. Očuvanje tradicijskih zanata i usluga. 7. Malim tradicijskim zanatima i uslugama osigurati

djelovanje u središtu grada.

8. Smanjen priljev posjetitelja u središte grada zbog

sistema naplate parkiranja. 8. Izvršiti reorganizaciju naplate parkiranja.

Razvojni problemi i potrebe u sektoru društvenih djelatnosti


1. Neadekvatni prostori škola i vrtića. 1. Uređenje prostora škola i vrtića.

2. Uvođenje jednosmjenske nastave. 2. Obnova, izgradnja, dogradnja i/ili opremanje školskih

prostora.

3. Ojačati osnovnoškolsko, srednješkolsko i

visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje.

3. Izrada specifičnih programa cjeloživotnog obrazovanja

prema ciljanom usmjerenju.

4. Nepostojanje studenskog doma. 4. Izgradnja studenskog doma u gradu.

5. Neadekvatno riješena studentska prehrana. 5. Riješiti problem studentske prehrane.

6. Iseljavanje radno sposobnog stanovništva. 6. Spriječiti emigraciju radno sposobnog stanovništva.

7. Nedostatak financijskih sredstava za sport i civilno

društvo.

7. Usmjeravati civilni sektor – udruge na financiranje

putem projekata na nacionalne i EU izvore, a ne iz

proračuna Grada Čakovca

8. Nedostatak suradnje JLS, privatnog i civilnog sektora. 8. Pojačati međusobnu suradnju javnog, privatnog i

civilnog sektora.

9. Senzibilizirati javnost na provođenje socijalne politike

prema nacionalnim manjinama i osobama s posebnim

potrebama.

9. Pridržavanje socijalne politike prema nacionalnim

manjinama i skupinama s posebnim potrebama.

10. Politika zapošljavanja. 10. Poticati politiku samozapošljavanja i zapošljavanja

kod poduzetnika.


45

Razvojni problemi i potrebe u sektoru infrastrukture


1. Obnova i sanacija infrastrukturnih rješenja. 1. Razvijati i uredno održavati infrastrukturna rješenja.

2. Potrebno definirati prostorno uređenje Grada. 2. Analiza nedostataka u PPU grada i izvršiti potrebne

korekcije.

3.Nedovoljno uređenih biciklističkih i pješačkih staza. 3. Definirati nove i urediti postojeće biciklističke i

pješačke staze.

4. Neučinkovita prometna povezanost unutar grada. 4. Poboljšati prometnu povezanost unutar grada (taxi

usluge).

5. Povećati dostupnost interneta. 5. Dostupnost besplatnog interneta po cijelom Gradu.

6. Neadekvatni prostori gradske uprave. 6. Novo rješenje za prostore gradske uprave.

7. Urediti gradsku tržnicu i središte grada. 7. Preuređenje gradske tržnice sukladno ukupnom

uređenju središta grada.

8. Visoki nivo buke i širenje neugodnih mirisa. 8. Utvrditi stvarno stanje buke i spriječiti prekomjernu

buku; spriječiti širenje neugodnih mirisa.

9. Perivoj Zrinski nije adekvatno uređen. 9. Kvalitetno uređenje Perivoja Zrinski.

10. Neučinkovito upravljanje objektima javne namjene.

10. Provesti „inventuru“ javnih prostora i analizu njihovog

učinkovitog korištenja. Projekti poboljšanja energetske

učinkovitosti objekata javne namjene.

Razvojni problemi i potrebe u sektoru upravljanje razvojem


1. Slab povratak mladih nakon završenog školovanja u

drugim gradovima.

1. Stvoriti uvjete za zapošljavanje mladih nakon

završenog školovanja.

Stvaranje boljih uvjeta za život i rad mladih obitelji

(otvaranje novih radnih mjesta, osiguranje infrastrukture,

poticajne mjere stambenog zbrinjavanja).

2. Radno sposobno stanovništvo se iseljava.

2. Provesti obrazovne aktivnosti; doškolovanje,

prekvalifikacije zbog lakšeg zapošljavanja i usmjeriti

poslodavce na nužnost viših primanja zaposlenih.

3. Velika nezaposlenost.

3. Objediniti i unaprijediti sustave poticanja zapošljavanja

kod svih aktera razvoja Grada prvenstveno jačanje

gospodarstva.

4. Niska osobna primanja. 4. Edukacija poslodavaca o kadrovskim potencijalima i

primanja.

5. Nepostojanje dugoročnog planiranja potreba

odgovarajućeg obrazovnog kadra.

5. Analiza stanja i potreba deficitarnih kadrova u svim

sektorima življenjima.

6. Nesklad ponude i potražnje na tržištu rada.

6. Usmjeravanje poslodavaca na planiranje kadrova i

uvođenje internih sustava obuke prema specifičnim

potrebama poslodavca.


46

6. KLJUČNE RIJEČI, KOJE SU ČLANOVI RADNE SKUPINE

DEFINIRALI KAO PROBLEMSKE SADRŽAJE KOJI SE

MORAJU RJEŠAVATI STRATEGIJOM RAZVOJA

Sinteza ključnih riječi

Radna skupina je na svojim radionicama iz saznanja svih sudionika prezentirala problematiku

razvojnog karaktera i moguća razvojna rješenja riječima kako su ih pojedini članovi Radne skupine znali

izraziti da bi predočili probleme ili rješenja. Sve ključne riječi koje su izrazili članovi Radne skupine bodovane

su od strane sudionika Radne skupine i oni sadržaji koji su dobili najviše glasova Radne skupine, smatraju se

realno činjeničnim stanjem te su uzete u obzir kao dio polaznih informacija za formiranje strateških odrednica.

U stupcima broj bodova i rangiranje, vidljiv je prioritet pojedinog razvojnog problema ili rješenja.

Ad a/Problemski sadržaji

a1/ Što je u Gradu Čakovcu dobro i to kao strateško usmjerenje treba i dalje razvijati i podržavati?

Sadržaji Broj bodova Rangiranje

(1-9)

Održivi razvoj poduzetništva i obrtništva (gospodarstva) i privlačenja investicija 19 1

Komunalna i prometna infrastruktura 15 2

Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom 15 2

Obrazovanje, prvenstveno visokoškolstvo 14 3

Poslovna infrastruktura i potporne institucije 12 4

Razvoj turizma 11 5

Očuvana kulturna i tradicijska baština 10 6

Imidž uređenog grada 9 7

Prostorno planiranje 9 7

Sport i rekreacija 6 8

Zdravstvena zaštita 5 9

Društveni život „Grad prijatelj djece i grad po mjeri svake obitelji“ 5 9


47

a2/ Što je to u Gradu Čakovcu, što smeta razvoju Grada i u daljnjoj fazi treba otkloniti ili neutralizirati?


(1-8)

Nedostatak financijskih sredstava za razvoj gospodarskih i javnih projekata 17 1

Nepovoljna poduzetnička klima 15 2

Stagniranje gospodarstva i nedostatak proizvodnih djelatnosti 15 2

Gašenje proizvodnih djelatnosti 12 3

Nedostatak suradnje i dijaloga privatnog, javnog i civilnog sektora 11 4

“Mrtvo” središte grada u većem dijelu godine 11 4

Neefikasna administracija u javnim službama 10 5

Prostorno uređenje (vanjski izgled uže gradske jezgre, nova tržnica, vrane u parku) 8 6

Neiskorištene nekretnine koje nisu u funkciji 8 6

Nedostatak financijskih sredstava za razvoj sporta i kulture 7 7

Industrija u centru grada 7 7

Loša dostupnost turističkih sadržaja 7 7

Loša prometna povezanost unutar grada za sve vrste prometnih sudionika (pješaci,

biciklisti, automobili) 3 8

a3/ Što treba uvesti novo u Gradu Čakovcu da se pojača ukupan razvoj Grada?


(1-7)

Stvoriti uvjete za privlačenje investicija (poticaji,cijena građevinskog zemljišta,

komunalni doprinos, proaktivni pristup) 20 1

Usmjeriti obrazovanje i kadrovsku politiku potrebama razvoja 18 2

Poticati gospodarstvo (razvoj novih i proširenje postojećih poduzetničkih zona) 16 3

Poticati razvoj proizvodnih djelatnosti 15 4

Bolje iskorištavanje postojećih i potencijalnih turističkih resursa 10 5

Jačati imidž grada kao studenskog i sveučilišnog grada 7 6

Gradski prijevoz, taxi usluge 2 7


48

a4/ Kako postići smanjenje nezaposlenosti?

Sadržaji Broj

bodova

Rangiranje

(1-7)

Jačati mjere za privlačenje investicija 15 1

Ulaganje u obrazovanje (dokvalifikacije, prekvalifikacije, cjeloživotno obrazovanje) 14 2

Poticanje razvoja malog poduzetništva i obrtništva 14 2

Stipendiranje usmjeriti na deficitarna zanimanja 10 3

Poticanje proizvodnih djelatnosti 9 4

Smanjenje poreza i javne potrošnje 8 5

Provedba javnih projekata s domaćim izvođačima 8 5

Uvođenje novih potpornih mjera za poticanje zapošljavanja 6 6

Razvoj ciklo - gastro turizma 4 7

Ad b/ Ključne riječi za formiranje vizije

b1/ Koje djelatnosti bi mogle biti „nositelji“ razvoja Grada?

Sadržaji Broj

bodova

Rangiranje

(1-6)

Tehnološko-inovacijske djelatnosti 16 1

Turističke djelatnosti 13 2

Adekvatno (srednje i visokoškolsko) obrazovanje 13 2

Ekološki prihvatljiva proizvodnja 13 2

Metaloprerađivačke djelatnosti 11 3

Prehrambeno-prerađivačka djelatnost 11 3

Informatičke djelatnosti 11 3

Zdravstveni turizam 8 4

Građevinarske djelatnosti 5 5

Komunalne djelatnosti 4 6

Usluge i trgovina 4 6


49

b2/ Što bi u komunalnom i prostornom uređenju grada građane najviše moglo interesirati?


(1-8)

Uređenje prometnica (nogostupa, pješačkih prijelaza,biciklističke staze, pristupne

rampe za invalide) 16 1

Poduzetnička infrastruktura 16 1

Zelene površine, prostor za rekreaciju, dječja igrališta 15 2

Komunalna i energetska infrastruktura 13 3

Uređenje užeg centra grada 12 4

Nova tržnica 12 4

Vanjski bazeni 11 5

Prometna povezanost centra i prstena 9 6

Više cvijeća i očuvanje parkovne infrastrukture 5 7

Proširenje groblja 0 8

b3/ Što mislite o stanju zaštite okoliša i čistoće na prostoru grada? Ocjena stanja i prijedlozi za ubuduće


(1-6)

Nastaviti poboljšavati postojeće sisteme gospodarenja otpadom 20 1

Stanje zadovoljavajuće i nastaviti sortirati i reciklirati otpad 18 2

Izgradnja oporabilišta 12 3

Pojačati ophodnju komunalnih redara radi otpada na javnim površinama 11 4

Riješiti probleme neugodnih mirisa 11 4

Više pažnje posvetiti periferiji grada 8 5

Riješiti nepovoljan utjecaj Feropreisa 6 6


50

b4/ Kakvu sliku grada bi mogli ponijeti sa sobom posjetitelji i turisti grada Čakovca?


(1-6)

Grad povijesne i kulturne baštine, obrazovanja i tradicije 17 1

Grad ugodan za obiteljski život 14 2

Grad Zrinskih 14 2

Spoj modernog i tradicije 13 3

Grad pun zelenila i cvijeća 12 4

Najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske 10 5

Nezadovoljavajuća turistička ponuda grada 6 6

b5/ Kako ocjenjujete uređenost središta, centra grada Čakovca? Vaš prijedlog za poboljšanje.

Sadržaji Broj

bodova

Rangiranje

(1-10)

Obnoviti fasade 17 1

Kvalitetan hotel u središtu grada 16 2

Oživjeti centar (više događanja i manifestacija) 15 3

Regulacija biciklističke zone u centru 14 4

Ukinuti naplatu parkiranja poslije 15 h 13 5

Uži centar je moguće ljepše urediti 9 6

Više zelenila u centru 8 7

Uređenost zadovoljavajuća 6 8

Regulacija kružnim tokovima raskrižja u Ul.bana Jelačića i I. Mažuranića te V. Nazora i

O.Keršovanija 5 9

Preseljenje „grada“ u nove prostore 4 10


51

7. SWOT ANALIZA UKUPNOG STANJA

amjera je sadržaja SWOT analize da identificira vlastite snage Grada koje treba dalje jačati i

razvijati, zatim vlastite slabosti Grada koje treba otklanjati ili umanjivati, zatim vanjske prilike koje

je potrebno koristiti i vanjske prijetnje koje je potrebno izbjegavati ili čije djelovanje je potrebno

neutralizirati. Temeljem takvih namjera iz sadržaja SWOT analize mogu se identificirati buduće

strateške programske aktivnosti, koje će najviše doprinositi razvoju Grada Čakovca.

Činjenična stanja SWOT analize utvrđivana su temeljem osnovne analize, utvrđenih razvojnih

problema i razvojnih potreba te temeljem ključnih riječi problemskih sadržaja. SWOT analiza razmatrana je po

istim sektorima po kojima su razrađivani razvojni problemi i razvojne potrebe.

SWOT analiza - unutarnje snage i slabosti

Gospodarstvo

Snage Slabosti

o Razvijena komunalna infrastruktura o Nedovoljna iskorištenost poduzetničkih zona

o Postojanje poslovnih i gospodarskih zona i

planovi za uređenje novih zona

o Nepovoljna poduzetnička klima

o Razvijeno malo i srednje poduzetništvo o Nedostatak proizvodnih djelatnosti

o Snažna tradicija prerađivačke industrije i

obrtništva

o Nepostojanje modela poticanja poduzetništva i

obrtništva

o Razvijen IT sektor o Najniže plaće u proizvodnim djelatnosti u odnosu

na RH

o Podrška razvojnih institucija poduzetništvu o Usitnjenost poljoprivrednih površina

o Dobar prometni položaj i prometna povezanost o Nedovoljno sređene zemljišne knjige

o Dobri pedoklimatski uvjeti za razvoj

poljoprivredne proizvodnje

o Neadekvatan zajednički nastup poduzetnika na

tržištu

o Tradicija bavljenja poljoprivredom

o Kvalitetno gospodarenjem otpadom

o Nedostatak građevina za gospodarenje otpadom

(organsko-selektivno prikupljanje otpada)

N


52

Turizam

Snage Slabosti

o Razvijena komunalna infrastruktura o Nedovoljna zaštita kulturne, povijesne i prirode

baštine

o Bogatstvo materijalnih i kulturnih dobara o Zatvoreni Muzej tijekom vikenda

o Održavanje tradicije manifestacija o Neiskorišteni potencijali očuvane baštine

o Očuvana kulturna i povijesna baština o Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta

o Veliki broj kulturnih spomenika o Nedovoljno kulturnih manifestacija tijekom čitave

godine

o Široka gastronomska ponuda o Premalo korištenje turističkih potencijala

o Grad Zrinski-povijesno nasljeđe o Slaba zakonska i administrativna potpora

turizmu

o Raznovrsnost kulturnih događanja

Društvene djelatnosti

Snage Slabosti

o Dobra dostupnost primarne zdravstvene zaštite o Nedostatak suradnje javnog, civilnog i privatnog

sektora

o Kvalitetno osnovnoškolsko, srednjoškolsko

obrazovanje

o Nedovoljna iskoristivost raspoloživih ljudskih

potencijala

o Dostupnost uvjeta i institucija za edukaciju za

cjeloživotno obrazovanje

o Porast nezaposlenosti

o Razvoj Međimurskog veleučilišta u Gradu o Nedovoljan broj liječnika

o Veliki broj udruga i njihovo prepoznatljivo

djelovanje

o Nedostatak odgovarajućih visokostručnih

kadrova

o Dobra dostupnost sportskih sadržaja i sportskih

aktivnosti

o Nedovoljna i nekvalitetna organiziranost

zdravstvenih pregleda, prvenstveno sportaša

o Unaprijeđena kvaliteta življenja

o Snažan interes gospodarstva kao i područne i

lokalne samouprave za djelovanje

visokoškolskih ustanova na području Grada


53

Infrastruktura

Snage Slabosti

o Dobar geoprometni položaj i blizina susjednih

zemalja EU

o Nije izgrađen cjeloviti sustav odvodnje

o Dobro planiranje i izvođenje komunalne i

prometne infrastrukture

o Nedovršena izgradnja plinske, el.mreže i javne

rasvjete

o Dobra prometna povezanost o Neodržavana prometna infrastruktura

o Bogatstvo prirodnih resursa o Još postoje divlja odlagališta

o Dobra pokrivenost plinske, vodovodne i

energetske strukture

o Potrebna veća pokrivenost internet vezom

o Uređen sustav prikupljanja selektiranog otpada o Neiskorišteni slobodni prostori i nekretnine

o Organizirano selektivno prikupljanje otpada o Loš sustav javnog prijevoza unutar grada

Upravljanjem razvojem

Snage Slabosti

o Veliki broj aktivnih udruga

o Nastavljenje procesa umrežavanja i povezivanja

institucija

o Nedostatak suradnje i dijaloga privatnog, javnog

i civilnog sektora

o Veliki broj nezaposlenih

o Kvalitetno planiranje i upravljanje prostorom o Neodgovarajuća struktura nezaposlenih

o Suradnja s europskim gradovima i susjednim

regijama

o Nedostatak novih potpornih mjera za poticanje

zapošljavanja

o Nedovoljno financijskih sredstava za provedbu

projekata na lokalnoj i regionalnoj razini

o Nesređenost zemljišnih knjiga i legalnosti

gradnje

o Niski osobni dohotci-ispod prosječne naknade za

rad

o Spora integracija Roma u društvo


54

SWOT analiza - vanjske prilike i prijetnje

Gospodarstvo

Prilike Prijetnje

o Korištenje poticajnih mjera za razvoj

poduzetništva i obrtništva

o Korištenje sredstava iz EU fondova za

poduzetništvo i poljoprivredu

o Poboljšavanje uvjeta za dolazak stranih

ulaganja

o Povezivanje gospodarskih i poljoprivrednih

subjekata

o Mogućnost povećanja izvoza

o Porast potražnje za autohtonim proizvodima

o Dolazak EU konkurencije

o Produžena recesija i kriza

o Centralizacija državne uprave

o Elementarne nepogode

o Izuzimanje određenih potpora u poljoprivredi

o Negativna slika bavljenja poljoprivredom

Turizam

Prilike Prijetnje

o Iskoristiti kulturnu i povijesnu baštinu , bogatu

gastronomiju

o EU fondovi za razvoj kontinentalnog i ruralnog

turizma

o Privlačenje turista iz EU

o Brendiranje proizvoda i usluga

o Zadržavanje tranzitnih gostiju i jačanje

cikloturizma

o Nedovoljno iskorišten potencijal povijesne,

kulturne i prirodne baštine za razvoj

o Konkurentski imidž susjednih gradova i regija

Društvene djelatnosti

Prilike Prijetnje

o Povezivanje obrazovnih institucija

o Poboljšanje uvjeta života socijalno ugroženih

skupinama

o Uključivanje romske populacije u društvene

aktivnosti

o Povećanje mobilnosti radne snage, učenika i

studenata

o Obnova društvene infrastrukture kroz strukturne

fondove

o Sporost administracije i administrativne prepreke

na državnom nivou

o Nefleksibilnost obrazovnog sustava

o Emigracija visoko obrazovanih kadrova za boljim

prilikama i mogućnostima

o Velika nezaposlenost

o Nedostatna financijska sredstva sektoru

društvenog razvoja


55

Infrastruktura

Prilike Prijetnje

o Otvaranje mogućnosti financiranja izgradnje

komunalne infrastrukture iz EU fondova

o Otvaranje novih prilika za prekograničnu

suradnju

o Prednost geoprometnog položaja

o Korištenje subvencija za povećanje korištenja

obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti

o Gubljenje značaja korištenja željezničkog

prijevoza

o Neadekvatni sustav odvodnje i zagađenje

podzemnih voda

Upravljanje razvojem

Prilike Prijetnje

o Povećanje mobilnosti učenika i studenata o Nefleksibilnost obrazovnog sustava

o Razvoj društvenog poduzetništva i

samozapošljavanja

o Odlazak stručnih kadrova

o Provedbe programa za dodatno obrazovanje o Negativna demografska kretanja

o Jačanje svijesti o važnosti neformalnog

obrazovanja

o Nedostatna državna sredstva za financiranje

razvojnih potreba

o Jačanje suradnje institucija za usklađivanjem

ponude i potražnje na tržištu rada

o Centralizacija financiranja javnih potreba

o Otvaranje novih prilika prekogranične suradnje o Destimulativno djelovanje sustava socijalne

pomoći na motivaciju u traženju posla

o Mogućnosti korištenja EU fondova za veće

strukturne projekte


56

8. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

ao polazišta za formiranje strateških odrednica, što je skraćeni naziv za viziju, misiju, strateške ciljeve i

prioritete te provedbene mjere i aktivnosti, u prethodnim su poglavljima prezentirani sadržaji na osnovu

kojih je Radna skupina formirala viziju, misiju, strateške ciljeve i prioritete, a Stručni timovi su vršili

razradu provedbenih mjera i aktivnosti odgovarajuće pripadajućim strateškim ciljevima i prioritetima.

Kao polazišta korišteni su sljedeći sadržaji:

- Osnovna analiza stanja svih sektora djelovanja i življenja,

- Razvojni problemi i razvojne potrebe, koje proizlaze iz analize stanja,

- Ključne riječi, koje su članovi Radne skupine definirali kao problemski sadržaji koji se moraju

rješavati strategijom razvoja,

- SWOT analiza ukupnog stanja.

Vizija

Vizija je prvenstveno formirana temeljem ključnih riječi koje su članovi Radne skupine istaknuli kao

sadržaje koji se moraju Strategijom ostvariti da bi se postigao optimalni, održivi i željeni razvoj Grada.

Ključne riječi za formiranje vizije:

- Grad kao urbana sredina, poželjna turistička destinacija, ekološki osviješten grad, grad

razvijenog poduzetništva,

- Grad znanja, studenata i visokoobrazovnih i razvojnih institucija,

- Grad gospodarstva, turizma, sporta i rekreacije,

- Grad bez nezaposlenosti, grad po mjeri svakog čovjeka, razvijen javni i civilni život,

- Miran i siguran grad sa gospodarskom perspektivom i poželjna turistička destinacija,

- Najpoželjnije mjesto za život i rad u kontinentalnoj Hrvatskoj,

- Grad ugodan za život i poticajan za gospodarski razvoj,

- Grad sretnih i zadovoljnih ljudi,

- Grad znanja i inovacija sa razvijenim gospodarstvom i poduzetništvom, razvijene

turističke ponude temeljene na kulturnoj i prirodnoj baštini s kvalitetnim životom građana,

- Grad čistoće, zelenila i cvijeća.

Temeljem navedenih ključnih riječi formiran je tekst vizije:

Grad Čakovec

„Uređena sredina koja ostvaruje svoj puni potencijal kroz inovacije, poduzetništvo,

obrazovanje, sport, kulturnu i prirodnu baštinu.”

K


57

Slika 3: Shematski prikaz modela strateških odrednica

Misija

Misija je kao horizontalna funkcija Grada sadržana u svim strateškim odrednicama i smjernicama za

sveukupni razvoj Grada za sve sektore i dionike sektora, a u smjeru vizije i strateških ciljeva.

Tekst misije glasi:

„Kroz procese provedbe Strategije razvoja Grada Čakovca, Grad Čakovec će stalno

podizati razinu kvalitete života i razinu ukupne društvene i poduzetničke klime.“

Strategijom razvoja Grada ostvaruje se zajedništvo svih sektora djelovanja i življenja Grada Čakovca

u upravljanju razvojem i iznalaženju provedbenih projekata za ostvarenje vizije Grada. Time je otvorena

mogućnost svakom žitelju Grada Čakovca da podnosi prijedloge razvojnih inicijativa i da kroz taj vid učestvuje

u upravljanju razvojem Grada.

Misija je u stvari fokus djelovanja Grada kao zajednice – jedinice lokalne samouprave (JLS) i njene

izvršne vlasti, a s ciljem ostvarivanja Strategije razvoja Grada.

Strateški ciljevi, prioriteti i provedbene mjere

Temeljem naznačenih polaznih osnova te formirane vizije i misije, formirani su strateški ciljevi, a u

nastavku i pripadajući prioriteti i provedbene mjere.

Strateški ciljevi će se ostvarivati specifičnim ciljevima objedinjenim u prioritete, a prioriteti objedinjenim

provedbenim mjerama i njihovim aktivnostima.

Svrha svakog pripadajućeg prioriteta u pojedinom cilju u pravilu je izražena u nazivu prioriteta i u

definiranim provedbenim mjerama, kojima se iznalaze rješenja za ostvarenje pripadajućeg prioriteta.


58

VIZIJA

„Grad Čakovec – uređena sredina koja ostvaruje svoj puni potencijal kroz inovacije, poduzetništvo, obrazovanje, sport, kulturnu i prirodnu baštinu.”

Strateški cilj 1

Konkurentno gospodarstvo i kvalitetna turistička ponuda

Prioritet 1.1.

Stvaranje uvjeta za rast i jačanje konkurentnosti gospodarstva

Prioritet 1.2.

Potpora u korištenju suvremenih tehnologija, znanosti i inovacija

Prioritet 1.3.

Poljoprivreda u funkciji razvoja ruralnih prostora

Prioritet 1.4.

Poticanje i potpora u korištenju obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti

Prioritet 1.5.

Promicanje i očuvanje tradicionalnih vrijednosti u funkciji turizma

Prioritet 1.6.

Jačanje i razvoj kvalitetne inove turističke ponude

Strateški cilj 2

Grad znanja i studenata

Prioritet 2.1.

Strukovno usmjeravanje ljudskih potencijala

Prioritet 2.2.

Razvojni programi poticanja obrazovanja i poticanja zapošljavanja

u deficitarna zanimanja

Prioritet 2.3.

Obrazovni sustav u funkciji razvoja Grada

Prioritet 2.4.

Stvaranje pozitivne klime za studentski i učenički standard

Strateški cilj 3

Visoka razina kvalitete življenja

Prioritet 3.1.

Osiguranje zadovoljavajućeprimarne infrastrukture

Prioritet 3.2.

Unapređenje zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, zelenim i javnim površinama te urbanom

opremom

Prioritet 3.3.

Unapređenje kvalitete života posebnih društvenih skupina

Prioritet 3.4.

Unapređenje zaštite zdravlja te razvoj sporta i rekreacije

Prioritet 3.5.

Obogaćenje društveno-kulturnogživota stanovništva

Strateški cilj 4

Razvoj Grada temeljen na Zajednici

Prioritet 4.1.

Dostupnost informacijama i potencijalnim izvorima financiranja

Prioritet 4.2.

Međusektorska suradnja i jačanje uloge civilnog društva

Prioritet 4.3.

Održivi demografski razvoj

Prioritet 4.4.

Interaktivan odnos sa sustavom prostornog planiranja

Prioritet 4.5.

Korištenje gradske imovine u funkciji razvoja Grada

Slika 4:Shematski prikaz strateških ciljeva i prioriteta

Misija

„Kroz procese provedbe Strategije razvoja Grada Čakovca do

2020., Grad će stalno podizati razinu kvalitete života i razinu

ukupne društvene i poduzetničke klime.“


59

9. OPIS STRATEŠKIH CILJEVA I PRIORITETA I

RAZRADA PROVEDBENIH MJERA

adna skupina je formirala viziju i strateške ciljeve, a Stručni timovi su razradili prioritete, provedbene

mjere i aktivnosti, kojima se nastoje ostvariti strateški ciljevi. Prioriteti se nastoje ostvariti definiranim

provedbenim mjerama i pripadajućim aktivnostima, a definirane aktivnosti nastoje obuhvatiti konkretne

projektne ideje, inicijative i projektne prijedloge, koji će pridonijeti ostvarivanju provedbenih mjera i prioriteta.

Podnositelji projekata, čiji projekti doprinose provedbenim mjerama i ostvarivanju prioriteta, moraju se

sagledavati s izrazitom važnošću u procesima provedbe Strategije.

Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo i kvalitetna turistička ponuda

Kao polazni Strateški cilj definirano je konkurentno gospodarstvo i kvalitetna turistička ponuda jer su

to aktivnosti i djelatnosti koje doprinose gospodarskom prosperitetu. Konkurentno gospodarstvo je preduvjet

ostvarivanja materijalno-financijske osnove svih ostalih odrednica Strategije. Bez materijalno-financijske

osnove nema razvoja.

Sve grane i svi sektori gospodarstva usmjereni su prvenstveno na stvaranje poduzetničkog profita, a

jedino su u grani turizma uključeni i motivi općih i javnih koristi, te se u opći cilj jačanja konkurentnosti

gospodarstva ravnopravno uključuje i opći cilj kvalitetne turističke ponude, tim više što je to grana

gospodarstva koja uključuje najšire slojeve društva.

Karakteristika gospodarstva Grada Čakovca, kao i cijele Međimurske županije, je velik broj tradicijskih

obiteljskih poduzeća koja se nalaze u kategoriji mikro i malih poduzeća, te obrta, što proizlazi iz činjenice da

od ukupnog broja poduzetnika u 2014., njih 97,45% djeluje u kategoriji mikro i mali. Posljednjih godina, u

vremenima gospodarske krize i velikih fluktualnosti na tržištu, poduzetništvu i obrtništvu je potrebno pridodati

posebnu važnost i potaknuti same poduzetnike i obrtnike na dublje strateško promišljanje i njihov razvoj, jer

su upravo oni nositelji razvoja i rasta Grada Čakovca u cjelini. Fluktualnost na tržištu u proteklim godinama

rezultiralo je velikim brojem izlazaka poslovnih subjekata (trgovačka društva, obrti i obiteljska poljoprivredna

gospodarstva) s tržišta (zatvorene tvrtke) te malim brojem ulazaka na tržište (novoosnovane tvrtke) u odnosu

na zatvorene tvrtke.

Kako bi se zaustavio trend izlazaka poslovnih subjekata s tržišta te da se broj poslovnih subjekata na

tržištu održi i da se postigne konkurentnost postojećih poslovnih subjekata, ali i da se potakne i stvore uvjeti

za ulazak novih poduzetnika i obrtnika na tržište, navedeno se nastoji ostvariti Strateškim ciljem 1 i to kroz

stvaranje odlične poduzetničke klime, koja bi zadržala postojeće i privukla nove investitore na područje Grada,

a takva privlačnost se ostvaruje kroz potporu razvojnim projektima, osiguravanjem poslovne infrastrukture te

svim ostalim preduvjetima i razvojnim institucijama, kao što su kvalitetne poduzetničke potporne institucije

koje doprinose razvoju gospodarskih subjekata na području Grada, a to su Razvojna agencija Grada

Čakovca, Regionalna razvojna agencija Međimurja, Tehnološko-inovacijski centar Međimurja, Međimurska

energetska agencija i dr., a koje su potrebne za stvaranje i održivost konkurentnosti gospodarstva te njegovog

usmjeravanja. Također, važno je napomenuti da je u Strateškom cilju 1, kao važan segment gospodarstva

Grada Čakovca, uključen turizam i poljoprivreda te sve djelatnosti koje proističu iz tih grana. Krajnji cilj

povećane aktivnosti i konkurentnosti poduzetništva i obrtništva, usmjeren je u njenoj biti na smanjenje

nezaposlenosti u Gradu Čakovcu, a koje utječe na razvoj društva u cjelini.

R


60

Prioriteti i mjere Strateškog cilja 1

Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo i kvalitetna turistička ponuda

Prioriteti Provedbene mjere (M)

Prioritet 1.1.

Stvaranje uvjeta za rast i jačanje

konkurentnosti gospodarstva

M 1.1.1. Potpora povezivanju trgovačkih društava i obrta i zajedničkom

nastupu na tržištu

M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja poduzetničkih zona

M 1.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih institucija

M 1.1.4. Stvaranje „business friendly“ poduzetničke klime (stjecanje BFC)

M 1.1.5. Razvoj financijske infrastrukture

M 1.1.6. Poticanje primjene suvremenih praksi upravljanja ljudskim

potencijalima u gospodarstvu

Prioritet 1.2.

Potpora u korištenju suvremenih

tehnologija, znanosti i inovacija

M 1.2.1. Uspostavljanje tehnološki usmjerenog i na znaju utemeljenog

poduzetništva

M 1.2.2. Podržavanje startup poduzeća i poduzetnika početnika

M 1.2.3. Informatizacija poslovnih procesa malih i srednjih poduzeća

M 1.2.4. Razvoj suradnje gospodarskog sektora i obrazovnog sustava

Prioritet 1.3.

Poljoprivreda u funkciji razvoja

ruralnih prostora

M 1.3.1. Razvoj i unapređenje poslovnih subjekata u poljoprivrednim

djelatnostima

M 1.3.2. Udruživanje i uspostavljanje zajedničkog nastupa na tržištu

poljoprivredne djelatnosti

M 1.3.3. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina

M 1.3.4. Promoviranje poljoprivredne djelatnosti

Prioritet 1.4.

Poticanje i potpora u korištenju

obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti

M 1.4.1. Potpora poslovnim subjektima u korištenju obnovljivih izvora

energije i povećanju energetske učinkovitosti poslovnih prostora

M 1.4.2. Potpora povećanju energetske učinkovitosti obiteljskih kuća

Prioritet 1.5.

Promicanje i očuvanje tradicionalnih

vrijednosti u funkciji turizma

M 1.5.1. Razvoj potencijala i unapređenje zaštite kulturne, povijesne i

prirodne baštine

M 1.5.2. Rekonstrukcija i revitalizacija Starog grada i uređenje Perivoja

Zrinski

Prioritet 1.6.

Jačanje i razvoj kvalitetne i

nove turističke ponude

M 1.6.1. Razvoj programa turističkih manifestacija i turistički poželjnog

uređenja centra Grada

M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana turizma

M 1.6.3. Potpora stvaranju novih turističkih proizvoda i usluga i iskorištenja

turističkih potencijala

M 1.6.4. Podrška stvaranju smještajnih kapaciteta

Bez razvoja i unapređenja konkurentnosti mirko, malih i srednjih poslovnih subjekata na području

Grada, teško će se ostvariti strateške odrednice Strategije, a projekte koji će doprinositi njihovom ostvarivanju

potrebno je podupirati i provoditi.

U nastavku slijedi opis prioriteta kroz sadržaj i svrhu određenog prioriteta.


61

Kratki opis strateških prioriteta

Prioritet 1.1. Stvaranje uvjeta za rast i jačanje konkurentnosti gospodarstva

Stvaranje uvjeta i okruženja koje će gospodarstvu doprinositi jačanjem njihove tehnološke i tržišne

konkurentnosti i jačanjem njihove otpornosti na globalne gospodarske rizike.

Svrha je ovog prioriteta jačati konkurentnost gospodarstva koje će biti nositelj razvoja ukupne

društvene sredine stvarajući materijalnu osnovu i poticajno-razvojnu klimu za sve segmente, javnog,

gospodarskog i civilnog života zajednice.

Prioritet 1.2. Potpora u korištenju suvremenih tehnologija, znanosti i inovacija

Ovim prioritetom se posvećuje pažnja razvoju poduzetništva temeljenog na znanju, inovacijama i

naprednim visokim tehnologijama. Stoga je posebni značaj ovog prioriteta stvaranje uvjeta za razvoj novih

poslovnih jedinica temeljenih na znanju i visokoj tehnologiji te na uključivanju mladih u poduzetničke

aktivnosti, kako srednjih tako i visokoobrazovnih kadrova, koji trebaju nastavljati dobru tradiciju gospodarstva

Grada Čakovca.

Svrha je prioriteta da doprinosi konkuretnosti gospodarstva primjenom znanja, inovacija i naprednih

tehnologija kod poduzetnika u rastu, ali i s posebnim naglaskom kod poduzetnika početnika.

Prioritet 1.3. Poljoprivreda u funkciji razvoja ruralnih prostora

Poljoprivreda je grana gospodarske djelatnosti koja zbog specifičnosti svoj razvoj treba ostvarivati u

okviru zasebnog prioritetnog područja. To je skup mjera koje poljoprivredu svrstavaju u nezaobilaznog

čimbenika ukupnog razvoja Grada.

Svrha je ovog prioriteta jačati razvojne kapacitete u ruralnim dijelovima Grada Čakovca i podići konkurentnost

i u poljoprivrednim djelatnostima.

Prioritet 1.4. Poticanje i potpora u korištenju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost, sadržaji su koje se danas mora

poticati i uvažavati njihov značaj jer doprinose istovremeno javnoj, privatnoj i poduzetničkoj koristi.

Stoga je svrha ovog prioriteta poticati sve oblike i sve nositelje razvojnih inicijativa na korištenje

obnovljivih izvora energije i na korištenje svih poznatih rješenja za podizanje energetske učinkovitosti u

javnom, gospodarskom i privatnom životu.

Prioritet 1.5. Promicanje i očuvanje tradicionalnih vrijednosti u funkciji turizma

Sadržaji i aktivnosti provedbenih mjera u ovom prioritetu usmjereni su na simbiozu turizma i očuvanja

kulturne, povijesne i prirodne baštine.

Svrha je prioriteta jačati značaj očuvanja sveukupne baštine uz istovremeni doprinos te baštine

poboljšanju i proširenju turističke ponude.

Prioritet 1.6. Jačanje i razvoj kvalitetne i nove turističke ponude

Turističku ponudu čini mnoštvo sadržaja. Prioritetom se žele poticati novi sadržaji koji će proširiti

turističke kapacitete i poboljšati turističku ponudu.


62

Svrha je proširenje turističke ponude, uključiti u gospodarske aktivnosti što više sudionika u ruralnim

prostorima, a u urbanom prostoru Grada Čakovca pojačati (vratiti) dinamiku i živost na javnim prostorima i

manifestacijama.


. 63

Shematski prikaz Strateškog cilja 1, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera

Strateški cilj 1 – Konkurentno gospodarstvo i kvalitetna turistička ponuda

Prioritet 1.1. –Stvaranje uvjeta za rast

i jačanje konkurentnosti gospodarstva

M 1.1.1. Potpora povezivanju trgovačkih društava i obrta i

zajedničkom nastupu na tržištu

M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja poduzetničkih zona

M 1.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih institucija

M 1.1.4. Stvaranje „business friendly“ poduzetničke klime

(stjecanje BFC)

M 1.1.5. Razvoj financijske infrastrukture

M 1.1.6. Poticanje primjene suvremenih praksi upravljanja

ljudskim potencijalima u gospodarstvu

Prioritet 1.2. – Potpora u korištenju suvremenih tehnologija, znanosti i

inovacija

M 1.2.1. Uspostavljanje tehnološki usmjerenog i na

znaju utemeljenog poduzetništva

M 1.2.2. Podržavanje startup poduzeća i poduzetnika

početnika

M 1.2.3. Informatizacija poslovnih procesa malih i

srednjih poduzeća

M 1.2.4. Razvoj suradnje gospodarskog sektora i

obrazovnog sustava

Prioritet 1.3. – Poljoprivreda u funkciji razvoja ruralnih

prostora

M 1.3.1. Razvoj i unapređenje poslovnih subjekata u

poljoprivrednim djelatnostima

M 1.3.2. Udruživanje i uspostavljanje zajedničkog

nastupa na tržištu poljoprivredne djelatnosti

M 1.3.3. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina

M 1.3.4. Promoviranje poljoprivredne djelatnosti

Prioritet 1.4. – Poticanje i potpora u korištenju

obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

M 1.4.1. Potpora poslovnim subjektima u korištenju

obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti poslovnih

prostora

M 1.4.2. Potpora povećanju energetske učinkovitosti

obiteljskih kuća

Prioritet 1.5. – Promicanje i očuvanje tradicionalnih

vrijednosti u funkciji turizma

M 1.5.1. Razvoj potencijala i unapređenje zaštite kulturne, povijesne i prirodne baštine

M 1.5.2. Rekonstrukcija i revitalizacija Starog grada i uređenje Perivoja Zrinski

Prioritet 1.6. – Jačanje i razvoj kvalitetne i nove

turističke ponude

M 1.6.1. Razvoj programa turističkih manifestacija i

turistički poželjnog uređenja centra Grada


M 1.6.3. Potpora stvaranju novih turističkih proizvoda i

usluga i iskorištenja turističkih potencijala

M 1.6.4. Podrška stvaranju smještajnih kapaciteta

Slika 5: Shematski prikaz Strateškog cilja 1, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera

64

Razrada provedbenih mjera, svrhe i aktivnosti za Strateški cilj 1


Prioritet 1.1. – Stvaranje uvjeta za rast i jačanje konkurentnosti gospodarstva

Mjera Svrha Aktivnost

M 1.1.1. Potpora povezivanju trgovačkih

društava i obrta i zajedničkom nastupu

na tržištu

Omogućiti olakšano poslovno djelovanje poduzetnika

na tržištu kroz inovacijsko, tehnološko i poslovno

povezivanje s ciljem postizanja veće konkurentnosti.

- organizirati kvalitetan zajednički nastup na tržištu

- uspostaviti poslovnu suradnju između poduzetnika

- naglasiti važnost povezivanja, suradnje i nastupa na tržištu

- poticati upotrebu web tehnologija u zajedničkom djelovanju

M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja

poduzetničkih zona

Povećana popunjenost i aktivnost poslovnih zona.

Poticajni uvjeti s težištem na jačanju proizvodnih

djelatnosti.

- poticati razvoj proizvodne djelatnosti

- uspostaviti poticajne mjere i olakšice kod ulaganja

- ponuditi poticajne cijene zemljišta

- promovirati poslovne zone i ostale vrijednosti i prednosti

- izraditi prostorno-plansku dokumentaciju za proširenje i izgradnju novih

zona

- stvoriti uvjete za privlačenje investitora čime se povećava iskorištenost

poslovnih zona

- dovršiti i popuniti poslovne zone

M 1.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih

institucija

Poduzetničke potporne institucije u funkcionalnoj

podršci razvoja gospodarstva. Suradnja s

poduzetničkim potpornim institucijama MŽ u smislu

njihovog jačanja i zajedničkog sinergijskog djelovanja

koje doprinosi konkurentnosti gospodarstva.

- izraditi kvalitetan model poticanja poduzetništva i obrtništva

- jačati funkciju Razvojne agencije Grada Čakovca – Čakra d.o.o. u pružanju

informacija i konzultantskih usluga poduzetnicima Grada Čakovca

- podupirati udruge koje iniciraju i osmišljavanju razvoj gospodarskih

subjekata

- razvijati poduzetničke potporne institucije

- uspostaviti jaču suradnju između poduzetničkih potpornih institucija kao što

su Redea, TICM, Menea, HOK, HGK, koje će imati multiplikativni efekt na

razvoj gospodarstva u cjelini

65

M 1.1.4. Stvaranje „business friendly“

poduzetničke klime (stjecanje BFC)

Grad s najpoželjnijim poslovnim okruženjem.

Efikasnija i efektivnija administracija u ulozi podrške

poduzetnicima.

- smanjiti administrativne prepreke u poduzetništvu

- poboljšati efikasnost administracije u javnim službama

- stvoriti svijest o radnoj kulturi i odgovornosti javne uprave

- stvoriti okruženje koje će privući domaće i strane investitore

M 1.1.5. Razvoj financijske

infrastrukture

Osiguranje financijskih sredstava u funkciji razvoja

gospodarstva.

- omogućivati i osigurati pristup povoljnim financijskim sredstvima za

poduzetničke projekte

- educirati poduzetnike o raspoloživim bespovratnim sredstvima iz EU

fondova te dostupnih nacionalnih fondova za razvoj gospodarstva

M 1.1.6. Poticanje primjene suvremenih

praksi upravljanja ljudskim potencijalima

u gospodarstvu

Usmjerenost poduzetnika na planiranje i upravljanje

ljudskim potencijalima odnosno upravljanje

potrebama odgovarajućih kadrova u obavljanju

poslovne aktivnosti.

- izraditi analizu potrebnih kadrova u poduzeću

- inicirati potpore za izradu planova potrebnih kadrova u poduzeću u

narednom periodu s obzirom na stručnu spremu i dodatne vještine

- osiguravati potrebnu radnu snagu u poljoprivrednim djelatnostima

- usmjeravati poslodavce na planiranje i upravljanje ljudskim potencijalima i

uvođenje internih sustava obuke prema specifičnim potrebama poslodavaca


Prioritet 1.2. – Potpora u korištenju suvremenih tehnologija, znanosti i inovacija


M 1.2.1. Uspostavljanje tehnološki

usmjerenog i na znaju utemeljenog

poduzetništva

Stvaranje inovativnog malog i srednjeg

poduzetništva koji se temelji na znanju.

- inicirati potpore za jačanje poduzetničkih kompetencija, znanja i vještina

- educirati poduzetnike o novim tehnologijama, o implementaciji novih

tehnologija, o modelima poslovanja i upravljanju troškovima

- podupirati inovativne visokotehnološke projekte

M 1.2.2. Podržavanje startup poduzeća i

poduzetnika početnika

Olakšati ulazak početnika na tržište. Podrška

početnicima kao potencijalnim nositeljima

gospodarskog razvoja.

- poticati visokotehnološka poduzeća u fazi razvoja i rasta

- poticati početnike u proizvodnim djelatnostima

- poticati korištenje usluga potpornih institucija u funkciji razvoja početnika

M 1.2.3. Informatizacija poslovnih Povećano i efikasnije korištenje informacijske - implementacija suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija u

66

procesa malih i srednjih poduzeća komunikacijske tehnologije u poslovanju. poslovnim sustavima poduzetnika (d.o.o. i d.d.), obrtnika i OPG-a

- poticati reinženjering i unapređenje proizvodnih i poslovnih procesa

M 1.2.4. Razvoj suradnje gospodarskog

sektora i obrazovnog sustava

Stvaranje dvosmjerne komunikacije između

gospodarskog sektora i obrazovnog sustava.

Potpora za projekte u direktnoj suradnji sa

obrazovnim institucijama.

- uspostaviti način suradnje gospodarskog sektora i obrazovnog sustava

- stvoriti povoljne uvjete za formiranje razvojnih projekata čiji su nositelji

gospodarstvenici i obrazovni sustav

- poticati poduzetnike da motiviraju studente i učenike ponudom poželjnog

radnog mjesta s primamljivim naknadama za rad


Prioritet 1.3. – Poljoprivreda u funkciji razvoja ruralnih prostora


M 1.3.1. Razvoj i unapređenje poslovnih

subjekata u poljoprivrednim

djelatnostima

Podrška poljoprivrednim gospodarstvima i

zadržavanje obitelji na selu.

- poticati zapošljavanje u poljoprivrednim djelatnostima

- regulirati i poticati davanje potpora u poljoprivrednim djelatnostima

- izraditi geodetsku i katastarsku izmjeru zemljišta i srediti zemljišne knjige

- poticati ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju s ciljem

ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih proizvoda

M 1.3.2. Udruživanje i uspostavljanje

zajedničkog nastupa na tržištu

poljoprivrednih djelatnosti

Olakšani pristup i nastup na tržištu kroz formiranje

zajedničkog djelovanja.

- inicirati i pružati potporu u organiziranju poljoprivrednih proizvođača u


M 1.3.3. Okrupnjavanje poljoprivrednih

površina

Povećana iskorištenost poljoprivrednih površina i

povećana efikasnost poljoprivredne proizvodnje.

- provesti postupak okrupnjavanja zemljišta kroz postupak komasacije

poljoprivrednog zemljišta

- povećati efikasnost poljoprivredne proizvodnje

M 1.3.4. Promoviranje poljoprivredne

djelatnosti

Poljoprivredne djelatnosti prepoznate su kao važna

strateška djelatnost suvremenog društva.

- promovirati važnost poljoprivredne djelatnosti

- promovirati kvalitetu domaćih poljoprivrednih proizvoda

- razvijati infrastrukturu za prodaju poljoprivrednih proizvoda

67


Prioritet 1.4. – Poticanje i potpora u korištenju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti


M 1.4.1. Potpora poslovnim subjektima

u korištenju obnovljivih izvora energije i

povećanju energetske učinkovitosti

poslovnih prostora

Poduzeća u svojem poslovanju uvode korištenje

energije iz obnovljivih izvora energije te podižu

energetsku učinkovitost uz sustavnu stručnu

podršku.

- poticati i organizirati stručnu pomoć-potporu razvojnim projektima u

području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

- promicati i poticati korištenje energije iz obnovljivih izvora energije

- poticati povećanje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata

M 1.4.2. Potpora povećanju energetske

učinkovitosti obiteljskih kuća

Podizanje energetske učinkovitosti korištenja

prostora kućanstva i primjena obnovljivih izvora

energije u obiteljskim kućanstvima.

-poticati i provoditi projekte podizanja energetske učinkovitosti obiteljskih

kućanstva

- promicati korištenje energije iz obnovljivih izvora energije u obiteljskim

kućanstvima


Prioritet 1.5. – Promicanje i očuvanje tradicionalnih vrijednosti u funkciji turizma


M 1.5.1. Razvoj potencijala i

unapređenje zaštite kulturne, povijesne

i prirodne baštine

Iskorišteni povijesni i kulturni potencijali u funkciji

razvoja turističke ponude. Zaštićena i očuvana

kulturna, povijesna i prirodna baština.

- zaštititi kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu

- omogućiti cjelodnevni pristup Muzeju i pristup tokom vikenda

- iskoristiti potencijale očuvane baštine u turizmu

- poticati aktivnosti scenskih prikaza povijesnih i tradicijskih događanja

- poticati razvoj i očuvanje nematerijalne kulturne i povijesne baštine

M 1.5.2. Rekonstrukcija i revitalizacija

Starog grada i uređenje Perivoja Zrinski

Obnovljeni i očuvani Stari grad i Perivoj Zrinski u

funkciji razvoja turističke ponude.

- obnoviti Stari grad te stavljanje u njegovu punu razvojnu funkciju

- urediti Perivoj Zrinski s naglaskom na komercijalnu iskoristivost

68


Prioritet 1.6. – Jačanje i razvoj kvalitetne i nove turističke ponude


M 1.6.1. Razvoj programa turističkih

manifestacija i turistički poželjnog

uređenja centra Grada

Obogaćena turistička ponuda tokom cijele godine.

Organizirana događanja koja doprinose turističkoj

ponudi i čine Grad poželjnim turističkim mjestom.

- povećavati broj kulturnih manifestacija i turističkih projekata

- urediti centar Grada na način turistički atraktivnog i poželjnog mjesta

- omogućiti i osigurati djelovanje malim tradicijskim zanatima u centru Grada

zbog povećavanja turističke ponude i atraktivnosti Grada

M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana

turizma

Povećana turistička ponuda koja proizlazi iz

specifičnih grana turizma.

- podupirati specifične grane turizma koje se odnose na eno-gastro turizam,

rekreacijski-ciklo turizam, kulturni turizam, zdravstveni turizam i ostale

specifične grane turizma

M 1.6.3. Potpora stvaranju novih

turističkih proizvoda i usluga i

iskorištenja turističkih potencijala

Podrška kreativnim i inovativnim turističkim

ponudama.

- iskorištavati turističke potencijale

- administrativna potpora razvoju novih turističkih proizvoda i usluga

- stvoriti konkurentski turistički imidž Grada

M 1.6.4. Podrška stvaranju smještajnih

kapaciteta

Stvoreni kvalitetni smještajni kapaciteti koji

zadovoljavaju potražnju.

- stvarati kvalitetne smještajne kapacitete koje će pridonositi razvoju

turističke ponude


69

Pregled projekata i njihova svrha

1.1. Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Grada

Čakovca, nastavak je projekta provođenog u proteklom dvogodišnjem periodu, u svrhu

povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća i smanjenja potrošnje energenata

1.2. Revitalizacija spomenika parkovne arhitekture Perivoj Zrinskih

1.3. Izgradnja infrastrukture na području Zone Brezje u Mihovljanu za potrebe proširenja

postojeće stambene zone

1.4. Izgradnja infrastrukture na području Gospodasrke zone Istok – sjeverni dio u

Čakovcu – izgradnja magistralnog cjevovoda, razvodne vodovodne mreže, odvodnje

sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje, izgradnja kabelske kanalizacije (DTK),

javne rasvjete i cesta potrebna zbog pomanjkanja takve infrastrukture potrebne za razvoj

malog i srednjeg poduzetništva

1.5. Izradom poduzetničkog portala, na web stranici Grada Čakovca će se pružiti informacije

iz područja gospodarstva - o gospodarskim zonama, o poslovnim subjektima koji posluju na

području Grada, otvorit će se mogućnost on-line dijaloga poduzetnika sa stručnim službama

gradske uprave i ostalo

1.6. Provedba programa certifikacije Grada Čakovca s povoljnim poslovnim okruženjem s

ciljem stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva učinkovitu

administraciju, transparentnost lokalne samouprave, odgovarajuću infrastrukturu i partnerski

odnos prema privatnom sektoru.

1.7. Uređenje šetnice uz južnu zaobilaznicu u Čakovcu kojim se planira hortikulturalno

uređenje i postavljanje urbane opreme (klupe,..)

1.8. Izgradnja bioplinske energane u Totovcu s ciljem zbrinjavanja biološkog otpada s

pročistača

1.9. Izgradnja vanjskih bazena u Čakovcu u sklopu Gradskih bazena “Marija Ružić”

1.10. Izgradnja trim-staza u Čakovcu

1.11. Revitalizacija starih rukavaca rijeke Drave (zaštićeni krajolik), na području Novog Sela

na Dravi - oživljavanje biološkog života, te ruralni turizam (uređenje šumskih staza, trim-

staza, potrebno za orijentacijsko trčanje, održavanje škole u prirodi, jahanjene)

1.12. Proširenje industrijske zone u Ivanovcu potrebne za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva i omogućavanja novog zapošljavanja

1.13. Obnova kapelice Sv. Antuna u Savskoj Vesi

1.14. Rekreacijska staza Totovec HE jezero; vrtić; sportska dvorana; pješačko-biciklistička

staza Totovec-Čakovec

1.15. Meteo karta plodonosnih područja za pčele, te burza meda, stvaranje karte i burze

meda u cilju poboljšanja i unapređenja pčelarstva


70

1.16. Hipodrom u Šandorovcu s ciljem razvoja ruralnog turizma

1.17. Proširenje gospodarske zone (Štefanec – jugoistočni dio naselja prema autoputu) s

ciljem omogućavanja proširenja i razvoja postojećih gospodarskh subjekata, te privlačenje

novih investitora

1.18. Komasacija poljoprivrednog zemljišta na području svih mjesnih odbora u Gradu

Čakovcu radi sjedinjavanja malih i usitnjenih posjeda poljoprivrednog zemljišta u veće i

uređenije parcele s uređenom putnom i kanalskom mrežom.


71

Doprinos projekata provedbenim mjerama

Naziv projekta Doprinos provedbenim mjerama

Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama

na području Grada Čakovca

M 1.4.2. Potpora povećanju energetske učinkovitosti

obiteljskih kuća

Revitalizacija SPA Perivoj Zrinskih M 1.5.2. Rekonstrukcija i revitalizacija Starog grada i

uređenje Perivoja Zrinski

Izgradnja infrastrukture na području Zone Brezje u

Mihovljanu

M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja poduzetničkih

zona

Izgradnja infrastrukture na području Gospodasrke zone

Istok – sjeverni dio u Čakovcu – izgradnja magistralnog

cjevovoda, razvodne vodovodne mreže, odvodnje

sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje, izgradnja

kabelske kanalizacije (DTK), javne rasvjete i cesta

M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja poduzetničkih

zona

Izrada poduzetničkog portala Grada Čakovca M 1.1.1. Potpora povezivanju trgovačkih društava i obrta i


Provedba programa certifikacije grada sa povoljnim

poslovnim okruženjem

M 1.1.4. Stvaranje „business friendly“ poduzetničke klime

(stjecanje BFC)

Uređenje šetnice uz južnu zaobilaznicu – hortikulturalno



Izgradnja bioplinske energane

M 1.4.1. Potpora poslovnim subjektima u korištenju

obnovljivih izvora energije i povećanju energetske

učinkovitosti poslovnih prostora

Izgradnja trim-staza M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana turizma

Revitalizacija starih rukavaca rijeke Drave, uređenje

šumskih staza, mogućnosti za trim-staze, orijentacijsko

trčanje, škola u prirodi, jahanje


Proširenje industrijske zone u Ivanovcu M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja poduzetničkih

zona

Obnova kapelice Sv. Antuna u Savskoj Vesi M 1.5.1. Razvoj potencijala i unapređenje zaštite kulturne,

povijesne i prirodne baštine

Rekreacijska staza Totovec HE jezero; vrtić; sportska

dvorana; pješačko-biciklistička staza Totovec-Čakovec M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana turizma

Meteo karta plodonosnih područja za pčele, te burza

meda – stvaranje karte i burze meda u cilju poboljšanja i

unapređenja pčelarstva

M 1.2.3. Informatizacija poslovnih procesa malih i srednjih

poduzeća

M 1.3.1. Razvoj i unapređenje poslovnih subjekata u

poljoprivrednim djelatnostima

Revitalizacija rukavaca rijeke Drave(zaštićeni krajolik) M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana turizma

Hipodrom M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana turizma

Proširenje gospodarske zone u Štefancu M 1.1.2. Jačanje kapaciteta i korištenja poduzetničkih

zona

Komasacija poljoprivrednog zemljišta M 1.3.3. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina

Izgradnja vanjskih bazena u Čakovcu M 1.6.2. Razvoj specifičnih grana turizma


72

Strateški cilj 2 - Grad znanja i studenata

Ovim Strateškim ciljem želi se naglasiti značaj znanja, a odgovarajuće tome i značaj visokostručnog

obrazovanja, kao preduvjeta kvalitetnog sveukupnog razvoja, s time da se ovim ciljem stvore povoljni uvjeti i

interes za visokoškolsko obrazovanje mladih iz Grada Čakovca te da se stvaraju uvjeti za njihov ostanak u

Čakovcu nakon završenog obrazovanja i za njihovo dopunsko, cjeloživotno usavršavanje. S tim se ciljem

ističe visok stupanj važnosti brige za odgovarajući standard studenata za vrijeme i nakon obrazovanja, kako bi

ih se zadržalo u funkciji aktivnih dionika razvoja Grada Čakovca. Ovaj cilj također prvenstveno u dijelu

deficitarnih zvanja, u isti kontekst uključuje i učenike srednjeg obrazovanja.

Osnovnom analizom stanja potkrijepljeno je da se udio obrazovanog i visoko obrazovanog

stanovništva u Gradu Čakovcu poveća te se taj trend predviđa i u budućim razdobljima. Grad Čakovec u

odnosu na nacionalnu razinu u prethodnom desetljeću bilježio je relativno nižu strukturu obrazovanog

stanovništva, a pogotovo u pogledu visoko obrazovanih. Strateškim ciljem 2 se upravo nastoji nastaviti trend

povećanja visoko obrazovanog stanovništva, što će doprinijeti stvaranju slike („branda“) Grada Čakovca kao

„Grad znanja i studenata“, koji se temelji na visoko kvalitetnim obrazovnim institucijama i obrazovnim

programima te na znanstveno-tehnološkim institucijama, kao što je Tehnološko-inovacijski centar Međimurja.

Strateški cilj 2 u neposrednom je odnosu sa ciljem kreiranja konkurentnog gospodarstva, odnosno sa

Strateškim ciljem 1., te bi sinergijsko djelovanje gospodarstvenika i obrazovnih institucija u obrazovnim

programima trebalo rezultirati povećanjem zaposlenosti mladih osoba. Problemska osnova proizlazi iz

nepovezanog odnosa potreba tržišta rada i obrazovnih kadrova, što potkrepljuje činjenica da je u 2014. godini

od ukupnog broja nezaposlenih 1818 osoba, prosječno bilo nezaposleno 260 visoko obrazovanih, 498 sa

srednjom četverogodišnjom školom te 505 sa srednjom trogodišnjom školom.

Iz takvog dugogodišnjeg stanja mladih nezaposlenih osoba, Stručni tim 2 zaključuje da je problemska osnova

takvog odnosa odgovornost dviju strana, a uključuje i gospodarski sektor i obrazovni sustav, te je temeljem

tog odnosa i stava Stručni tim 2 definirao provedbene mjere, koje nastoje doprinijeti rješavanju navedene

problematike, a na podnositeljima projektnih inicijativa, ideja i projekta je velika odgovornost za rješavanjem

postojećeg neodrživog stanja.

Naziv Strateškog cilja 2 „Grad znanja i studenata“, naglašava smjernicu budućeg stanja Grada, u

kojem najveću važnost imaju studenti i to u smislu povećanja visokoobrazovanog stanovništva, koje je temelj

cjelokupnog društvenog razvoja, zatim poboljšanje uvjeta vezanih uz kvalitetno obrazovanje gdje studenti kroz

obrazovanje stječu tržišno primjenjivo znanje i vještine, te pružanje mogućnosti daljnjeg usavršavanja, koje je

u suvremenom društvu od velikog značaja, kako bi se u konačnici povećala razina zapošljavanja studenata na

području Grada Čakovca. Također, važnu ulogu u „Gradu znanja“ ima i srednje strukovno školsko

obrazovanje, koje mora zadovoljiti trenutno deficitarne kadrove koji su potrebni gospodarstvu. Prema

analizama stanja dokazano je da na tržištu rada postoji deficitarni srednje strukovni kadar te je svrha

Strateškog cilja 2 usmjerena i na rješavanje te problematike. Na održanim radionicama Stručnih timova 1 i 2,

prepoznato je kako trenutno visoko obrazovanje i srednje školsko obrazovanje ne odgovaraju zahtjevima na

tržištu rada te iz tog razloga dolazi do relativno visoke razine nezaposlenosti mladih, a gospodarstvenici teško

pronalaze stručne potencijale na kojima bi trebali zasnivati svoj rast i razvoj odnosno konkurentnost, kako na

lokalnom, tako i na nacionalnom i EU tržištu.

Da bi se sve navedeno postiglo i ostvarilo, strateškim promišljanjem u vremenskom periodu Strategije

do 2020. godine i svijesti o trajanju promjena u ovakvim procesima, koji su dugoročnijeg karaktera, potrebno

je ostvariti promjene kroz sustavne obrazovne i gospodarske projekte koji doprinose provedbenim mjerama i

prioritetima, te koji će sagledavati navedenu problematiku u njenoj biti i čiji će utjecaj rješavati problemski

osnov trenutnog stanja u vremenskom periodu koje je duže od predmetne Strategije.


73

Prioriteti i mjere strateškog cilja 2

Strateški cilj 2 - Grad znanja i studenata


Prioritet 2.1.

Strukovno usmjeravanje

ljudskih potencijala

M 2.1.1. Provođenje analize deficitarnih kadrova u gospodarstvu i javnim

djelatnostima

M 2.1.2. Prognoziranje potrebe deficitarnih kadrova

Prioritet 2.2.

Razvojni programi poticanja obrazovanja i

poticanja zapošljavanja u deficitarna

zanimanja

M 2.2.1. Potpora poduzetnicima za nova zapošljavanja stručnog kadra

M 2.2.2. Poticajni programi samozapošljavanja

M 2.2.3. Potpora suradnji obrazovnog sustava s gospodarskim sektorom

M 2.2.4. Poticanje na obrazovanje za deficitarna zanimanja u srednjem i

visokom školstvu i poticanje zapošljavanja u deficitarna zanimanja

M 2.2.5. Programi stipendiranja studenata

Prioritet 2.3.

Obrazovni sustav u funkciji razvoja Grada

M 2.3.1. Potpora daljnjem usavršavanju učenika i studenata nakon

završetka formalnog obrazovanja

M 2.3.2. Razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja

M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne infrastrukture

Prioritet 2.4.

Stvaranje pozitivne klime za studentski i

učenički standard

M 2.4.1. Osnivanje zaklade za podizanje standarda učenika i studenata

M 2.4.2. Uključivanje učenika i studenata u razvojne procese i razvojne

projekte

Krajnja svrha Strateškog cilja 2 usmjerena je na razvoj cjelokupnog društva u cjelini, a takav razvoj je

teško ili gotovo nemoguće ostvariti bez visokoobrazovanih osoba te su studenti prepoznati kao glavni element

razvoja društva Grada, ali također ne zanemarujući ostale razine obrazovanja, kao što je srednje strukovno

obrazovanje. Takvim promišljanjem i stajalištem nastoji se stvoriti privlačna sredina, koja pruža adekvatno

znanje i vještine koje odgovaraju današnjem društvu brzih promjena i koje omogućuje mladim osobama

stvaranje stabilne budućnosti.


Prioritet 2.1. Strukovno usmjeravanje ljudskih potencijala

Sadržaj ovog prioriteta i njegova svrha je stvaranje polaznih elemenata i radnih podloga i informacija

temeljem kojih će se usmjeravati provedba Strateškog cilja 2, kroz ostvarivanje ostalih prioriteta tog cilja. U

provedbi ovog prioriteta potrebno je izvršiti analizu stanja kadrova u gospodarskom i javnom sektoru, posebno

deficitarnih kadrova i istovremeno izvršiti prognozu potreba srednjoškolskih i visokoobrazovanih kadrova,

kako bi se kroz ostale prioritete usmjeravalo poticanje aktivnosti za uključivanje mladih u zanimanja

deficitarnog statusa.

Prioritet 2.2. Razvojni programi poticanja obrazovanja i poticanja zapošljavanja u deficitarna

zanimanja

Ovaj strateški prioritet usmjerava na stvaranje poticajnog okruženja za usmjeravanje mladih u

obrazovanje i zapošljavanje u deficitarnim zanimanjima i zanimanjima i zvanjima koja su u funkciji


74

dinamičnijeg razvoja i podizanja nivoa konkurentnosti gospodarstva. To su mjere i aktivnosti kojima mogu

mladi doprinositi poduzetništvu, odnosno gospodarskom sektoru, koristiti sustav nadležan za politiku

zapošljavanja te njihovo međusobno povezano djelovanje i suradnju s obrazovnim sustavom. Ovaj prioritet

obuhvaća zadržavanje i unaprjeđivanje sustava financiranja obrazovanja mladih (stipendiranje), bez obzira

što je i u sadašnjim razdobljima u operativnoj provedbi, ipak je toliko značajan i za buduće razdoblje da je

zadržan u okviru ovog prioriteta.

Prioritet 2.3. Obrazovni sustav u funkciji razvoja Grada

Mladi, odnosno učenici i studenti i obrazovni sustav kojim se stvaraju stručni kadrovi, potrebni u svim

segmentima javnog i gospodarskog života, čine jednu cjelinu koja se u ovom Strateškom cilju promatra kao

jedna nužna strateška odrednica. Stoga se u ovom prioritetu preporučuju modeli i međusobna povezanost

učenika i studenata te obrazovnog sustava, kako bi se ostvarivali ciljevi definirani u nazivu cilja „Grad znanja i

studenata“ i posljedično zadržavanje mladih visokostručnih i obrazovanih u funkciji razvoja Grada Čakovca.

Posebna pažnja posvećena je unapređenju obrazovne infrastrukture, prilagođeno potrebama gospodarskog i

društvenog razvoja Grada Čakovca.

Prioritet 2.4. Stvaranje pozitivne klime za studentski i učenički standard

Ovaj prioritet obrađuje potrebu i modele dodatnih doprinosa sustavu obrazovanja i zadržavanja

mladih u razvojnoj funkciji Grada Čakovca. To je prvenstveno stvaranje uvjeta mladima za kvalitetan status

učenika i studenata i status koji privlači potencijalne studente za uključivanje višeg i visokog nivoa

obrazovanja i na taj način formiran ne samo interes mladih, već i uvjete da se mladi mogu posvetiti svom

obrazovanju u toku procesa obrazovanja, ali i nakon završenog obrazovanja. Stoga, taj prioritet treba osigurati

pozitivnu klimu za kvalitetan učenički i studentski standard.


. 75



Strateški cilj 2 – Grad znanja i studenata

Prioritet 2.1. – Strukovno usmjeravanje ljudskih potencijala

M 2.1.1. Provođenje analize deficitarnih kadrova u gospodarstvu i

javnim djelatnostima

M 2.1.2. Prognoziranje potrebe deficitarnih kadrova

Prioritet 2.2. – Razvojni programi poticanja obrazovanja i poticanja

zapošljavanja u deficitarna zanimanja

M 2.2.1. Potpora poduzetnicima za nova zapošljavanja stručnog kadra

M 2.2.2. Poticajni programi samozapošljavanja

M 2.2.3. Potpora suradnji obrazovnog sustava s gospodarskim sektorom

M 2.2.4. Poticanje na obrazovanje za deficitarna zanimanja u srednjem i

visokom školstvu i poticanje zapošljavanja u deficitarna zanimanja

M 2.2.5. Programi stipendiranja studenata

Prioritet 2.3. – Obrazovni sustav u funkciji razvoja Grada

M 2.3.1. Potpora daljnjem usavršavanju učenika i studenata

nakon završetka formalnog obrazovanja

M 2.3.2. Razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja

M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne infrastrukture

Prioritet 2.4. – Stvaranje pozitivne klime za studentski i učenički

standard

M 2.4.1. Osnivanje zaklade za podizanje standarda učenika i

studenata

M 2.4.2. Uključivanje učenika i studenata u razvojne procese i

razvojne projekte


. 76



Prioritet 2.1. – Strukovno usmjeravanje ljudskih potencijala


M 2.1.1. Provođenje analize deficitarnih

kadrova u gospodarstvu i javnim

djelatnostima

Dobivanje informacija o realnom stanju

deficitarnih kadrova. Sudjelovanje poslodavaca i

javnih ustanova u analizi kadrova kao osnova

planiranja programa ravnoteže ponude i

potražnje na tržištu rada i mobilnosti kadrova.

- provesti analizu deficitarnih kadrova (korištenje podataka od poslodavaca i

javnih ustanova)

- razvijati suradnju s HZZ-om

M 2.1.2. Prognoziranje potrebe

deficitarnih kadrova

Kvalitetno prognoziranje za potrebnim

deficitarnim kadrovima na tržištu rada.

- upotrebljavati i analizirati kadrovske planove poduzetnika koji se odnose na

zapošljavanje te sukladno tome prognozirati deficitarne kadrove na tržištu rada

- razvijati suradnju s HZZ-om


Prioritet 2.2. – Razvojni programi poticanja obrazovanja i poticanja zapošljavanja u deficitarna zanimanja


M 2.2.1. – Potpora poduzetnicima za

nova zapošljavanja stručnog kadra

Osiguranje dodatnih potpora poduzetnicima da

uključe srednjoškolski i visokoobrazovni kadar u

poslovne aktivnosti čime se utječe na njihovo

zadržavanje u lokalnom gospodarstvu

- poticati nova zapošljavanja visokoobrazovnog i srednjoškolskog kadra

- stvoriti uvjete i programe za zapošljavanje nakon obrazovanja

- unaprijediti sustav za praćenje karijere učenika i studenata

M 2.2.2. Poticajni programi

samozapošljavanja

Omogućiti jednostavnije i brže pokretanje

samostalnog rada odnosno bavljenja

poduzetništvom.

- promovirati pozitivne strane poduzetništva

- pružiti stručnu i financijsku pomoć u procesu samozapošljavanja

M 2.2.3. Potpora suradnji obrazovnog

sustava s gospodarskim sektorom

Stvaranje dvosmjerne komunikacije između

obrazovnog sustava i gospodarskog sektora.

Potpora za projekte u direktnoj suradnji s

gospodarskim sektorom.

- razvijati suradnju s gospodarskim sektorom tj. poduzetnicima

- poticati uvođenje obvezne prakse za četverogodišnja zanimanja i visoko

školstvo


. 77

- razvijati veleučilišni potencijal na suradnji s poduzetništvom

- razvijati povezanost visokoškolskog programa s potrebama i problemima

gospodarstva

- poticati suradnju studenata i učenika s poduzetnicima

- poticati nadarene i vrijedne učenike i studente

M 2.2.4. Poticanje na obrazovanje za

deficitarna zanimanja u srednjem i

visokom školstvu i poticanje

zapošljavanja u deficitarna zanimanja

Uspostavljeni sustav u kojem se na kvalitetan

način sufinanciraju deficitarna zanimanja.

- financijski podupirati (stipendijama i drugim financijskim oblicima) deficitarna

zanimanja u srednjem i visokom školstvu na temelju provedene analize

deficitarnih kadrova

- afirmirati srednje strukovno obrazovanje i animirati roditelje o prednostima

upisa djece u školovanje za deficitarna zanimanja

- poticati zapošljavanje u poljoprivrednim djelatnostima

M 2.2.5. Programi stipendiranja

studenata

Unaprijeđeni sustav u kojem se financiraju

talentirani (vrijedni i nadareni) studenti i

omogućava studiranje studentima slabijeg

imovinskog stanja.

- provoditi godišnje programe stipendiranja talentiranih (vrijednih i marljivih) i

uspješnih studenata te studenata slabijeg imovinskog stanja


Prioritet 2.3. – Obrazovni sustav u funkciji razvoja Grada


M 2.3.1. Potpora daljnjem usavršavanju

učenika i studenata nakon završetka

formalnog obrazovanja

Uvođenje učenika i studenata na tržište rada s

ciljem stjecanja dodatnog znanja i vještina u

skladu s potrebama na tržištu rada.

- omogućiti održavanje kvalitetnih certifikacijskih programa koji odražavaju

tržišne potrebe

- pratiti postobrazovni status i aktivnosti mladih ljudi

- pružati potporu visokoobrazovanim osobama za dodatno stjecanje tržišno

priznatih certifikata

M 2.3.2. Razvoj programa cjeloživotnog

obrazovanja

Podići svijest o važnosti cjeloživotnog učenja u

daljnjem profesionalnom razvoju.

- razvijati nove kvalitetne programe dokvalifikacija i prekvalifikacija

- razvijati neformalne programe obrazovanja

- promovirati važnost cjeloživotnog učenja i dodatnog usavršavanja


. 78

- podići svijest o važnosti cjeloživotnog učenje u profesionalnom razvoju

M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje

obrazovne infrastrukture

Obnova, izgradnja, dogradnja i/ili opremanje

ustanova predškolskog odgoja, školskih

prostora i ustanova visokog školstva, kako bi se

stvorili kvalitetni uvjeti za razvoj i napredak

mladih.

- izgraditi i opremiti infrastrukturu u vrtićima

- izgraditi i opremiti infrastrukturu u osnovnim i srednjim školama

- izgraditi i opremiti infrastrukturu u ustanovama visokog školstva

- izgraditi studentski dom i riješiti problem studentske prehrane

- razvijati infrastrukturu ustanova cjeloživotnog učenja


Prioritet 2.4. – Stvaranje pozitivne klime za učenički i studentski standard


M 2.4.1. Osnivanje zaklade za podizanje

standarda učenika i studenata

Stvaranje osjećaja sigurnosti u budućnost nakon

školovanja i studiranja te osiguranje dodatnog

stručnog usavršavanja.

- koristiti zakladu za razmjenu studenata i stručnog usavršavanja u

poduzetničkoj praksi u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, u razvojnim

institutima, istraživačkim centrima i sl.

- uspostaviti i i afirmirati online učenje tijekom školovanja i studiranja

M 2.4.2. Uključivanje učenika i studenata

u razvojne procese i razvojne projekte

U procesu učenja i studiranja omogućiti

učenicima i studentima da se uključe u razvojne

procese i projekte, čime stječu praktično znanje

u razvojnim procesima i projekatima, što im

omogućava lakši pristup tržištu rada.

Omogućavanje prilike da tijekom školovanja

iniciranju rješavanje razvojnih problema.

- organizirati sajam znanja

- uključiti studente i nezaposlene visokoobrazovne kadrove u razvojne timove i

razvojne projekte na području Grada Čakovca (privatne i javne).


. 79


2.1. Rekonstrukcija III. OŠ u Čakovcu, kotlovnice i sustava za grijanje i pripremu tople potrošne

vode

2.2. Izgradnja školske sportske dvorane u Kuršancu

2.3. Izgradnja IV. Osnovne škole u Čakovcu, u svrhu rasterećenja I. Osnovne škole

2.4. Izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje

2.5. Rekonstrukcija i dogradnja dvorane Učiteljskog fakulteta, Odsjeka u Čakovcu

2.6. Dogradnja osnovnih škola u svrhu uvođenja jednosmjenske nastave

2.7. Izgradnja dječjeg vrtića u južnom dijelu Čakovca

2.8. Rekonstrukcija područne škole u Krištanovcu koja uključuje dogradnju jedne prostorije,

novog ulaza i stubišta u školu i podrum škole

2.9. Majstorska škola u svrhu povećanja konkurentnosti obrtnika i zanatlija osnivanjem ustanove

koja će i nakon njihovog školovanja pratiti njihovo obrazovanje

2.10. Centar za online učenje – osnivanje ustanove koja će učinkovito i svrsishodno na temeljima

IT tehnologija poticati i afirmirati online učenje

2.11. Rekreacijska staza Totovec HE jezero; vrtić; sportska dvorana; pješačko-biciklistička

staza Totovec-Čakovec

2.12. Školska sportska dvorana kod OŠ Ivanovec

2.13. Gradski program za mlade Ukazuje na brigu i usmjerenost Grada Čakovca na kreiranje i

provođenje politike koja doprinosi postizanju društveno-ekonomskih ciljeva na dobrobit mladih

sa svrhom unapređenja položaja mladih u društvu i povezivanje svih resornih tijela Grada

Čakovca, znanstvenih i stručnih institucija s mladima radi uspostavljanja suradnje i

zajedničkog djelovanja u funkciji razvoja Grada.


. 80


Opis i sadržaj projekta Doprinos provedbenim mjerama

Rekonstrukcija III. OŠ u Čakovcu M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Izgradnja školske sportske dvorane u Kuršancu M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Izgradnja IV. Osnovne škole M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Rekonstrukcija i dogradnja dvorane VUŠ-a M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Dogradnja osnovnih škola – u svrhu uvođenja jedno

smjenske nastave

M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Izgradnja građevine dječjeg vrtića Čakovec jug M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Područna škola: dogradnja jedne prostorije, novog ulaza i

stubišta u školu i podrum škole


infrastrukture

Majstorska škola – povećanje konkurentnosti obrtnika i

zanatlija osnivanjem ustanove koja će i nakon njihovog

školovanja pratiti njihovo obrazovanje

M 2.3.1. Potpora daljnjem usavršavanju učenika i

studenata nakon završetka formalnog obrazovanja

Centar za online učenje – osnivanje ustanove koja će

učinkovito i svrsishodno na temeljima IK tehnologija

poticati i afirmirati online učenje

M 2.4.1. Osnivanje zaklade za podizanje standarda

učenika i studenata

Rekreacijska staza Totovec HE jezero; vrtić; sportska

dvorana; pješačko-biciklistička staza Totovec-Čakovec


infrastrukture

Školska sportska dvorana kod OŠ Ivanovec M 2.3.3. Kontinuirano unapređenje obrazovne

infrastrukture

Gradski program za mlade M 2.4.2. Uključivanje učenika i studenata u razvojne

proces i razvojne projekte


. 81

Strateški cilj 3 - Visoka razina kvalitete življenja

U velikom broju ključnih riječi i razvojnim problemima uključeni su sadržaji koji usmjeravaju potrebu da

se razvojem Grada ostvari visoka kvaliteta življenja svih žitelja Grada. To je u biti možda i najvažnija funkcija

djelovanja Grada, gradske uprave, a i Strategije.

Svrha Strateškog cilja 3, kao i sam njegov definirani naziv „Visoka razina kvalitete življenja“ nastoji

ostvariti veću kvalitetu življenja na području Grada Čakovca, s time da je potrebno naglasiti da je postojeće

stanje zadovoljavajuće, no Strategijom se nastoje unaprijediti svi elementi koji će osigurati kvalitetan život i

suživot u Gradu, koji će utjecati na zaustavljanje stagnacije, odnosno pada broja stanovnika u Gradu i stvoriti

uvjete za privlačenje stanovništva na područje Grada Čakovca.

Kvaliteta života obuhvaća čitav niz odnosa i povezanosti „tvrde“ i „meke“ infrastrukture koja doprinosi

kvaliteti života stanovništva Grada, a navedeno se nastoji ostvariti definiranim provedbenim mjerama, koje

doprinose definiranim strateškim prioritetima, a to je: unapređenje infrastrukture (prometne, komunalne,

energetske, telekomunikacijske, sustav civilne zaštite i osiguranje društvene i privatne imovine), unapređenje

zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, zelenim i javnim površinama, unapređenje kvalitete života posebnih

društvenih skupina, unapređenje zaštite zdravlja te razvoj sporta i rekreacije i na kraju obogaćenje društveno-

kulturnog života.

Unapređenjem postojećeg stanja Grada Čakovca, a prema analizama osnovnog stanja uz elemente

kvalitete života, kreiranjem projektnih prijedloga, inicijativa i ideja koje će doprinositi aktivnostima vezanim uz

provedbene mjere utjecat će na ostvarivanje iznad prosječnog standarda Republike Hrvatske, ali i na

dostizanje standarda razvijenijih europskih zemalja.

Središnji motiv kojem mora biti podređen razvoj je visoki stupanj zadovoljstva svih žitelja Grada što se

ogleda prvenstveno u kvaliteti življenja. Tome je preduvjet da uredno funkcioniranju i da su na usluzi

građanima svi javni sustavi.


Strateški cilj 3 - Visoka razina kvalitete življenja


Prioritet 3.1.

Osiguranje zadovoljavajuće

primarne infrastrukture

M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne infrastrukture

M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela komunalne infrastrukture

M 3.1.3. Unapređenje i održavanje energetske infrastrukture

M 3.1.4. Unapređenje i održavanje telekomunikacijske infrastrukture

M 3.1.5. Unapređenje sustava civilne zaštite i osiguranje društvene i

privatne imovine

Prioritet 3.2.

Unapređenje zaštite okoliša, gospodarenje

otpadom, zelenim i javnim površinama te

urbanom opremom

M 3.2.1. Sustavno praćenje kakvoće okoliša i utjecaja na okolinu

M 3.2.2. Unapređenje sustava gospodarenja otpadom

M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim površinama te urbanom

opremom

Prioritet 3.3.

Unapređenje kvalitete života

posebnih društvenih skupina

M 3.3.1. Potpora integraciji socijalno ugroženih skupina i skupina u

nepovoljnom položaju

M 3.3.2. Usklađenje životnih prilika i životnih uvjeta osoba s invaliditetom

M 3.3.3. Programi multikulturalizma

M 3.3.4. Razvoj sigurne kuće i obiteljskog centra


. 82

Prioritet 3.4.

Unapređenje zaštite zdravlja te

razvoj sporta i rekreacije

M 3.4.1. Program prevencije te ranog otkrivanja i liječenja bolesti koje su

prepoznate kao vodeći uzroci smrtnosti

M 3.4.2. Unapređenje sustava brige o starijim i nemoćnim osobama

M 3.4.3. Sportsko-rekreativni programi namijenjeni široj društvenoj

zajednici

M 3.4.4. Program zdravstvene skrbi za sportaše

M 3.4.5. Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture te osiguravanje

financijskih sredstava za razvoj sporta

Prioritet 3.5.

Obogaćenje društveno-kulturnog

života stanovništva

M 3.5.1. Program razvoja kulture

M 3.5.2. Unapređenje infrastrukture za provođenje kulturnih programa


Prioritet 3.1. Osiguranje zadovoljavajuće primarne infrastrukture

Da bi se ostvarila visoka kvaliteta življenja, jedan od preduvjeta je uspostava i održavanje primarne

infrastrukture u zadovoljavajućoj funkciji i na usluzi žiteljima Grada Čakovca. Pod pojmom primarna

infrastruktura podrazumijeva se prometna, komunalna, energetska, telekomunikacijska infrastruktura i

infrastruktura zaštite društvene i privatne imovine. Sinonimi za tu infrastrukturu su i „fizička infrastruktura“ i

„klasična infrastruktura“. Bez kvalitetne primarne infrastrukture ne može se organizirati, a niti zamisliti privatni,

gospodarski niti javni sustav. No, bez obzira što je u Gradu Čakovcu dobro izgrađena i organizirana primarna

infrastruktura i u visokom stupnju u korištenju, strateški je važno da se trajno osigura njena puna funkcija i da

se stalno unapređuje i usavršava kako bi životni tokovi svih sektora, prvenstveno privatnog mogli biti

organizirani na najsuvremeniji način i uz garanciju mogućeg stalnog korištenja. Stoga prvi prioritet u

promatranom Strateškom cilju 3 ima polaznu zadaću (svrhu) u doprinosu cilju visoke kvalitete življenja.

Prioritet 3.2. Unapređenje zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, zelenim i javnim površinama te

urbanom opremom

Putem ovog prioriteta želi se unaprijediti zaštita životnog okruženja od svih mogućih negativnih pojava

i utjecaja. Prioritet je usmjeren na „unapređenje“, što znači da su postojeći sustavi zaštite okruženja

prihvatljivog nivoa i većim dijelom potpuno zadovoljavajući ili čak i nadprosječni, ali cilj je daljnje unapređenje

u svim segmentima kao i uvođenje novih sadržaja zaštite životnog okruženja. Prioritetom se posebno

naglašavaju mjere i aktivnosti sustava kontrole kvalitete okoline i distribucije informacija o stupnju postignute

kvalitete, zatim daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom te briga o kvalitetnom uređivanju, održavanju i

opremanju javnih i zelenih površina i parkova.

Prioritet 3.3. Unapređenje kvalitete života posebnih društvenih skupina

Prioritetna briga društva o osobama i društvenim skupinama s posebnim potrebama nužna je

sastavnica sredine kojoj se mogu pripisati svojstva visoke razine kvalitete življenja. I ovaj prioritet razvoja

Grada Čakovca naznačen je s pojmom „unapređenje“ uz uvažavanje dobrih postojećih sustava, koji vode

brige o osobama i društvenim skupinama s posebnim potrebama i poteškoćama. Ovim prioritetom se

posebno ističe potreba uključivanja takvih osoba i društvenih skupina u sve sfere aktivnog društvenog života i

po potrebi njihova fizička zaštita. Podizanje i proširenje nivoa kvalitete života osoba i društvenih skupina s

posebnim potrebama, direktno doprinosi cilju 3 visoke razine kvalitete življenja.


. 83

Prioritet 3.4. Unapređenje zaštite zdravlja te razvoj sporta i rekreacije

Zdravlje je primarni pojam kvalitetnog života. U tom smislu zdravlje, sport i rekreacija idu „ruku pod

ruku“. S tih osnova formiran je ovaj prioritet jer zdravlje, sport i rekreacija direktno doprinosi kvaliteti života.

Bez obzira koji je nivo sadašnjeg stanja i brige društva o zdravstvenom sustavu, osiguranim uvjetima i

infrastrukturi za bavljanje sportom i rekreacijom, to su sadržaji koji su i dalje strateškog značaja za kvalitetni

razvoj promatrane sredine. Ovim se prioritetom posebno posvećuje pažnja preventivnoj zdravstvenoj zaštiti,

programu proširenog uključivanja svih uzrasta u sport i rekreaciju, povećanoj brizi o zdravstvenom stanju

sportaša i konačno iznalaženje novih rješenja za povećanje materijalne osnove za razvoj sporta i rekreacije u

Gradu Čakovcu.

Prioritet 3.5. Obogaćenje društveno-kulturnog života stanovništva

Nivo društveno-kulturnog života građana slika je nivoa kvalitete življenja određene sredine. Ako su

ispunjeni svi preduvjeti za podizanje ukupne kvalitete života, tada će se posljedično podići i nivo društveno-

kulturnog života i učešće građana u tom životu. Stoga je ovaj prioritet usmjeren na stvaranje kvalitetne

materijalne osnove za društveno-kulturni život građana, kako bi građani imali mogućnost ispunjenja i tog

segmenta života.


84


Strateški cilj 3 – Visoka razina kvalitete življenja

Prioritet 3.1. – Osiguranje zadovoljavajuće primarne

infrastrukture

M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela komunalne

infrastrukture

M 3.1.3. Unapređenje i održavanje energetske

infrastrukture

M 3.1.4. Unapređenje i održavanje telekomunikacijske

infrastrukture

M 3.1.5. Unapređenje sustava civilne zaštite i osiguranje

društvene i privatne imovine

Prioritet 3.2. – Unapređenje zaštite okoliša, gospodarenje

otpadom, zelenim i javnim površinama te urbanom

opremom

M 3.2.1. Sustavno praćenje kakvoće okoliša i utjecaja na

okolinu

M 3.2.2. Unapređenje sustava gospodarenja otpadom

M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim površinama te

urbanom opremom

Prioritet 3.3. – Unapređenje kvalitete života posebnih

društvenih skupina

M 3.3.1. Potpora integraciji socijalno ugroženih skupina i

skupina u nepovoljnom položaju

M 3.3.2. Usklađenje životnih prilika i životnih uvjeta osoba s

invaliditetom

M 3.3.3. Programi multikulturalizma

M 3.3.4. Razvoj sigurne kuće i obiteljskog centra

Prioritet 3.4. – Unapređenje zaštite zdravlja te razvoj sporta

i rekreacije

M 3.4.1. Program prevencija te ranog otkrivanja i liječenja bolesti

koje su prepoznate kao vodeći uzroci smrtnosti

M 3.4.2. Unapređenje sustava brige o starijim i nemoćnim

osobama

M 3.4.3. Sportsko-rekreativni programi namijenjeni

široj društvenoj zajednici

M 3.4.4. Program zdravstvene skrbi za sportaše

M 3.4.5. Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture te

osiguravanje financijskih sredstava za razvoj sporta

Prioritet 3.5. – Obogaćenje društveno-kulturnog života

stanovništva

M 3.5.1. Program razvoja kulture

M 3.5.2. Unapređenje infrastrukture za provođenje

kulturnih programa

Slika 7: Shematski prikaz Strateškog cilja

3, pripadajućih prioriteta i provedbenih

mjera


85



Prioritet 3.1. – Osiguranje zadovoljavajuće primarne infrastrukture

Mjera Svrha Aktivnosti

M 3.1.1. Unapređenje i održavanje

prometne infrastrukture

Unaprijeđena postojeća cestovna i

željeznička infrastruktura u skladu s

potrebama suvremenog društva.

- poboljšati prometnu povezanost unutar Grada i okolice Grada s naglaskom na

poboljšanje elemenata koji utječu na sigurnost sudionika u prometu

- urediti postojeće i izgraditi nove biciklističke i pješačke staze

- regulirati biciklističke zone u centru

- riješiti problem vršnog prometnog opterećenja i pješačkih prijelaza

- urediti prometnice, nogostupe i pristupne rampe za invalide

- obnoviti željezničku infrastrukturu s aspekta sigurnosti sudionika u prometu s

naglaskom na pružne prijelaze

- stvoriti preduvjete za razvoj integriranog sustava javnog prijevoza

M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela

komunalne infrastrukture

Unaprijeđena postojeća komunalna

infrastruktura koja se odnosi na

vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda, tržnice na malo,

održavanje groblja, dimnjačarske usluge

te javnu rasvjetu.

- obnoviti i osigurati pristup opskrbi vodom

- izgraditi cjeloviti sustav odvodnje oborinskih i otpadnih voda

- unaprijediti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

- izraditi novo rješenje gradske tržnice

- osigurati i održavati dovoljne kapacitete za ukope vodeći računa o proširenju i

sanaciji groblja kao objekta komunalne infrastrukture

- osigurati ukope kućnih ljubimaca

- osigurati kvalitetno izvršavanje dimnjačarskih poslova

- uspostaviti energetski učinkovitu javnu rasvjetu

- uvesti javnu rasvjetu na neosvijetljene pješačko-biciklističke staze

M 3.1.3. Unapređenje i održavanje

energetske infrastrukture

Unaprijeđena postojeća energetska

infrastruktura.

- unaprijediti postojeći sistem umreženosti i održavanja plinske i električne energije

- poboljšati preduvjete za prihvat obnovljivih izvora energije u el. energetsku mrežu

M 3.1.4. Unapređenje i održavanje Unaprijeđena postojeća - osigurati kvalitetni pristup besplatnom Internetu tzv. „hotspot“ na užem i širem


86

telekomunikacijske infrastrukture telekomunikacijska infrastruktura, koja

osigurava efikasan pristup podacima i

informacijama.

području Grada

- osigurati zadovoljavajuću brzinu prijenosa podataka kućanstvima

- razviti širokopojasnu infrastrukturu na području Grada

- osigurati kvalitetni pristup mobilnoj širokopojasnoj mreži užeg i šireg područja Grada

M 3.1.5. Unapređenje sustava civilne

zaštite i osiguranje društvene i privatne

imovine

Kvalitetna infrastruktura i kvalitetan sustav

civilne zaštite te stalna spremnost sustava

zaštite imovine.

- obnoviti narušena stanja izazvanim elementarnim nepogodama

- uspostaviti kvalitetne preventivne sustave od mogućih posljedica elementarnih

nepogoda i kontinuirano unaprjeđivati sustav zaštite

- stvoriti funkcionalnu infrastrukturu sustava zaštite imovine


Prioritet 3.2. – Unapređenje zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, zelenim i javnim površinama te urbanom opremom


M 3.2.1. Sustavno praćenje kakvoće

okoliša i utjecaja na okolinu

Uspostavljeni kvalitetni sustav kontrole

kakvoće okoliša, mjerenje utjecaja na

okolinu i omogućeni javni pristup

informacijama.

- uspostaviti sustav praćenja kakvoće okoliša koji se odnosi na zrak, vodu, tlo i biološku

raznolikost

- kontrolirati i mjeriti negativni utjecaj na okoliš te poticati ishođenje ekoloških certifikata u

industriji i poljoprivredi

- izraditi web portal koji omogućuje javni pristup informacijama

- uspostaviti registar onečišćivača okoliša za područje Grada Čakovca

M 3.2.2. Unapređenje sustava

gospodarenja otpadom

Razvijeni sustav gospodarenja

otpadom koji doprinosi poboljšanju

kvalitete života.

- izgraditi građevine za gospodarenje otpadom s kompostanom, koji se odnosi na

organsko-selektivni otpad

- izgraditi centar ponovne uporabe

- poboljšati postojeći sistem gospodarenja otpadom

- informatizirati procese gospodarenja otpadom od zagađivača do centra ponovne

uporabe


87

- povećati kontrolu komunalnog redarstva radi otpada na javnim površinama

- identificirati divlje deponije te izvršiti njihovu sanaciju

- uspostaviti mjere kojima će se onemogućiti stvaranje novih divljih deponija

M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i

javnim površinama te urbanom opremom

Upravljanje javnim površinama na

način koji doprinosi kvaliteti života i

prepoznatljivom identitetu Grada

Čakovca.

- kontinuirano osmišljavati projekte uređenja zelenih i javnih površina u funkciji identiteta

Grada kao „Grad pun zelenila i cvijeća“ te najpoželjnijeg Grada kontinentalne hrvatske za

život

- urediti Perivoj Zrinski na način aktivnijeg društvenog života

- razvijati projekte urbanog opremanja: klupe za trgove i parkove, stalci za bicikle,

autobusne nadstrešnice, posude za otpatke, rasvjetni stupovi, javni satovi, info stupovi,

dječja igrališta, ograde i stupići, žardinjere, stupovi za zastave i sl.


Prioritet 3.3. – Unapređenje kvalitete života posebnih društvenih skupina


M 3.3.1. Potpora integraciji socijalno

ugroženih skupina i skupina u

nepovoljnom položaju

Stvoreni kvalitetni sustav brige,

pomoći i uključenosti socijalno

ugroženih skupina i skupina u

nepovoljnom položaju.

- implementirati brižnu socijalnu politiku prema mladoj nezbrinutoj djeci i djeci ovisnicima

te im omogućiti lakši ulazak u „svijet odraslih“

- implementirati brižnu socijalnu politiku prema beskućnicima i osobama teškog i slabog

socijalnog i imovinskog stanja

- razvijati društveno/socijalno poduzetništvo za rješavanje problema socijalno ugroženih

skupina i skupina u nepovoljnom položaju

- implementirati socijalnu politiku prema nacionalnim manjinama za što lakše uključivanje

u širu društvenu zajednicu

M 3.3.2. Usklađenje životnih prilika i

životnih uvjeta osoba s invaliditetom

Podrška u kvalitetnijem i društveno

aktivnijem i uključenijem životu osoba

sa invaliditetom.

- unaprijediti sustav financiranja adekvatne opremljenosti i mobilnosti osoba s invaliditetom

na području njihovog prebivališta ili boravišta

- u potpunosti provesti samostalni pristup osobama s invaliditetom u svim javnim


88

institucijama i javnim objektima

M 3.3.3 Programi multikulturalizma Razvijeni programi koji će doprinijeti

uvažavanju različitih kultura i

neutralizirati predrasude prema

drugim kulturama i nacijama.

Stvaranje prikladnog mjesta za suživot

s ljudima iz različitih kultura.

- uspostaviti rad institucija i udruga koje će njegovati i promovirati multikulturalizam

- stvarati uvjete za poželjno mjesto življenja različitih kultura

- organizirati manifestacije koje doprinose razvoju multikulturalizma

M 3.3.4. Razvoj sigurne kuće i

obiteljskog centra

Osigurana stručna pomoć i briga za

žrtve obiteljskog nasilja te potpora u

daljnjem uključivanju u društveni život.

- osiguravati kvalitetni smještaj, prehranu i sredstva osobne higijene

- osiguravati stručnu pomoć žrtvama nasilja za lakše uključivanje u

društveni život


Prioritet 3.4. – Unapređenje zaštite zdravlja te razvoj sporta i rekreacije


M 3.4.1. Program prevencija te ranog

otkrivanja i liječenja bolesti koje su

prepoznate kao vodeći uzroci smrtnosti

Podizanje svijesti o važnosti vođenja

brige o osobnom zdravlju, kako bi se

eliminirali mogući uzroci koji mogu

utjecati na kvalitetu života.

- postaviti zdravstvene prioritete i preventivne programe koji će povećati svjesnost

opasnosti uzroka bolesti i pobuditi aktivizam građana

- educirati i motivirati širu društvenu zajednicu o redovitim liječničkim pregledima i ranom

otkrivaju bolesti (zloćudne novotvorevine itd.)

- educirati širu društvenu zajednicu o rizičnim faktorima uzroka bolesti (kardiovaskularne

bolesti, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi i šećer, područje ovisnosti itd.)

- promovirati zdravu prehranu i poboljšati prehrambene navike svih dionika društva uz

stručnu edukaciju i nadzor


89

M 3.4.2. Unapređenje sustava

brige o starijim i nemoćnim

osobama

Razvijeni sustav zdravstvene zaštite koji

uzima u obzir brigu o starijim i nemoćnim

osobama te im osigurava pomoć.

- osigurati odgovarajuću razinu zaštite i skrbi za starije i nemoćne osobe, osigurati

smještaj za starije i nemoćne osobe

- poticati i razvijati druge oblike izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne

- poticati razvoj palijativne skrbi u institucionalnom i izvaninstitucionalnom statusu

- promovirati aktivnosti volontiranja pomoći starijim i nemoćnim osobama

M 3.4.3. Sportsko-rekreativni

programi namijenjeni široj

društvenoj zajednici

Uključivanje i aktivizacija šire društvene

zajednice, od najmlađih do najstarijih

generacija, na bavljenje sportsko -

rekreativnim aktivnostima te edukacija i

promocija važnosti utjecaja rekreacije i

bavljenja sportom na zdravlje i kvalitetu

života.

- organizirati različite sportsko-rekreacijske događaje koji će uključivati širu društvenu

zajednicu na sportsko-rekreativne aktivnosti

- promovirati trendove bavljenja sportom i rekreacijom u zrelijoj dobi i utjecaja sporta i

rekreacije na kvalitetu života

- aktivirati i uključiti djecu u različite sportsko-rekreativne aktivnosti

- promovirati i educirati djecu za važnost bavljenja sportskim aktivnostima i negativnog

utjecaja pasivnog načina života na daljnji razvoj

- educirati skrbnike djece o usmjeravanju djece i uključivanju djece u sportske i

rekreacijske aktivnosti

M 3.4.4. Program zdravstvene

skrbi za sportaše

Uspostavljeni uvjeti za zdravstvenu sigurnost

sportaša.

- osigurati zdravstvenu brigu za sportaše kroz uspostavu sportskih ambulanti

- organizirati i unaprijediti sustav obveznih zdravstvenih pregleda sportaša

M 3.4.5. Razvoj sportske i

rekreacijske infrastrukture te

osiguravanje financijskih

sredstava za razvoj sporta

Izgrađena prikladna sportska infrastruktura

koja uključuje sportske terene, sportske

domove i sportske dvorane te prostore za

rekreaciju šire društvene zajednice.

Osigurana financijska sredstva za razvoj

sporta.

- održavati postojeću sportsku infrastrukturu i izgraditi nove sportske terene, domove i

dvorane, koji su i koji će biti u funkciji aktiviranja šire društvene zajednice za sport i

rekreaciju

- uspostaviti prioritete i kriterije za dodjelu financijskih sredstava sportskim udruženjima i

udrugama iz proračuna Grada


90


Prioritet 3.5. – Obogaćenje društveno-kulturnog života stanovništva


M 3.5.1. Program razvoja kulture i

kulturnog življenja

Osigurana financijska sredstva za razvoj

kulture i kulturnih aktivnosti.

- uspostaviti prioritete i kriterije za dodjelu financijskih sredstava kulturnim udruženjima i

udrugama iz proračuna Grada

- sufinancirati kulturno umjetnička društva i pružati podršku u njihovom djelovanju

- promovirati kulturne vrijednosti Grada Čakovca

M 3.5.2. Unapređenje

infrastrukture za provođenje

kulturnih programa

Unaprijeđena postojeća i izgrađena nova

kulturna infrastruktura.

- rekonstruirati Centar za kulturu Čakovec tako da se stvori kvalitetna suvremena

multifunkcionalna dvorana za kinopredstave, izložbe i koncerte

- izgraditi/rekonstruirati društvene domove


91


3.1. Izgradnja rekreacijskog parka u Čakovcu

3.2. Studija zelene infrastrukture Grada – izrada Studije u svrhu formiranje i uspostava zelenih

koridora

3.3. Poboljšanje uvjeta korištenja sajamskog prostora

3.4. Rekonstrukcija prometnica u Krištanovcu

3.5. Izgradnja gradske sportske dvorane i teniskih terena

3.6. Izgradnja socijalnih stanova

3.7. Izgradnja trim-staza

3.8. Planiranje uređenja zelenih parkovnih površina

3.9. Uređenje postojećeg prostora „Macanov dom“ u kazalište za djecu i mlade

3.10. Groblje kućnih ljubimaca

3.11. Rekonstrukcija gradske tržnice u Morandinijevoj ulici

3.12. Uređenje šetnice uz južnu zaobilaznicu, hortikulturalno uređenje i postavljanje urbane

opreme (klupe,..)

3.13. Izgradnja školske sportske dvorane u Kuršancu

3.14. Izrada WiFi sustava u gradskom prstenu sa uspostavom točaka besplatnog korištenja

3.15. Izgradnja zaobilaznice Gospodarske zone Ivanovec, radi izmicanja prometa iz područja

Gospodarske zone

3.16. Izgradnja Sjeverne zaobilaznice Grada Čakovca. Projektom je obuhvaćen dio od čvorišta

državne ceste D209 sa sjevernom obilaznicom pa do čvorišta s južnom obilaznicom grada

Čakovca između Ivanovca i Štefanca


92

3.17. Izgradnja prometnice, spoj Mihovljan – Mačkovec za sada povezanih neasfaltiranom

prometnicom

3.18. Izgradnja pješačko-biciklističkih staza u svrhu povezivanja s postojećim biciklističkim

stazama Grada Čakovca i Međimurske županije

3.19. Izgradnja infrastrukture na području Gospodasrke zone Istok – sjeverni dio u

Čakovcu – izgradnja magistralnog cjevovoda, razvodne vodovodne mreže, odvodnje

sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje, izgradnja kabelske kanalizacije (DTK), javne

rasvjete i cesta

3.20. Sanacija nadvožnjaka u Čakovcu u cilju povećanja prometne sigurnosti

3.21. Dječja igrališta na području Grada Čakovca, kontinuirana zamjena starih i dotrajalih

igrala novima, postavljanje antistres podloga na doskočna mjesta i hortikulturno uređenje

prostora dječjih igrališta

3.22. Proširenje groblja u Čakovcu, Šandorovcu i Ivanovcu prema planiranom u prostornom

planu

3.23. Sanacija klizišta na čakovečkom groblju

3.24. Izgradnja oporabilišta Totovec

3.25. Izgradnja infrastrukture u Martanama Istok u Čakovcu obuhvaća izgradnju: vodovodne

mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje, izgradnju plinske mreže,

izgradnju mreže za distribuciju električne energije, izgradnju kabelske kanalizacije (DTK),

javne rasvjete i cesta

3.26. Izgradnja infrastrukture na području Vojni vrtovi sjever, Ulica M. Zidarić obuhvaća

izgradnju: vodovodne mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje,

izgradnju plinske mreže, izgradnju mreže za distribuciju električne energije, izgradnju

kabelske kanalizacije (DTK), javne rasvjete i cesta

3.27. Sanacija deponije Totovec do konačnog zatvaranja

3.28. Izgradnja oborinske kanalizacije dravskog bazena kojim su obuhvaćena naselja Totovec,

Novo Selo na Dravi, Šandorovec i Kuršanec

3.29. Rekonstrukcija infrastrukture u Travničkoj ulici obuhvaća rekonstrukciju vodovodne

mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje, izgradnju plinske mreže,


93

izgradnju mreže za distribuciju električne energije, izgradnju kabelske kanalizacije (DTK),

javne rasvjete i cesta

3.30. Čistiji prijevoz u Gradu Čakovcu obuhvaća primjenu e-bicikala u funkciji javnog gradskog

prijevoza

3.31. Izgradnja Društvenog doma i vatrogasnog spremišta u Kuršancu

3.32. DVD Totovec, dogradnja vatrogasnog spremišta za dva kombi vozila

3.33. Sanacija zatvorenog odlagališta smeća

3.34. Nastavak izgradnje kanala „Jalšovnica“ u Krištanovcu

3.35. Centralno raskrižje u Krištanovcu, izgradnja rotora i cesta

3.36. Sportski centar Krištanovec, izgradnja glavnog nogometnog igrališta, objekata za potrebe

Sportskog centra, te uređenje okoliša

3.37. Društveni dom Krištanovec, obnova i uređenje prostorija objekta

3.38. Formiranje nove ulice Ivana Novaka u Mačkovcu, nova rasvjeta naselja s novom „led“

rasvjetom

3.39. Vanjsko uređenje višenamjenske dvorane u Štefancu, uređenje parkirališta oko

društvenih objekata (rasvjeta, odvodnja, hortikultura, asfaltiranje parkirališta),

sanacija cesta nakon aglomeracije

3.40. Izgradnja dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe u Šandorovcu. Cilj projekta je

uspostava adekvatne skrbi o ljudima treće životne dobi

3.41. Vatrogasni centar u Šandorovcu (vatrogasno spremište i objekti namijenjeni za obuku

vatrogasaca s vatrogasnim poligonom)

3.42. Samoupravljanje otpadom – omogućiti građanima da putem jednostavnog softvera odlažu,

zbrinjavaju i prate količinu otpada u domaćinstvu

3.43. Mediji kao sredstvo za ravnopravnost – umanjiti razlike koje postoje među ljudima,

kampanjom i stvaranjem okoline koja pruža jednake šanse za sve


94

3.44. Rekreacijska staza Totovec HE jezero; vrtić; sportska dvorana; pješačko-biciklistička staza

Totovec-Čakovec

3.45. Izgradnja novog vatrogasnog doma na postojećoj lokaciji u Savskoj Vesi

3.46. Izgradnja teniskog igrališta kod sportskog doma u Savskoj Vesi

3.47. Izgradnja košarkaškog igrališta u Savskoj Vesi

3.48. Obnova kapelice Sv. Antuna u Savskoj Vesi

3.49. Izgradnja garaža kod objekta vatrogasnog vježbališta u Savskoj Vesi

3.50. Rekonstrukcija sportskog doma NK „Bratstvo“ i dogradnja doma u Savskoj Vesi

3.51. Realizacija projekta "Centar Ivanovca", uređenje okoliša i formiranje građevinskih parcela

u Ivanovcu

3.52. Cestovna zaobilaznica Ivanovca

3.53. Sportski dom "Mladost" Ivanovec

3.54. Sanacija i asfaltiranje ulica, izgradnja nogostupa i pješačkih i biciklističkih staza u

Ivanovcu

3.55. Sanacija i rekonstrukcija javne rasvjete u Ivanovcu

3.56. Uređenje osvijetljene pješačko-biciklističke staze između Novog Sela na Dravi i

Šandorovca

3.57. Revitalizacija starih rukavaca rijeke Drave u Novom Selu na Dravi, uređenje šumskih

staza, mogućnosti za trim-staze, orijentacijsko trčanje, škola u prirodi

3.58. Izgradnja sportskog doma (svlačionice i sanitarni čvor za nogometaše; šesterostrana

automatska streljana za zračno oružje; društvene prostorije) u Mačkovcu

3.59. Projektiranje i izgradnja uličnog koridora (izgradnja objekta komunalne i energetske

infrastrukture; provedba urbane komasacije) u Mačkovcu


95



Izgradnja rekreacijskog parka u Čakovcu

M 3.4.5. Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture te


M 3.4.3. Sportsko-rekreativni programi namijenjeni široj

društvenoj zajednici

Studija zelene infrastrukture Grada – formiranje i

uspostava zelenih koridora

M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim površinama

te urbanom opremom

Poboljšanje uvjeta korištenja sajamskog prostora M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela komunalne

infrastrukture

Rekonstrukcija prometnica u Krištanovcu M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

Izgradnja gradske sportske dvorane i teniskih terena M 3.4.5. Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture te


Izgradnja socijalnih stanova M 3.3.1. Potpora integraciji socijalno ugroženih skupina i

skupina u nepovoljnom položaju

Izgradnja trim-staza M 3.4.4. Rekreativni programi namijenjeni široj društvenoj

zajednici

Planiranje uređenja zelenih parkovnih površina M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim površinama

te urbanom opremom

Uređenje postojećeg prostora u kazalište za djecu i mlade M 3.5.2. Unapređenje infrastrukture za provođenje

kulturnih programa

Groblje kućnih ljubimaca M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela komunalne

infrastrukture

Rekonstrukcija gradske tržnice u Morandinijevoj ulici M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela komunalne

infrastrukture

Uređenje šetnice uz južnu zaobilaznicu – hortikulturalno


M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim površinama

te urbanom opremom

Izgradnja sportske dvorane u Kuršancu M 3.4.5. Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture te


Izrada WiFi sustava u gradskom prstenu sa uspostavom

točaka besplatnog korištenja

M 3.1.4. Unapređenje i održavanje telekomunikacijske

infrastrukture

Izgradnja zaobilaznice Gospodarske zone Ivanovec M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

Izgradnja Sjeverne zaobilaznice Grada Čakovca M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

Izgradnja prometnice, spoj Mihovljan - Mačkovec M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

Izgradnja pješačko-biciklističkih staza – izgradnja

nedostajućih pješačko-biciklističkih staza u svrhu

povezivanja s postojećim biciklističkim stazama

Međimurske županije


infrastrukture


96


Izgradnja infrastrukture na području Gospodasrke

zone Istok – sjeverni dio u Čakovcu – izgradnja

magistralnog cjevovoda, razvodne vodovodne

mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda,

oborinske odvodnje, izgradnja kabelske kanalizacije

(DTK), javne rasvjete i cesta


infrastrukture



Sanacija nadvožnjaka u Čakovcu M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

Dječja igrališta na području Grada Čakovca M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim

površinama te urbanom opremom

Proširenje groblja u Čakovcu, Šandorovcu i

Ivanovcu



Sanacija klizišta na čakovečkom groblju M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela


Izgradnja oporabilišta Totovec M 3.2.2. Unapređenje sustava gospodarenja

otpadom

Izgradnja infrastrukture u Martanama Istok u

Čakovcu


infrastrukture



Izgradnja infrastrukture na području Vojni vrtovi

sjever, Ulica M. Zidarić


infrastrukture



Sanacija deponije Totovec M 3.2.2. Unapređenje sustava gospodarenja

otpadom

Izgradnja oborinske kanalizacije dravskog bazena M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela


Rekonstrukcija infrastrukture u Travničkoj ulici


infrastrukture



Projekt „Čistiji prijevoz u Gradu Čakovcu” koji

podrazumijeva organiziran, održiv i ekološki javni

gradski prijevoz uvođenjem u upotrebu

elektrobicikala


infrastrukture

Društveni dom i vatrogasno spremište u Kuršancu

M 3.1.5. Unapređenje sustava civilne zaštite i

osiguranje društvene i privatne imovine

M 3.5.2. Unapređenje infrastrukture za provođenje

kulturnih programa

DVD Totovec M 3.1.5. Unapređenje sustava civilne zaštite i


97



Sanacija zatvorenog odlagališta smeća M 3.2.2. Unapređenje sustava gospodarenja

otpadom

Nastavak izgradnje kanala „Jalšovnica“ u

Krištanovcu



Centralno raskrižje u Krištanovcu – rotor i ceste


infrastrukture

Sportski centar Krištanovec

M 3.4.3. Sportsko-rekreativni programi

namijenjeni široj društvenoj zajednici

M 3.4.5. Razvoj sportske i rekreativne

infrastrukture te osiguravanje financijskih


Društveni dom Krištanovec M 3.5.2. Unapređenje infrastrukture za provođenje

kulturnih programa

Formiranje nove ulice Ivana Novaka, nova rasvjeta

naselja s novom „led“ rasvjetom


infrastrukture



Vanjsko uređenje višenamjenske dvorane u

Štefancu, uređenje parkirališta oko društvenih

objekata

(rasvjeta, odvodnja, hortikultura, asfaltiranje

parkirališta), sanacija cesta nakon aglomeracije







infrastrukture

Dnevni boravak za starije i nemoćne osobe M 3.4.2. Unapređenje sustava brige zdravstvene

zaštite o starijim i nemoćnim osobama

Vatrogasni centar u Šandorovcu

(vatrogasno spremište i objekti namijenjeni za obuku

vatrogasaca s vatrogasnim poligonom)



Samoupravljanje otpadom – omogućiti građanima

da putem jednostavnog softvera odlažu, zbrinjavaju i

prate količinu otpada u domaćinstvu

M 3.2.2. Unapređenje sustava gospodarenja

otpadom

Mediji kao sredstvo za ravnopravnost – umanjiti

razlike koje postoje među ljudima, kampanjom i

stvaranjem okoline koja pruža jednake šanse za sve

M 3.3.3 Programi multikulturalizma

Rekreacijska staza Totovec HE jezero; vrtić;

sportska dvorana; pješačko-biciklistička staza

Totovec-Čakovec




98


Izgradnja novog vatrogasnog doma na postojećoj

lokaciji u Savskoj Vesi



Izgradnja teniskog igrališta kod sportskog doma u

Savskoj Vesi




Izgradnja košarkaškog igrališta u Savskoj Vesi




Obnova kapelice Sv. Antuna u Savskoj Vesi M 1.5.1. Razvoj potencijala i unapređenje zaštite

kulturne, povijesne i prirodne baštine

Izgradnja garaža kod objekta vatrogasnog

vježbališta u Savskoj Vesi



Rekonstrukcija sportskog doma NK „Bratstvo“ i

dogradnja doma u Savskoj Vesi




Realizacija projekta "Centar Ivanovca", uređenje

okoliša i formiranje građevinskih parcela

M 3.2.3. Program upravljanja zelenim i javnim

površinama te urbanom opremom

Cestovna zaobilaznica Ivanovca M 3.1.1. Unapređenje i održavanje prometne

infrastrukture

Sportski dom "Mladost" Ivanovec




Sanacija i asfaltiranje ulica, izgradnja nogostupa i

pješačkih i biciklističkih staza u Ivanovcu


infrastrukture

Sanacija i rekonstrukcija javne rasvjete u Ivanovcu M 3.1.2. Unapređenje i održavanje dijela


Uređenje osvijetljene pješačko-biciklističke staze

između Novog Sela na Dravi i Šandorovca



Revitalizacija starih rukavaca rijeke Drave, uređenje

šumskih staza, mogućnosti za trim-staze,

orijentacijsko trčanje, škola u prirodi, jahanje



Izgradnja sportskog doma u Mačkovcu

(svlačionice i sanitarni čvor za nogometaše;

šesterostrana automatska streljana za zračno

oružje; društvene prostorije)




Projektiranje i izgradnja uličnog koridora

(izgradnja objekta komunalne i energetske

infrastrukture; provedba urbane komasacije)


infrastrukture

M 3.1.2. Unapređenje i održavanje komunalne

infrastrukture

M 3.1.3. Unapređenje i održavanje energetske

infrastrukture


99

Strateški cilj 4 - Razvoj Grada temeljen na Zajednici

Sadržaj i intencija ovog cilja u smislu misije horizontalno povezuje sve prethodne ciljeve kao proces

kojim se ostvaruju prethodni vitalni ciljevi.

Zajednica koja se sastoji od triju jednako vrijednih dionika, nastoji ostvariti kohezijski cilj u vidu

partnerstva, sufinanciranja i generiranja zajedničkih projektnih prijedloga, inicijativa i ideja koje će doprinijeti

ostvarenju definiranih provedbenih mjera odnosno prioriteta.

Usmjeravanjem razvoja Grada temeljeno na Zajednici, postići će se sinergijski učinak međusobnom

interakcijom svih sektora, razvijenog civilnog sektora, sa 470 registriranih udruga, poslovnog sektora sa 1097

poduzetnika i 650 obrta i javnog sektora.

Uspostavom zajedničkog planiranja, dogovaranja ciljeva i aktivnosti te zajedničkim provođenjem tih

aktivnosti, postići će se bolje i učinkovitije pružanje usluga, na integriran i održiv način, bez obzira o kojoj

djelatnosti se radi, kulturi, obrazovanju ili nekoj drugoj djelatnosti.


Strateški cilj 4 - Razvoj Grada temeljen na Zajednici


Prioritet 4.1. Dostupnost informacijama i

potencijalnim izvorima financiranja

M 4.1.1. Informiranje civilnog, javnog i gospodarskog sektora

o mogućim izvorima financiranja

Prioritet 4.2. Međusektorska suradnja i jačanje uloge

civilnog društva

M 4.2.1. Poticanje suradnje i dijaloga civilnog, javnog i

gospodarskog sektora

M 4.2.2. Unaprjeđenje uslužnosti javnih tijela

Prioritet 4.3. Održivi demografski razvoj

M 4.3.1. Programi uspostave optimalnog međugeneracijskog

odnosa i sprječavanja negativnog društveno-ekonomskog

konteksta

Prioritet 4.4. Interaktivan odnos sa sustavom

prostornog planiranja

M 4.4.1. Planiranje uređenja prostora Grada Čakovca

M 4.4.2. Geodetska katastarska izmjera i legalnost građenja

Prioritet 4.5. Korištenje gradske imovine u funkciji

razvoja Grada

M 4.5.1. Provedba analize gradskih nekretnina i njihovog

učinkovitog korištenja

M 4.5.2. Uređenje centra Grada u funkciji grada ugodnog za

društveni i obiteljski život

M 4.5.3. Plan upravljanja gradskom imovinom


100


Prioritet 4.1. Dostupnost informacijama i potencijalnim izvorima financiranja

Temeljni je cilj uspostava olakšanog procesa informiranja stanovnika Grada Čakovca o svim pitanjima

iz lokalne zajednice. Grad Čakovec će i u razdoblju do 2020.godine nastaviti podizati razinu transparentnosti i

odgovornosti.

Realizacijom dostupnosti informacijama o potencijalnim izvorima financiranja postići će se smanjenje

financijske opterećenosti gradskog proračuna i usmjeravanje na povlačenje sredstva iz EU fondova i iz

nacionalnih fondova.

Dostupnost potencijalnim izvorima financiranja postiže se jačanjem upravnih kapaciteta u Gradu

Čakovcu kroz jačanje stručnih znanja i njihovo povezivanje u pripremi projekata i programa za EU fondove, ali

i kroz ostvarivanje regionalne suradnje sa stručnjacima na širem području. Partnerstvo na projektima koji se

prijavljuju za EU, uvijek je rezultat stručnog rada odnosno multidisciplinarnog povezivanja stručnjaka, a Grad

Čakovec može razviti vodeću ulogu u informiranju i jačanju ljudskih kapaciteta na svom području.

Prioritet 4.2. Međusektorska suradnja i jačanje uloge civilnog društva

U funkcioniranju Grada Čakovca javni, poslovni i civilni sektor imaju svoje mjesto, pri čemi ispunjavaju

specifične funkcije i na različite načine pridonose razvoju Grada. Svaki sektor provedbom programa bez

interakcije s drugim sektorima ne ostvaruje poželjne rezultate. Zbog toga je Grad Čakovec postavio cilj

provedbe projekata i programa kroz koncept međusektorske suradnje ili partnerstva radi ostvarenja opće

koristi, kroz bolje korištenje postojećih resursa. Područje međusektorske suradnje, odnosno zajedničkog rada

za opće dobro je vrlo širok, od izgradnje infrastrukture, izgradnje škole, pružanja socijalnih usluga do

obrazovanja.

U provedbi projekata javnog, poslovnog i civilnog sektora za opće dobro svaki od partnera donosi

određene resurse i sudjeluje u planiranju i odlučivanju o zajedničkim ciljevima te provođenju dogovorenih

aktivnosti. Sve su strane uključene ravnopravno u svim fazama – od inicijative, planiranja, odlučivanja do

provedbe. Svaki sektor donosi u partnerstvo različite vrijednosti, prioritete, resurse i kompetencije – kroz

uspješno građenje odnosa to pridonosi postizanju zajedničke vizije. Međusektorsku suradnju potenciraju i

međunarodni programi pomoći, uključujući one Europske komisije, koji najčešće zahtijevaju stvaranje

međusektorske suradnje, a ako ih i ne zahtijevaju, projekti i programi koji su podneseni u suradnji dobivaju

dodatne bodove.

Javni sektor i neprofitni sektor imaju različite uloge i odgovornosti u rješavanju problema i razvoju

zajednice u cjelini. Javni sektor pruža brzu i učinkovitu uslugu javnih tijela u službi građana.

Organizacije civilnog društva se pojavljuju kao pružatelji usluga, zagovaraju prava određenih skupina

utječući na javne politike, uvode novine u područje pružanja socijalnih usluga, mobiliziraju dodatne ljudske i

financijske resurse, pri čemu je potrebno istaknuti potencijal koji predstavljaju civilne udruge i volonterski rad.

Sve su više prepoznati kao pružatelji socijalnih usluga te kao katalizatori zapošljavanja i socijalne kohezije u

Gradu Čakovcu.

Prioritet 4.3. Održivi demografski razvoj

Iz demografskih podataka Grada Čakovca vidljivo je da Grad Čakovec prati negativne demografske

trendove Hrvatske i Europe (starenje stanovništva, pad nataliteta i drugo). Grad Čakovec želi aktivnom

politikom nastaviti privlačiti mlađe stanovništvo za ostanak i dolazak u Grad Čakovec. Aktivnosti koje

pridonose postavljenom cilju opisane su dokumentom Program za mlade. Cilj Grada je stvaranje optimalnog

odnosa između radno aktivnog stanovništva i stanovništva starije životne dobi.


101

Prioritet 4.4. Interaktivan odnos sa sustavom prostornog planiranja

Prostorno planiranje pozicionirano je kao jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje

dugoročnog i održivog okvira za gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj Grada Čakovca. Pri upravljanju

prostornim procesima uspostavljen je partnerski odnos među svim dionicima u cilju postizanja ravnoteže

interesa. U svemu tome od velikog je značaja komunikacija među svim dionicima, koja se ostvaruje putem

dostupnosti informacija objavom prostornih planova na web-stranici Grada Čakovca do osposobljavanja

građana za odgovorno sudjelovanje u demokratskom procesu pripreme, donošenja i provedbe odluka. Putem

javnih izlaganja i rasprava javnosti se pruža mogućnost uključivanja u postupak donošenja prostornih

planova.

Prioritet 4.5. Korištenje gradske imovine u funkciji razvoja Grada

Gradska imovina svih sadržaja i stanja, otvorenog i zatvorenog tipa, gospodarski su potencijal Grada i

zavisno od modela i uvjeta njihovog korištenja pružaju građanima zadovoljstvo u njihovom korištenju ili

boravku ili rezultiraju ugodnim gradskim ambijentima.

Stoga je kvalitetno upravljanje imovinom bitna komponenta partnerskog upravljanja razvojem Grada,

pri čemu je potrebno očuvati važne i vrijedne dijelove imovine Grada Čakovca za potrebe sadašnjih i budućih

naraštaja.

Za realizaciju navedenog cilja potrebno je poduzeti radnje za ustroj i vođenje registra imovine Grada

Čakovca, kako bi se osigurali podaci o cjelokupnoj imovini odnosno resursima s kojima Grad raspolaže te

stvorili preduvjeti za učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom i za donošenje planskih dokumenata za

upravljanje i raspolaganje imovinom.

Grad Čakovec time dobiva veliku priliku da stvori projekte kojima će pridonijeti urbanoj regeneraciji

središta grada. Uz realizaciju niza gradskih projekata ide se u smjeru stvaranja nove kvalitete života na

načelima ekološki i energetski održivog razvoja, uz korištenje sredstava iz EU fondova. Sukladno Strategiji

Europa 2020. koja ide k jačanju poduzetništva u svim sektorima, treba nastojati na uključivanju privatnog

poduzetništva u sve gradske projekte kako bi se postigla veća zaposlenost i ostvarili pozitivni učinci na

lokalno gospodarstvo.


. 102


Strateški cilj 4 – Razvoj Grada temeljen na Zajednici

Prioritet 4.1. – Dostupnost informacijama i

potencijalnim izvorima financiranja

M 4.1.1. Informiranje civilnog, javnog i gospodarskog

sektora o mogućim izvorima financiranja

Prioritet 4.2. –Međusektorska suradnja i

jačanje uloge civilnog društva

4.2.1. Poticanje suradnje i dijaloga civilnog, javnog i


M 4.2.2. Unaprjeđenje uslužnosti javnih tijela

Prioritet 4.3. – Održivi demografski razvoj

M 4.3.1. Programi uspostave optimalnog

međugeneracijskog odnosa i sprječavanja negativnog društveno-ekonomskog

konteksta

Prioritet 4.4. – Interaktivan odnos sa sustavom

prostornog planiranja

M 4.4.1. Planiranje uređenja prostora Grada Čakovca

M 4.4.2. Geodetska katastarska izmjera i legalnost građenja

Prioritet 4.5. – Korištenje gradske imovine u funkciji

razvoja Grada

M 4.5.1. Provedba analize gradskih nekretnina i njihovog učinkovitog

korištenja

M 4.5.2. Uređenje centra Grada u funkciji Grada ugodnog za društveni i

obiteljski život




. 103



Prioritet 4.1. – Dostupnost informacijama i potencijalnim izvorima financiranja


M 4.1.1. Informiranje civilnog, javnog i

gospodarskog sektora o mogućim

izvorima financiranja

Smanjenje financijske opterećenosti lokalne

uprave i usmjeravanje na povlačenje sredstva

iz EU fondova i iz nacionalnih fondova.

- usmjeravati civilni sektor na financiranje projekata udruga putem nacionalnih i

EU fondova

- informirati interesno-utjecajne dionike (javni, gospodarski i civilni sektor) o

dostupnim sredstvima iz EU ili nacionalnih fondova na koji mogu prijaviti svoje

projekte

- iz proračuna Grada financirati javne potrebe primarno po sistemu prijavljenih

projekata


Prioritet 4.2. – Međusektorska suradnja i jačanje uloge civilnog društva


M 4.2.1. Poticanje suradnje i dijaloga

civilnog, javnog i gospodarskog sektora

Usklađeno djelovanje dionika civilnog, javnog i

gospodarskog sektora u cilju zajedničkog

uvažavanja potreba i problema društva i

njihovog rješavanja.

- poticati projekte koji uključuju djelovanje više sektora (javni, civilni i gospodarski)

- usmjeriti poduzetnike na sponzoriranje civilnih društava

- promovirati društveno odgovorno poslovanje i ponašanje poduzetnika, povećati

reputaciju poduzetnika

- nagraditi poduzetnike za njihove društveno korisne aktivnosti

- uvesti nagrade na godišnjoj razini za projekte civilnih društava, projekte javnog

sektora i projekte gospodarskog sektora, koji najviše doprinose međusobnoj

suradnji i općoj dobrobiti zajednice

- podupirati osnivanje društveno-socijalnih poduzeća


. 104

M 4.2.2. Unaprjeđenje uslužnosti javnih

tijela

Brza i učinkovita usluga javih tijela u službi

građana.

- inicirati i unaprijediti projekte informatizacije pružanja usluga javnih tijela

- organizirati „One stop shop“ funkcije upravnih tijela Grada Čakovca za potrebe

građana i povećanja efikasnosti rada upravnih tijela Grada Čakovca


Prioritet 4.3. – Održivi demografski razvoj


M 4.3.1. Programi uspostave

optimalnog međugeneracijskog

odnosa i sprječavanja negativnog

društveno-ekonomskog konteksta

Zadržavanje mladih osoba i obitelji na području

Grada te stvaranje optimalnog odnosa između

radno aktivnog stanovništva i stanovništva

starije životne dobi. Zaustavljanje

kontinuiranog rasta nezaposlenosti tj.

stagnacije zapošljavanja te kontinuirane

emigracije stanovništva.

- uspostaviti poticajne mjere stambenog zbrinjavanja

- objediniti i unaprijediti sustave poticanja zapošljavanja nezaposlenih osoba svih

dobnih skupina

- zaustaviti trend niskih primanja u svim sektorima življenja i djelovanja Grada

- uspostaviti model socijalne pomoći koji neće destimulativno djelovati na motivaciju

traženja posla


Prioritet 4.4. – Interaktivan odnos sa sustavom prostornog planiranja


M 4.4.1. Planiranje uređenja prostora

Grada Čakovca

Analiziranje prostornih planova Grada

Čakovca te u raspravama za nova rješenja

osigurati maksimalnu uključenost građana.

- analizirati prostorne planove Grada i izvršiti potrebne korekcije

- uključiti češće javne rasprave o potencijalnim prostornim rješenjima

- provoditi nagradne natječaje za dobivanje idejnih prostornih rješenja

M 4.4.2. Geodetska katastarska

izmjera i legalnost građenja

Geodetska katastarska izmjera za područja

koja nisu izmjerena.

- izvršiti geodetsku katastarsku izmjeru na područjima koja nisu izmjerena

- utvrditi i provoditi procese kontrole legalnosti gradnje


. 105


Prioritet 4.5. – Korištenje gradske imovine u funkciji razvoja Grada


M 4.5.1. Provedba analize gradskih

nekretnina i njihovog učinkovitog

korištenja

Gradske nekretnine koriste se svrhovito

ekonomski i energetski učinkovito uz uvjet

transparentnog korištenja.

- analizirati stanje korištenja gradskih nekretnina u ekonomskom i energetskom

smislu

- provoditi projekte transparentnog korištenja gradskih nekretnina – omogućiti stalni

elektronski javni uvid

- zadržati prioritet sveobuhvatnog suvremenog rješenja za prostore gradske uprave

- provoditi projekte podizanja energetske učinkovitosti gradskih nekretnina

M 4.5.2. Uređenje centra Grada u

funkciji Grada ugodnog za društveni i

obiteljski život

Grad uređen po mjeri aktivnog djelovanja

društvene zajednice i po mjeri mjesta za

susrete i ugodan boravak.

- urediti Grad na način da spaja modernizam i tradicionalne vrijednosti te stvoriti

okolinu ugodnu za društveni i obiteljski život

- iskoristiti slobodne prostore i nekretnine u funkciju razvoja društvenog života

- kvalitetnije urediti Perivoj Zrinski za aktivnije odvijanje društvenog i obiteljskog

života

M 4.5.3. Plan upravljanja gradskom

imovinom

Za svu gradsku imovinu, nekretnine otvorenog

i zatvorenog tipa formira se lista projekata tj.

prihvatljivost provedbe projekata i akcijski plan

provedbe projekata.

- izraditi registar imovine Grada Čakovca

- izraditi stručnu analizu potreba i akcijski plan prioritetnih projekata

- provoditi prioritetne projekte u društvenom interesu

- izraditi projekt novog pravilnika korištenja javnih parkirališta u funkciji turizma,

gospodarstva i potreba građana

- poticati uređenje fasada javnih i privatnih građevina u središtu Grada


. 106


4.1. Na poduzetničkom portalu, na web stranici Grada Čakovca pružat će se informacije iz

područja gospodarstva (o gospodarskim zonama, o poslovnim subjektima koji posluju na

području Grada, I ostalo)

4.2. Nastavkom provođenja transparentne politike Grada, uz komunikaciju s građanima, uvest

će se model javnog dijaloga sa stručnjacima te time omogućiti maksimalna kvaliteta

donošenja važnih odluka i provođenje projekata značajnih za cijeli grad

4.3. Objedinjavanjem svih gradskih poduzeća/ustanova u jedinstveni sustav za korištenje

interneta i telefonskih usluga s ciljem smanjenja troškova

4.4. Energetskom obnovom zgrada javnog sektora povećat će se energetska učinkovitost i

smanjiti troškovi za energente

4.5. Energetskim certificiranjem zgrada javne namjene omogućit će se upravljanje gradskim

zgradama davanjem u zakup kao poslovni ili stambeni prostor

4.6. Energetskom obnovom dječjih vrtića na području Grada Čakovca predviđen je nastavak

obnove preostalih dječjih vrtića

4.7. Izgradnjom zgrade gradske uprave stvorit će se uvjeti za preseljenje gradske uprave, rješit

će se prostorni problem ove ustanove i povećati kvaliteta rada

4.8. Projektom „Centar Ivanovca“ predviđeno je uređenje okoliša u centru Ivanovca i formiranje

građevinskih parcela u centru u svrhu omogućavanja stambene izgradnje

4.9. Obnovom fasada u užoj gradskoj jezgri očuvat će se vizualni identitet Grada i stvoriti okolina ugodna za društveni život

4.10. Preobrazbom industrijskog kompleksa (bivši MTČ) postojećoj građevini u središtu grada

dodijelit će se nova namjena

4.11. Izrada registra imovine Grada Čakovca u svrhu uspostave sređene baze podataka s posebnim naglaskom na sređivanje stanja te upravljanje nekretninama na kvalitativno novim osnovama

4.12. Izrada plana upravljanja i raspolaganja imovinom Grada Čakovca, s definiranim

srednjoročnim ciljevima i smjernica upravljanja i raspolaganja imovinom


. 107



Izrada poduzetničkog portala M 4.2.1. Poticanje suradnje i dijaloga civilnog, javnog i


Model javnog dijaloga M 4.2.1. Poticanje suradnje i dijaloga civilnog, javnog i


Objedinjavanje svih gradskih poduzeća/ustanova u

jedinstveni sustav M 4.2.2. Unaprjeđenje uslužnosti javnih tijela

Energetska obnova zgrada javnog sektora M 4.5.1. Provedba analize javnih prostora i njihovog


Energetsko certificiranje zgrada javne namjene M 4.5.1. Provedba analize javnih prostora i njihovog


Energetska obnova dječjih vrtića na području Grada

Čakovca

M 4.5.1. Provedba analize javnih prostora i njihovog


Izgradnja zgrade gradske uprave M 4.5.1. Provedba analize javnih prostora i njihovog


Realizacija projekta "Centar Ivanovca", uređenje okoliša i

formiranje građevinskih parcela

M 4.3.1. Program uspostave optimalnog

međugeneracijskog odnosa i sprječavanja negativnog

društveno-ekonomskog konteksta

Izgradnja vanjskih bazena M 4.5.3. Plan upravljanja gradskom imovinom

Obnova fasada u užoj gradskoj jezgri M 4.5.3. Plan upravljanja gradskom imovinom

Preobrazba industrijskog kompleksa (bivši MTČ)

M 4.5.2. Uređenje centra Grada u funkciji Grada ugodnog

za društveni i obiteljski život


Izrada registra imovine Grada Čakovca M 4.5.3. Plan upravljanja gradskom imovinom

Izrada plana upravljanja i raspolaganja imovinom Grada

Čakovca M 4.5.3. Plan upravljanja gradskom imovinom


. 108

10. PROCES PROVEDBE, PRAĆENJA, INFORMIRANJA I

AŽURIRANJA STRATEGIJE

vrha je procesa provedbe, praćenja, informiranja i ažuriranja Strategije (u daljnjem tekstu Proces

provedbe) osigurati maksimalnu efikasnost u provedbi razvojnih aktivnosti Grada Čakovca, osigurati

trajno svježe informacije na svim nivoima i tekuće ažuriranje Strategije novo nastalim razvojnim

problemima i potrebama.

Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je utvrditi institucionalni okvir i provedbeni okvir.

Institucionalnim okvirom definiraju se nadležna i odgovorna tijela u provedbi Strategije, a u provedbenom

okviru definiraju se sadržaji i procesi u provedbi, praćenja provedbe, informiranja i ažuriranje Strategije.

Institucionalni okvir

Institucionalni okvir čine tijela za provedbu, praćenja, informiranje i ažuriranje Strategije. To su:

Gradsko vijeće i Gradonačelnik, Radna skupina, Koordinacijski odbor, Stručna i Upravna tijela Gradske

uprave i javnih funkcija kao provedbena tijela te svi akteri razvojnih inicijativa, kao interesne skupine.

Gradsko vijeće i Gradonačelnik su najviša tijela za donošenje i ažuriranje Strategije te za

donošenje odluka o uspješnosti provedbe Strategije, o izmjeni i dopuni odnosno ažuriranju Strategije te

odluke o usvajanju određenih sadržaja Strategije (kao što je Akcijski plan projekata).

Radna skupina je predstavnik Zajednice Grada kao interesnog tijela koja razmatra razvojne

probleme i razvojne potrebe te sukladno tome predlaže Gradskom vijeću i Gradonačelniku izmjene i dopune ili

ažuriranja Strategije.

Koordinacijski odbor (ili odbor za koordinaciju i praćenje) je koordinacijsko tijelo stručno interesnog

karaktera koje vrši praćenje provedbe, prikuplja informacije od provedbenih tijela i interesnih skupina, iste

stručno obrađuje i prosljeđuje Radnoj skupini. Koordinacijski odbor se imenuje odlukom Gradskog vijeća ili

Gradonačelnika nakon usvajanja Strategije razvoja. Operativnije je da tu odluku donosi Gradonačelnik, zbog

operativnog povremenog uključivanja vanjskih stručnih članova Koordinacijskog odbora i da o izboru sastava i

broju stalnih i povremenih članova, odlučuje Gradonačelnik.

Stručna i Upravna tijela Gradske uprave i javnih funkcija, djeluju kao provedbeno tijelo Strategije.

Ova tijela su nadležna i odgovorna za provedbu razvojnih aktivnosti, inicijativa i projekata po svojoj

profesionalnoj zaduženosti ili po nalozima i odlukama Gradonačelnika ili Gradskog vijeća.

Sve interesne skupine ili pojedinci, civilne udruge i poduzetnici koji se susreću s razvojnim

problemima i potrebama i koji iznalaze razvojna rješenja, predlažu svoja rješenja u obliku projektnih ideja,

projektnih prijedloga ili samih projekata u Katalog projektnih prijedloga iz kojeg Koordinacijski odbor i stručna i

upravna tijela pripremaju projekte za provedbe i utvrđuju Akcijski plan projekata za provedbu.

Provedbeni okvir

Provedba, praćenje provedbe, informiranje i ažuriranje Strategije izvodi se kontinuirano u cijelom

razdoblju Strategije, a ciklusno svake kalendarske godine u dijelu izvještavanja i ažuriranja. Kalendarske

godine poistovjećuju se s proračunskim godinama.

Za kvalitetnu provedbu Strategije neophodno je u proces provedbe uključiti sljedeće sadržaje:

S


. 109

a) formiranje Kataloga ili baze projektnih prijedloga,

b) izrada Akcijskog plana projekata za provedbu,

c) praćenje provedbe, izvještavanje i ažuriranje Strategije.

Ad a) Formiranje Kataloga ili baze projektnih prijedloga

Sastavni dio provedbenih mjera i njihovih programskih aktivnosti u provedbenom smislu Strategije su

upravo razvojne inicijative u formi projektnih ideja, projektnih prijedloga ili samih projekata. Da bi se stvarala

evidentirana zaliha razvojnih inicijativa potrebno je formirati Katalog projektnih prijedloga i kontinuirano

prikupljati razvojne ideje. Formiranje Kataloga i prikupljanje projektnih prijedloga, trebalo bi biti u nadležnosti

Koordinacijskog odbora ili tijela koje odbor imenuje za te poslove.

Katalog projekata postaje razvojni alat ili razvojna osnova za stručnu Gradsku upravu, koja iz

Kataloga crpi razvojne inicijative kao rješenja razvojnih potreba i sukladno provedbenom statusu projektnih

prijedloga u smislu pripremljenosti projekta i njegove provedivosti u organizacijskom i financijskom smislu

predlaže projekte za provedbu u određenom vremenskom razdoblju, zapravo u proračunskom razdoblju.

Ad b) Izrada Akcijskog plana projekata za provedbu

Na osnovi usvojenog proračuna za promatranu proračunsku godinu, ažurirane Strategije za isto

razdoblje i na osnovi projekata iz Kataloga projektnih prijedloga koji su provedivi u promatranom

proračunskom razdoblju, formira se Akcijski plan projekata za provedbu. Isti se strukturira po svim bitnim

elementima specificiranih projekata s najznačajnijim informacijama nositelja projekata, vremenskom razdoblju

projekta, vrijednosti ulaganja i izvora financiranja. Nositelji izrade Akcijskog plana projekta za provedbu su

provedbena tijela Strategije, tj. stručna i Upravna tijela Gradske uprave i javnih funkcija i Koordinacijski odbor,

koji prijedlog podnose Gradonačelniku i Gradskom vijeću na usvajanje.

Ad c) Praćenje provedbe, izvještavanje i ažuriranje Strategije

U godini nakon usvajanja Strategije razvoja i ciklički svake godine nakon toga nužno je prikupljati

informacije o procesu provedbe projekata iz Akcijskog plana projekata za provedbu i prikupljanje projektnih

ideja, kao i svih novonastalih stanja na prostoru Grada Čakovca u svim sektorima; javnom, civilnom i

gospodarskom, u smislu novonastalih razvojnih problema i potreba i u kontinuiranom prikupljanju razvojnih

inicijativa. Paralelno s prikupljanjem navedenih informacija, svake kalendarske godine potrebno je izvršiti

obnovu osnovne analize u smislu ostvarenih rezultata na svim područjima življenja radi ocjene uspješnosti

provedbe Strategije razvoja. Svi prikupljeni elementi i informacije procesa provedbe Strategije i obnovljene

osnovne analize rezultiraju u potrebnoj promjeni izmjenama i dopunama Strategije razvoja odnosno u potrebi

ažuriranja Strategije za naredna razdoblja.

Proces praćenja prikupljanja informacija i predlaganja promjena utvrđuje Koordinacijski odbor ili

stručno tijelo koje imenuje Koordinacijski odbor, a Koordinacijski odbor prijedloge podnosi Radnoj skupini

najmanje jednom godišnje i to prije vremena kada se utvrđuje proračun za sljedeću godinu. Nakon što se

utvrdi proračun za sljedeću godinu, temeljem razvojnih mogućnosti financijskog karaktera iz proračuna i

temeljem izmjena i dopuna ili ažuriranja Strategije razvoja, formira se Akcijski plan projekata za provedbu.

Indikatori u Strategiji razvoja

Uvodno o indikatorima

Pojam indikator je istovjetan sinonimu pokazatelj, a usmjerava na brojčanu veličinu određenog

sadržaja. U pravilu indikator je kvantifikacija određenog stanja ili promjene.


. 110

Primjena indikatora u praksi

Bez obzira što je indikator brojčana veličina i odražava apsolutno ili relativno stanje, u praksi se često

kao indikator koristi i opis stanja ili promjene. Primjera radi, ocjena učenika u školama u našoj se praksi

definira sa brojevima od 1 do 5. Te brojke ne znače apsolutnu veličinu nečijeg znanja, već je to „ocjena“ ili

„uspjeh“ stupnjevima kvalitete i predstavlja relativnu veličinu; nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan.

Dakle, ove ocjene nisu kvantifikacija, nego ocjena stanja nečijeg uspjeha.

Ili drugi primjer, cost-benefit analiza kod javnih projekata definira javne benefite kao posljedicu javnog

ulaganja i trošenja javnog novca dvojako. U primjerima mogućeg definiranja benefit se izražava novim

vrijednostima, brojčanim veličinama, novostvorene vrijednosti (nova novčana vrijednost, period povrata

ulaganja, profitabilnost ulaganja, broj novozaposlenih i dr.), a u benefitima koji se ne mogu izraziti brojčanom

veličinom koristi se opisno novonastalo stanje, kao rezultat ulaganja javnog novca, kao npr.: poboljšana

poduzetnička klima, kvalitetnija zdravstvena zaštita, smanjenje zagađenosti okoline, u pravilu sve sa

glagolskim imenicama; poboljšanje, unapređenje, pojačanje.

Indikatori u Strategiji razvoja JLS

U Strategijama razvoja obavezno razmatramo razvojne odrednice; vizija, misija, strateški ciljevi,

strateški prioriteti, provedbene mjere i aktivnosti.

U svrhu definiranja indikatora za pojedinu odrednicu, bitno je saznanje da se odrednice definiraju na

slijedeći način:

vizija se definira kao buduće željeno stanje. To buduće željeno stanje objedinjuje mnoštvo indikatora

svih područja življenja i aktivnosti, to znači da se kao indikator vizije može definirati jedino kao ocjena

postignutog stanja, što je ustvari integrirana ocjena mnoštva pokazatelja, relativnih i apsolutnih

željenih stanja (definirano u Strategiji) ili ostvarenog stanja (utvrđenog u Izvještaju o provedbi

strategije),

strateški ciljevi su također definirani kao segmentalni opći ciljevi. Teorija o ciljevima govori da je cilj

definirano stanje u nekom vremenskom terminu. U Strategiji razvoja stanje je opisano nazivom cilja, a

rok je razdoblje završetka programskog razdoblja Strategije. Analogno indikatoru za viziju i indikator

za određeni strateški cilj je integrirana ocjena planiranih ili ostvarenih indikatora prioriteta, koji čine

promatrani strateški cilj.

u Strategiji razvoja strateški prioriteti su definirani kao specifični ciljevi, koji integrirani čine opći cilj te

se i indikatori za strateške prioritete također mogu definirati kao integrirana ocjena planiranih ili

postignutih indikatora provedbenih mjera i aktivnosti. Želi li se kod strateških prioriteta definirati

kvantitativni indikator, isto se mora izraditi s nekoliko indikatora svih aktivnosti koje su predviđene ili

koje će se u provedbi pojavljivati iz svih provedbenih mjera koje su sastavnice određenih prioriteta.

provedbene mjere i aktivnosti. U pravilu se provedbene mjere definiraju kao niz od nekoliko

aktivnosti, a česti je slučaj da se provedbena mjera definira samo za jednu za razvoj JLS vrlo bitnu

aktivnost. Za svaku predviđenu ili ostvarenu aktivnost uspješnost se može programirati s jednim

indikatorom ili vrlo ograničenim brojem indikatora, što znači da se odgovarajuće tome za svaku mjeru

mogu postaviti jedan ili više kvantitativnih indikatora, a i dodatno kvalitativni indikatori (opisni).

Iz gornjeg proizlazi da se za viziju, strateške ciljeve i strateške prioritete mogu naznačiti opisni

indikatori, a oni su opisani u njihovom opisu i naznaci svrhe, pa se ne trebaju posebno evidentirati kao

indikatori. Kod utvrđivanja indikatora za provedbenu mjeru ili kod aktivnosti, kvalitativni-opisni indikatori su

također naznačeni u opisu i svrsi mjere i aktivnosti, a utvrđivanje kvantitativnih indikatora obuhvaća proces

definiranja postojećeg stanja sadržaja koji obrađuje mjere i procjene mogućeg postignuća u relativnom ili

apsolutnom iznosu, ali uvijek u odnosu na prethodno (polazno) stanje ili u odnosnu na željeno (završno)


. 111

stanje. Taj proces ili postupak je međutim stručnog i upravnog karaktera u nadležnosti stručnih tijela određene

JLS, nadležnih za sadržaj koji se obrađuje provedbenim mjerama i aktivnostima. Da je to tako, proizlazi i iz

dokumenata pravilnika i smjernica za izradu Strategija razvoja; Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji

izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/2010), Smjernice za izradu županijskih

razvojnih Strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe (Nacrt prijedloga u raspravi), Smjernice za

izradu Strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje (Verzija 1.0. rujan 2015.)

U sva tri dokumenta, koji su dobra podloga za izradu Strategija razvoja JLS, naznačeno je da se

indikatori svih strateških odrednica definiraju i utvrđuju u akcijskim planovima, koji je provedbeni dokument u

procesu praćenja provedbe razvoja. Ovo je sukladno činjenici da je Strategija razvoja dokument preporuka i

smjernica kako doći do budućeg željenog i kontroliranog stanja do kraja programskog razdoblja, a proces

praćenja i provedbe je izvršni, prvenstveno stručno-upravni dio procesa ukupnog razvoja JLS, u našem

slučaju Grada Čakovca.

Zaključno

Iz gornjeg proizlazi da se za potrebe razrade praćenja provedbe Strategije razvoja i odgovarajućih

indikatora treba za svaku provedbenu mjeru imenovati nadležno tijelo za praćenje i provedbu pa i za

formiranje indikatora i za izvještavanje o provedbi i ostvarenim indikatorima. To nije predmet dokumenta

Strategije razvoja, već tehničke provedbe i tehničko-stručne odluke gradske Uprave da se za svaku mjeru

imenuje nadležno tijelo ili nadležna tijela.

Praksa je pokazala da u strategijama u kojima se obrađuju indikatori, oni se definiraju u smislu

načelnih postignuća što je istovjetno svrsi i opisu promatrane razvojne odrednice. To u pravilu ima negativan

efekt jer načelna postignuća (pojačano, povećano, unaprijeđeno, poboljšano, veći broj…) nisu dostatni

indikatori za praćenje provedbe strategije, a istovremeno pasiviziraju definiranje stručnih kvantitativnih

indikatora u procesu provedbe strategije.


. 112

11. POPIS TABLICA

Tablica 1: Shema veze projekta,strateškog cilja i vizije ..................................................................................... 8 Tablica 2: Ostvarenje proračuna Grada Čakovca u razdoblju siječanj - prosinac 2015.godine ...................... 11 Tablica 3: Udjeli Grada u komunalnim i trgovačkim društvima ........................................................................ 12 Tablica 4: Stanje duga Grada Čakovca na dan 31.12.2015............................................................................. 12 Tablica 5: Grad Čakovec u RH i Međimurskoj županiji, 2014.godina .............................................................. 13 Tablica 6.: Grad Čakovec, površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti po naseljima .............................. 13 Tablica 7: Stanovništvo Grada Čakovca po dobnim skupinama i spolu .......................................................... 16 Tablica 8: Stanovništvo Grada Čakovca po naseljima ..................................................................................... 17 Tablica 9: Socijalna zaštita u 2014. godini ....................................................................................................... 20 Tablica 10: Dodijeljena proračunska sredstva Grada Čakovca udrugama u 2014.godini ............................... 22 Tablica 11: Broj učenika i razrednih odjela osnovnih škola Grada Čakovca u školskoj godini 2014/15. ........ 24 Tablica 12: Broj učenika i zaposlenika u srednjim školama na području Grada Čakovca kojima je osnivač

Međimurska županija, 2015.god. .............................................................................................................. 25 Tablica 13: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu .............................................. 27 Tablica 14: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu .............................................. 28 Tablica 15: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu .............................................. 28 Tablica 16: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu .............................................. 28 Tablica 17: Nezaposlene osobe u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu prema razini obrazovanja i spolu

u prosincu u razdoblju 2011 - 2014.g ........................................................................................................ 30 Tablica 18: Prikaz dobiti i gubitka poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini – prema veličini poduzetnika

(iznosi u 000 kn) ........................................................................................................................................ 31 Tablica 19: Gustoća poduzeća, Republika Hrvatska, 2014.g. ......................................................................... 32 Tablica 20: Gustoća poduzeća, Međimurska županija, 2014.g. ....................................................................... 32 Tablica 21: Gustoća poduzeća, Grad Čakovec, 2014.g. .................................................................................. 32 Tablica 22.: Struktura obrtnika Grada Čakovca prema prijavljenim djelatnostima, stanje na dan

18.01.2005.g. i 31.12.2014.g..................................................................................................................... 33 Tablica 23: Dolasci i noćenja turista u Gradu Čakovcu u razdoblju 2010.-2014. ............................................. 35 Tablica 24: Ukupan broj stalnih postelja prema vrstama smještaja u 2014. u Gradu Čakovcu ....................... 35 Tablica 25: Prosječna posjećenost manifestacija u razdoblju 2010.-2014. ...................................................... 36 Tablica 26: Zaštićena nepokretna kulturna dobra Grada Čakovca .................................................................. 36 Tablica 27: Rekreacijski sadržaji (kulturni, sportski i dr. rekreacijski objekti) ................................................... 37 Tablica 28: Struktura prikupljenog i prevezenog komunalnog otpada u Gradu Čakovcu (u kilogramima)

2014.godine ............................................................................................................................................... 38 Tablica 29: Duljina vodoopskrbne mreže i broj priključaka na području Grada Čakovca, stanje na

31.12.2014.g.............................................................................................................................................. 39 Tablica 30: Radovi iz projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec na

području Grada Čakovca ........................................................................................................................... 40 Tablica 31: Državne ceste na području Grada Čakovca .................................................................................. 41


. 113

12. POPIS SLIKA

Slika 1: Opis nastanka vizija, ciljeva i prioriteta .................................................................................................. 8 Slika 2: Prostorni obuhvat Grada Čakovca ...................................................................................................... 15 Slika 3: Shematski prikaz modela strateških odrednica ................................................................................... 57 Slika 4: Shematski prikaz strateških ciljeva i prioriteta ..................................................................................... 58 Slika 5: Shematski prikaz Strateškog cilja 1, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera ............................... 63 Slika 6: Shematski prikaz Strateškog cilja 2, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera ............................... 75 Slika 7: Shematski prikaz Strateškog cilja 3, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera ............................... 84 Slika 8: Shematski prikaz Strateškog cilja 4, pripadajućih prioriteta i provedbenih mjera ............................. 102

13. POPIS PRILOGA

1. Analiza stanja administrativnog područja Grada Čakovca

2. Pregled sudionika u procesu strateškog planiranja i izrade Strategije

3. Projektni prijedlozi kao doprinosi provedbenim mjerama

4. Uparivanje provedbenih mjera i projektnih prijedloga

5. Model definiranja provedbenih mjera po stručnim timovima

6. Sektori djelovanja i življenja kao područja promatranja u procesu strateškog planiranja

7. Struktura „infrastrukture“ primijenjena u Strategiji razvoja Grada Čakovca

strategija razvoja grada Čakovca · strategija razvoja grada Čakovca za razdoblje do 2020. godine...

Documents