FILOZOFSKI FAKULTET

Tena Ĉaĉić

STRANICE DRUŠTVENIH MREŽA I KULTURA NET- GENERACIJE

DOKTORSKI RAD

Zagreb, 2012

FACULTY OF PHILOSOPHY

Tena Ĉaĉić

SOCIAL NETWORK SITES AND CULTURE OF

THE NET – GENERATION

DOCTORAL THESIS

Zagreb, 2012

FILOZOFSKI FAKULTET

TENA ĈAĈIĆ

STRANICE DRUŠTVENIH MREŽA I KULTURA NET - GENERACIJE

DOKTORSKI RAD

Mentor:

Prof. dr. sc. Stjepan Malović

Zagreb, 2012

Za moje drage roditelje, tatu Marijana i mamu Mariju. Hvala vam na svemu.

Hvala mentoru prof.dr.sc. Stjepanu Maloviću za podršku i pruţeni optimizam na ovom

uzbudljivom putovanju.

Hvala prof. dr.sc.Vjekoslavu Afriću i prof. dr. sc. Damiru Borasu na svim korisnim savjetima.

Hvala svim sudionicima istraţivanja, bez vas ovaj rad ne bi ugledao svjetlo dana.

SAŽETAK

Osnovni cilj disertacije je analizirati kulturni kontekst koji je rezultirao pojavom

stranica društvenih mreţa kako bi se dobilo dublje razumijevanje obiljeţja kulture u kojoj

odrasta net – generacija.

Budući da je pojava novih naĉina komunikacije usko povezana s promjenom

svjetonazora, istraţivanjem u okviru disertacije pokušalo se odgovoriti mogu li nove spoznaje,

koje nisu zastupljene u starim (klasiĉnim) medijima poput tiska, televizije i radija, doprijeti do

šire publike putem komunikacijskog kanala suvremene kulture, karakteristiĉnog za net-

generaciju, stranica društvenih mreţa. Da bi se to postiglo bilo je potrebno istraţiti u kojoj

mjeri i s kojim se motivima korisnici odluĉuju za komunikaciju navedenim komunikacijskim

kanalom. S obzirom da se Facebook smatra jednom od posjećenijih stranica društvenih mreţa,

provedeno je pilot istraţivanje kako bi se ispitalo u kojoj mjeri se ta pretpostavka odnosi na

prigodni uzorak pripadnika net - generacije u Hrvatskoj te da se testira metodologija u okviru

teorijskog pristupa zadovoljenja potreba.

Rezultati su pokazali visok postotak korisnika Facebooka u Hrvatskoj te primjerenost i

relevantnost teorijskog pristupa zadovoljenja potreba u kontekstu Facebooka. Time je

pokazana opravdanost za primarno (online) istraţivanje u okviru testirane metodologije.

Iako su istraţivanja stranica društvenih mreţa u posljednjih nekoliko godina vrlo

intenzivna u svijetu, u Hrvatskoj su tek u zaĉecima. IzmeĊu ostaloga, disertacija donosi

pregled obiljeţja i recentnih istraţivanja stranica društvenih mreţa s naglaskom na Facebooku

te tako pruţa korpus znanja koji moţe posluţiti kao polazište za buduća istraţivanja.

Uĉinkovitost stranica društvenih mreţa u širenju novih spoznaja prvenstveno ovisi o

sklonostima pojedinca i mreţi njegovih prijatelja, što je bitna razlika u odnosu na stare

medije. TakoĊer, mediji mogu posluţiti kao ogledalo cjeline u smislu pribliţne procjene

stadija razvoja kolektivne svijesti te pruţiti uvid u moguće smjernice razvoja net - generacije.

KLJUĈNE RIJEĈI:

Internet, stranice društvenih mreţa, net – generacija, Facebook, teorijski pristup zadovoljenja

potreba, teorija mreţe, društveni kapital

SUMMARY

The main goal of the dissertation is to analyze the cultural context that has resulted in

appearance of social network sites in order to gain a deeper understanding of culture in which

the net - generation is growing up.

Since the advent of new modes of communication is closely connected with the

change of worldview, research within the dissertation attempts to answer whether new

findings, which were not represented in the old (traditional) media such as print, television

and radio, could reach a wider audience through the communication channels of

contemporary culture that is typical of the net-generation, social network sites.

To achieve this goal, it was necessary to investigate to what extent users prefer to

communicate through this communication channel and what motivates them. Since Facebook

is considered to be one of the most visited social network site, a pilot study was conducted.

The aim of the pilot study was to examine if the assumption of Facebook being mostly used

social network site applies to a convenient sample of net - generation in Croatia and to test the

methodology in uses and gratifications theoretical approach. The results showed that there is a

high percentage of Facebook users in Croatia and the appropriateness and relevance of the

uses and gratifications theoretical approach in the context of Facebook. Thus, the pilot study

proved conducting the primary (online) research within the tested methodology valid.

Although the studies of social network sites have intensified in recent years around the

world, they are still in it's infancy in Croatia. Among others, the thesis presents an overview

of the recent studies of social network sites with an emphasis on Facebook thus providing a

corpus that can serve as a starting point for future researches.

The effectiveness of social network sites in the dissemination of new knowledge

depends primarily on individual preferences and the network of friends - a significant

difference when compared to the old media. In addition to that, media can serve as a mirror

for approximate evaluation of the degree of collective consciousness development as well as

to provide an insight into a possible development direction of net generation.

KEY WORDS:

Internet, social network sites, net – generation, Facebook, uses and gratifications, network

theory, social capital

SADRŽAJ

1 UVOD ......................................................................................................................... 1

1.1 Predmet i ciljevi rada ................................................................................................ 4

1.2 Struktura disertacije ................................................................................................. 4

1.3 Teorijska podloga ...................................................................................................... 6

1.3.1 Spona spoznaje, medija i kulturne (r)evolucije ........................................................... 6

1.3.2 Teorija mreţe u prirodnim i društvenim znanostima ................................................ 16

1.3.3 Internet – kompleksni sustav s obiljeţjem mreţe bez skale ...................................... 20

1.3.4 Teorijski pristup zadovoljenja potreba ...................................................................... 23

1.3.4.1 Nedostaci teorijskog pristupa zadovoljenja potreba ................................................. 31

1.3.4.2 Internet i teorijski pristup zadovoljenja potreba ........................................................ 33

1.3.5 Društveni kapital ....................................................................................................... 38

2 OSNOVNI POJMOVI ............................................................................................ 41

2.1 Stranice društvenih mreža ..................................................................................... 41

2.1.1 Stranice društvenih mreţa – pregled istraţivanja ...................................................... 47

2.2 Facebook .................................................................................................................. 57

2.2.1 Kronologija, struktura i korištenje Facebooka .......................................................... 58

2.2.2 Facebook – pregled istraţivanja ................................................................................ 66

2.2.3 Facebook – istraţivanja u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba i

društvenog kapitala .................................................................................................................. 70

2.2.4 Privatnost na Facebooku ........................................................................................... 75

2.3 Net – generacija ....................................................................................................... 81

2.3.1 Obiljeţja net – generacije .......................................................................................... 84

3 ISTRAŽIVANJE MOTIVA UPORABE FACEBOOKA .................................... 88

3.1 Ciljevi, istraživačka pitanja, hipoteze, svrha i ograničenja ................................ 89

3.2 Operacionalizacija i identifikacija varijabli ......................................................... 92

3.3 Mjerni instrumenti .................................................................................................. 96

3.4 Pilot istraživanje ...................................................................................................... 99

3.4.1 Uzorak ....................................................................................................................... 99

3.4.2 Postupak .................................................................................................................. 100

3.4.3 Metode obrade podataka ......................................................................................... 100

3.4.4 Prikaz i interpretacija rezultata ................................................................................ 100

3.4.4.1 Motivi uporabe Facebooka ...................................................................................... 100

3.4.4.2 Intenzitet uporabe Facebooka ................................................................................. 106

3.4.4.3 Korelacija društvene ukljuĉenosti pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka ................................................................................................ 107

3.4.4.4 Korelacija općeg povjerenja u ljude pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka ................................................................................................ 111

3.4.4.5 Korelacija zadovoljstva ţivotom pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka ................................................................................................ 114

3.4.5 Rasprava .................................................................................................................. 119

3.5 Primarno istraživanje ........................................................................................... 122

3.5.1 Uzorak ..................................................................................................................... 122

3.5.2 Postupak .................................................................................................................. 123

3.5.3 Prikaz i interpretacija rezultata ................................................................................ 123

3.5.3.1 Motivi uporabe Facebooka ...................................................................................... 123

3.5.3.2 Intenzitet uporabe Facebooka ................................................................................. 128

3.5.3.3 Razlika u intenzitetu uporabe Facebooka s obzirom na dobnu skupinu pripadnika

net – generacije ....................................................................................................................... 130

3.5.3.4 Korelacija društvene ukljuĉenosti pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka ................................................................................................ 132

3.5.3.5 Korelacija općeg povjerenja u ljude pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka ................................................................................................ 136

3.5.3.6 Korelacija zadovoljstva ţivotom ispitanika s intenzitetom i motivima uporabe

Facebooka ............................................................................................................................... 138

3.5.4 Rasprava .................................................................................................................. 141

4 ZAKLJUČAK ........................................................................................................ 145

5 LITERATURA ...................................................................................................... 151

6 PRILOZI ................................................................................................................ 168

Prilog 1: Anketni upitnik (pilot istraţivanje) ......................................................................... 168

Prilog 2: Upitnik motiva uporabe Facebooka – deskriptivna statistika, K-S test (pilot

istraţivanje) ............................................................................................................................ 171

Prilog 3: Upitnik motiva uporabe Facebooka – deskriptivna statistika K-S test (primarno

istraţivanje) ............................................................................................................................ 173

Popis tablica ........................................................................................................................... 176

Popis slika .............................................................................................................................. 178

ŽIVOTOPIS .......................................................................................................................... 179

1

1 UVOD

„Bolje znati ponešto o svemu, nego sve o jednoj stvari.“

Blaise Pascal

Bujica pronalazaka i otkrića prethodnih stoljeća, meĊusobno se nadopunjavajući utrla

su put internetu1. Njegov vrtoglavi razvoj samo je jedna od mnogih pojava u povijesti

ĉovjeĉanstva. Kako su razvojni procesi u znanosi, tehnologiji i društvu vrlo intenzivni,

postavlja se pitanje je li primjereno u sluĉaju interneta govoriti o novim tehnologijama. S

jedne strane, pojam interneta, kao mreţe svih mreţa, toliko se ustalio u ţivote današnjice da

se biti umreţen naprosto podrazumijeva, kako u privatnom, tako i u poslovnom svijetu.

Subjekt gotovo da i ne postoji ako ga nema na internetu. Većina korisnika ne zna kako i zašto

internet radi, no to ih ne sprjeĉava da praktiĉno uţivaju u blagodatima koje pruţa.

S druge strane, spoznaja o njegovoj svakim danom sve većoj sloţenosti, potvrĊuje da

će se još dugo o intrenetu govoriti kao o novoj tehnologiji. Povezanost i meĊuzavisnost

razliĉitih disciplina potrebnih u rješavanju problema koje donosi umreţenost, aktualizira

Pascalovu izreku o znanju. Oĉigledno je da je nemoguće znati sve o tehnologijama, strukturi i

sadrţajima interneta, srećom, jer inaĉe, prema Einsteinu, koji je uvidio da je „teorija kad se

sve zna, a ništa ne funkcionira, a praksa kad sve funkcionira, a nitko nema pojma zašto“,

internet ne bi funkcionirao.

Rijeĉi „internet“ i „kultura“ ĉesto se opisuju u širokom spektru znaĉenja ukljuĉujući

sve što ima imalo veze s njima. Tako pojam „kultura“ obuhvaća od onoga „u širokom smislu

što je stvorilo ljudsko društvo i što postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi za razliku od

prirodnih pojava“ (Klaić, 1986), preko „ukupnosti duhovne, moralne, društvene i proizvodne

djelatnosti društva (Anić, 1994) pa do ukupnosti obrazovanja, znanja, vještina, etičkih i

socijalnih osjećaja, društvenog ophoĎenja i ponašanja nekog pojedinca“ (Anić & Goldstein,

1999) i šire. Kulturu je teško objasniti, doduše, kljuĉno je da je u kulturni proces ukljuĉena

inteligencija, kao vršitelj procesa, a sam proces je oblik samoorganizacije te inteligencije koji

rezultira novim, sve sloţenijim strukturama. Kao i kulturu, tako se i internet ne moţe opipati,

jednoznaĉno definirati, no moţe se osjetiti i znati kada si „online“ i/ili u kulturnom skladu.

1 Internet je mreţa koja povezuje velik broj korisnika diljem svijeta. Naziv potjeĉe iz engleskoga jezika i u njemu

se piše Internet. U hrvatskome je u praksi potvrĊeno pisanje i Internet i internet. Iako je internet jedna i

jedinstvena mreţa, ipak nije rijeĉ o odreĊenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivaĉa, sjedište, osoblje te taj naziv

ne treba pisati velikim slovom. Internet oznaĉuje tehnologiju i naĉin komuniciranja i stoga taj naziv treba pisati

malim slovom (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2011).

2

Predmeti procesuiranja i organiziranja, koji dovode do novih struktura, u sluĉajevima

kulture i interneta su informacije. I kulturu i internet moţemo promatrati kao mreţu

informacija koje u sluĉaju interneta kolaju raĉunalima i raĉunalnim mreţama, a u kulturi

carstvima prirode, ljudskim grupama, zajednicama, društvom.

Dok internet ĉine milijuni kućnih, akademskih i vladinih mreţa meĊusobno

razmjenjujući informacije i usluge, kultura je posljedica razmjene, kulminacije i preobrazbe

informacija od strane prirodnih carstava, malih ljudskih grupa do širokih društvenih mreţa.

Tako se internet i kultura u svojoj biti meĊusobno isprepliću i proţimaju.

Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija postala je sve ustaljeniji

kulturni obrazac, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. Mogućnost

pronalaţenja, slanja i primanja informacija u bilo koje vrijeme neovisno o mjestu na kojem se

nalazili, promijenila je kulturu rada, ţivota i organizacijsku strukturu društva. Homogene,

jasno strukturirane grupe, vertikalno-hijerarhijski organizirane, odmaknule su se k sloţenim

društvenim mreţama. Iako su sloţene društvene mreţe oduvijek postojale, tek posljednjih

desetljeća dvadesetog stoljeća, tehnološkim napretkom, mreţni oblik društvene organizacije

postaje uoĉljiv i prepoznatljiv.

Pojava interneta i njegova raširenost u domovima osvijestila je i potaknula misao o

meĊusobnoj povezanosti velike većine svega postojećega. Ljudi su poĉeli shvaćati da su, kao i

njihova raĉunala, meĊusobno povezani. Time se potaknulo promatranje pojedinca kao dijela

jedne veće cjeline, superorganizma zvanog ĉovjeĉanstvo te je uĉinjen korak k razumijevanju

utjecaja osobnih odluka, izbora i postupaka na ostale dijelove identiĉne cjeline.

Donedavno su u svijetu znanosti bile prisutne dvije struje znanstvenika: onih koji

smatraju da su pojedinci racionalni te kontroliraju svoju sudbinu2 i onih koji vjeruju da su za

ono što nam se dogaĊa odgovorne društvene sile3, poput nedostatka kvalitetnog obrazovanja,

korupcije u javnom sektoru i sl. (Christakis & Fowler, 2010).

2 Prva klasiĉna metoda koja se koristi za razumijevanje kolektivnog ljudskog ponašanja ispituje izbore i akcije

pojedinaca tvrdeći da su pojedinci racionalni djelatnici, a kolektiv je zajednica racionalnih pojedinaca. Primjer

tog pristupa je metodološki individualizam ĉiji je osnivaĉ Max Weber, a utjecao je na predstavnike klasiĉne

liberalne škole (A. Smith, D. Ricardo, J.B. Say i dr.) 3 Druga klasiĉna metoda koja se koristi za razumijevanje kolektivnog ljudskog ponašanja, metodološki holizam,

usmjerena je iskljuĉivo na grupe prikazujući ih prema klasi ili rasi. Neki od predstavnika, poput Karla Marxa

smatraju da grupe imaju vlastitu svijest koju se ne moţe razumjeti iz aktivnosti njezinih pripadnika, dok je

Durkheim, primjerice, usmjeren na grupnu kulturu; dokazivao je da se relativno ustaljene stope samoubojstva

meĊu pripadnicima razliĉitih vjerskih grupa tijekom vremena ne mogu objasniti akcijama pojedinaca s obzirom

na to da su grupe imale neprekinutu realnost koja je trajala dulje od ţivota njezinih pripadnika (Christakis &

Fowler, 2010, str. 285)

3

Interdisciplinarna znanost o društvenim mreţama javlja se kao treća struja nudeći

potpuno nov naĉin razumijevanja ljudskog društva, fokusirajući se na pitanje kako ljudska

meĊupovezanost dovodi do pojava koje nisu prisutne kod pojedinaca niti se mogu rašĉlaniti

na akcije pojedinaca. Pojava interdisciplinarnosti u znanosti pokušaj je ponovnog sastavljanja

rastavljenih dijelova.

Poslijednjih desetljeća dvadesetog stoljeća, tehnologija, koja je gotovo od temelja

promijenila naĉin komuniciranja meĊu ljudima na daljinu, znanstvenicima je pruţila

mogućnost prouĉavanja pa ĉak i upravljanja ponašanjem ljudskih reakcija i odnosa, koje bi u

velikoj mjeri bile istovjetne stvarnim reakcijama4.

Proširenim tehnološkim mogućnostima istraţivanja pomoću raĉunala i preciznih

mjernih ureĊaja, rasvjetlila su se mnoga pitanja na koja prije nije bilo moguće odgovoriti.

Kako je „teţe razbiti predrasudu nego atom“ 5

(Einstein), tako je i prihvaćanje novih saznanja

dugotrajan proces.

U javnosti se od njegove pojave pa do danas, a tako će biti i ubuduće, sve dok se ne

pojavi neka nova tehnologija ili naĉin komunikacije, vodi rasprava o utjecaju interneta na

zajednicu, odnose unutar nje i oblikovanje kulture.

Dok pesimisti izraţavaju zabrinutost da bi novi naĉini komuniciranja mogli oslabiti

tradicionalne naĉine komuniciranja, fragmentirati društvo, rascjepkati odnose te povećati

otuĊenost i nasilje, a optimisti tvrde da nove tehnologije samo proširuju i nadopunjuju

tradicionalne naĉine povezivanja, povećavaju ljudske slobode, grupne solidarnosti i sl,

neutralni su suzdrţani jer uviĊaju da su i jedni i drugi u pravu.

Disertacijom će se pokušati obuhvatiti i predstaviti obje strane s tendencijom

zadrţavanja neutralne pozicije uvaţavajući i „pozitivne“ i „negativne“ stavove o problemu.

Razlog tomu je shvaćanje da interpretacija kulturnih pojava prvenstveno ovisi o dominantnom

svjetonazoru, a svjetonazori su skloni promjeni.

4 Studija o epidemiji pokvarene krvi u virtualnom svijetu World of Warcraft, objavljena u medicinskom ĉasopisu

Lancet Infectious Diseases, provjerila je moţe li se virtualni svijet koristiti za izradu modela ponašanja iz

stvarnog svijeta tijekom epidemija. Autori su utvrdili da bi u sluĉaju da se buduće virtualne epidemije osmisli i

predstavi tako da se paţljivo integriraju s online igrom bilo moguće ispitivati reakcije na epidemiju koje bi u

velikoj mjeri bile istovjetne stvarnim reakcijama (Christakis & Fowler, 2010, str. 241-242) 5 Više Einsteinovih citata dostupno na: www.pticica.net/izreke/izreke-poznatih/albert-einstein/

4

1.1 Predmet i ciljevi rada

Predmet disertacije je prouĉavanje stranica društvenih mreţa kao jednog od

komunikacijskih kanala suvremene kulture, karakteristiĉnog za net- generaciju.

Osnovni cilj disertacije je analizirati kulturni kontekst koji je rezultirao pojavom

stranica društvenih mreţa kako bi se dobilo dublje razumijevanje obiljeţja kulture u kojoj

odrasta net – generacija. Analizom tehnološkog, medijskog razvoja, suvremenih teorija te

uvida o net – generaciji dobivenih istraţivanjem, pokušat će se objasniti promjene (problemi)

s kojima se suoĉava društvo na poĉetku 21. stoljeća i navesti moguće smjernice daljnjeg

razvoja. Cilj istraţivanja provedenog u okviru disertacije je ispitati moţe li i u kojoj mjeri

Facebook posluţiti kao komunikacijski kanal raznih inicijativa, projekata i spoznaja koje nisu

zastupljene u starim (klasiĉnim) medijima poput televizije, tiska i sl.

1.2 Struktura disertacije

Disertacija je podijeljena na tri dijela. U prvom dijelu, uvodu, izneseni su predmet i

ciljevi rada, struktura disertacije te teorijska podloga na kojoj se temelji disertacija i

istraţivanje Facebooka. U okviru teorijske podloge analizirana je uloga, znaĉenje te spona

spoznaje, medija i kulture. Nadalje, prikazana je teorija mreţa kao polazište za definiranje

strukture kompleksnog sustava interneta. Posebno su prikazani razvoj, obiljeţja i nedostaci

teorijskog pristupa zadovoljenja potreba kao polazišta empirijskog istraţivanja. Koncept

društvenog kapitala obraĊen je u skladu sa svrhom i glavnim ciljem disertacije.

U drugom dijelu identificirani su i operacionalizirani kljuĉni pojmovi vezani uz

istraţivanje: stranice društvenih mreţa, Facebook i net – generacija. Sintetizirana je i

sustavno prezentirana literatura o stranicama društvenih mreţa, Facebooku i net – generaciji s

naglaskom na istraţivanja u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba. TakoĊer,

prikazani su struktura, povijesni razvoj te ostala specifiĉna obiljeţja vezana uz navedene

pojmove.

Treće poglavlje obuhvaća istraţivanje motiva uporabe Facebooka. Predstavljeni su

ciljevi, istraţivaĉka pitanja, hipoteze, svrha i ograniĉenja istraţivanja. Operacionalizirane su i

identificirane varijable u skladu s teorijskom podlogom. Posebno su prezentirani metodološki

postupci pilot i primarnog istraţivanja te analiza dobivenih rezultata, nakon ĉega slijedi

rasprava kao oblik osvrta na rezultate i zakljuĉka provedenih istraţivanja.

5

Zakljuĉno poglavlje donosi opći zakljuĉak na temelju saznanja iz prethodnih

poglavlja: sintezu kulturnog konteksta u kojoj odrastaju pripadnici net – generacije te ulogu

društvenog umreţavanja kao pokretaĉa kulturnih promjena današnjice.

Vaţno je istaknuti da u Hrvatskoj ova tema do završetka pisanja rada (prosinac 2011)

nije dovoljno obraĊena te da će rad predstaviti sintezu podruĉja stranica društvenih mreţa i

Facebooka u kontekstu kulture u kojoj odrasta net – generacija. Tako će se naĉiniti korpus

znanja koje bi moglo sluţiti kao polazište za daljnja istraţivanja.

6

1.3 Teorijska podloga

1.3.1 Spona spoznaje, medija i kulturne (r)evolucije

U ovom dijelu prikazat će se evolucija teorijskih koncepata u kontekstu razvoja

spoznaje i medija korištenjem radova Laszla (2008), Rifkina (2002; 2005), Talbota (2006),

Tutta (2005), i ostalih s kronološkim smjernicama Wicherinka (2008). Propitat će se

vrijednosti postojećih znanstvenih perspektiva i predstaviti struje mišljenja koje s margina

prelaze u dominaciju.

Poĉetkom stoljeća znaĉajni pomaci koji su se dogodili u fizici, a u posljednjih 15

godina u biologiji, neuroznanosti, psihologiji i ostalim granama stvaraju izazov dosadašnjim

shvaćanjima ljudske prirode i konstrukcije svijeta. Probleme s kojima se suoĉavaju institucije

vlasti, obrazovanja i poslovanja, proizašle iz postojećeg referentnog okvira, ne mogu se riješiti

u okviru istoga.

Perspektivi za pronalaţenje novih modela društva i pogleda na kulturu moguće je

pristupiti iz fizikalnih i bioloških teorija. Potrebno je napomenuti da, i kada doĊe do

preispitivanja koncepata u znanosti, javljaju se konfuzije i proturjeĉja koja se naprosto

ignoriraju, tvrdeći da se radilo o iznimkama. To je zato što su unaprijed stvorene ideje, koje

diktiraju ono što mislimo da vidimo, vrlo jake i duboko usaĊene u kolektivnu svijest:

„odreĎeni svjetonazor uspješan je u onoj mjeri u kojoj je on tako usvojen, od djetinjstva

nadalje, da ga se uopće ne preispituje“ (Rifkin, 2002, str. 15).

Prihvaćanje novih ideja prolazi ĉetiri faze: u prvoj skeptici „samouvjereno

proglašavaju da je ideja nemoguća jer krši zakone znanosti“; u drugoj „nevoljko priznaju da

je ideja moguća, ali nije jako zanimljiva“ njeni uĉinci su iznimno nevaţni, u trećoj „glavna

struja shvaća vaţnost ideje te da su njeni učinci znatno utjecajniji od ranije zamisli“, dok u

ĉetvrtoj oni koji su izvorno bili skeptiĉni „izjavljuju da su o tome mislili prvi“. Na kraju se

nitko ne sjeća da je ideja nekoć smatrana krivovjerjem (Radin, 1997, str. 1).

Smatra se da je društvo kompleksan fenomen za znanost i ljudsku spoznaju. Potreba

za shvaćanjem njegove prirode, nastanka i kretanja zaokupljala je paţnju umnih i maštovitih

ljudi od najranijih dana civilizacije pa do danas. Antropolozi dijele glavna razdoblja povijesti

prema promjenama u naĉinu organiziranja okoliša uvjetovanim novim izvorima energije,

dakle, temelj ţivota, civilizacije i oblikovanja kulture predstavlja energija. Stoga je vaţno

razmotriti kako dolazi do pojave odreĊenog svjetonazora na odreĊenom mjestu i u odreĊeno

doba u povijesti. Rifkin je ponudio odgovor na to pitanje uvidjevši da su kljuĉni trenuci u

7

povijesti ĉovjeĉanstva vezani za spoznaje novih oblika komunikacije i izvora energije (Rifkin,

2002).

Primjer prve takve spoznaje G. Childe naziva neolitiĉkom revolucijom6: ĉovjek

prestaje biti sakupljaĉ plodova i lovac, budući da su se zalihe na postojećim podruĉjima

iscrpile, a daljnje geografsko širenje nemoguće, te se poĉinje baviti ratarstvom i stoĉarstvom.

Prijelaz na novu energetsku podlogu iziskuje nove tehnologije, što dovodi do formiranja

novih društvenih, ekonomskih i politiĉkih institucija. Gospodarstvo temeljeno na zemljoradnji

iziskuje stvaranje sustava za pohranjivanje viškova i njihovu distribuciju, a to ujedno

zahtijeva efikasniju organizaciju koja nije moguća bez promjene u naĉinu komunikacije. Tu

se pojavljuje pismo. Prelazak lovaĉko-sakupljaĉkih zajednica na agrikulturu prati pojava

pisma, u svim civilizacijama7, bez iznimke. Kada komunikacijska evolucija konvergira s

energetskom, dolazi do prijelomnih trenutka koji se oĉituju u promjeni kolektivne svijesti8:

lovaĉko-sakupljaĉka društva usmene kominikacije i mitološke9

svijesti prelaze na društva

pisane komunikacije i teološke svijesti.10

.

Sljedeća velika prekretnica u povijesti zapadne Europe prati prijelaz energetskog

okoliša baziranog na drvetu na onaj temeljen na ugljenu. Naime, stvaranjem viškova, dolazi

do povećanja stanovništva koje ima sve veće energetske potrebe. Sustav djeluje dok ima

dovoljno energije. Kako je drveta bivalo sve manje, a porast stanovništva pogoršavao

nestašicu, pojavila se potreba za novim izvorima energije te je nastupila prva industrijska

revolucija. Nestašica se posebice oĉitovalo u gradovima, koji su poĉeli nastajati u 11. st. kao

središta za trgovanje ratarskim viškovima. No, kako se promjene ne dogaĊaju preko noći,

zamjena drveta za ugljen odvijala se od 13. do 19. st.: „počelo je u Engleskoj, u XII stoljeću, u

doba vladavine Henry II. Stanovnici Newcastlea bili su bez drva za ogrjev i doslovce umirali

od studeni. Kralj je odobrio kopanje ugljena kao novog izvora energije. …Do 1700. godine u

Engleskoj je, kao energetska podloga, ugljen već počeo zamjenjivati drvo. U roku od 150

6Britanski prapovijesniĉar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitiĉke revolucije, prve revolucije u

povijesti ljudskog roda koja je imala društveno - privredni karakter (izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Neolitik) 7Iako je ustaljen u rjeĉniku i prihvaća se kao sam po sebi jasan, pojam civilizacija pojavio se tek u 18. stoljeću.

Oznaĉava viši stupanj u razvoju ĉovjeĉanstva koji nastupa poslije divljaštva i barbarstva, a obiljeţava ga pojava

pisma, drţava, monogamija, otkriće materijala i oruĊa itd. Neki autori ga povezuju sa zaĉetkom ideje

eurocentrizma tj. „shvaćanje o kulturnoj superiornosti Zapada i o njegovoj povijesnoj obvezi da pomogne

nerazvijenim narodima da se uzdignu na razinu civiliziranih.“ (Skledar, 2001, str. 168). 8Pojam svijesti temeljen na novom pogledu na ljudsku prirodu, koji je proizašao iz istraţivanja u biologiji i

kognitivnoj znanosti, spominje Rifkin u knjizi The Emphatic Civilization (2009). 9Primjerice, praslavensku mitološku svijest odreĊivalo je oboţavanje šuma, oboţavanje planina i planinskih

vrhova, oboţavanje izvora i voda, oboţavanje kućnih boţanstava s kultom vatre, i na kraju oboţavanje vrhovnih

antropomorfnih boţanstava (Vinšćak, 2002, str. 5). 10

Pojava pisma vezana je uz pojavu prvih religija: judaizam, kršćanstvo, islam, budizam, konfucijanizam,

hinduizam, zoroastrizam, asirsko – babilonska religija

8

godina to isto se moglo reći za veći dio zapadne Europe“ (Rifkin, Entropija: Novi pogled na

svijet, 2002, str. 89). Pojava tiskarskog stroja ubrzala je proces prve industrijske revolucije,

povećao se broj pismenih ljudi, pojavile se nacije – drţave, a svijest evoluirala iz religiozne k

ideološkoj11

.

Kako se zamjenjivalo drvo (obnovljivi izvor) ugljenom (neobnovljivim), tako se i

stvarao novi svjetonazor. Do sredine 18. stoljeća svijet je sazrio za novo doba. Mehaniĉki

svjetonazor, na ĉijim idejama još uvijek ţivimo, rezultat su promišljanja Francis Bacona,

René Descartesa i Isaac Newtona. Bacon je zapoĉeo postavljanje temelja tom svjetonazoru

kritikom grĉkog misaonog ideala „promatranja istine“ i zalaganjem za novu metodu

otkrivanja istina o prirodi, znanstvenu metodu. Razdvajanje promatraĉa od objekta

promatranja osigurava razvoj objektivnog znanja, koje će pruţiti ljudima mogućnost da

zavladaju svijetom pri spoznaji njegovih formi. Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski

ţivot novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati ĉovjekovu moć nad

prirodom jer „znanje je moć“ (Bacon, Wikipedia). René Descartes, matematiĉar po

zanimanju, u djelu Rasprava o metodi podupire metodu prema kojoj se nepoznato moţe

spoznati, a problemi riješiti ako se podijele u više dijelova. Zakljuĉio je da je matematika

„jače oruţje spoznaje nego ijedno drugo koje nam je ostavljeno u naslijeĎe, budući da je ona

izvor svih drugih spoznaja (Randall u: Rifkin, 2002, str. 31). Tako je Descartes nastavio

Baconovim stopama oslobodivši ljude dominantnog kršćanskog svjetonazora pruţivši im

nadu da mogu ovladati svijetom. Newton je zatim dokazao postojanje gravitacije, a 1687.

djelom Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (Matematiĉka naĉela prirodne

filozofije) udario završni temelj mehaniĉkom svjetonazoru. Njegova je glavna tema bila

materija u gibanju jer je to bilo jedino što se zapravo moglo matematiĉki mjeriti. Newton je

tvrdio kako za sve fenomene u vanjskom svijetu postoji materijalni uzrok; mjerljiva sila ili

polje energije ĉija interakcija s fizikalnim objektom uzrokuje fenomen. Prema njegovoj fizici i

svijest je rezultat neĉeg materijalnog: kemijskih i elektriĉkih procesa koji se odvijaju u

ljudskom mozgu.

Kako se svjetonazor ukorjenjivao, tako se pronalazio naĉin kako zakone koji vladaju u

prirodi primijeniti na ljude i društvene institucije. Materijalizam, kao temelj društvenog

poretka, doţivio je uzlet Lockeovom filozofijom kojom je on tvrdio da je jedina svrha društva

zaštititi imetak svojih ĉlanova i dopustiti njegovo povećavanje kroz negiranje prirode kao puta

11

Pojam „ideologija“ skovao je De Tracy krajem 18. st., a Marx i Engels je povezuju s vladajućom klasom i

vladajućim društveno-ekonomskim odnosima, usmjerenim na opravdanje kapitalistiĉkog poretka. Usporedo se

stvara povijesna svijest biljeţeći teme koje su društvo i politiĉki sustavi smatrali vaţnima.

9

prema sreći (Locke, 1689, Wikipedia). Dodatnu potvrdu mehaniĉki svjetonazor dobio je

Darwinovim tumaĉenjem evolucije prema kojoj borba i nasilje nisu samo dio ţivotinjske

(ljudske) prirode nego glavni pokretaĉi evolutivnog napretka.

Otkrićem nafte i elektriĉne energije u drugoj polovici 19. stoljeća materijalizam kreće

prema svom vrhuncu. Novi naĉini komunikacije dolaze usporedo s novim energetskim

izvorima. Telegraf, telefon, radio, film, kasnije televizija, prva generacija elektroniĉke

komunikacije, postaju komunikacijska sredstva koja će otvoriti put drugoj generaciji

elektroniĉke komunikacije i stvaranju globalne, empatijske svijesti.

Kako postoji oĉigledna povezanost novih naĉina komunikacije sa izvorima energije, a

zaliha neobnovljivih izvora energije, ugljena i nafte sve je manje te se pojavio internet (nov

naĉin komunikacije), neizbjeţna je nova prekretnica.

Nalazimo se u istoj situaciji kao i davne 1630. kada je drvo postalo dva i pol puta

skuplje no što je bilo krajem 15. stoljeća (Rifkin, 2002, str. 88), a nestašica na vrhuncu, samo

što danas nestašica dolazi zajedno sa zagaĊenjem i gomilanjem otpada. Brzo pribliţavanje

granicama energetskog okoliša temeljenog na fosilnim gorivima zahtijeva preispitivanje i

rekonstrukciju uvjerenja o ljudskoj egzistenciji. Da bi se uopće mogao predvidjeti smjer

odrţivog razvoja te naĉin prestrukturiranja društvenih struktura i institucija, potrebno je

proniknuti u srţ ljudske potrebe za neumjerenom potrošnjom, nagomilavanjem materijalnog

bogatstva, hirovitim i sebiĉnim ţeljama. TakoĊer, valja uzeti u obzir ĉinjenicu da pogledi na

svijet i društveni sustav najzad postaju ţrtve onog istog svjetonazora koji ih je stvorio. Na

pitanje zašto je to tako pokušat će odgovoriti znanost (još uvijek) izvan glavne struje koristeći

znanstvenu metodu.

Sjeme nove vizije posijao je Albert Einstein promijenivši prevladavajući svjetonazor

Newtonove fizike uvoĊenjem specijalne teorije relativnosti 1905., koju je slijedila opća teorija

relativnosti, 1915 godine. Dokazao je da su zakoni fizike relativni u odnosu na promatraĉa i

objekt promatranja te se prostor i vrijeme ne mogu promatrati odvojeno, već kao kontinuum

prostor-vrijeme. Teorija relativnosti zastupa tezu da se sve fizikalne pojave nuţno odvijaju u

ograniĉenom vremenu i ograniĉenom prostoru: za putovnje kroz prostor potrebno je vrijeme

jer nikakva materija ili sila ne moţe prijeći brzinu svijetla. Usporedo s teorijom relativnosti

javlja se kvantna mehanika. Prouĉavanjem zraĉenja crnog tijela Max Planck 1900.

pretpostavlja da svjetlost, osim valne prirode, pokazuje i ĉestiĉna svojstva. Pretpostavku

potvrĊuje Einstein pokusima s fotelektriĉkim efektom 1905. Dvadesetak godina kasnije Louis

de Broglie uvodi dvojnu prirodu materije u kvantnu fiziku predloţivši da se ĉestice u nekim

10

sluĉajevim ponašaju kao ĉvrst objekt, u drugim kao valovi12

. Iako se takvo ponašanje moglo

matematiĉki modelirati, nije se mogao objasniti njegov uzrok. Niels Bohr je pruţio teoretsko

objašnjenje da ĉestica samo imaginarno egzistira kao superpozicija svih mogućnosti, a kada se

promatra, poprimi jednu od svih mogućnosti. Nadalje, kvantna znanost predviĊa postojanje

nelokalnosti: nelokalne pojave se dogaĊaju istovremeno izmeĊu objekata odvojenih u prostor-

vremenskom kontinuumu. Iako se protivi Einstein-ovoj teoriji, Einstein, Podolsky i Rosenov

misaoni eksperiment nehotice je razjasnio neobjašnjivu povezanost izmeĊu ĉestica na dva

razliĉita mjesta13

. 1964. John Bell je teorijski dokazao istinitost nelokalnog uĉinka kvantnih

ĉestica, a istraţivaĉki tim na ĉelu s fiziĉarom Alainom Aspectom s Instituta za optiku

Sveuĉilišta u Parizu eksperimentalno (Aspect, Grangier, & Roger, 1982).

Kvantna fizika je dokazala da se priroda na mikrorazini ponaša neizvjesno, a ako su

zakoni mikrokozmosa isti kao makrokozmosa, stvarnost je subjektivna pri ĉemu promatraĉ

ima aktivnu ulogu u stvaranju ishoda. Ĉinjenica da je Max Planck, osnivaĉ kvantne teorije,

opovrgavao vlastite pretpostavke pokušavajući ih objasniti „razumno“, tj. u okviru

svjetonazora klasiĉne fizike, potvrĊuje Einsteinovu tvrdnju o predrasudama i atomima. Iako je

kvantna teorija bila sposobna predvidjeti mnoge pojave, nije pruţala nikakav odgovarajući

naĉin predoĉavanja osnovne strukture svijeta.

To su pokušali nadopuniti, nevisno jedan od drugoga, David Bohm, fiziĉar sa

Sveuĉilišta u Londonu i Karl Pribram, neuropsiholog sa Sveuĉilišta Stanford (Talbot, 2006,

str. 5). Prema njihovom shvaćanju, priroda svemira je holografska. Bohm je pretpostavio

postojanje dublje razine stvarnosti, u kojoj dva fotona nisu razdvojena14

. Predloţio je

12

Apsolutna izvjesnost o toĉnom stanju i svojstvima ĉestice više nije odrediva; moguća je jedino kalkulacija u

terminima statistiĉke vjerojatnosti. Taj je princip postao poznat kao Heisenbergov princip neizvjesnosti. 13

EPR paradoks izveden je iz pojave predviĊene kvantnom mehanikom, poznate kao kvantna zapletenost

(quantum entanglement), koja pokazuje da mjerenja izvršena u prostorno odvojenim dijelovima kvantnog

sustava mogu imati trenutan utjecaj jedno na drugo. Zanimljivo je da je provobitno nastao kao misaoni

eksperiment koji je trebao doĉarati nepotpunost kvantne mehanike. (Wikipedia, EPR paradoks: Wikipedia,

2011). 14

To je pokušao objasniti analogijom ribe u akvariju: „zamislite ribu koja pliva u akvariju. Zamislite i da nikada

prije niste vidjeli ni ribu ni akvarij, te da vaše jedino znanje o njima dolazi preko dvije televizijske kamere, jedne

uperene na prednji dio akvarija, a druge na njegov bočni dio. Kada pogledate na dva televizijska ekrana, mogli

biste pogrešno pretpostaviti da riba na ekranima predstavlja dva zasebna entiteta. Na kraju krajeva, budući da

su kamere postavljene pod različitim kutovima, svaka slika bit će nešto drukčija. MeĎutim, nakon što nastavite

promatrati, na kraju ćete uvidjeti da postoji odnos izmeĎu dvije ribe. Kada se jedna okrene, druga napravi malo

drukčiji, ali ipak odgovarajući okret. Kada je jedna okrenuta prema prednjoj strani, druga je okrenuta prema

bočnoj strani, i tako dalje. Ako niste svjesni šireg konteksta, mogli biste pogrešno zaključiti da ribe neprekidno

komuniciraju jedna s drugom, što nije točno. Ne odvija se nikakva komunikacija zato što su na dubljoj razini

stvarnosti – razini akvarija - dvije ribe, u stvari, jedna te ista riba“ (Talbot, 2006, str. 44). Bohm vjeruje da su

subatomske ĉestice povezane na isti naĉin kao i slike ribe na dva televizijska ekrana. Premda se ĉini da su

ĉestice, kao što su elektroni, odvojene jedna od druge na dubljoj razini stvarnosti, razini analognoj akvariju, oni

su, u stvari, samo razliĉiti aspekti dubljeg kozmiĉkog jedinstva.

11

implicitni red u svemiru, jednost na dubljoj razini, koja se prema van manifestira razdvojenim

oblicima. Pribram, potaknut Lashleyevim testiranjem Penfieldove teorije engrama15

(Lashley,

1950), kojim je opovrgnuta Penfieldova teorija16

, (nije pronaĊen dokaz postojanja engrama)

objašnjenje pronalazi u hologramu.

Hologram je trodimenzionalna slika napravljena laserom: kad se interferirajući uzorak

na filmu osvijetli trećom laserskom zrakom, pojavljuje se trodimenzionalna slika. Temelji se

na matematiĉkim transformacijama Jeana Fouriera iz 18. stoljeća (Mišak, 2008, str. intervju s

Karl Pribramom). Za razliku od obiĉne fotografije, svaki dio holograma sadrţi sve

informacije koje posjeduje cjelina17

. Tako i sjećanje, što je zakljuĉio Pribram, nije pohranjeno

u neuronima, već šifrirano u uzorcima ţivĉanih impulsa koji se kriţaju po cijelom mozgu, na

isti naĉin kao što lasersko svjetlo poprijeko interferira po cijelom podruĉju holografskog

filma.

Glavno obiljeţje holograma je stvaranje iluzije da se objekt nalazi tamo gdje se

zapravo ne nalazi. Prema Pribramu, tako radi i naš mozak: matematiĉki konstruira ĉvrstu

„stvarnost“, zapravo, iluziju da su unutarnji procesi smješteni izvan tijela, a pri tome se

oslanja na signale iz podruĉja frekvencija. Osim na fiziku i neuroznanost, holografski model

je utjecao i na psihologiju, objašnjavajući Jungovo kolektivno nesvjesno (Jung, 1990) i

povezanosti koje se znaju javljati izmeĊu svijesti dvoje ili više pojedinaca. Kada se pridoda

holografska teorija mozga Karla Pribrama s teorijom Davida Bohma po kojoj je cijeli svemir

hologram, moţe se zakljuĉiti da je sve splet elektromagnetskih frekvencija koje kodiraju

razine stvarnosti.

Pojavom raĉunala poĉela se razvijati teorija deterministiĉkog kaosa18

. 60-ih godina 20.

stoljeća meteorolog Edward Lorenz prvi je poĉeo prouĉavati kaotiĉno ponašanje

predviĊanjem vremena (atmosferskih prilika) te je uoĉio vezu izmeĊu neperiodiĉnog

ponašanja i nepredvidljivosti, prepoznavši u kaotiĉnim sustavima red.

15

Radi se o teoriji kojom se pokušalo objasniti sjećanje: tragovi sjećanja (enagrami) zapisani su u našem mozgu.

Prema tome, ako se dio mozga na kojem je pohranjeno sjećanje odstrani, odstrani se i sjećanje. 16

Lashley je uvjeţbao štakore da izvode razne zadatke, zatim im je kirurški odstranio dijelove mozgova i

priĉekao da se oporave. Cilj mu je bio da doslovno izreţe dijelove štakorskih mozgova koji sadrţe sjećanje

njihove sposobnosti trĉanja kroz labirint. Iako su štakorima motoriĉke sposobnosti bile oštećene, sjećanja su još

uvijek postojala (više u: Talbot, 2006) 17

Ako se hologram nekog objekta prepolovi i onda izloţi laserskom snopu svjetlosti, svaka polovina će još

uvijek sadrţavati sliku cijelog objekta. 18

Naziva se i nelinearna dinamika.

12

Dok je kvantna znanost prouĉavala (ne)objektivnost na mikroskopskoj razini, teorija

kaosa se tim problemom bavila iz makroskopske perspektive. Ustvrdila je da je ponašanje

predvidljivih sustava, primjerice njihanje njihala sata i putanje planeta, ipak kaotiĉno,

umjesto, kako se u Newtonovo vrijeme mislilo, savršeno predvidljivo. Teorija kaosa

proniknula je u razna podruĉja ljudskog djelovanja: od biljnih i ţivotinjskih populacija, preko

anatomije, vremenske prognoze, ekonomije do ljudskog organizma (fraktalna struktura pluća,

srĉana aritmija, stanice koţe i dr.) te objasnila djelovanje kompleksnih nelinearnih sustava.

Kompleksne sustave, iako izgledaju vrlo ureĊeno i jednostavno, obiljeţava decentraliziranost,

samoorganizacija i naizgled kaotiĉno ponašanje. Teorija kaosa dokazuje da svijetom ne

vladaju fiksni zakoni fizike, već je svijet samoorganizirajući, decentralizirani kompleksni

sustav, a prilikom reorganiziranja u sloţenije forme dolazi do kaosa nakon kojeg se opet javlja

red.

Pokušaj integracije teorije relativnosti i kvantne fizike doveo je do teorije struna. Cilj

joj je proizvesti ujedinjenu teoriju svega, koja bi povezala ĉetiri postojeća polja sila

(elektromagnetske, gravitacijske te jake i slabe nuklearne sile), kojom bi se objasnile sve

pojave (String theory, 2011, Wikipedia). Prema teoriji struna, osnovne graĊevne jedinice

materije su sitne vibrirajuće strune, „ţareće niti energije“ (Greene, 2003) duljine od oko 10-35

metara. Ovisno o razliĉitim frekvencijama kojima strune vibriraju, manifestiraju se razliĉite

subatomske ĉestice. Problem teorije struna je što je izrazito kompleksna jer njene jednadţbe

zahtijevaju više dimenzija: „u početku je ta teorija trebala čak do dvadeset dimenzija kako bi

se sve vibracije mogle povezati u jedinstvenu teoriju, no sada se čini kako bi bilo dovoljno

»samo« deset ili jedanaest dimenzija, uz pretpostavku da se vibracije javljaju u

višedimenzionalnom »hiper-prostoru«...“ (Laszlo, 2008, str. 13).

Fizika još nije uspjela iznjedriti univerzalnu teoriju svega. No, i ako fiziĉari uspiju u

naumu, mogli bi pronaći teoriju koja bi bila teorija svake fiziĉke stvari, a to ne bi bila teorija

svega. Prava teorija svega trebala bi ukljuĉivati, osim matematiĉkih formula kojima bi bili

objašnjeni svi fiziĉki fenomeni, i ţivot, um, kulturu, svijest i sve fenomene poput evolucije

ţivota, oblikovanja kulture i razvoja svijesti (Laszlo, 2008).

Kako svaki problem moţe biti riješen, inaĉe ga ne bi bilo, tako i do teorije svega

znanost moţe doprijeti. Ervin Laszlo19

, filozof znanosti, sistemski teoretiĉar i glazbenik,

19

Ervin Laszlo, doktorirao na Sorbonni, dobitnik je ĉetiri poĉasna doktorata, brojnih nagrada ukljuĉujući i

japansku nagrada za mir, 2001. 2004. i 2005. nominiran je za Nobelovu nagradu za mir. Predavao je na

sveuĉilištima u SAD-u, Europi i Dalekom Istoku te je osnivaĉ i predsjednik meĊunarodnog think-tank kluba u

13

istraţujući kljuĉne elemente svjetonazora koji se javlja na rubovima fizike, kozmologije,

biologije i novih znanosti, spoznao je da u korijenima stvarnosti nisu samo materija i energija,

nego još jedan kljuĉni faktor kojeg je opisao kao aktivnu i uĉinkovitu informaciju nazvavši ga

in-formacija. Tvrdi da in-formacija povezuje sve stvari u univerzumu, atome kao i galaksije,

organizme jednako kao i umove: „in-formacija je suptilna, kvazitrenutačna, neraspadljiva i

ne-energetska veza meĎu stvarima na različitim mjestima u prostoru i dogaĎajima u

različitim točkama u vremenu. Takve veze nazivaju se »nelokalnim« u prirodnim znanostima,

a »transpersonalnim« u istraţivanjima svijesti. In-formacija povezuje stvari (čestice, atome,

molekule, organizme, ekosustave, solarne sustave, čitave galaksije, baš kao i umove i svijest

koju se pripisuje nekima od navedenih), bez obzira na njihovu meĎusobnu udaljenost i na

vrijeme koje je proteklo od uspostavljanja veza izmeĎu njih… In-formacija koja se prenosi u

vakuumu i putem vakuuma moţe se primijeniti na zagonetne oblike koherencije koje nalazimo

u različitim područjima prirode“ (Laszlo, 2008, str. 52-53). Laszlo dalje u radu in-

formacijsko polje naziva akašičkim, prema indijskim filozofima: akaša je sveprisutno,

sveproţimajuće postojanje... sve što ima oblik, sve što je rezultat spajanja, razvijeno je iz te

akaše (Vivekananda, u: Laszlo, 2008, str. 58).

Laszlova teorija u skladu je s izjavom Nikole Tesle o neobjašnjivom izvoru njegovih

ideja: „Moj mozak je samo prijemnik. U svemiru postoji neka jezgra iz koje mi crpimo znanje,

snagu, inspiraciju. Nisam prodro u tajne ovog jezera, ali znam da ono postoji“ (Pravdivcev,

2007).

Kao i Laszlo, i Tesla je smatrao da je Svemir integralni organizam koji se sastoji od

više dijelova koji su sliĉni, ali se razlikuju po razliĉitoj frekvenciji vibracije. TakoĊer, bio je

mišljenja da se elektriĉna energija Zemlje treba besplatno koristiti, kao i zrak te da postoje

bolji naĉini dobivanja energije koji ne ukljuĉuju upotrebu goriva: „Sada mi se čini da će

spaljivanje ugljena, ma koliko djelotvorno biti samo provizorno rješenje, faza u razvoju

prema nečemu mnogo savršenijem. Naposljetku, proizvodnjom energije na taj način morali

bismo uništavati materijal, a to bi bio barbarski postupak. Potrebnu energiju trebali bismo

moći dobivati bez potrošnje materijala“ (Tesla u: Tutt, 2005, str. 14).

Budimpešti, kao i grupe za istraţivanja opće evolucije (General Evolution Research Group). Autor je 75 knjiga

prevedenih na 20 jezika.

14

Nedavna istraţivanja u fizici vakuma dokazaju postojanje akašiĉkog polja, no nazivaju

ga poljem nulte toĉke. Prema mnogim autorima (Tesla, Moray, Bearden, Puthoff, Valone,

Hutchinson i dr.) polje nulte toĉke nije prazan prostor, već ispunjen morem energije. Iako se

naveliko radi na konstrukciji tehnologije koja će moći crpiti energiju nulte toĉke te je beţiĉno

prenositi, to još nije poznato široj publici i pitanje je hoće li ikad te ideje globalno zaţivjeti.

Svjetska potrošnja energije na poĉetku dvadeset i prvog stoljeća deset je puta veća od

one na poĉetku dvadesetog. Potrošnja se neće moći zadrţati na sadašnjim razinama jer se

stopa rasta stanovništva eksponencijonalno povećava20

, a time i opterećenje na svjetsku

energetsku bazu.

Rifkin vidi izlaz u usvajanju vrijednosti i pravila entropijske paradigme, tj. prijelazu iz

visokoentropijskog u niskoentropijsko društvo (Rifkin, 2002). Zakon entropije je drugi zakon

termodinamike prema kojemu se materija i energija mogu mijenjati samo u jednom smjeru, tj.

od uporabljive k neuporabljivoj, od korisne k nekorisnoj ili od sreĊene prema nesreĊenoj.

Prema tome, sve ide nepovratno u smjeru kaosa i rasipanja, pa je i povijest cikliĉki proces

raspadanja, a veća promjena i razvoj povezuju se s brţim propadanjem i kaosom. On rješenje

vidi u usporavanju procesa propadanja koliko je to moguće tako da se ljudski rod svjesno

prilagodi prirodnom poretku i nauĉi prihvaćati konaĉnost fiziĉkog svijeta. To obuhvaća

odgovornost u rastu stanovništva, potrošnji, brizi prema bilţnjem, empatiji te osvješćivanjem

da je svaki ĉovjek dio cjeline.

Svijet se, prema Rifkinu, trenutno nalazi u ranoj fazi još jedne povijesne

konvergencije energije i komunikacija, na pragu treće industrijske revolucije (Rifkin, 2002).

Smatra da bi treća industrijska revolucija mogla proširiti empatiju na biosferu i sav ţivot na

Zemlji. To bi se moglo postići tako da se svaki objekt (dom, knjiţnica, tvornica, ured…)

pretvori u mini elektrane koje će stvarati i pohranjivati energiju kao vodik, zatim je po potrebi

opet pretvoriti u struju i distribuirati širom kontinenta putem pametnih mreţa (smart grid) na

principu na kojem radi internet.

Kao što nova generacija mladih ima mogućnost kreiranja vlastitih informacija na web-

u, generacija treće industrijske revolucije moći će stvarati vlastitu obnovljivu energiju koja bi

bila iskoristiva diljem Zemlje. To bi stvorilo obnovljivu ekonomiju koja bi bila povezana

globalno, a njome bi se upravljalo lokalno.

20

statistiĉki podaci govore da se svakog dana rodi oko 380.000 djece, a neto porast svjetskog stanovništva iznosi

oko 211.000 ljudi dnevno (worldometers, 2011)

15

Razvojem www-a poĉela je tranzicija trţišta vezanih uz geografiju prema

elektroniĉkoj trgovini i mreţnom gospodarstvu baziranom na idejama: „koncepti, ideje i

mašta, a ne stvari, postaju predmeti sa stvarnom vrijednošcu“ (Rifkin, 2005). Dok je, s jedne

strane, petina ĉovjeĉanstva umreţena i troši više energije nego ostatak svijeta, s druge, ostatak

umire od gladi u nedostatku sredstava za pokrivanje osnovnih materijalnih troškova ţivota.

Pitanje je hoće li se novim izvorima i naĉinom distribucije energije smanjiti rascjep

izmeĊu onih koji imaju pristup novim tehnologijama i onih bez pristupa. TakoĊer, pitanje je

jesu li nove i usavršenije tehnologije, od distribucije energije do ostalih aktivnosti, kljuĉ

odrţivog razvoja, ljudskih sloboda i blagostanja te hoće li novi pogledi na svijet i društveni

sustav najzad postati ţrtve onog istog svjetonazora koji ih je stvorio.

Ako se pitanja promotre iz srţi onoga što ih je stvorilo, a to su ljudske svijesti, dijelovi

kolektivne svijesti te se uzme u obzir ĉinjenica da svakom višem redu prethodi kaos prilikom

kojeg dolazi do samoorganizacije sustava, nagon za ţivotom jaĉi je od destrukcije, a

organizmi se mogu mijenjati u skladu s okolinom, velika je vjerojatnost da će se sustav

odrţati. No, hoće li se nastaviti temeljiti na dualnosti, strahu i individualizmu ega, evoluirati

na viši nivo kolektivnog individualizma temeljen na ljubavi, ili će paralelno postojati obje

stvarnosti, pokazat će vrijeme.

16

1.3.2 Teorija mreže u prirodnim i društvenim znanostima

Kada se govori o teoriji mreţe, u literaturi prirodnih znanosti pojavljuju se dvije

terminologije: matematiĉka s izrazima graf, vrh i brid (eng. graph, vertex, edge) i fizikalna s

izrazima mreţa, ĉvor i veza (eng. network, node, connection). Rijeĉ je o ekvivalentnim

izrazima. Budući da se rad bavi stranicama društvenih mreţa te je pojam mreţa bliţi

društvenim znanostima, govoreći o mreţama iz pogleda prirodnih znanosti rabit će se

fiziĉarski izrazi mreţa, ĉvor i veza. Za prikaz kronologije razvoja i pojedinosti teorije mreţe

koristit će se sljedeći izvori: Barabási (2006), Buchanan (2003), Littlejohn (1978), Scott

(1987) i Watts (2004).

U društvenim znanostima teorija mreţa nastala je tijekom 1930-ih, a smatrana je kao

primarni alat društvenih znanosti do kraja 1950-ih, kada su je Cartwright i Harary spojili s

teorijom grafova i matematikom. Nakon toga, matematiĉka istraţivanja mreţnih struktura

nastavljala su se stalnim tempom, što je utjecalo u konaĉnici i na današnji mreţni model.

Mreţna teorija, kakva postoji danas, ukljuĉuje model malog svijeta (small world) i temelji se

na nekim priliĉno sloţenim matematiĉkim modelima iako su osnovni principi jednostavni za

razumjeti. Unatoĉ matematiĉkoj sloţenosti suvremene teorije mreţa, a zahvaljujući brojnim

empirijskim opaţanjima prije svega world wide weba i interneta, postala je vrlo popularana te

se primjenjuje u razliĉitim podruĉjima, od raĉunalnih mreţa, bioloških ekosustava do sustava

poslovnog upravljanja (Dorogovtsev, 2003).

Postoje dvije struje u istraţivanjima mreţa. Prva, nastala u 1930–ima, odnosi se na

mreţe meĊu ljudima, a druga, mlaĊa, usmjerena na prouĉavanje mreţa kao struktura, dovela

je do razvoja matematiĉkih modela mreţnih struktura. Tijekom razvoja su se ispreplitale, a da

bi se dobio potpuni pregled razvoja suvremene mreţne teorije, potrebno je navesti znaĉajne

sliĉnosti i razlike pristupa društvenih znanstvenika, strukturalista i matematiĉara.

Psiholog, Jacob Moreno, jedan od ĉlanova neformalne skupine njemaĉkih istraţivaĉa,

prvi je razvio koncept društvene mreţe. 1937. objavio je vlastiti model mreţe, koji je koristio

za analizu ljudskih društvenih skupina. Moreno je izumio sociogram, dijagramski prikaz

odnosa izmeĊu ljudi u društvenoj skupini. Sastoji se od toĉkica ili ĉvorova, koji predstavljaju

ljude, i linija, koje oznaĉuju odnose ili veze izmeĊu njih. Morenov rad pokrenuo je niz

istraţivanja kojima su se istraţivale društvene mreţe te koja su postala metoda za mjerenje i

analizu društvenih mreţa (Social Network Analysis) (Scott, 1987).

17

Pojam društvena mreţa meĊu prvima je upotrijebio Norbert Elias, 1939. u smislu

spleta mnogih nevidljivih niti koje povezuju pojedince, a promjena jednog spleta dovodi do

promjene ostalih (Katunarić, 1999). Jedan od ranijih radova s teţištem na društvenim

mreţama nastao je 1954. godine kao rezultat prouĉavanja jedne norveške zajednice engleskog

antropologa Barnesa: „Svaka osoba je...u kontaktu s brojnim drugim ljudima od kojih je s

nekima u direktnom kontaktu, a s drugima ne... čini mi se praktičnim jedno takvo socijalno

polje nazvati mreţom“ (Barnes, 1954, u: Ţganec, 1995, str. 506).

Sljedeći znaĉajan korak u razvoju mreţne teorije pojavio se objavljivanjem rada

Cartwright i Hararya 1956. U radu se tvrdi da se Morenovi sociogrami mogu analizirati

matematiĉkim pristupom poznatim kao teorija grafova. Do tada su znanstvenici društvenih

znanosti koristili rijeĉi za opisivanje sociograma. Znaĉajan doprinos Cartwright i Hararya je u

povezivanju kvalitativnih sociograma društvenih znanosti s kvantitativnom analizom teorije

grafova. Teorija grafova je jedna od grana matematike, zastupljena i u informatici, ĉije je

podruĉje istraţivanja osobina grafova. Preteĉa teoriji grafova smatra se rad Leonarda Eulera

pod nazivom Sedam Kenigsberških mostova, objavljen 1736. Neke osnovne ideje, iz kojih su

se kasnije razvili modeli kompleksnih mreţa, predstavili su maĊarski matematiĉari Paul Erdös

i Rényi (Erdös i Rényi 1959, i 1960, u Piškorec, 2007). Oni su prvi predloţili model

kompleksne mreţe poznat kao klasična slučajna mreţa koji je vaţan jer se mogao koristiti

kao model za objašnjavanje empirijski dobivenih podataka iz stvarnog svijeta.

Krajem 1960 –ih Stanley Milgram unaprijedio je teoriju mreţe. Prouĉavao je problem

malog svijeta (small world problem), koji je postao aktualan nakon popularne, no do tada još

nedokazane hipoteze21

, da unutar društvene grupe bilo koja osoba moţe kontaktirati bilo koju

drugu osobu putem iznenaĊujuće malog broja veza. Pomoću jednostavnog eksperimenta

odluĉio je testirati hipotezu te demonstrirati da su svaka dva ĉovjeka na svijetu povezana u

prosjeku preko najviše šest drugih ljudi. On je od 160 sluĉajno odabranih stanovnika gradića

Wichita i Omaha u SAD-u (odabrao ih je jer su mu se ĉinila dovoljno udaljenima) traţio da

pošalju pismo poznaniku koji će to pismo poslati svojemu poznaniku, a sve u pokušaju da se

doĊe do iste osobe, brokera u Bostonu. Uz pisma, poslao je i listu uputa22

sluĉajnim

ispitanicima koja ih je usmjerila da pismo proslijede ili brokeru u Bostonu osobno (samo ako

su ga osobno poznavali) ili drugoj osobi za koju bi po njihovom mišljenju postojala veća

21

Hipotezu malog svijeta prvi je put opisao maĊarski pisac Frigyes Karinthy 1929, u pripovijetci Lanci

(Barabasi, 2006) 22

U 3. poglavlju knjige U mreţi (Barabasi, 2006) mogu se naći upute eksperimenta. Poglavlje na engleskom

jeziku dostupno je na: http://www.barabasilab.com/LinkedBook/

18

vjerojatnost da bi ga mogla poznavati. Milgram je htio saznati koliko koraka je u prosjeku

potrebno da pismo stigne na cilj. Pretpostavljao je da će u prosjeku trebati moţda i više od sto

koraka te će mali broj pisama zaista stići na cilj. Od 160 pisama 42 su dostavljena, a poruke

koje su doista i došle do cilja prošle su preko prosjeĉno šest osoba. Iako je Milgramov

eksperiment proveden samo u SAD-u, stekao je veliku popularnost te ĉak postao tema

kazališne drame Šest stupnjeva odvojenosti (1991) i kasnije istoimenog filma (1993) prema

scenariju Johna Guare. Scenarist filma i reţiser drame, John Guare smatrao je da se šest

stupnjeva odvojenosti mogu primijeniti i globalno, na cijeli svijet. Teorijski, bilo koje dvije

sluĉajno odabrane osobe u svijetu poznaju osobe koje su veze u lancu od jedne do druge

osobe.

Projekt, pokrenut na Sveuĉilištu Columbia u New Yorku, pokušao je dokazati

Milgramovu hipotezu na globalnoj razini. U pokusu je sudjelovalo više od 60.000 e-mail

korisnika ĉiji je zadatak bio pomoći da se poruka proslijedi jednoj od 18 sluĉajno odabranih

osoba u 13 zemalja. Pri tome su poruku trebali poslati nekomu za koga misle da je ciljnoj

osobi bliţi nego oni sami. MeĊu ciljnim su osobama bili jedan profesor u Americi, tehnološki

konzultant u Indiji i veterinar u norveškoj vojsci. Istraţivanjem se ustanovilo da se do ciljne

osobe doĊe u pet do sedam koraka, ovisno o udaljenosti izvora i cilja, da se uspješno

prosljeĊivanje provodi prvenstveno kroz srednje i slabe veze te da uspjeh ovisi prvenstveno o

inicijativi pojedinca (Dodds, Muhamad, & Watts, 2003). Formalno, efekt malog svijeta

zahtijeva preciznu definiciju prosjeĉne najkraće udaljenosti izmeĊu dva ĉvora mreţe.

Mark Granovetter je 1973. objavio jedan od najutjecajnijih radova koji je doprinio

modernoj teoriji mreţa. Rad pod nazivom Snaga slabih veza (The strength of weak ties)

nastao je na temelju hipoteze malog svijeta koju je dokazao Milgram (Granovetter M. S.,

1973). Kao dio istraţivanja u okviru doktorske disertacije, Granovetter je u Bostonu, SAD,

proveo anketu o uspješnim kandidatima koji su se aplicirali za posao. Zanimao ga je naĉin na

koji su ti kandidati saznali za natjeĉaj i koga su kontaktirali vezano uz posao. Iz intervjua s

uspješnim kandidatima ustanovilo se da informaciju o radnom mjestu nisu dobili od prijatelja,

nego od poznanika (Barabási, 2006). Istraţivanje je potaknulo misao da su znaĉajne veze u

mreţi slabije: jake veze unutar mreţe su one, primjerice, izmeĊu bliskih prijatelja ili obitelji,

osoba koje su ĉesto u kontaktu s drugima i imaju sliĉan krug kontakata, a slabe izmeĊu

poznanika, osoba koje rijetko ili uopće ne komuniciraju, a poznaju se odnekuda. Slabije veze

imaju tendenciju povezivanja meĊu društvenim skupinama jer osobe koje su udaljenije imaju

u velikoj vjerojatnosti sasvim drugi krug bliskih kontakata. Rad je znaĉajan jer je meĊu

19

prvima izloţio koncept mreţnog mosta, premosnika (network bridge, bridging) koji se odnosi

na vezu, pojedinca, koja povezuje skupine bliskih kontakata koje bi inaĉe ostale nepovezane

(Granovetter, 1973, 1983).

Rad na društvenim mreţama tijekom 1970-ih i 1980-ih nastavio se u mnogim

razliĉitim podruĉjima. Drugi znaĉajniji napredak u teoriji mreţa postigli su Watts i Strogatz

objavljivanjem rada pod nazivom Kolektivna dinamika mreţa malog svijeta (Collective

dynamics of „small-world‟ networks). Rad je postao jedan od najutjecajnijih u povijesti teorije

mreţe. Watts i Strogatz, matematiĉari sa Sveuĉilišta Cornell u New Yorku, pokušali su

pronaći matematiĉko objašnjenje za fenomen malog svijeta fokusirajući se na graf mreţe

malog svijeta. Otkrili su da je model mreţe malog svijeta u svojim obiljeţjima specifiĉna

vrsta kompleksnih mreţa za nasuprot modelu klasičnih slučajnih mreţa Erdös i Rényia. Ono

što karakterizira mreţe malog svijeta je prisutnost sluĉajnih udaljenih veza, koje direktno

povezuju inaĉe udaljene ĉvorove. Nakon objave Watts i Strogatzovog rada, poĉelo se

intenzivno istraţivati mreţe s obiljeţjem malog svijeta. Modeli malog svijeta pronaĊeni su u

razliĉitim podruĉjima: lingvistika (Ramon & Sole, 2001), World Wide Web (Albert &

Barabási, 1999), ljudski seksualni kontakti (Liljeros, Edling, Amaral, Stanley, & Åber, 2001)

staniĉni metabolizam (Jeong, Tombor, Albert, Oltvai, & Barabási, 2000) i dr.

Još jedan znaĉajni pomak u mreţnoj teoriji napravio je maĊarski fiziĉar Albert-Laszlo

Barabási. Njegov kljuĉni doprinos vezan je uz spoznaju o vaţnosti ĉvorova u mreţi: mreţe su

sastoje od ĉvorova (obiljeţavaju se toĉkama) koji su meĊusobno povezani vezama

(obiljeţavaju se linijama). Istraţujući strukturu interneta (već je utvrĊeno da internet ima

obiljeţje maloga svijeta), Barabási je otkrio da se u mreţi malog svijeta ĉesto pojavljuju

brojni ĉvorovi koji imaju izrazito više veza od drugih, prosjeĉnih ĉvorova. Barabási ih je

nazvao koncentratorima i pretpostavio da imaju veći znaĉaj od ostalih ĉvorova jer, kad ih se

ukloni iz mreţe, znatno će više njihov gubitak utjecati na cijelu mreţu od uklanjanja ostalih

ĉvorova koji imaju prosjeĉni broj veza (Barabási, 2006). Model kompleksne mreţe Barabási-

Albert danas je jedan od najprouĉavanijih modela nastajanja mreţe bez skale (scale free) .

Njihov model nastavlja se na rad D. S. Pricea koji je 1965. prvi put opisao ono što se danas

naziva mreţom bez skale (Price, 1965. u Piškorec, 2007).

Mreţna teorija postala je fokus mnogih istraţivaĉa u posljednjih nekoliko godina, a

zanimanje za nju i dalje je intenzivno.

20

1.3.3 Internet – kompleksni sustav s obilježjem mreže bez skale

Mreţe malog svijeta i mreţe bez skale su vaţniji primjeri kompleksnih mreţa.

Kompleksne mreţe su znaĉajne jer imaju mnogo sliĉnosti sa stvarnim mreţama, zbog ĉega se

mogu uspješno koristiti kao modeli za objašnjavanje mreţa stvarnoga svijeta.

Mreţe bez skale karakterizira postojanje koncentratora, rast i preferencijsko

vezivanje.

Koncentratori, poveznici s neuobiĉajeno mnogo veza, koji takve mreţe drţe na okupu,

prisutni su od staniĉnog do ekonomskog sustava. Iako modeli društvenih mreţa nisu

podupirali postojanje koncentratora, dokazalo se da su koncentratori kljuĉni u funkcioniranju

prirodnih i društvenih sustava. Otkrilo se da su oni posljedica zakona potencije (power law,

polinomne distribucije) - naznaka samoorganizacije i reda, što je dovelo do toga da se mreţe

ne promatraju kao sluĉajne.

Zakon potencije u mreţi bez skale predviĊa da će većina ĉvorova imati tek po

nekoliko veza, a drţat će ih na okupu mali broj izrazito snaţno povezanih koncentratora

(Barabási, 2006). U toj hijerarhiji, jedan iznimno dobro povezan ĉvor slijedi nekolicina nešto

manjih ĉvorova, a njih prate još desetine manjih. Ne postoji centralni ĉvor koji kontrolira

svaki ĉvor i vezu. (Barabási, 2006).

Preferencijsko vezivanje obuhvaća smisao privlaĉnosti u konkurentskom okruţenju.

To znaĉi da privlaĉnost odreĊenog ĉvora odreĊuje broj njegovih veza. Primjerice, svaki novi

ĉvor odluĉuje s kim će se spojiti tako što usporeĊuje sve dostupne ĉvorove, a oni privlaĉniji

dobivat će ĉešće nove veze. U praksi to znaĉi da će novi potrošaĉi koristiti proizvode koje

većina ostalih potrošaĉa koristi, a u pogledu interneta, najpopularnijim web stranicama još će

više rasti popularnost.

U umreţenim društvima granice su propusnije, u interakciji su raznovrsni subjekti,

vezivanja se preklapaju s mnogostrukim mreţama, a to su neka od obiljeţja kompleksnog

sustava.23

Internet takoĊer ima obiljeţja kompleksnog sustava koji evoluira, što ga ĉini

sliĉnim ţivoj stanici: Albert, Jeong i Barabási su otkrili da zakon potencije24

opisuje

23

O prijelazu društva iz malih grupa („Little Boxes) preko glokaliziranih mreţa („glocalized“ networks) do

umreţenog individualizma (“Networked Individualism”) pogledati u: Wellman, Barry: Little Boxes,

Glocalization, and Networked Individualism

http://www.chass.utoronto.ca/~wellman/publications/littleboxes/littlebox.PDF (26. svibnja 2009) 24

Primjeri mreţa koje slijede zakon potencije su mreţe zraĉnog prometa, stanica organizma: svaka stanica je

malena, nejednolika mreţa kod koje u većini reakcija sudjeluje svega nekoliko molekula, koncentratora

metabolizma (Barbási, 2006.)

21

topologiju weba. Iako su oĉekivali da će web stranice biti sluĉajno povezane, što bi znaĉilo da

je većina dokumenata podjednako popularna, utvrdili su da je web mreţa koja ima puno

ĉvorova s vrlo malo veza, i nekoliko ĉvorova (web stranica), koncentratora s neobiĉno

velikim brojem veza.

Do istog zakljuĉka došli su istraţivaĉi kojima je cilj bio stvoriti bazu znanja Campfire

u kojoj je sadrţano više stotina tisuća web zajednica (Kleinberg i sur. 1999), a i braća

Faloutsos koji su takoĊer otkrili da je internet mreţa koja u svom rastu slijedi zakon potencije

(Faloutsos, Faloutsos, & Faloutsos, 1999). Prema tom zakonu šire se i prirodne mreţe poput

ljudskog dišnog sustava.

Kasnije se utvrdilo da većina vaţnih mreţa, od www-a do ţive stanice, ima obiljeţje

mreţe bez skale. Dokazano je, takoĊer, da su koncentratori kljuĉni u odreĊivanju strukturne

stabilnosti, dinamiĉkog ponašanja te toleranciji na greške i napade.

Zanimljivo istraţivanje otpornosti mreţe provedeno pomoću kompjuterskih simulacija

na mreţama generiranim modelom mreţe bez skale pokazalo je da se znaĉajni postotak

ĉvorova moţe ukloniti iz svake mreţe bez skale, a da ona ne popuca (Barabási, 2006).

Budući da su samoorganizacija i red posljedica zakona potencije prema kojem se šire

mreţe bez skale, mreţe bez skale imaju obiljeţja kompleksnog sustava.

Za razliku od lineranih sustava, koje obiljeţava centraliziranost, kompleksni nelinearni

sustavi visoko su decentralizirani, iako izgledaju vrlo ureĊeno i jednostavno25

. Primjer takvog

sustava je jato ptica, koje naizgled djeluje kao linearni, centralizirani sustav koordiniran

voĊom grupe, pticom na ĉelu jata (hijerarhija). No, zapravo, svaka ptica usklaĊuje let u

odnosu na susjednu pticu, a ne na onu na ĉelu, te tako ptice nesvjesno oblikuju ureĊeno jato.

UreĊeni sustav bilo bi nemoguće oblikovati koordinacijom s ĉela.

„Bogatstvo i raznolikost meĎudjelovanja izmeĎu brojnih meĎuovisnih varijabli

dopuštaju kompleksnim sustavima da se samoorganiziraju. Proces samoorganizacije dogaĎa

se spontano. Spontana samoorganizacija jedan je od glavnih zaštitnih znakova kompleksnih

sustava” (Bezak, 2007, str. 1).

25

iz teorije kompleksnosti proizlazi da se “meĊudjelovanja visoke sloţenosti koja djeluju u sustavima

sastavljenima od mnoštva individualnih elemenata, ĉesto udruţuju, kako bi stvorila, u velikom mjerilu,

jednostavne uzorke – emergentne fenomene”. Više o teoriji kompleksnosti i deterministiĉkog kaosa u: Bezak,

Karlo: Kaotiĉna lovišta http://nauka.adsoglasi.com/biologijaekologija/bezak/kaoticna_lovista.pdf (4.rujna 2009)

22

Globalna mreţa internet kompleksni je sustav: samoorganizirajući je, ima izuzetno

brojne dijelove, web stranice, tako da je nemoguće meĊu njima uspostaviti uzroĉno –

posljediĉni odnos, a dijelovi su meĊusobno premreţeni petljama s povratnim uĉinkom što

znaĉi da se sadrţaj web stranica konstantno mijenja zbog povratne informacije korisnika.

Struktura interneta u svojoj osnovi je ista kao i struktura stranica društvenih mreţa,

blogovskih servisa, foruma ili portala.

23

1.3.4 Teorijski pristup zadovoljenja potreba

Teorijski pristup zadovoljenja potreba26

(uses and gratifications) ĉesto je primjenjivan

u istraţivanjima interneta27

.

Postavili su ga Jay Blumler i Elihu Katz 1974. u okviru teorije komunikacije. Umjesto

da se koncentrira na posljedice koje medijski sadrţaji ostavljaju na publiku, pristup

zadovoljenja potreba zaokuplja pitanje što je to u medijskom sadrţaju privuklo publiku te koje

potrebe zadovoljava odreĊeni medij. Preciznije, odnosi se na motive i osjećaj zadovoljstva,

gratifikacije, koje se pojavljuju uporabom medija.

Osnovnu ideju ovog pristupa ĉini publika koja samostalno odabire medije i medijski

sadrţaj kako bi zadovoljila svoje potrebe. TakoĊer, pristup sadrţi pretpostavku da se mediji

natjeĉu s drugim izvorima informacija za zadovoljenje potreba svoje publike (Blumler i Katz,

1974 u: Nightingale i Ross, 2003). Budući da tradicionalni masovni mediji i novi mediji

nastavljaju pruţati publici široki raspon sadrţaja, pristup zadovoljenja potreba se smatra

jednim od najprikladnijih i stoga vodećih pristupa za istraţivanje pitanja zašto publika odabire

odreĊeni medij i medijske sadrţaje (Larose, Mastro, & Eastin, 2001).

Teorije komunikacije razvile su se iz psihologije i sociologije tijekom proteklih stotinu

godina, a pristup zadovoljenja potreba nastao je iz istraţivanja medijskih efekata koja su

izvorno potekla iz funkcionalistiĉke teorije u društvenim znanostima (Blumler i Katz, 1974).

Funkcionalistiĉka teorija utjecala je na prouĉavanje komunikacije od 1920-tih do 1940-tih

godina 20. stoljeća. Nakon toga pojavio se zaokret koji je ponovo postavio teţište na odnos

izmeĊu medija i ljudi, što je dovelo do uspostavljanja zadovoljenja potreba pristupa. U 1950-

ima i 1960-ima trend u sociologiji i psihologiji, da se u istraţivanjima uzimaju u obzir

pojedine društvene i psihološke varijable, snaţno je utjecao na istraţivanja u okviru pristupa

zadovoljenja potreba (Rosengren, 1974 u: Rosengren i sur. 1976; Rubin, 1994; Ruggiero,

2000). Radovi iz tog razdoblja usmjereni su na psihološke ili socijalne osobine pojedinaca te

ispituju obrasce uporabe medija u skladu s tim osobinama (Katz & Foulkes, 1962); (Ruggiero,

2000). U 1970-ima, s obzirom da su se psihološka istraţivanja odmakla ka kognitivnom

26

Eng. Uses and gratifications; u literaturi hrvatskog govornog podruĉja prevoĊen je kao teorijski pristup koristi

i nagrade (Kunczik & Zipfel, 2006), teorija potreba i njihova zadovoljenja (Sindik & Veselinović, 2010) te

teorija zadovoljenja potreba (Ilišin V., 2003). U ovom radu koristi se naziv teorijski pristup zadovoljenja potreba,

a ne teorija zadovoljenja potreba jer je još uvijek prisutna diskusija oko pitanja zadovoljava li navedeni pristup

(koncept) standarde punopravne teorije. U poglavlju Nedostaci pristupa zadovoljenja potreba detaljnije su

navedeni i obrazloţeni postojeći problemi oko postizanja statusa punopravne teorije. 27

Polazište za osnovnu literaturu kronologije razvoja pristupa te njegova osnovna obiljeţja bila je wiki knjiga

dostupna na: http://en.wikibooks.org/wiki/Communication_Theory/Uses_and_Gratifications (18.07.2010)

24

pristupu, identificiranje motiva primatelja za odabir medija postalo je vaţno te su nastale

mnoge tipologije s ciljem opisivanja i objašnjavanja medijske potrošnje (Rubin, 1994;

Ruggiero, 2000).

U to vrijeme pojavila se i kritika. Kritiĉari su pristupu zadovoljenja potreba zamjerali

da je nejasan u definiranju kljuĉnih koncepata, primjerice potreba, te da ne predstavlja ništa

više od taktike prikupljanja podataka (Elliot, 1974; Swanson, 1977, 1979; Lometti i dr., 1977.

u Severin i Tankard, 2001). Od 1980-ih nadalje, pojavom novih medija, napose interneta,

koliĉina istraţivanja se znatno povećala što je dovelo do daljnjeg razvoja pristupa

zadovoljenja potreba.

Pristup zadovoljenja potreba prvi put spominje E. Katz u ĉlanku iz 1959., u kojem

istiĉe da nisu istraţivanja u podruĉju komunikacije zamrla, kako je B. Berleson (Berleson,

1959. u Severin & Tankard, 2001) tvrdio, nego da se fokus istraţivanja s potreba medija kao

komunikatora sadrţaja preusmjerio na potrebe publike kao konzumenta sadrţaja.

Prema Katzu i ostalima, ono što je danas poznato kao pristup zadovoljenja potreba u

medijskim istraţivanjima, proizašlo je iz prouĉavanja zadovoljstva radio programom, s

naglaskom na radijskim sapunicama u ranim 1940-ima (Katz & Foulkes, 1962; Katz, Blumler,

& Gurevitch, 1974; Rosengren, 1974; Rubin, 1994; Ruggiero, 2000). Ta istraţivanja

fokusirala su se na opisivanje onoga što publiku motivira za korištenje medija te su

predstavljala odstupanje od prethodnih istraţivanja masovnih medija, koja su bila

usredotoĉena ili iskljuĉivo na medijske efekte ili naĉin i sadrţaj komunikacije pošiljatelja

poruke (masovnih medija), a ignorirala su motive publike (Katz i dr., 1974; McLeod, Becker

& Byrnes, 1974; Rubin, 1994; Ruggiero, 2000). Tijekom 70-ih i 80-ih najviše istraţivanja

provedeno je na televizijskoj publici. (Rosengren i sur. 1976; Palmgreen & Rayburn, 1979;

Bantz, 1982).

Znanstvenici su tvrdili da su uspješno otkrili dosljedne rezultate o motivima i

gratifikaciji gledanja televizije. Uglavnom su identificirali sljedećih ĉetiri ili pet dominantnih

motivacija ili gratifikacija: emocionalno rasterećenje, osobni odnosi, osobni identitet

pojedinca te nadzor (Severin & Tankard, 2001).

U tablici 1 prikazana je kronologija vaţnijih istraţivanja do pojave interneta s opisom i

rezultatima istraţivanja. Kronologija je prikupljena iz: Kunczik & Zipfel, 2006; Severin &

Tankard, 2001; Staples 1998 te wikibooks.org.

25

Tablica 1: Kronologija vaţnijih istraţivanja do pojave interneta

Autori Godina Opis istraţivanja

Herzog 1944. Uloga radijskih sapunica u ţivotu redovnih slušatelja.

Zadovoljstva: emocionalno rasterećenje, bijeg

(eskapizam28

), nadomjesno ispunjenje ţelja, savjet i pomoć

u rješavanju svakodnevnih poteškoća

Berelson 1949. Kako ĉitanje novina zadovoljava ĉitatelje. Istraţivanjem

potaknutim dvotjednim štrajkom dostavljaĉa novina ţeljelo

se saznati koje su funkcije ĉitateljima novina ostale

neispunjene. Rezultati: rasterećenje, opuštanje, zabava,

društveni prestiţ (biti upućen u javne afere vaţno je zbog

sudjelovanja u razgovorima), informiranje i interpretacija

politiĉkih zbivanja, pomoć u svakodnevnom ţivotu (pr.

vremenska prognoza, izvještaji s burze, kino program i sl.)

Riley i Riley 1951. Sociološki pristup istraţivanju komunikacije. Djeca dobro

integrirana u grupu vršnjaka koriste pustolovne priĉe u

medijima za grupne igre, a oni ne tako dobro integrirani

koriste isti medijski sadrţaj za sanjarenje i fantaziju.

Istraţivanje naglašava vrijednost brojnih socioloških

pojmova kao alata u komunikacijskim istraţivanjima.

Blumler i McQuail 1969. Uporaba i utjecaj televizije u predizbornoj kampanji 1964. u

Velikoj Britaniji. Cilj istraţivanja bio je utvrditi zašto ljudi

gledaju ili izbjegavaju gledanje predstavljanja politiĉara i

politiĉkih stranaka na TV-u. Više od polovice ispitanika kao

razlog navelo je nadgledanje političkog okruţenja, što je

pokazatelj da su politiĉke emisije izvor informacija o

politiĉkim aferama te predizbornim obećanjima i jamstvima.

Trećina ispitanika navela je razlog koji pokazuje da se

predizborne emisije gledaju kako bi se uĉvrstili već

postojeći stavovi.

Harper, Munroe, i

Himrnelweit

1970. Psihološko istraţivanje. Istraţivala se veza izmeĊu osobina

liĉnosti u djece i njihove preferencije televizijskih

programa. Otkrilo se da su psihološke osobine poput

bojaţljivosti i samopoštovanja povezane s odabirom

televizijskog programa.

Greenberg 1974. Uloga gledanja televizije kod djece 9-15 godina u Velikoj

Britaniji. Utvrdilo se da djeca gledaju televiziju da im proĊe

vrijeme, da zaborave, da se odvoje, kako bi saznala nešto o

novim stvarima i sebi, zbog uzbuĊenja, za opuštanje,

druţenje, i jer im je to navika. Djeca aktivno koriste medij

televizije da zadovolje razliĉite potrebe koje ne mogu u

potpunosti ispuniti na neki drugi naĉin.

28

Radi se o konceptu eskapizma, kompenzacijskom korištenju medija. Korištenje medija radi recepcije, tj. vrste

eskapizma koja omogućuje bijeg iz stvarnosti smatra se posljedicom frustracije uvjetovane strukturom osobe i/ili

socijalnom strukturom. Prema tome, vrijednost gledanja televizije je i u bijegu od svakodnevnih strahova u svijet

privida (Kunczik & Zipfel, 2006, str. 191)

26

McLeod i Becker 1974. Istraţivanje televizijskog praćenja politiĉkih kampanja.

Utvrdili su da ljudi gledaju politiĉke sadrţaje na televiziji iz

više razloga koji ukljuĉuju nadzor, vodiĉ za glasovanje,

predviĊenu komunikaciju, uzbuĊenje, i uĉvršćivanje

stavova.

Johnstone 1974. Istraţivanje povezanosti integriranosti adolescenata meĊu

vršnjacima i vrste masovnih medija te koliĉine vremena

provedenog s masovnim medijima. Rezultat pokazuje da će

adolescenti koji su integrirani u grupu vršnjaka provesti više

vremena slušajući radio, nego adolescenati koji to nisu. Ti

isti adolescenati takoĊer će ići u kino više od onih koji nisu

dobro prihvaćeni. S druge strane, adolescenti koji nisu

integrirani u grupu vršnjaka više vremena provode gledajući

televiziju, uglavnom kao bijeg od stvarnosti.

Levy 1975. Istraţivanje primjenjivosti tipologije koju su izradili

McQuail, Blumler i Brown (1972) na temelju analize

motiva za gledanjem TV kvizova u Velikoj Britaniji. Levy

je testirao tipologiju na 240 odraslih osoba u SAD-u i

zakljuĉio da su ĉetiri grupe motiva McQuaila i dr. (sklonost

samoprocjenjivanju, osnova za socijalnu interakciju,

sklonost uzbuĎenju i sklonost obrazovanju29

) reducirane na

tri sadrţajno preklapajuće dimenzije u SAD-u. Autor je

pretpostavio da je nekoliko ĉimbenika, poput veće

dostupnosti, razlika u stilu i prezentaciji televizijskih vijesti

u SAD-u te ĉinjenice da Amerikanci gledaju vijesti zbog

razliĉitijih motiva od Britanaca, moglo uzrokovati razlike u

primjenjivosti tipologije.

Lull 1980. Istraţivanje komunikacijskih obrazaca u obitelji i socijalne

uporabe televizije. Opisuje dva tipa obitelji obzirom na

korištenje medijskih obrazaca. Roditelji u društveno-

orijentiranim obiteljima naglašavaju da se svi trebaju

slagati. Uĉe svoju djecu da uzimaju u obzir tuĊe osjećaje te

izbjegavaju sporove. Društveno - orjentirane obitelji koriste

televiziju iz više socijalnih razloga, kao što su pozadinska

buka, druţenje, revizija dana, regulacija razgovora,

ilustracija iskustva, da se smanji napetost, teme za razgovor,

obiteljsko opuštanje, smanjenje sukoba u kući, modeliranje

ponašanja, rješavanje problema, jaĉanje uloga, obiteljska

solidarnost. U takvim obiteljima će se gledati program koji

pojaĉava obiteljske uloge. Idejno orjentirane obitelji

naglašavaju vaţnost izraţavanja ideja, kritiĉkog

razmišljanja, rasprave o problemima i debate. Takve obitelji

koriste televiziju za prenošenje obiteljskih vrijednosti,

olakšavanje argumentiranja i za reguliranje djeĉjeg iskustva.

Gledat će programe koji olakšavaju obiteljske rasprave.

29

Eng. information, personal identity, Integration and Social Interaction, Entertainment

27

Palmgreen i dr. 1981. Istraţivanje razloga gledanja televizijskih vijesti. UtvrĊeno

je da ih prate zbog opće informiranosti, parasocijalne

interakcije, zabave, jer su korisne za donošenje odluka, te u

meĊuljudskim odnosima

Rubin 1981. Istraţivanje motiva gledanja ameriĉke televizijske

informativne emisije Sixty Minutes rezultiralo je sljedećim

faktorima: druţenje, bijeg (eskapizam), potraga za

informacijama, uzbuĊenje, za zabavu, da proĊe vrijeme.

Rubin i Rubin 1982. Istraţivanje je pokazalo da su neke socijalne dimenzije

poput zadovoljstva ţivotom, društvene aktivnosti,

interpersonalne interakcije, ekonomske sigurnosti povezane

s odabirom TV programa i naĉinom gledanja televizije.

Osobe s visokom razinom interpersonalne interakcije i

društvene aktivnosti više gledaju glazbene programe,

dnevne serije i talk–show, a oni s visokom razinom

zadovoljstva ţivotom manje gledaju televiziju uopće, a

preferiraju sportske programe, akcije avanture te komedije.

Bryant i Zillman 1984. Eksperimentom u kontroliranim uvjetima testirala se teorija

upravljanja raspoloţenjem30

(mood management theory). U

svrhu istraţivanja kod jednih ispitanika izazvala se dosadu,

a kod drugih stres. Pokazalo se da stresirani ispitanici traţe

umirujuće, a oni koji se dosaĊuju uzbudljive sadrţaje.

Rayburn i Palmgreen 1984. Testiranje modela predviĊanja izloţenosti sadrţajima javne

televizije. Model je uspješno predvidio razinu izloţenosti

kod ispitanika koji su sami birali sadrţaj, kod onih za koje

su drugi odluĉivali što će gledati nije ga bilo moguće

primijeniti.

Rubin 1984. Istraţivanje kojim je potvrĊena Rubinova pretpostavka da

aktivnost publike nije apsolutni pojam, nego jedna varijabla.

Heeter i Greenberg 1985. Istraţivanje publike kablovske televizije otkrilo je da je

publika prezasićena programima i brojem kanala u ponudi.

Od 35 kanala, ispitanici su toĉno identificirali samo 9 kanala

prema broju na kojem se nalaze.

Perse 1986. Istraţivanje razloga praćenja televizijskih sapunica kod

studenata. Rezultati su pokazali da su razlozi zabava,

uzbuĊenje, navika, da im proĊe vrijeme, traţenje

informacija, odmor ili bijeg (eskapizam) i voajerizam.

Levy 1987. Istraţivanje kojim se dokazalo da su korisnici video-

rekordera znaĉajno aktivnija publika od televizijske.

Instrument mjerenja bila je Levy-Windahl typology of

audience activity.

30

Teorija polazi od pretpostavke da ĉovjek teţi tomu da stvori pozitivno raspoloţenje, odnosno odrţi ga

(Kunczik i Zipfel, 2006)

28

Winick 1988. Istraţivanje je prouĉavalo ljude koji privremeno nisu imali

televiziju da bi uvidjeli koja je uloga televizije kod publike.

Razlozi gledanja televizije dobiveni istraţivanjem su:

nadzor i informacija, opuštanje i zabava, razgovor,

društveno vezivanje, revizija dana i tjedna te prijateljstvo.

Osim toga, utvrdilo se da se ljudi dragovoljno odluĉuju za

gledanje televizije u odnosu na druge moguće aktivnosti.

Tako gledatelj sam odabire odreĊeni program ili kanal kako

bi ispunio odreĊene potrebe.

Kubey i

Csikszentmihalyi

1990. Istraţivanje gledanja televizije koje je dokazalo da koncept

aktivne publike ne vrijedi kada se radi o televizijskoj

publici.

Stone i Stone 1990. Telefonsko istraţivanje u kojem su ispitanici naveli razloge

zašto gledaju veĉernje televizijske sapunice izraţavajući

slaganje s osam tvrdnji. Rezultati su pokazali da je navika

glavni razlog gledanja sapunica.

Conway i Rubin 1991. Ispitivanje demografskih razlika u gledanju televizije.

Utvrdilo se da ţene i mladi najĉešće gledaju televiziju da im

proĊe vrijeme s time da televizija mladima sluţi i kao

sredstvo bijega.

Lometti i Addington 1992. U istraţivanju su se testirale dvije pretpostavke o

televizijskoj publici. Prva je iz pristupa zadovoljenja potreba

koji govori da je publika aktivna te putem uporabe medija

zadovoljava svoje psihološke i socijalne potrebe, a drugi

obuhvaća pasivnu publiku, koja prvo odluĉi da će gledati

televiziju, a zatim bira program. Rezultati nisu podrţali

pretpostavku pasivne publike.

Finn 1997. Trogodišnje istraţivanje provedeno na ameriĉkim

studentima prouĉavalo je vezu izmeĊu obiljeţja osobnosti i

medijskih i interpersonalnih komunikacijskih aktivnosti.

Kao komunikacijske aktivnosti uvršteni su gledanje

televizije, slušanje radija, ĉitanje iz zabave, odlazak u kino,

razgovor, odlasci na zabave, sportske priredbe i religijske

aktivnosti. Rezultati su pokazali da postoji negativna veza

izmeĊu ekstrovertiranosti i ĉitanja, izmeĊu otvorenosti

prema iskustvima i ĉitanja, kao i interpersonalne

komunikacije postoji pozitivna veza, a izmeĊu otvorenosti i

gledanja televizije negativna veza. Ekstrovertiranost i

spremnost na pomoć, ljubaznost (agreeabless) koreliraju

jaĉe s interpersonalnom komunikacijom nego s razliĉitim

oblicima korištenja medija.

29

Rana istraţivanja u okviru pristupa zadovoljenja potreba bila su ustrajna u nastojanju

izrade tipologije potreba koje medij zadovoljava. Katz, Gurevitch i Haas (1973) izradili su

tipologiju u pet kategorija:

kognitivne potrebe: potreba za informiranjem, širenjem znanja, orijentacijom,

kontrolom okruţenja i razumijevanjem

afektivne potrebe: emocionalna, estetska ili zadovoljstvena iskustva

osobne integracijske potrebe: potvrda vrijednosnih stavova, empatija i

identifikacija, status, stabilnost, samopouzdanje

socijalne integracijske potrebe: jaĉanje obiteljskih kontakata, prijateljstva i sl.

emocionalno rasterećenje: bijeg (eskapizam) i diverzija (odvajanje od

stvarnosti)

U ĉlanku objavljenom sljedeće godine, 1974., Katz, Blumler i Gurevitch istaknuli su

pet pretpostavki na kojima se temelji pristup zadovoljenja potreba:

1. publika je aktivna, ciljano prati sadrţaje medija

2. u procesu masovne komunikacije inicijativu pri uspostavi veze izmeĊu zadovoljenja

potreba i medijskog sadrţaja ima publika; individualno i javno mišjenje ima moć u

odnosu na naizgled sve moćnije medije

3. konzumacija medija samo je jedan od naĉina zadovoljenja potreba; stupanj do kojeg

potrebe mogu biti zadovoljenje konzumacijom masovnih medija je varijabilan

4. korisnici medija svjesni su svojih potreba i mogu ih izreći; metodološki gledano, svrha

korištenja masovnih medija moţe biti izvedena iz podataka dobivenih osobnom

procjenom korisnika

5. trebalo bi izostaviti vrijednosne sudove o kulturalnom znaĉenju masovnih

komunikacija.

30

Osim toga, u radu su naveli zapaţanje da, iako su prethodna istraţivanja zadovoljenja

potreba otkrila široki spektar gratifikacija31

koje privlaĉe ljude medijima, nije još utvrĊena

veza meĊu njima, stoga su predloţili da bi se sva istraţivanja u okviru pristupa zadovoljenja

potreba u cjelini trebala odnositi na sljedeće aspekte: (1) socijalno i psihološko podrijetlo (2)

potreba koje stvaraju (3) očekivanja od (4) masovnih medija ili drugih izvora koji vode do (5)

različitih izloţenosti (ili uključenja u druge djelatnosti), rezultirajući (6) zadovoljenjem

potreba i (7) ostalim posljedicama, uglavnom nenamjernim32

(Katz i dr. 1974, u Kunczik &

Zipfel, 2006, str. 190). Drugim rijeĉima, prema pristupu zadovoljenja potreba, medijsko

komuniciranje, od odabira medija do njegove konzumacije, ciljno je usmjereno, svrsishodno i

motivirano (Rubin, 1994 u Papacharissi & Rubin, 2000).

Istraţivanjima Katza i suradnika postavljeni su teorijski temelji pristupa zadovoljenja

potreba. Posljednjih nekoliko desetljeća, od 80-ih nadalje, istraţivaĉi koji su se bavili

istraţivanjima u okviru pristupa zadovoljenja potreba nastavili su konceptualno precizirati

svoje pretpostavke. Pojavom novih medija, posebice interneta, istraţivanja su se brojno

povećala, no iako se još uvijek temelje na Katzovim prvim analizama, napredovala su u

metodološkom pogledu tako da su se poĉela pojavljivati istraţivanja koja uzimaju u obzir

jedinstvene aspekte interneta poput razine interaktivnosti (Chung & Yun Yoo, 2006;

Boczkowski & Chan, 2003; Ko, Cho, & Roberts, 2005), a dovode se u vezu i s razinom

društvenog kapitala, socijalnim i psihološkim ĉimbenicima i sl.

Budući da je publika interneta gotovo uvijek aktivna i sama sudjeluje u stvaranju

sadrţaja te da korisnicima nije problem verbalizirati gratifikacije i potrebe koje im pruţa

uporaba interneta (Eighmey & McCord, 1998; Lillie, 1997), pristup se izuzetno dobro uklopio

u informacijsko doba.

31

U psihoanalitiĉkim promišljanjima gratifikacija zamjenjuje pojam sreće. Sigmund Freud i njegovi sljedbenici

gratifikaciju smatraju motivacijom sveukupne ljudske djelatnosti. 32

(1) the social and the psychological origins of (2) needs which generate (3) expectations of (4) the mass media

or other sources which lead to (5) differential exposure (or engaging in other activities), resulting in (6) need

gratification and (7) other consequences, perhaps mostly unintended ones

31

1.3.4.1 Nedostaci teorijskog pristupa zadovoljenja potreba

Primjena teorijskog pristupa zadovoljenja potreba u komunikacijskim istraţivanjima

bila je meta kritike od samog poĉetka. Najviše su mu zamjerane nejasnoće u zakljuĉcima

vezanim uz psihološke ĉimbenike gratifikacije, motiva i potreba (Palmgreen i Rayburn, 1982.

u Severin & Tankard, 2001). Na primjer, ĉesto se o potrebama koje korisnici ţele ispuniti

putem konzumacije medija zakljuĉuje iz pitanja zašto koriste medij pa je upitno je li potrebu

stvorio sam medij ili je uporaba medija potaknuta zadovoljenjem potrebe (Severin & Tankard,

2001). TakoĊer, u većini istraţivanja zanemareno je socijalno i psihološko podrijetlo potreba

te posljedice uporabe medija.

Prema Littlejohnu kritika ovog pristupa moţe se podijeliti na tri osnovna podruĉja:

prvi se odnosi na nepostojanje teorijske baze, drugi na društveno-politiĉke zamjerke, a treći na

pristranost pristupa zadovoljenja potreba (Littlejohn, 1996, str. 353).

Budući da u većini ranijih istraţivanja nije bilo ĉvrste teorijske podloge, tj. nedostajalo

je relevantnih teorijskih osnova za zakljuĉke, mnogi teorijski pristup zadovoljenja potreba

ipak smatraju pristupom, a ne punopravnom teorijom. Razlog tomu je ĉinjenica da su se

istraţivanja većinom svodila na izlistavanje potreba i gratifikacija. Rad Palmgreena i ostalih

(1984) u kojem je predstavljen „integrirani saţetak teorijske strukture“ unaprijedio je pristup

zadovoljenja potreba „inkorporacijom teorije vrijednosti i očekivanja33

i isticanjem razlike

izmeĎu traţene i dobivene gratifikacije (gratifications sought (GS) i gratifications obtained

(GO))“ (Ebersole, 1999, str. 35).

Društveno-politiĉke zamjerke odnose se na tvrdnje kritiĉara da istraţivanja u okviru

pristupa zadovoljenja potreba ignoriraju „disfunkcije medija u društvu i kulturi“ (Littlejohn,

1996, str. 353) te da promatraju medije na pozitivan naĉin, kao da su sposobni zadovoljiti

potrebe publike. Prema kritiĉarima, premalo pozornosti je posvećeno negativnim uĉincima

medija na društvo (Griffin, 1994, str. 357-58).

Nadalje, kritiĉari smatraju da je pristup zadovoljenja potreba pristran jer se u

istraţivanjima medijska konzumacija prikazuje prvenstveno kao racionalna i individualistiĉka,

pri ĉemu su pojedinci ti koji kontroliraju konzumaciju i svjesni su osobnih ciljeva.

33

Expectancy-value theory J. Eccles i A. Wigfielda je jedna od najšire korištenih novijih teorija motivacije. Više

o teoriji u njihovom radu na: http://www.rcgd.isr.umich.edu/garp/articles/eccles00o.pdf (29.7.2010)

32

Premalo pozornosti pridaje se „bezumnoj ili ritualističkoj“ (Littlejohn, 1996, str 353)

konzumaciji. TakoĊer, zamjera mu se i njegova pretpostavka aktivne publike 34

(Lometti,

Reeves, & Bybee, 1977).

Ostale kritike odnose se na metodološke probleme. Rana istraţivanja, većinom

kvalitativna, oslanjala su se najviše na samoprocjenu ispitanika s pretpostavkom da su oni

sposobni dati relevantne izjave. Izjave bi se zatim grupirale u unaprijed odreĊene kategorije.

Mnogi znanstvenici su skloni konstrukciji svojih klasifikacijskih shema, što je dovelo do

pojave mješavine kategorija i ĉestica. Još uvijek ne postoji standardizacija kategorija i ĉestica

s obzirom na vrstu medija i istraţivanja, što je razumljivo, jer su se istraţivaĉi fokusirali na

razliĉite elemente (pr. medije ili sadrţaje) i sadrţaje (pr. razliĉita vrsta programa na radiju,

televiziji). Treba uzeti u obzir i kulturni kontekst te da se ekspanzijom novih medija povećao i

spektar istraţivanja. TakoĊer, i nedostatak dosljednih definicija kljuĉnih pojmova poput

potreba, motiva, socijalnih i psiholoških čimbenika te razliĉita znaĉenja koja se vezuju uz

znaĉenje rijeĉi uses i gratifications.

Problem rijeĉi uses i gratifications posebno se istiĉe na hrvatskom govornom

podruĉju. Nestandardizirana tipologija moţe dovesti do pomanjkanja napretka u konceptu jer

se istraţivanja rijetko sintetiziraju i kolektivno kritiĉki analiziraju.

Diskusije oko pitanja zadovoljava li teorijski pristup zadovoljenja potreba standarde

punopravne teorije se nastavljaju. Usprkos tomu što je „percepcija da je svaka

komunikacijska teorija manjkava u odnosu na tradicionalne discipline sociologije i

psihologije zastarjela“, (Ruggiero, 2000, str. 27) u radu se ipak ne govori o teoriji, već o

pristupu.

34

Istraţivanje Lometti i sur. pokazalo da ispitanici ne razlikuju komunikacijske kanale s obzirom na njihova

svojstva: elektroniĉke, interpersonalne i tiskane

33

1.3.4.2 Internet i teorijski pristup zadovoljenja potreba

Od popularizacije interneta znanstvenike je zanimala povezanost izmeĊu motiva

uporabe tradicionalnih medija i interneta. Mnoga istraţivanja potvrdila su vezu izmeĊu

motiva gledanja televizije i motiva uporabe interneta (Kaye, 1998; Ferguson & Perse, 2000;

Flanagin & Metzger, 2001; Siapera, 2004).

Iako se motivi i gratifikacije koje pruţaju tradicionalni i novi mediji u osnovi

preklapaju, zbog interaktivne prirode novih medija, tipologija motiva i gratifikacija razvijena

za tradicionalne medije moţe se samo djelomiĉno iskoristiti za razumijevanje interneta.

Naime, internet pruţa zadovoljenje više potreba od tradicionalnih medija (Dimmick, Chen, &

Li, 2004 u: Kung, Picard, & Towse, 2008, str. 96). Korisnici ga mogu oblikovati prema

svojim potrebama, a i mnogi tradicionalni mediji poput televizije, novina, radija, videa su

zapravo dio interneta.

U tablici 2 popis je zanimljivijih istraţivanja uporabe raĉunala i interneta u okviru pristupa

zadovoljenja potreba. Neki podaci prikupljeni iz: Severin & Tankard, 2001 te Scherer, 2010.

Tablica 2: Istraţivanja uporabe raĉunala i interneta u okviru pristupa zadovoljenja potreba

Autori Godina Opis istraţivanja

Rafaeli 1986. Jedno od prvih istraţivanja raĉunalno posredovane

komunikacije u okviru pristupa zadovoljenja potreba

prije pojave interneta i web-a baziralo se na

istraţivanju motiva uporabe elektroničke oglasne

ploče35

(BBS). Utvrdilo se da su osnovni uporabe

BBS-a diverzija (odvajanje od stvarnosti), rekreacija i

zabava. Potraga za informacijama i nadgledanje

(surveillance) su tek na drugom mjestu kod populacije

studenata.

Perse i Courtright 1988. Anketa je pokazala da su raĉunala kao

komunikacijsko sredstvo rangirana najniţe od 12 vrsta

sredstava posredovane i interpersonalne komunikacije

za zadovoljenje potreba opuštanja, zabave, uzbuĊenja

i samosvijesti.

35

Electronic Bulletin Borad System, BBS, pojavio se krajem sedamdesetih godina. Rani BBS-ovi sluţili su za

razmjenu poruka meĊu lokalnim korisnicima, sliĉno oglasnim ploĉama na kojima svatko moţe staviti svoj oglas.

Prvi BBS u Hrvatskoj bio je Zagreb BBS, koji je s radom poĉeo 1988. godine.

34

Perse i Dunn 1995. Istraţivanje raĉunalne povezanosti (computer

connectivity): uporabe raĉunala za komunikaciju s

drugima putem informacijskih servisa i interneta

pokazalo je da ljudi koji koriste raĉunala za

komunikaciju zadovoljavaju potrebe za uĉenjem,

zabavom, društvenom interakcijom, eskapizmom te ih

koriste iz navike i da im proĊe vrijeme (ritualistiĉka

uporaba). Autori su pretpostavili da ritualistiĉka

uporaba moţe dovesti do ovisnosti.

Eighmey i McCord 1998. Istraţivanje se temeljilo na eksperimentu sa stvarnim

web stranicama. Od 31 ispitanika zatraţeno je da

koristi pet razliĉitih web stranica te evaluira svoje

iskustvo na temelju 80 tvrdnji izvedenih iz prijašnjih

istraţivanja u okviru pristupa zadovoljenja potreba i

serije intervjua provedenih s uĉestalim korisnicima

web-a. Od 17 faktora proizašlih iz uporabe pet web

stranica, zabava, osobnost i informacije vaţni su

motivi uporabe. TakoĊer, dominantni motivi se

razlikuju obzirom na vrstu stranice. Istraţivanjem je

takoĊer utvrĊeno da su motivi pristupa web

stranicama sliĉni motivima uporabe ostalih masovnih

medija s izuzetkom osobne ukljuĉenosti i odrţavanja

veza, kao novih motiva karakteristiĉnih za web.

Ebersole 2000. Istraţivanje motiva uporabe interneta kod studenata

putem otvorenih pitanja, ankete, intervjua i analize

sadrţaja posjećenih web stranica pokazalo je

neslaganje u izjavama studenata i posjećenih sadrţaja.

Iako su studenti izjavili da su istraţivanje i uĉenje

glavne potrebe pristupa internetu, slijede laki pristup

zabavi, komunikacija i društvena interakcija, dosada,

pristup materijalima koji su inaĉe nedostupni,

informiranje o proizvodima i tehniĉkoj podršci te

pristup stranicama s igrama i odreĊenim seksualnim

sadrţajem, analizom sadrţaja posjećenih stranica

pokazalo se da prevladava posjećenost komercijalnim,

a ne akademskim stranicama. Autor za tu pojavu

navodi nekoliko razloga: prvi je sam pristup koji

omogućava individualno tumaĉenje sadrţaja pa nije

iznenaĊujuće da se iste stranice koriste u razliĉite

svrhe, drugi su neiskreni odgovori studenata za koje

vjeruju da su društveno prihvatljivi jer ĉak i uz

anonimnost koju pruţa raĉunalna anketa studenti

mogu osjećati pritisak da odgovore na naĉin koji je u

skladu s pravilima korištenja-interneta u školi.

35

Papacharissi i

Rubin

2000. Istraţivanjem provedenim meĊu studentima ispitivali

su se motivi uporabe interneta u cjelini, ukljuĉujući e-

mail, newsgrupe, chat i web stranice. UtvrĊeno je pet

motiva uporabe interneta: mogućnost interpersonalnih

aktivnosti, da proĊe vrijeme, traţenje informacija,

pogodnost i zabava. Traţenje informacija se istaknuo

kao kljuĉni motiv što je navelo autore na zakljuĉak da

se internet koristi najviše u te svrhe te da se radi o

ritualiziranoj praksi.

Ferguson i Perse 2000. Istraţivanje pitanja moţe li web biti funkcionalna

alternativa televiziji. Ispitanici su bili studenti koji su

ispunili online anketu i vodili trodnevni online

dnevnik o uporabi medija. Zabava se pokazala kao

najistaknutiji motiv pristupa web-u, što je prema

tvrdnji autora otkriće koje je u skladu sa

Stephensonovom teorijom igre masovne komunikacije

(The play theory of mass communication) prema kojoj

Stephenson tvrdi da su svi dobrovoljni konzumenti

medija motivirani ţeljom za zabavom i konzumiraju

ih sve dok im je zabavno. Ostali motivi pristupa web-

u su ţelja da studentima proĊe vrijeme, društveno

informiranje i opuštanje. Iz podataka su autori

zakljuĉili da web moţe biti alternativa televiziji.

Flanagin i Metzger 2001. Istraţivanje u kojem su ispitanici ispunili upitnik o

motivima i gratifikaciji uporabe 9 razliĉitih

komunikacijskih tehnologija. Proizašlo je da je uloga

interneta pruţanje mogućnosti prikupljanja

informacija, davanje informacija i komunikacije. Iz

ĉinjenice da su potrebe koje zadovoljavaju internet i

tradicionalni mediji sliĉne, autori su zakljuĉili da je

tehnologija proizašla iz potreba, a ne potrebe iz

tehnologije36

.

36

Technologies meet needs and not that needs meet technologies (Flanagin &Metzger, 2001)

36

Otkako nova tehnologija obasipa ljude sa sve više medijskih izbora, motivi i

gratifikacije koje pruţa postaju vaţna komponenta analize publike. Novi mediji poput

interneta posjeduju najmanje tri obiljeţja koja ih razlikuju od tradicionalnih: interaktivnost,

demasifikacija i asinkronost (Ruggiero, 2000, str.16).

Interaktivnost je definirana kao „stupanj do kojeg sudionici u komunikacijskom

procesu imaju kontrolu i mogu razmjenjivati uloge u meĎusobnom diskursu“ (Williams, Rice

i Rogers, 1988, str. 10, u Ruggiero, 2000). Prednost interaktivnosti osim u multimediji, online

kupovini, pribavljanju informacija na zahtjev, oĉituje se i u mogućnosti za razvoj novih

naĉina komunikacije (Dyson, 1993 u Ruggiero, 2000) i povećanju aktivnosti korisnika.

Ruggiero je protumaĉio demasifikaciju kao sposobnost korisnika medija da odabere iz

širokog izbora ponude ĉime se nadovezao na definiciju Williamsa i sur. (1988) koji su je

definirali kao kontrolu pojedinca nad medijem „što usporeĎuje nove medije s

interpersonalnom komunikacijom licem u lice“ (Williamsa i sur. 1988, str. 12 u Ruggiero,

2000, str.16).

Asinkronost se odnosi na mogućnost vremenskog odmaka komunikacije i uporabe

medija, što znaĉi da korisnici mogu manipulirati digitaliziranim sadrţajima i porukama bilo

gdje i kada. Upravo zbog tih triju osnovnih obiljeţja interneta te ĉinjenice da je internet sustav

višedimenzionalnih komunikacijskih tehnologija, koji se koristi za zadovoljavanje poznatih

potreba (Flanagin & Metzger, 2001) na nove naĉine, teško je primijeniti pristup zadovoljenja

potreba na naĉin kao što je primjenjivan na tradicionalnim medijima. Stoga ĉini opravdanim

razvijanje specifiĉne tipologije prilagoĊene raznolikim uslugama interneta, neovisne od

tradicionalnih medija.

Bogati medijski okoliš interneta, koji se neprestano mijenja, predstavlja nove izazove,

a istodobno i priliku znanstvenicima da razviju specijalizirane pristupe i metodologije kako bi

se shvatili razlozi i efekti uporabe razliĉitih aspekta raĉunalne komunikacije.

Za potrebe istraţivanja razradit će se tipologija na osnovu pretpostavke da se osjećaj

zadovoljstva moţe razgraniĉiti na zadovoljstvo koje proizlazi iz sadrţaja medija (zadovoljstvo

sadrţajem) i ono koje proizlazi iz samog iskustva uporabe (iskustveno zadovoljstvo). Za

razliku od tradicionalnih medija poput televizije i radija, internet i stranice društvenih mreţa

omogućuju komunikaciju i interakciju. To je potaklo Stafforda i ostale (2004) da predloţe i

treći oblik zadovoljstva koji proizlazi iz uporabe interneta kao društvenog medija

(zadovoljstvo društvenim okruţenjem).

37

Motivi za uporabom Facebooka, stoga proizlaze iz zadovoljstva korištenja sadrţaja

Facebooka, iskustva uporabe Facebooka, društvenog okruţenja koje pruţa Facebook pri ĉemu

se zadovoljavaju interpersonalne potrebe (Papacharissi i Rubin, 2000; Eighmey & McCord,

1998), potrebe za zabavom (Papacharissi & Rubin, 2000; Ferguson & Perse, 2000) i

samoizraţavanjem (Mehtizadeh, 2010). Budući da su motivi i potrebe usko povezani, za

potrebe istraţivanja kategorije motiva su sljedeće:

Interpersonalni - proizlaze iz osjećaja zadovoljstva društvenim okruţenjem, a

obuhvaćaju sljedeće podkategorije: odrţavanje društvenih veza, upoznavanje novih ljudi,

društveno istraţivanje te zajedniĉko identificiranje

Motiv za zabavom - povezan je s iskustvenim zadovoljstvom i zadovoljstvom

sadrţajem te obuhvaća sljedeće podkategorije: korištenje raznih aplikacija unutar Facebooka,

igranje igrica te sudjelovanje u kvizovima

Motiv za samoizraţavanjem - povezan je s iskustvenim zadovoljstvom i

zadovoljstvom sadrţajem, a odnosi se na: postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka te aktivnosti

vezane uz tuĊe uratke

38

1.3.5 Društveni kapital

Budući da ne postoje zajedniĉki dogovorene definicije društvenog kapitala, definicija

koja se rabi u svakom pojedinom istraţivanju ovisi o vrsti i razini istraţivanja. Kako se još

uvijek vode rasprave o prikladnosti izraza „kapital“, došlo je do općeg slabljenja

konceptualizacije. Definicijski i ideološki problemi rezultirali su znatnim razliĉitostima u

teoriji, posebice u raspravi o dimenzijama, razinama, tipovima, odrednicama, prednostima i

nedostacima teorije. To je dovelo do brojnih koncepata od kojih je svaki pokušao razjasniti

sloţeni društveni svijet i pritom zadrţati valjanost. Definicija društvenog kapitala u ovom

radu prilagodit će se razini istraţivanja uvaţavajući multidimenzionalni koncept.

Ideju društvenog kapitala popularizirao je Coleman 1988. koji ga je okvirno definirao

kao resurs dostupan pojedincima putem njihova ĉlanstva u zajedniĉkim mreţama (Coleman,

1988), no od mnogih definicija društvenog kapitala, Putnamova – „kolektivna vrijednost svih

društvenih mreţa /koga znate?/ i sklonosti koje proističu iz tih mreţa u smislu uzajamnog

pomaganja /norme uzajamnosti/“37

(Putnam R. D., 2000, str. 19) je najpoznatija.

Društveni kapital kao multidimenzionalni koncept obuhvaća zadovoljstvo ţivotom,

društveno povjerenje, civilnu i politiĉku ukljuĉenost, ĉlanstvo u skupinama i udrugama,

volontiranje, povjerenje u politiĉke institucije i niz drugih pojmova (Bourdieu, Coleman i

Putnam u: Baron, Field & Schuller, 2000)38

.

Scheufele i Shah (2000) razlikuju tri dimenzije društvenog kapitala: intrapersonalnu,

interpersonalnu i bihevioralnu. Intrapersonalna se odnosi na zadovoljstvo ţivotom i osobnom

dobrobiti, interpersonalna na povjerenje meĊu pojedincima, poznato i pod nazivom opće

društveno povjerenje. Bihevioralna dimenzija obuhvaća aktivno sudjelovanje pojedinca u

društvenim i politiĉkim zbivanjima.

Wellman i ostali (2001) zapazili su da Putnamovi argumenti u utjecajnom djelu

Kuglati sam obuhvaćaju dva oblika društvenog kapitala: participativni i mreţni kapital.

Participativni kapital ukljuĉuje sudjelovanje u graĊanskom, politiĉkom, i ţivotu zajednice te

pruţa mogućnost da se osobe poveţu, stvore zajedniĉke uspjehe te objedine svoje zahtjeve i

ţelje. Participativni kapital ukljuĉuje angaţiranje u politiĉkim raspravama i pripadnost u

zajednici ili politiĉkoj organizaciji. Nasuprot tome, mreţni kapital ukljuĉuje odnose s

37

„Social capital refers to the collective value of all 'social networks' and the inclinations that arise from these

networks to do things for each other." 38

Zbirka radova donosi dobar kritiĉki osvrt na pojam društvenog kapitala. 1. poglavlje (str. 1 – 38) dostupno na:

http://fds.oup.com/www.oup.com/pdf/13/9780198297130.pdf (1.svibanj 2010.)

39

prijateljima, susjedima, roĊacima, i suradnicima, a ti odnosi pruţaju emocionalnu potporu,

druţenje i osjećaj pripadnosti (Wellman i Frank, 2001 u: Wellman i sur. 2001).

Unutar kategorije mreţnog kapitala, Putnam (2000) razlikuje dvije vrste društvenog

kapitala: premošćujući (bridging, karakteriziraju ga slabe veze) i povezujući (bonding,

karakteriziraju ga jake veze). Premošćujući se dogaĊa kada se pojedinci iz razliĉitih

društvenih okruţenja povezuju (Williams D. , 2006), primjerice, poznanici iz sportskog kluba,

kolege s posla i sl. Iako takve veze pruţaju malo emocionalne potpore, mogu se promatrati

kao proširenje društvenih horizonata ili svjetonazora. Premošćujući se kapital najĉešće rabi za

dobivanje informacija preko socijalne ili geografske udaljenosti (Haythornthwaite, 2002,

Norris, 2002, Putnam, 2000). Prema Putnamu (2000), povezujući društveni kapital stvara vrlo

jake veze izmeĊu relativno homogene skupine ljudi. Ovaj oblik kapitala ukljuĉuje obitelj,

bliske prijatelje, pruţa emocionalnu i materijalnu podršku te stvara i uĉvršćuje pripadnost

grupi.

Štulhofer (2003) definira društveni kapital kao skup kulturnih osobina koje stvaraju i

odrţavaju meĊusobno povjerenje i suradnju meĊu ĉlanovima odreĊene društvene zajednice.

TakoĊer naglašava da se radi o zajedniĉkom resursu te ga je potrebno razlikovati od zatvorene

obiteljske povezanosti ili grupne lojalnosti (klike), koje korist za mali krug ljudi mogu

ostvarivati na štetu šire zajednice. Štulhofer, kao i Scheufele i Shah, strukturira društveni

kapital u tri dimenzije: povjerenje, udruţivanje i poštivanje normi. Povjerenje rašĉlanjuje na

tri razine: prva razina je uopćeno povjerenje koje obuhvaća spremnost na suradnju s

nepoznatom osobom, druga se odnosi na povjerenje u institucije, a treća na povjerenje u

norme. Druga dimenzija pretpostavlja spontano udruţivanje, osnivanje nevladinih udruga ili

ukljuĉivanje u njihov rad bilo da se radi o sportskom klubu, vjerskoj organizaciji ili

profesionalnoj udruzi. Poštivanje normi, treća dimenzija društvenog kapitala usko je vezana

uz povjerenje.

Štulhoferovo (2003) naglašavanje da društveni kapital valja razlikovati od zatvorene

obiteljske povezanosti ili grupe, koja korist za mali krug ljudi moţe ostvarivati na štetu šire

zajednice, istiĉe temelj društvenog kapitala, suradnju koja je u srţi svih dimenzija društvenog

kapitala ĉime doprinosi opravdanosti gornje podjele. Prema Štulhoferovoj rašĉlambi,

participativni i mreţni kapital ĉinili bi drugu dimenziju društvenog kapitala, udruţivanje.

Mnoga istraţivanja interneta i njegovog utjecaja na društveni kapital (DiMaggio i dr.

2001) pokazala su konfliktne rezultate.

40

Tri osnovne proturjeĉnosti su da uporaba interneta: (1) smanjuje društveni kapital jer

oduzima vrijeme za interakciju s obitelji i prijateljima licem-u-lice (Kraut i dr. 1998; Nie &

Erbring 2000, Nie & Hillygus, 2002), (2) povećava društveni kapital jer online komunikacija

doprinosi širenju društvene mreţe kontakata i ukljuĉenosti pojedinca (Kraut i dr. 2002;

Robinson i dr., 2002; Sproull & Kiesler, 1991) i (3) niti smanjuje niti povećava društveni

kapital jer online interakcija sluţi kao nadomjestak interakciji licem-u-lice bez utjecaja na

smanjenje društvene mreţe pojedinca u fiziĉkom svijetu (Koku i dr. 2001; Uslaner, 2000;

Wellman i dr. 2001).

Budući da je teţište rada na istraţivanju motiva uporabe Facebooka kroz pristup

zadovoljenja potreba, rad će pruţiti osvrt na tri dimenzije društvenog kapitala u uopćenim

kategorijama društvenog povjerenja, zadovoljstva ţivotom i društvene ukljuĉenosti pripadnika

net - generacije u Hrvatskoj.

41

2 OSNOVNI POJMOVI

2.1 Stranice društvenih mreža

MySpace, Facebook, Trosjed, Digg i mnoge druge stranice samo su dio web 2.0

svijeta. Svima je zajedniĉko da pruţaju mogućnost interakcije korisnika s drugim korisnicima

i suradnju u kreiranju sadrţaja.

Stranice društvenih mreţa Danah M. Boyd i Nicole B. Ellison definiraju kao „web

servis koji (1) omogućuje pojedincima kreiranje javnog ili polu – javnog profila u okviru

povezanog sustava, (2) izlistavanje drugih korisnika s kojima su u vezi i (3) gledanje i

prelaţenje preko svoje liste veza i onih koje su napravili drugi, unutar sustava“ (Boyd &

Ellison, 2007, str. 2).

Priroda i nazivlje takvih veza moţe varirati od stranice do stranice. Iako se naziv

„stranice društvenog umreţavanja“ takoĊer javlja u javnom diskursu, u disertaciji će se rabiti

naziv „stranice društvenih mreţa“ zbog argumenata Boyd i Ellison koje su odluĉile ne

upotrebljavati naziv „umreţavanje“ iz dva razloga: isticanja i svrhe. Umreţavanje istiĉe

pokretanje (iniciranje) veze, ĉesto meĊu strancima. Iako je umreţavanje moguće na takvim

stranicama, ono nije primarna praksa mnogih niti je to što ih razlikuje od ostalih oblika

raĉunalno posredovane komunikacije (ibid). Ono što ĉini stranice društvenih mreţa

jedinstvenima nije to što pruţaju pojedincima mogućnost upoznavanja stranaca, nego što

omogućuju korisnicima artikuliranje i prikaz svojih društvenih veza. Na mnogim velikim

stranicama društvenih mreţa poput Facebooka, Myspacea i LinkedIn-a korisnici se ne

„umreţavaju“ nuţno i ne djeluju u smjeru upoznavanja novih ljudi, nego komuniciraju s

ljudima koji su već dio njihove proširene društvene mreţe u fiziĉkom svijetu. Zbog naglaska

na artikuliranju i prikazivanju mreţe prijatelja kao kljuĉnog organizacijskog ĉimbenika

stranica društvenih veza, u nastavku se koristi naziv „stranice društvenih mreţa“.

Danas su u virtualnom svijetu prisutne stotine stranica društvenih mreţa koje

obuhvaćaju širok raspon interesa te naĉina korištenja kroz razne tehnološke mogućnosti.

Komuniciranje s poznanicima prvobitno je bila središnja svrha stranica društvenih mreţa,

kasnije su se mogućnosti koje pruţaju proširile. Neke su namijenjene razliĉitoj publici, dok

druge privlaĉe publiku na temelju zajedniĉkog identificiranja (jezik, rasa, nacionalnost spol,

vjera) i interesa.

42

Pregled postojećih stranica društvenih mreţa do 2004. godine pruţio je Digital

Enterprise Research Institue (O‟Murchu, Breslin, & Decker, 2004). Istraţivanjem je

obuhvaćeno devet tada najpopularnijih: Friendster, Friendzy, LinkedIn, Meetup, Orkut, Ryze,

Spoke, Tickle, Tribe. Sve su tada pruţale mogućnost stvaranja zajednice pomoću jednostavne

komunikacije posredstvom pisanja i ĉitanja te posebnih tehnika poput diskusijskih listi39

.

Istraţivanje DERI-a odnosilo se, izmeĊu ostalog, i na motivaciju pristupa stranicama

društvenih mreţa. UtvrĊeno je da su razlozi pristupa stranicama društvenih mreţa (SDM40

)

profesionalne i osobne prirode: traţenje potencijalnog partnera, sklapanje novih prijateljstava

pr. zbog promjene mjesta prebivališta, koja bi se odrţavala i u offline41

svijetu, sklapanje

poslovnih kontakata u cilju razvoja posla te komunikacija u širem smislu. Osnovna njihova

funkcija, prema istraţivanju iz 2004., bila je olakšavanje sklapanje poznanstava i pristup

novim zajednicama sliĉnih interesa ili zemljopisnog podruĉja. Pojavom sve većeg broja

specijaliziranih stranica za upoznavanje s ciljem traţenja potencijalnog partnera, foruma,

servisa za ĉavrljanje, osnovna svrha stranica društvenih mreţa se mijenja.

Povijesni pregled pojavljivanja većih stranica društvenih mreţa istraţile su i prikazale

Boyd i Ellison (slika 1).

39

Iako se u ĉlanku spominje message boards i event lists, navodim izraz diskusijske liste u kojem su obuhvaćeni

pojmovi listserv - automatski posluţitelj dostavnih listi, newsgroup - obavijesna skupina i forum - diskusijska

skupina. Prema: Brautović, 2006. 40

U daljnjem tekstu u nekim dijelovima koristi se skraćenica SDM u znaĉenju „stranice društvenih mreţa“ 41

Ono što nije prikljuĉeno na neku raĉunalnu mreţu (Panian, 2005)

43

Slika 1: Povijesni razvoj stranica društvenih mreţa

(izvor: Boyd & Ellison, 2007, str.5)

Prva prepoznatljiva SDM SixDegrees.com pojavila se 1997. Pruţala je mogućnost

kreiranja profila, prikaza prijatelja, a poĉetkom 1998. postalo je moguće pregledati listu

prijateljevih prijatelja. Promovirala se kao alat koji omogućava ljudima stvaranje kontakata i

slanje poruka. Iako je SixDegrees.com privukao milijune korisnika, nije uspio opstati kao

poslovni projekt te je 2000. zatvoren. Moguće je da je bio ispred svog vremena, takoĊer, kao

jedan od razloga zatvaranja navodi se i nezadovoljstvo korisnika mogućnostima koje je

44

pruţao: nakon prihvaćanja prijateljstva nije više bilo zabavnog sadrţaja, a većinu korisnika

nije interesiralo upoznavanje stranaca (Boyd i Ellison, 2007).

AsianAvenue, BlackPlanet i MiGente pojavili su se 1999. i 2000. Omogućavale su

korisnicima kreiranje osobnog, profesionalnog i profila za pronalaţenje partnera, s time da su

korisnici osobnog profila mogli navesti prijatelje bez njihovog pristanka. 1999. se pojavio i

LiveJournal. Pruţao je mogućnost oznaĉavanja stranca prijatelja kako bi se mogli pratiti

njihovi dnevnici i upravljati privatnim postavkama stranice.

Korejska stranica Cyworld zapoĉela je s radom 1999., a 2000 je dodala elemente

SDM-a., dok se švedska web zajednica LunarStorm takoĊer prilagodila u SDM poĉetkom

2000. dodavši liste prijatelja, knjigu gostiju i stranice dnevnika.

Od 2001. godine zabiljeţen je najveći porast i napredak u svijetu SDM-a. Nova era

zapoĉela je lansiranjem Ryze.com 2001. kojoj je bio cilj omogućiti ljudima stvaranje i širenje

mreţe poslovnih kontakata. Utemeljitelji Ryzea su u poĉetku predstavili stranicu svojim

prijateljima – prvenstveno ĉlanovina poslovne zajednice San Francisca ukljuĉujući

poduzetnike i investitore budućih SDM-a poput Tribe.neta, LinkedIna, Friendstera. Bit

poslovnih SDM-a jest stvaranje prijateljskih kontakata u cilju meĊusobne potpore i

kolaborativnog poslovanja. Ipak, Ryze.com nije postigao masovnu popularnost, LinkedIn je

preuzeo vodstvo te postao vodeći poslovni mreţni servis, Tribe.net baza internetskih

zajednica s mogućnostima koje pruţaju i ostale SDM.

Friendster je osmišljen kao stranica za sklapanje romantiĉnih poznanstava meĊu

prijateljima, za razliku od profitabilne stranice Match.com kojoj je cilj spajanje neznanaca

prema zajedniĉkim interesima. Takav pristup donio je Friendsteru veliku popularnost, no loša

tehniĉka opremljenost servera i baze podataka te slom povjerenja korisnika i same stranice

uzrokovan masovnim brisanjem laţnih profila koji su bili glavna zabava korisnika, uzrokovali

su frustraciju korisnika i nagli pad popularnosti.42

. Iako je Friendster izgubio na popularnosti u

SAD-u, privukao je korisnike iz Filipina, Indonezije, Malezije i Singapura, te danas broji oko

115 milijuna registriranih korisnika s tendencijom stalnog rasta, posebice korisnika iz azijskih

zemalja (Friendster, 2008).

Od 2003. nadalje broj novih SDM je u neprestanom porastu: dok društveno

organizirane SDM privlaĉe široku publiku, profesionalne stranice poput LinkedIna, Visible

42

Boyd, D. (2006b, March 21). Friendster lost steam. Is MySpace just a fad? Apophenia Blog.

http://www.danah.org/papers/FriendsterMySpaceEssay.html (1.4. 2009.)

45

Patha i Xinga (bivši OpenBC) fokusirane su na poslovne korisnike. „Ljubavno orjentirane“

stranice poput Dogstera pomaţu u povezivanju stranaca prema zajedniĉkim interesima. Care2

okuplja aktiviste, Couchsurfing povezuje putnike sa onima koji nude prijevoz,a MyChurch

udruţuje Kršćanske crkve i njihove ĉlanove.

Domena najpoznatije „ljubavno orjentirane“ stranice hrvatskog govornog podruĉja

otvorena je 6. veljaĉe 2002., trenutno je na 48. mjestu po posjećenosti u Hrvatskoj43.

Iskon.hr

je pokrenuo besplatnu SDM općih interesa Trosjed.hr. Oko 6.8% posjetitelja Iskon.hr-a

posjeti Trosjed.hr.44

Nadalje, budući da je sadrţaj kojeg proizvode korisnici stalno u porastu, webstranice

namijenjene dijeljenju i razmjeni medijskih sadrţaja poĉele su implementirati osobine SDM-a

te su tako i same postale SDM. Primjerice, Flickr (za dijeljenje fotografija), LastFM (slušanje

glazbe), YouTube (dijeljenje video uradaka) i dr.

2003. je godina pojave jedne od vodećih SDM-a današnjice, Myspacea, koji do 2006.

godine postaje najpopularniji u svijetu društvenih mreţa interneta. U odnosu na konkurenciju,

korisnike je privukao mogućnošću fleksibilnije personalizacije njihovih profila. Nagli rast

Myspace Tom Anderson, suosnivaĉ, tumaĉi u ciljanom privlaĉenju publike Friendstera: nakon

lansiranih glasina da će Friendster uvesti sustav s naplaćivanjem, korisnici su se poĉeli

meĊusobno poticati da se prikljuĉe drugim sliĉnim stranicama poput Tribe.net-a i Myspacea.

Zanimljivo je spomenuti da je grupa indijskih rock bendova, koji su bili izbaĉeni s Friendstera

zbog nepoštivanja pravila profila, izrazito poticala druge da poĉnu koristiti druge SDM (Boyd

& Ellison, 2007)45

.

Prema listi najposjećenijih stranica, MySpace se trenutno nalazi na devetom mjestu. U

posljednjih godinu dana popularnost mu se smanjila, u svibnju 2008. vodstvo je preuzeo

Facebook koji je do danas najpopularnija SDM.

Vaţna razlika izmeĊu pojedinih stranica društvenih mreţa oĉituje se u opsegu i vrsti

informacija koje pruţa profil kao glavni faktor prezentiranja, ali i u popularnosti. U poplavi

SDM-a, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, samo najbolje i najstarije opstaju. Tako ih je,

primjerice, na domaćoj sceni aktivno svega nekoliko: Trosjed, Tulumarka, Iskrica, Smokva,

Mojnet i Zrikka, dok su ostale propale (Netopolis, Ekipa, Punakuća, TvojTube, Jubito,

Osobna, Tvojaekipa, Linker i dr.). Uglavnom se radi o kopijama poznatih stranih stranica

43

http://www.alexa.com/topsites/countries;2/HR (1.4.2009.) 44

http://www.alexa.com/siteinfo/trosjed.net.hr (1.4. 2009.) 45

prema razgovoru autorica rada, Boyd i Ellison, s Tom Andersonom

46

društvenih mreţa s istim ili sliĉnim funkcijama. Opisane su kao servisi za društveno

umreţavanje, komunikaciju te ĉuvanje i prikazivanje autorskih video snimaka ĉlanova,

fotografija i fotografskih autorskih uradaka te tekstova.

Problem hrvatskih društvenih mreţa je mali broj korisnika i veliĉina regionalnog

prostora. TakoĊer, alati stranih mreţa, poput Facebooka prevedeni su na hrvatski jezik, što

lokalnim servisima stvara još jaĉu konkurenciju.

Mogućnosti koje pruţa web 2.0 tehnologija dovele su do promjene trendova, kako na

privatnom, tako i na društvenom te poslovnom planu. Sloboda izraţavanja, aktivno

uĉestvovanje u raznim tematskim grupama ĉine SDM vaţnim komunikacijskim kanalom 21.

stoljeća.

47

2.1.1 Stranice društvenih mreža – pregled istraživanja

Istraţivanja raĉunalno posredovane komunikacije pojavila su se nedugo nakon pojave

raĉunala, no intenzivirala su se krajem 90-ih godina dvadesetog stoljeća, širenjem interneta.

Brza dostupnost velikog broja korisnika pruţa mogućnost relativno jeftinog

prikupljanja podataka što pogoduje istraţivaĉima društvenih grana znanosti. U poĉecima,

istraţivanja su zastupljenija u Americi nego u ostatku svijeta, preteţito su kvantitativna,

provoĊena anketiranjem. Tematski su se većinom bavila društvenim odnosima te psihološkim

obiljeţjima korisnika, a u novije vrijeme, tzv. trećoj fazi46

prisutna je široka lepeza

istraţivanja od kulturalnih studija preko antropoloških, komunikacijskih, socioloških,

ekonomskih, politiĉkih, psiholoških do tehnoloških i multidisciplinarnih. Vaţno je

napomenuti da se pojavom novih funkcionalnosti internet prouĉava fragmentirano,

istraţivanja se većinom odnose na pojedine servise poput blogova, stranica društvenih mreţa,

portala i sl.

U ovom poglavlju pruţit će se tematski pregled znaĉajnijih istraţivanja stranica

društvenih mreţa izuzev Facebooka. Osim samostalno prikupljenih istraţivanja, koristit će se

izvori iz dva postojeća pregleda literature autora: Stutzman, F. (2009) i Boyd D. (2011).

S obzirom da je internet interdisciplinaran alat kojim se sluţe korisnici svih struka,

istraţivanje nekog njegovog segmenta predstavlja interdisciplinaran posao koji zahtijeva

znanja i vještina iz dva akademska svijeta - raĉunarskog i onog u okviru kojeg se vrši

istraţivanje.

Budući da postoji puno istraţivanja stranica društvenih mreţa s raznih

interdisciplinarnih znanstvenih aspekata, radi lakšeg snalaţenja, podijelit će se prema

postojećim znanstvenim poljima i temama. Valja napomenuti da je podjela okvirna i ne moţe

se u potpunosti tvrditi da pojedino istraţivanje pripada iskljuĉivo navedenom podruĉju zbog

nadilaţenja granica struke, kao osnovnog obiljeţja interdisciplinarnosti. TakoĊer, navest će se

ograniĉeni broj istraţivanja, no dovoljan da posluţe kao polazište za prikupljanje daljnje

literature iz pojedinog podruĉja i tematike.

46

Dalibor Petrović (2008) navodi tri faze u istraţivanja raĉunalno posredovane komunikacije, prema Wellmanu

(2004): prva zapoĉinje usporedo sa širenjem interneta, u prvoj polovini 90-ih 20. st., druga od kraja 90-ih do

prvih godina 21. st, a u trećoj se istraţivaĉi interneta trenutno nalaze.

48

Tablica 3: Istraţivanja stranica društvenih mreţa

Polje Autori i godina Opis istraţivanja

Pravo/ zaštita

osobnih

podataka

Stutzman F.,

2006

Kvantitativno istraţivanje otkrivanja podataka o

identitetu na stranicama društvenih mreţa te

mišljenja ispitanika o zaštiti identiteta i otkrivanju

osobnih informacija. Neke od mnogih osobnih

informacija koje ispitanici otkrivaju su: braĉni status,

lokacija, politiĉki stavovi.

Psihologija/

komunikacija

Livingstone i

Helsper, 2007

Istraţivanje kojim se nastoji objasniti online

komunikacija mladih od 9-19 godina u terminima

njihovih socio-psiholoških obiljeţja, (srameţljivost,

zadovoljstvo ţivotom, preuzimanje rizika), obrazaca

komunikacije unutar obitelji i online ponašanja.

Rezultati pokazuju da se stariji tinejĊeri ukljuĉuju u

više komunikacijskih aktivnosti na internetu, nego

mlaĊa djeca te su zato više izloţeni komunikacijskim

rizicima. TakoĊer, iako djevojke više komuniciraju

putem interneta, to ih ne dovodi u veći rizik.

UtvrĊeno je da psiho-socijalne karakteristike mladih,

posebice njihova razina zadovoljstva ţivotom i

spremnost na preuzimanje rizika, utjeĉu na njihovu

online komunikaciju. Nije potvrĊeno da se djeca iz

obitelji u kojima se otvorenije komunicira manje

izlaţu rizicima na internetu.

Komunikacija/

modeliranje

Dwyer, 2007. Kvalitativno istraţivanje naĉina na koji ispitanici

koriste tehnologijom posredovanu komunikaciju, s

naglaskom na stranicama društvenih mreţa i instant

porukama u cilju sudjelovanja u meĊuljudskim

odnosima. Rezultati su korišteni za razvoj

preliminarnog okvira koji modelira kako se stavovi o

upravljanju privatnosti i stvaranja dojmova,

posredovani tehnologijom, prenose u društvene

odnose.

Komunikacija/

religija

Nyland i Near,

2007

Studija se bavi istraţivanjem religioznosti pojedinaca

i uporabe stranica društvenih mreţa s pretpostavkom

da će više religiozni pojedinci ograniĉiti vlastitu

izloţenost stranicama društvenih mreţa. Nije

pronaĊena povezanost izmeĊu religioznosti i

sveukupne uporabe stranica društvenih mreţa, dok je

daljnja analiza pokazala da religiozniji pojedinci

koriste stranice s motivom odrţavanja postojećih

prijateljstava.

49

Sociologija Hargittai, 2007 Istraţivanje prediktora uporabe i razlika meĊu

mladima koji koriste stranice društvenih mreţa.

Analizom je obuhvaćeno 6 stranica: Facebook,

MySpace, Xanga, i Friendster. Facebook se pokazao

najpopularnijim (62,8%) meĊu korisnicima, a Orkut i

Bebo (0,6 i 0%) se ne koriste, mali postotak je uopće

ĉuo za njih. UtvrĊeno je da je spolna, rasna, etniĉka

pripadnost i obrazovanje roditelja povezano s vrstom

stranice koju studenti koriste. Primjerice, studenti

kojima roditelji imaju srednjoškolsko obrazovanje,

koriste MySpace, dok Facebook i Xangu oni kojima

barem jedan roditelj ima više ili visoko obrazovanje.

Pravo/ zaštita

osobnih

podataka

Tufekci, 2008 Istraţivanje koje prouĉava naĉin na koji studenti,

korisnici Facebooka i MySpacea stvaraju granice

izmeĊu javnog i privatnog. Nije pronaĊena

povezanost izmeĊu zabrinutosti o privatnosti na

internetu i otkrivanja osobnih podataka na

stranicama društvenih mreţa. Studenti upravljaju

neţeljenom publikom tako da podese vidljivost

profila i koriste nadimke, ali ne ograniĉavaju

informacije unutar profila. Njihove metode su

analogne regulacijom granica u fiziĉkom prostoru

postavljanjem zidova, vrata, kljuĉanica.

Pravo/

psihologija/

zaštita

podataka;

povjerenje

Fogel i Nehmad,

2008

Studija se bavi preuzimanjem rizika, povjerenjem i

pitanjima privatnosti s obzirom na uporabu stranica

društvenih mreţa. Pokazalo se da su pojedinci s

profilom skloniji riskiranju, od onih koji nisu ĉlanovi

stranica društvenih mreţa, takoĊer muškarci više

riskiraju od ţena. UtvrĊeno je da Facebook pruţa

veći osjećaj povjernja od MySpacea. Ţene se više

brinu o pitanjima privatnosti i zaštite podataka od

muškaraca, takoĊer veći postotak muškaraca, za

razliku od ţena, prikazuje telefonski broj i adresu na

profilu.

Pravo/

novinarstvo

Marwick, 2008 Teorijska analiza moralne panike zbog suvremene

tehnologije, nazvane „tehnopanika“. Koristeći dva

primjera, cyberporn paniku iz 1996. i paniku zbog

online predatora i MySpacea, autor je prikazao

povezanost izmeĊu stvaranja medijske panike i

pravne regulative spornih sadrţaja. U oba sluĉaja

pravna regulativa sadrţaja na internetu povezana je s

medijskim širenjem moralne panike oko sadrţaja na

internetu koji štete djeci. Istraţivanje je znaĉajno jer

se u to vrijeme u SAD-u raspravljalo o zakonu o

opravdanosti zabrane odreĊenih sadrţaja na

internetu.

50

Psihologija Livingstone,

2008

Kvalitativno istraţivanje društvenog umreţavannja

kako bi se razumjela samoostvarivanje47

mladih:

otkrile skrivene veze izmeĊu prilika (mogućnosti) i

rizika (koje pruţa internet. Dok su mlaĊi tinejĊeri

skloniji ukrašavanju i stvaranju stilski upeĉatljivog

identiteta, stariji preferiraju jednostavnost s

poveznicama (linkovima) prema drugima u prvom

planu.

Psihologija/

medicina

Ybarra i

Mitchell, 2008

Istraţivanje rizika uporabe stranica društvenih

mreţa: neţeljenih seksualnih zahtjeva (neţeljeni

zahtjevi za razgovor o seksu, osobnim seksualnim

informacijama, za nekim seksualnim ĉinom ili ostali

oblici seksualnog uznemiravanja na stranicama

društvenih mreţa) putem nepristojnih komentara ili

širenja glasina. Online anketom obuhvaćeno je 1588

mladih od 10-15 godina. 15% se izjasnilo da su

primili neki oblik neţeljenih seksualnih zahtjeva u

godini dana, a 4% da su imali teţi incident na

društvenoj mreţi koje su ĉlanovi. 33%ispitanika

prijavilo je da je bilo online uznemiravano, a 9% teţi

incident. MeĊu ispitvanom populacijom,

uznemiravanje se ĉešće vršilo putem instant poruka

(43%) i chata (32%), rjeĊe putem suĉelja stranica

društvenih mreţa (27%). Zakljuĉilo se da nisu

opravdane tvrdnje o stranicama društvenih mreţa

kao potencijalnom uzroĉniku povećanog

uznemiravanja.

Psihologija/

osobni podaci

Hinduja i

Patchin, 2008

Studija nastoji analizom sadrţaja sluĉajno izabranih

profila utvrditi koju vrstu informacija mladi javno

objavljuju na profilima. Pokazalo se da 8,8% mladih

otkriva svoje ime i prezime, 57% fotografiju, 27,8%

školu u koju idu, a 0,3% telefonski broj. S obzirom

na rezultate, zakljuĉilo se da otkrivanje osobnih

informacija nije toliko rasprostranjeno kao što se u

javnosti istiĉe te da velika većina adolescenata

odgovorno koristi MySpace.

Psihologija/

osobni podaci

Goldner, 2008 Studijom se istraţivalo u kakvom su odnosu

otkrivanje informacija o sebi i kvaliteta društvenih

veza s vaţnim osobama u ţivotu studenta: majkom,

ocem, roĊacima, istospolnim prijateljima,

prijateljima razliĉita spola i osobom s kojom su u

romantiĉnoj vezi. Ispitivana su dva faktora kvalitete

veze: podrška i negativna interakcija. Rezultati su

pokazali da studenti koji otkrivaju više informacija o

sebi na profilima stranica društvenih mreţa imaju

veću potporu istospolnih prijatelja. Ostale

povezanosti nisu pronaĊene.

47

Samoostvarivanje (samoaktualizacija se smatra kao ravnoteţa izmeĊu prilike i rizika (Giddens, u Livingstone,

2008, str. 12)

51

Sociologija Gilbert,

Karahalios, i

Sandvig, 2008

Istraţivanje koje se bavi uporabom modernih

tehnologija u ruralnim podruĉjima otkrivanjem

razlika u uporabi društvenih medija (MySpace)

izmeĊu korisnika ruralnih i urbanih podruĉja.

Analizirani su profili, online prijateljstva i

interpersonalne poruke. Koristila se teorija

društvenog kapitala, prema kojoj je predviĊeno

postojanje razlike izmeĊu ruralnih i urbanih

korisnika, što je rezultatima potvrĊeno. Ruralno

stanovništvo artikulira daleko manje online prijatelja,

prijatelji ţive bliţe vlastitom mjestu stanovanja te u

komunikaciji imaju manje komentara na profilu.

Iako su fiziĉki izoliraniji, ne koriste stranice

društvenih mreţa kako bi odrţavali prijateljstva na

udaljenosti, stoga autori zakljuĉuju da su skloniji

upoznavanju prijatelja offline, a zatim ih uspostaviti

online. TakoĊer je ustanovljeno da ruralni korisnici,

posebice ţene u većoj mjeri imaju privatne profile.

Sociologija/

komunikacija

Jones,

Millermaier,

Goya-Martinez,

i Schuler, 2008

Analiza sadrţaja MySpacea profila u cilju otkrivanja

vrste osobnih informacija i tipova komunikacije

specifiĉnih za korisnike MySpacea. Rezultati su

pokazali jasan uzorak korištenja stranice za stvaranje

i razvijanje osobnih identiteta i odnosa online.

Većina profila je javna (98%) s izloţenom osobnom

fotografijom (61,5%) ili fotografijom s prijateljem ili

partnerom (14,4%), dok osjetljive informacije poput

punog imena, tel. broja i adrese gotovo da i nisu

izloţene (11% profila s punim imenom). Zakljuĉeno

je da je uloga MySpacea komunikacijski alat,

sredstvo odrţavanja i razvoja društvenih odnosa te

sredstvo samootkrivanja i formiranja identiteta.

Sociologija/

kultura

Lewis i George,

2008

Istraţivanje uloge koju korejska i ameriĉka kultura

igraju u obmanjujućem ponašanju prilikom

komunikacije licem-u-lice i raĉunalno posredovane

komunikacije. Cilj istraţivanja je testiranje teorijskih

objašnjenja o ulozi kulture u prijevarama i

predviĊanje pod kojim uvjetima je vjerojatnije da će

doći do prijevare. Rezultati online ankete pokazali su

da korejski ispitanici izraţavaju višu razinu

kolektivnih vrijednosti, niţu razinu distance moći48

te višu razinu muških vrijednosti od Amerikanaca.

Nadalje, obmanjujuće ponašanje bila je veće kod

komunikacije licem-u-lice, nego raĉunalno

posredovane komunikacije u sluĉaju i korejskih i

ameriĉkih ispitanika.

48

Power distance, eng. pokazuje u kojoj netko prihvaća ĉinjenicu da je moć nejednako distribuirana meĊu

pojedincima; mjera u kojoj manje moćni pojedinci prihvaćaju i oĉekuju nejednake raspodjele moći (Hofstede,

1980 u: Lewis & George, 2008)

52

Komunikacija/

etnografija

Boyd D., 2008 2,5-godišnje etnografsko istraţivanje, u okviru

disertacije, angaţmana ameriĉkih tinejdţera na

stranicama društvenih mreţa i naĉina na koje svojim

sudjelovanjem podupiru i oteţavaju

samoprezentaciju, druţenje s vršnjacima i

dogovaranje u javnom ţivotu. Srţ analize je utvrditi

kako se stranice društvenih mreţa mogu shvatiti kao

umreţene javnosti koje su istodobno prostor izgraĊen

kroz umreţenu tehnologiju te zamišljena zajednica

koja nastaje kao rezultat ukrštanja ljudi, tehnologija i

praksi.

Komunikacija/

sociologija;

psihologija

Thelwall, 2008 Analiza profila ĉlanova MySpacea potvrdila je

rezultate prijašnjih istraţivanja, primjerice, da su

ţene više zainteresirane za prijateljstvo, a muškarci

za romantiĉnu vezu. TakoĊer, pojavili su se neki

dokazi o tri razliĉite dinamike prijateljstva:

orijentirana prema bliskim prijateljima, poznanicima

ili strancima. Ţene i mlaĊi ĉlanovi imaju više

prijatelja od drugih, ima više privatnih ţenskih

profila, a i muškarci i ţene preferiraju ţenske

prijatelje. Tipiĉan korisnik MySpacea ima 21 godinu,

nije u romantiĉnoj vezi, ima javni profil,

zainteresiran je za prijateljstvo i pristupa MySpaceu

na tjednoj bazi da bi komunicirao s preteţno ţenskim

„prijateljima“ koji su uglavnom poznanici.

Lingvistika Thelwall, 2008 Pilot analiza teksta na sranici društvenih mreţa Live

Spaces49

(sliĉniji blog servisu s dodatnim fukcijama).

Tekst s 3071 stranica Live Spacesa praćen je dnevno

6 mj. te je statistika rijeĉi izraĉunata i usporeĊena s

onom iz Britanskog Nacionalnog Korpusa (koje su

rijeĉi najuĉestalije). Najuĉestalija je rijeĉ the u oba

sluĉaja, ne postoje dokazi o namjernoj izgradnji

novih rijeĉi na tekstovima Live Spacea, Live Spaces

pokazuje izraţenu orijentaciju prema autoru u smislu

uĉestalosti osobnih zamjenica (visoki poloţaj

zamjenica 'ja': 'mi' i 'moje', koje nisu top 50 BNC-

a50

). To pokazuje da je sklonost prema širem

osobnom angaţmanu na višem poloţaju od

posvojnih zamjenica 'vi' i 'vaše' (iako je 'vaš' na

višem poloţaju BNC-a).

Pravo/

privatnost

Squicciarini,

Shehab, i Paci,

2009

Predstavljen je teorijski model kolektivnog

upravljanja problemom privatnosti na stranicama

društvenih mreţa i prijedlog rješenja temeljen na

teoriji igre. Konkretno, predlaţeno je rješenje koje

nudi automatizirane naĉine dijeljenja fotografija na

temelju proširenog pojma vlasništva sadrţaja.

49

Windows Live Spaces (Microsoftov) prestao je raditi 16.3.2011. zbog spajanja s Wordpressom (besplatan

prostor za objavu blogova, nalik usluzi Windows Live Spaces). Korisnici Live Spaces imali su mogućnost prijeći

na WordPress platformu do 16.3 2011. 50

British National Corpus

53

Pravo/

psihologija

Chai, Bagchi-

Sen, Morrell,

Rao, i

Upadhyaya,

2009

U istraţivanju su ispitivani ĉimbenici koji utjeĉu na

ponašanje korisnika prilikom dijeljenja osobnih

informacija. Na temelju anketiranja mladih u

predtinejdţerskoj i mlaĊoj tinejĊerskoj dobi

zakljuĉeno je da na ponašenje korisnika prilikom

dijeljenja osobnih informacija utjeĉu dva ĉimbenika:

korisnikova percepcija vaţnosti o privatnosti

informacija i samoefikasnost o privatnosti

informacija51

. TakoĊer, rezultati su pokazali da

mogućnost obrazovanja u vezi zaštite privatnosti i

sigurnosti na internetu, kao i briga roditelja, uĉitelja i

dr. igraju vaţnu ulogu u pozitivnom utjecaju na

sigurno i odgovorno ponašanje.

Raĉunarstvo/

pravo

Sadeh, i sur.,

2009

Cilj istraţivanja je razumjeti stavove i ponašanje

ispitanika prilikom korištenja mobilnih aplikacija za

društveno umreţavanje te istraţiti tehnologije koje

omogućuju korisnicima da uĉinkovitije odrede

postavke privatnosti. Provedeno je na aplikaciji

„PEOPLEFINDER“, koja pruţa mogućnost

korisnicima mobitela i laptopa da selektivno podijele

informacije o svojoj lokaciji s drugima. Rezultati

funkcionalnosti tehnologije predstavljeni su u

kontekstu jednog labaratorijskog istraţivanja i tri

terenska.

Pravo/

zakonodavstvo

Grimmelmann,

2009

U radu je predstavljena sveobuhvatna analiza

zakona i politike zaštite privatnosti na stranicama

društvenih mreţa.

Psihologija Kwon i Wen,

2009

Istraţivanje naĉina na koji individualne osobine

pojedinca utjeĉu na prihvaćanje usluga servisa za

društveno umreţavanje (stranica društvenih mreţa).

Konstrukcija modela. Primijenjen je model

prihvaćanja tehnologije52

za izgradnju izmijenjenog

modela koji je fokusiran na tri individualne razlike:

društveni identitet, altruizam i prisutnost na daljinu

te na jedan opaţeni konstrukt: opaţeni poticaj,

primijenjivan inaĉe u psihološkim istraţivanjima.

Ispitivalo se takoĊer, moţe li percepcija korisnika

servisa društvenog umreţavanja kao pruţatelja

usluga za uspostavljanje meĊuljudskih odnosa ili

izvršavanje zadataka biti moderator izmeĊu

opaţenog konstrukta i stvarnog korištenja. Pokazalo

se da su opaţeni poticaj i orijentacija znaĉajni

konstrukti koji utjeĉu na uporabu stranica društvenih

mreţa, a novi model temeljen na TAM-u je bolji za

istraţivanje takve vrste.

51

U socijalno-kognitivnoj teoriji koncept samoefikasnosti, kojeg je 1977. predstavio Bandura, smatra se vaţnim

ĉimbenikom koji upravlja ponašanjem pojedinca. Percipirana samoefikasnost je vjerovanje u vlastite sposobnosti

efikasnog djelovanja na dogaĊaje (Bandura, 1997). 52

Technology Acceptance Model (TAM)

54

Psihologija Zhao, 2009 Istraţivanje temeljeno na anonimnoj anketi 432

uĉenika iz osam škola pokazalo je da je veća

vjerojatnost da tinejĊeri koji ţive u gradu koriste

MySpace, od onih iz predgraĊa, koji koriste instant

poruke. TakoĊer, tinejĊeri iz predgraĊa ranije

poĉinju koristiti MySpace i instant poruke, za razliku

od gradskih. Prema autorima, te razlike pokazatelji

su još jedne dimenzije tzv. druge razine digitalne

podijeljenosti53

Psihologija/

privatnost

De Souza i

Dick, 2009

Istraţivanje provedeno na MySpaceu bavi se

razlozima zbog kojih djeca otkrivaju informacije o

sebi na stranicama društvenih mreţa te razumiju li

neka pitanja privatnosti. Identificirana su tri faktora:

pritisak vršnjaka, dizajn suĉelja stranice i

signalizacija (pruţanje selektivnih informacija da bi

se osoba predstavila u pozitivnom svjetlu).

Psihologija/

sociologija

Lampinen,

Tamminen, i

Oulasvirta, 2009

Kvalitativno istraţivanje koje pristupa stranicama

drušvenih mreţa s aspekta grupne identifikacije kao

najvaţnijeg elementa definiranja grupe u socijalnom

okruţenju.

Psihologija/

ekonomija

Skeels i Grudin,

2009

Istraţivanje uporabe stranica društevnih mreţa kod

profesionalaca s obzirom na njihovu produktivnost.

Ispitivani su stavovi i ponašanje u velikim

organizacijama putem ankete i intervjua. UtvrĊeno je

da se uvelike koriste razne stranice društvenih mreţa,

iako najveći postotak zaposlenika ima profil na

LinkedInu (52%) i Facebooku (49%). LinkedIn se

koristi za uspostavu i odrţavanje vanjskih

profesionalnih odnosa, a FB za odnose s obitelji i

prijateljima. Umreţavanje unutar organizacije

povezano je s uspostavljanjem i uĉvršćivanjem veza

te povećanjem produktivnosti. Tenzije proizlaze iz

miješanja poslovnih i privatnih odnosa, prelaţenja

preko hijerarhije organizacije te iznošenja

nepodobnih informacija.

53

„Second level digital divide“ ili „second digital divide“ odnosi se na nejednakost u uporabi interneta s obzirom

na staleţ, rasu spol i ostale socijalne osobine (Zhao, Teen Adoption of MySpace and IM: Inner-City versus

Suburban Differences, 2009, str. 55)

55

Komunikacija/

psihologija/

pristup

zadovoljenja

potreba

Barker, 2009 Istraţivanje motiva uporabe MySpacea starijih

adolescenata. Rezultati su pokazali ĉetiri motiva: za

zadovoljenjem društvenog identiteta, virtualno

druţenje, da proĊe vrijeme i za zabavom. MeĊu

ispitanicima koji se identificiraju sa svojim

vršnjacima i imaju pozitivne osjećaje prema njima,

najvaţniji motivi su zabava, prolazak vremena, a i u

manjoj mjeri zadovoljenje društvenog identiteta.

Zabava se pokazala sama sebi svrhom te su je autori

protumaĉili kao ritualnu uporabu stranica društvenih

mreţa. TakoĊer, veća je vjerojatnost da će oni koji se

manje identificiraju sa svojom grupom i koji imaju

manjak samopoštovanja, koristiti stranice da bi

zadovoljili osjećaj pripadnosti (identiteta).

Medicina Moreno, Parks,

Zimmerman,

Kurth, i

Christakis, 2009

Istraţivanjem se ispitalo moţe li online intervencija

smanjiti iznošenje zlouporabe supstanci i seksualnog

ponašanja na profilima kod riziĉnih adolescenata.

Ispitanicima 18-20 godina s javnim profilom na

MySpaceu, izabranim prema kriteriju riziĉnosti,

poslan je e-mail. Analizirani su profili prije i poslije

intervencije e-mailom. Zakljuĉeno je da kratka

intervencija e-mailom smanjuje seksualne reference

na profilima, dok za uporabu supstanci nije utvrĊen

znaĉajni pomak.

Sociologija/

društveni

kapital

Steinfield,

DiMicco,

Ellison, i

Lampe, 2009

Istraţivanje odnosa izmeĊu razliĉitih dimenzija

društvenog kapitala i uporabe interne društvene

mreţe unutar organizacije (korporacije).

Pretpostavilo se da korištenje stranica društvenih

mreţa doprinosi društvenom kapitalu u organizaciji

jer omogućava odrţavanje veće mreţe heterogenih

kontakata. TakoĊer, doprinose i društvenoj

interakciji izmeĊu korisnika, ĉime omogućuju

odrţavanje i produbljivanje postojećih odnosa.

UtvrĊeno je da su povezujući odnosi, osjećaj

korporativne pripadnosti, interes za umreţavanje na

globalnoj razini, te pristup novim ljudima i znanjima

povezani s većim intenzitetom korištenja stranica

društvenih mreţa.

56

Sociologija/

društveni

kapital

Pfeil, Arjan, i

Zaphiris, 2009

Istraţivanje dobnih razlike i sliĉnosti u korištenju

MySpacea te potencijalnih razlike u društvenom

kapitalu starijih ljudi (preko 60 godina starosti) u

odnosu na mlade (izmeĊu 13 i 19 godina starosti).

Istraţivanje je provedeno pomoću lokalno razvijenog

programa za automatsko prikupljanje podataka s

profila korisnika MySpacea koji je ujedno i mjerio

razlike koje postoje u mreţama prijatelja starijih i

mlaĊih korisnika. Analiza sadrţaja je primijenjena za

ispitivanje razlika u društvenim aktivnostima tih

dviju dobnih skupina i naĉina predstavljanja na

profilima. Rezultati su pokazali razlike u društvenom

kapitalu: tinejĊeri imaju širu mreţu prijatelja u

odnosu na starije korisnike. Većina prijatelja mlaĊih

korisnika istog je ili sliĉnog godišta, dok stariji imaju

prijatelje veće dobne razlike. Osim toga, mlaĊi u

većoj mjeri koriste medije (npr. video, glazbu) u

okviru MySpacea i više referenci i negativnih

emocija kada se opisuju na profilu, u odnosu na

starije osobe.

Politika Baumgartner i

Morris, 2009

Istraţivanje uporabe stranica društvenih mreţa u

politiĉke svrhe. Rezultati su pokazali da, iako ih

mladi prepoznaju kao dobar izvor vijesti te da se

mnogi djelomiĉno informiraju putem tih stranica,

mlade vrsta prikupljenih vijesti u slaboj mjeri

informira ili ukljuĉuje u demokratski dijalog. Unatoĉ

mogućnostima koje mogu pruţiti u cilju povećanja

politiĉkog interesa i participacije, korisnici stranica

društvenih mreţa nisu ništa više ili manje skloniji

sudjelovanju u politici od korisnika drugih medija.

Politika/

društveni

kapital

Zhang, Johnson,

Seltzer, i

Bichard, 2010

Istraţivanje uloge stranica društvenih mreţa u

procesu demokracije provedeno putem telefonske

ankete. Cilj je bio ispitati u kojoj mjeri se ispitanici

oslanjaju na društvene medije poput Facebooka,

MySpacea i YouTubea u graĊanskim i politiĉkim

aktivnostima te u kojoj mjeri ti mediji utjeĉu na

politiĉke stavove i sudjelovanje u demokraciji.

TakoĊer, ispitivalo se i u kojoj mjeri utjeĉe diskusija

s prijateljima, ĉlanovima obitelji i sl. na politiĉku i

graĊansku participaciju. Rezultati su pokazali da je

meĊusobna diskusija o politici znaĉajno povezana s

povećanjem graĊanske i politiĉke participacije, dok

je oslanjanje na društvene medije povezano samo s

povećanjem graĊanske participacije.

57

2.2 Facebook

Prije svega nekoliko godina „Facebook“ nije postojao kao pojam u leksiku uopće.

Danas, ne samo da je ravnopravni dio leksika mladih, već su stvorene i razne inaĉice pojma.

„Fejs“, „fejsati“, „fejsbukovci“, „fejsanje“ samo su neki od izraza koji se mogu ĉuti na

hodnicima fakulteta, škola, ulici, u knjiţnicama, javnom prijevozu, domovima i sl. Manje od

pet godina bilo je potrebno da Facebook postane vodeći virtualni prostor okupljanja,

komunikacije i druţenja pripadnika gotovo svih generacija. Kao i u svim novitetima, i na

Facebooku prevladavaju mladi.

Osim što se infiltrirao u ţivote mladih, postao je jedna od ĉešćih tema u domaćem,

stranom tisku te akademskoj zajednici. Srednjoškolskim prosvjedima 2008. Facebook je

dobio paţnju domaćeg tiska kao jedan od potencijalnih komunikacijskih kanala organiziranja

prosvjeda mladih. Da se ne radi o prolaznom komunikacijskom hiru, pokazali su prosvjed

protiv mafijaških ubojstava u listopadu 2008., stegnite vi svoj remen bando lopovska u

prosincu 2008. te prosvjed za rušenje vlade u veljaĉi 2011. Svi prosvjedi, zaĉeti u virtualnom,

ostvareni su u realnom54

svijetu. Time je Facebook kao fenomen prešao granice virtualne i

zahvatio širu društvenu zajednicu.

Iako ga roditelji, profesori, poslodavci i ostali struĉnjaci pokušavaju shvatiti, u

Hrvatskoj još uvijek nema istraţivanja koje bi pomoglo razumjeti zašto i kako mladi koriste

Facebook. Mnogi izraţavaju zabrinutost55

zbog masovnije uporabe Facebooka, posebice

meĊu mladima. Budući da nitko ne moţe vidjeti profil osobe bez njenog dopuštenja, razvija

se osjećaj zaštićenosti i privatnost. Upitno je u kojoj je mjeri zaista zaštićena privatnost

korisnika. Pitanje privatnosti posebice se istiĉe na dugoroĉne posljedice postavljanja

neprikladnog sadrţaja (fotografija, video uradaka, komentara i sl.) i vlasništva nad njim.

Naime, kad pojedinac objavi fotografije, video ili drugi „IP sadrţaj“ i prikaţe ga „javnim“, on

daje Facebooku dozvolu za korištenje tog sadrţaja sve dok ne izbriše sadrţaje ili svoj profil.

54

Lévy za pojam virtualno kaţe da se koristi u barem 3 razliĉita znaĉenja – tehniĉko znaĉenje koje se koristi u

podruĉju ICT-a, filozofsko znaĉenje te rijeĉi, te njegovo danas uvrijeţeno znaĉenje. U ICT-u pojam virtualno

oznaĉava mogućnost sintetiziranja informacije na temelju postojećih digitalnih podataka i korisnikovih zadanih

kriterija. U filozofskom smislu taj bi pojam znaĉio nešto što postoji potencijalno, a nije se još realiziralo, tj.

aktualiziralo (primjer kojim to ţeli objasniti je rijeĉ u jeziku koja postoji kao apstraktan pojam tj. ona je virtualna

dok se ne aktualizira svojom konkretnom upotrebom u govoru ili pismu), a u danas uvrijeţenoj uporabi tog

pojma virtualno bi bilo nešto suprotno od realnog. (Lévy, P. (2001) Cyberculture. University of Minnesota

Press., citirano iz: Uzelac, A. (2004) Digitalna kulturna dobra u informacijskom društvu izmeĎu javne domene i

privatnog vlasništva. Medij. istraţ. (god. 10, br.1) 55

Zabrinutost zbog Facebookova odnosa prema korisniĉkoj privatnosti navela je Electronic Privacy Information

Center i 14 drugih društava za zaštitu korisnika 5.5.2010. da podnesu ţalbu Federalnoj trgovinskoj komisiji

(Federal Trade Commission) u SAD-u. Dokument dostupan na: http://epic.org/2010/05/new-facebook-privacy-

complaint.html (22.2.2011)

58

No, i kada ukloni sadrţaje ili profil, ako je dijelio sadrţaje s drugima te se radi o „javnom“

sadrţaju i drugi ih nisu izbrisali, Facebook zadrţava pravo vlasništva nad njima. TakoĊer,

izbrisani sadrţaj još uvijek postoji 90 dana u obliku sigurnosnih kopija, no nije na

raspolaganju drugima (Facebook, Privacy Policy: Facebook, 2010).

Pitanje je koliko mladih, pripadnika net – generacije, napose onih koji ne znaju

engleski jezik, ĉita uvjete korištenja, izjave o pravima i odgovornostima. Ĉesto upravo oni

objavljuju vlastite fotografije neprikladnog sadrţaja (u pijanom stanju i sl.) misleći da su

dostupne samo njima i njihovim prijateljima. Ipak, ne mora biti istinita pretpostavka da većina

mladih koristi Facebook za samoprezentiranje.

Istraţivanje Facebooka, koristeći pristup zadovoljenja potreba (Blumler, Katz, &

Gurevitch, 1974), moţe pomoći rasvijetliti pitanja o uporabi Facebooka te time opravdati ili

olakšati zabrinutost struĉnjaka. TakoĊer, grubi osvrt na osnovne elemente društvenog kapitala

mladih, pripadnika net - generacije: općeg zadovoljstva ţivotom, povjerenja i društvene

ukljuĉenosti doprinijet će razumijevanju njihove povezanosti s intenzitetom pristupa

virtualnom okruţenju.

2.2.1 Kronologija, struktura i korištenje Facebooka

Facebook je stranica društvenih mreţa s više od 600 milijuna aktivnih korisnika

(Carlson, 2011) što ju ĉini najvećim društvenim servisom na svijetu, a i najvećim servisom za

dijeljenje slika na internetu (Facebook, 2008). Prema podacima organizacije za praćenje

posjećenosti internet stranica, Alexe, Facebook je meĊu hrvatskim korisnicima druga internet

stranica po posjećenosti. U Hrvatskoj trenutaĉno ima preko 1,300,000 tisuća korisnika s

tendencijom rasta broja korisnika i prometa. Izuzetno je popularan meĊu mlaĊom

populacijom, a posebno meĊu uĉenicima i studentima koji ga koriste za sve, od dogovaranja

izlazaka do organiziranja prosvjeda.

Student Sveuĉilišta Harvard Mark Zuckerberg 2003. je osmislio Facemash, koji se

smatra prethodnikom Facebooka. Prema dnevnim novinama harvardskog sveuĉilišta, Harvard

Crimson, Facemash je bio idejno sliĉan stranici Hot or not56

. Budući da je do fotografija za

usporeĊivanje došao ilegalno, provalivši u bazu fakulteta, uprava je protiv njega podigla

optuţnicu za kršenje autorskih prava, povrede privatnosti i sigurnosti. Optuţnice su odbaĉene,

a Zuckerberg je kao završni projekt iz povijesti umjetnosti nastavio prethodni stvaranjem web

56

Hot or not je stranica na kojoj korisnici ocjenjuju privlaĉnost osoba na fotografijama koje su ĉlanovi

dobrovoljno postavili. Adresa:www.hotornot.com

59

stranice (alat društvenog istraţivanja) na koju je postavio 500 fotografija cara Augustina s

opcijom komentiranja. Stranica je bila namijenjena kolegama studentima koji su poĉeli

meĊusobno razmjenjivati komentare i bilješke. U veljaĉi 2004. godine dovršava projekt

thefacebook, kojeg je prvotno zamislio kao društvenu mreţu za studente Sveuĉilišta Harvard.

Mreţa se kasnije proširila na sveuĉilišta Stanford i Yale, ostala ameriĉka i kanadska

sveuĉilišta te na srednje škole i poslovne organizacije (Yadav, 2006). Nakon prvotnog

uspjeha, Zuckerbergu su se pridruţili kolege s fakulteta, Dustin Moskovitz i Chris Hughes, a

2005. mreţa mijenja ime u Facebook.

U rujnu 2006. postaje otvoren za korisnike od navršenih 13 godina nadalje, kada

poĉinje njezin eksponencijalni rast. U kolovozu 2008. broj korisnika premašio je 100

milijuna, a u sijeĉnju 2011. godine 600 milijuna. Time je Facebook postala najveća društvena

mreţa, ostavivši daleko iza sebe MySpace (koji je tijekom 2008. još vodio po broju korisnika)

i druge mreţe (Wikipedia, 2011). Tvrtka Facebook jedna je od najbogatijih na svijetu, njena

ukupna vrijednost procijenjuje se na 15 milijardi dolara dok je web stranica facebook.com

druga najposjećenija stranica, odmah iza traţilice Google. Prihod u 2010. iznosio je 1,86

milijardi ameriĉkih dolara (Lee, 2011) pri ĉemu je 60% došlo od reklama manjih tvrtki.

Struktura Facebooka ugrubo je podijeljena u tri dijela: alati za osnovno korištenje,

aplikacije i dodatne usluge te oglašavanje.

Korištenje Facebooka

Osnovno korištenje obuhvaća registraciju, prijavljivanje putem e-mail adrese i lozinke,

dodavanje prijatelja, pristupanje zajedniĉkoj mreţi, pretraţivanje prijatelja, pristup putem

mobitela, organizaciju profila, uporabu zida, osobnih poruka, bockanja, ĉavrljanja, naslovnice

i novosti te uporabu znaĉajka privatnosti, sigurnosti, upozorenja.

Prema posljednjem većem istraţivanju (Golder, Wilkinson, & Huberman, 2007)

korisnik Facebooka ima u prosjeku oko 144 prijatelja, s medijanom od otprilike 180. Otkad je

Facebook zatvoren za istraţivanja pomoću robota za prikupljanje podataka, ne postoje toĉni

podaci.

Otvaranje raĉuna na Facebooku je besplatno, jedini uvjeti su da je korisnik stariji od

13 godina i ima aktivnu e-mail adresu. Dopušteno je otvoriti jedan raĉun na temelju jedne e-

mail adrese. TakoĊer, ukoliko se netko pokuša registrirati pod laţnim imenom poput „Elvis

Presley“, registracija će biti onemogućena. Korisnik pristupa svom raĉunu putem e-mail

adrese i lozinke te pokreće postupak umreţavanja. Najlakši naĉin umreţavanja je

60

pridruţivanje mreţi – grupi ljudi koji rade, su radili, školuju se, zajedno su se školovali ili

dijele iste interese. Donedavno se moglo pridruţiti regionalnim i lokalnim mreţama, no ta

mogućnost je ukinuta. Nakon pridruţivanja mreţi, dobije se izravan pristup profilima ĉlanova

mreţe, grupama, trţnici, oglasima i ostalim znaĉajkama povezanim s mreţom. Uvjet za

pridruţivanje poslovnim i obrazovnim mreţama je posjedovanje e-mail adrese tvrtke ili

sveuĉilišta. Ako se korisnik pridruţi nekolicini mreţa, mora odrediti primarnu, koja će se

prilikom pretraţivanja pojavljivati s njegovim imenom i prezimenom. TakoĊer, ĉlanstvo u

mreţi utjeĉe i na sadrţaje oglasa oglašivaĉa.

Kako se većina znaĉajki Facebooka temelji na ideji povezivanja i odrţavanja veze s

prijateljima i poznanicima, alat traţilice razraĊen je u ĉetiri vida: traţilica prijatelja, školskih

kolega, kolega s posla i traţilica imena. Traţilica prijatelja zahtijeva upisivanje vlastite e-mail

adrese i lozinke nakon ĉega Facebook provjerava e-mail adrese iz adresara te utvrĊuje

poklapaju li se s osobama koje imaju profile na Facebooku. Traţenje školskih kolega i kolega

s posla vrši se odabirom pretraţivanja po srednjoj školi, fakultetu ili imenu tvrtke, a traţilica

imena po imenu i prezimenu osobe.

Poput e-maila, Facebook korisnicima pruţa mogućnost slanja osobnih poruka. Ĉlanovi

mogu slati osobne poruke svima koji imaju profil na Facebooku, a i onima koji nemaju na

njihovu e-mail adresu, dok primiti poruku mogu samo od korisnika Facebooka. Svaki ĉlan

ima pretinac gdje moţe vidjeti pristigle i poslane poruke. Od 2008. je dostupan sustav za

razmjenu poruka izmeĊu prijatelja u realnom vremenu, ĉavrljanje. Sustav podrţava ĉavrljanje

izmeĊu dva korisnika (1:1), ali jedan korisnik moţe istovremeno ĉavrljati s više prijatelja.

Komunikacijski obrazac specifiĉan za Facebook je bockanje57

, elektroniĉki ekvivalent pitanju

„Kako si, što ima?“. Osoba koju netko bocne, na svom profilu dobiva obavijest da ju je ta

osoba bocnula58

.

Profil je srţ Facebooka. Nakon aktivacije raĉuna i povezivanja s prijateljima, korisnici

ureĊuju profil dodavanjem osobnih informacija (datum i mjesto roĊenja, mjesto pribivališta

itd.), kontakta (e-mail adresa, broj mobilnog telefona), liste interesa (glazba, film, sport,

politiĉko i religiozno opredjeljenje itd.) i informacija o školovanju i zaposlenju. Osim

osnovnih informacija, u profil se mogu dodati obiteljske i ljubavne veze. Uz to, mogu se

dodavati i fotografije (albumi) i video zapisi. Slika profila predstavlja sliku koja se pojavljuje

57

Eng. poking 58

Da bockanje nije bezazlena opcija, pokazala je presuda pravosudnog sustava SAD-a ĉijom je presudom

Shannon D. Jackson uhićena zbog toga što je bocnula drugu ţenu, ĉime je prekršila prethodnu sudsku odredbu

kojom je sud zabranio njihovu direktnu ili indirektnu komunikaciju (Cashmore, 2009).

61

uz ime i prezime na stranici profila. Većina aktivnosti odvija se na zidu profila. Zid je mjesto

gdje prijatelji mogu vidjeti i komentirati aţurirani status, fotografije i ostale informacije

dodane na profil te ostavljati poruke koje će biti javne. Naslovnica s novostima („news feed“)

sluţi kao informator o aktivnostima i novostima kod prijatelja (statusu, komentarima,

roĊendanima, postavljenim fotografijama, dogaĊajima kojim prisustvuju i dr.). Opcija novosti

uvedena je 2006., a 2010. je dobila nove mogućnosti. Tako sada korisnici mogu birati vrstu i

koliĉinu novosti (informacija) koje dobivaju od nekog prijatelja ili aplikacije.

Aplikacije i dodatne usluge

Osnovne aplikacije ukljuĉuju fotografije, videozapise, grupe, dogaĎaje, sviĎa mi se,

priče, trţnica, bilješke, poveznice, ţetone, čavrljanje, mjesta, aplikacije za pristup mobitelom,

poslovne stranice, donedavno, poklone. Osnovne aplikacije razvio je Facebookov tim, koji

svakodnevno radi na razvoju novih, i na raspolaganju su svim korisnicima Facebooka, dok su

dodatne usluge namijenjene korisnicima sa znanjem programiranja.

Aplikacija fotografije omogućuje postavljanje fotografija i oznaĉavanje prijatelja na

fotografijama. Nakon oznaĉavanja fotografije, ona se pojavljuje u korisnikovom foto albumu i

na profilu oznaĉenog prijatelja. Aplikacija video sliĉna je YouTube-u. Donedavno videozapisi

nisu smjeli biti duţi od dvije minute, no to se svakodnevno unaprjeĊuje. Aplikacija grupe

omogućuje pridruţivanje ostalim ĉlanovima interesne skupine ili stvaranje vlastite grupe. Dok

aplikacija dogaĎaji sluţi za pozivanje drugih Facebook ĉlanova na dogaĊanja u stvarnom

ţivotu, aplikacija sviĎa mi se59

, popularno „lajkanje“, je od 2009., od kad je prvi puta

uvedena, postala glavni naĉin komuniciranja izmeĊu korisnika. Kao i kod ostalog sadrţaja na

Facebooku, ukoliko korisnik na odreĊenom komentaru klikne „like“, prijatelj koji je napisao

komentar o tome će primiti obavijest. U srpnju 2010. pokrenuta je usluga Facebook priče

pomoću koje korisnici mogu podijeliti svoje dojmove i priĉe koristeći Facebook. Priĉe su

tematski vezane uz utjecaj Facebooka na ţivot korisnika, a grupirane su s obzirom na ostale

teme i regiju. Na temelju broja sviĎa mi se klikova izabire se najpopularniji sadrţaj. Trţnica60

je poput oglasnika, uloga joj je povezivanje onih koji ţele kupiti ili prodati stvari pri ĉemu se

sve transakcije obavljaju izravno meĊu korisnicima. Facebook je samo komunikacijski kanal

razmjene i ne sudjeluje u prodaji. Bilješke omogućuju objavu kratkih tekstualnih zapisa u

59

Eng. „like“. Više od dva milijuna web stranica moţe se lajkati, a korisniĉka interakcija proizvodi neizmjernu

koliĉinu informacija o stranicama i korisnicima da su nastale korjenite promjene promatranja relevantosti web

sadrţaja. Prema Facebook statistikama prosjeĉni „lajker“ ima 34 godine, 2,4 puta više prijatelja od prosjeka i

klika ĉak 5,3 puta više na linkove nego drugi, a na stranicama koje prati aktivniji je od prosjeka. (Facebook,

Value of a liker: Facebook media, 2010) 60

Eng. marketplace

62

obliku bloga, dok aplikacija poveznice sluţi za postavljanje videa, pjesme ili bilo koje druge

stavke s weba na profil. Da bi se to postiglo, potrebno je unijeti adresu web stranice na

predviĊeno polje, zatim se pojavljuje sliĉica koja ima ulogu poveznice na ţeljenu web

stranicu. Ţetoni su virtualna valuta kojom se moţe kupovati virtualna roba i igrati igre poput

pokera. Kupuju se sredstvima na kreditnoj kartici, PayPal raĉunu ili putem mobitela61

.

Čavrljanje (chat) je aplikacija koja omogućava razgovor povezanih korisnika o razliĉitim

temama u realnom vremenu, a aplikacija mjesta62

omogućuje korisnicima da vidite gdje su im

prijatelji, objave svoju lokaciju u stvarnom svijetu, oznaĉe druge po geografskim mjestima te

proĉitaju komentare koje su prijatelji napisali o mjestima koje su posjetili63

. TakoĊer, postoji i

opcija „ovdje prisutni ljudi“64

koja omogućava korisniku da vidi nepoznate osobe koje su

oznaĉene i na istom mjestu koriste Facebook mjesta (slika 2).

Slika 2: Prikaz opcije ovdje prisutni ljudi

61

Poput plaćanja parkinga: mobilni operater naplati korisniku, pa proslijedi uplatu davatelju usluge 62

Eng. places 63

Opcija se ukljuĉuje po ţelji, korisnik moţe kontrolirati hoće li svoju lokaciju dijeliti samo s prijateljima ili sa

svima, a moţete i zabraniti drugima da ga oznaĉavaju i tako otkriju njegovu lokaciju. 64

Eng. People Here Now

63

Aplikacija Facebook Mobile omogućuje korištenje Facebooka putem mobilnog

telefona, dok su poslovne stranice namijenjene promociji tvrtke i poslovanja. Donedavno je

bila aktivna i aplikacija pokloni koja je sluţila za slanje virtualnih poklona prijateljima. Prvi

poklon bio je besplatan, dok je cijena svakog sljedećeg jedan dolar, a plaćalo se kreditnom

karticom. Prihod od slanja poklona išao je u dobrotvorne svrhe. Aplikacija je ukinuta u

kolovozu 2010.

UvoĊenje aplikacija kreiranih od treće strane (većinu aplikacija na Facebooku izradile

su neovisne tvrtke ili programeri entuzijasti) dovelo je do izrazitog povećanja prometa na

Facebooku: u tjednu pokretanja platforme za programiranje vlastitih aplikacija promet se

povećao za 30% (Facebook statistika). Dnevna statistika uporabe aplikacija moţe se vidjeti na

stranici Adonomics.com,65

. Sustav rangira aplikacije prema intenzitetu korištenja od ponoći do

23:59 svaki dan, mjereći koliko razliĉitih korisnika je pokrenulo aplikaciju barem jednom te

uĉinio jednu od ostalih akcija koje se biljeţe (Gjoka, Sirivianos, Markopoulou, & Yang,

2008).

Kraš je prva tvrtka u Hrvatskoj koja je iskoristila aplikacije na Facebooku za

promoviranje svojih proizvoda. Tako je jedna od popularnijh aplikacija za ĉlanove hrvatskog

govornog podruĉja postala interaktivna Kraševa društvena igra Ţivotinjsko carstvo, koja je

pokrenuta u rujnu 2008. Cilj igre je skupljanje virtualnih sliĉica i razmjenjivanje s prijateljima

i ostalim igraĉima. Svaki mjesec pet igraĉa koji popune album u najkraćem roku od instalacije

igre dobivaju Krašev slatki paket. U prvih mjesec dana igru je instaliralo više od 50.000

korisnika iz Hrvatske i regije.66

Prema statistici iz 2008. prosjeĉni igraĉ pet minuta dnevno

provodio sakupljajući i razmjenjujući sliĉice, a broj dnevno aktivnih korisnika porastao je na

preko 10.000. Broj oboţavatelja aplikacije u prvih mjesec iznosio je oko 4.500, u najvećem

postotku bili su to ţenski oboţavatelji od 13 – 17 godina (32%)67

. Veliki interes za aplikaciju

mogao bi se objasniti atraktivnim nagradama Kraša, vizualnoj privlaĉnosti aplikacije i

popularnosti sakupljanja sliĉica u fiziĉkom svijetu. TakoĊer, u prilog ide što se pojavila meĊu

prvima. Statistike iz srpnja 2009. pokazuju postupni pad popularnosti: prosjeĉni broj aktivnih

mjeseĉnih korisnika iznosio je oko 55.50068

, što je za oko 8.000 manje nego u lipnju. Osim

Ţivotinjskog carstva, Kraš je pokrenuo nagradni natjeĉaj u obliku aplikacije Krašotica i

Krašuljak. U aplikaciji korisnici mogu meĊusobno glasati jedni za druge, a na kraju djevojka i

65

Izvor podataka za analitiĉare Facebooka: http://www.adonomics.com/ 66

Izvor: www.drap.hr (7. srpanj 2009) 67

Kraš na Facebooku, statistika u prvih mjesec dana: http://www.drap.hr/files/Kras%20na%20Facebooku%20-

%20materijali.pdf (7. srpanj 2009) 68

Facebook statistika: http://statistics.allfacebook.com (27. srpanj 2009)

64

mladić s najboljim konaĉnim rezultatom postaju nova lica Kraševe promotivne kampanje.

Iako se aplikacija više ne koristi, još uvijek je prisutna na Facebooku, baš kao i Čokodar.

Nakon Kraša, trend promocije putem nezavisnih aplikacija zahvatio je i ostale hrvatske tvrtke.

Dodatne usluge Facebooka namijenjene su programerima koji ţele postaviti vlastite

aplikacije na Facebook te ukljuĉiti i povezati svoje web stranice s Facebookom. Obuhvaćaju:

društvene dodatke69

, grafička softverska sučelja, društvene kanale, autentifikaciju i protokol

otvorenog grafa. Svrha dodatnih usluga je integracija Facebooka s ostatkom interneta.

Primjerice, protokol otvorenog grafa korisnicima omogućuje personalizirano surfanje što

znaĉi da prilikom uĉitavanja pojedinih portala oni mogu na naslovnici doznati koji ĉlanci se

sviĊaju njihovim prijateljima te ostavljati komentare na dnu svakog ĉlanka pod svojim punim

imenom i prezimenom.

Oglašavanje

Osim za stvaranje i pristupanje društvenim mreţama, Facebook se nametnuo i kao

veliki medij za oglašavanje razliĉitih tvrtki, organizacija i pokreta. Mnog pojedinci, tvrtke i

politiĉke stranke prepoznali su mogućnosti i prednosti Facebooka kao komunikacijskog

kanala u pristupu potencijalnim kupcima, odnosno glasaĉima. Preduvjeti Facebooka za

uspješnost oglašavanja su istinitost podataka te velika mogućnost ciljanja kampanje

oglašivaĉa. Naime, oglašivaĉ moţe svoj oglas prikazati ciljanoj skupini po lokaciji, starosti i

interesima. Kada korisnik Facebooka klikne na oglas, oglašivaĉ u Hrvatskoj plaća izmeĊu

0,15 i 1,5 kuna. Ukoliko je cilj kampanje stvaranje brenda, postoji opcija plaćanja prema

broju prikaza, pri ĉemu oglašivaĉ plaća svakih tisuću prikazanih oglasa.

Osim komercijalnog naĉina, na Facebooku se moţe oglašavati tako da se besplatno

kreira i personalizira profil proizvoda, usluge ili tvrtke. To znaĉi da se, primjerice, tvrtka ili

proizvod pretvori u osobu, odnosno prijatelja, koji svoja svojstva i kvalitete iznosi svojim

prijateljima. Ostale pogodnosti korištenja Facebooka u poslovanju dolaze u vidu korisniĉke

interakcije kroz koju tvrtke mogu graditi bolje odnose sa klijentima, upravljanja reputacijom

proizvoda kroz uvid u komentare i povratne informacije o proizvodu te širenja informacija o

proizvodu ciljanoj publici. Kao i u većini društvenih medija na internetu, marketing na

Facebooku ima virusni uĉinak.

Facebook se konstantno mijenja: dodaju se nove znaĉajke, aplikacije, mogućnosti,

postavke privatnosti. Znaĉajnije promjene navedene su kronološki: u svibnju 2006. mreţa je

69

Eng. social plugins

65

proširena, rujnu 2006. dodane su nove znaĉajke, news feeds i mini feeds koje obavještavaju o

promjenama na profilima prijatelja, svibnju 2007. pokrenuta je platforma za izradu aplikacija,

a u oţujku 2008. dodane su nove mogućnosti kontrole privatnosti. S obzirom da se

popularnost Facebooka povećava sukladno s promjenama, moţe se pretpostaviti da su

fleksibilnost, brza prilagodba i sluh za korisnike temelji njegova uspjeha.

Kako i u podruĉju društvenih znanosti dolazi do prepoznavanja vaţnosti prouĉavanja

društvenog umreţavanja na internetu, nije iznenadjujuće sto je Facebook postao izvor

podataka za istraţivanja u akademskim zajednicama.

66

2.2.2 Facebook – pregled istraživanja

Kao i u poglavlju o istraţivanjima stranica društvenih mreţa, ovdje će se detaljnije

opisati samo nekoliko istraţivanja, no dovoljno da posluţe kao polazište za prikupljanje

daljnje literature.

Tablica 4: Istraţivanja Facebooka

Polje Autori i godina Opis istraţivanja

Pravo/ osobni

podaci;

privatnost

Gross i Acquisti,

2005

U istraţivanju su prouĉavani obrasci otkrivanja

osobnih informacija na stranicama društvenih

mreţa i pitanje privatnosti. Analizirano je

ponašanje na Facebooku više od 4000 studenata.

Vrednovana je koliĉina otkrivenih informacija i

postavke privatnosti. UtvrĊeno je da se 89%

studenata predstavlja pravim imenom, dok vrlo

mali postotak mijenja postavke privatnosti kako

bi zaštitili osobne podatke te se pokazalo da

korisnici FB-a ne pokazuju zabrinutost zbog

koliĉine otkrivenih osobnih informacija.

Pravo/

psihologija;

privatnost

Acquisti i Gross,

2006

Istraţivanjem provedenom na reprezentativnom

uzorku ĉanova Facebooka pokušale su se

pronaći osnovne demografske i razlike u

ponašanju izmeĊu onih koji pripadaju i ne

pripadaju mreţi. Analiziran je utjecaj brige o

zaštiti privatnosti s obzirom na ponašanje

ĉlanova, usporeĊeni su njihovi stavovi sa

stvarnim ponašanjem i dokumentirane su

promjene u ponašanju nakon informiranja o

rizicima i naĉnu zaštite osobnih podataka. U

prosjeku, ĉlanovi Facebooka dosta vjeruju

sustavu, iako 77% tvrdi da nisu proĉitali pravila

o privatnosti te mnogi pogrešno vjeruju da

Facebook ne prikuplja osobne informacije.

Pravo/

obrazovanje

Hewitt i Forte,

2006

Istraţivanje kojim se pokušalo razumjeti kako

kontak putem Facebooka utjeĉe na percepciju

nastavniĉkog osoblja kod studenata. Pokazalo se

da kontaktiranje putem Facebooka ne utjeĉe na

ocjenjivanje profesora. Trećina anketiranih

studenata smatra da nastavniĉko osoblje ne bi

trebalo biti prisutno na Facebooku.

67

Pedagogija Mazer, Murphy, i

Simonds, 2007

Istraţivanje uĉinka samootkrivanja nastavnika

putem Facebooka na motivaciju studenata,

uĉenje i razrednu klimu. Pokazalo se da su

ispitanici koji posjećuju profil nastavnika, koji je

puno otkrio o sebi, motiviraniji, efektivnije uĉe i

doprinose pozitivnoj klimi u razredu. TakoĊer, u

pitanjima s otvorenim odgovorima istaknuli su

moguće negativne asocijacije izmeĊu

vjerodostojnosti nastavnika i njegove uporabe

Facebooka.

Pravo/

psihologija;

osobni podaci

Dwyer, Hiltz, i

Passerini, 2007

Usporedba Facebooka i MySpacea s obzirom na

percepciju povjerenja i pitanja privatnosti te

spremnosti na razmjenu informacija i razvoj

novih odnosa. Ĉlanovi obje stranice izrazili su

jednaku razinu zabrinutosti prema pitanjima

privatnosti, dok ĉlanovi Facebooka imaju više

povjerenja i u Facebook i u njegove ĉlanove te

su spremniji dijeliti osobne informacije. Ĉlanovi

MySpacea imaju znatno više iskustva u

upoznavanju novih ljudi. Rezultati su pokazali

da povjerenje nije toliko bitno u izgradnji novih

odnosa, kao što je vaţno prilikom susreta licem

u lice. TakoĊer, pokazalo se da postojanje

povjerenja i spremnosti na dijeljenje informacija

na stranicama društvenih mreţa ne prerasta

nuţno u nove društvene odnose.

Pravo/

privatnost

Strater i Richter,

2007

Kvalitativno istraţivanje otkrivanja informacija,

stavova o pitanju privatnosti i ponašanju na

Facebooku. Rezultati podupiru prijašnja

istraţivanja o privatnosti na stranicama

društvenih mreţa: općenito, korisnici se

prijavljuju na FB jednom dnevno, a od jedan tri

puta tjedno aţuriraju osobne podatke. 67% ima

javan profil, bez podešenih postavka privatnosti.

Psihologija/

ekonomija

DiMicco i

Millen, 2007

Kvalitativno istraţvanje kojim se pokušalo

razumjeti upravljanje društvenim mreţama

putem jednog sustava u smislu kako se korisnik

sustava prezentira unutar mreţe šolskih prijatelja

i korporacije. Intervjuirani su zaposlenici IBM-a

koji uĉestalo koriste Facebook te su im

analizirani profili. Profili su grupirani u tri

skupine: „Proţivljavanje studentskih dana“,

„Odjeven da zabljesne70

“ i „Ţivot u poslovnom

svijetu“. Pokazalo se da postoje razlike u

samoprezentiranju s obzirom na skupinu (br.

prijatelja iz privatnih nasuprot korporativnoj

mreţi, isticanje radnog mjesta, iznošenju

osobnih informacija i sl.)

70

Dress to impress

68

Psihologija/

privatnost

Williams I. M.,

2008

Istraţivanje u okviru magistarskog rada kojim su

se ispitali uĉinci oĉekivane buduće interakcije i

samootkrivanja meĊu pojedincima koji imaju ili

nemaju: profil na Facebooku, Facebook

prijatelje s kojim su se susreli licem u lice i

Facebook prijatelje s kojima se nikada nisu

upoznali licem u lice. Rezultati su pokazali da

postoji veća vjerojatnost da će, pojedinci koji

imaju prijatelja na Facebooku s kojima su se

susreli licem u lice, imati i dalje interakciju s

tom osobom. TakoĊer, osobe koje Facebook

prijatelje nikad nisu vidjeli licem u lice imaju

veće povjerenje u Facebook mreţu. Percepcija

privatnosti nešto je veća kako se broj prijatelja s

kojima se nikad osoba nije uţivo srela povećava

i kako se smanjuje broj prijatelja s kojim osoba

komunicira licem u lice.

Psihologija Lewis, Kaufman,

i Christakis, 2008

U istraţivanju se analizirala sklonost studenata

privatnosti općenito te ĉimbenici koji predviĊaju

hoće li studenti imati javni ili privatni profil.

Zakljuĉuje se da je pitanje privatnosti ishod

društvenih utjecaja i osobnih pobuda. Veća je

vjerojatnost da će osoba imati privatni profil ako

njegovi prijatelji takoĊer imaju privatni profil;

vjerojatnije je da ţene imaju privatni profil za

razliku od muškaraca te privatnost profila

povezana je s većom razinom online aktivnosti.

Psihologija/

stavovi

Lampe, Ellison, i

Steinfield, 2008

Analiza promjena uporabe i stavova korisnika o

Facebooku kroz tri godine istraţivanja. Naĉini

uporabe ostali su relativno konstantni tijekom

godina, dok su se stavovi promijenili u

pozitivnom smjeru, korisnici su zadovoljniji.

Psihologija/

kontrola

informacija;

privatnost

Christofides,

Muise, i

Desmarais, 2009

Studija se bavi otkrivanjem podataka i

kontrolom informacija na Facebooku te

faktorima osobnosti koji utjeĉu na razinu

otkrivanja i kontrole. Online istraţivanje

obuhvatilo je 343 uĉenika, korisnika Facebooka,

a rezultati su pokazali da su ispitanici opazili da

objavljuju više informacija o sebi na Facebooku

nego općenito, ali i da im je vaţna kontrola

informacija i privatnost.

69

Psihologija/

stavovi

Hoadley, Lee, i

Rosson, 2009

Istraţivanje provedeno anketiranjem 172

studenta, korisnika Facebooka. Cilj je bio

istraţiti naĉine uporabe i stavove o privatnosti

prema uvoĊenju znaĉajka mini feeds i news

feedes. Ispitivani su stupanj i razlozi

uznemirenosti promjenama, te promjene u

ponašanju. Pokazalo se da su ispitanici

generalno pokazali negativan stav o znaĉajkama

mini feeds i news feedes kad su prvi put ĉuli za

njih. Rezultati su pokazali da su se negativni

stavovi i povećana svjesnost o zaštiti privatnosti

pojavili sukladno s medijskim potenciranjem tih

pitanja.

Sociologija Lampinen,

Tamminen, i

Oulasvirta, 2009

Kvalitativno istraţivanje koje pristupa Facebooku

s aspekta grupne identifikacije kao najvaţnijeg

elementa definiranja grupe u socijalnom

okruţenju. Cilj je uvidjeti u kojoj mjeri korisnici

pristupaju raznim grupama i što to za njih znaĉi.

Grupe su se razgraniĉle na eksplicitne (vidljive na

profilu) i implicitne (osobne mreţe kojima

pripadaju ili su pripadali poput škole, hobi grupa,

rodbinska, poslovna, regionalna i sl.). Zakljuĉilo

se da se ta dva tipa grupa znaĉjno preklapaju te da

su za korisnike vaţije implicitne.

Psihologija/

liĉnost

Ross, Orr, E.

S.Sisic,

Arseneault,

Simmering, i Orr,

2009

Cilj istraţivanja je prouĉiti kako se Pet-faktorski

model liĉnosti71

odnosi na uporabu Facebooka.

Unatoĉ nekim oĉekivanim trendovima u pogledu

ekstrovertiranosti i otvorenosti prema iskustvu,

rezultati su pokazali da faktori osobnosti ne utjeĉu

na uporabu Facebooka, kao što su prijašnja

istraţivanja pokazala, nego motivacija za

komunikacijom. Taj podatak sugereira da razliĉiti

motivi mogu utjecati na odluku uporabe

Facebooka, posebice njegovih specifiĉnih

funkcija (zid, aplikacije i sl.)

Bibliotekarstvo Hendrix,

Chiarella,

Hasman, Murphy,

i Zafron, 2009

Analiza uporabe Facebooka u knjiţnicama

biomedicine i zdravstva pokazala je da 12,5%

knjiţnica ima Facebook stranicu koju koriste za

promociju.

71

Pet-faktorski model liĉnosti razvijen u je u okviru leksiĉkog pristupa psihologiji liĉnosti. Njegov zaĉetnik je

Galton. Prema tom modelu, rjeĉnik sluţi kao sredstvo procjene broja rijeĉi koje opisuju liĉnost u jeziku i na

temelju njih se opisuju osobine liĉnosti koje dijele pojedine aspekte znaĉenja.

70

2.2.3 Facebook – istraživanja u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba i

društvenog kapitala

S obzirom da je istraţivanje u okviru disertacije temeljeno na pristupu zadovoljenja

potreba s djelomiĉnim osvrtom na društveni kapital, izdvojit će se nekolicina istraţivanja

Facebooka u okviru teorijskog pristupa i društvenog kapitala.

Tablica 5: Istraţivanja Facebooka u okviru pristupa zadovoljenja potreba

Bumgarner, 2007 Istraţivanje utvrdilo da je najrasprostranjeniji motiv uporabe

Facebooka društvena aktivnost: korisnici priĉaju o Facebooku

s prijateljima: gledaju fotografije, ĉitaju profile i razgovaraju o

njima. Koriste Facebook da pokaţu prijateljima druge osobe

ĉineći tako, prema autoru, Facebook alatom za olakšavanje

traĉa. Zatim, sluţi im kao adresar pruţajući kontakt

informacije prijatelja, dok iniciranje odnosa nije

karakteristiĉno za Facebook. Razonoda, voajerizam i

egzibicionizam su se pokazali takoĊer kao jedni od motiva

uporabe.

Stern i Taylor, 2007 Istraţivanje je pokazalo da studenti prvenstveno koriste

Facebook kako bi ostali u kontaktu sa starim prijateljima i

upoznali nove prijatelje. Komuniciraju izravno razmjenom

poruka i neizravno, gledanjem profila. Pojedinci u

romantiĉnim vezama takoĊer koriste Facebook, tako

provjeravaju status veze, predanost i vjernost, te komuniciraju

s partnerom i prijateljima. Većina studenata nije imala

negativna iskustva na Facebooku. Negativni iskustva povezana

su s neţeljenim porukama, uhoĊenjem te iznošenjem privatnih

informacija javno.

Sheldon, 2008 Studija istraţuje stupanj do kojeg nespremnost za

komunikaciju licem-u-lice utjeĉe na motive uporabe

Facebooka. Testirana hipoteza da pojedinci nespremni za

offline komunikaciju koriste Facebook s motivom da im proĊe

vrijeme i da se osjećaju manje usamljenima, djelomiĉno je

potvrĊena: veća je vjerojatnost da pojedinci koji se ne osjećaju

ugodno prilikom susreta licem-u-lice koriste Facebook da im

proĊe vrijeme kad im je dosadno, no ispostavilo se da

pojedinci koje obitelj i prijatelji ignoriraju prilikom

komunikacije licem-u-lice rjeĊe koriste Facebook kad im je

dosadno, što je suprotno od oĉekivanja autorice.

71

Quan-Haase i Young, 2010 Komparativno istraţivanje gratifikacija dobivenih uporabom

Facebooka i instant poruka da bi se zakljuĉilo kako razliĉiti

mediji zadovoljavaju potrebe korisnika. Faktorska analiza

gratifikacija dobivenih uporabom Facebooka pokazala je 6

kljuĉnih dimenzija: zabava, ljubav, moda, dijeljenje problema,

društvenost i društveno informiranje. Komparativna analiza

pokazala je da komunikacija putem Facebooka sluţi za

druţenje i informiranje o društvenim aktivnostima prijatelja,

dok je komunikacija putem instant poruka usmjerena više

prema odrţavanju i razvijanju odnosa.

Gülnar, Balcı, i Çakır, 2010 Istraţivanje motiva uporabe društvenih servisa za dijeljenje

fotografija/videa poput Facebooka, YouTubea i sl. Rezultati su

pokazali najveću popularnost Facebooka (50,7%, a YouTube

44,9% te Pikniktube 2,4%). Identificirano je sedam motiva

uporabe, poredanih ovdje po vaţnosti: narcizam i

samoizraţavanje, obilje medijskog sadrţaja72

, da proĊe

vrijeme, traţenje informacija, osobni status, odrţavanje odnosa

i zabava. S obzirom na spol, muške osobe više vaţnosti pridaju

narcizmu i samoizraţavanju, dok ţenske preferiraju traţenje

informacija i odrţavanje veza.

Dogruer, Menevi§, i

Eyyam, 2011

Istraţivanje motiva uporabe Facebooka kod studenata

pripremne škole engleskog jezika73

. Instrument je preuzet iz

gore navedenog istraţivanja (Gülnar, Balcı, i Çakır, 2010).

Pokazalo se da se najviše koristi kao dnevna rutina i da

studentima proĊe vrijeme, za razliku od prethodnog

istraţivanja u kojem dominira motiv za samoizraţavanjem i

narcizmom. U smislu odrţavanja društvenih veza, rezultati

potvrĊuju prethodna istraţivanja (znaĉajan motiv je uspostava

izgubljenih odnosa i sl.).

Dosadašnja istraţivanja Facebooka većinom su usmjerena na studente. Budući da se

istraţivanja Facebooka s gotovo svih aspekata pojavljuju vrlo uĉestalo, nemoguće ih je sve

navesti i opisati. Ovdje su detaljnije predstavljen samo neka, dok će se u nastavku ukratko

prikazati osvrt na pregled i kategorizaciju empirijskih ĉlanaka do veljaĉe 2010. autora Khe

Foon Hewa (Hew, 2011).

Hew je do veljaĉe 2010. prikupio 539 ĉlanaka od kojih je 36 izabrao za recenziju. Od

36 ĉlanaka, 26 je temeljeno na razliĉitim oblicima samoizvještavanja, poput ankete ili

intervjua, 8 radova temelji se na analizi sadrţaja (pr. Facebook profila, poruka na zidu), a 2 su

kombinacija samoizvještavanja i analize sadrţaja.

72

Autori su taj motiv imenovali „media drenching“, a odnosi se na aktivnosti vezane uz pregledavanje

fotografija, video uradaka, albuma i sl. 73

English Preparatory School of Eastern Mediterranean University

72

Recenzija je organizirana u tri dijela koji pokrivaju glavne teme aktualnih istraţivanja:

(a) profile ili opseg korištenja Facebooka (intenzitet uporabe, motivi korištenja Facebooka te

ĉimbenici koji mogu utjecati na profil uporabe), (b) uĉinke korištenja Facebooka i (c) stavove

studenata prema Facebooku. Ovdje će se predstaviti samo prvi dio, jer je usko povezan s

temom disertacije.

U analiziranim radovima identificirano je devet motiva: (1) odrţavanje postojećih

veza (Bosch, 2009; Ellison i sur., 2007; Joinson, 2008; Lampe, Ellison, & Steinfield, 2006,

2008; Lewis & West, 2009; Pempek i sur., 2009; Sheldon, 2008a; Stern & Taylor, 2007;

Young & Quan-Haase, 2009); (2) upoznavanje novih ljudi (Ellison & sur., 2007; Lampe &

sur., 2006; Sheldon, 2008a; Stern & Taylor, 2007; Urista i sur., 2009; Zhao, Grasmuck, &

Martin, 2008); (3) Uporaba Facebooka je zabavna, odliĉna (Lewis & West, 2009; Pempek i

sur., 2009; Sheldon, 2008a); (4) da se postane popularniji (Urista i sur., 2009); (5) da proĊe

vrijeme (Joinson, 2008; Pempek i sur., 2009; Sheldon, 2008a; Stern & Taylor, 2007); (6) za

samoizraţavanje ili samoprezentaciju (Joinson, 2008; Pempek i sur., 2009); (7) za uĉenje

(Bosch, 2009; Pempek i sur., 2009); kao alat za pohranu podataka (Young & Quan-Haase,

2009); i (9) za studentski aktivizam (Bosch, 2009).

Od devet motiva studenti Facebook najviše koriste za društvenu interakciju,

odrţavanje postojećih veza, s osobama koje znaju offline poput prijatelja iz djetinjstva,

razreda, susjeda, ili s prijateljima koje su upoznali offline, dok ga gotovo i ne koriste za

upoznavanje novih ljudi. (Bosch, 2009) (Lewis & West, 2009) (Pempek, Yermolayeva, &

Calvert, 2009) (Sheldon P. , 2008a) (Urista, Dong, & Day, 2009) (Young & Quan-Haase,

2009)

73

Tablica 6: Istraţivanja Facebooka u okviru društvenog kapitala

Ellison, Steinfield, i Lampe,

2007

Ispitivanje odnosa izmeĊu uporabe Facebook i formiranja i

odrţavanja društvenog kapitala. Osim procjene povezujućeg i

premošćujućeg društvenog kapitala, prouĉavana je i dimenzija

koja procjenjuje sposobnost pojedinca da ostane povezan s

ĉlanovima prijašnjih zajednica, što autori nazivaju „odrţani“

drušveni kapital. Istraţivanje na studentima pokazalo je jaku

povezanost izmeĊu korištenja Facebooka i tri vrste društvenog

kapitala, a najjaĉa povezanost odnosi se na premošćujući

društveni kapital. Osim toga, utvrĊeno je da je uporaba

Facebooka u interakciji s mjerama psihološke dobrobiti,

sugerirajući da bi mogla pruţiti veće koristi za korisnike

niskog samopoštovanja i niskog zadovoljstva ţivotom.

Bode, 2008 Pilot istraţivanje politiĉkih implikacija razliĉitih aktivnosti u

kojima studenti sudjeluju u okviru stranica drustvenih mreţa,

utjecaja razliĉitih naĉina uporabe Facebooka na politiĉku

participaciju. Pokazalo se da uporaba Facebooka ima jasne i

znaĉajne pozitivne uĉinke na neke tipove offine politiĉke

participacije, poput glasovanja.

Ellison, Lampe, i Steinfield,

2008

Longitudinalna analiza panel podataka korisnika Facebooka

istraţuje odnos izmeĊu intenziteta uporabe Facebooka, mjera

psihološke dobrobiti i premošćujućeg društvenog kapitala. Dva

istraţivanja provedena na velikom ameriĉkom sveuĉilištu s

razmakom od godine dana dopunjena su dubinskim

intervjuima 18 korisnika Facebooka. Intenzitet uporabe u prvoj

godini uvelike predviĊa ishode premošćujućeg društvenog

kapitala u drugoj godini, ĉak i nakon kontrole mjera

samopoštovanja i zadovoljstva ţivotom. Potonje psihološke

varijable takoĊer su snaţno povezane s ishodom društvenog

kapitala. Samopoštovanje je sluţio da ograniĉi povezanost

izmeĊu intenziteta korištenja Facebooka i premošćujućeg

društvenog kapitala: ispitanici s niţim samopoštovanjem dobili

su više koristi od uporabe Facebooka u smislu premošćujućeg

društvenog kapitala, nego oni s višim. Na temelju rezultata

autori su zakljucili da su svojstva Facebook pozeljna u

smanjenju prepreka koje studenti nizeg samopoštovanja mogu

iskusiti u oblikovanju velikih, heterogenih mreţa koje su izvor

premošćujućeg kapitala.

Valenzuela, Park, i Kee,

2008

Istraţivanje ispunjava li Facebook obećanje graĊanskog

novinarstva: poticanje stavova i ponašanja koji povećavaju

participaciju u javnom ţivotu i graĊanskim akcijama. Pokazala

se mala pozitivna povezanost izmeĊu korištenja Facebooka i

društvenog kapitala studenata, stoga su autori zakljuĉili da

stranice društvenih mreţa nisu pancea za demokraciju.

74

Pasek, More, i Romer, 2009 Analizirajući uporabu stranica društvenih mreţa na nacionalno

reprezentativnom uzorku mladih, studija istraţuje odnose

izmeĊu pokazatelja društvenog kapitala i korištenja interneta

na MySpaceu i Facebooku. Pokazalo se da oni koji koriste

internet za društveno umreţavanje i informiranje pokazuju

razliĉite obrasce graĊanskog angaţmana, meĊuljudskog

povjerenja i politiĉkog znanja. Autori zakljuĉuju da velike

razlike izmeĊu korisnika Facebooka i MySpacea podrivaju

pretpostavku da se opće kategorije uporabe, kao što su

društveno umreţavanje ili traţenje informacija mogu smisleno

ispitati budući da mnoge stranice imaju razliĉite povijesne,

strukturne osobine, i specifiĉna obiljeţja koja ĉine jedinstvenu

kulturu web stranice. Nadalje, te kulturne znaĉajke utjeĉu na

efekte koje dotiĉna stranica moţe imati na korisnike.

Valenzuela, Park, i Kee,

2009

U istraţivanju se ispituje povezanost Facebooka sa stavovima i

ponašanjem koji povećavaju razinu društvenog kapitala

pojedinca. Pokazala se pozitivna povezanost izmeĊu intenziteta

uporabe Facebooka i zadovoljstva ţivotom studenata, njihovog

društvenog povjerenja, graĊanske angaţiranosti i politiĉke

participacije. Budući da je povezanost mala, autori zakljuĉuju

da stranice društvenih mreţa nisu najbolje rješenje za mlade po

pitanju povećanja njihovog društvenog kapitala.

Ellison, Steinfield, i Lampe,

2011

Cilj ovog istraţivanja bio je istraţiti kako studenti

komuniciraju putem Facebooka prilikom pokretanja i razvoja

društvenih odnosa te procijeniti utjecaj komunikacijskih praksi

na opaţenu razinu društvenog kapitala. Rezultati pokazuju da

komunikacijskke prakse utjeĉu na ishod društvenog kapitala,

takoĊer pokazuju da je vaţno prouĉiti ne samo koristi li osoba

pojedine stranice, nego kako ih koristi i s kime. Analiza

„prijateljevanja“ na Facebooku pokazala je da korisnici

razlikuju Facebook prijatelje od pravih prijatelja (ne moraju

biti bliski prijatelji). Regresijska analiza pokazala je da broj

pravih prijatelja (a ne svi Facebook prijatelji), koji su izvor

razliĉitosti u pogledima i informacijama, doprinosi društvenom

kapitalu.

Yoder i Stutzman, 2011 Istraţivanje veze izmeĊu uporabe odreĊenih funkcija na

Facebooku i društvenog kapitala. Cilj je utvrditi koji dio

suĉelja Facebooka najuĉinkovitije proizvodi i prenosi društveni

kapital. UtvrĊeno je da je komunikacija jedan-na-jedan,

posebice pisanje po zidu, pozitivno povezana s opaţenim

društvenim kapitalom.

Općenito govoreći, društveni kapital se odnosi na akumuliranje resursa kroz

meĊuljudske odnose. Povremeno moţe imati negativan utjecaj, no većinom dovodi do raznih

pozitivnih društvenih ishoda, poput bliskih meĊuljudskih odnosa, meĊusobnog povjerenja,

kvalitetnijeg javnog zdravstva, niţe stope kriminala, uĉinkovitog financijskog trţišta i u biti

75

rasta i razvoja cjelokupne zajednice. Kod navedenih istraţivanja zajedniĉko je što su kod

većine utvrĊeni pozitivni ishodi po pitanju društvenog kapitala ukoliko se radi o povećanju

samopoštovanja ili odrţavanju odnosa. No za utjecanje na povećanje ukljuĉenosti u graĊanska

ili politiĉka pitanja, pokazalo se da Facebook nije rješenje.

2.2.4 Privatnost na Facebooku

Facebook omogućuje putem profila razmjenu podataka i informacija izmeĊu korisnika

koji su u meĊusobnom odnosu. Podaci ukljuĉuju datum roĊenja, ljubavni status, telefonske

brojeve, adrese e-pošte, instant poruke, zaposlenje i obrazovanje. Kada otvori profil na

Facebooku, korisnik moţe vidjeti podatke samo onih korisnika koji su mu prijatelji i obratno.

Kako bi ograniĉio informacije koje dijeli s prijateljima, znao koje svoje podatke izlaţe i kome

su oni dostupni, trebao bi se upoznati s politikom privatnosti te promijeniti poĉetne postavke.

TakoĊer, ukoliko se korisnik pridruţi nekoj mreţi na temelju regije, škole ili radnog mjesta,

Facebook automatski dijeli njegove podatke s drugi ĉlanovima iste mreţe, kao da su prijatelji.

Glavna opcija kontrole privatnosti podataka regulira se tako da se u postavkama

odabere koje će informacije biti dostupne javno, a koje samo prijateljima (slika 3).

Slika 3: Postavke privatnosti

76

Ime, prezime, slika profila, spol i korisniĉko ime dostupni su uvijek javno, ne samo za

korisnike Facebooka, nego i za sve korisnike weba, aplikacija i web stranica koje korisnik i

njegovi prijatelji koriste. Facebook je 2010. predstavio nove naĉine kontrole privatnosti. Osim

glavne opcije (slika 3), navest će se nekoliko znaĉajnijih. Kontrola fotografija je postavka

koja omogućuje da se za svaku fotografiju i svaki album, ukljuĉujući i zidne fotografije

ograniĉi kome je vidljiva.

Slika 4: Kontrola postavke privatnosti fotografija

Postavka kontrole dijeljenja lokacije vaţna je ukoliko korisnik ne ţeli da je mjesto na

kojem se trenutno nalazi javno izloţeno.

Slika 5: Kontrola postavke privatnosti lokacije

Postavke privatnosti dijeljenja sadrţaja i povezivanje na Facebooku su odvojene

opcije. Povezivanje na Facebooku obuhvaća postavke koje se odnose za prikaz pojedinih

elemenata i osnovnih informacija. Naime, ove postavke odreĊuju naĉin na koji ostali ĉlanovi

Facebooka mogu pronaći korisnika profila.

77

Slika 6: Postavke privatnosti povezivanja na Facebooku

Postavka kontrole aplikacija i igara (slika 7) omogućava uklanjanje neţeljenih

aplikacija te njihovo blokiranje, dok postavka kontrole osobnih informacija koje su dostupne

putem prijatelja onemogućuje da treća osoba, koja nije na listi prijatelja, vidi primjerice,

objave na zidu prijatelja, osobne podatke putem uporabe aplikacije i sl. Aktiviranje postavke

brze personalizacije omogućuje odabranim partnerskim stranicama pristup osobnim podacima

korisnika vidljivim svima, što nije preporuĉljivo jer se ne zna toĉno kako se osobne

informacije (zlo)upotrebljavaju. Ukoliko se iskljuĉi postavka javna pretraga, podaci s

Facebook profia nisu vidljivi.

78

Slika 7: Postavke privatnosti aplikacija, igara i web stranica

Osim osnovnih postavki sigurnosti, privatnost se moţe regulirati prilikom svake

objave: prije same objave obnove statusa, poveznice ili neke druge akcije, klikom na ikonu

lokota odabire se tko objavu moţe vidjeti. Ruĉno odabrane postavke zamjenjuju postavku

"Moje objave" koja je uobiĉajeno primijenjena (slika 8).

Slika 8: Postavke privatnosti prilikom objave sadrţaja

Istraţivanje koje se meĊu prvima bavilo pitanjem privatnosti na Facebooku proveli su

Gross i Acquisti 2005.godine. Analizirali su 4000 Facebook profila studenata Sveuĉilišta

Carnegie Mellon i skicirali potencijalne prijetnje privatnosti osobnim podacima koji se javno

izloţeni na profilima studenata. Istaknuli su da su mnogi osobni podaci velikodušno

ponuĊeni, dok su postavke privatnosti korištene u rijetkim sluĉajevima. Tvrdili su da time

79

korisnici izlaţu riziku napad na vlastitu fiziĉku i virtualnu osobnost. Naime, koristeći

informacije koje su dostupne na Facebooku, potencijalni napadaĉ moţe odrediti fiziĉku

lokaciju korisnika veći dio dana, što predstavlja rizik uhoĊenja, proganjanja i napada. Osim

toga, naveli su i rizik kraĊe identiteta, stvaranja digitalnih dosjea te slabe mjere zaštite

privatnosti.

Sljedeće istraţivanje, Jones i Soltrena, 2005., pokazalo je ozbiljne nedostatke u

sustavu Facebooka tvrdeći da korisnici otkrivaju previše, a Facebook ne poduzima

odgovarajuće korake kako bi zaštitio privatnost korisnika, posebice jer treće strane (najĉešće

oglašivaĉi) aktivno traţe informacije za vlastite svrhe koristeći Facebook.

Stutzman, (2006) anketirajući korisnike Facebooka, zakljuĉio je da se ĉesto javlja

neusklaĊenost izmeĊu ţelje za zaštitom privatnosti i stvarnog ponašanja. Ĉinjenica je da

korisnici imaju mogućnost kontrole tko moţe vidjeti njihov Facebook profil ureĊivanjem

postavki privatnosti (Pempek i sur., 2009).

Mnoga istraţivanja o pitanjima i stavovima o privatnosti te zaštiti osobnih podataka

navedena su i opisana u prethodnom poglavlju. Zanimljivo je spomenuti istraţivanje iz 2006.

(Acquisti & Gross, 2006) u kojem su autori ustvrdili da u prosjeku, ĉlanovi Facebooka dosta

vjeruju sustavu, iako ih 77% tvrdi da nisu proĉitali pravila o privatnosti te mnogi pogrešno

vjeruju da Facebook ne prikuplja osobne informacije o njima iz drugih izvora (67%) te ne

dijeli s trećim stranama (56%). Iako su bili upoznati s pravilima o privatnosti, to nije utjecalo

na njihovo znanje o zaštiti privatnosti i potencijalnim rizicima.

Nekoliko godina kasnije, prema novijim istraţivanjima, moţe se uoĉiti da se svjesnost

o zaštiti podataka i pitanjima privatnosti povećala (Christofides i sur. 2009; Hoadley, Lee, &

Rosson, 2009), što se moţe pripisati potenciranju tih pitanja u ostalim medijima, a i

inicijativom samog Facebooka. Naime, tvorci Facebooka obvezali su se na zaštitu

maloljetnika tako da prije svog osamnaestog roĊendana maloljetnici nisu prikazani u

rezultatima javnih pretraga, a vidljivost njihovih podataka je ograniĉena na prijatelje prijatelja

i mreţe kojima pripadaju, osim toga, poboljšane su sveukupne postavke privatnosti, što je

ovdje i prikazano.

Dok rezultati nekih istraţivanja potvrĊuju povećanu brigu o privatnosti (Christofides i

sur. 2009; Hoadley, Lee, & Rosson, 2009; Joinson, 2008; Young & Quan-Haase, 2009),

rezultati drugih tvrde suprotno, primjerice da se studenti ne zamaraju ograniĉavanjem

80

vidljivosti profila te promjenom zadanih postavki (Pempek, Yermolayeva, & Calvert, 2009;

Kolek i Saunders, 2008).

Nedugo nakon pojave Facebooka pojavila se struja protivnika potencirajući

zabrinutost zbog negativnih uĉinaka na mlade.

Kulturno gledajući, to je prirodni slijed zbivanja s obzirom da je strah dominantno

obiljeţje zapadne kulture, vrsta svojevrsne ideologije, koja je u suvremenom svijetu zauzela

mjesto klasiĉnih ideologija (Svendsen, 2010)74

. Budući da su strah i svi njegovi proizvodi

medijski najzastupljeniji, a Facebook koristi više od 750 milijuna ljudi, medijska i akademska

zabrinutost nisu iznenaĊenje.

74

Autor u djelu „Strah“ propituje kulturu u kojoj ţivimo tvrdeći tvrdi da ţivimo u kulturi straha, iako,

paradoksalno, smatra da ţivimo sigurnije nego ikad ranije. Strah definira kao negativan fenomen s obzirom da je

mišljenja da strah potkopava ĉovjekovu slobodu. Tvrdi da svijet promatramo voĊeni strahom, te ga pokušavamo

minimizirati, dok ponekad svjesno traţimo situacije u kojima ćemo ga iskusiti (sport, zabava), ne bi li pobjegli

od dosade, drugog fenomena koji obiljeţava suvremenost.

81

2.3 Net – generacija

Pojmovi mladi, mladeţ, omladina, mlada generacija javljaju se kao istoznaĉnice.

Mladost se kao razdoblje ţivota pojedinca u suvremenom društvu smješta izmeĊu djetinjstva i

odraslosti s tendencijom konstantnog produljivanja tog razdoblja. Utjecaj mreţnog okruţja

postao je toliko intenzivan da se u literaturi sve ĉešće mlada generacija definira kroz medije i

tehnologiju. Rijeĉ je o generaciji mladih koji se zabavljaju, socijaliziraju, uĉe, rade, kupuju i

komuniciraju uz podršku tehnologije, provode vrijeme na internetu objedinjujući zabavu i

uĉenje. U svjetskoj, kao i domaćoj literaturi postoje brojne kategorizacije i definicije

generacije mladih s kraja 20. i poĉetka 21. stoljeća. Nizozemski profesor Wim Veen s

Tehniĉkog Sveuĉilišta u Delftu pripadnike ove nove generacije nazvao je homo zappiensima.

Naziv homo zappiens izveden je iz latinske rijeĉi „homo“ (ĉovjek) i onomatopeje mahanja

laserskim oruţjem „zap-zap-zap“ (Muĉalo & Šop, 2008).

U anglosaksonskom svijetu za homo zappiense koriste se i nazivi Digital Natives

(Prensky, Digital natives, digital immigrants, 2001), Y generation, Net generation, Millenials

(Howe & Strauss, 2000), Echo Boomers, iGeneration75

(Rosen, 2010), dok se kod nas koriste

nazivi internet generacija, milenijalci, net- generacija, generacija Y i cyber generacija.

Poĉetni i završni datumi roĊenja pripadnika odreĊene generacije variraju od izvora do izvora.

Tablica 7 donosi prikaz generacija s obzirom na definicije nekih autora.

Tablica 7: Trajanje generacija s obzirom na izvore

Izvori Baby boom generacija X generacija net- generacija/ Y

generacija/ milenijalci

Lancaster i Stillman 1946. – 1964. 1965. – 1980. 1981. – 1999.

Dolan 1943. – 1960. 1960. – 1980. 1980. – 2000.

Martin i Tulgan 1946. – 1962. 1963. – 1977. 1978. – 1984.

Zemke 1943. – 1960. 1960. – 1980. 1980. – 2000.

Howe i Strauss 1943. – 1960. 1961. – 1981. 1982. – 2005.

75

Odnosi se na mlade koji tek ulaze u adolescentsku dob, generaciju nakon net- generacije

82

Ovdje nije navedena tiha generacija/ veterani (silent generation, veterans) te se zbog

potreba rada neće posebno analizirati svaka generacija, osim posljednje (net, Y, milenijske.)

Tulgan i Martin (2001) iznose zanimljivo zapaţanje vezano uz vrijeme koje obuhvaća

svaka nova generacija. Smatraju da se vrijeme trajanja generacija skraćuje, kako se tempo

promjena ubrzava. Tako Baby boom generacija premošćuje 17 – 19 godina, poĉevši otprilike

1946, generacija X traje 15 godina s poĉetkom oko 1963. Prema navedenom slijedu, net–

generacija bi trebala, prema Tulganu i Martin, obuhvaćati još kraće vremensko razdoblje, no

ne kraće od 7 godina.

Iako autori najĉešće pripadnike jedne generacije odreĊuju vremenom roĊenja, postoje

mišljenja da vrijeme roĊenja nije ono što odreĊuje pripadnike odreĊene generacije, već njen

odnos prema vjerovanjima, vrijednostima, kulturnim normama i materijalnim uvjetima.

Upitno je koliko bi se generacijske podjele mogle primijeniti na mlade u Hrvatskoj, posebice

u ruralnim krajevima. Digitalni jaz, kao bitni oblik nejednakosti informacijskog doba neupitno

je povezan i s generacijskom pripadnosti tako da na podruĉju Hrvatske moţemo susresti ljude

sliĉnih demografskih obiljeţja, a razliĉitih generacijskih. To se više odnosi na starije

stanovništvo, većina uĉenika i studenata, ako ne u kućanstvima, onda u školama, knjiţnicama

i fakultetima ima pristup raĉunalima i internetu.

Budući da će se u radu istraţivati populacija studenata i ostalih pripadnika mlade

generacije koji imaju profil na Facebooku, samim time i pristup internetu, govorit će se o

skupini koja dijeli kulturne norme oblikovane tehnologijom digitalnog doba. Za pripadnike te

skupine koristit će se izraz net- generacija. Iako su izrazi Y generacija, internet generacija,

milenijanci, cyber generacija prisutni u hrvatskom leksiku, odluĉujem se za izraz net-

generacija jer je iz naziva jasno prepoznatljivo da se radi o generaciji odrasloj u suţivotu s

umreţenom digitalnom tehnologijom. Prije iznošenja osnovnih obiljeţja net-generacije, bit će

pruţen osvrt i na ostale nazive aglosaksonskog i hrvatskog govornog podruĉja.

Pojam Y generacija prvi put pojavio u kolovozu 1993. u ĉasopisu za oglašavanje Ad

Age za opis mladih koji više ne pripadaju generaciji X. Ad Age je iz marketinških razloga

imao potrebu skovati izraz za generaciju tadašnjih tinejĊera i onih koji će postati tinejĊeri u

nadolazećih deset godina (Adage, 1993.u: Wikipedia). Drugi naziv za generaciju Y je

Millenials, u hrvatskom prijevodu milenijanci (Srića, 2009). Vjerojatno je povezan s

mišljenjem nekih izvora (Dolan, Zemke, Lancaster i Stillman u:Wallace, 2007) da je kraj

dobne skupine generacije Y povezan s krajem tisućljeća. Naziv Echo Boomers referira na

potomke baby boom generacije, a net-generacija u korijenu rijeĉi sadrţi kraticu za internet

83

(net) pristup jer se radi o generaciji odrasloj okruţenoj raĉunalima i internetom. Generation

Next, Nexers, Digital Generation, Gaming Generation, Baby Busters, I Generation, i Netizens

još su neki od izraza koji se javljaju u literaturi, no u manjoj mjeri.

Posebna obiljeţja net - generacije razlikuju se od regije do regije, ovisno o društvenim

i ekonomskim uvjetima. Njihova opća karakteristika intenzivna je uporaba i poznavanje

komunikacija, digitalne tehnologije, posebice web 2.0 aplikacija: stranica društvenih mreţa76

,

bloga, wiki sustava, web portala i sl. Mnogi autori istiĉu da većina pripadnika ove generacije s

lakoćom obavlja više zadataka istovremeno (Skiba & Barton, 2006; Rosen, 2010 ), vole raditi

i uĉiti u timovima, preferiraju multimediju u odnosu na tekst kao i aktivno uĉenje i uĉenje uz

igru.

Istraţivanjem u okviru disertacije, izmeĊu ostaloga, ispitat će se intenzitet uporabe

Facebooka populacije uĉenika i studenata mlaĊih od 17, od 17 do 23 godine i onih starijih od

23 godine kako bi se uvidjelo postoje li razlike u intenzitetu uporabe Facebooka unutar net -

generacije s obzirom na širok raspon godina roĊenja koje odreĊuju poĉetak generacije (od

1978. do 2005.). Ukoliko je zapaţanje Tulgana i Martina (2001) da se vrijeme trajanja

generacija skraćuje kako se tempo promjena ubrzava toĉno, moguća je pojava razlika u

intenzitetu uporabe Facebooka u tri podgrupe net - generacije.

Time će se ujedno ispitati i mišljenje da vrijeme roĊenja nije ono što odreĊuje

pripadnike neke generacije. Mora se, takoĊer, uzeti u obzir da nije precizno postaviti ĉvrstu

kronološku granicu roĊenja pripadnika net – generacije od 1978. do 2005., stoga su gornja i

donja granica otvorene. Budući da se radi o istraţivanju provedenom na internetu s

ispitanicima koji imaju otvoren profil na Facebooku, neminovno se radi o net - generaciji.

76

Istraţivanje Pew centra iz 2010. pokazalo je da je uporaba tehnologije to što ĉini net-generaciju jedinstvenom,

no ne radi se samo o ureĊajima, nego o naĉinu na koji su svoj društveni ţivot spojili s tehnologijom. Primjerice,

tri ĉetvrtine pripadnika net-generacije su stvorili profil na stranicama društvenih mreţa, u usporedbi s polovinom

pripadnika X, 30% baby boom i 6% tihe generacije. (Millenials, a portret of generation next, veljaĉa 2010. Izvor

dostupan na: www.pewresearch.org/millennials. (8.7.2010))

84

2.3.1 Obilježja net – generacije

Da bi se dobio uvid u obiljeţja net – generacije potrebno je predstaviti društveni

kontekst u kojem ţive i odrastaju te ga analizirati u okviru temeljnih vrijednosti mladih,

pripadnika net – generacije. Budući da je digitalna kultura (Uzelac, 2008) kao okolina u kojoj

pripadnici net – generacije odrastaju kljuĉna u oblikovanju njihovih sklonosti i vještina na

raznim ţivotnim podruĉjima, ukratko će se navesti njene znaĉajke.

Postoje mnogobrojne definicije kulture. Ovdje će se govoriti o kulturi u sociološkom

smislu: „sve što ljudska bića uče činiti, rabiti, praviti, znati i vjerovati dok rastu do zrelosti i

ţive vlastite ţivote u socijalnim grupama kojima pripadaju“ (Tischler, 70 u: Ćirić i

Kovaĉević, 2008, str. 84).

Prema Uzelac i Cvjetiĉanin, digitalna kultura je novi kompleksni pojam.

Kompleksnost se oĉituje u proţimanju digitalnih trendova sa svijetom kulture i umjetnosti,

njihovom utjecaju na nove oblike komunikacije te razliĉitim aspektima usklaĊivanja kulture,

medija i informacijskih tehnologija (Uzelac, 2008, str. 3).

Ćirić i Kovaĉević napominju da je pojam „digitalna kultura“ teško braniti teorijski

budući da je unesen u uporabu iz medija: „naime, ako prihvatimo postojanje „digitalne“

kulture, postavlja se pitanje što bi trebalo predstavljati „analognu“ kulturu...“ (Ćirić &

Kovaĉević, 2008, str. 83). Nadalje, izlaţu nekoliko odreĊenja digitalne kulture proizašlih iz

raznih filozofsko-socioloških analiza te sintetiziraju zajedniĉka obiljeţja raznolikih definicija:

„Zajedničko im je ţarište odraz računalne tehnologije na suvremene kulturne obrasce: od

posebnih subkultura (hackersa, phreak, cyberpunk), umjetničkih pravaca (Goodman, HUAR),

rodnih studija (Sölvberg) ili analiza političkih vidova umreţenosti (Holmes, Marx).

Najopćenitije odreĎenje digitalne kulture jest zbirni naziv za sveobuhvatni utjecaj računala i

mreţe na suvremeno društvo (Trend)“ (Ćirić & Kovaĉević, 2008, str. 85).

Utjecaj raĉunala i mreţe na suvremeno društvo oĉituje se u dinamiĉnom stilu ţivota,

dostupnosti informacijama i njihovoj hiperprodukciji, fragmentiranoj komunikaciji, globalnoj

ekonomiji i individualizmu. U nastavku će se ukratko predstaviti navedeni elementi.

Penn i Zalesne (2010) uvidjeli su da je s porastom slobode izbora porasla i

individualnost, a time i moć odluĉivanja. Što je izbor veći, to se ljudi sve više okupljaju u sve

manje i manje društvene mase. U svijetu kojem ţivimo izbor je beskrajan krenuvši od vrsta

salame i ĉokolade preko automobila, tehnike do komunikacijskih preferenci i naĉina

interakcije. Gotovo u svim domenama, pripadnici net – generacije, a i njihovi prethodnici

85

imaju veću slobodu izbora nego ikada u povijesti. Od svojih prethodnika razlikuju se u

ĉinjenici da se pripadnici net – generacije, roĊeni i odrastali okruţeni izborom, nisu morali

zadovoljiti uskom ponudom. Stoga ne iznenaĊuje popularnost iPoda, koja se ne krije u

mogućnosti da se ponese glazba sa sobom, već u vlastitom odabiru pjesama iz široke ponude

(Penn & Zalesne, 2010, str. 18).

Dostupnost informacijama uvelike utjeĉe na vezu pojedinca s izvanjskim svijetom.

Kakvi će biti njegovi stavovi, a samim time i odnosi s okolinom, ovisi o njegovom vlastitom

idejnom sustavu i usvojenoj informaciji. Uloga idejnog sustava je primanje, filtriranje i odabir

medijskih sadrţaja. Hoće li se pojedinac u potpunosti otvoriti informacijama, ovisi o snazi

unaprijed stvorenih mišljenja ili predrasuda. Gdje nema mentalnog sustava koji proĉišćava

informaciju i snaţne ideološke strukture koja će je uvrstiti u cjelinu, informacija postaje šum.

No, ukoliko se radi o pojedincu ili kolektivu koji ima ĉvrstu mentalnu strukturu (stavovi i

uvjerenja), usvajat će informacije koje potvrĊuju tu strukturu, a odbaciti one koje joj se

suprostavljaju.

Do široke uporabe interneta, obitelj, škola, lokalno okruţenje, tisak, televizija i radio

bili su glavni izvori informacija, a time i graditelji stavova. Iako danas obitelj još uvijek

dominira u tom procesu, snaga utjecaja obrazovnog sustava, uţe okoline te jednosmjernih

medija polako jenjava. Stvarna moć interneta, pruţatelja interaktivne komunikacije je u

velikom broju ljudi kao izvoru znanja i slobodi izraţavanja.

Dok dostupnost i izloţenost velikoj koliĉini informacija s jedne strane predstavlja

prednost u smislu povećanja izbora i sloboda, s druge je rizik ukoliko pojedinci, posebno

mladi, nemaju izgraĊen sustav evaluacije informacija.

TakoĊer, posljedica sveprisutnog digitalnog okoliša vidljiva je i u promjeni

razmišljanja i obrade informacija. Prema Prenskyu, precepcija i obrada informacija bitno

razlikuju net – generaciju od svojih prethodnika (Prensky, 2001, str. 1-6). Mladi su danas

okruţeni digitalnim medijima do te mjere da postoji velika vjerojatnost da se njihova struktura

mozga razlikuje od mozgova prijašnjih generacija: „Digitalni uroĎenici77

primaju informacije

jako brzo. Vole usporedno odvijanje procesa i multitasking78

. Preferiraju slike pred tekstom.

Više vole nasumični pristup (poput hiperteksta). Najbolje djeluju kada su umreţeni. Potiču ih

77

Prensky stvara razliku izmeĊu digitalnih uroĊenika i digitalnih imigranata. UroĊenici su osobe odrasle u

okruţenju digitalne tehnologije, a imigranti su se prilagodili tehnologiji. U ovom radu, pojmom net – generacija

obuhvaćena su oba Prenskyeva pojma. 78

Multitasking je naziv za obavljanje više zadaća u isto vrijeme.

86

instantno zadovoljenje potreba i česte nagrade. Više vole igre od ozbiljnog posla“ (Prensky,

2001, str. 2).

Iako je Prenskyeva teza prihvaćena u medijima, podvrgnuta je i kritikama. Primjerice,

VanSlyku je teško vjerovati da se neurološka struktura moţe dramatiĉno promijeniti tijekom

jedne generacije. Iz vlastitog predavaĉkog iskustva otkrio je da većina mlaĊih studenata,

struĉnjaka u korištenju interneta, nije mogla provesti napredno pretraţivanje i ocijeniti

valjanost resursa (VanSlyke, 2003). TakoĊer, povećanje poremećaja paţnje (ADHD) ne ide u

prilog Prenskyevoj tezi. Naime, prema istraţivanju javnog zdravstva u SAD-u, postotak djece

s dijagnosticiranim ADHD-om izmeĊu 2003. i 2007. povećan je za 22% (Pastor & Reuben,

2008). Iako još nije otkriveno što uzrokuje ADHD, moţe se pretpostaviti da se radi o

intenzitetu izloţenosti informacijama. Prosjeĉno ljudsko biće procesuira 50 000 bitova

informacija u sekundi više nego prije 50 godina. Kako je društvo sve više izloţeno stresu i

raznim poremećajima, opravdano je zakljuĉiti da se mozak razvija sporije od kulture.

Dakako, Prenskyeva teza mogla bi vrijediti za djecu roĊenu poĉetkom 21. stoljeća, no

za zakljuĉke su potrebna konkretna istraţivanja.

Istraţivanje Pew centra79

iz 2010. pokazalo je da su pripadnici net-generacije80

, koji

smatraju da tehnologija zbliţava i povezuje obitelj i prijatelje, tolerantniji od svojih

prethodnika, otvoreni promjenama, manjih rasnih i obiteljskih (izvanbraĉna zajednica,

samohrani roditelji, miješani brakovi) predrasuda, slaţu se s drugima, posebice rodetiljima i

starijima. U usporedbi s ostalim generacijama, veći je postotak više i visoko obrazovanih, no i

nezaposlenih81

pripadnika net-generacije. TakoĊer, zamjetno je smanjen broj onih koji se

odluĉuju za brak i djecu u odnosu na prethodne generacije iste dobi, no usprkos tome obitelj

im je visoko na ljestvici vrijednosti, a biti dobar roditelj kao osobni ţivotni cilj rangiran je na

vrhu. Ukratko radi se o optimistiĉnoj, samopouzdanoj i povezanoj generaciji otvorenoj

promjenama (Pew Research, 2010).

Posljednjih godina u Hrvatskoj većina empirijskih istraţivanja u podruĉju sociologije

mladih konstatira da su mladi u Hrvatskoj pod utjecajem procesa individualizacije i nastoje se

osloboditi tradicionalnih spona (Leburić, Relja, & Boţić, 2007, str. 100).

79

Pew Research Center je nezavisni centar za prouĉavanje stavova prema medijima, politici i društvenim

pitanjima. Više na: www.pewresearch.org 80

U izvještaju se koristi naziv millenials. 81

Razlog tomu su ekonomska kriza i ĉinjenica da se dobar dio pripadnika net- generacije još uvijek školuje.

87

U jednom od istraţivanja autorice zakljuĉuju kako mladi sebe percipiraju kao

optimistiĉne, sretne i ispunjene mlade osobe, zanimljivog, zabavnog i dinamiĉnog ţivota, te

kao osobe koje prihvaćaju svijet i okolinu oko sebe (Ibid, str. 101). TakoĊer, istraţivanje

utjecaja informatiĉkih tehnologija na hrvatsko društvo pokazalo je znaĉajan porast u

posjedovanju i korištenju raĉunala te pristupu internetu: broj mladih koji posjeduju raĉunalo

povećao se od 1999. godine do 2004. za 25,2%, a onih koji ga koriste za 76,8% (Potoĉnik,

2007, str. 109-110). Usporedbom uĉestalosti korištenja interneta za razliĉite svrhe (surfanje,

dopisivanje, chat i dr.) na populaciji mladih 1999. i 2004. vidljiv je takoĊer velik porast

(Potoĉnik, 2007, str. 124).

Stoga, općenito gledajući, na tehniĉkoj i dubljoj ljudskoj razini, pripadnici net-

generacije u Hrvatskoj ne razlikuju se znaĉajno od svojih ameriĉkih vršnjaka.

Istraţivanja društvenog kapitala u Hrvatskoj, ĉime se iz perspektive gospodarskog

razvoja i kulture najviše bavi Štulhofer82

(2000), dok Šalaj (2007) doprinosi konceptu iz

politološkog gledišta83

, djelomiĉno se dotiĉu i mladih. Zanimljiv dio Šalajevog istraţivanja na

podacima iz 2003. donosi analiza društvenog povjerenja s obzirom na dob. Pokazala je da je

povjerenje najniţe u najstarijoj i najmlaĊoj (18-29) dobnoj skupini. Je li se situacija u

Hrvatskoj promijenila s obzirom na 2003., pokazat će daljnja istraţivanja.

82

Detaljni pregled i komentar Štulhoferovih radova donosi Šalaj (2007, str. 143). 83

Istraţivaĉka pitanja na kojima se temelji Šalajevo istraţivanje su: „postoje li značajne razlike u razinama

socijalnog povjerenja izmeĎu etabliranih europskih demokracija i postkomunističkih drţava, te kakva je

relativna pozicija Hrvatske u odnosu prema drugim europskim drţavama.“ (Šalaj, 2007, str. 158)

88

3 ISTRAŽIVANJE MOTIVA UPORABE FACEBOOKA

Na tragovima onoga što se zbiva u empirijskom podruĉju suvremenih informacijskih i

komunikacijskih znanosti u svijetu, ispitat će se komunikološke i socijalizacijske dimenzije

Facebooka, kako bi se uvidjelo moţe li Facebook posluţiti kao komunikacijski kanal raznih

inicijativa, projekata i spoznaja koje nisu zastupljene u dominantnim medijima. Budući da se

Facebook smatra jednom od znaĉajnijih stranica društvenih mreţa s pretpostavkom da ga

mladi, a i ostali pripadnici net - generacije, sve više koriste kao komunikacijiski kanal,

potrebno je ispitati u kojoj mjeri se ta pretpostavka odnosi na pripadnike net - generacije

hrvatskog govornog podruĉja.

Da bi se postigao cilj disertacije, i odgovorilo na pitanje mogu li razne inicijative,

projekti i spoznaje, koje nisu zastupljene u starim (klasiĉnim) medijima poput tiska, televizije

i sl., doprijeti do šire publike putem stranica društvenih mreţa, potrebno je uvidjeti u kojoj

mjeri i s kojim se motivima korisnici odluĉuju za komunikaciju navedenim komunikacijskim

kanalima. S obzirom na pretpostavku da se stranicama društvenih mreţa koriste uglavnom

pripadnici net – generacije, potrebno je okvirno ispitati razinu njihove društvene ukljuĉenosti

kako bi se uvidjelo mogu li uopće ideje, inicijative i sl. doći na plodno tlo. TakoĊer, ujedno će

se promotriti i zapaţanje da vrijeme roĊenja nije ono što odreĊuje pripadnike net - generacije.

Vaţno je napomenuti da u domaćoj literaturi, u vrijeme pisanja rada, nije postojalo

sliĉno empirijsko istraţivanje.

89

3.1 Ciljevi, istraživačka pitanja, hipoteze, svrha i ograničenja

Opći cilj istraţivanja je utvrditi intenzitet (uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na

Facebooku) i motive uporabe Facebooka pripadnika net - generacije hrvatskog govornog

podruĉja te ih testirati u odnosu na njihovu društvenu ukljuĉenost, opće povjerenje u ljude i

zadovoljstvo ţivotom.

Posebni ciljevi:

- utvrditi glavne motive pripadnika net - generacije za uporabom stranice društvene mreţe

Facebooka

- utvrditi intenzitet (uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na Facebooku) uporabe

Facebooka pripadnika net - generacije

-utvrditi postoji li korelacija društvene ukljuĉenosti s intenzitetom i motivima uporabe

Facebooka

- utvrditi postoji li korelacija općeg povjerenja u ljude s intenzitetom i motivima uporabe

Facebooka

- utvrditi postoji li korelacija zadovoljstva ţivotom s intenzitetom i motivima uporabe

Facebooka

Iz postavljenih ciljeva slijede istraživačka pitanja:

P1: koji su glavni motivi pripadnika net - generacije za uporabom stranice društvene mreţe

Facebooka?

P2: kojim intenzitetom pripadnici net - generacije pristupaju Facebooku?

P3: postoji li u primarnom istraţivanju razlika u intenzitetu pristupa s obzirom na dobnu

skupinu pripadnika net - generacije?

P4: postoji li korelacija razine društvene ukljuĉenosti pripadnika net - generacije s

intenzitetom i motivima pristupa Facebooku?

P5: postoji li korelacija u stupnju općeg povjerenja u ljude pripadnika net - generacije s

intenzitetom i motivima pristupa Facebooku?

P6: postoji li korelacija u stupnju općeg zadovoljstva pripadnika net - generacije s

intenzitetom i motivima pristupa Facebooku?

90

Opća hipoteza: motivi i intenzitet uporabe Facebooka pripadnika net - generacije

hrvatskog govornog podruĉja povezani su s razinom njihove društvene ukljuĉenosti, općeg

povjerenja u ljude i zadovoljstva ţivotom.

Posebne hipoteze:

H1: postoji razlika u intenzitetu pristupa Facebooku s obzirom na dobnu skupinu pripadnika

net - generacije u primarnom istraţivanju

H2: postoji korelacija u razini društvene ukljuĉenosti u odnosu na intenzitet i motive pristupa

Facebooku

H3: postoji korelacija u društvenom povjerenju u odnosu na intenzitet i motive pristupa

Facebooku

H4: postoji korelacija u zadovoljstvu ţivotom u odnosu na intenzitet i motive pristupa

Facebooku

Svrha pilot istraživanja iskljuĉivo je testirati metodologiju u okviru teorijskog

pristupa zadovoljenja potreba, uvidjeti koriste li studenti u Hrvatskoj uopće Facebook te

ispitati razumljivost i vremensko trajanje upitnika.

Budući da se pokazalo da zadovoljavajući postotak studenata ima aktivan raĉun na

Facebooku, pokazalo se opravdanim provesti primarno (online) istraţivanje.

Svrha primarnog (online) istraživanja je dobiti uvid u intenzitet i motive pristupa

Facebooku kako bi se pridonijelo razumijevanju Facebooka kao komunikacijskog kanala,

utvrditi postoji li korelacija izmeĊu intenziteta i motiva uporabe Facebooka i opće razine

društvenog kapitala pripadnika net - generacije (zadovoljstva ţivotom, povjerenja u ljude te

društvene ukljuĉenosti), a ako postoji utvrditi smjer korelacije. Svrha korelacijske analize je

dobiti bolji uvid u profil korisnika Facebooka i samog Facebooka kao komunikacijskog

kanala. Svrha ispitivanja razlika u intenzitetu pristupa Facebooku unutar net - generacije je

odgovoriti na pitanje odreĊuje li vrijeme roĊenja pripadnike net - generacije.

Postoje ograničenja u provoĊenju istraţivanja putem interneta. Probleme

uzorkovanja, pokrivenosti ciljane populacije, nepotpunih anketa i pogreške mjerenja svakako

treba uzeti u obzir (Couper, 2000).

Budući da okruţenje u kojem se provodi istraţivanje, a to je sam Facebook, nuţno

zahtijeva da ispitanici imaju profil na Facebooku, u protivnom ne bi mogli vidjeti poveznicu

na anketu, ne bi trebalo biti pogrešaka u uzorku ciljane populacije. TakoĊer, istraţivanje bi

91

trebalo obuhvatiti korisnike Facebooka hrvatskog govornog podruĉja, no iako je anketa na

hrvatskom jeziku, moguće je da je ispune korisnici koji donekle razumiju hrvatski jezik, a ne

pripadaju direktno hrvatskom govornom podruĉju. Ta pogreška će se pokušati izbjeći ruĉnim

slanjem poveznice na anketu izabranim ĉlanovima i grupama za koje se procijeni da pripadaju

hrvatskom govornom podruĉju. Dakako, polaznim samostalno odabranim uzorkovanjem te

zatim uzorkovanjem upravljanim ispitanicima vrlo je vjerojatno da se neće moći ponoviti

mjerenje na anketiranom uzorku, ponovnim mjerenjem će se dobit razliĉit uzorak ispitanika,

no sadrţajno ne bi trebalo biti većih odstupanja.

Problem nepotpunih anketa moţe se pojaviti ako neki ispitanici ne ţele ili nisu u

mogućnosti ispuniti anketu do kraja zbog niza razloga ili ukoliko ju jedan ispitanik ispuni više

puta. Servis za anketiranje na internetu SurveyMonkey pruţa mogućnost kontrole IP adrese

raĉunala na kojem je ispitanik pristupio anketi, no budući da postoji vjerojatnost da nekoliko

osoba koristi isto raĉunalo (knjiţnice, fakulteti i sl.), neće se strogo kontrolorati IP adrese.

Doduše, ukoliko se uoĉi da je broj ispunjenih anketa s iste IP adrese znatno veći od

uobiĉajenoga, to će se posebno navesti u analizi rezultata. Pogreške u mjerenju mogu nastati i

ukoliko pitanja nisu u potpunosti razumljiva ili je na njih neiskreno odgovoreno.

Da bi se izbjegao rizik nerazumijevanja, provedeno je pilot istraţivanje na uzorku od

141 studenta sa Sveuĉilišta u Dubrovniku, Fakulteta politiĉkih znanosti te Visoke novinarske

škole. Pilot istraţivanjem utvrdilo se da su pitanja razumljiva, a vrijeme potrebno za

ispunjavanje ankete kretalo se od 5 do 8 minuta.

92

3.2 Operacionalizacija i identifikacija varijabli

Prema pristupu zadovoljenja potreba, osjećaj zadovoljstva moţe se razgraniĉiti na

zadovoljstvo koje proizlazi iz sadrţaja medija (zadovoljstvo sadrţajem), ono koje proizlazi iz

samog iskustva uporabe (iskustveno zadovoljstvo) te zadovoljstvo koje proizlazi iz uporabe

interneta kao društvenog medija (zadovoljstvo društvenim okruţenjem).

Kao što je prikazano u prvom dijelu disertacije, motivi za uporabom Facebooka,

proizlaze iz zadovoljstva korištenja sadrţaja Facebooka, iskustva uporabe Facebooka,

društvenog okruţenja koje pruţa Facebook pri ĉemu se zadovoljavaju interpersonalne

potrebe, potrebe za zabavom i samoizraţavanjem. U istraţivanju će se pokušati utvrditi

razlikuju li se pripadnici net - generacije u Hrvatskoj s obzirom na motive koji ih potiĉu na

uporabu Facebooka, a koji su karakteristiĉni za zadovoljenje odreĊenih potreba. Ispitanike,

odnosno motive ćemo usporediti na osnovu pristupanja (nepristupanja) Facebooku iz

sljedećih potreba:

interpersonalne;

samoizraţavanje;

zabava

Potrebe su operacionalizirane preko odreĊenog broja motiva za uporabom Facebooka.

Interpersonalne potrebe

Kako zadovoljenje interpersonalnih potreba predstavlja vaţan motiv za uporabom

Facebooka, okvirno će se predstaviti FIRO (Fundamental Interpersonal Relationship

Orientation; fundamentalna orijentacija u meĊuljudskim odnosima) (Schutz,W. u: Griffin,

1991). FIRO je teorija interpersonalnih potreba koju je predloţio Schutz 1958. s ciljem

opisivanja i objašnjavanja ponašanja pojedinaca i meĊuljudskih odnosa. Prema Schutzu,

meĊuljudski odnosi mogu se mjeriti prema namjeri osobe za interakcijom s drugima. Budući

da svi ljudi imaju tri potrebe koje su više ili manje izraţene: za ukljuĉenošću (inkluzijom),

ljubavlju i kontrolom, namjera za interakcijom se mjeri s obzirom na te tri dimenzije. Svaka

od ovih dimenzija ima dva smjera ponašanja: izraţeno i ţeljeno ponašanje. Prema tome,

ponašanje koje se izraţava opisuje potrebe korisnika Facebooka da ukljuĉuju, kontroliraju i

vole druge, dok ţeljeno ponašanje opisuje njihovu spremnost da budu ukljuĉeni, kontrolirani i

voljeni od drugih. Potreba za ukljuĉenošću je potreba za pripadanjem grupi, za kontrolom

93

kontroliranja svog okoliša, situacija i drugih osoba, dok je ljubav potreba koja nam

omogućava da se osjećamo voljeni i ţeljeni.

U ovom istraţivanju interpersonalne potrebe ispitivane su putem sljedećih motiva:

a) odrţavanje društvenih veza:

- slanje zahtjeva za prijateljstvom (povezivanje) osobama s kojima ste izgubili kontakt

(prijateljima iz djetinjstva, škole, teĉaja, ljetovanja i sl.)

- odrţavanje odnosa s prijateljima/poznanicima/ĉlanovima obitelji koje nemate priliku ĉesto

vidjeti, a ţive na vašem uţem lokalnom podruĉju

- odrţavanje odnosa s prijateljima/ĉlanovim obitelji koji su daleko od doma

- odrţavanje prijateljstva s osobama koje ste upoznali online

- primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba s kojima ste izgubili kontakt

- primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ste nedavno upoznali offline

b) upoznavanje novih ljudi:

- slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne poznajete, a imate zajedniĉkog barem

jednog prijatelja

- slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne poznajete, a nemate niti jednog

zajedniĉkog priatelja

- primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ne poznajete, a imate zajedniĉkog barem

jednog prijatelja

- primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ne poznajete, a nemate niti jednog

zajedniĉkog prijatelja

c) zajedniĉko identificiranje:

- ukljuĉivanje u grupe na Facebooku

- komunikacija unutar grupe u koju ste ukljuĉeni (pisanje po zidu, slanje poruka osobama u

grupi, komentiranje i sl.)

- osnivanje grupe

- organiziranje nekog dogaĊaja (event)

- prikljuĉivanje, sudjelovanje u nekom dogaĊaju (event)

- dijeljenje ideja i mišljenja

- pronalaţenje osoba s istim ili sliĉnim interesima

94

d) društveno istraţivanje

- pregledavanje prijatelja svojih prijatelja

-pregledavanje nepoznatih osoba

-uporaba opcije naprednog pretraţivanja da bi pronašli odreĊene tipove ljudi

-praćenje novosti

-uhoĊenje drugih osoba

-virtualno promatranje ljudi

Samoizražavanje i zabava

Potreba za samoizraţavanjem i zabavom vidovi su samoaktualizacije. Na

Maslowljevoj hijerarhiji potreba, samoaktualizacija, „uroĎena sklonost koja potiče pojedinca

da nastoji ostvariti sve svoje potencijale“ (Rathus, 2000, str. 489), zauzima vrh piramide: kad

su temeljne biološke potrebe (glad, ţeĊ itd.) i sloţenije psihološke (sigurnost, pripadanje,

ljubav, ugled itd.) zadovoljene, javlja se motiv za samoaktualizacijom. U postindustrijskom

društvu standard većeg dijela stanovništva porastao je do te mjere da se zadovoljenje

osnovnih bioloških potreba gotovo i ne dovodi u pitanje te se pojavio i fenomen slobodnog

vremena. Njegova uloga je odmor, razonoda i osobni razvoj pojedinca kao liĉnosti (Ilišin V. ,

1999). Slobodno i redovito izraţavanje stavova, uvjerenja i vrijednosti te iskušavanje raznih

oblika zabave, ustalilo su u kulturnoj svijesti pripadnika postmodernog društva. Tako se i

uporaba Facebooka, osim s komunikacijskog i socijalizacijskog gledišta, moţe promatrati sa

stanovišta provoĊenja slobodnog vremena s ciljem zadovoljenja potreba za samoizraţavanjem

i zabavom. Potrebe za samoizraţavanjem i zabavom operacionalizirane su putem sljedećih

motiva:

Samoizraţavanje

a) postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka:

- postavljenje (uploading) vlastoruĉno snimljenih fotografija

- postavljanje vlastitih video uradaka

- postavljanje svoje, autorske glazbe

- postavljanje tuĊih video uradaka, glazbe, fotografija

b) aktivnosi na uratcima:

- gledanje fotografija koje su prijatelji snimili

- oznaĉavanje prijatelja na fotografijama

- komentiranje fotografija

95

Zabava

a) Korištenje aplikacija unutar Facebooka:

- pokretanje aplikacije zato što ste vidjeli da su je vaši prijatelji dodali

- pretraţivanje i pokretanje aplikacija iz vlastite znatiţelje

b) Sudjelovanje u kvizovima:

- sudjelovanje u kvizovima u koje su vas prijatelji pozvali

- otkrivanje kvizova iz vlastite znatiţelje

Društveni kapital

Aktivnosti na internetu, samim time i društveno umreţavanje na internetu, povezuju

se, s jedne strane, s društvenim otuĊivanjem (Putnam R. D., 1995); (Kraut, Lundmark,

Kiesler, Mukhopadhyay, & Scherlis, 1998); (Nie & Erbring, 2000) i s druge, zbliţavanjem

(Best & Dautrich, 2003); (Kavanaugh, Reese, Carroll, & Rosson, 2005); (Kobayashi, Ikeda, &

Miyata, 2006); (Räsänen & Kouvo, 2007). Da bi se dobio dublji uvid i olakšala interpretacija

podataka, testirat će se opća razina društvenog kapitala pripadnika net - generacije u odnosu

na intenzitet i motive pristupa Facebooku.

S obzirom da ne postoje zajedniĉki dogovorene definicije društvenog kapitala,

definicija koja se rabi u svakom pojedinom istraţivanju ovisi o vrsti i razini istraţivanja.

Definicija društvenog kapitala u ovom radu prilagodit će se razini istraţivanja uvaţavajući srţ

rada. Scheufele i Shah (2000) razlikuju tri dimenzije društvenog kapitala: intrapersonalnu,

interpersonalnu i bihevioralnu. Intrapersonalna se odnosi na zadovoljstvo ţivotom i osobnom

dobrobiti, interpersonalna na povjerenje meĊu pojedincima, poznato i pod nazivom opće

društveno povjerenje. Bihevioralna dimenzija obuhvaća aktivno sudjelovanje pojedinca u

društvenim i politiĉkim zbivanjima. Budući da je teţište rada na istraţivanju motiva uporabe

Facebooka kroz pristup zadovoljenja potreba, društveni kapital je operacionaliziran uopćenim

kategorijama društvenog povjerenja, zadovoljstva ţivotom i društvene ukljuĉenosti pripadnika

net - generacije u Hrvatskoj.

96

3.3 Mjerni instrumenti

Upitnik je sastavljen iz tri dijela:

Prvi dio ĉine podaci o ispitanicima i njihovom profilu na Facebooku:

imaju li otvoren profil na Facebooku

dob ispitanika

uĉestalost pristupa Facebooku

vrijeme provedeno na Facebooku

Uputa i naĉin bodovanja: na pitanje imate li otvoren profil na Facebooku ispitanici

zaokruţuju DA ili NE (Da je kodirano oznakom 1, NE 0), dob upisuju samostalno na

predviĊeno mjesto u upitniku, uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na Facebooku ocjenjuju

na skali od 5 stupnjeva s time da je uĉestalost pristupa kodirana od 1= vrlo rijetko do 5=

nekoliko puta dnevno, a vrijeme provedeno na Facebooku od 1= manje od 10 min do 5= više

od 90 min. Ispitanik s većim brojem bodova ĉešće pristupa te provede više vremena na

Facebooku.

Drugi dio ĉini skala motiva uporabe Facebooka koja predstavlja adaptirani oblik

Joinsonove skale (Joinson, 2008). Razlog odabira ovog instrumenta za adaptaciju je ĉinjenica

da je ova skala konstruirana prema teorijskim postavkama pristupa zadovoljenja potreba

prilagoĊenim Facebooku kao aspektu raĉunalne komunikacije sa svojim posebnim

obiljeţjima. Kvalitativnim pristupom Joinson je u prvom istraţivanju dobio od 137 korisnika

Facebooka rijeĉi i fraze koje opisuju kako oni koriste Facebook i što im priĉinja zadovoljstvo

prilikom njegova korištenja. Fraze su zatim kodirane u 46 ĉestica koje su korištene u drugom

istraţivanju. U drugom se istraţivanju zahtijevalo od ispitanika da rangiraju ĉestice obzirom

na pitanje: „Koliko su za vas osobno vaţne sljedeće uporabe Facebooka?“, koristeći Likertovu

ljestvicu od 7 stupnjeva. Faktorska analiza ĉestica identificirala je sedam faktora uporabe i

zadovoljstva: društveno povezivanje, sadrţaj, društveno istraţivanje, pregledavanje

društvenih mreţa, aktualiziranje statusa i dijeljenje identiteta.

Postupak adaptacije odvijao se u tri faze: 46 ĉestica sadrţanih u sedam faktora uporabe

i zadovoljstva prevedene su na hrvatski jezik, a faktori uporabe logiĉki su analizirani i

promijenjeni s obzirom na opseg pojma i dublju teorijsku analizu. U drugoj fazi je naĉin

odgovaranja iz originalnog upitnika promijenjen u sustav procjenjivanja na ljestvicama

Likertova tipa od pet stupnjeva, a u trećoj je izvršen odabir tvrdnji kako bi se skratio upitnik, a

97

da pritom ne izgubi na pouzdanosti. Skraćena verzija upitnika pokazala je dobru pouzdanost.

Na ovaj naĉin dobiven je upitnik od 34 ĉestice koje su obuhvaćene u tri opće kategorije

motiva (subskale) i devet potkategorija:

1. Interpersonalni (odrţavanje društvenih veza, upoznavanje novih ljudi, zajedniĉko

identificiranje te društveno istraţivanje)

2. Zabava (korištenje aplikacija unutar Facebooka te sudjelovanje u kvizovima)

3. Samoizraţavanje (postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka te aktivnosi na uratcima)

Bodovanje: skala motiva uporabe Facebooka sastoji se od 34 ĉestice koje ispituju

koliko ĉesto ispitanici koriste Facebook s odreĊenim motivom (od 1 = nikada do 5= vrlo

ĉesto). Ukupan najveći broj bodova je 170 s time da u prvoj općoj kategoriji iznosi 120,

drugoj 25, a u trećoj 35. Što je broj bodova na skali veći, znaĉi da ispitanik uĉestalije pristupa

Facebooku s navedenim motivom.

Treći dio ĉini skala društvenog kapitala koja se sastoji od:

čestice zadovoljstva životom: ispitanici na skali od pet stupnjeva procjenjuju koliko su

zadovoljni svojim ţivotom (od 1= izrazito nezadovoljan do 5= izrazito zadovoljan)

čestice općeg povjerenja u ljude: ispitanici na skali od pet stupnjeva procjenjuju moţe li se

većini ljudi vjerovati (od 1= uopće ne do 5= da, u potpunosti)

skale društvene uključenosti koja predstavlja reducirani oblik Indeksa graĎanske i političke

uključenosti koji je razvila organizacija CIRCLE84

(Andolina, Keeter, Zukin, & Jenkins,

2003), a odnosi se na graĊansku ukljuĉenost. Sastoji se od ĉetiri ĉestice. Ispitanici na skali od

pet stupnjeva procjenjuju u kojoj mjeri sudjeluju u nekoj od navedenih grupa i aktivnosti u

društvu (od 1= nikada do 5= vrlo ĉesto).

84

The Center for Information and Research on Civic Learning and Engagement je organizacija koja provodi

istraţivanja o graĊanskom i politiĉkom angaţmanu mladih Amerikanaca, ima reputaciju pouzdanog i nezavisnog

istraţivaĉkog centra. Više na: http://www.civicyouth.org/ (30.11.2010)

98

Pouzdanost mjernih instrumenata je zadovoljavajuća, što je vidljivo iz tablice 8.

Tablica 8: Aritmetiĉke sredine, standardne devijacije te alfa koeficijenti za pojedine ljestvice upitnika dobivene

na uzorku pilot (N=118 ispitanika) i primarnog istraţivanja (N=290)

Skale M SD α

Pilot Primarno Pilot Primarno Pilot Primarno

Motivi ukupno 79,49 84,16 15,7 21,3 ,88 ,92

Interpersonalni 51,42 55,78 10,58 14,5 ,83 ,89

Zabava 8,8 9,62 3,79 3,82 ,83 ,81

Samoizraţavanje 19,26 18,75 4,86 5,28 ,73 ,76

Društvena ukljuĉenost 9,6 8,82 3,06 3,75 ,69 ,8

Društveni kapital 16,32 15,85 3,44 4,1 ,62 ,67

99

3.4 Pilot istraživanje

3.4.1 Uzorak

Pilot istraţivanje provedeno je u periodu od kraja svibnja do 15. lipnja 2010. na

prigodnom uzorku od ukupno 141 studenta druge i treće godine u Hrvatskoj: Visoke

novinarske škole, Sveuĉilišta u Dubrovniku te Fakulteta politiĉkih znanosti. Raspon dobi

uzorka u RH kreće se od 19 do 33 godine. Prosjeĉna dob je 21 godina (SD= 1,86). Od

ukupnog broja ispitanika, 118 (84%) ih ima aktivan profil na Facebooku, a 23 (16%) nema.

Ispitanici koji su izjavili da nemaju profil85

, izuzeti su iz daljnjeg istraţivanja. TakoĊer,

prilikom obrade podataka iz uzorka je zbog nepotpunih odgovora izostavljen jedan upitnik.

Tablica 9: Ispitanici s profilom na Facebooku prema sastavnici

Imate li profil na

Facebooku?

NE DA Ukupno

Sastavnica Sveuĉilište u Dubrovniku N 10 44 54

% 18,5% 81,5% 100,0%

% od Ukupno 7,1% 31,2% 38,3%

Visoka novinarska škola N 5 24 29

% 17,2% 82,8% 100,0%

% od Ukupno 3,5% 17,0% 20,6%

Fakultet politiĉkih znanosti N 8 50 58

% 13,8% 86,2% 100,0%

% od Ukupno 5,7% 35,5% 41,1%

Ukupno N 23 118 141

% 16,3% 83,7% 100,0%

% od Ukupno 16,3% 83,7% 100,0%

85

Glavni razlog brisanja profila bila je prevelika koliĉina vremena provedena na Facebooku, pojava svojevrsne

ovisnosti te zasićenost tim oblikom komunikacije.

100

3.4.2 Postupak

Istraţivanje je provedeno skupno i anonimno, svrha istraţivanja izloţena je usmeno.

Ispitanike se posebno zamolilo da obrate pozornost na jasnoću pitanja te ukoliko zamijete

nejasnoće da ih usmeno prijave. Prije poĉetka samostalnog popunjavanja upitnika, provela se

kratka rasprava o razlici izmeĊu ĉestica virtualno promatranje ljudi i uhoĎenje drugih osoba.

Uspostavilo se da studenti razlikuju te dvije ĉestice u smislu da virtualno promatranje ima

neutralnu ili pozitivnu implikaciju, a uhoĊenje izrazito negativnu. Nejasnoće u upitniku nisu

prijavljene, stoga se zakljuĉuje da su pitanja nedvosmislena, a ĉestice jasne.

3.4.3 Metode obrade podataka

Podaci su obraĊeni osnovnim statistiĉkim tehnikama i prikladnim analitiĉkim

metodama iz programskog paketa SPSS 17.0. Korištene su metode deskriptivne statistike (za

utvrĊivanje intenziteta i dominantnih motiva uporabe Facebooka), takoĊer, provedene su i

korelacijske analize navedenih kategorija motiva i varijabli koje opisuju društveni kapital

ispitanika (društvena ukljuĉenost, opće povjerenje u ljude i zadovoljstvo ţivotom). S obzirom

da se varijable ne distribuiraju sukladno normalnoj distribuciji86

(Prilog 1), korištena je

Spearmanova korelacija (rho) tj neparametrijska metoda ispitivanja sukladnosti u variranju

meĊu varijablama.

3.4.4 Prikaz i interpretacija rezultata

U ovom dijelu prikazat će se rezultati statistiĉkih analiza intenziteta, motiva uporabe

Facebooka te korelacije kategorija i potkategorija motiva s općim elementima društvenog

kapitala: društvene ukljuĉenosti, općeg povjerenja u ljude i zadovoljstva ţivotom. Prva dva

dijela donose deskriptivnu analizu motiva i intenziteta pristupa Facebooku s obzirom na

kategorije i potkategorije, a sljedeća tri korelacijsku analizu s elementima društvenog kapitala.

3.4.4.1 Motivi uporabe Facebooka

Motivi uporabe Facebooka, ispitani putem 34 varijable, u analizi su kodirani u 3

varijable koje predstavljaju tri opće kategorije motiva te u 8 varijabli koje predstavljaju osam

potkategorija prema teorijskim postavkama: samoizraţavanje (postavljanje vlastitih i tuĊih

uradaka, aktivnosi na uratcima), interpersonalni motivi (odrţavanje društvenih veza,

upoznavanje novih ljudi, zajedniĉko identificiranje, društveno istraţivanje), zabava (korištenje

86

Provjera distribuiraju li se rezultati dobiveni na skalama motiva uporabe Facebooka i društvenog kapitala po

naĉelu normalne raspodjele uz graniĉnu signifikantnost od 5% provedena je Kolmogorov-Smirnovljevim (K-S)

testom normaliteta distribucije.

101

aplikacija unutar Facebooka, sudjelovanje u kvizovima). Od ispitanika se traţilo da procijene

uĉestalost pristupanja Facebooku iz odreĊenih motiva. Uĉestalost su procijenili na skali od pet

stupnjeva, pri ĉemu je broj 1 oznaĉavao „nikada“, 5 „vrlo ĉesto“, a broj 3 ĉinio je neutralnu

sredinu skale.

Procjene uĉestalosti pristupa Facebooku s odreĊenim motivom dane su u postotcima u

Tablicama 10, 11 i 12, u kojima su tvrdnje grupirane prema općim kategorijama i

potkategorijama.

Tablica 10: Uĉestalost pristupa Facebooku iz interpersonalnih motiva (%)

Potkategorije Ĉestice 1 2 3 4 5

Odrţavanje društvenih veza Slanje zahtjeva za

prijateljstvom osobama s

kojima ste izgubili kontakt

10,2 29,7 41,5 12,7 5,9

Odrţavanje odnosa s

prijateljima/ poznanicima/

ĉlanovima obitelji koje

nemate priliku ĉesto vidjeti,

a ţive na vašem uţem

lokalnom podruĉju

1,7 14,4 34,7 31,4 17,8

Odrţavanje odnosa s

prijateljima /ĉlanovim

obitelji koji su daleko od

doma

4,2 18,6 22,0 30,5 24,6

Odrţavanje prijateljstva s

osobama koje ste upoznali

online

55,9 23,7 10,2 6,8 3,4

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba s

kojima ste izgubili kontakt

2,5 7,6 44,1 35,6 10,2

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba koje

ste nedavno upoznali offline

15,3 21,2 27,1 25,4 11,0

Upoznavanje novih ljudi Slanje zahtjeva za

prijateljstvom osobama koje

ne poznajete, a imate

zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

73,7 17,8 5,9 0,8 1,7

Slanje zahtjeva za

prijateljstvom osobama koje

ne poznajete, a nemate niti

jednog zajedniĉkog priatelja

89,0 6,8 2,5 0,8 0,8

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba koje

ne poznajete, a imate

zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

53,4 26,3 10,2 6,8 3,4

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba koje

ne poznajete, a nemate niti

jednog zajedniĉkog prijatelja

65,3 18,6 8,5 4,2 3,4

102

Zajedniĉko identificiranje Ukljuĉivanje u grupe na

Facebooku

6,8 25,4 29,7 24,6 13,6

Komunikacija unutar grupe u

koju ste ukljuĉeni (pisanje po

zidu, slanje poruka osobama

u grupi, komentiranje i sl.)

33,9 39,8 18,6 5,1 2,5

Osnivanje grupe 66,9 28,8 2,5 1,7 0

Organiziranje nekog

dogaĊaja (eventa)

61,0 22,9 9,3 5,9 0,8

Prikljuĉivanje, sudjelovanje

u nekom dogaĊaju (event)

11,9 26,3 39,0 13,6 8,5

Dijeljenje ideja i mišljenja 12,7 29,7 34,7 16,9 5,1

Pronalaţenje osoba s istim ili

sliĉnim interesima

38,1 32,2 22,9 4,2 1,7

Društveno istraţivanje Pregledavanje prijatelja

svojih prijatelja

23,7 34,7 23,7 11,0 5,9

Pregledavanje nepoznatih

osoba

52,5 32,2 10,2 2,5 1,7

Uporaba opcije naprednog

pretraţivanja da bi pronašli

odreĊene tipove ljudi

72,9 17,8 5,9 2,5 0

Praćenje novosti (news

feeds)

18,6 13,6 21,2 30,5 15,3

UhoĊenje drugih osoba 70,3 15,3 10,2 2,5 0,8

Virtualno promatranje ljudi 45,8 28,0 20,3 3,4 1,7

Kod interpersonalnih motiva, daleko najmanju uĉestalost pristupa Facebooku

ispitanici su iskazali prema onim motivima kojima je operacionalizirano upoznavanje novih

ljudi – sa svakom od tvrdnji slaţe se najviše oko pet posto ispitanika. Taj podatak ide u prilog

argumentima Boyd i Ellison (2007) koje zastupaju naziv „stranice društvenih mreţa“, a ne

„stranice društvenog umreţavanja“. Budući da je pilot istraţivanje pokazalo da prigodni

uzorak studenata, korisnika Facebooka u Hrvatskoj ne pristupa Facebooku kako bi inicirali

vezu meĊu strancima, potvrĊena je opravdanost definiranja Facebooka u disertaciji kao

„stranice društvenih mreţa“.

Rezultati na skali interpersonalnih motiva u skladu su s drugim istraţivanjima, koja su

pokazala da Facebook prvenstveno sluţi odrţavanju već postojećih odnosa, oformljenih

offline (Bosch, 2009; Ellison et al., 2007; Joinson, 2008; Lampe, Ellison, & Steinfield, 2006,

2008; Lewis & West, 2009; Pempek i sur., 2009; Sheldon, 2008a; Stern & Taylor, 2007;

Young i Quan-Haase, 2009 u: Hew, 2011, str. 664.)

U potkategoriji odrţavanje društvenih veza zanimljivo je uoĉiti da se većina ispitanika

opredijelila za neutralnu poziciju: ponekad šalju i primaju zahtjeve za prijateljstvom od osoba

s kojima su izgubili kontakt (42% i 44%). Iz ostalih rezultata vidljivo je da su korisnici

103

Facebooka više usmjereni k odrţavanju odnosa nego uspostavljanju novih (oko pedeset posto

u kategoriji ĉesto i vrlo ĉesto nasuprot tridesetak), što takoĊer potvrĊuje prethodna

istraţivanja Facebooka, za razliku od drugih stranica društvenih mreţa poput LinkedIna,

MySpacea, Beba, Iskrice i sl.

Odnosi izmeĊu pojedinaca i grupe, u smislu identifikacije, intenzivno su prouĉavani u

okviru socio-psiholoških teorija. Društveno identificiranje ukljuĉuje pripadnost grupi

(Skevington i Baker u: Lampinen i sur. 2009), a definira se kao „relativno trajno stanje koje

odraţava spremnost pojedinca da se definira kao ĉlan odreĊene društvene skupine“ (Haslam,

u: Lampinen i sur. 2009, str. 3). Iz rezultata je vidljivo da ispitanici ne doţivljavaju Facebook

kao mjesto na kojem će zadovoljiti emocionalnu potrebu za pripadnosti: 37% ispitanika su

izjavila da pristupaju Facebooku s motivom da se ukljuĉe u grupe ĉesto i vrlo ĉesto, a samo ih

8% komunicira unutar grupe, dok ih je tek 1,7% izjavilo da vrlo ĉesto osniva grupe.

TakoĊer, postotak ispitanika koji je odgovorio da ĉesto i vrlo ĉesto koristi Facebook s

motivom za prikljuĉivanje nekom dogaĊaju (22%), dijeljenju ideja i mišljenja (22%) i

pronalaţenja osoba s istim ili sliĉnim interesima (6%) je vrlo mali. Takav rezultat moţe

ukazivati na zadovoljavajuću razinu samopoštovanja ispitanika te da su potrebu za pripadnosti

zadovoljili na neke druge naĉine. Naime, istraţivanje motiva uporabe stranice društvenih

mreţa kod starijih adolescenata pokazalo je da postoji veća vjerojatnost da će oni koji se

manje identificiraju sa svojom grupom i koji imaju manjak samopoštovanja, koristiti stranice

da bi zadovoljili osjećaj identiteta (Barker, 2009).

Društveno istraţivanje, posebice uhoĊenje i virtualno promatranje ljudi, kao oblik

zanimanja za nepoznate ljude, gotovo da uopće nije izraţeno u uzorku hrvatskih studenata

(3% i 5%), iako su neka istraţivanja pokazala da postaje uĉestalija praksa (Lewis & West,

2009, Lyndon i sur., 2011).

104

Tablica 11: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za zabavom (%)

Potkategorije Ĉestice 1 2 3 4 5

Korištenje aplikacija Pokretanje aplikacije na

Facebooku zato što ste

vidjeli da su je vaši prijatelji

dodali

41,5 24,6 17,8 12,7 2,5

Pretraţivanje i pokretanje

aplikacija iz vlastite

znatiţelje

38,1 27,1 19,5 9,3 5,1

Sudjelovanje u kvizovima Sudjelovanje u kvizovima u

koje su vas prijatelji pozvali

28,0 27,1 31,4 6,8 5,9

Otkrivanje kvizova iz vlastite

znatiţelje

37,3 25,4 20,3 11,0 5,1

U prijašnjim istraţivanjima Facebooka pojam zabave odnosio se na zabavni karakter

Facebooka, u suprotnosti od neĉeg ozbiljnog (Lewis & West, 2009; Pempek i sur., 2009;

Sheldon, 2008a; Gülnar i sur., 2010; Dogruer i sur., 2011). Ovdje je zabava operacionalizirana

kroz korištenje aplikacija i kvizova kako bi se razgraniĉilo poimanje Facebooka kao

komunikacijskog kanala (pisanje po zidu, slanje poruka, komentiranje i sl.), koji u svakom

sluĉaju moţe biti zabavan, i stranice koja nudi zabavne medijske sadrţaje. Fokus

potkategorije zabava je identificirati zadovoljenje potreba kroz gratifikaciju zabavnim

sadrţajom. Vaţnost gratifikacije medijskim sadrţajima interneta potvrĊena je u ranijim

istraţivanjima (Bunz, 2001; Stafford i sur. 2004).

Rezultati pokazuju da zabava u smislu igranja igrica, pokretanja aplikacija ili

sudjelovanja u kvizovima nije izraţen motiv uporabe Facebooka ispitanika u pilot

istraţivanju.

Tablica 12: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za samoizraţavanjem (%)

Potkategorije Ĉestice 1 2 3 4 5

Postavljanje vlastitih i tuĊih

uradaka

Postavljenje (uploading)

vlastoruĉno snimljenih

fotografija

5,9 22,0 31,4 27,1 12,7

Postavljanje vlastitih video

uradaka

49,2 31,4 9,3 5,9 3,4

Postavljanje svoje, autorske

glazbe

84,7 5,9 5,1 0,8 2,5

Postavljanje tuĊih video

uradaka, glazbe, fotografija

39,8 14,4 25,4 11,9 7,6

Aktivnosti na uratcima Gledanje fotografija koje su

prijatelji snimili

0 6,8 28,0 39,0 25,4

Oznaĉavanje prijatelja na

fotografijama

13,6 15,3 26,3 25,4 18,6

Komentiranje fotografija 1,7 13,6 31,4 28,8 23,7

105

U većini istraţivanja samoizraţavanje87

je promatrano u kontekstu odrţavanja i

stvaranja identiteta (Joinson, 2008; Pempek i sur., 2009; Zhao i sur., 2008). Primjerice, oko

70% studenata u istraţivanju Pempek i sur. (2009), izjavilo je da objavljivanje fotografija

pomaţe da izraze „tko su“.

Fotografije i ostali objavljeni uratci na Facebooku mogu se promatrati kao oblik

„implicitne“ izgradnje identiteta (Zhao i sur. 2008) kroz koje korisnici izraţavaju osobne

karakteristike. Goffman (1959) je izraţavanje rašĉlanio na eksplicitno izraţavanje kroz

verbalnu komunikaciju (na Facebooku bi to bili oblici pisanog izraţavanja poput dijela „o

meni“, pisanja po zidu i sl.) i implicitno kroz vizualni dojam. Istraţivanje Zhao i sur. (2008)

pokazalo je da se korisnici Facebooka osjetno oslanjaju na implicitne oblike samoizraţavanja,

s prosjeĉnim brojem od 88 fotografija na profilu. TakoĊer, dok 33,3% uzorka ograniĉava

mogućnost gledanja fotografija samo prijateljima, više od 90% ih prikazuje javno. Ljudi su

društvena bića koja imaju potrebu podijeliti s prijateljima, poznanicima, a i strancima djeliće

svojeg ţivota, stoga ne iznenaĊuje visok postotak javno dostupnih fotografija.

40% ispitanika pilot istraţivanja (u kategorijama ĉesto i vrlo ĉesto) izjasnilo se da

pristupa Facebooku kako bi objavili vlastite fotografije, dok 10% objavljuje video uratke.

Znatno veći postotak, oko 64% izjasnio se da gleda tuĊe fotografije, a za komentiranje

fotografija kao ĉestog i vrlo ĉestog motiva korištenja Facebooka izjasnilo se 50%. Gledanje i

komentiranje tuĊih fotografija vrsta je eksplicitnog samoizraţavanja; na direktan naĉin, kroz

komentiranje fotografija korisnik izraţava stavove, mišljenja te pokazuje zanimanje za ţivot

prijatelja/ poznanika, neku temu i sl.

S obzirom na rezultate, moţe se zakljuĉiti da su ispitanici u pilot istraţivanju donekle

emocionalno izgraĊeni, te nemaju izrazite potrebe za dodatnim iskazivanjem „pravog ja“ u

online komunikaciji. Kao jedno od objašnjenja za objavljivanje fotografija trebalo bi uzeti u

obzir i zaštitu fotografija od gubitka (Young i Quan-Haase, 2009).

87

U disertaciji se rabi izraz samoizraţavanje jer se zastupa teza Carla Rogersa da su ljudi svjesni ĉinjenice da su

jedan tip osobe u društvu, ali da u sebi imaju neizraţene kvalitete i meĊuljudske sposobnosti (npr. duhovitost,

agresivnost i sl.) koje bi htjeli, ali ne mogu, predstaviti drugima (tj. ne mogu iskazati svoje „pravo ja“) (Rogers,

1951. u: Bargh, McKenna, & Fitzsimons., 2002, str. 44). Istraţivanje Bargh i sur. (2002) te Ellison i sur. (2006)

o izraţavanju „pravog ja“ na internetu potvrdilo je pretpostavku da pojedinci lakše izraţavaju pravu osobnost

putem interneta, nego u interakciji licem-u-lice. Budući da je Facebook dio interneta sa svim oblicima

komunikacije koji su zastupljeni i u ostalim segmentima interneta, u radu se rabi izraz samoizraţavanje, kao

predstavljanje „pravog ja“, za razliku od samoprezentacije, izraza za „laţni ja“. Naravno, u literaturi se

pojavljuju i opreĉna razmišljanja koja zastupaju i dokazuju tezu da je upravo internet medij koji omogućuje

samoprezentaciju u smislu stvaranja laţnih identiteta (Zhao i sur., 2008; Yurchisin, 2005. u: Zhao i sur.).

106

3.4.4.2 Intenzitet uporabe Facebooka

67% uzorka pristupa Facebooku nekoliko puta dnevno, dok ih svega 2,5% pristupa

nekoliko puta mjeseĉno i vrlo rijetko (Tablica 12). Podatak da je 67% studenata nekoliko puta

dnevno online pokazuje da se zaista radi o generaciji kojoj su digitalna tehnologija i internet

sastavni dio svakodnevnice, a naĉin komuniciranja putem stranica društvenih mreţa

uobiĉajena praksa.

Najveći broj studenata provede izmeĊu 10 i 30 minuta na Facebooku prilikom svakog

posjeta (46,6%), a njih 66,9% to ĉini nekoliko puta dnevno. Uzmemo li u obzir da 43%

(N=36) studenata posjećuje Facebook nekoliko puta dnevno i utroši izmeĊu 10 i 30 min

prilikom svakog posjeta, moţe se pretpostaviti da se radi o svojevrsnoj ritualiziranoj praksi.

Prijašnja istraţivanjima interneta poduprla su ideju da ljudi koriste internet ciljano i ritualno

(Papacharissi i Rubin, 2000), stoga je opravdano pretpostaviti da je i uporaba Facebooka, kao

i ostalih internet servisa, jedan ritual.

U prethodnim istraţivanjima pokazalo se da studenti provedu ukupno izmeĊu 10 i 60

min na Facebooku dnevno (Christofides i sur., 2009; Joinson, 2008; Lampe i sur, 2006;.

Muise i sur. 2009;. Orr i sur, 2009; Pempek i sur, 2009;. Ross i sur, 2009;. Sheldon, 2008a;

Stern i Taylor, 2007; Valenzuela, Park, i Kee, 2009, u: Hew, 2011, str. 665), u prosjeku 38,9

min. (Muise i sur. 2009, str. 442). Prouĉavanje naĉina na koji se uporaba Facebooka

promijenila s vremenom (Lampe i sur. 2008), pokazalo je znaĉajan porast vremena

provedenog na Facebooku izmeĊu 2006. i 2007., dok je situacija u 2008. ostala donekle ista

kao i u 2007. Autori su taj podatak pripisali sazrijevanju procesa uporabe tijekom vremena88

.

88

Prilikom intervjua u istraţivanju Lampe i sur. (2008.) jedan od ispitanika izvijestio je da je bio u trci za

dodavanjem prijatelja i traţenjem informacija o profilima ljudi koje poznaje, kad je prvi put poĉeo koristiti

Facebook, a nakon što najveći dio osobne offline mreţe dodao, koristio je Facebook za odrţavanje veza, što je

iziskivalo manje vremena.

107

Tablica 13: Distribucija ispitanika s obzirom na uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na Facebooku

Uĉestalost pristupa Facebooku

vrlo

rijetko

nekoliko

puta

mjeseĉno

nekoliko

puta

tjedno

jednom

dnevno

nekoliko

puta

dnevno

Ukupno % od

Ukupno

Vrijeme

provedeno

na

Facebooku

manje od 10

min

2 1 4 4 18 24,6%

10 - 30 min 1 2 4 12 36 55 46,6%

30 - 60 min 0 0 3 4 13 20 16,9%

60 -90 min 0 0 0 2 9 11 9,3%

više od 90 min 0 0 0 0 3 3 2,5%

Ukupno 3 3 11 22 79 118 100,0%

% od Ukupno 2,5% 2,5% 9,3% 18,6% 66,9% 100,0% 100,0%

3.4.4.3 Korelacija društvene ukljuĉenosti pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka

Rezultati deskriptivne statistike pokazali su da najveći postotak ispitanika (42%)

rijetko sudjeluje u studentskim grupama, poput sportskih grupa i sl. i u društvenim projektima

(34%). U aktivnostima vezanim uz humanitaran rad te peticije i prosvjede, najveći postotak

ispitanika izjasnio se da rijetko ili uopće nije aktivan (Slika 9).

Slika 9: Razina društvene ukljuĉenosti ispitanika u pilot istraţivanju

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

Sudjelovanje unepolitičkim,

civilnimgrupama i

institucijama

Društveniprojekti

Humanitarneaktivnosti

Peticije,prosvjedi

nikada

rijetko

ponekad

često

vrlo često

108

Iz priloţenog je vidljivo da je svega oko 5% ispitanika vrlo ĉesto društveno ukljuĉeno.

Pretpostavilo se da će intenzitet i motivi uporabe Facebooka ispitanika biti povezani s

razinom njihove društvene ukljuĉenosti.

Na prvi dio postavljenog problema odgovorilo se raĉunanjem Spearmanovih korelacija

izmeĊu dviju varijabli kojima je operacionaliziran intenzitet pristupa Facebooku i društvene

ukljuĉenosti ispitanika (tablica 14).

Tablica 14: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i intenziteta pristupa Facebooku

Intenzitet pristupa Facebooku Društvena ukljuĉenost

rho p N

Koliko ĉesto pristupate Facebooku? -,057 ,543 117

Koliko u prosjeku vremena provedete

svaki put kad mu pristupite?

,075 ,422 117

Rezultati pokazuju da nema sukladnosti u variranju društvene ukljuĉenosti i varijabli

intenziteta pristupa Facebooku. Time se potvrĊuju istraţivanja i promišljanja autora koji tvrde

da uporaba Facebooka i ostalih online komunikacijskih kanala niti smanjuje niti povećava

društveni kapital jer online interakcija sluţi kao nadomjestak interakciji licem-u-lice i ne

povećava niti smanjuje društvenu mreţu pojedinca u fiziĉkom svijetu (Koku i dr. 2001;

Uslaner 2000; Wellman i dr. 2001). Zanimljivo je spomenuti istraţivanje (Shah, Kwak, &

Holbert, 2001) u kojem je ipak pronaĊena slabašna pozitivna povezanost izmeĊu uporabe

interneta i graĊanske (društvene) ukljuĉenosti.

Naravno, iako se pokazalo da intenzitet uporabe Facebooka u pilot istraţivanju nije

povezan s društvenom ukljuĉenosti ispitanika, ne znaĉi da je uporaba stranica društvenih

mreţa uvijek u neutralnom odnosu prema društvenoj ukljuĉenosti. Naime, istraţivanje

Valenzuela, Park, i Kee (2008) pokazalo je da je intenzitet uporabe Facebooka pozitivno

povezan s graĊanskom ukljuĉenošću89

, dok se u istraţivanju Nyland, Marvez, i Becka (2007)

utvrdilo da se korisnici koji vrlo intenzivno koriste MySpace osjećaju manje društveno

ukljuĉeni u zajednicu oko sebe nego povremeni korisnici.

89

Društvena ukljuĉenost se razgraniĉila na graĊansku i politiĉku, rezultati su pokazali pozitivnu povezanost s

graĊanskom, dok se nije pokazala povezanosti s politiĉkom ukljuĉenošću (glasovanje na izborima, potpisivanje

peticije, podupiranje nekog politiĉkog kandidata i ostalo)

109

Da bi se odgovorilo na drugi dio postavljenog problema, izraĉunao se Spearmanov

koeficijent korelacija (rho) varijable društvene ukljuĉenosti i općih te potkategorija motiva.

Dobiveni rezultati prikazani su u tablicama 15 i 16.

Tablica 15: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i općih kategorija motiva

Motivi – opće kategorije Društvena ukljuĉenost

rho p N

Samoizraţavanje ,289** ,002 117

Interpersonalni ,229* ,013 117

Zabava ,158 ,089 117

*Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 5%

**Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 1%

Rezultati su pokazali da izmeĊu varijable društvene ukljuĉenosti i samoizraţavanja

postoji statistiĉki znaĉajna korelacija (rho=0,289; p=0,002) te izmeĊu društvene ukljuĉenosti i

interpersonalne kategorije motiva (rho=0,229; p=0,013). Korelacije su pozitivne, što znaĉi da,

ako je veći rezultat na skali društvene ukljuĉenosti, veći je i na skali interpersonalnih i motiva

za samoizraţavanjem tj. društveno su ukljuĉeniji ispitanici koji ĉešće pristupaju Facebooku iz

interpersonalnih i motiva za samoizraţavanjem. Korelacija izmeĊu društvene ukljuĉenosti i

motiva za zabavom (rho=0,158; p=0,089) nije statistiĉki znaĉajna, iako je zanimljivo

napomenuti da se u jednom istraţivanju iz 2007. (Nyland, Marvez, & Beck, 2007) pokazala

negativna povezanost motiva za zabavom i društvenog kapitala

Tablica 16: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i potkategorija motiva

Potkategorije motiva Društvena ukljuĉenost

rho p N

Odrţavanje društvenih veza ,232* ,012 117

Upoznavanje novih ljudi ,109 ,240 117

Zajedniĉko identificiranje ,278** ,002 117

Društveno istraţivanje ,012 ,900 117

Korištenje aplikacija ,176 ,058 117

Sudjelovanje u kvizovima ,144 ,120 117

Postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka ,248** ,007 117

Aktivnost na uratcima ,257** ,005 117

*Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 5%

**Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 1%

110

Statistiĉki znaĉajna korelacija izmeĊu društvene ukljuĉenosti i potkategorija motiva

pokazala se kod varijabli: odrţavanje društvenih veza (rho=0,232; p=0,012), zajedniĉko

identificiranje (rho=0,278; p=0,002), postavljanje uradaka (rho=0,248; p=0,007) te aktivnosti

na uratcima (rho=0,257; p=0,005). Dobivene korelacije su pozitivne, što znaĉi da su

društveno ukljuĉeniji ispitanici koji ĉešće pristupaju Facebooku da bi odrţavali društvene

veze, identificirali se kroz ukljuĉivanje u grupe, komunikaciju unutar grupe, organiziranje

dogaĊaja ili razmjenu mišljenja, da bi objavili vlastite ili tuĊe uratke te vršili aktivnosti na

uratcima. Takav rezultat je na tragu prijašnjih radova u kojima se opća uporaba interneta

dovela u odnos s graĊanskom ukljuĉenošću te se pokazalo da za pojedince koji koriste

internet kako bi saznali nove informacije, odrţavali veze s drugima, te uspostavili virtualne

zajednice (Davis, 1999; Jones, 1995; Rheingold, 1993 u: Shah, Kwak, i Holbert, 2001, str.

144) uporaba interneta promiĉe graĊanski angaţman jer im omogućava da steknu znanja,

izgrade veze i koordiniraju svoje aktivnosti u rješavanju zajedniĉkih problema (Bimber, 1998,

Kern, 1997; Norris i Jones, 1998 u: Shah, Kwak, i Holbert, 2001, str. 144).

IzmeĊu društvene ukljuĉenosti i motiva za upoznavanjem novih ljudi, društvenim

istraţivanjem te korištenjem aplikacija i kvizova nije pronaĊena statistiĉki znaĉajna

povezanost. Analiza je pokazala da su dobiveni rezultati djelomiĉno u skladu s poĉetnom

hipotezom.

111

3.4.4.4 Korelacija općeg povjerenja u ljude pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka

Istraţivanje društvenog povjerenja, jedne dimenzije društvenog kapitala, kao dio pilot

istraţivanja, usmjereno je na društveno povjerenje u uţem smislu koje pretpostavlja uzajamno

povjerenje meĊu graĊanima. Ovdje pojam povjerenja, kao kljuĉnog dijela društvenog

kapitala, iskljuĉuje politiĉko povjerenje, povjerenje graĊana u politiĉke institucije. Politiĉko

povjerenje je „samo jedan od mnogih ĉimbenika koji utjeĉu na stvaranje kulture povjerenja ili

nepovjerenja“ (Strika, 2005).

Slika 10: Opće povjerenje u ljude ispitanika u pilot istraţivanju

Oko 48% ispitanika se izjasnilo da se većini ljudi uopće i vjerojatno ne moţe

vjerovati, a samo 19% opredijelilo se za povjerenje. To pokazuje vrlo nisku razinu općeg

društvenog povjerenja. Rezultati su sliĉni Štulhoferovom istraţivanju iz 2003. prema kojem

samo jedna ĉetvrtina graĊana Hrvatske smatra da se drugima moţe vjerovati (Štulhofer, 2004,

str. 161). Analiza korelacije društvenog kapitala i povjerenja, Štulhofer (2004), pokazala je da

je uopćeno povjerenje znaĉajno povezano s percepcijom raširenosti korupcije u javnim

sluţbama, stoga se moţe pretpostaviti da je takva percepcija na snazi i 2010. u vremenu

provoĊenja pilot istraţivanja.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

uopće ne vjerojatno ne niti da, niti ne vjerojatno da da, upotpunosti

Opće povjerenje u ljude

112

Ukoliko se povjerenje promatra sa šireg aspekta, u okviru cjelokupnog povijesnog

naslijeĊa nekog naroda (Strika, 2005), rezultati prijašnjih, a i ovog pilot istraţivanja, pokazuju

da je Hrvatska prolazila kroz duga razdoblja kulturno – povijesne nestabilnosti. Razina

povjerenja, prema istraţivanju Europske banke za obnovu i razvoj iz 2010. Life in Transition,

u Hrvatskoj je vrlo niska, ĉak ispod regionalnog prosjeka90

. Iako postoji blagi porast od 2006,

još uvijek jedva više od ĉetvrtine ispitanika smatra da se ljudima općenito moţe vjerovati.

Ljudi u dobi 40-59 prikazuju najvišu razinu povjerenja, oko 32%, dok je razina povjerenja

mladih od 18-39 godina oko 25%, s time da se smanjila u odnosu na 2006. godinu, kad je bila

oko 29% (Life in Transition after the crisis, 2010, str. 73).

Utvrdilo se da u pilot istraţivanju korelacija izmeĊu varijabli intenziteta pristupa

Facebooku i općeg povjerenja u ljude nije statistiĉki znaĉajna, nema sukladnosti u variranju

varijabli (tablica 17).

Tablica 17: Korelacija općeg povjerenja u ljude i intenziteta pristupa Facebooku

Intenzitet pristupa Facebooku Opće povjerenje u ljude

rho p N

Koliko ĉesto pristupate Facebooku? -,035 ,705 117

Koliko u prosjeku vremena provodite

svaki put kad mu pristupite?

-,157 ,090 117

Dobiveni rezultati su u skladu sa sekundarnom analizom podataka studije ”DDB Life

Style Study” iz 1999. godine91

koja je pokazala da je vaţnije prouĉiti vrstu aktivnosti, što ljudi

rade kad su na internetu te da se ne mogu donositi zakljuĉci o elementima društvenog kapitala

na temelju ukupnog vremena korištenja interneta, kao što je to bio sluĉaj u radovima Krauta i

ostalih te Nie i Erbinga (Kraut i ostali, 1998; Nie i Erbing, 2000. u: Shah, Kwak, i Holbert,

2001; Caplan, 2002).

90

Istraţivanjem je obuhvaćeno 28 zemalja u tranziciji: Albanija, Armenija, Azerbejdţan, Bjelorusija, Bosna i

Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Makedonija, Gruzija, MaĊarska, Kazahstan, Kirgistan, Latvija,

Litva, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovaĉka, Slovenija, Tadţikistan,

Turska, Ukrajina i Uzbekistan. 91

Podaci koje su prikupili Norris i Jones 1995., sekundarno su analizirali autori Holbert, Kwak i Shan. Iz

500.000 ljudi koji su pristali sudjelovati u anketama, izabrani su uravnoteţeni uzorci. Glavni cilj istraţivanja bio

je postići bolje razumijevanje tipova uporabe interneta i povezanost s društvenim kapitalom.

113

Shah i ostali (2002) prilikom istraţivanja povezanosti razine društvenog kapitala i

uporabe interneta otkrili su da je kod mlaĊih generacija uporaba interneta u svrhu društvene

rekreacije te razmjene informacija obrnuto povezana s povjerenjem u ljude.

U pilot istraţivanju, analiza korelacije općih i potkategorija motiva uporabe

Facebooka i općeg povjerenja u ljude pokazala je da ne postoji povezanost izmeĊu varijabli

(tablice 18 i 19), što nije u skladu s nalazima Shaha i ostalih (2002), no na tragu je

razmišljanja Uslanera (2000) koji smatra da je povjerenje „neophodno za ţivot u društvu, ali

ne ovisi o našem ţivotnom iskustvu – posjećujemo li prijatelje i rodbinu, pridruţujemo li se

graĊanskim organizacijama, gledamo li televiziju, ili surfamo internetom. Umjesto toga,

povjerenje odraţava optimistiĉan pogled na svijet i vjerovanje da drugi dijele naše temeljne

vrijednosti. Povjerenje se uĉi od roditelja“ (Uslaner E. M., 2000, str. 62).

Tablica 18: Korelacija općeg povjerenja u ljude i općih kategorija motiva

Motivi – opće kategorije Opće povjerenje u ljude

rho p N

Samoizraţavanje ,094 ,311 117

Interpersonalni ,001 ,990 117

Zabava -,037 ,689 117

Tablica 19: Korelacija općeg povjerenja u ljude i potkategorija motiva

Potkategorije motiva Opće povjerenje u ljude

rho p N

Odrţavanje društvenih veza -,017 ,858 117

Upoznavanje novih ljudi ,092 ,324 117

Zajedniĉko identificiranje ,023 ,805 117

Društveno istraţivanje -,052 ,579 117

Korištenje aplikacija ,017 ,854 117

Sudjelovanje u kvizovima -,090 ,336 117

Postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka ,143 ,125 117

Aktivnost na uratcima ,028 ,760 117

114

Iako se u pilot istraţivanju nije pokazala vidljiva povezanost s povjerenjem i motivima

uporabe Facebooka, što se moţe protumaĉiti prigodnim uzorkom te ĉinjenicom da većina

korisnika Facebooka koristi Facebook za odrţavanje odnosa uspostavljenih u offline svijetu,

smatra se da povjerenje ipak nije nevaţno u interakciji putem interneta (Uslaner E. M., 2000).

Uporaba interneta neće utjecati na razinu općeg povjerenja korisnika, no razina povjerenja

moţe oblikovati naĉin interakcije meĊu korisnicima, posebice stranica društvenih mreţa koje

su usmjerene upoznavanju novih ljudi, kupovinu putem interneta i sl. Naime, vjerojatnije je

da će pojedinci s većom razinom općeg povjerenja u ljude percipirati druge kao osobe kojima

se moţe vjerovati, manje će se brinuti oko pitanja privatnosti i sl. TakoĊer, treba uzeti u obzir

da naĉin na koji pojedinac doţivljava okolinu i ljude u svojoj okolini uvelike ovisi o

njegovom osobnom doţivljaju sebe i vlastitom sustavu vjerovanja.

3.4.4.5 Korelacija zadovoljstva ţivotom pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka

Zadovoljstvo ţivotom bogato je definiran koncept, ĉija se shvaćanja razlikuju s

obzirom na razna teorijska polazišta. Pregled teorija koncepta zadovoljstva ţivotom i njemu

srodnih pojmova poput kvalitete ţivota, subjektivne dobrobiti i sreće, predstavio je Penezić

(2006) u okviru istraţivanja razlika u zadovoljstvu ţivotom izmeĊu razliĉitih dobnih skupina

(Penezić, 2006).

U filozofskom smislu razina zadovoljstva ţivotom odnosi se na „vrijednost koju osoba

pridaje svome ţivotu, bez obzira na njegova objektivna, mjerljiva obiljeţja, pa je definiramo

kao mjeru kognitivne evolucije ţivota neke osobe“ (Diener i sur. u: Bouillet, 2007, str. 237).

Iako se u prouĉavanju zadovoljstva ţivotom obuhvaćaju indikatori kvalitete ţivota poput

zdravstvenog statusa, kvalitete prehrane, obrazovanja, radnih uvjeta, stanovanja, odijevanja,

slobodnog vremena, razina socijalne sigurnosti i ljudske slobode (Lay, 1991 u: Bouillet,

2007), opće zadovoljstvo ţivotom, u ovom radu, iskljuĉivo se odnosi na subjektivni doţivljaj

pojedinca. Naravno, veliku ulogu pri stvaranju subjektivnog doţivljaja imaju obrasci

mišljenja, stavovi i emocionalno stanje okruţenja u kojem je pojedinac odrastao (obitelj,

škola, prijatelji, mediji, uţi te širi kulturni krug).

115

Istraţivanjem u kojem je ispitana i opća razina zadovoljstva mladih u Hrvatskoj92

iz

2004., utvrĊeno je da je 50,3% mladih zadovoljno, a 12,2% potpuno zadovoljno svojim

ţivotom. Usporedba razine zadovoljstva mladih i starijih pokazala je da su stariji nešto

nezadovoljniji od mladih, no te razlike nisu velike. Tako je zadovoljno 45,5%, a potpuno

zadovoljno 9,4% starijih (Bouillet, 2007, str. 241).

Istraţivanje Europske banke za obnovu i razvoj iz 2010. Life in Transition pokazalo je

da je zadovoljstvo ţivotom u Hrvatskoj veće od prosjeka ostalih tranzicijskih zemalja, no

manje nego 2006: 2010. godine 48% ispitanika izjasnilo se da je zadovoljno, u odnosu na oko

53% u 2006. Zanimljivo je napomenuti da 2010. ne postoji gotovo nikakva razlika u razini

sreće po dobnim skupinama, za razliku od 2006 kada su mladi iskazali da su znatno više

zadovoljniji ţivotom od srednje dobi ili starijih ljudi (Life in Transition after the crisis, 2010,

str. 70).

U pilot istraţivanju pokazalo se da je razina općeg zadovoljstva ţivotom prigodnog

uzorka studenata (87% u kategorijama zadovoljan i u potpunosti zadovoljan, slika 11) sliĉnija

rezultatima istraţivanja Life in Transition iz 2006., u kojem se oko 73% mladih od 18-34

izjasnilo da je zadovoljno i u potpunosti zadovoljno ţivotom (Life in Transition: A survey of

people‟s experiences and attitudes, 2006, str. 40).

S obzirom da je u okviru projekta Mladi i europski integracijski proces utvrĊeno da su

vlastitim ţivotom zadovoljniji mladi koji su još uvijek ukljuĉeni u proces školovanja, rezultati

pilot istraţivanja sukladni su oĉekivanjima.

92

Projekt Mladi i europski integracijski proces obuhvatio je niz istraţivanja koja se bave odabranim podruĉjima

vezanim uz ţivot mladih u Hrvatskoj: percepcijom društvenih problema mladih i naĉina njihova rješavanja te

viĊenje osobne i društvene budućnosti (autor: Vlasta Ilišin), integracijom mladih u trţište rada (autor: Dunja

Potoĉnik), informatiĉkom pismenosti i kompetencijom mladih (autor: Dunja Potoĉnik), trendovima u

strukturiranju vrijednosnih obrazaca mladih (autor: Furio Radin), propitivanjem stavova mladih prema politiĉkoj

participaciji ţena (autor: Helena Štimac Radin), analizom interesa i aktivnost u slobodnom vremenu mladih

(autor: Vlasta Ilišin), analizom korištenja psihoaktivnih supstanci (autor: Dejana Bouillet) te pitanjem

zadovoljstva i nezadovoljstva mladih raznim aspektima njihova ţivota te njihovim interpersonalnim odnosima

(autor: Dejana Bouillet).

116

Slika 11: Razina zadovoljstva ţivotom ispitanika u pilot istraţivanju

Korelacijska analiza varijabli zadovoljstva ţivotom i faktora intenziteta (uĉestalosti i

prosjeĉnog vremena provedenog na Facebooku) pristupa Facebooku nije statistiĉki znaĉajna

(tablica 20), što znaĉi da nema povezanosti izmeĊu uporabe Facebooka i općeg zadovoljstva

ţivotom. Dobiveni rezultati prate korelacijsku analizu intenziteta uporabe Facebooka s

društvenom ukljuĉenošću i općim povjerenjem u ljude, kod koje se takoĊer pokazalo da ne

postoji statistiĉki znaĉajna povezanost izmeĊu navedenih varijabli.

Tablica 20: Korelacija zadovoljstva ţivotom i intenziteta pristupa Facebooku

Intenzitet pristupa Facebooku zadovoljstvo ţivotom

rho p N

Koliko ĉesto pristupate Facebooku? -,018 ,848 117

Koliko u prosjeku vremena provodite svaki

put kad mu pristupite?

-,039 ,677 117

Korelacijska analiza varijabli zadovoljstva ţivotom i općih kategorija motiva uporabe

Facebooka pokazala je da korelacija nije statistiĉki znaĉajna (tablica 21).

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

nezadovoljan niti zadovoljan nitinezadovoljan

zadovoljan izrazito zadovoljan

Zadovoljstvo životom

117

Tablica 21: Korelacija zadovoljstva ţivotom i općih kategorija motiva

Motivi - opće kategorije zadovoljstvo ţivotom

rho p N

Samoizraţavanje ,041 ,657 117

Interpersonalni -,144 ,122 117

Zabava -,108 ,248 117

Istraţivanje Shaha i ostalih iz 2001. pokazalo je da uporaba interneta za prikupljanje

informacija, razmjenu e-mailova i sl., pozitivno utjeĉe na razinu društvenog kapitala

korisnika, dok je uĉinak obrnut za korisnike koji su motivirani ţeljom za zabavom i

anonimnom socijalizacijom. TakoĊer, manje su zadovoljni ţivotom oni koji kupuju putem

interneta, dok korisnici Interenta za financijske transakcije pokazuju veće zadovoljstvo

ţivotom. Budući da su podaci prikupljani 1995., naknadno analizirani 1999., a stranice

društvenih mreţa intenzivnije su se poĉele koristiti tek 2001., one nisu ukljuĉene u analizu

uporabe interneta s obzirom na društveni kapital.

Analizom potkategorija motiva utvrĊena je statistiĉki znaĉajna korelacija izmeĊu

zadovoljstva ţivotom i zajedniĉkog identificiranja (rho= -0,195; p= 0,035) te korištenja

aplikacija (rho= -0,194; p= 0,036). Negativan smjer povezanosti pokazuje da su

nezadovoljniji ţivotom pojedinci koji uĉestalije koriste Facebook s motivom zajedniĉkog

identificiranja i korištenja aplikacija (tablica 22).

118

Tablica 22: Korelacija zadovoljstva ţivotom i potkategorija motiva

Potkategorije motiva zadovoljstvo ţivotom

rho p N

Odrţavanje društvenih veza -,073 ,436 117

Upoznavanje novih ljudi ,035 ,711 117

Zajedniĉko identificiranje -,195* ,035 117

Društveno istraţivanje -,145 ,118 117

Korištenje aplikacija -,194* ,036 117

Sudjelovanje u kvizovima -,044 ,637 117

Postavljanje vlastitih i tuĊih

uradaka

,031 ,742 117

Aktivnost na uratcima ,046 ,625 117

*Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 5%

Kako je opće zadovoljstvo ţivotom pokazatelj kvalitete ţivota i emocionalnog stanja,

a osobe koje osjećaju pripadnost i povezanost s nekom osobom ili grupom su zadovoljnije

svojim ţivotom, ne iznenaĊuje negativan smjer povezanosti izmeĊu uporabe Facebooka u

cilju zajedniĉkog identificiranja i zadovoljstva ţivotom. Istraţivanje uporabe stranica

društvenih mreţa kod starijih adolescenata (Barker, 2009) potvrdilo je takav nalaz. Naime,

adolescenti koji se osjećaju izolirano i pokazuju manjak samopoštovanja (osjećaj da ne

pripadaju nekoj skupini) okreću se stranicama društvenih mreţa u ţelji za identifikacijom s

drugima jer nemaju emocionalnu povezanost s osobama u svakodnevnom ţivotu.

TakoĊer, pronaĊena je povezanost izmeĊu korištenja interneta i psihosocijalne

dobrobiti, ukljuĉujući usamljenost i depresiju (Caplan, 2002). Usamljeni i depresivni ljudi

više se zanimaju za online društvene odnose jer se osjećaju sigurnije i sretnije u online

odnosima i interakciji, nego licem-u-lice (Caplan, 2002). Uporaba aplikacija takoĊer moţe

biti povezana s usamljenošću.

119

3.4.5 Rasprava

Namjera pilot istraţivanja bila je prvenstveno utvrditi funkcionalnost metodologije i

pristupa zadovoljenja potreba s djelomiĉnim osvrtom na općenitu razinu društvenog kapitala

prigodnog uzorka studenata triju hrvatskih visokoškolskih ustanova. U literaturi s hrvatskog

govornog podruĉja, do završetka pisanja rada (prosinac 2011), nije bilo objavljenih

istraţivanja Facebooka u okviru ovog, a i nekog drugog teorijskog polazišta.

Pristup zadovoljenja potreba, iako kritiziran, pojavom novih medijskih oblika, (Rubin,

2002; Ruggiero, 2000) došao je u prednji plan.

Istraţivanju interneta, kao specifiĉnog masovnog medija, posebno pogoduje teorijski

pristup zadovoljenja potreba, dijelom zbog njegove interaktivne prirode (Rubin, 2002;

Ruggiero, 2000), intenzivne i masovne uporabe, kako i integriranosti u gotovo sve djelatnosti.

U tom pogledu, Ruggiero (2000) prepoznaje pojmove u kontekstu interneta, poput aktivnosti i

interaktivnosti, prirode online publike i asihronosti, koje treba razmotriti i preispitati. Osim

toga, kontrola konzumacije sadrţaja i prilagodba okruţenja potrebama korisnika, ĉini internet,

a tako i stranice društvenih mreţa, sa svojim specifiĉnostima, novim medijskim oblicima

spremnim za analizu u okviru pristupa zadovoljenja potreba. Istraţivanja stranica društvenih

mreţa pokazala su da su se kritike, usmjerene na pojam aktivne publike, pokazale

neopravdanima. Naime, nuţno je da korisnik bude aktivan ukoliko uopće ţeli koristiti stranice

društvenih mreţa. Stoga, aktivnosti poput povezivanja s prijateljima, traţenja informacija,

komentiranja, objavljivanja fotografija i sl. uvjerljivo argumentiraju opravdanost uporabe

teorijskog pristupa zadovoljenja potreba.

TakoĊer, rezultati mnogih psiholoških, socioloških, komunikoloških, medicinskih pa

ĉak i lingvistiĉkih istraţivanja pokazali su opravdanost i prigodnost istraţivanja stranica

društvenih mreţa, a tako i Facebooka.

Pilot istraţivanje na prigodnom uzorku studenata triju visokoškolskih ustanova

pokazalo je primjerenost i relevantnost pristupa zadovoljenja potreba u kontekstu Facebooka.

Time je podrţano stajalište prethodnih znanstvenika koji su promicali njegovu primjenu

(Stafford i sur, 2004; Rubin, 2002; Ruggiero, 2000) i pokazana je opravdanost za online

istraţivanje u okviru testirane metodologije.

Prije iznošenja glavnih nalaza pilot istraţivanja, korisno je u najkraćim crtama izloţiti

profil prigodnog hrvatskog studenta/ice druge i treće godine.

120

Student/ica u prosjeku ima 21. godinu, sluţi se raĉunalom te ima aktivan profil na

Facebooku. Facebooku pristupa nekoliko puta dnevno, pri ĉemu prilikom svakog posjeta

provede izmeĊu 10 i 30 minuta. Rijetko sudjeluje u studentskim grupama i društvenim

projektima, dok gotovo da uopće nije graĊanski ukljuĉen/a (ne sudjeluje u humanitarnim

aktivnostima, peticijama, prosvjedima i sl.), općenito ne vjeruje ljudima, no zadovoljan/na je

ţivotom.

Vratimo li se motivima uporabe Facebooka i poveznosti odreĊenih kategorija motiva s

društvenom ukljuĉenošću prigodnog uzorka studenata, saţeto izneseni, glavni nalazi su

sljedeći:

1. Ispitanici najĉešće koriste Facebook kako bi odrţali odnose koje su uspostavili offline,

gotovo ga nikad ne koriste s motivom upoznavanja novih ljudi. Više su usmjereni k

odrţavanju odnosa nego uspostavljanju novih te ponekad šalju i primaju zahtjeve za

prijateljstvom od osoba s kojima su izgubili kontakt. Ne doţivljavaju Facebook kao mjesto na

kojem će zadovoljiti emocionalnu potrebu za pripadnosti, a takoĊer, vrlo malo ih koristi

Facebook s motivom za prikljuĉivanjem nekom dogaĊaju, dijeljenju ideja i mišljenja i

pronalaţenja osoba s istim ili sliĉnim interesima. Društveno istraţivanje, posebice uhoĊenje i

virtualno promatranje ljudi, kao oblik zanimanja za nepoznate ljude, gotovo da uopće nije

izraţeno u prigodnom uzorku pilot istraţivanja, baš kao što i zabava u smislu igranja igrica,

pokretanja aplikacija ili sudjelovanja u kvizovima nije izraţen motiv. 40% ispitanika pilot

istraţivanja (u kategorijama ĉesto i vrlo ĉesto) izjasnilo se da pristupa Facebooku kako bi

objavili vlastite fotografije, dok 10% objavljuje video uratke. Znatno veći postotak, oko 64%

izjasnio se da gleda tuĊe fotografije, a za komentiranje fotografija kao ĉestog i vrlo ĉestog

motiva korištenja Facebooka izjasnilo se 50%.

2. Rezultati korelacijskih analiza društvene ukljuĉenosti pokazali su da nema sukladnosti

u variranju društvene ukljuĉenosti i varijabli intenziteta pristupa Facebooku, dok izmeĊu

društvene ukljuĉenosti i općih kategorija motiva za samoizraţavanjem te interpersonalnih

postoji statistiĉki znaĉajna korelacija (za zabavom nije statistiĉki znaĉajna). Korelacije su

pozitivne, što znaĉi da su društveno ukljuĉeniji spitanici koji ĉešće pristupaju Facebooku iz

interpersonalnih i motiva za samoizraţavanjem. Statistiĉki znaĉajna korelacija izmeĊu

društvene ukljuĉenosti i potkategorija motiva pokazala se kod varijabli: odrţavanje društvenih

veza, zajedniĉko identificiranje, postavljanje uradaka te aktivnosti na uratcima. Dobivene

korelacije su pozitivne, što znaĉi da su društveno ukljuĉeniji ispitanici koji ĉešće pristupaju

Facebooku da bi odrţavali društvene veze, identificirali se kroz ukljuĉivanje u grupe,

121

komunikaciju unutar grupe, organiziranje dogaĊaja ili razmjenu mišljenja, da bi objavili

vlastite, ili tuĊe uratke te vršili aktivnosti na uratcima. IzmeĊu društvene ukljuĉenosti i

potkategorija motiva: za upoznavanjem novih ljudi, društvenim istraţivanjem te korištenjem

aplikacija i kvizova nije pronaĊena statistiĉki znaĉajna povezanost.

3. Korelacija analiza izmeĊu varijabli općeg povjerenja u ljude i faktora intenziteta

pristupa Facebooku te općih i potkategorija motiva pokazala je da korelacija nije statistiĉki

znaĉajna, što znaĉi da nema povezanosti izmeĊu intenziteta i motiva uporabe Facebooka i

općeg povjerenja u ljude.

4. TakoĊer, korelacijska analiza varijabli zadovoljstva ţivotom i faktora intenziteta

pristupa Facebooku te općih kategorija motiva uporabe Facebooka pokazala je da korelacija

nije statistiĉki znaĉajna, dok je analizom potkategorija motiva utvrĊena statistiĉki znaĉajna

korelacija izmeĊu zadovoljstva ţivotom i zajedniĉkog identificiranja te korištenja aplikacija.

Negativan smjer povezanosti pokazuje da su nezadovoljniji ţivotom pojedinci koji uĉestalije

koriste Facebook s motivom zajedniĉkog identificiranja i korištenja aplikacija.

S obzirom na dobivene rezultate i njihovu usporedbu s rezultatima istraţivanja stranica

društvenih mreţa drugih autora iz razliĉitih aspekata, moţe se zakljuĉiti da su ispitanici u pilot

istraţivanju u zadovoljavajućoj mjeri emocionalno izgraĊeni, nesputani u eksplicitnom

samoizraţavanju (na direktan naĉin pokazuje zanimanje za neku temu ţivot prijatelja/

poznanika i sl.), uporaba Facebook im je poput dnevnog rituala, dok intenzitet uporabe nema

veze s razinom njihovog društvenog kapitala. Dobivene statistiĉki znaĉajne korelacije s

odreĊenim kategorijama i potkategorijama motiva uporabe Facebooka više su vezane uz

psihosocijalna obiljeţja mladih i njihov sustav vjerovanja, tj. kako oni doţivljavaju sebe, nego

uz samu tehnologiju.

Uporaba interneta zasigurno ne moţe biti izravno povezana s povećanjem ili

smanjenjem društvenog kapitala, umjesto toga, sadrţaj na internetu moţe privući korisnike

koji nastoje zadovoljiti odreĊene potrebe za društvenošću s obzirom na vlastitu društvenu

situaciju. Primjerice, za srameţljive ili introvertirane pojedince, koji dobivaju društvenu

gratifikaciju putem komunikacije kroz nove medije, uporaba interneta predstavlja poboljšanje

njihove psihološke dobrobiti (Wästlund, Norlander, i Archer, u: Ellison, Steinfield, & Lampe,

2007), stoga i uporaba stranica društvenih mreţa, tako i Facebooka nesumnjivo moţe pruţiti

veće pogodnosti za korisnike koji imaju nisko samopoštovanje i nisku razinu zadovoljstva

ţivotom.

122

Kako Facebook privlaĉi znaĉajan broj novih i postojećih ĉlanova na aktivno

sudjelovanje, motivi uporabe i gratifikacije proizašle uporabom, predstavljaju plodno tlo za

daljnja istraţivanja. TakoĊer, zanimljivo bi bilo provesti longitudinalno istraţivanje koje bi

pokazalo je li se, a ako je, na koji naĉin, uporaba Facebooka u Hrvatskoj promijenila tijekom

vremena.

3.5 Primarno istraživanje

Primarno (glavno) istraţivanje u potpunosti je provedeno na internetu, stranici

društvenih mreţa Facebooku budući da su iskljuĉivo korisnici Facebooka zadani kao ciljana

populacija.

3.5.1 Uzorak

Istraţivanjem se obuhvatilo korisnike Facebooka hrvatskog govornog podruĉja

polaznim samostalno odabranim uzorkovanjem te zatim uzorkovanjem upravljanim

ispitanicima. Za razliku od pilot istraţivanja, koje je izvršeno na prigodnom uzorku studenata

2. i 3. godine, u primarnom se istraţivala populacija pripadnika net – generacije u tri

kategorije: mlaĊih od 17, od 17 do 23 godine i onih starijih od 23 godine.

To se uĉinilo kako bi se ispitalo postoje li razlike u intenzitetu pristupa Facebooku

unutar net - generacije s obzirom na širok raspon godina roĊenja koje odreĊuju poĉetak

generacije (od 1978. do 2005.). TakoĊer, ţeljelo se uvidjeti ispravnost pretpostavke Tulgana i

Martina (2001), prema kojoj se vrijeme trajanja generacija skraćuje, kako se tempo promjena

ubrzava, a ujedno i testirati pretpostavku da vrijeme roĊenja nije ono što odreĊuje pripadnike

neke generacije.

Ukupan uzorak ukljuĉuje 290 ispitanika, s time da je 35% mlaĊih od 17, 25%

ispitanika u dobi izmeĊu 17 i 23, a 40% starijih od 23 godine (tablica 23). Glavni kriterij

prilikom odabira ispitanika bio je da se radi o pripadnicima hrvatskog govornog podruĉja koji

imaju aktivan profil na Facebooku, a samim time i pristup internetu, tj. da dijele kulturne

norme oblikovane tehnologijom digitalnog doba.

123

Tablica 23: Distribucija ispitanika s obzirom na dob

Dob N %

mlaĊi od 17 102 35,2

17 - 23 72 24,8

stariji od 23 116 40,0

Ukupno 290 100,0

3.5.2 Postupak

Istraţivanje je provedeno od lipnja do prosinca 2010. pomoću servisa za anketiranje

putem interneta SurveyMonkey. Od ukupno 343 prikupljene ankete, nepotpunih je bilo 53

(15,5%) te su izuzete iz daljnjeg istraţivanja. Kao i u pilot istraţivanju, za obradu podataka

korišten je SPSS 17.0. S obzirom da se pokazalo da se podaci i u online istraţivanju ne

distribuiraju sukladno normalnoj distribuciji (Prilog 2), korištene su metode neparametrijske

statistike (Spearmanova korelacija za ispitivanje sukladnosti variranja meĊu varijablama te

analiza varijance i hi-kvadrat test za ispitivanje razlika u uĉestalosti pristupa Facebooku meĊu

razliĉitim dobnim skupinama).

3.5.3 Prikaz i interpretacija rezultata

3.5.3.1 Motivi uporabe Facebooka

Kao i u pilot istraţivanju, motivi uporabe Facebooka, ispitani putem 34 varijable, u

analizi su kodirani u 3 varijable koje predstavljaju tri opće kategorije motiva te u 8 varijabli

koje predstavljaju osam potkategorija prema teorijskim postavkama: samoizraţavanje

(postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka, aktivnosi na uratcima), interpersonalni motivi

(odrţavanje društvenih veza, upoznavanje novih ljudi, zajedniĉko identificiranje, društveno

istraţivanje), zabava (korištenje aplikacija unutar Facebooka, sudjelovanje u kvizovima).

124

Tablica 24: Uĉestalost pristupa Facebooku iz interpersonalnih motiva (%)

Potkategorije Ĉestice 1 2 3 4 5

Odrţavanje

društvenih

veza

Slanje zahtjeva za prijateljstvom

osobama s kojima ste izgubili

kontakt

6,9 18,6 31,4 24,8 18,3

Odrţavanje odnosa s

prijateljima/ poznanicima/

ĉlanovima obitelji koje nemate

priliku ĉesto vidjeti, a ţive na

vašem uţem lokalnom podruĉju

7,6 13,8 26,9 25,5 26,2

Odrţavanje odnosa s

prijateljima /ĉlanovim obitelji

koji su daleko od doma

7,2 14,1 22,4 25,9 30,3

Odrţavanje prijateljstva s

osobama koje ste upoznali

online

29,3 26,2 22,4 13,4 8,6

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba s

kojima ste izgubili kontakt

7,2 16,9 32,1 23,4 20,3

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba koje ste

nedavno upoznali offline

19,0 22,4 25,9 17,6 15,2

Upoznavanje

novih ljudi

Slanje zahtjeva za prijateljstvom

osobama koje ne poznajete, a

imate zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

61,7 22,4 8,6 4,5 2,8

Slanje zahtjeva za prijateljstvom

osobama koje ne poznajete, a

nemate niti jednog zajedniĉkog

priatelja

78,3 13,1 5,2 ,7 2,8

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba koje ne

poznajete, a imate zajedniĉkog

barem jednog prijatelja

39,0 30,7 13,4 10,0 6,9

Primanje zahtjeva za

prijateljstvom od osoba koje ne

poznajete, a nemate niti jednog

zajedniĉkog prijatelja

59,3 19,7 12,1 4,1 4,8

Zajedniĉko

identificiranje

Ukljuĉivanje u grupe na

Facebooku

9,7 25,2 25,2 20,7 19,3

Komunikacija unutar grupe u

koju ste ukljuĉeni (pisanje po

zidu, slanje poruka osobama u

grupi, komentiranje i sl.)

29,0 31,0 17,6 11,7 10,7

Osnivanje grupe 58,6 25,9 12,1 1,7 1,7

Organiziranje nekog dogaĊaja

(eventa)

61,4 23,4 9,7 1,7 3,8

Prikljuĉivanje, sudjelovanje u

nekom dogaĊaju (event)

18,3 25,2 30,3 16,9 9,3

Dijeljenje ideja i mišljenja 9,7 25,2 32,4 17,6 15,2

Pronalaţenje osoba s istim ili

sliĉnim interesima

55,2 22,4 12,4 5,9 4,1

125

Društveno

istraţivanje

Pregledavanje prijatelja svojih

prijatelja

17,6 35,2 29,7 12,8 4,8

Pregledavanje nepoznatih osoba 37,9 37,6 13,8 5,5 5,2

Uporaba opcije naprednog

pretraţivanja da bi pronašli

odreĊene tipove ljudi

63,8 22,1 7,2 4,5 2,4

Praćenje novosti (news feeds) 10,0 13,1 17,9 32,4 26,6

UhoĊenje drugih osoba 67,2 17,2 9,7 3,1 2,8

Virtualno promatranje ljudi 37,9 27,6 17,9 11,0 5,5

Rezultati primarnog istraţivanja velikim dijelom su u skladu s dobivenim rezultatima

u pilot istraţivanju.

Tako su i rezultati na skali interpersonalnih motiva (tablica 24) u skladu s pilot i

drugim istraţivanjima, koja su pokazala da Facebook prvenstveno sluţi odrţavanju već

postojećih odnosa, oformljenih offline (oko 50% u kategorijama ĉesto i vrlo ĉesto za ĉestice

vezane uz odrţavanje postojećih odnosa). TakoĊer, kod interpersonalnih motiva, daleko

najmanju uĉestalost pristupa Facebooku ispitanici su iskazali prema onim motivima kojima je

operacionalizirano upoznavanje novih ljudi s malom razlikom kod ĉestica vezanih uz

primanje zahtjeva za prijateljstvom od nepoznatih osoba, gdje se veći postotak ispitanika (u

kategorijama ĉesto i vrlo ĉesto) izjasnio da to ĉini, s time da znatno više ispitanika (17%)

prima zahtjeve od osoba s kojima ima zajedniĉkog barem jednog prijatelja, dok se za

primanjem zahtjeva od nepoznatih osoba bez zajedniĉkog prijatelja izjasnilo tek oko 9%

ispitanika. TakoĊer, postotak odgovora (oko 20%) za odrţavanje odnosa uspostavljenih online

govori da se većina ispitanika ipak ne oslanja na upoznavanje putem interneta, iako odreĊen

postotak to ipak ĉini. Zanimljivo je uoĉiti da su ispitanici skloniji primanju nego slanju

zahtjeva za prijateljstvom prilikom upoznavanja novih ljudi.

Rezultati u potkategorijama zajedniĉkog identificiranja i društvenog istraţivanja

pribliţni su onima u pilot istraţivanju, no ipak se malo razlikuju. Tako se veći postotak

ispitanika u primarnom istraţivanju izjasnio da komunicira unutar grupe (22% primarno, 8%

pilot), prikljuĉuje nekom dogaĊaju (27% primarno, 22% pilot), dijeli ideje i mišljenja (33%

primarno, 22% pilot) te pronalazi osobe sa sliĉnim interesima (10% primarno, 6% pilot), dok

je distribucija odgovora na ĉesticama vezanim uz ukljuĉivanje u grupe (40% primarno, 37%

pilot), osnivanje grupe (3,5% primarno, 2% pilot) te organiziranje dogaĊaja (6% primarno,

7% pilot) vrlo sliĉna.

126

Rezultati u primarnom istraţivanju takoĊer ukazuju na zadovoljavajuću razinu

samopoštovanja ispitanika, iako je prisutna izraţenija potreba da se pripadnost zadovoljava,

izmeĊu ostaloga, u većoj mjeri putem komunikacije unutar virtualnog okruţenja Facebooka.

Društveno istraţivanje u smislu uhoĊenja i virtualnog promatranja ljudi, kao oblika

zanimanja za nepoznate ljude, više je izraţeno u uzorku primarnog istraţivanja (6% i 17% u

primarnom, nasuprot 3% i 5% u pilot), dok je pregledavanje prijateljevih prijatelja i

informiranje o akcijama prijatelja podjednako u oba istraţivanja (17% i 59% primarno, 17% i

46% pilot). Veliki postotak odgovora za ĉesticu praćenje novosti (59%) pokazuje izraţenost

ljudske potrebe za informiranjem te da se „bude u toku“ s aktualnim dogaĊajima bilo na uţoj,

privatnoj ili široj, svjetskoj razini.

Kao i u pilot istraţivanju, rezultati pokazuju da zabava u smislu igranja igrica,

pokretanja aplikacija ili sudjelovanja u kvizovima nije izraţen motiv uporabe Facebooka

(tablica 25.).

Tablica 25: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za zabavom (%)

Potkategorije Ĉestice 1 2 3 4 5

Korištenje

aplikacija

Pokretanje aplikacije na

Facebooku zato što ste

vidjeli da su je vaši

prijatelji dodali

28,3 31,0 23,8 10,0 6,9

Pretraţivanje i

pokretanje aplikacija iz

vlastite znatiţelje

24,1 30,7 25,2 12,4 7,6

Sudjelovanje u

kvizovima

Sudjelovanje u

kvizovima u koje su vas

prijatelji pozvali

25,2 29,3 28,3 11,0 6,2

Otkrivanje kvizova iz

vlastite znatiţelje

30,3 30,0 23,4 8,3 7,9

U kategoriji samoizraţavanja oko 37% ispitanika u primarnom istraţivanju (u

kategorijama ĉesto i vrlo ĉesto) izjasnilo se da pristupa Facebooku kako bi objavili vlastite

fotografije, dok oko 7% objavljuje vlastite video uratke, a 10% autorsku glazbu (tablica 26).

TuĊe uratke objavljuje tek oko 16% ispitanika.

127

Tablica 26: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za samoizraţavanjem (%)

Potkategorije Ĉestice 1 2 3 4 5

Postavljanje

vlastitih i tuĊih

uradaka

Postavljenje (uploading)

vlastoruĉno snimljenih

fotografija

14,8 19,7 27,9 19,0 18,6

Postavljanje vlastitih video

uradaka

58,3 23,1 11,7 2,8 4,1

Postavljanje svoje,

autorske glazbe

75,9 10,3 4,1 4,5 5,2

Postavljanje tuĊih video

uradaka, glazbe, fotografija

50,7 17,9 15,5 9,3 6,6

Aktivnosti na

uratcima

Gledanje fotografija koje

su prijatelji snimili

1,7 6,2 20,7 38,3 33,1

Oznaĉavanje prijatelja na

fotografijama

17,9 24,5 21,7 19,0 16,9

Komentiranje fotografija 5,9 13,1 27,6 28,3 25,2

Kao i u pilot istraţivanju, znatno veći postotak ispitanika izjasnio se da gleda (oko

70%) i komentira (53%) tuĊe fotografije te oznaĉava prijatelje (37%) na fotografijama. Iako

postotak od 37% kod objavljivanja vlastitih fotografija naizgled djeluje skromno (u odnosu na

70% kod gledanja fotografija), ukazuje da je pripadnicima net - generacije sasvim uobiĉajeno

i jednostavno koristiti digitalnu tehnologiju, a objavljivanje djelića svoga ţivota, te tako

postajanjem dijelom javnosti, poţeljno i prihvatljivo.

Kako je gledanje i komentiranje tuĊih fotografija i uradaka vrsta eksplicitnog

izraţavanja, iskazivanja zanimanja za ţivot prijatelja/poznanika, tako se razotkrivanje u

smislu objavljivanja vlastitih fotografija moţe protumaĉiti i kao potreba za dobivanjem

zanimanja od strane prijatelja/poznanika. TakoĊer, kod objavljivanja fotografija, treba uzeti u

obzir i zaštitu fotografija od gubitka te mogućnost pristupa fotografijama neovisno o

njihovom posjedovanju na prijenosnom mediju, u fiziĉkom obliku ili lokaciji raĉunala.

128

3.5.3.2 Intenzitet uporabe Facebooka

U primarnom, online, istraţivanju, oko 60% ispitanika izjasnilo se da koristi Facebook

nekoliko puta, a 15% jednom dnevno, dok tek 7% vrlo rijetko i 4% nekoliko puta mjeseĉno

(tablica 27). TakoĊer, najveći broj ispitanika izjasnio se da provede od 10 – 30 min dnevno na

Facebooku (35%) prilikom svakog posjeta, što je vrlo sliĉno rezultatima pilot istraţivanja.

Takvi rezultati ne iznenaĊuju s obzirom da se radi o istraţivanju provedenom na internetu, no

zanimljivo je uoĉiti da su u skladu s korisnicima Facebooka, studentima iz pilot istraţivanja.

Tablica 27: Distribucija ispitanika s obzirom na uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na Facebooku

Uĉestalost pristupa Facebooku Ukupno % od

Ukupno vrlo

rijetko

nekoliko

puta

mjeseĉno

nekoliko

puta

tjedno

jednom

dnevno

nekoliko

puta

dnevno

Vrijeme

provedeno na

Facebooku

prilikom

svakog posjeta

manje od

10 min

10 4 6 10 41 71 24,48%

10 - 30 min 5 5 20 15 58 103 35,52%

30 - 60 min 5 1 5 14 39 64 22,07%

60 -90 min 0 1 5 3 23 32 11,03%

više od 90

min

1 1 2 2 14 20 6,90%

Ukupno 21 12 38 44 175 290 100,00%

% od Ukupno 7,24% 4,14% 13,10% 15,17% 60,34% 100,00% 100,00%

Analiza uĉestalosti pristupa Facebooku s obzirom na dob (tablica 28) pokazala je da u

najvećem postotku (75%) mladi od 17-23 pristupaju Facebooku nekoliko puta dnevno, zatim

slijede stariji od 23 godine (65,5%) te mlaĊi od 17 (44%).

129

Tablica 28: Uĉestalost pristupa Facebooku s obzirom na dob

Dob Uĉestalost pristupa Facebooku

vrlo

rijetko

nekoliko

puta

mjeseĉno

nekoliko

puta

tjedno

jednom

dnevno

nekoliko

puta

dnevno

Ukupno

mlaĊi od 17 N 14 6 21 16 45 102

% mlaĊi od 17 13,7% 5,9% 20,6% 15,7% 44,1% 100,0%

od 17 do 23 N 2 0 7 9 54 72

% 17-23 2,8% ,0% 9,7% 12,5% 75,0% 100,0%

stariji od 23 N 5 6 10 19 76 116

% stariji od 23 4,3% 5,2% 8,6% 16,4% 65,5% 100,0%

Ukupno N 21 12 38 44 175 290

% od ukupno 7,2% 4,1% 13,1% 15,2% 60,3% 100,0%

Prema rezultatima deskriptivne statistike, sve skupine najĉešće provedu od 10-30 min

na Facebooku prilikom svakog posjeta (tablica 29), a postotak unutar svake skupine iznosi

oko 35% (34% za mlaĊe od 17 i od 17-23 te 37% za starije od 23 godine).

Tablica 29: Vrijeme provedeno na Facebooku s obzirom na dob

Dob Vrijeme provedeno na Facebooku prilikom svakog posjeta

manje od

10 min

10 - 30

min

30 - 60

min

60 - 90

min

više od 90

min

Ukupno

mlaĊi od

17

N 15 35 27 17 8 102

% mlaĊi od 17 14,7% 34,3% 26,5% 16,7% 7,8% 100,0%

17 - 23 N 19 25 17 6 5 72

% 17-23 26,4% 34,7% 23,6% 8,3% 6,9% 100,0%

stariji od

23

N 37 43 20 9 7 116

% stariji od 23 31,9% 37,1% 17,2% 7,8% 6,0% 100,0%

Ukupno N 71 103 64 32 20 290

% od ukupno 24,5% 35,5% 22,1% 11,0% 6,9% 100,0%

130

Radi li se o statistiĉki znaĉajnoj razlici izmeĊu dobnih skupina te koja dobna skupina

dominira u intenzitetu uporabe Facebooka pokazat će sljedeća analiza.

3.5.3.3 Razlika u intenzitetu uporabe Facebooka s obzirom na dobnu skupinu

pripadnika net – generacije

Podaci iz istraţivanja o općenitoj uporabi stranica društvenih mreţa u Hrvatskoj

provedenog u srpnju 2011. govore da su najveće razlike u korištenju društvenih mreţa

vidljive po dobi. Od oko 2 milijuna osoba starijih od 15 godina, koje u Hrvatskoj koriste

internet, pribliţno ih 2/3 koristi stranice društvenih mreţa: 88% korisnika su u dobi od 15 do

17 godina, 92% od 18 do 24, 80% od 25 do 34, 52% od 35 do 44, 31% od 45 do 54 te 29%

korisnika starije je od 55 godina (Gfk, 2011).

Analiza razlika (tablica 30 i 31) u intenzitetu uporabe Facebooka s obzirom na dobnu

skupinu pokazala je da je razlika statistiĉki znaĉajna meĊu razliĉitim dobnim skupinama

pripadnika net - generacije (hi-kvadrat=28.073; df=8; p=0,00).

Iako su ispitanici u svim skupinama izjavili da najĉešće Facebooku pristupaju

nekoliko puta dnevno, ipak to ĉine najĉešće stariji od 23 godine, dok ispitanici mlaĊi od 17

godina ĉak i rjeĊe od oĉekivane frekvencije dobivene po sluĉajnoj raspodjeli (opaţena

frekvencija je 45, a oĉekivana 61).

Tablica 30: Opaţene i oĉekivane frekvencije uĉestalosti pristupanja Facebooku podijeljene po razliĉitim dobnim

skupinama

Uĉestalost pristupanja Facebooku Dob Ukupno

mlaĊi od 17 17 - 23 stariji od 23

vrlo rijetko Opaţena f 14 2 5 21

Oĉekivana f 7,4 5,2 8,4 21

nekoliko puta mjeseĉno Opaţena f 6 0 6 12

Oĉekivana f 4,2 3 4,8 12

nekoliko puta tjedno Opaţena f 21 7 10 38

Oĉekivana f 13,4 9,4 15,2 38

jednom dnevno Opaţena f 16 9 19 44

Oĉekivana f 15,5 10,9 17,6 44

nekoliko puta dnevno Opaţena f 45 54 76 175

Oĉekivana f 61,6 43,4 70 175

Ukupno Opaţena f 102 72 116 290

Oĉekivana f 102 72 116 290

131

Tablica 31: Hi-kvadrat test razlika u uĉestalosti pristupa Facebooku meĊu razliĉitim dobnim skupinama

Hi-kvadrat

Value df p

28,073 8 ,000

N 290

Daljnji rezultati (tablica 32 i 33) pokazali su da razlika u vremenu provedenom na

Facebooku nije statistiĉki znaĉajna meĊu razliĉitim dobnim skupinama ispitanika (Hi-

kvadrat=13,819; df=8; p= 0,087). Sve skupine podjednako vremena provode na Facebooku.

Tablica 32: Opaţene i oĉekivane frekvencije vremena provedenog na Facebooku, podijeljene po razliĉitim

dobnim skupinama

Vrijeme provedeno na Facebooku Dob Ukupno

mlaĊi od 17 17 - 23 stariji od 23

manje od 10 min Opaţena f 15 19 37 71

Oĉekivana f 25 17,6 28,4 71

10 - 30 min Opaţena f 35 25 43 103

Oĉekivana f 36,2 25,6 41,2 103

30 - 60 min Opaţena f 27 17 20 64

Oĉekivana f 22,5 15,9 25,6 64

60 - 90 min Opaţena f 17 6 9 32

Oĉekivana f 11,3 7,9 12,8 32

više od 90 min Opaţena f 8 5 7 20

Oĉekivana f 7 5 8 20

Ukupno Opaţena f 102 72 116 290

Oĉekivana f 102 72 116 290

Tablica 33: Hi-kvadrat test razlika u vremenu provedenom na Facebooku meĊu razliĉitim dobnim skupinama

Hi-kvadrat Value df p

13,819 8 ,087

N 290

132

Iako su rezultati pokazali da su razlike u uĉestalosti pristupa Facebooku izmeĊu

dobnih skupina znaĉajne, ne moţe se s pouzdanošću tvrditi da se mlaĊi pripadnici net –

generacije razlikuju od starijih. Tome u prilog ide i pronalazak da razlika u vremenu

provedenom na Facebooku izmeĊu dobnih skupina nije statistiĉki znaĉajna.

Prije bi se moglo pretpostaviti da je tome povod neki skriveni faktor. Primjerice,

pojava da stariji od 23 najĉešće pristupaju Facebooku ĉak iznad oĉekivanja mogla bi se

protumaĉiti u većoj dostupnosti interneta tijekom radnog vremena kod zaposlenika koji rade

posao na kojem imaju raĉunalo (većinom u drţavnoj sluţbi93

). Naime, istraţivanje portala

MojPosao tijekom srpnja 2011. pokazalo je da 95% ispitanika troši dio radnog vremena na

aktivnosti nevezane uz posao. Pri tome najviše ispitanika (85%) izjavilo je da taj dio vremena

provode na internetu ĉitajući vijesti, obrazujući se, a trećina (33%) ih koristi društvene mreţe

(Poslovni puls, 2011). Kako su mlaĊi više zaokupljeni prisustvom na nastavi ili predavanjima,

a još uvijek u Hrvatskoj nije svaka uĉionica/predavaonica raĉunalno opremljena, opravdano je

pretpostaviti da mlaĊi jednostavno nisu u mogućnosti uĉestalije pristupati internetu

(Facebooku) te da stoga rjeĊe provjeravaju Facebook profil.

3.5.3.4 Korelacija društvene ukljuĉenosti pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka

Rezultati deskriptivne statistike pokazali su da najveći postotak ispitanika nije

društveno ukljuĉen: 45% nikada ne sudjeluje u aktivnostima vezanim uz peticije i prosvjede,

36% u humanitarnim aktivnostima, 27% u društvenim projektima, a 38% nije aktivno u

civilnim, studentskim grupama, poput sportskih grupa i sl. (slika 12).

93

Statistiĉki izvještaj splitske gradske uprave o uĉestalosti posjeta i vremenu provedenom na internetskim

stranicama pokazao je da jedan dio djelatnika dosta radnog vremena provodi na Facebooku. To je rezultiralo

zabranom pristupa Facebooku zaposlenima u gradskoj upravi (Jutarnji list, 20.10. 2010)

133

Slika 12: Razina društvene ukljuĉenosti ispitanika u primarnom istraţivanju

Svega 18% ispitanika izjasnilo se da su vrlo aktivni i aktivni u civilnim, studentskim

grupama i sl., 22% u društvenim projektima, oko 10% u humanitarnim aktivnostima te

peticijama i prosvjedima.

Sliĉna slika društvene ukljuĉenosti mladih dobivena je i istraţivanjem Obiteljskog

centra Koprivniĉko – kriţevaĉke ţupanije 2011. godine: 46% mladih nije ukljuĉeno ni u

kakve organizirane aktivnosti u školi i/ili lokalnoj zajednici, a svega 5,44% ih je ukljuĉeno u

volonterski rad.

Dok su rezultati pilot istraţivanja pokazali da nema sukladnosti u variranju društvene

ukljuĉenosti i varijabli intenziteta pristupa Facebooku, u online istraţivanju se pojavila

pozitivna statistiĉki znaĉajna korelacija (rho=0,172; p=0,003) izmeĊu varijabli prosjeĉnog

provedenog vremena na Facebooku i društvene ukljuĉenosti (tablica 34).

Drugim rijeĉima, društveno su ukljuĉeniji ispitanici koji više vremena provedu na

Facebooku svaki put kad mu pristupe.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

Sudjelovanje unepolitičkim,

civilnimgrupama i

institucijama

Društveniprojekti

Humanitarneaktivnosti

Peticije,prosvjedi

nikada

rijetko

ponekad

često

vrlo često

134

Tablica 34: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i intenziteta pristupa Facebooku

Intenzitet pristupa Facebooku Društvena ukljuĉenost

rho p N

Koliko ĉesto pristupate Facebooku? ,110 ,060 290

Koliko u prosjeku vremena provodite svaki put kad

mu pristupite?

,172** ,003 290

**Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 1%

Korelacijska analiza općih kategorije motiva s društvenom ukljuĉenošću pokazala je

da postoji pozitivna statistiĉki znaĉajna korelacija izmeĊu društvene ukljuĉenosti i sve tri opće

kategorije motiva (tablica 35).

Tablica 35: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i općih kategorija motiva

Motivi - opće kategorije Društvena ukljuĉenost

rho p N

Samoizraţavanje ,235** ,000 290

Interpersonalni ,278** ,000 290

Zabava ,209** ,000 290

**Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 1%

Korelacije su pozitivne, što znaĉi da, ako je veći rezultat na skali društvene

ukljuĉenosti, veći je i na skali interpersonalnih motiva, motiva za samoizraţavanjem i

zabavom.

Zanimljivo je uoĉiti da je online istraţivanje pokazalo statistiĉki znaĉajnu korelaciju

izmeĊu društvene ukljuĉenosti i zabave, što u pilot istraţivanju nije bio sluĉaj.

Korelacijska analiza potkategorija motiva rezultirala je sljedećim: pozitivna statistiĉki

znaĉajna korelacija izmeĊu društvene ukljuĉenosti i potkategorija motiva postoji izmeĊu

varijabli odrţavanje društvenih veza, zajedniĉko identificiranje, društveno istraţivanje,

korištenje aplikacija, sudjelovanje u kvizovima, postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka te

aktivnosti na uratcima, dok nema sukladnosti u variranju varijable društvene ukljuĉenosti i

upoznavanja novih ljudi (tablica 36).

135

Tablica 36: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i potkategorija motiva

Potkategorije motiva Društvena ukljuĉenost

rho p N

Odrţavanje društvenih veza ,273** ,000 290

Upoznavanje novih ljudi ,096 ,102 290

Zajedniĉko identificiranje ,326** ,000 290

Društveno istraţivanje ,195** ,001 290

Korištenje aplikacija ,202** ,001 290

Sudjelovanje u kvizovima ,187** ,001 290

Postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka ,273** ,000 290

Aktivnost na uratcima ,149* ,011 290

*Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 5%

**Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 1%

Drugim rijeĉima, društveno je ukljuĉeniji korisnik Facebooka koji ĉešće koristi

Facebook radi odrţavanja društvenih veza, nekog oblika zajedniĉkog identificiranja, koji je

skloniji društvenom istraţivanju (znatiţelja), uporabi raznih oblika zabavnih sadrţaja, te

objavljivanju i aktivnostima na vlastitim i tuĊim uratcima.

136

3.5.3.5 Korelacija općeg povjerenja u ljude pripadnika net - generacije s intenzitetom i

motivima uporabe Facebooka

Istraţivanje društvenog povjerenja u primarnog istraţivanju, usmjereno je, kao i u

pilot istraţivanju, na društveno povjerenje u uţem smislu koje pretpostavlja uzajamno

povjerenje meĊu graĊanima. Slika 13 prikazuje razinu općeg povjerenja u ljude ispitanika u

online istraţivanju.

Slika 13: Opće povjerenje u ljude ispitanika u primarnom istraţivanju

Postotak ispitanika koji se izjasnio da se većini ljudi uopće i vjerojatno ne moţe

vjerovati manji je nego u pilot istraţivanju (oko 30%, nasuprot 48% u pilot). TakoĊer se i za

povjerenje opredijelio veći postotak ispitanika u primarnom istraţivanju (oko 30% nasuprot

19% u pilot).

Iako je postotak ispitanika koji se opredijelio za društveno povjerenje u pilot

istraţivanju veći, opća slika još uvijek pokazuje vrlo nisku razinu općeg društvenog

povjerenja. I u pilot i u primarnom istraţivanju rezultati su pribliţni onima iz Štulhoferovog

istraţivanja 2003. prema kojem samo jedna ĉetvrtina graĊana Hrvatske smatra da se drugima

moţe vjerovati (Štulhofer, 2004, str. 161). To je za oĉekivati s obzirom na ĉinjenicu da se

promjene u percepciji stvarnosti, stavovima, kao i ostale društvene promjena odvijaju

dugotrajno i postupno.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

uopće ne vjerojatno ne niti da niti ne vjerojatno da da, upotpunosti

Opće povjerenje u ljude

137

Korelacijska analiza u primarnom istraţivanju pokazala je da korelacija izmeĊu

varijabli intenziteta pristupa Facebooku i općeg povjerenja u ljude nije statistiĉki znaĉajna

(tablica 37).

Tablica 37: Korelacija općeg povjerenja u ljude i intenziteta pristupa Facebooku

Intenzitet pristupa Facebooku Opće povjerenje u ljude

rho p N

Koliko ĉesto pristupate Facebooku? -,071 ,226 290

Koliko u prosjeku vremena provodite svaki put kad

mu pristupite?

-,017 ,769 290

Daljnja analiza pokazala je da korelacija izmeĊu varijabli općih i potkategorija motiva

pristupa Facebooku i općeg povjerenja u ljude nije statistiĉki znaĉajna (tablice 38 i 39).

Tablica 38: Korelacija općeg povjerenja u ljude i općih kategorija motiva

Opće kategorije motiva Opće povjerenje u ljude

rho p N

Samoizraţavanje ,028 ,633 290

Interpersonalni ,062 ,295 290

Zabava -,001 ,980 290

Tablica 39: Korelacija općeg povjerenja u ljude i potkategorija motiva

Potkategorije motiva Opće povjerenje u ljude

rho p N

Odrţavanje društvenih veza ,106 ,073 290

Upoznavanje novih ljudi ,013 ,822 290

Zajedniĉko identificiranje ,059 ,319 290

Društveno istraţivanje ,006 ,922 290

Korištenje aplikacija -,001 ,991 290

Sudjelovanje u kvizovima ,006 ,921 290

Postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka ,080 ,173 290

Aktivnost na uratcima -,030 ,605 290

138

Kao i u pilot istraţivanju, i u primarnom se istraţivanju potvrdila pretpostavka da se

zakljuĉci o razini općeg povjerenja u ljude ipak ne mogu donositi na temelju ukupnog

vremena korištenja interneta, iako se drugim radovima (Kraut i ostali, 1998; Nie i Erbing,

2000. u: Shah, Kwak, i Holbert, 2001; Caplan, 2002) pokazalo suprotno.

3.5.3.6 Korelacija zadovoljstva ţivotom ispitanika s intenzitetom i motivima uporabe

Facebooka

Opće zadovoljstvo ţivotom, u primarnom istraţivanju, kao i u pilot, iskljuĉivo se

odnosi na subjektivni doţivljaj pojedinca.

Deskriptivna analiza pokazala je da je razina općeg zadovoljstva ţivotom uzorka u

online istraţivanju vrlo visoka (oko 80% ispitanika izjavilo je da je zadovoljno ili izrazito

zadovoljno ţivotom). Tako su rezultati u online istraţivanju (slika 14) pribliţni onima u

istraţivanju pod nazivom Life in Transition iz 2006 (73%) (Life in Transition: A survey of

people‟s experiences and attitudes, 2006, str. 40) te pilotu (87%).

Slika 14: Razina zadovoljstva ţivotom ispitanika u primarnom istraţivanju

Korelacijska analiza varijabli zadovoljstva ţivotom i faktora intenziteta (uĉestalosti i

prosjeĉnog vremena provedenog na Facebooku) pristupa Facebooku nije statistiĉki znaĉajna

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

izrazitonezadovoljan

nezadovoljan niti zadovoljanniti

nezadovoljan

zadovoljan izrazitozadovoljan

Zadovoljstvo životom

139

(tablica 40), nema povezanosti izmeĊu intenziteta uporabe Facebooka i općeg zadovoljstva

ţivotom. Dobiveni rezultati prate korelacijsku analizu u pilot istraţivanju koja je takoĊer

pokazala da ne postoji statistiĉki znaĉajna povezanost izmeĊu navedenih varijabli.

Tablica 40: Korelacija zadovoljstva ţivotom i intenziteta pristupa Facebooku

Intenzitet pristupa Facebooku Zadovoljstvo ţivotom

rho p N

Koliko ĉesto pristupate Facebooku? -,087 ,141 290

Koliko u prosjeku vremena provodite svaki put kad

mu pristupite?

,062 ,294 290

U tablicama 41 i 42 prikazani su rezultati korelacijskih analiza izmeĊu varijabli

zadovoljstva ţivotom i općih te potkategorija motiva pristupa Facebooku.

Tablica 41: Korelacija zadovoljstva ţivotom i općih kategorija motiva

Opće kategorije motiva Zadovoljstvo ţivotom

rho p N

Samoizraţavanje -,040 ,498 290

Interpersonalni -,077 ,194 290

Zabava -,091 ,121 290

140

Tablica 42: Korelacija zadovoljstva ţivotom i potkategorija motiva

Potkategorije motiva Zadovoljstvo ţivotom

rho p N

Odrţavanje društvenih veza ,014 ,815 290

Upoznavanje novih ljudi -,080 ,176 290

Zajedniĉko identificiranje -,035 ,548 290

Društveno istraţivanje -,226** ,000 290

Korištenje aplikacija -,100 ,090 290

Sudjelovanje u kvizovima -,078 ,186 290

Postavljanje vlastitih i tuĊih uradaka -,113 ,054 290

Aktivnost na uratcima ,017 ,773 290

**Korelacija je znaĉajna na razini manjoj od 1%

Iz priloţenog je vidljivo da postoji negativna statistiĉki znaĉajna korelacija

(rho= -0,226; p=0,0) izmeĊu varijabli zadovoljstva ţivotom i društvenog istraţivanja.

Nezadovoljniji ţivotom su oni korisnici Facebooka koji ĉešće pristupaju Facebooku kako bi

pregledali prijatelje svojih prijatelja, nepoznate osobe, potraţili odreĊene tipove ljudi, pratili

novosti, virtualno promatrali ili uhodili druge osobe.

Zanimljivo je primijetiti da je korelacijska analiza u pilot istraţivanju takoĊer pokazala

negativan smjer, no izmeĊu varijabli zadovoljstva ţivotom i zajedniĉkog identificiranja i

korištenja aplikacija.

Negativan smjer povezanosti izmeĊu uporabe Facebooka u cilju društvenog

istraţivanja, zajedniĉkog identificiranja i zadovoljstva ţivotom je donekle razumljiv budući da

opće zadovoljstvo ţivotom pokazuje kvalitetu ţivota i emocionalno stanje.

141

3.5.4 Rasprava

Istraţivanjem provedenim u okviru disertacije pokušalo se ispitati mogu li nove

spoznaje, koje nisu zastupljene u starim (klasiĉnim) medijima poput tiska, televizije i radija,

doprijeti do šire publike putem stranica društvenih mreţa. Ispitivanje intenziteta i motiva

uporabe Facebooka omogućilo je uvid u neke znaĉajke korištenja stranica društvenih mreţa te

tako doprinjelo razumijevanju fenomena Facebooka i njegove uloge kao potencijalnog

komunikacijskog kanala suvremene kulture.

Budući da je pilot istraţivanje pokazalo funkcionalnost metodologije i teorijskog

pristupa zadovoljenja potreba, provedeno je primarno (online) istraţivanje. U nastavku

rasprave saţeto će se predstaviti i prokomentirati rezultati primarnog istraţivanja.

Rezultati su sljedeći:

1. pripadnici net – generacije hrvatskog govornog podruĉja najĉešće pristupaju

Facebooku nekoliko puta dnevno, a najĉešće to ĉine stariji od 23 godine, dok ispitanici mlaĊi

od 17 godina ĉak i rjeĊe od oĉekivanog. Prilikom svakog posjeta u prosjeku na Facebooku

provedu 10 – 30 min s time da nema statistiĉki znaĉajnih razlika u vremenu provedenom

prilikom svakog posjeta unutar tri dobne kategorije pripadnika net – generacije.

Iako se pokazala statistiĉki znaĉajna razlika u sluĉaju uĉestalosti pristupanja

Facebooku, pogrešno bi je bilo protumaĉiti vremenom roĊenja. Prije bi tome mogli

pogodovati materijalni uvjeti, raspoloţivo vrijeme, psihosocijalni ĉimbenici te općenito

društvena (ne)jednakost.

Gledano iz perspektive digitalnog jaza, kao bitnog oblika nejednakosti informacijskog

doba, pristup raĉunalima i internetu u školama, fakultetima i knjiţnicama, vremenski je i

prostorno ograniĉen u odnosu na uporabu vlastitog raĉunala i moblinog ureĊaja s

internetskom vezom.

Zanimljivo je osvrnuti se na rezultate istraţivanja uporabe interneta iz u školama iz

2006. koji pokazuju da više od polovice uĉenika u Zagrebu i velikim gradovima u školi

nikada ne koristi raĉunalo, iako je svaka škola informatizirana (Batarelo; Marušić, 2006. u:

Krištofić, 2007:166). Postojanje raĉunalne uĉionice ne povećava nuţno uporabu raĉunala i

interneta. Vaţan ĉimbenik je raspoloţivo vrijeme slobodnog korištenja uĉionice. Budući da je

informatika još uvijek izborni predmet koji se provodi kao izvannastavna aktivnost, rezultati

iz 2006. ne iznenaĊuju.

142

Prema podacima prikupljenim istraţivanjem Instituta za društvena istraţivanja iz

2004. godine, u Hrvatskoj su najjaĉi prediktori digitalne nejednakosti obrazovanje i primanja

ispitanika: „Korisnici interneta bolje su obrazovani i imaju viša primanja od onih ispitanika

koji nikada ne koriste internet. Statistički značajne razlike utvrĎene su i s obzirom na dob i

mjesto stanovanja dok su male razlike kad je riječ o spolu. Korisnici interneta mladi su ljudi,

preteţno ţive u gradovima, a meĎu njima je nešto više muškaraca, nego ţena. Pokazano je da

se digitalna nejednakost veţe uz već postojeće društvene nejednakosti“ (Krištofić, 2007, str.

165).

Rezultati istraţivanja Hrabrog telefona iz 2008. pokazuju da se situacija vezana uz

materijalne uvjete uvelike promijenila: od 2 700 uĉenika osnovnoškolske i srednjoškolske

dobi iz razliĉitih gradova Hrvatske (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Opatija) ukljuĉenih u

istraţivanje, 85% ih je navelo da imaju pristup internetu kod kuće. TakoĊer rezultati su

pokazali da nema statistiĉki znaĉajne razlike u korištenju interneta s obzirom na dob

ispitanika (Hrabri telefon, 2008).

Iz rezultata primarnog istraţivanja, a i ostalih analiza povezanosti dobi i uporabe

digitalne tehnologije moţe se zakljuĉiti da materijalni uvjeti u Hrvatskoj više ne predstavljaju

glavni ĉimbenik digitalnog jaza, da se vrijeme roĊenja ne moţe u potpunosti promatrati kao

mjerilo pripadnosti net – generaciji te da su psihosocijalni ĉimbenici kljuĉni aspekt u

odreĊivanju pripadnosti pojedinca net - generaciji.

2. Ispitanici prvenstveno koriste Facebook kako bi odrţali već postojeće odnose koje

su uspostavili offline. TakoĊer, pokazalo se da Facebook nije mjesto upoznavanja novih ljudi,

iako postoji mala tendencija za primanjem zahtjeva za prijateljstvom od nepoznatih osoba, no

od onih s kojima ispitanici imaju barem jednog zajedniĉkog prijatelja, dok postupku slanja

zahtjeva za prijateljstvom s nepoznatim ljudima ispitanici gotovo da upoće nisu skloni.

Ukoliko motive za uporabom Facebooka promatramo u kontekstu aktivne i pasivne

komunikacije, rezultati pokazuju da je net – generacija više „promatraĉka“, nego aktivna:

ispitanici se ukljuĉuju u grupe (40%), no većinom su pasivni ĉlanovi, naime svega ih 22%

komunicira putem grupe, 27% se prikljuĉuje nekom dogaĊaju te 33% dijeli ideje i mišljenja, a

10% se izjasnilo da pronalazi osobe sa sliĉnim interesima. TakoĊer, podatak da tek 3,5%

ispitanika osniva grupe, a 6% organizira (promovira) neki dogaĊaj govori da se radi o

pasivnoj generaciji u smislu pokretanja inicijativa u širem društvenom krugu, generaciji koja

je sklonija pasivnom promatranju, nego djelovanju. TakoĊer tek 17% ispitanika vrlo ĉesto i

143

ĉesto pristupa Facebooku s motivom zabave (igranja igrica, pokretanja aplikacija ili

sudjelovanja u kvizovima)

Nešto drukĉiju, no ipak dosljednu prethodnoj slici pokazuju aktivnosti vezane uz

samoizraţavanje: 53% ispitanika izjasnio se da komentira tuĊe fotografije, 37% oznaĉava

prijatelje te 37% objavljuje vlastite fotografije, dok znatno veći postotak „samo“ gleda (oko

70%) tuĊe fotografije.

Ukoliko motive promtramo u socio-psihološkom kontekstu, moţe se zakljuĉiti da

većina ispitanika u primarnom, a i u pilot istraţivanju ima zadovoljavajuću razinu

samopoštovanja te da nemaju potrebu da u online komunikaciji putem Facebooka dodatno

iskazuju „tko su“ (potrebu za pripadnosti, odrţavanjem i stvaranjem identiteta su zadovoljili

na neke druge naĉine). Naime, postotak ispitanika koji je odgovorio da ĉesto i vrlo ĉesto

koristi Facebook s motivom za prikljuĉivanjem nekom dogaĊaju (27%), dijeljenju ideja i

mišljenja (33%), pronalaţenja osoba s istim ili sliĉnim interesima (10%) te objavljivanjem

vlastitih fotografija (37%) je mali.

Gledanje (70%), komentiranje (53%) i oznaĉavanje (37%) tuĊih fotografija i uradaka

promatrano kao vrsta eksplicitnog samoizraţavanja govori da su ispitanici skloni pokazivanju

zanimanja za ţivote prijatelja/poznanika te tako nesvjesno iskazivati empatiju94

. TakoĊer, kod

objavljivanja fotografija, treba uzeti u obzir i zaštitu fotografija od gubitka te mogućnost

pristupa fotografijama neovisno o njihovom posjedovanju na prijenosnom mediju, u fiziĉkom

obliku ili lokaciji raĉunala.

Ljudi su društvena bića koja imaju potrebu vidjeti, biti viĊeni, dijeliti s prijateljima,

poznanicima, a i strancima djeliće svojeg ţivota, stvarati i pokazati što su svorili, jednostavno

komunicirati. Budući da Facebook pruţa mogućnost da svatko bude primatelj i pošiljatelj

poruke sa spoznajom da će zasigurno biti primijećena od najmanje jednog

prijatelja/poznanika, ne iznenaĊuje motiviranost za korištenjam razliĉitih komunikacijskih

aktivnosti na Facebook profilima, pogotovo jer je pripadnicima net - generacije uporaba

digitalne tehnologije sasvim uobiĉajena i jednostavna praksa, poput svojevrsnog rituala.

3. Rezultati korelacijske analiza prvog elementa društvenog kapitala, društvene

ukljuĉenosti, pokazali su da su društveno ukljuĉeniji korisnici koji više vremena provedu na

94

Empatija je nesvjesno znanje o tome što drugi osjeća; sposobnost uţivljavanja u emocionalna stanja druge

osobe i razumijevanje njenog poloţaja (npr. patnje, ugroţenosti) na osnovi percipirane ili zamišljene situacije u

kojoj se ta osoba nalazi. Uţivljavanje npr. u socijalne uloge drugih. Osnovni je preduvjet društvenosti, tj.

socijalizacije (Gruden, 1992)

144

Facebooku svaki put kad mu pristupe, koji ga ĉešće koriste s motivom odrţavanja društvenih

veza, nekog oblika zajedniĉkog identificiranja, koji su skloniji društvenom istraţivanju

(znatiţeljniji), uporabi raznih oblika zabavnih sadrţaja, te objavljivanju i aktivnostima na

vlastitim i tuĊim uratcima.

Rezultati korelacijske analize drugog elementa društvenog kapitala, općeg povjerenja

u ljude pokazali su da opće povjerenje u ljude nije vezano niti uz intenzitet niti uz uporabe

Facebooka, dok je korelacijska analiza trećeg elementa društvenog kapitala, zadovoljstva

ţivotom, pokazala da su nezadovoljniji ţivotom korisnici Facebooka koji ĉešće pristupaju

Facebooku kako bi pregledali prijatelje svojih prijatelja, nepoznate osobe, potraţili odreĊene

tipove ljudi, pratili novosti, virtualno promatrali ili uhodili druge osobe. To je razumljivo

budući da opće zadovoljstvo ţivotom pokazuje kvalitetu ţivota i emocionalno stanje

pojedinca.

Rezultati korelacijske analize intenziteta uporabe Facebooka i društvenog kapitala ne

podupiru popularno stajalište da su pojedinci koji intenzivnije koriste Facebook izoliraniji,

nezadovoljniji ţivotom i nepovjerljivi. Dobivene statistiĉki znaĉajne korelacije s odreĊenim

kategorijama i potkategorijama motiva uporabe Facebooka više su vezane uz psihosocijalna

obiljeţja mladih i njihov sustav vjerovanja, tj. kako oni doţivljavaju sebe, nego uz samu

tehnologiju. Tako rezultati prate recentnu literaturu o uĉincima društvene interakcije i uporabi

interneta u svrhu stvaranja identiteta. Stoga ne iznenaĊuje slaba povezanost izmeĊu uporabe

Facebooka i društvenog kapitala, i u prijašnjim istraţivanjima pokazalo se da je sudjelovanje

u društvenim aktivnostima, povjerenje i zadovoljstvo ţivotom prvenstveno vezano uz

osobnost pojedinca, njegovo ţivotno iskustvo, socijalizaciju u odrasloj dobi, percepciju

informacija iz medija i okoline te niz drugih ĉimbenika.

Zabrinjavajuće bi bilo kad bi pretpostavka da bilo koji medij (od telefona do interneta)

u ovom sluĉaju stranica društvenih mreţa Facebook, ima moć utjecati na razinu društvenog

kapitala pojedinca. Mediji su sredstvo koje moţe sluţiti u korist ĉovjeku ili na njegovu štetu.

Kako će biti iskorišteno, ovisi prvenstveno o korisniku i njegovim osobinama.

Dok se znanstveni doprinos pilot istraţivanja ogleda ponajprije u testiranju

odgovarajuće metodologije u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba, primarno

istraţivanje pridonosi boljem razumijevanju fenomena Facebooka te tako moţe pruţiti uvid u

mogući naĉin korištenja s obzirom na potrebe korisnika.

145

4 ZAKLJUČAK

Na temelju iznesenog teorijskog okvira tj. teorije mreţe i analize evolucije teorijskih

koncepata u kontekstu razvoja spoznaje, medija i kulture mogu se izvesti odreĊeni zakljuĉci o

kulturnom kontekstu koji je rezultirao pojavom stranica društvenih mreţa te mogućem

daljnjem kulturnom tijeku.

Nadalje, teorijsko objašnjenje interneta kao kompleksnog sustava s obiljeţjem mreţe

bez skale i rezultati istraţivanja uporabe Facebooka u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja

potreba pruţaju mogućnost donošenja zakljuĉka o ulozi stranica društvenih mreţa kao

komunikacijskog kanala raznih inicijativa, projekata i spoznaja koje nisu zastupljene u

dominantnim medijima.

Kultura u kontekstu globalizacije, pokrenute novim naĉinima komunikacije, naĉinila

je plodno tlo na kojem su izniknule stranice društvenih mreţa. Dok su u prethodnom

kulturnom kontekstu, razdoblju industrijalizacije, pokretaĉi napretka bili izvori energije koji

su omogućili olakšavanje ljudskog rada temeljenog na fiziĉkoj snazi, zatim u eri prve

generacije elektroniĉke komunikacije znanje i informacija, u novom dobu gospodarskog

razvitka napredak ovisi prvenstveno o pristupu potrebnoj informaciji i znanju kako razluĉiti

relevantnu informaciju iz šume nepotrebnih i dezinformacija. Dakako, na opći napredak

pojedinog društva u eri postindustrijalizacije i globalizacije još i više utjeĉe zamah njegovog

inovativnog, obrazovnog i tehnološkog potencijala.

Promjene u nekom sustavu obiĉno se dogaĊaju kad taj isti sustav iz nekog razloga

prestane biti odrţiv, a prvi korak k stvaranju nove kulture je spoznaja koja stvara antipatiju

prema elementima postojeće kulture.

Na poĉetku trećeg tisućljeća svijet postaje sve svjesniji u kakvom je stanju dominantni

kulturni kontekst: posljedica ekoloških i klimatskih katastrofa nitko nije pošteĊen, smatra se

da je kraj zalihama nafte blizu, neoliberalna ekonomija i na njoj zasnovano trţište te

dominacija financijskog i korporativnog kapitala95

produbljuju jaz izmeĊu bogatih i

95

Kao što je i Lewis Carroll primijetio još u 19. stoljeću, naglasak trenutnog ekonomskog sustava nije na

dobrobiti kolektiva, nego bogatstvu pojedinca. Time su uvelike doprinijele banke i druge korporacije u

privatnom vlasništvu ĉija je osnovna zadaća stvaranje dobiti s malim ili nikakvim ulogom bez obzira na

posljedice:

„Mislio je da je vidio bankovnog sluţbenika

Kako silazi s autobusa,

Ponovno je pogledao i vidio, da je to

Vodeni konj.

Ako taj ostane na ruĉku, rekao je

Neće ostati mnogo za nas.“(Lewis Carroll u: Innis, 1956. u: Kroker, 2003, str. 124)

146

siromašnih, a općeprihvaćeno shvaćanje stvarnosti, za većinu ĉovjeĉanstva je zastarjelo i

izgubilo inspirativnu snagu i moralnu osnovu.

Problem kulture je prvenstveno pitanje razvoja, kriza je proizvod samog sustava. Ne

moţe se oĉekivati da sustav pokaţe veći idealizam ili stupanj razvoja od onoga do kojeg je

stigla prosjeĉna ljudska svijest, jer sustav je proizvod te svijesti. Budući da ĉovjeĉanstvo ima

sposobnost inteligentnog razmišljanja i stjecanja novih iskustava, ono kroz kaos (nesklad),

koji je trenutno dominantno stanje, dolazi do razumijevanja fundamentalnih uzroka trenutnih

pojava te tako prevladava krizu. To je moguće jer kriza sa svim svojim popratnim pojavama,

predstavlja školu kroz koju ĉovjeĉanstvo prikuplja znanje u kakvoj kulturi nije dobro ţivjeti.

Tehnološke inovacije pod vodstvom informatizacije pokrenule su korjenite promjene u

strukturiranju gospodarskog, društvenog sustava i kulture uopće te su otpoĉele oblikovanje

novog modela civilizacije. Tako se na ruševinama materijalizma raĊa nov svjetonazor koji već

oblikuje kulturu net – generacije. Temelji se na otkrićima, uvidima i spoznajama do kojih se

došlo zahvaljujući sve moćnijoj raĉunalnoj tehnologiji primjenjivoj u svim granama znanosti

od tehniĉkih, preko društvenih pa do humanistiĉkih.

Saţeto izneseno, nov svjetonazor vidi svijet kao kompleksnu mreţu procesa pri ĉemu

se niti jedna stvar ili pojava ne moţe definirati izvan konteksta ĉovjekove svijesti. Drugim

rijeĉima, sva su ţiva bića povezana, u interakciji, neizbjeţno utjeĉu jedni na druge, a sve što

postoji, postoji unutar svijesti pojedinca i kolektivne svijesti.

Zajedniĉko svim postojećim oblicima, vidljivim i nevidljivim (mislima, idejama,

vjerovanjima, atomu, ţivoj stanici, ĉovjeku, ostalim ţivim bićima, korporaciji96

, zajednici i

sl.) jest da se radi o stvorenim oblicima koji se sastoje od kombinacije osnovnih materijalnih

elemenata, tj. odreĊene kombinacije vibracija (energija)97

. Budući da su oblici stvoreni od

materije tj. energije, skloni su trošenju i uništenju. Kada postanu stari i istrošeni ili ne mogu

više odrţavati meĊusobni odnos s ostalim oblicima, bivaju odbaĉeni. Nakon odbacivanja,

96

Iz opisa Joel Bakana moguće je prepoznati ţivotnost korporacije: „Korporacija, kao psihopatsko biće, ne zna

prepoznati razloge koji bi je spriječili da nanosi štetu drugima, niti zna postupati prema njima. U njezinu

pravnom ustroju ništa je ne ograničava na teţnji za ostvarivanjem svojih sebičnih ciljeva i primorana je nanositi

štetu drugima, ako je dobit koju time postiţe veća od troškova. Samo pragmatična briga za vlastite interese i

drţavni zakoni mogu obuzdati grabeţljive nagone korporacija, a često ni to nije dovoljno da se zaustavi

uništavanje ljudskih bića i ugroţavanje našeg planeta.“ (Mesarić, 2008, str. 207) 97

Dokazano je da je materija u svojoj biti energija (ĉestica – val) i obratno, no to nije odmah uoĉljivo jer zbog

obiljeţja svojih osjetila ĉovjek moţe uoĉiti samo najgušće oblike materije ili materijalnu tvar, dok, što je oblik

materije plinovitiji, rjeĊi, teţe ga, i u konaĉnici, nemoguće uoĉiti.

147

poĉinje stvaranje novog oblika radi daljnjeg razvoja sveopće inteligencije tj. svijesti98

. Ovdje

valja napomenuti da materijalni svijet stvara razliĉito nazivana ne – materijalna supstancija

(inteligencija, svijest, a-polje, polje nulte toĉke, eter, Bog…) koja ujedno ĉini sve oblike.

S obzirom na nove spoznaje te zapaţanje da su mediji ogledalo kulture, naznake

daljnjeg kulturnog tijeka mogu se uvidjeti iz strukturnih i komunikacijskih obiljeţja novih

medijskih oblika i obrazaca ponašanja njihovih korisnika.

Zakljuĉak o mogućoj ulozi stranica društvenih mreţa, u ovom sluĉaju Facebooka kao

komunikacijskog kanala novih spoznaja, inicijativa, projekata i sl. proizlazi iz teorijskog

objašnjenja interneta kao kompleksnog sustava s obiljeţjem mreţe bez skale i rezultatima

istraţivanja uporabe Facebooka u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba. Iako je

zbog kompleksnosti meĊuodnosa na Facebooku teško definirati toĉan upravljaĉki mehanizam,

moguće je donekle identificirati pravila i modele ponašanja korisnika prema teorijskim

postavkama.

Facebook, baš kao i mreţa aplikacija na Facebooku, internetskih stranica, citata u

znanstvenim ĉasopisima, metaboliĉka mreţa, regulacijska mreţa stanice i ostale mreţe u

prirodi i društvu (mreţa glumaca, lijeĉnika, poduzetnika, inovatora...) ima obiljeţje mreţe bez

skale99

, kompleksnog mreţnog sustava. Facebook je samoorganizirajući sustav u kojem vlada

zakon potencije (power law). Ima brojne dijelove, profile, koji su meĊusobno premreţeni

petljama s povratnim uĉinkom što znaĉi da se sadrţaj profila neprestano mijenja zbog

povratne informacije korisnika.

98

Laszlo dalje u knjizi Znanost i akašičko polje preispituje pojam svijesti i prema nekim filozofima i misticima

citira istovjetnost svijesti i svega postojećega: „Tijekom stoljeća, mistici i proroci potvrĎivali su da je svijest

temeljno tkivo svemira. Said Husein Nasir, srednjovjekovni islamski učenjak i filozof, napisao je: »Priroda

stvarnosti nije ništa drugo doli svijest«. Sri Aurobindo je suglasan: »Sve je svijest - na raznim razinama

očitovanja same sebe... ovaj univerzum je gradacija stupnjeva svijesti«. Znanstvenici su se tu i tamo pridruţivali

redovima mistika. Sir Arthur Eddington primijetio je:»Svemir je načinjen od umne tvari... koja je izvor i uvjet

fizičke stvarnosti«“ (Laszlo, 2008, str. 88-89). Nadalje, svjestan je da takvo poimanje svijesti nije moguće

izravno dokazati postojećim znantvenim metodama, no moguće je spoznati direktnim iskustvom. 99

Da Facebook ima obiljeţje mreţe bez skale dokazalo je istraţivanje (Gjoka, Sirivianos, Markopoulou, & Yang,

2008): motivirani uspjehom aplikacija, znanstvenici sa Sveuĉilišta California proveli su istraţivanje opsega

uporabe i popularnosti Facebook aplikacija na oko 300 000 korisnika i 13 600 aplikacija. Podaci su prikupljani

tijekom razdoblja od šest mjeseci s Facebooka, Adonomicsa te javno dostupnih korisniĉkih profila na

Facebooku. Analiza je pokazala da popularnost aplikacija ima obiljeţje vrlo asimetriĉne distribucije. To je bilo

za oĉekivati budući da su popularnije aplikacije vidljivije i ĉešće pozivaju korisnike da ih koriste. No, rezultati se

razlikuju ovisno o onome što se smatra kao mjera popularnosti: broj instalacija ili broj aktivnih korisnika. Iako se

ukupan broj instalacija povećava s vremenom, korisnici ih s vremenom sve manje koriste. To ne vrijedi za

najpopularnije aplikacije, koje su ostale podjednako popularne tijekom cijelog perioda istraţivanja. TakoĊer,

„preferencijsko instaliranje“, koje slijedi zakon potencije, potvrĊuje da mreţa korisnika ima obiljeţje mreţe bez

skale: oni koji imaju više instaliranih aplikacija vjerojatnije će instalirati nove za razliku od onih koji imaju mali

ili prosjeĉan broj instaliranih aplikacija.

148

Jedno od kljuĉnih saznanja o vremenskoj i prostornoj distribuciji aktivnosti te

interakciji meĊu korisnicima, temeljeno na analizi uporabe aplikacija na Facebooku, (Nazir,

Raza, & Chuah, 2008)100

, jest da je mali broj vrlo aktivnih korisnika pokretaĉka snaga za

uspjeh aplikacije i njezino visoko odrţavanje na ljestvici popularnosti (zakon potencije).

Shodno preferencijskom vezivanju, korisnici koji, primjerice, imaju više instaliranih

aplikacija vjerojatnije će instalirati nove, oni koji su ukljuĉeni u više grupa vjerojatnije će se

ukljuĉivati u nove grupe, a oni koji imaju više prijatelja vjerojatnije će privlaĉiti nove i sl.

Rezultati istraţivanja u okviru disertacije takoĊer pokazuju mali postotak inicijatora,

izrazito aktivnih korisnika (oko 3% osniva grupe, 6% organizira dogaĊaj…), dok je veći

postotak korisnika vidljiv u aktivnom slijeĊenju (praćenje novosti 53%, ukljuĉivanje u grupe

40%, komentiranje 53%...).

Većina ĉlanova mreţe Facebooka motivirana je odrţavanjem već postojećih odnosa

kroz aktivnosti koje zahtijevaju minimalnu angaţiranost.

Prema tome, ukoliko pokretaĉ neke inicijative, projekta i sl. ţeli da informacija doĊe

do većine korisnika Facebooka, trebao bi kao polazište ciljano potraţiti profile onih koji su

izrazito aktivni te ih angaţirati da u mreţi svojih prijatelja potraţe nekolicinu aktivnih

prijatelja koji će lanĉano prosljeĊivati informaciju dalje.

Prilikom prosljeĊivanja informacije velik uĉinak ima i jednostavno objavljivanje na

vlastitom zidu budući da je većina ĉlanova sklona praćenju novosti (53%), a novosti o

aktivnostima prijatelja dostupne su svim prijateljima angaţirane osobe. Dakako, objavljivanje

zanimljivih fotografija vezanih uz inicijativu, projekt, informaciju i sl. moţe poluĉiti još

većim uspjehom budući da se pokazalo da veliki postotak korisnika gleda fotografije koje su

prijatelji snimili (70%) s time da ih 53% komentira. Nasuprot fotografijama, pokazalo se da

organiziranje kviza ili igre u obliku aplikacije nije uĉinkovit naĉin informiranja (svega 17%

korisnika pokreće aplikaciju koju su prijatelji dodali). Razlog tomu moţe se protumaĉiti

(pre)zasićenosti aplikacijama na Facebooku.

100

Autori su napravili studiju u kojoj su razvili i lansirali tri Facebook aplikacije koje su uspjele objediniti bazu

od preko osam milijuna korisnika. Uporabom podataka iz baze analizirali su zajedniĉka obiljeţja dnevnih

aktivnosti korisnika: vremensku i prostornu distribuciju aktivnosti te interakcije meĊu korisnicima. U okviru

interakcija, prouĉavali su „zajednice“ s visokim stupnjem aktivnosti unutar „zajednice“ i one s ograniĉenim

aktivnostima izvan „zajednice“. Model je pokazao da mreţa interakcije ima obiljeţja malog svijeta, što je

pomoglo odgovoriti na pitanje naĉina širenja društvenih aplikacija. Analizom je obuhvaćena i zemljopisna

distribucija korisnika, komunikacija meĊu korisnicima te vrijeme odgovora na poruku pošiljatelja. TakoĊer,

uoĉene su varijacije tih obiljeţja s obzirom na tip aplikacije.

149

TakoĊer, treba imati na umu ĉinjenicu da korisnici nisu skloni komunikaciji s

nepoznatim ĉlanovima Facebooka te da je sadrţaj, za razliku od tradicionalnih medija,

potrebno usmjeriti ciljano, s obzirom na sklonosti, interese i aktivnost publike.

Ovdje valja napomenuti da mnogi projekti, inicijative, tvrtke pa i djelatnosti uvelike

koriste Facebook kao komunikacijski kanal svojih ideja, proizvoda i usluga.

Hoće li takav oblik komunikacije poluĉiti rezultate prvenstveno ovisi o senzibilnosti

promotora, znanju o prirodi procesa društvenog umreţavanja na internetu te poznavanju

motiva uporabe korisnika. Uspješna uporaba stranica društvenih mreţa i ostalih društvenih

medija na internetu oĉituje se u holistiĉkom pristupu promatrajući komunikacijske kanale

(alate), sudionike komunikacije i samu komunikaciju kao kulturni proces, za razliku od

segmentiranog pristupa koji se koncentrira samo na tehniĉke osobitosti pojedinog

komunikacijskog kanala.

Osnovno obiljeţje stranica društvenih mreţa kao komunikacijskog kanala jest da se

radi o okolini koju oblikuju korisnici s obzirom na zajedniĉke interese (od pripadnosti istom

razrednom odjeljenju, klubu, grupi, gradu i sl.), stoga uspješnost komunikacije ovisi o

osobnijem i trajnijem pristupu, kojem je cilj odrţavanje i potencijalno produbljivanje odnosa.

Ukoliko organizator inicijative, projekta i sl. ţeli poluĉiti uspjeh u promociji svojih ideja,

proizvoda itd. pristupit će komunikaciji otvoreno, iskreno te će u potpunosti stajati iza

promoviranog.

Drugo znaĉajno obiljeţje stranica društvenih mreţa jest da ne trpe birokraciju,

nametnuti autoritet, samodostatnost, kontrolu, niti pruţaju predvidljivost u širenju poruke. To

znaĉi da promotor mora pridobiti povjerenje i simpatije korisnika te biti spreman na neumorni

dijalog i promjenu vlastitih stavova s obzirom na ono što nauĉi iz tog dijaloga. Da bi poruka

bila prihvaćena i širila se poput virusa mora sadrţavati nešto zanimljivo, vrijedno i prije svega

vjerodostojno.

Prednost stranica društvenih mreţa i ostalih komunikacijskih kanala u okviru interneta

u odnosu na tradicionalne medije jest lakoća širenja poruka, mogućnost da se za kratko

vrijeme doĊe do velikog broja korisnika te gotovo instantna povratna informacija. Upravo

zbog dvosmjerne komunikacije te ĉinjenice da se sve što je objavljeno negdje zabiljeţi,

objavljivanje laţnih informacija, razne manipulacije i prijevare mogu dugoroĉno utjecati na

gubitak vjerodostojnosti, korisnika, a samim time i njihove mreţe prijatelja. Jednom

izgubljeno povjerenje teško je ponovo steći.

150

Mediji sami po sebi ne mogu prisiliti ĉovjeka da postane slobodan, no mogu ga

ohrabriti i potaknuti na promišljanje o odnosu tehnike, etike i društva te preispitivanje o

vlastitom odabiru misli i postupaka s obzirom na aktualne spoznaje. TakoĊer, mogu biti

ogledalo cjeline u smislu pribliţne procjene stadija razvoja kolektivne svijesti.

Ukoliko se sagledaju obiljeţja društvenih medija u okviru interneta, naĉini uspješne

komunikacije i interakcije njihovih ĉlanova, moţe se zakljuĉiti da je na pomolu zanimljivo

razdoblje kulture u kojem će nesumnjivo dominantne vrijednosti biti temeljene na integraciji

moralnih i kulturnih vrijednosti sa svojstvom samoregulacije u interesu kolektivne dobrobiti i

stvaranja pravednijeg svijeta.

151

5 LITERATURA

(2006). Life in Transition: A survey of people‟s experiences and attitudes. European Bank for

Reconstruction and Development.

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba: istraţivanja. (2008). Preuzeto 10. 12 2011 iz

Istraţivanje o korištenju Interneta, mobitela i drugih tehnologija:

http://www.poliklinika-djeca.hr/istrazivanja/istrazivanje-o-koristenju-interneta-

mobitela-i-drugih-tehnologija/

(2010). Life in Transition after the crisis. European Bank for Reconstruction and

Development.

Resources: News-room. (2011). Preuzeto 12. 8 2011 iz The Global Coherence Initiative:

http://www.glcoherence.org/resources/news-room.html

String theory. (2011). Preuzeto 9. 3 2011 iz Wikipedia:

http://en.wikipedia.org/wiki/String_theory

Acquisti, A., & Gross, R. (2006). Imagined communities: awareness, information sharing, and

privacy on the Facebook. PET , 36-56.

Albert, R., & Barabási, A.-L. (1999). Emergence of Scaling in Random Networks. Science

Magazine, 286 (5439), 509-512.

Andolina, M., Keeter, S., Zukin, C., & Jenkins, K. (2003). Guide to the Index of Civic and

Political Engagement. Center for Information and Research on Civic Learning and

Engagement (CIRCLE).

Anić & Goldstein. (1999). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Novi Liber.

Anić, V. (1994). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.

Antić, S. (1993). Europske razvojne perspektive. U S. Antić (Ur.), Školstvo u svijetu (str. 13-

30). Zagreb: Hrvatski pedagoško - knjiţevni zbor.

Aspect, A., Grangier, P., & Roger, G. (1982). Experimental Realization of Einstein-Podolsky-

Rosen-Bohm Gedankenexperiment: A New Violation of Bell's Inequalities. Physical

Review Letters , 49(2), 91-94.

Bacon, F. (n.d.). Francis Bacon: Wikipedia. Preuzeto 6. 3 2011 iz Wikipedia:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Francis_Bacon

Bandura, A. (1997). Self-efficacy. Harvard mental health letter, 13(9).

Bantz, C. R. (1982). EXPLORING USES AND GRATIFICATIONS: A Comparison of

Reported Uses of Television and Reported Uses of Favorite Program Type.

Communication Research, 9(3), 352-379.

Barabasi, A. L. (2006). U mreţi. Zagreb: Jesenski i Turk.

152

Bargh, J. A., McKenna, K. Y., & Fitzsimons., G. M. (2002). Can You See the Real Me?

Activation and Expression of the “True Self” on the Internet. Journal of Social Issues,

58(1), 33-48.

Barker, V. (2009). Older Adolescents' Motivations for Social Network Site Use: The

Influence of Gender, Group Identity, and Collective Self-Esteem.

CyberPsychology&Behavior.

Baron, S., Field, J., & Schuller, T. (2000). Social Capital: Critical Perspectives. Oxford

Universitypress, 2-12.

Baumgartner, J. C., & Morris, J. S. (2009). MyFaceTube Politics: Social Networking Web

Sites and Political Engagement of Young Adults. Social Science Computer Review.

Best, S., & Dautrich, K. (2003). Reinvigorating democracy: Generating social capital and

political participation on the internet. American Association for Public Opinion

Research. Nashville.

Bezak, K. (2007). Kaotiĉna lovišta. Hrvatske šume(127/128).

Blumler, Katz, & Gurevitch. (1974). Utilization of mass communication by the individual. U

V. Nightingale, & K. Ross, Critical Readings: Media and Audiences (2003) (str. 35-

50). Maidenhead, Berkshire: Open University Press.

Boczkowski, P., & Chan, A. (2003). Interactivities in online news: How production contexts

and user constituencies shape user-authorship in information sites. Annual Meeting of

the International Communication Association. San Diego.

Bode, L. (2008). Don't Judge a Facebook by its Cover:Social Networking Sites, Social

Capital, and Political Participation. University of Wisconsin-Madison . Dohvaćeno iz

Department of Political Science : users.polisci.wisc.edu

Bosch, T. E. (2009). Using online social networking for teaching and learning:. Facebook use

at the university of cape town. Communicatio: South African Journal for

Communication Theory and Research, 35(2), 185–200.

Bouillet, D. (2007). (Ne)zadovoljstvo ţivotom i obrasci komunikacije mladih. U V. Ilišin, &

F. Radin (Ur.), Mladi: problem ili resurs (str. 237-266). Zagreb: Institut za društvena

istraţivanja u Zagrebu.

Boyd, D. (2008). Taken Out of Context: American Teen Sociality in Networked Publics.

University of California, Berkeley, Management and Systems with a Designated

Emphasis in New Media.

Boyd, D. (2011). researchBibs. Preuzeto 7. 6 2011 iz danah.org:

http://www.danah.org/researchBibs/sns.php

153

Boyd, D. M., & Ellison, N. B. (2007). Social network sites: Definition, history, and

scholarship. Journal of Computer-Mediated Communication, 13(1).

Brautović, M. (2006). Karakteristike novih medija u funkciji online novinarstva. Doktorska

disertacija, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb.

Buchanan, M. (2003). Nexus: Small Worlds and the Groundbreaking Theory of Networks .

New York: W. W. Norton & Company.

Bumgarner, B. A. (2007). You have been poked: Exploring the uses and gratifications of

Facebook among emerging adults. First Monday, 12(11).

Bunz, U. K. (2001). Usability and Gratifications-Towards a Website Analysis Model. Paper

presented at the Annual Meeting of the National Communication Association

November 1-4, 2001. Atlanta.

Caplan, S. E. (2002). Problematic Internet use and psychosocial well-being: development of a

theory-based cognitive–behavioral measurement instrument. Computers in Human

Behavior, 18(5).

Carlson, N. (5. 1 2011). technology and science-tech and gadgets. Preuzeto 13. 3 2011 iz

msnbc: http://www.msnbc.msn.com/id/40929239/ns/technology_and_science-

tech_and_gadgets/

CARNet. (18. 11 2008). povijest CARNeta: o CARNetu. Preuzeto 31. 10 2009 iz CARNet:

http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/povijest_carneta

Cashmore, P. (10. 10 2009). Facebook poke arres. Preuzeto 16. 3 2011 iz Mashable:

http://mashable.com/2009/10/10/facebook-poke-arrest/

Chai, S., Bagchi-Sen, S., Morrell, C., Rao, H. R., & Upadhyaya, S. J. (2009). Internet and

Online Information Privacy: An Exploratory Study of Preteens and Early Teens.

Professional Communication, IEEE Transactions on, 52(2), 167-182.

Christakis, N., & Fowler, J. (2010). Povezani. Zagreb: Algoritam.

Christofides, E., Muise, A., & Desmarais, S. (2009). Information Disclosure and Control on

Facebook:Are They Two Sides of the Same Coin or Two Different Processes?

CyberPsychology & Behavior.

Chung, D., & Yoo, C. (2006). Online User Motivations and Use of Interactive Features on an

Online News Site: A Uses and Gratifications Approach. Annual meeting of the

International Communication Association. Dresden.

Coleman, J. D. (1988). Social Capital in the Creation of Human Capital. The American

Journal of Sociology, 94, S95-S120 .

154

ComputerHope. (2009). Computer history:Computerhope. Preuzeto 31. 10 2010 iz

Computerhope: http://www.computerhope.com/history/

Comscore. (7. 10 2010). press&events:comscore. Preuzeto 31. 10 2010 iz comscore:

http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2010/10/comScore_Release_

First_Comparative_Report_on_Mobile_Usage_in_Japan_United_States_and_Europe

Couper, M. (2000). Review: Web surveys: A review of issues and approaches. Public opinion

quarterly, 64(4).

Ĉolović, D. (20. 10 2010). Splitski gradonaĉelnik Kerum zabranio Facebook u gradskoj

upravi. Jutarnji list.

Ćirić, J., & Kovaĉević, R. (2008). Tehnofobija u digitalnoj kulturi. Filozofska istraţivanja,

28(1), 83-96.

De Souza, Z., & Dick, G. N. (2009). Disclosure of information by children in social

networking--Not just a case of "you show me yours and I'll show you mine".

International Journal of Information Management, 29(4), 255-261.

DiMicco, J. M., & Millen, D. R. (2007). Identity management: multiple presentations of self

in facebook. GROUP '07: Proceedings of the 2007 international ACM conference on

Supporting group work (str. 383-386 ). New York, USA: ACM.

Dodds, P. S., Muhamad, R., & Watts, D. J. (2003). An Experimental Study of Search in

Global Social Networks. Washington: American Association for the Advancement of

Science.

Dogruer, N., Menevi§, I., & Eyyam, R. (2011). What is the motivation for using Facebook?

Procedia - Social and Behavioral Sciences, 15, 2642–2646.

Dorogovtsev, S. N. (2003). Renormalization group for evolving networks. Physical Review E,

67(4).

Dwyer, C. (2007). Digital Relationships in the 'Myspace' Generation: Results From a

Qualitative Study . Proceedings of the 40th Hawaii International Conference on

System Sciences.

Dwyer, C., Hiltz, S. R., & Passerini, K. (2007). Trust and privacy concern within social

networking sites: A comparison of Facebook and MySpace. Proceedings of AMCIS

2007. Keystone, Colorado.

Ebersole, S. (2000). Uses and gratifications of the Web among students. Journal of Computer

Mediated Communication, 6(1), 1-17.

155

Eighmey, J., & McCord, L. (1998). Adding value in the information age: Uses and

gratifications of sites on the world-wide web. Journal of Business Research, 41(3),

187-194.

Ellison, N. B., Steinfield, C., & Lampe, C. (2007). The Benefits of Facebook "Friends:"Social

Capital and College Students' Use of Online Social Network Sites. Journal of

Computer Mediated Communications, 12(4).

Ellison, N. B., Steinfield, C., & Lampe, C. (2011). Connection Strategies: Social Capital

Implications of Facebook-enabled Communication Practices. New Media & Society.

Ellison, N., Heino, R., & Gibbs, J. (2006). Managing impressions online: Self-presentation

processes in the online dating environment . Journal of Computer-Mediated

Communication, 11(2).

Ellison, N., Lampe, C., & Steinfield, C. (2008). Social capital, self-esteem, and use of online

social network sites: A longitudinal analysis. Journal of Applied Developmental

Psychology, 29(6), 434-445.

Facebook. (22. 10 2010). Privacy Policy: Facebook. Preuzeto 22. 2 2011 iz Facebook:

http://www.facebook.com/policy.php

Facebook. (29. 9 2010). Value of a liker: Facebook media. Preuzeto 16. 3 2011 iz Facebook:

http://www.facebook.com/notes/facebook-media/value-of-a-liker/150630338305797

Faloutsos, M., Faloutsos, P., & Faloutsos, C. (1999). On power-law relationships of the

Internet topology. ACM SIGCOMM Computer Communication Review, 29(4).

Ferguson, D. A., & Perse, E. M. (2000). The World Wide Web as a functional alternative to

television. Journal of Broadcasting & Electronic Media(44), 155-174.

Flanagin, A. J., & Metzger, M. J. (2001). Internet use in the contemporary media

environment. Human Communication Research, 27(1), 153-181.

Fogel, J., & Nehmad, E. (2008). Internet social network communities: Risk taking, trust, and

privacy concerns . Computers in Human Behavior, In Press, Corrected Proof.

Fresco, J. (2007). The Venus Project. Preuzeto 29. 11 2011 iz Designing the Future:

http://www.thevenusproject.com/downloads/ebooks/Jacque%20Fresco%20-

%20Designing%20the%20Future.pdf

Friendster. (21. 10 2008). Friendster Is The #1 Social Network for Adults and Youth In

Malaysia. Preuzeto 3. 3 2011 iz Presscenter:Friendster:

http://www.friendster.com/info/presscenter.php?A=pr48

Gajski, L. (2009). Lijekovi ili priča o obmani. Zagreb: Pergamena d.o.o.

156

Gfk. (7 2011). Objave: Gfk. Preuzeto 28. 9 2011 iz Gfk:

http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/008578/index.hr.html

Gilbert, E., Karahalios, K., & Sandvig, C. (2008). The network in the garden: an empirical

analysis of social media in rural life., (str. 1603-1612). Florence, Italy.

Gjoka, M., Sirivianos, M., Markopoulou, A., & Yang, X. (2008). Poking facebook:

characterization of osn applications. WOSP '08: Proceedings of the first workshop on

Online social networks (str. 31-36). New York: ACM.

Golder, S., Wilkinson, D., & Huberman, B. (2007). Rhythms of social interaction: messaging

within a massive online network. Proceedings of Third International Conference on

Communities and Technologies. (pp. 41-66). East Lansing: Springer.

Goldner, K. R. (2008). Self disclosure on social networking websites and relationship quality

in late adolescence . Ph.D. dissertation, Pace University.

Granovetter, M. (1983). The strength of weak ties: A network theory revisited. Sociological

Theory, 1, 201-233.

Granovetter, M. S. (1973). The Strength of Weak Ties. The American Journal of Sociology,

78(6), 1360-1380.

Greene, B. (Reţiser). (2003). The elegant universe [Film].

Griffin, E. A. (1994). A First Look at Communication Theory (2nd ed.). Boston: McGraw-

Hill.

Grimmelmann, J. T. (2009). Facebook and the Social Dynamics of Privacy. Iowa Law

Review, 95(4).

Gross, R., & Acquisti, A. (2005). Information revelation and privacy in online social

networks. WPES'05 (str. 71-80). Alexandria: ACM.

Gruden, V. (1992). Psihoterapija. Zagreb: Medicinska naklada.

Gülnar, B., Balcı, Ş., & Çakır, V. (2010). Motivations of Facebook, You Tube and Similar

Web Sites Users. Bilig, 54, 161-184.

Hargittai, E. (2007). Whose Space? Differences Among Users and Non-Users of Social.

Journal of Computer-Mediated Communication, 13(1).

Haythornthwaite, C. (2002). Strong, weak, and latent ties and the impact of new media. The

Information Society, 18(5), 385-401.

Hendrix, D., Chiarella, D., Hasman, L., Murphy, S., & Zafron, M. L. (2009). Use of Facebook

in academic health sciences libraries. J Med Libr Assoc, 97(1), 44-47.

Hew, K. F. (2011). Students‟ and teachers‟ use of Facebook. Computers in Human Behavior,

27(2), 663-675.

157

Hewitt, A., & Forte, A. (2006). Crossing Boundaries: Identity Management and

Student/Faculty Relationships on the Facebook. Proceedings of CSCW 2006. Alberta,

Canada.

Hinduja, S., & Patchin, J. W. (2008). Personal information of adolescents on the Internet: A

quantitative content analysis of MySpace. Journal of Adolescence, 31(1), 125-146.

Hoadley, C. M., Lee, J. J., & Rosson, M. B. (2009). Privacy as Information Access and

Illusory Control: The Case of the Facebook News Feed Privacy Outcry. Electronic

Commerce Research and Applications, 9(1), 50-60.

Howe, N., & Strauss, W. (2000). Millennials Rising: The Next Great Generation. New York:

Vintage Books.

Ilišin, V. (1999). Madi i televizijski medij. Napredak, 140(2), 143-153.

Ilišin, V. (2003). Mediji u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadrţajima.

Medijska istraţivanja, 9(2), 9-34.

Jeong, H., Tombor, B., Albert, R., Oltvai, Z. N., & Barabási, A.-L. (2000). The large-scale

organization of metabolic networks. Nature , 407(6804), 651-654.

jezikoslovlje, I. z. (2011). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje . Preuzeto 12. 12 2011 iz

Jeziĉni savjeti: www.savjetnik.ihjj.hr

Joinson, A. N. (2008). Looking at, looking up or keeping up with people?: motives and use of

facebook. Proceeding of the twenty-sixth annual SIGCHI conference on Human

factors in computing systems (CHI '08). New York: ACM.

Jones, H., & Soltren, J. (2005). Facebook: Threats to Privacy. Massachusetts: MIT.

Jones, S., Millermaier, S., Goya-Martinez, M., & Schuler, J. (2008). Whose space is

MySpace? A content analysis of MySpace profiles. First Monday, 13(9).

Jung, C. G. (1990). The Archetypes and The Collective Unconscious (Collected Works of C.G.

Jung Vol.9 Part 1). New York: Princeton university press.

Katunarić, V. (1999). Informacijsko doba i homofilija: rasprava o doprinosu sociologije

mreţa . Revija za sociologiju(1 i 2).

Katz, E., & Foulkes, D. (1962). On the Use of the Mass Media as "Escape": Clarification of a

Concept. The Public Opinion Quarterly, 26(3), 377-388 .

Kavanaugh, A., Reese, D., Carroll, J., & Rosson, M. (2005). Weak ties in networked

communities. Information Society, 21(2), 119-131.

Kaye, B. (1998). Uses and gratifications of the World Wide Web: From couch potato to Web

potato. Journal of Communication(6), 21-40.

Klaić, B. (1986). Rječnik stranih riječi : tuĎice i posuĎenice. Zagreb: Nakladni zavod MH.

158

Kleinberg, J. M., Kumar, R., Raghavan, P., Rajagopalan, S., & Tomkins, A. S. (1999). The

web as a graph: measurements, models, and methods. Proceedings of the 5th annual

international conference on Computing and combinatorics.

Ko, H., Cho, C., & Roberts, M. S. (2005). Internet uses and gratifications. Journal of

Advertising, 34(2), 57-70.

Kobayashi, T., Ikeda, K., & Miyata, K. (2006). Social capital online: Collective use of the

internet and reciprocity as lubricants of democracy. Information, Communication &

Society, 9(5), 582-611.

Koku, E., Nazer, N., & Wellman, B. (2001). Netting Scholars: Online and Offline. American

Behavioral Scientist(44), 1750-1772.

Kolek, E. A., & Saunders, D. (2008). Online disclosure: An empirical examination of

undergraduate facebook profiles. NASPA Journal, 45(1), 1-25.

Kraut, R. E., Lundmark, V., Kiesler, S., Mukhopadhyay, T., & Scherlis, W. (1998). Internet

paradox: A social technology that reduces social involvement and. American

Psychologist, 53(9), 1017-1032.

Kraut, R., Kiesler, S., Boneva, B. C., Helgeson, V., & Crawford, A. (2002). Internet Paradox

Revisited. Journal of Social Issues(58), 49-74.

Krištofić, B. (2007). Digitalna nejednakost. Sociologija i prostor, 45(2), 165-182.

Kroker, A. (2003). Tehnologija i društveni um. Zagreb: Misl.

Kunczik, M., & Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb:

Zaklada Friedrich Ebert.

Kung, L., Picard, R. G., & Towse, R. (2008). The Internet and the Mass Media (Svez. 17).

Sage.

Kwon, O., & Wen, Y. (2009). An empirical study of the factors affecting social network.

Computers in Human Behavior.

Lampe, C. E. (2006). A face(book) in the crowd: Social searching vs. social browsin.

Proceedings of the 2006 20th anniversary conference on computer supported

cooperative work (str. 167-170). New York: ACM.

Lampe, C., Ellison, N. B., & Steinfield, C. (2008). Changes in use and perception of

facebook. Proceedings of the ACM 2008 conference on Computer supported

cooperative work (str. 721-730). New York, USA: ACM.

Lampe, C., Ellison, N., & Steinfield, C. (2007). A Familiar Face (book): Profile Elements as

Signals in an Online Social Network. Proceedings of CHI 2007. New York, USA:

ACM Press.

159

Lampinen, A., Tamminen, S., & Oulasvirta, A. (2009). All My People Right Here, Right

Now: management of group co-presence on a social networking site. GROUP

'09:Proceedings of the ACM 2009 international conference on Supporting group

work, New York,2009, (str. 281-290). NY, USA.

Larose, R., Mastro, D., & Eastin, M. S. (2001). Understanding Internet Usage : A Social-

Cognitive Approach to Uses and Gratifications. Social Science Computer Review,

19(4), 395-413 .

Lashley, K. S. (1950). In search of the engram. Society of Experimental Biology

Symposium(4), 454-482.

Laszlo, E. (2008). Znanost i akašičko polje. Zagreb: V.B.Z.

Leburić, A., Relja, R., & Boţić, T. (2007). Disko generacija:sociološka istraţivanja noćne

zabave mladih. Split: Filozofski fakultet Sveuĉilišta.

Lee, E. (17. 1 2011). Digital:AdAge. Preuzeto 13. 3 2011 iz AdAge:

http://adage.com/article/digital/estimate-facebook-books-1-86b-2010-advertising-

muscles-google-turf/148236/

Lewis, C. C., & George, J. F. (2008). Cross-cultural deception in social networking sites and

face-to-face communication. Computers in Human Behavior.

Lewis, J., & West, A. (2009). „Friending‟: London-based undergraduates‟ experience of

facebook. New Media & Society, 11(7), 1209–1229.

Lewis, K., Kaufman, J., & Christakis, N. (2008). The Taste for Privacy: An Analysis of

College Student Privacy Settings in an Online Social Network. Journal of Computer-

Mediated Communication, 14(1), 79-100.

Lillie, J. (1997). Empowerment potential of Internet use. Mass Communications & Society,

Dostupno na: http://www.unc.edu/~jlillie/340.html .

Liljeros, F., Edling, C. R., Amaral, L. A., Stanley, H. E., & Åber, Y. (2001). The web of

human sexual contacts. Nature, 411(6840), 907-908.

Lipton, B., & Bhaerman, S. (2010). Spontana evolucija naša svijetla budućnost (i kako do nje

stići). Zagreb: TELEdisk.

Littlejohn, S. (1996). Theories of Human Communication (5th ed.). Belmont: Wadsworth.

Littlejohn, S. W. (1978). Theories of Human Communication (1st ed.). Ohio: Bell & Howell

Company.

Livingstone, S. (2008). Taking risky opportunities in youthful content creation: teenagers' use

of social networking sites for intimacy, privacy and self-expression. New Media &

Society, 3, str. 393-411.

160

Livingstone, S., & Helsper, E. J. (2007). Taking risks when communicating on the Internet:

the role of offline social-psychological factors in young people's vulnerability to

online risks. Information, Communication & Society, 5, str. 619-644.

Locke, J. (1689). Two Treatises of Government: Wikipedia. Preuzeto 6. 3 2011 iz Wikipedia:

http://en.wikipedia.org/wiki/Two_Treatises_of_Government

Lometti, G., Reeves, B., & Bybee, C. (1977). Investigating the Assumptions of Uses and

Gratifications Research. Communications Review, 4, 321-338.

Lyndon, A., Bonds-Raacke, J., & Cratty, A. D. (2011). College Students‟ Facebook Stalking

of Ex-Partners. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking.

Marcus, G. E., & M.J.Fischer, M. (2003). Antropologija kao kritika kulture. Zagreb: Naklada

Breza.

Martin, C. A., & Tulgan, B. (2001). Managing Generation Y: Global Citizens Born in the

Late Seventies and Early Eighties. Amherst: HRD Press.

Marwick, A. E. (2008). To catch a predator? The MySpace moral panic. First Monday, 13(6).

Mayer, A. (2009). Online social networks in economics. Decision Support Systems.

Mazer, J. P., Murphy, R. E., & Simonds, C. J. (2007). I'll See You On "Facebook": The

Effects of Computer-Mediated Teacher Self-Disclosure on Student Motivation,

Affective Learning, and Classroom Climate. Communication Education, 56(1), 1-17.

McLeod, J. M., Becker, L. B., & Byrnes, J. E. (1974). Another Look At the Agenda-Setting

Function of the Press. Communication Research, 1(2), 131-166 .

Mehtizadeh. (2010). Self-presentation 2.0: Narcissism and self-esteem on Facebook.

Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 13(4), 357-364.

Mesarić, M. (2008). XXI. stoljeće. Zagreb: Prometej.

Mišak, K. (10 2008). Karl Pribram-hologramski-mozak u hologramskom

svemiru:blog.vecernji.hr. Preuzeto 9. 3 2011 iz Blog.vecernji.hr:

http://blog.vecernji.hr/misak/2008/10/19/karl-pribram-hologramski-mozak-u-

hologramskom-svemiru/

Moreno, M. A., Parks, M. R., Zimmerman, F. J., Brito, T. E., & Christakis, D. A. (2009).

Display of Health Risk Behaviors on MySpace by Adolescents: Prevalence and

Associations. Archives of Pediatrics Adolescent Medicine, 163(1), 27-34.

Moreno, M. A., Parks, M. R., Zimmerman, F. J., Kurth, A., & Christakis, D. (2009).

Reducing At-Risk Adolescents' Display of Risk Behavior on a Social Networking

Web Site: A Randomized Controlled Pilot Intervention Trial. Archives of Pediatrics

Adolescent Medicine, 163(1), 35-41.

161

Muĉalo, M., & Šop, S. (2008). Nova publika novih medija. Informatologia, 41(1), 51-55.

Muise, A., Christofides, E., & Desmarais, S. (2009). More information than you ever wanted:

Does facebook bring out the green-eyed monster of jealousy? CyberPsychology &

Behavior, 12(4), 441–444.

Nazir, A., Raza, S., & Chuah, C. (2008). Unveiling facebook: a measurement study of social

network based applications . Proceedings of the 8th ACM SIGCOMM conference on

internet measurement (str. 43-56). New York: ACM.

Nie, N. H., & Hillygus, D. S. (2002). The impact of internet use on sociability: Time-diary

findings. IT & Society(1), 1-20.

Nie, N., & Erbring, L. (2000). Internet and Society: A Preliminary Report. Stanford Institute

for the Quantitative Study of Society.

Norris, P. (2002). The bridging and bonding role of online communities. Harvard

International Journal of Press/Politics, 7(3), 3-13.

Nyland, R., & Near, C. (2007). Jesus is My Friend: Religiosity as a Mediating Factor in

Internet Social Networking Use. Proceedings of AEJMC Midwinter Conference. Reno,

Nevada, USA.

Nyland, R., Marvez, R., & Beck, J. (2007). MySpace: Social networking or social isolation.

Paper presented at the midwinter conference of the Association for Education in

Journalism and Mass Communication. Reno.

O‟Murchu, I., Breslin, J. G., & Decker, S. (2004). Online Social and Business Networking

Communities. Digital Enterprise Research Institute- DERI.

Palmgreen, P., & Rayburn, J. (1979). Uses and Gratifications and Exposure To Public

Television: A Discrepancy Approach. Communication Research , 6(2), 155-179.

Panian, Ţ. (Ur.). (2005). Informatički enciklopedijski rječnik. Zagreb: Europapress holding

d.o.o.

Papacharissi, Z., & Rubin, A. M. (2000). Predictors of Internet use. Journal of Broadcasting

& Electronic Media, 44(2), 175-196.

Pasek, J., More, E., & Romer, D. (2009). Realizing the Social Internet? Online Social

Networking Meets Offline Civic Engagement. Journal of Information Technology

Politics .

Pastor, P., & Reuben, C. (2008). Diagnosed Attention Deficit Hyperactivity Disorder and

Learning Disability: United States, 2004–2006. Vital and Health Statistics, 10(237).

162

Pempek, T. A., Yermolayeva, Y. A., & Calvert, S. (2009). College students‟ social

networking experiences on facebook. Journal of Applied Developmental Psychology,

30(3), 227–238.

Penezić, Z. (2006). Zadovoljstvo ţivotom u adolescentnoj i odrasloj dobi. Društvena

istraţivanja, 15(4-5), 643-669.

Penn, M. J., & Zalesne, E. K. (2010). Mikrotrendovi. Hrvatska: Algoritam.

Pew Research, C. (2010). Millennials:pewresearch. Preuzeto 3. 2 2011 iz Pewresearch:

http://pewresearch.org/millennials/

Pfeil, U., Arjan, R., & Zaphiris, P. (2009). Age differences in online social networking - A

study of user profiles and the social capital divide among teenagers and older users in

MySpace. Computers in Human Behavior, 25(3), 643--654.

Piškorec, M. (2007). Modeli rasta kompleksnih mreţa. Seminarski rad, Fakultet

Elektrotehnike i Raĉunarstva, Zagreb.

Potoĉnik, D. (2007). Mladi i nove tehnologije. U V. Ilišin, & F. Radin (Ur.), Mladi: problem

ili resurs (str. 105-135). Zagreb: Institut za društvena istraţivanja u Zagrebu.

Pravdivcev, V. (Reţiser). (2007). Nikola Tesla - gospodar svijeta [Film]. Moskva, Rusija.

Prensky, M. (2001). Digital natives, digital immigrants. On the Horizon, 9(5), 1-6.

Prensky, M. (2001). Digital Natives, Digital Immigrants. On the Horizon, 9(5), 1.

puls, P. (21. 7 2011). Istraţivanje: poslovni puls. Preuzeto 28. 9 2011 iz Poslovni puls:

http://www.poslovnipuls.com/2011/07/21/istrazivanje-posao-zabusavanje/

Putnam, R. D. (1995). Bowling Alone: America's Declining Social Capital. Journal of

Democracy , 6(1), 65-78.

Putnam, R. D. (2000). Bowling Alone: The Collapse and Revival of American Community .

New York : Simon & Schuster.

Quan-Haase, A., & Young, A. L. (2010). Uses and Gratifications of Social Media: A

Comparison of Facebook and Instant Messaging. Bulletin of Science, Technology &

Society.

Radin, D. (1997). The Conscious Universe: The Scientific Truth of Psychic Phenomena. New

York: HarperCollins.

Ramon, F. i., & Sole, V. R. (2001). The small world of human language. Proceedings of the

Royal Society B: Biological Sciences, 268(1482), 2261-2265.

Räsänen, P., & Kouvo, A. (2007). Linked or divided by the web?: Internet use and sociability

in four European countries. Information, Communication & Society, 10(2), 219-241.

Rathus, S. (2000). Temelji psihologije. Zagreb: Slap.

163

Rifkin, J. (2002). Entropija: Novi pogled na svijet. Zagreb: Misl.

Rifkin, J. (2005). Doba pristupa: Nova kultura hiperkapitalizma u kojoj je cijeli ţivot iskustvo

za koje se plaća. Zagreb: Bulaja naklada.

Robinson, J. P., Kestnbaum, M., Neustadtl, A., & Alvarez, A. S. (2002). Information

Technology and Social Time Displacemen. IT & Society(1), 21-37.

Rosen, L. (2010). Welcome to the ... iGeneration. Education Digest, 75(8), 8-12.

Rosengren, K. E., Windahl, S., Hakansson, P.-A., & Johnsson-Smaragdi, U. (1976).

Adolescents' TV Relations : Three Scales. Communication Research, 3(4), 347-366.

Ross, C., Orr, E., Sisic, M., Arseneault, J. M., Simmering, M. G., & Orr, R. R. (2009).

Personality and motivations associated with Facebook use. Computers in Human

Behavior.

Rubin, A. (1994). Uses-and-gratifications perspective of media effects. U J. Bryant, & M. B.

Oliver (2009), Media effects: Advances in theory and research. Abingdon: Routledge.

Ruggiero, T. E. (2000). Uses and Gratifications Theory. Mass communication & society, 3(1),

3-37.

Sadeh, N., Hong, J., Cranor, L., Fette, I., Kelley, P., Prabaker, M., i dr. (2009). Understanding

and capturing people's privacy policies in a mobile social networking application.

Personal Ubiquitous Comput., 13(6), 401-412.

Scherer, C. L. (2010). Uses and gratifications in college students' media use: A test of media

complementarity theory. M.A., University of Dayton, Departement of communication.

Scheufele, D. A., & Shah, D. V. (2000). Personality strength and social capital: The role of

dispositional and informational variables in the production of civic participation.

Communication Research, 27(2), 107-131.

Schutz, W. (1958). FIR0 Theory of Needs. U E. Griffin, (1991) A First Look at

Communication Theory (str. 93-101). Boston: McGraw-Hill Companies.

Scott, J. (1987). Social network analysis. London: Sage Publications.

Severin, W. J., & Tankard, J. W. (2001). Communication theories: Origins, methods, and

uses in the mass media (5th ed.) . New York: Longman.

Shah, D., Kwak, N., & Holbert, L. (2001). “Connecting” and “Disconnecting” With Civic

Life: Patterns of Internet Use and the Production of Social Capital. Political

Communication, 18, 141–162.

Sheldon, P. (2008). The relationship between unwillingness-to-communicate and students'

Facebook use. Journal of Media Psychology: Theories, Methods, and Applications,

20(2), 67-75.

164

Sheldon, P. (2008a). Student favourite: Facebook and motives for its use. Southwestern Mass

Communication Journal, 23(2), 39–53.

Siapera, E. (2004). From couch potatoes to cybernauts? The expanding notion of the audience

on TV channels‟ websites. New Media & Society , 6(2), 155-172 .

Sindik, J., & Veselinović, Z. .. (2010). Kako odgojiteljice percipiraju utjecaj medija na

predškolsku djecu? Medijska istraţivanja(2), 107-131.

Skeels, M. M., & Grudin, J. (2009). When social networks cross boundaries: a case study of

workplace use of facebook and linkedin. GROUP '09: Proceedings of the ACM 2009

international conference on Supporting group work (str. 95-104). New York, USA:

ACM.

Skiba, D. J., & Barton, A. J. (2006). Adapting Your Teaching to Accommodate the Net

Generation of Learners. OJIN: The Online Journal of Issues in Nursing, 11(2).

Skledar, N. (2001). Čovjek i kultura:uvod u socio-kulturnu antropologiju. Zagreb: Filozofski

fakultet, Zavod za sociologiju.

Sproul, L., & Kiesler, S. (1991). Connections: New Ways of Working in the Networked

Organization. The MIT Press.

Squicciarini, A. C., Shehab, M., & Paci, F. (2009). Collective privacy management in social

networks. WWW '09: Proceedings of the 18th international conference on World wide

web (str. 521-530). New York, USA: ACM.

Srića, V. (2009). Ţivot kao igra . Zagreb: Algoritam.

Stafford, T. F., Royne, S. M., & Schkade, L. L. (2004). Determining Uses and Gratifications

for the Internet. Decision Sciences Atlanta, 35(2), 259-288.

Staples, J. (1998). Call-In Talk Radio: A Uses and Gratifications Study of

Listeners,Nonlisteners, and Callers. PhD Thesis, University of Delaware , Department

of Communication, Newark.

Starfield, B. (2000.). Is US Health Really the Best in the World? Journal of the American

Medical Association, 284(4), 483-485.

Steinfield, C., DiMicco, J. M., Ellison, N. B., & Lampe, C. (2009). Bowling Online: Social

Networking and Social Capital within the Organization. Proceedings of the fourth

international conference on Communities and technologies , (str. 245-254).

Stern, L. A., & Taylor, K. (2007). Social Networking on Facebook. Journal of the

Communication, Speech & Theatre Association of North Dakota, 20, 9-20.

165

Strater, K., & Richter, H. (2007). Examining privacy and disclosure in a social networking

community . SOUPS '07: Proceedings of the 3rd symposium on Usable privacy and

security (str. 157-158). New York, USA: ACM.

Strika, M. (2005). Perspektive meĊuodnosa solidarnosti, povjerenja i dobrovoljnosti u

hrvatskom društvu. Bogoslovna smotra, 75(4), 1153–1174.

Stutzman, F. (2006). An evaluation of identity-sharing behavior in social network

communities. Journal of the International Digital Media and Arts Association, 3(1),

10-18.

Stutzman, F. (2009). Research on Social Network Sites. Preuzeto 7. 6 2011 iz fredstutzman:

http://fredstutzman.com/dissertation/stutzman_snslr.pdf

Svendsen, L. F. (2010). Strah. Zagreb: TIMpress.

Šalaj, B. (2007). Socijalni kapital. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu.

Štulhofer, A. (2000). Nevidljiva ruka tranzicije. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo.

Štulhofer, A. (2003). Društveni kapital i njegova vaţnost. (D. Ajduković, Ur.) Socijalna

rekonstrukcija zajednice, str. 79-98.

Štulhofer, A. (2004). Percepcija korupcije i erozija društvenog kapitala u Hrvatskoj. Politička

misao, 41(3), 156–169.

Talbot, M. (2006). Holografski svemir. Zagreb: TELEdisk.

Thelwall, M. (2008). Social networks, gender, and friending: An analysis of MySpace

member profiles. Journal of the American Society for Information Science and

Technology, 59(8), 1321–1330.

Thelwall, M. (2008). Text in social networking Web sites: A word frequency analysis of Live

Spaces. First Monday, 13(2).

Tufekci, Z. (2008). Can You See Me Now? Audience and Disclosure Regulation in Online

Social Network Sites. Bulletin of Science Technology and Society, 28(1), 20-36.

Tutt, K. (2005). Znanstvenik, luĎak, lopov i njihova ţarulja. Zagreb: TELEdisk.

Urista, M. A., Dong, Q., & Day, K. D. (2009). Explaining why young adults use MySpace

and Facebook through uses and gratifications theory. Human Communication, 12(2),

215–229.

Uslaner, E. (2002). The Moral Foundations of Trust. Cambridge: Cambridge University

Press.

Uslaner, E. M. (2000). Social Capital and the Net. Communications of the ACM, 43(12), 60-

65.

166

Uzelac, A. (2008). How to understand digital culture: Digital culture-a resource for a

knowledge society? U A. Uzelac, & B. Cvjetiĉanin (Ur.), Digital Culture:The

Changing Dynamics. Zagreb: Institute for International Relations.

Valenzuela, S., Park, N., & Kee, K. F. (2008). Lessons from Facebook: The Effect of Social

Network Sites on College Students‟ Social Capital. 9th International Symposium on

Online Journalism. Austin, Texas, USA.

Valenzuela, S., Park, N., & Kee, K. F. (2009). Is There Social Capital in a Social Network

Site?: Facebook Use and College Students' Life Satisfaction, Trust, and Participation.

Journal of Computer-Mediated Communication, 14(4), 875-901.

VanSlyke, T. (2003). Article. Preuzeto 2. 5 2011 iz The Technology Source Archives :

http://technologysource.org/article/digital_natives_digital_immigrants/

Wallace, K. (2007). Understanding and Managing Generation Y. MA, University of Kansas,

Engineering Management.

Watts, D. J. (2004). Small worlds: the dynamics of networks between order and randomness.

New Jersey: Princeton University Press.

Wellman, B., Haase, A. Q., Witte, J., & Hampton, K. (2001). Does the Internet Increase,

Decrease, or Supplement Social Capital? Social Networks, Participation, and

Community Commitment. American Behavioral Scientist, 45, 437-456.

Wicherink, J. (2008). BuĎenje duša distorzija. www.soulsofdistortion.nl.

Wikibooks. (n.d.). Communication Theory:Uses and Gratifications: Wikibooks. Preuzeto 8

2010 iz Wikibooks:

http://en.wikibooks.org/wiki/Communication_Theory/Uses_and_Gratifications

Wikipedia. (n.d.). Preuzeto 13. 8 2011 iz http://hr.wikipedia.org/wiki/Edvard_Munch

wikipedia. (2010). Generation Y:Wikipedia. Preuzeto 11. 8 2010 iz Wikipedia:

http://en.wikipedia.org/wiki/Generation_Y

Wikipedia. (2011). EPR paradoks: Wikipedia. Preuzeto 3. 8 2011 iz Wikipedia:

http://sr.wikipedia.org/sr/EPR_paradoks

Wikipedia. (2011). Facebook: Wikipedia. Preuzeto 13. 3 2011 iz Wikipedia:

http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook

Williams, D. (2006). On and off the 'net: Scales for social capital in an online era. Journal of

Computer-Mediated Communication, 11(2).

Williams, I. M. (2008). The Effects of Anticipated Future Interaction and Self Disclosure on

Facebook. Masters thesis, Texas Tech University.

167

worldometers. (11. 3 2011). World Populations. Preuzeto 11. 3 2011 iz worldometers:

http://www.worldometers.info/

Yadav, S. (25. 8 2006). Facebook-profile. Preuzeto 13. 3 2011 iz Mashable:

http://mashable.com/2006/08/25/facebook-profile/

Ybarra, M. L., & Mitchell, K. J. (2008). How Risky Are Social Networking Sites? A

Comparison of Places Online Where Youth Sexual Solicitation and Harassment

Occurs. Pediatrics, 121(2), str. 350-357.

Yoder, C., & Stutzman, F. (2011). Identifying Social Capital in the Facebook Interface.

Proceedings of the 2011 annual conference on Human factors in computing systems ,

(str. 585-588).

Young, A. L., & Quan-Haase, A. (2009). Information revelation and internet privacy concerns

on social network sites: A case study of facebook. Proceedings of the fourth

international conference on communities and technologies, 265-274.

Zhang, W., Johnson, T. J., Seltzer, T., & Bichard, S. L. (2010). The Revolution Will be

Networked : The Influence of Social Networking Sites on Political Attitudes and

Behavior. Social Science Computer Review, 28(75).

Zhao, S. (2009). Teen Adoption of MySpace and IM: Inner-City versus Suburban

Differences. CyberPsychology and Behavior, 12(1).

Zhao, S., Grasmuck, S., & Martin, J. (2008). Identity construction on Facebook: Digital

empowerment in anchored relationships. Computers in Human Behavior, 24, 1816-

1836.

Ţganec, N. (1995). Obitelj – socijalna mreţa – socijalni rad. Društvena istraţivanja, 4(4 i 5).

168

6 PRILOZI

Prilog 1: Anketni upitnik (pilot istraživanje)

Ovaj upitnik dio je istraţivanja u okviru doktorske disertacije pod nazivom Stranice

društvenih mreţa i kultura net generacije ĉiji je cilj doprinijeti boljem razumijevanju

povezanosti izmeĊu motiva i intenziteta uporabe Facebooka s društvenom aktivnosti mladih u

Republici Hrvatskoj. Anketa je anonimna, te vas molim da na pitanja odgovorite objektivno,

iskreno i samostalno, uvaţavajući prvenstveno vlastitu prosudbu.

1. Imate li otvoren profil na Facebooku? a) DA b) NE (završi

anketu)

2. Koliko imate godina? (molim vas, upišite na crtu) __________

3. Koliko često pristupate Facebooku?

a) nekoliko puta dnevno

b) jednom dnevno

c) nekoliko puta tjedno

d) nekoliko puta mjeseĉno

e) vrlo rijetko

4. Koliko u prosjeku vremena provedete na Facebooku svaki put kad mu pristupite?

a) manje od 10 minuta

b) 10 – 30 minuta

c) 30 – 60 minuta

d) 60 – 90 minuta

e) više od 90 minuta

5. Koliko često koristite Facebook za sljedeće

(zaokružite broj kod tvrdnje s kojom se

slažete):

vrl

o č

esto

čest

o

pon

ekad

rije

tko

nik

ad

Slanje zahtjeva za prijateljstvom (povezivanje)

osobama s kojima ste izgubili kontakt (prijateljima

iz djetinjstva, škole, teĉaja, ljetovanja i sl.) 5 4 3 2 1

odrţavanje odnosa s prijateljima/ poznanicima/

ĉlanovima obitelji koje nemate priliku ĉesto vidjeti,

a ţive na vašem uţem lokalnom podruĉju

5 4 3 2 1

odrţavanje odnosa s prijateljima /ĉlanovim obitelji

koji su daleko od doma 5 4 3 2 1

odrţavanje prijateljstva s osobama koje ste upoznali

online 5 4 3 2 1

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba s

kojima ste izgubili kontakt 5 4 3 2 1

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje

ste nedavno upoznali offline 5 4 3 2 1

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne

poznajete, a imate zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

5 4 3 2 1

169

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne

poznajete, a nemate niti jednog zajedniĉkog

priatelja

5 4 3 2 1

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje

ne poznajete, a imate zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

5 4 3 2 1

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje

ne poznajete, a nemate niti jednog zajedniĉkog

prijatelja

5 4 3 2 1

ukljuĉivanje u grupe na Facebooku 5 4 3 2 1

komunikacija unutar grupe u koju ste ukljuĉeni

(pisanje po zidu, slanje poruka osobama u grupi,

komentiranje i sl.)

5 4 3 2 1

osnivanje grupe 5 4 3 2 1

organiziranje nekog dogaĊaja (eventa) 5 4 3 2 1

prikljuĉivanje, sudjelovanje u nekom dogaĊaju

(event) 5 4 3 2 1

dijeljenje ideja i mišljenja 5 4 3 2 1

pronalaţenje osoba s istim ili sliĉnim interesima 5 4 3 2 1

pregledavanje prijatelja svojih prijatelja 5 4 3 2 1

pregledavanje nepoznatih osoba 5 4 3 2 1

uporaba opcije naprednog pretraţivanja da bi

pronašli odreĊene tipove ljudi 5 4 3 2 1

praćenje novosti (news feeds) 5 4 3 2 1

uhoĊenje drugih osoba 5 4 3 2 1

virtualno promatranje ljudi 5 4 3 2 1

pokretanje aplikacije na Facebooku zato što ste

vidjeli da su je vaši prijatelji dodali 5 4 3 2 1

pretraţivanje i pokretanje aplikacija iz vlastite

znatiţelje 5 4 3 2 1

sudjelovanje u kvizovima u koje su vas prijatelji

pozvali 5 4 3 2 1

otkrivanje kvizova iz vlastite znatiţelje 5 4 3 2 1

postavljenje (uploading) vlastoruĉno snimljenih

fotografija 5 4 3 2 1

postavljanje vlastitih video uradaka 5 4 3 2 1

postavljanje svoje, autorske glazbe 5 4 3 2 1

postavljanje tuĊih video uradaka, glazbe, fotografija 5 4 3 2 1

gledanje fotografija koje su prijatelji snimili 5 4 3 2 1

oznaĉavanje prijatelja na fotografijama 5 4 3 2 1

komentiranje fotografija 5 4 3 2 1

170

8. Molim vas, navedite u kojoj mjeri sudjelujete u

nekoj od navedenih grupa i aktivnosti u

fizičkom svijetu( zaokružite broj kod tvrdnje s

kojom se slažete) Vrl

o č

est

o

čest

o

po

nek

ad

rije

tko

nik

ad

a

nepolitiĉkim, civilnim grupama i institucijama kao što su

školske, studentske, sportske, vjerske, kulturne

organizacije te ostale skupine u okviru lokalnih

zajednica

5 4 3 2 1

Društvenim projektima (školskim, studentskim,

lokalnim, vjerskim, nevladinim, humanitarnim i sl.) 5 4 3 2 1

prikupljanju materijalnih sredstava ili sportskim

aktivnostima u humanitarne svrhe (humanitarne utrke,

biciklijade i sl.) 5 4 3 2 1

organiziranju i sudjelovanju u rješavanju javnog

problema, lokalnog ili šireg ( peticije, sudjelovanje u

prosvjedu, organiziranje javnog okupljanja i sl.) 5 4 3 2 1

HVALA NA SURADNJI! Ukoliko ţelite sudjelovati i u online istraţivanju te ukljuĉiti svoje prijatelje s Facebooka,

molim vas, upišite e-mail adresu pa ću vas osobno kontaktirati.

________________________________.

Unaprijed hvala, Tena Ĉaĉić

6. Molim vas, navedite u kojoj mjeri ste

zadovoljni svojim životom u cjelini

(zaokruţite broj kod tvrdnje s kojom se slaţete)

Izra

zito

zad

ovo

lja

n

zad

ovo

lja

n

Nit

i za

dov

olj

an

nit

i

nez

ad

ovo

lja

n

Nez

ad

ovo

lja

n

Izra

zito

nez

ad

ovo

lja

n

5 4 3 2 1

7. Općenito, biste li rekli da se većini ljudi

može vjerovati ?

(zaokruţite broj kod tvrdnje s kojom se slaţete)

Da

, u

po

tpu

no

sti

Vje

roja

tno

da

Nit

i d

a, n

iti

ne

Vje

roja

tno

ne

Uo

pće

ne

5 4 3 2 1

171

Prilog 2: Upitnik motiva uporabe Facebooka – deskriptivna statistika, K-S test

(pilot istraživanje)

Ĉestice Aritmetiĉka

sredina

Standardna

devijacija

Kolmogorov-

Smirnov test

p

(znaĉajnost)

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama s kojima ste

izgubili kontakt

2,75 1,006 2,322 ,001

odrţavanje odnosa s prijateljima/ poznanicima/

ĉlanovima obitelji koje nemate priliku ĉesto vidjeti, a

ţive na vašem uţem lokalnom podruĉju

3,49 1,002 2,135 ,001

odrţavanje odnosa s prijateljima /ĉlanovim obitelji koji

su daleko od doma

3,53 1,175 2,257 ,001

odrţavanje prijateljstva s osobama koje ste upoznali

online

1,78 1,095 3,488 ,001

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba s kojima

ste izgubili kontakt

3,43 ,872 2,524 ,001

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ste

nedavno upoznali offline

2,96 1,236 1,791 ,003

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne

poznajete, a imate zajedniĉkog barem jednog prijatelja

1,39 ,785 4,645 ,000

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne

poznajete, a nemate niti jednog zajedniĉkog prijatelja

1,18 ,594 5,514 ,000

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ne

poznajete, a imate zajedniĉkog barem jednog prijatelja

1,81 1,088 3,305 ,000

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ne

poznajete, a nemate niti jednog zajedniĉkog prijatelja

1,62 1,037 4,097 ,000

ukljuĉivanje u grupe na Facebooku 3,13 1,144 1,769 ,004

komunikacija unutar grupe u koju ste ukljuĉeni (pisanje

po zidu, slanje poruka osobama u grupi, komentiranje i

sl.)

2,03 ,982 2,690 ,000

osnivanje grupe 1,39 ,627 4,370 ,000

organiziranje nekog dogaĊaja (eventa) 1,63 ,941 3,885 ,000

prikljuĉivanje, sudjelovanje u nekom dogaĊaju (event) 2,80 1,093 2,232 ,000

dijeljenje ideja i mišljenja 2,72 1,057 1,934 ,001

pronalaţenje osoba s istim ili sliĉnim interesima 1,98 ,974 2,469 ,000

172

Ĉestice Aritmetiĉka

sredina

Standardna

devijacija

Kolmogorov-

Smirnov test

p

(znaĉajnost)

pregledavanje prijatelja svojih prijatelja 2,40 1,145 2,454 ,000

pregledavanje nepoznatih osoba 1,68 ,889 3,312 ,000

uporaba opcije naprednog pretraţivanja da bi pronašli

odreĊene tipove ljudi

1,38 ,716 4,709 ,000

praćenje novosti (news feeds) 3,10 1,348 2,258 ,000

uhoĊenje drugih osoba 1,47 ,847 4,543 ,000

virtualno promatranje ljudi 1,86 ,973 2,964 ,000

pokretanje aplikacije na Facebooku zato što ste vidjeli

da su je vaši prijatelji dodali

2,09 1,160 2,662 ,000

pretraţivanje i pokretanje aplikacija iz vlastite znatiţelje 2,15 1,186 2,372 ,000

sudjelovanje u kvizovima u koje su vas prijatelji pozvali 2,35 1,140 1,907 ,001

otkrivanje kvizova iz vlastite znatiţelje 2,21 1,207 2,347 ,000

postavljenje (uploading) vlastoruĉno snimljenih

fotografija

3,19 1,106 1,842 ,002

postavljanje vlastitih video uradaka 1,82 1,055 2,999 ,000

postavljanje svoje, autorske glazbe 1,29 ,821 5,333 ,000

postavljanje tuĊih video uradaka, glazbe, fotografija 2,32 1,318 2,641 ,000

gledanje fotografija koje su prijatelji snimili 3,84 ,890 2,401 ,000

oznaĉavanje prijatelja na fotografijama 3,21 1,297 1,887 ,002

komentiranje fotografija 3,60 1,051 2,007 ,001

zadovoljstvo ţivotom 4,21 ,664 3,116 ,000

povjerenje u ljude 2,51 ,897 2,466 ,000

sudjelovanje u nepolitiĉkim, civilnim grupama i

institucijama kao što su školske, studentske, sportske,

vjerske, kulturne organizacije te ostale skupine u okviru

lokalnih zajednica

2,57 1,085 2,776 ,000

sudjelovanje u društvenim projektima (školskim,

studentskim, lokalnim, vjerskim, nevladinim,

humanitarnim i sl.)

2,79 1,030 2,241 ,000

sudjelovanje u prikupljanju materijalnih sredstava ili

sportskim aktivnostima u humanitarne svrhe

(humanitarne utrke, biciklijade i sl.)

2,12 1,010 2,158 ,000

173

sudjelovanje u organiziranju i sudjelovanju u rješavanju

javnog problema, lokalnog ili šireg (peticije,

sudjelovanje u prosvjedu, organiziranje javnog

okupljanja i sl.)

2,11 1,120 2,507 ,000

Prilog 3: Upitnik motiva uporabe Facebooka – deskriptivna statistika K-S test

(primarno istraživanje)

Ĉestice

Aritmetiĉka

sredina

Standardna

devijacija

Kolmogorov-

Smirnov test

p

(znaĉajnost)

Dob 2,05 ,867 4,492 ,000

Uĉestalost pristupa FB 4,17 1,236 5,993 ,000

Vrijeme provedeno na Facebooku 2,40 1,170 3,999 ,000

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama s kojima

ste izgubili kontakt

3,29 1,167 2,843 ,000

odrţavanje odnosa s prijateljima/ poznanicima/

ĉlanovima obitelji koje nemate priliku ĉesto vidjeti, a

ţive na vašem uţem lokalnom podruĉju

3,49 1,229 3,036 ,000

odrţavanje odnosa s prijateljima /ĉlanovim obitelji

koji su daleko od doma

3,58 1,254 3,294 ,000

odrţavanje prijateljstva s osobama koje ste upoznali

online

2,46 1,275 3,331 ,000

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba s

kojima ste izgubili kontakt

3,33 1,185 2,911 ,000

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ste

nedavno upoznali offline

2,88 1,325 2,716 ,000

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne

poznajete, a imate zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

1,64 1,003 6,062 ,000

slanje zahtjeva za prijateljstvom osobama koje ne

poznajete, a nemate niti jednog zajedniĉkog priatelja

1,37 ,843 7,672 ,000

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ne

poznajete, a imate zajedniĉkog barem jednog

prijatelja

2,15 1,236 4,179 ,000

174

Ĉestice Aritmetiĉka

sredina

Standardna

devijacija

Kolmogorov-

Smirnov test

p

(znaĉajnost)

primanje zahtjeva za prijateljstvom od osoba koje ne

poznajete, a nemate niti jednog zajedniĉkog prijatelja

1,76 1,122 5,836 ,000

ukljuĉivanje u grupe na Facebooku 3,15 1,265 2,831 ,000

komunikacija unutar grupe u koju ste ukljuĉeni

(pisanje po zidu, slanje poruka osobama u grupi,

komentiranje i sl.)

2,44 1,307 3,955 ,000

osnivanje grupe 1,62 ,889 5,854 ,000

organiziranje nekog dogaĊaja (eventa) 1,63 ,994 5,978 ,000

prikljuĉivanje, sudjelovanje u nekom dogaĊaju

(event)

2,74 1,209 2,789 ,000

dijeljenje ideja i mišljenja 3,03 1,193 3,132 ,000

pronalaţenje osoba s istim ili sliĉnim interesima 1,81 1,119 5,418 ,000

pregledavanje prijatelja svojih prijatelja 2,52 1,072 3,643 ,000

pregledavanje nepoznatih osoba 2,02 1,099 4,495 ,000

uporaba opcije naprednog pretraţivanja da bi

pronašli odreĊene tipove ljudi

1,60 ,973 6,266 ,000

praćenje novosti (news feeds) 3,52 1,284 3,988 ,000

uhoĊenje drugih osoba 1,57 ,979 6,672 ,000

virtualno promatranje ljudi 2,19 1,211 3,683 ,000

pokretanje aplikacije na Facebooku zato što ste

vidjeli da su je vaši prijatelji dodali

2,36 1,190 3,622 ,000

pretraţivanje i pokretanje aplikacija iz vlastite

znatiţelje

2,49 1,200 3,500 ,000

sudjelovanje u kvizovima u koje su vas prijatelji

pozvali

2,44 1,161 3,267 ,000

otkrivanje kvizova iz vlastite znatiţelje 2,33 1,215 3,609 ,000

postavljenje (uploading) vlastoruĉno snimljenih

fotografija

3,07 1,314 2,471 ,000

postavljanje vlastitih video uradaka 1,71 1,051 5,692 ,000

postavljanje svoje, autorske glazbe 1,53 1,107 7,523 ,000

postavljanje tuĊih video uradaka, glazbe, fotografija 2,03 1,276 5,063 ,000

gledanje fotografija koje su prijatelji snimili 3,95 ,971 4,003 ,000

oznaĉavanje prijatelja na fotografijama 2,92 1,352 3,014 ,000

175

Ĉestice Aritmetiĉka

sredina

Standardna

devijacija

Kolmogorov-

Smirnov test

p

(znaĉajnost)

komentiranje fotografija 3,54 1,171 3,201 ,000

zadovoljstvo ţivotom 4,08 ,820 4,892 ,000

povjerenje u ljude 2,96 1,046 3,521 ,000

sudjelovanje u nepolitiĉkim, civilnim grupama i

institucijama kao što su školske, studentske,

sportske, vjerske, kulturne organizacije te ostale

skupine u okviru lokalnih zajednica

2,29 1,281 3,694 ,000

sudjelovanje u društvenim projektima (školskim,

studentskim, lokalnim, vjerskim, nevladinim,

humanitarnim i sl.)

2,51 1,259 2,915 ,000

sudjelovanje u prikupljanju materijalnih sredstava ili

sportskim aktivnostima u humanitarne svrhe

(humanitarne utrke, biciklijade i sl.)

2,07 1,058 3,885 ,000

sudjelovanje u organiziranju i sudjelovanju u

rješavanju javnog problema, lokalnog ili šireg (

peticije, sudjelovanje u prosvjedu, organiziranje

javnog okupljanja i sl.)

1,97 1,119 4,419 ,000

176

Popis tablica

Tablica 1: Kronologija vaţnijih istraţivanja do pojave interneta............................................. 25

Tablica 2: Istraţivanja uporabe raĉunala i interneta u okviru pristupa zadovoljenja potreba .. 33

Tablica 3: Istraţivanja stranica društvenih mreţa .................................................................... 48

Tablica 4: Istraţivanja Facebooka ............................................................................................ 66

Tablica 5: Istraţivanja Facebooka u okviru pristupa zadovoljenja potreba ............................. 70

Tablica 6: Istraţivanja Facebooka u okviru društvenog kapitala ............................................. 73

Tablica 7: Trajanje generacija s obzirom na izvore ................................................................. 81

Tablica 8: Aritmetiĉke sredine, standardne devijacije te alfa koeficijenti za pojedine ljestvice

upitnika dobivene na uzorku pilot (N=118 ispitanika) i primarnog istraţivanja (N=290) ....... 98

Tablica 9: Ispitanici s profilom na Facebooku prema sastavnici ............................................. 99

Tablica 10: Uĉestalost pristupa Facebooku iz interpersonalnih motiva (%) .......................... 101

Tablica 11: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za zabavom (%) ................................. 104

Tablica 12: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za samoizraţavanjem (%) ................. 104

Tablica 13: Distribucija ispitanika s obzirom na uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na

Facebooku .............................................................................................................................. 107

Tablica 14: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i intenziteta pristupa Facebooku .. 108

Tablica 15: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i općih kategorija motiva ............. 109

Tablica 16: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i potkategorija motiva .................. 109

Tablica 17: Korelacija općeg povjerenja u ljude i intenziteta pristupa Facebooku................ 112

Tablica 18: Korelacija općeg povjerenja u ljude i općih kategorija motiva ........................... 113

Tablica 19: Korelacija općeg povjerenja u ljude i potkategorija motiva ............................... 113

Tablica 20: Korelacija zadovoljstva ţivotom i intenziteta pristupa Facebooku ..................... 116

Tablica 21: Korelacija zadovoljstva ţivotom i općih kategorija motiva ................................ 117

Tablica 22: Korelacija zadovoljstva ţivotom i potkategorija motiva .................................... 118

Tablica 23: Distribucija ispitanika s obzirom na dob ............................................................. 123

Tablica 24: Uĉestalost pristupa Facebooku iz interpersonalnih motiva (%) .......................... 124

Tablica 25: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za zabavom (%) ................................. 126

Tablica 26: Uĉestalost pristupa Facebooku iz motiva za samoizraţavanjem (%) ................. 127

Tablica 27: Distribucija ispitanika s obzirom na uĉestalost pristupa i vrijeme provedeno na

Facebooku .............................................................................................................................. 128

Tablica 28: Uĉestalost pristupa Facebooku s obzirom na dob ............................................... 129

Tablica 29: Vrijeme provedeno na Facebooku s obzirom na dob .......................................... 129

177

Tablica 30: Opaţene i oĉekivane frekvencije uĉestalosti pristupanja Facebooku podijeljene po

razliĉitim dobnim skupinama ................................................................................................. 130

Tablica 31: Hi-kvadrat test razlika u uĉestalosti pristupa Facebooku meĊu razliĉitim dobnim

skupinama ............................................................................................................................... 131

Tablica 32: Opaţene i oĉekivane frekvencije vremena provedenog na Facebooku, podijeljene

po razliĉitim dobnim skupinama ............................................................................................ 131

Tablica 33: Hi-kvadrat test razlika u vremenu provedenom na Facebooku meĊu razliĉitim

dobnim skupinama ................................................................................................................. 131

Tablica 34: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i intenziteta pristupa Facebooku .. 134

Tablica 35: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i općih kategorija motiva ............. 134

Tablica 36: Korelacija društvene ukljuĉenosti ispitanika i potkategorija motiva .................. 135

Tablica 37: Korelacija općeg povjerenja u ljude i intenziteta pristupa Facebooku................ 137

Tablica 38: Korelacija općeg povjerenja u ljude i općih kategorija motiva ........................... 137

Tablica 39: Korelacija općeg povjerenja u ljude i potkategorija motiva ............................... 137

Tablica 40: Korelacija zadovoljstva ţivotom i intenziteta pristupa Facebooku ..................... 139

Tablica 41: Korelacija zadovoljstva ţivotom i općih kategorija motiva ................................ 139

Tablica 42: Korelacija zadovoljstva ţivotom i potkategorija motiva .................................... 140

178

Popis slika

Slika 1: Povijesni razvoj stranica društvenih mreţa ................................................................. 43

Slika 2: Prikaz opcije ovdje prisutni ljudi ................................................................................ 62

Slika 3: Postavke privatnosti .................................................................................................... 75

Slika 4: Kontrola postavke privatnosti fotografija ................................................................... 76

Slika 5: Kontrola postavke privatnosti lokacije ....................................................................... 76

Slika 6: Postavke privatnosti povezivanja na Facebooku ........................................................ 77

Slika 7: Postavke privatnosti aplikacija, igara i web stranica .................................................. 78

Slika 8: Postavke privatnosti prilikom objave sadrţaja ........................................................... 78

Slika 9: Razina društvene ukljuĉenosti ispitanika u pilot istraţivanju ................................... 107

Slika 10: Opće povjerenje u ljude ispitanika u pilot istraţivanju ........................................... 111

Slika 11: Razina zadovoljstva ţivotom ispitanika u pilot istraţivanju ................................... 116

Slika 12: Razina društvene ukljuĉenosti ispitanika u primarnom istraţivanju ...................... 133

Slika 13: Opće povjerenje u ljude ispitanika u primarnom istraţivanju ................................ 136

Slika 14: Razina zadovoljstva ţivotom ispitanika u primarnom istraţivanju ........................ 138

179

ŽIVOTOPIS

Tena Ĉaĉić roĊena je 1981. godine u Zagrebu. Usporedo s gimnazijom završava

srednju glazbenu školu i dobiva zvanje glazbenika flautista. 1998. upisuje Uĉiteljsku

akademiju u Zagrebu, a 2003. godine stjeĉe zvanje dipl. uĉitelja razredne nastave s pojaĉanim

programom iz nastavnih predmeta hrvatskog jezika i glazbene kulture. Neposredno nakon

diplome zapošljava se u OŠ „Ivan Kozarac“ u Nijemcima na radnom mjestu nastavnice

hrvatskog jezika s poslovima voĊenja medijske i dramske skupine, razredništva te voĊenja

općinskog pjevaĉkog zbora. 2005. godine, nakon odraĊenog pripravniĉkog staţa, polaţe

struĉni ispit.

U meĊuvremenu se zapošljava kao predavaĉ, kasnije ovlašteni ispitivaĉ osnova

raĉunalne pismenosti po ECDL programu. Trenutno je zaposlena u OŠ Josipa Zorića u

Dugom Selu kao nastavnica glazbene kulture.

Poslijediplomski doktorski studij Hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu upisuje

2006. godine i završava 2012. U travnju 2011. godine izlaţe na meĊunarodnoj COST

konferenciji. Aktivno se sluţi engleskim i njemaĉkim jezikom, a poznaje osnove perzijskog i

latinskog.