����� ������� ��

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

11. Safer 1432. 11. Safer 1432. •• 1. februar 2011. 1. februar 2011. • • Broj 206 Broj 206 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

MU

SLIMAN

MU

SLIM

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

Imenovani direktor i predsjednik Upravnog odbora Medrese, glavni imam Novopazarskog

medžlisa i koordinator Muftijstva beogradsko-novosadskog

UPOZNAJMO ISLAM

HARUN YAHYA

HARUNN YYAHHHHHHHHYYYYYYYYYYYYYYYYYYAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA

600 rsd 6 €

Svetosavizacija Svetosavizacija Bošnjaka okon�anaBošnjaka okon�ana

Delegacija MIZ Gacko i Dubrovnik

u zijaret Sandžaku

TRIBINA

Historija sandža�kih Bošnjaka u

Nacionalnom kalendaru

BAJAZIT-BAZO ŽIGOVI�VAKIF GODINE

BROJ 207/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

M E D I J S K E H A J K E N A U S T A N O V E I P R E D V O D N I K E I S L A M S K E Z A J E D N I C E

Režimsko-medijska histerija

Ulazi u bolnicu �ovjek nakon što ga je na ulici nožem ranio krimina-lac i prepušta se doktoru da ga spasi. Doktor ga prima i uz razne izgovo-re ostavlja da iskrvari i umre. Ko je tu ve�i zlo�inac; kriminalac što ga je ranio, ili ljekar koji ga je namjerno ostavio da iskrvari? Nema dvojbe da je to ljekar.

Upravo na ovom primjeru se može razumjeti pore�enje izme�u aktuel-nog i Miloševi�evog režima, što je jasan odgovor onima koji tvrde da je ipak sada bolje nego u vrijeme deve-desetih. Tada smo znali da je na vlasti balkanski dželat koji mora pasti jer je sav slobodoljubivi doma�i i me-�unarodni svijet stao protiv njega. I on je bio taj kriminalac što je ubi-jao i ranjavao. Ubijeni mogu traži-ti satisfakciju na budu�em svijetu, a mi ranjavi obratili smo se tom na-dolaze�em „demokratskom“ ljekaru, što nas je uvjeravao da �e u ambijen-tu slobodne države, jednake prema svim gra�anima, otvoriti novu stra-nicu i time nam pomo�i da ljute rane masovnih i pojedina�nih zlo�i-na vidamo i izvidamo. No, izgleda da nam je zla kob donijela „doktora vampira“ koji svoj bijeli mantil i na zidu oka�enu Hipokratovu zakletvu vješto koristi da bi zadobio pacijen-tovo povjerenje i tako ga uvjerio da spusti gard i odustane od bilo kog oblika odbrane. Imidž ljekara poma-že mu da zadobije podršku doma�e i strane javnosti tako da se žrtvi odu-zima i najmanja šansa spasa.

U tom maniru aktuelni srbijan-ski režim provodi „operaciju spa-šavanja“ bošnja�kog naroda. Što bi narod rekao: „Okolo kalaj, unutra belaj.“ No, kada se malo zagrebe kalaj, vidi se da je ispod belaj, koji se po svojoj suštini, a i metodologi-ji djelovanja ne razlikuje od tradicio-nalnih belajdžija.

Ovladavanje medijskim prosto-rom osnovna je pretpostavka zla u svilenim rukavicama. Ovu lekci-

ju režim kao da je u�io na rukama samog Gebelsa, kojeg su u nekim ni-jansama i nadmašili.

Devedesetih su vladali režimski mediji, ali su postojali i opozicioni koji su uz razne strane medijske ser-vise na doma�im jezicima predstav-ljali respektabilnu snagu i šansu da se može �uti i glas onih kojima se �ini nepravda. Danas toga nema. Ne po-stoje opozicioni mediji, a oni strani su kona�no dobili svoje ljubimce na vlasti, pa im ne pada na pamet ni da ih pokritikuju. Jer, tamo gdje interes caruje, tu pravde i dobra nema.

Baš na tim krilima u posljednje vrijeme režim u talasima organizuje medijske hajke na ustanove i pred-vodnike Islamske zajednice, koje ponekad poprimaju dimenziju op-šteg poziva ne lin�. I tako �e ti ne-davno ministar �ipli�, ni�im iza-zvan, izjaviti kako je muftija Mua-mer Zukorli� faktor nestabilnosti. Tu re�enicu najzna�ajniji mas-mediji u Srbiji vrte tri dana nastoje�i da kod gra�ana izazovu osje�aj da je protiv tog Muftije dozvoljeno u�initi bilo šta da bi se zaustavio u destabiliza-ciji države. Nakon propagandisti�-ke avijacije ponovo se javlja ministar �ipli� sa odlukom o raspisivanju na-zovi izbora za Bošnja�ki nacionalni savjet. I umjesto da svi borci za ljud-ska prava i slobode u Srbiji i Evro-pi ustanu protiv još jednog koraka u agoniji daljeg režimskog obespravlji-vanja Bošnjaka, nekako se zašutje u nedoumici da li reagovati ili zatvori-ti o�i pred zulumom, a u cilju spaša-vanja savremenog života i svijeta od tog Muftije.

Doduše, nisu svi zašutjeli. Evrop-ski parlament je u Rezoluciji o Srbi-ji jasno istakao problem odnosa re-žima prema Bošnjacima, ali su se u širokom informisanju o ovoj rezo-luciji Gebelsovi mehani�ari u srbi-janskim medijima pobrinuli da se o tome ne izgovori ni jedna rije�. Ni ovo nije prvenac. Ista ekspedicija je

nedavno od srbijanske javnosti sa-krila �injenicu da je deveti od deset zahtjeva, poznatih kao „deset zapo-vijedi“ Evropske unije prema Srbi-ji, bio Sandžak i Bošnjaci, tako da je potpredsjednik Vlade za evrointe-gracije, Božidar �eli�, usplahireno nabrajaju�i ove zahtjeve, uvijek ne-kako, kao slu�ajno, zaboravio ovaj deveti.

Najnoviji talas medijskog lin�a uslijedio je poslije poziva Islamske zajednice da se prestane sa nameta-njem svetosavskih duhovnih prosla-va muslimanskoj djeci u državnim školama. Kao i do sada, ma šta došlo od ma kojeg dijela Islamske zajedni-ce, u režimskoj propagandnoj hajci je to Muftija, ili gospodin, ili samo Muamer Zukorli�. To sigurno nije neobaviještenost, ve� jasna namje-ra stavljanja Muftije li�no i službeno na metu svih „spasitelja stabilnosti“.

Vrhunac medijske histerije desio se 27. januara u ve�ernjoj emisiji Vi-jesti na RTS-u, kada je u citatu Muf-tije namjerno izvrnuta njegova izja-va koja glasi: „Kada Sandžak dobije autonomiju, srpska djeca ne�e mo-rati na bilo koji na�in u�estvovati u obilježavanju Bajrama“, a spikerka Vijesti je prenijela: „Kada se odcije-pi Sandžak, srpska djeca ne�e mo-rati slaviti vjerske praznike.“ Istina, nakon reakcije Islamske zajednice uslijedilo je izvinjenje RTS-a, što je u Sandžaku shva�eno kao još jedna pobjeda Mešihata na putu istine.

Ma koliko okolnosti izgledale po-zitivno za djelovanje „doktora vam-pira“, on i njegovi egzekutori izne-na�eni su snagom, izdržljivoš�u i spretnoš�u nove bošnja�ke duhov-ne i društvene elite, koja se uspješ-no nosi sa svim zulumima, kojih nije malo.

A poslije svega, vrijeme je za skla-njanje zavjesa sa mra�ne vampirske prostorije, pa neka svjetlo sunca pre-sudi zlotvorima, lažnim doktorima.

Najnoviji talas medijskog lin�a uslijedio je poslije poziva Islamske zajednice da se prestane sa nam-etanjem svetosavskih duhovnih proslava muslimanskoj djeci u državnim školama. Kao i do sada, ma šta došlo od ma kojeg dijela Islamske zajednice, u režimskoj propagandnoj hajci je to Muftija, ili gospodin, ili samo Muamer Zukorli�. To sigurno nije neobaviještenost, ve� jasna namjera stavljanja

Muftije li�no i službeno na metu svih „spasitelja stabilnosti“.

6 1. FEBRUAR 2011.S

LU

ŽB

EN

I R

ET

RO

VIZ

OR

Nova kadrovska rješenja

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

Po raspisanim konkursima, na mjesto direktora Medrese „Gazi Isa-beg“ imenovan je Rešad-ef. Plojovi�, dosadašnji beogradsko-novosadski muftija, a na mjesto glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Novi Pazar imenovan je mr. Enver-ef. Omerovi�. Na mjesto koordinatora Beogradsko-novosadskog muftijstva imenovan je mr. Mustafa-ef. Feti�, a na mjesto predsjednika Upravnog odbora Medrese

„Gazi Isa-beg“ Bekir-ef. Maki�.

O D R Ž A N A V A N R E D N A S J E D N I C A M E Š I H A T A

Na vanrednoj sjednici održanoj 25.01.2011. godine, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji oštro je osudio hajku režima protiv Islamske za-jednice koja se sprovodi po-sredstvom režimskih medija zbog �injenice da je Mešihat pozvao muslimansku djecu da ne u�estvuju na sve�ano-stima obilježavanja školske slave Sveti Sava.

Posebno �udi stav zaštit-nika gra�ana kojim se štiti režim, a ne prava gra�ana.

Mešihat daje punu po-dršku u�enicima, roditelji-ma, nastavnicima i direktori-ma muslimanima u odlu�no-sti da ne prihvate neustavnu i nezakonitu svetosavizaci-ju muslimanske djece putem škola, te ih poziva da Islam-skoj zajednici prijave svaki vid pritiska radi u�estvova-nja u školskim svetosavskim proslavama. Sve službene, medijske i druge pritiske ove vrste organi Islamske za-jednice �e procesuirati pred nadležnim državnim organi-ma i me�unarodnim institu-cijama za ljudska prava.

Mešihat Islamske zajed-nice u Srbiji traži od Srp-

ske pravoslavne crkve da se ogradi od prisilnog u�eš�a muslimanske djece u sve-tosavskim manifestacija-ma. Nije u interesu Srpskoj pravoslavnoj crkvi ni državi svetosavizacija muslimanske djece.

Po raspisanim konkursi-ma, na mjesto direktora Me-drese „Gazi Isa-beg“ ime-novan je Rešad-ef. Plojovi�, dosadašnji beogradsko-no-vosadski muftija, a na mje-sto glavnog imama Medžli-sa Islamske zajednice Novi Pazar imenovan je mr. En-ver-ef. Omerovi�. Na mje-sto koordinatora Beograd-sko-novosadskog muftijstva imenovan je mr. Mustafa-ef. Feti�, a na mjesto predsjed-nika Upravnog odbora Me-drese „Gazi Isa-beg“ Bekir-ef. Maki�.

Mešihat je donio odluku o organizovanju manifesta-cije „Dani mevluda“ na cije-lom podru�ju Islamske za-jednice.

Na sjednici je formiran Gra�evinski odbor za iz-gradnju Gazilar džamije sa gasulhanom, a za predsjed-nika imenovan je Nedžad-ef. Hasanovi�.

ZOOM

Rešad-ef. Plojovi� ro�en je 11.11.1975. god. u selu Lukare, opština Novi Pazar. Nakon završet-ka osnovne škole upisuje Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, a po nje-nom okon�anju Šerijatski fakultet na Univerzitetu

„Al Azhar“ u Egiptu, kojeg završava 1998. god. Svoje postdiplomske studije nastavlja na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Nakon studija angažovan je za profesora fikha i tefsira u Novopazarskoj medresi, te za asistenta na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru.

Od strane Mešihata Islamske zajednice imenovan je za predsjednika Upravnog od-bora Medrese, a tako�e je i koordinator Vla-dine komisije za islamsku vjeronauku.

Objedinjavanjem Islamske zajednice u Sr-biji 2007. imenovan je za muftiju novosad-skog, a kasnije za beogradsko-novosadskog. Potpredsjednik je Mešihata Islamske zajedni-ce u Srbiji. Oženjen je i otac troje djece.

REŠAD-EF. PLOJOVI� ZOOM

Enver-ef. Omerovi� ro�en je 30.08.1976. god. u Skoplju. Porijeklom je iz Mojstira, opština Tutin. Svršenik je skopske Me-drese „Isa-beg“ 1995. god. Iste godine uspijeva da se upiše na Istitut za arap-ski jezik u okviru Univer-

ziteta „Ummu al kura“ u Meki. Na Institu-tu je proveo tri godine završivši šesti stepen arapskog jezika. Potom poha�a jednu godinu specijalizacije arapskog jezika, da bi 2000. bio primljen na Fakultet „Dawa i usuli din“, smjer „Kur'an i Sunnet“, na kojem je studirao do 2004. godine. Iste godine upisao je master studije na polju tefsira koje traju �etiri godi-ne, a tema rada je bila „Sakupljanje i obra-da tefsira imama Muhamed bin Sirina“. Nje-gov rad je dobio 97 poena od mogu�ih 100. U Mešihatu Islamske zajednice radi ve� dvije godine kao sekretar Ureda za hadž, preda-va� na FIS-u i profesor u Medresi. Doktorat priprema na Internacionalnom univerzitetu. Oženjen je i otac dvoje djece.

ENVER-EF. OMEROVI�

BROJ 207/XV 7

Šesnaesta redovna sjed-nica Rijaseta Islamske za-jednice u Bosni i Hercego-vini održana je u Sarajevu, 18. januara 2011. godine, pod predsjedavanjem reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceri�a.

Rijaset Islamske zajed-nice je razmotrio i usvo-jio Izvještaj Glavne izborne komisije o provedenim iz-borima u Islamskoj zajed-nici i aktivnostima oko ve-rifikacije izbornih mandata. Rijaset je izrazio zadovolj-stvo uspješno sprovedenim izborima i odao priznanje Glavnoj izbornoj komisiji i njenom predsjedniku Men-suru Karadži.

Rijaset Islamske zajed-nice je raspravljao o pred-nacrtu Pravilnika o �lan-stvu i �lanarini u Islamskoj zajednici i nakon diskusije donesen je zaklju�ak da se

prednacrt ovog Pravilnika uputi na javnu raspravu.

Tako�er, usvojeni su iz-vještaji o organizaciji hadža i provo�enju kurbanske ak-cije u 2010. godini, a poseb-no je istaknuta kvalitetno sprovedena akcija kurbana.

Dekan Islamskog peda-goškog fakulteta u Zeni-ci dr. Zuhdija Adilovi� i

profesorica dr. Mejra Sof-ti� �lanovima Rijaseta obra-zložili su elaborat o otva-ranju Odsjeka za arapski jezik na Islamskom peda-goškom fakultetu u Zenici, nakon �ega je Rijaset dao saglasnost za otvaranje Od-sjeka za arapski jezik.

Projekat prevencije na-silja u porodici i pomo�

žrtvama nasilja u kontek-stu mogu�nosti uklju�iva-nja i podrške Islamske za-jednice prezentirale su Se-hija Dedovi� - direktorica Centra za edukaciju i istra-živanje „Nahla“ i �erma-na Šeta - aktivistica Centra. Kao glavni segmenti ista-knuti su borba protiv nasi-lja u porodici, uspostavlja-nje profesionalnog psiho-loškog savjetovališta i pro-mocija hraniteljstva u lo-kalnoj zajednici, tj. pomo� jetimima. Rijaset Islamske zajednice ocijenio je pre-zentirani projekat vrlo ko-risnim i potrebnim, te pre-poru�io svim muftijama da se aktivno uklju�e u njego-vu realizaciju, a kao pilot projekat neposrednijeg an-gažmana Islamske zajedni-ce u borbi protiv nasilja u porodici odre�eno je Muf-

tijstvo tuzlansko.Rijaset Islamske zajed-

nice u Bosni i Hercegovini, nakon usmenog izvještaja muftija o duhovnom sta-nju muslimana na svojim podru�jima, pozvao je sve imame, hatibe, muallime i �lanove Islamske zajedni-ce da svoj posao obavlja-ju savjesno i odgovorno i sve džematlije na istinsko bratstvo i islamsku solidar-nost uz dovu Allahu dž.š. da nam svima pomogne u uspješnom savladavanju sa-dašnjih iskušenja i prepo-znavanju najboljih rješe-nja za nadolaze�e izazove, saopšteno je iz Službe za odnose s javnoš�u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon usmenog izvještaja muftija o duhovnom stanju mus-limana na svojim podru�jima, pozvao je sve imame, hatibe, muallime i �lanove Islamske zajednice da svoj

posao obavljaju savjesno i odgovorno i sve džematlije na istinsko bratstvo i islamsku solidarnost

Islamska zajednica se aktivno uklju�ilau borbu protiv nasilja u porodici

AK

TU

EL

NO

ST

IMINA

Glavni muftija Islamske zajed-nice u Srbiji Muamer-ef. Zukor-li� primio je u srijedu 19.01.2011. god. mješovitu delegaciju Medžlisa Islamske zajednice Gacko i Medžli-sa Islamske zajednice Dubrovnik.

Cilj posjete pomenute delegacije bio je upoznavanje sa aktivnostima Mešihata Islamske zajednice i nje-govih ustanova, te problemima sa kojima se susre�u u svom radu.

Tom prilikom musafiri su dali punu podršku projektima koje pro-vodi Mešihat na �elu sa Glavnim muftijom, te izrazili želju za afirma-cijom dalje saradnje, tako da je do-govoreno bratimljenje sa sandža�-kim medžlisima.

U toku svoje dvodnevne posje-te delegacija je obišla Internacional-ni univerzitet, Fakultet za islamske studije, Medresu „Gazi Isa-beg“, Predškolsku ustanovu „Reuda“ i Redakciju „Glasa Islama“.

Musafiri su dali punu podršku projektima koje provodi Mešihat na �elu sa Glavnim muftijom, te izrazili želju za afirmacijom dalje saradnje, tako da je dogovoreno bratimljenje sa sandža�kim medžlisima.

Delegacija Medžlisa IZ-e Gacko i Dubrovnik posjetila Mešihat

H E R C E G O V C I P O S J E T I L I S A N D Ž A K

AK

TU

EL

NO

ST

I

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

8 1. FEBRUAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI

AK

TU

EL

NO

ST

I

Delegacija Ambasade SAD posjetila BNV

Konstituisan Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV

INFORMATIVNA SLUŽBA BNV

INFORMATIVNA SLUŽBA BNV

Predsjednik Izvršnog odbora BNV, Samir Tandir, upoznao je delegaciju o svim diskriminatorskim aktima preduzetim od strane Ministarstva za ljudska i

manjinska prava i konkretno ministra Svetozara �ipli�a.

Za potpredsjednika Odbora izabran je Sabahudin Hajdarevi�, advokat iz Prijepolja, a za sekretara Odbora Rejhan Kurtovi�, diplomirani pravnik iz Sjenice.Pored izbora rukovodstva i �lanova Odbora, utvr�ena je i strategija rada

Odbora kao i na�ini djelovanja.

N A D A U J O Š B O L J U S A R A D N J U

B N V R A D I P U N O M P A R O M

Delegacija ambasade Sje-dinjenih Ameri�kih Država u Srbiji posjetila je 21. janu-ara 2011. godine Bošnja�-ko Nacionalno Vije�e. De-legaciju su �inili politi�ki sa-vjetnik g-din Robert Kokta i g-�a Ksenija Lazovi�, koji su se interesovali za položaj Bošnjaka u Srbiji i Sandžaku, kao i za konkretne zamjerke u vezi sprovo�enja izbora i formiranja Bošnja�kog Na-cionalnog Vije�a.

Predsjednik Izvršnog odbora BNV, Samir Tandir, upoznao je delegaciju o svim diskriminatorskim aktima preduzetim od strane Mini-starstva za ljudska i manjin-

ska prava i konkretno mini-stra Svetozara �ipli�a. On je posebno istakao nepravilno-sti koje su se doga�ale još u samom predizbornom pro-cesu, upisima u bira�ki spi-sak, sastavu stalnih bira�kih odbora, promjenu poslovni-ka i dr.

Razgovor je protekao u konstruktivnoj atmosfe-ri. Ina�e, ovo je bila opro-štajna posjeta g-dina Rober-ta Kokte, jer mu je istekao mandat i prelazi na drugu dužnost. Na kraju su obje strane izrazile nadu u dalju saradnju BNV i Ambasade SAD u Beogradu.

Dana 25.01.2011. godine, u prostorijama BNV u Novom Pazaru, održana je konstitutivna sjednica Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Za pot-predsjednika Odbora izabran je Sabahudin Hajdare-vi�, advokat iz Prijepolja, a za sekretara Odbora Rej-han Kurtovi�, diplomirani pravnik iz Sjenice.

Pored izbora rukovodstva i �lanova Odbora, utvr-�ena je i strategija rada Odbora kao i na�ini djelova-nja.

Na istoj sjednici donijeta je odluka da se uputi otvoreno pismo predsjednici Narodne skupštine Republike Srbije g-�i Slavici �uki� Dejanovi�, kao i Predsjedništvu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope g-dinu Mevlutu �avušoluu, u kome se traži formiranje mješovite komisije u �iji sastav bi ušli predstavnici BNV, Skupštine Srbije i predstavnici Sa-vjeta Evrope, radi utvr�ivanja �injenica vezanih za zlo�ine nad Bošnjacima Sandžaka:

1. Zlo�in u Sjeverinu 1992. godine2. Zlo�in u Štrpcima 1993. godine3. Torture i tla�enja Bošnjaka Sandžaka 1993. i

1994. godine.Sjednici Odbora, pored predsjednika Odbora

prof. dr. Admira Muratovi�a i ostalih �lanova, prisu-stvovali su i predsjednik BNV prof. dr. Mevlud Dudi� i predsjednik Izvršnog odbora BNV g-din Samir Tan-dir.

INFO POSJETE

BDZ ugostila Amerikance

Delegacija Bošnja;ke demokratske zajednice, u sastavu: predsjednik Emir Elfi� i potpredsjed-nik Zehnija Buli�, sasta-la se u Novom Pazaru sa predstavnicima Ameri�-ke ambasade na �elu sa gospodinom Robertom Koktom.

Gosti su izrazili veli-ko interesovanje za ak-tuelnu politi�ku situaci-ju u Sandžaku i za aktiv-nosti BDZ u narednom periodu.

Predsjednik Emir Elfi� upoznao je ameri�-ke diplomate o program-skim na�elima BDZ i velikoj podršci koju je stranka dobila na samom po�etku, te da �e stoga ve� na sljede�im izbo-rima imati dominantnu ulogu u politi�kom živo-tu Sandžaka i zna�ajnu ulogu na nivou države.

Predsjednik je istakao da �e se BDZ svim svo-jim kapacitetom zalagati i biti jedan od klju�nih faktora za postizanje po-liti�ke stabilnosti u San-džaku.

Tako�er se razgova-ralo o lošoj ekonom-skoj situaciji u regionu, ekonomskim rješenji-ma i programima koje je BDZ spremna da po-nudi.

IZVOR: INFORMATIVNA SLUŽBA BDZ

BROJ 207/XV 9

AK

TU

EL

NO

ST

IInternacionalni univerziteti na zajedni�kom zadatku

INFORMATIVNA SLUŽBA IUNP

Ovim sporazumom predvi�a se saradnja dvije visokoškolske institucije u vidu razmjene nastavnog osoblja, studenata, informacija i publikacija, kao i rada na zajedni�kim istraživa�kim projektima iz

nau�nih oblasti.

P O T P I S A N S P O R A Z U M O S A R A D N J I I N T E R N A C I O N A L N O G U N I V E R Z I T E T A U N O V O M P A Z A R U I I N T E R N A C I O N A L N O G U N I V E R Z I T E T A U S T R U G I , R E P U B L I K A M A K E D O N I J A

Rektor Internacional-nog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Mevlud Dudi� i prof. dr. Lisen Baš-kurti, rektor Internacio-nalnog univerziteta u Stru-gi, Republika Makedonija, potpisali su u ponedjeljak 24. januara 2011. godine u Rektoratu Univerziteta Sporazum o saradnji.

Ovim sporazumom predvi�a se saradnja ove dvije visokoškolske institu-cije u vidu razmjene nastav-nog osoblja, studenata, in-formacija i publikacija, kao i rada na zajedni�kim istra-živa�kim projektima iz na-u�nih oblasti.

U delegaciji koju je predvodio rektor IUS bili su i dekan Fakulteta za po-liti�ke nauke doc. dr. Baš-kim Rama i doc. dr. Ar-mend Kadriu, kao i gra-dona�elnik grada Struga g. Ramiz Merko.

Visoku delegaciju su pri-mili rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi�, kao i doc. dr. Amela Luka� Zorani� - prorektor za nastavu, gene-ralni menadžer IUNP mr. Nusret Nicevi� i rukovodi-oci departmana IUNP. Oni su upoznali goste sa svim kapacitetima Univerziteta i istakli zadovoljstvo potpi-sanim sporazumom.

AK

TU

EL

NO

ST

IMladi Sandžaklije se druže sa Kur'anom

NERMIN GICI�

„Drago nam je što smo u prilici sprovesti ovaj projekat i on �e biti sebeb da se podstakne naša mla�a populacija da u�e Kur'an. Ono što nas posebno �ini sretnim i zadovoljnim jeste to što smo okupili preko pedeset mališana koji znaju u�iti Kur'an i koji �e pokazati svoje umije�e. Želja nam je i cilj da afirmišemo vrijednosti Kur'ana, da što više ljudi po�ne u�iti Allahovu dž.š. Knjigu, da se u svakom

domu po�ne u�iti Kur'an �asni i da se po Kur'anu i postupa.

U Š K O L I K U R ' A N A � A S N O G O D R Ž A N O T A K M I � E N J E

Škola Kur'ana �asnog iz Novog Pazara, u saradnji sa Televizijom „Al Džezi-ra“ i Ministarstvom vakufa Katara, organizovala je ta-kmi�enje u u�enju Kur'ana za djecu uzrasta od 9 do 12 godina.

Takmi�enje je održano u petak 14. januara 2011. go-dine u prostorijama Škole Kur'ana. Za ovo takmi�enje se prijavilo preko pedeseto-ro djece iz Novog Pazara, Tutina i Rožaja.

Prema propozicija-ma takmi�enja, djeca su u�ila stranicu do dvije iz Kur'ana, a njihovo u�enje je snimao kamerom snima-telj televizije „Al Džezira“ koji �e snimak poslati ko-misiji u Katar, koja �e ocje-njivati u�enje. Najuspješni-ji �e ste�i pravo u�estvova-nja na Svjetskom takmi�e-nju u�a�a Kur'ana koje �e se

ove godine održati u Kata-ru, a imena pobjednika znat �e se polovinom februara.

Povodom ovog ta-kmi�enja direktor Škole Kur'ana �asnog, hafiz Ir-fan-ef. Mali�, rekao je:

„Drago nam je što smo u prilici sprovesti ovaj pro-jekat i on �e biti sebeb da se podstakne naša mla�a populacija da u�e Kur'an. Ono što nas posebno �ini sretnim i zadovoljnim jeste to što smo okupili preko pedeset mališana koji znaju u�iti Kur'an i koji �e po-kazati svoje umije�e. Želja nam je i cilj da afirmiše-mo vrijednosti Kur'ana, da što više ljudi po�ne u�iti Allahovu dž.š. Knjigu, da se u svakom domu po�ne u�iti Kur'an �asni i da se po Kur'anu i postupa. Želja nam je tako�er da iznjedri-mo što više hafiza. Ovo ta-

kmi�enje je organizirano na inicijativu uvaženog alima, šejha Jusufa El-Kardavija, i to nas posebno �ini sret-nim i zadovoljnim. Nasto-jat �emo da na ovom ta-kmi�enju osvijetlimo obraz

Škole Kur'ana i Sandžaka.“Škola Kur'ana �asnog

otvorena je u aprilu 2010. godine i za nekoliko mje-seci svog rada i postojanja uspjela je obu�iti nekoliko desetina u�enika koji su na-

u�ili po nekoliku džuzeva Kur'ana napamet i više sto-tina onih koji su savladali pravilno �itanje harfova i u�enje Kur'ana.

OVJERIL I SARADNJUPROF. DR . MEVLUD DUDI� I PROF . DR . L ISEN BAŠKURTI

FOTO

GLAS ISLAMA

10 1. FEBRUAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Bošnja�ki historijski podsjetnik

NERMIN GICI�

Dvije hiljade jedanaesta godina proglašena je godinom Gazi Isa-bega koji je prije 550 godina osnovao Novi Pazar. Pored ovog datuma u kalendaru su pobrojani svi zna�ajni datumi iz historije Bošnjaka.

BKZ �e besplatno dijeliti kalendar, a cilj je da svaka bošnja�ka ku�a ima po jedan primjerak.

B O Š N J A � K A K U L T U R N A Z A J E D N I C A P R E D S T A V I L A N A C I O N A L N I K A L E N D A R B O Š N J A K A

U organizaciji Boš-nja�ke kulturne zajednice i Bošnja�kog nacionalnog vije�a u srijedu 19. januara 2011. godine u Velikoj Sali Mešihata organizovana je promocija Nacionalnog ka-lendara Bošnjaka.

Pored velikog broja Boš-njaka, koji su došli da pri-sustvuju promociji, na ovoj sve�anosti bili su prisutni i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, muftija beo-gradsko-novosadski Re-šad-ef. Plojovi�, dekan Fa-kulteta za islamske studije dr. hfz. Almir-ef. Pramen-kovi�, direktor „Gazi Isa-beg“ medrese mr. Musta-fa-ef. Feti�, direktor Škole Kur’ana �asnog hfz. Irfan-ef. Mali�, direktor Mekte-bskih ustanova „Reuda i Wildan“ Asmir-ef. Crno-vršanin, direktor Centra za humanitarni rad „Haj-rat“ Mersad-ef. Be�irovi�, predsjednik Bošnja�ke de-mokratske zajednice Emir Elfi�, predsjednik Izvršnog odbora BNV Samir Tandir, predsjednik BKZ Prijepolje Sabahudin Gojak, te dona-tori BKZ.

Sekretar BKZ-a Salahu-din Feti� na po�etku skupa pozdravio je prisutne i po-zvao ih da na video-bi-mu pogledaju prezentaci-ju Nacionalnog kalendara Bošnjaka za 2011. godinu, koja je proglašena godi-nom Gazi Isa-bega, osniva-�a Novog Pazara.

Kalendar je dizajnirao Ifet-ef. Ali�kovi�, tehni�-ki urednik Glasa islama, a koncipiran je tako da je svakom mjesecu posve�en po jedan list, na kojem je u vrhu prikazana fotografija neke bošnja�ke znamenito-sti koja obilježava taj mje-sec. U donjoj polovini ka-lendara sa lijeve strane nala-ze se dani po kalendaru i po takvimu, sa namaskim vre-menima, a na desnoj strani kalendara popisani su zna-�ajni datumi i godišnjice iz historije Bošnjaka koji su se u tom mjesecu do-godili. Bošnja�ka kultur-na zajednica, kao garant i �uvar nacionalnog identi-teta Bošnjaka, upustila se u projekt izrade Nacional-nog kalendara kako bi na-

domjestila prazninu nedo-statka zvani�nih udžbeinka nacionalne historije i izu-�avanja grupe nacionalnih predmeta u školama. Naci-onalni kalendar ima zada-tak da objasni najzna�ajnije datume iz historije Bošnja-ka, da podsjeti i na lijepe i na tužne dijelove bošnja�ke prošlosti, da ulije snagu i da

upozori na posljedice zabo-ravnosti i nehajnosti.

Nakon prezentacije pri-sutnima se obratio pred-sjednik Bošnja�ke kulturne zajednice Jahja Fehratovi� koji se zahvalio prisutnima što su došli u velikom broju da uveli�aju ovu sve�anost i obe�ao da je ovo samo po-�etak akcija i projekata koje

�e Bošnja�ka kulturna za-jednica u narednom perio-du provesti. Prisutnima se obratio i predsjednik IO BNV Samir Tandir, koji je izrazio svoje zadovoljstvo i zahvalnost da se napo-kon pojavio ovakav kalen-dar sa kojeg Bošnjaci u San-džaku mogu �itati zna�ajne datume iz svoje prošlosti. Gospodin Tandir je iznio �injenice koje su ga doj-mile prilikom prezentacije da nema mjeseca u godini u kojem se nije desio neki genocid ili stradanje Boš-njaka u prošlosti. Tako�er je istakao da i pored strada-nja Bošnjaka nema mjeseca u godini u kojem nije bilo osnivanja novih institucija i organizacija koje su pokre-ta� i garant da su Bošnjaci riješeni da opstanu na ovim prostorima.

Nakon predsjednika IO BNV prisutnima se obratio i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�. Muftija je istakao da je ponosan na sinove i k�eri Sandžaka koji na tor-turu i stradanje odgovaraju prosvjetiteljskom akcijom i ovakvim projektom koji je na jednom mjestu saku-pio sve zna�ajne datume u Bošnjaka. Muftija je izrazio svoj optimizam, zadovolj-stvo i samopouzdanje jer je BKZ pokrenula bošnja�ku kulturnu revoluciju. Muf-tija se osvrnuo i na aktuel-nu najavu navodnih izbora za BNV i izme�u ostalog rekao:

„Nemojte da vas brine

ova ujdurma oko izbora. Nisu to izbori. To je izbor-na farsa koju �e možda pro-vesti režim i ovoga puta sa jako malim brojem njego-vih poslušnika. Kada su do-nosili Ustav imali su svega 7% tih poslušnika. Vjeru-jem da�e ovog puta imati još manje. A naša snaga i kontrola nekontrolisanog punjenja bira�kih kutija ovoga puta �e biti na naj-višem nivou. Prema tome, nemojte da brinete. Ono što mogu vidjeti svakoga dana po ulicama, mahalama i selima Sandžaka jasno po-tvr�uje odlu�nost da se to što pripremaju za 17. april ne ti�e nas i da mogu �i-niti što god ho�e za svoje partijske interese. I ovog puta Bošnjaci �e im odr-žati lekciju i ne�e u�estvo-vati u toj izbornoj farsi. Mi imamo Bošnja�ko naci-onalno vije�e koje uspješ-no radi. Veliku grešku su sa ovim napravili i odrije-šili ruke Bošnja�kom naci-onalnom vije�u da se može baviti i podru�jima koja im nije zakon propisao. Jer kada vas oni ne priznaju, to zna�i da ste slobodni, zato što vas režim može prizna-ti samo u žici i rešetkama, ina�e kao slobodne nikada. Prava koja su nam Bogom data nisu predmet prizna-nja i nepriznanja. Do se-damdeset �etvrte bili smo neopredijeljeni, neprizna-ti. Od sedamdeset �etvrte krivo priznati kao vjerska skupina pod nacionalnim

"PRAVA KOJA SU NAM BOGOM DATA N ISU PREDMET PRIZNANJA I NEPRIZNANJA" PORU�IO GLAVNI MUFTIJA MUAMER-EF . ZUKORLI� NA PROMOCIJ I

NACIONALGOG KALENDARAFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 207/XV 11

imenom. Poslije toga smo bili kao Mešihat nepriznati. Zna�i li to da nismo posto-jali kada nas oni nisu pri-znavali? Da su nas prizna-vali više bih se brinuo, jer bi to zna�ilo da smo potpu-no asimilirani i da nam više spasa nema. Nastavit �emo da budemo nepriznati zato što nam je tako bolje. Neka znaju da uvijek jedno ne-priznanje povla�i drugo ne-priznanje. Prijateljstvo se drži samo sa dvije strane. Bošnjaci u Sandžaku i Srbi-ji su autohton i konstituti-van narod. Oni kao takvi su u državnost Srbije unijeli svoje živote i svoju terito-riju i zato ih niko ne može izbaciti iz te države bez te dvije stvari. Prema tome, mi od režima Srbije ne tra-žimo prava kao milostinju, pa eto mi fini, a oni nama da daju. Pa koliko god smo mi to fini, a njima nikada dovoljno nismo fini, nika-ko sva prava da nam daju. To je pogrešno postavljeno i taj odnos ne�emo prihva-titi. Uzet �emo sve što nam pripada.“

Glavni muftija je dalje govorio da je najvažnije imati ljude jer ako narod ima kvalitetne, pametne, obrazovane i hrabre ljude onda taj narod sve može

posti�i. Najve�i kvalitet Bošnjaka jesu sinovi i k�eri Sandžaka i Glavni muftija je izrazio ponos i zahval-nost Bošnjacima.

„Jedva �ekam taj seda-mnaesti april, da se još jed-nom pokaže ko je prore-žimski, a ko je prosandža�-ki“, rekao je Muftija i na-stavio: „Bit �e to još jedan ispit koga �e Bošnjaci San-džaka sa �istom desetkom položiti.“

Zatim je Glavni muftija govorio o autonomiji:

„Autonomija se ne do-bija ni na jednom beograd-skom šalteru. Ona se ra�a, odgaja i podiže u svojoj svi-jesti i svome srcu. A to je ono što svjedo�im da je u srcima Bošnjaka. Ne treba nama autonomija kao cilj, nego kao sredstvo. Srpski režim je imao cijelu dece-niju da pokaže da Srbija ima kapaciteta da budemo njeni ravnopravni gra�ani. Da ostvarimo svoja prava. Da možemo biti jednako respektovani i na poslu, i u školi i u bilo kojem se-gmentu života. Ništa se po tom pitanju nije promijeni-lo. Krivi su oni iz Beogra-da, ali i ovi ovdje koji im pomažu i koji nas ube�u-ju da ništa nije važno i da je najvažnije malo šodera i

malo hljeba i to je kraj. Na-protiv. Vjera, nauka i sve ci-vilizacijske vrijednosti nas u�e da je sve važno. �ovjek ima i potrebe razuma, po-trebe duše, potrebe svoga bi�a. Potrebe da u�i, da se produhovi, kultiviše, da se iskaže, da bude poštovan, da ima iste šanse.“

Na kraju je Glavni muf-tija ponovio da je ponosan na Bošnjake i da je optimi-sta po pitanju opstanka i napretka Bošnjaka, a da �e se strukture koje su pro-istekle iz Bošnja�ke kul-turne zajednice u budu�-nosti baviti višim kvaliteti-ma, duhovnim, moralnim, obrazovnim, kulturnim i svim drugim vrijednim se-gmentima života. Muftija je još jednom naglasio da su ova podsje�anja na ge-nocide i stradanja historij-ske lekcije poslije kojih ni-jedan Bošnjak ne smije ni-koga mrziti, ali ne smije nikada zaboraviti i prepo-ru�io je da svaka ku�a u Sandžaku nabavi Nacional-ni kalendar Bošnjaka.

Organizatori ove pro-mocije su se pobrinuli da na izlazu iz Velike sale Me-šihata svako ko je prisu-stvovao promociji dobije po jedan primjerak Nacio-nalnog kalendara Bošnjaka.

INFO GENOCIDI NAD BOŠNJACIMA

Osnivanje Instituta za istraživanje genocida u

Sandžaku

22.01.2011.

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� izjavio da je nad Bošnjacima izvršeno više od deset genocida, od kojih “više od polovine u Sandžaku”.

On je najavio osnivanje Centra za istraživanje masovnih zlo�ina u Sandža-ku.

“Kroz taj centar, sa mladim profeso-rima i istraživa�ima, utvrdit �emo svaki detalj genocida u Sandžaku i tako ovjeri-ti svoju intelektualnu, ljudsku, moralnu slobodu”, rekao je muftija Zukorli�.

On je na tribini o genocidu nad Boš-njacima u Sandžaku izrazio razumijeva-nje za, kako je rekao, �etnike koji sada žele da opravdaju ono što su tada �ini-li, da umanje zlo�ine ili da ih predstave na druga�iji na�in. On razumije, kako je izjavio, i one kojima je teško da se suo�e sa tom “gnusnom i bolnom istinom”, kao i razne pokušaje da se te “strani-ce historije prevrnu i otpo�nu nove”, ali ne razumije, ne prihvata i tvrdi da nika-da ne�e prihvatiti, kao što vjeruje da to ne�e prihvatiti nijedan dostojanstveni Bošnjak, da oni koji se predstavljaju kao bošnja�ki prvaci “danas dižu ruku u srp-skom parlamentu, glasaju�i za rehabilita-ciju tih �etnika”.

“Pogotovo ne razumijem da jedan bošnja�ki ministar u svom budžetu ima nekoliko miliona dinara godišnje odre-�enih para za Ravnogorski �etni�ki po-kret i da se i u Vladi i u Parlamentu zala-že da se taj iznos uve�a”, rekao je mufti-ja Zukorli�, pozivaju�i Bošnjake da se ne svete, ali i da ne zaborave.

S druge strane, sve istine o Bošnja-cima i bošnja�koj kulturi su zatrpane, rekao je muftija Zukorli�, tvrde�i da upravo tu leži odgovor na pitanje “kome i zašto smeta Islamska zajednica”, ali ne svaka islamska zajednica, ve� ovakva koja se brine o muslimanima.

IZVOR: B92.NET

ZOOM

Na promociji Nacionalnog kalendara Bošnjaka Glavni muftija je preporu�io Bošnja�koj kulturnoj zajednici da poslije kalendara uradi priru�nik, u formi knjižice, sa najzna�ajnijim bošnja�kim nacionalnim datumima i sa malo više podataka o svakom doga�aju:

„Pošto nam istjeruju vjerou�itelje iz škola, pošto nam ne daju da pro-gram obrazovanja primijenimo u školama u skladu sa zakonom, mo-ramo pribje�i alternativnim metodama i dokazati im da �e jedan naš priru�nik biti ja�i nego sve njihove školske ustanove i svakom bošnja�-kom djetetu uru�iti taj priru�nik. Opet besplatno, to se ne smije proda-vati, to su stvari koje naša djeca moraju dobiti i siguran sam da �e do-biti važne postavke u temelju našeg budu�eg kulturnog, intelektualnog i nacionalnog razvoja“, kazao je Glavni muftija.

PRIRU�NIK SA NAJZNA�AJNIJIM BOŠNJA�KIM NACIONALNIM DATUMIMA

NAŠ PRIRU�NIK �E B IT I JA�I NEGO SVE NJIHOVE ŠKOLSKE USTANOVEFOTO

GLAS ISLAMA

12 1. FEBRUAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Vama vaša, nama naša vjera

NERMIN GICI�

Ova država pripada svim gra�anima koji u njoj žive, te kao takva ne može dopustiti da njene ustanove budu krštene. Uprkos tolikom upiranju niko nije ponudio niti jedan argument da svetosavske aka-

demije nisu vjerski �inovi.

O D R Ž A N A T R I B I N A B K Z - a O S V E T O S A V I Z A C I J I B O Š N J A � K E D J E C E K R O Z S I S T E M Š K O L S T V A R E P U B L I K E S R B I J E

Bošnja�ka kulturna za-jednica organizovala je u �etvrtak 27. januara 2011. godine još jednu u nizu tribina na kojoj se govori-lo o aktuelnim problemima koje Bošnjaci imaju u Re-publici Srbiji. Povod za ovu tribinu bila je školska slava Sveti Sava koja se kroz si-stem obrazovanja name�e bošnja�koj djeci kroz sve-tosavske akademije koje se 27. januara organizuju u školama.

Velika sala Mešihata i ovoga puta je bila prema-la da primi sve Bošnjake, muslimane, koji su bili za-interesovani da prisustvu-ju tribini, a pored velikog broja gra�ana tribini su pri-sustvovali i predstavnici Islamske zajednice na �elu sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em.

Izlaga�i na tribini bili su prof. dr. Rifat Redžo-vi� - profesor na Interna-cionalnom univerzitetu u Novom Pazaru i prof. Be-kir-ef. Maki� - predsjednik Udruženja uleme.

Na po�etku prisutne je poselamio predsjednik BKZ-a Jahja Fehratovi�, koji je izrazio zadovoljstvo što su došli u tako velikom broju i zahvalio im na tome rije�ima:

„Hvala vam što ste ve-�eras sa nama, a ne u škola-ma, kako su vam neki drugi preporu�ivali, jer umjesto djece danas su roditelji tre-bali biti u školama, kako je rekao jedan ministar.“

Gospodin Fehratovi� je izrazio žaljenje što na tribi-ni nije bio i ministar Žarko Obradovi�, iako je uredno pozvan da bude prisutan i

da ima izlaganje na tribini.Prof. dr. Rifat Redžo-

vi� je svoje izlaganje na-zvao „Od Kulina bana do �ipli�evih dana“ i sa raznih aspekata - historijskog, so-ciološkog, kulturološkog, pravnog - sagledao proble-matiku asimilacije i diskri-minacije Bošnjaka u pro-teklih više od osamstotina godina. Profesor Redžovi� je ukazao da je još za vri-jeme Kulina bana postojao otpor i napadi na Bosansku crkvu, koja se nije prikloni-la ni Vizantiji ni Rimu, i da od tada datiraju diskrimi-natorski planovi usmjereni prema Bogumilima -Pata-renima, precima Bošnjaka. Za razliku od diskrimina-cije koja se može provesti jednostrano, za asimilaciju je potrebno dvoje, subjekat i objekat asimilacije, a pro-

fesor Redžovi� je pokazao da su Bošnjaci, sem pojedi-na�nih slu�ajeva, težak ma-terijal za asimilaciju uprkos vjekovnim pokušajima. Ta-ko�er je na osnovu me�u-narodnih pravnih dokume-nata i deklaracija objasnio kako se krše prava Boš-njaka u Srbiji i da Bošnjaci imaju zagarantovano pravo me�unarodnim konven-cijama da samostalno or-ganizuju i planiraju svoje obrazovanje, a da je na-metanje tu�ih normi i vri-jednosti, kao što je sve-tosavizacija, grubo kršenje prava. Profesor Redžovi� je u svom izlaganju potro razliku izme�u države i re-žima, jer ako komunisti�-ki režim krši prava Bošnja-ka, pa zatim ta prava kon-tinuirano krše redom Mi-loševi�ev režim, Koštuni-

�in režim i današnji režim, onda se ne radi o režimskoj ve� o državnoj politici.

Bekir-ef. Maki� proble-mom svetosavizacije Boš-njaka bavio se iz ugla vjere i uleme. Istakao je da o isla-mu jedino ulema ima pravo da govori i da ga tuma�i. Kroz kur'anske ajete efen-dija Maki� je objasnio prava koja ljudi imaju i koja im je Bog dž.š. dao. Islam po�iva na pet principa i muslimani su dužni da štite i brane tih pet principa, a to su: vjera, imetak, �ast porodice, po-rijeklo i razum. Razum je povezao sa obrazovanjem i, izme�u ostalog, rekao:

„Ako je naše obrazova-nje na bilo koji na�in ugro-ženo, moramo dati maksi-mum da to sa�uvamo. Na-rodi su nestajali ako nisu imali svoje obrazovanje i ako su podlegli onome što im se name�e. Nema pasivnog islama. Islam je aktivna vjera i to je ono što oni ne žele da �uju. Onaj koga se ne ti�u mu-slimanski problemi ne pri-pada muslimanima. Stoga, ako neko oskrnavi ovih pet principa, duboko je zašao u polje koje je zabranjeno za njega.“

Nakon efendije Maki�a obratio se i Glavni muftija, koji je izrazio zadovoljstvo i ponos što su Bošnjaci na ovaj dan položili važan na-

cionalni i historijski ispit jer nisu prisustvovali sve-tosavskim akademijama. Muftija je rekao da je poziv Islamske zajednice bio ap-solutno civiliziran i u skla-du sa moralnim, duhovnim i civilizacijskim principima, normama i vrijednostima.

„Naš poziv je ukazao na dvije stvari. Prvo, da ova država pripada svim gra-�anima koji u njoj žive, te kao takva ne može dopusti-ti da njene ustanove budu krštene. Uprkos tolikom upiranju niko nije ponu-dio niti jedan argument da svetosavske akademije nisu vjerski �inovi. Jesu zato što se radi o krsnim slavama. Svaki otac pravoslavac ima pravo da krsti svoje dijete. Ima pravo da krsti sve što je u njegovom privatnom vla-sništvu. Ima pravo da krsti svoje firme, imanja i sve što ima, ali ono što je zajedni�-ko, kao što su škole i druge državne ustanove koje pri-padaju i Srbima i Bošnjaci-ma, ne može se krstiti, jer kad se prekrsti to je poruka nama da to više nije naše. I to je bila suština naše poru-ke. Naša poruka nije sadr-žavala ni najmanji element omalovažavanja, skrnavlje-nja i osporavanja prava srp-skom narodu da svetkuje, veli�a, poštuje i obilježava na bilo koji na�in svoje sve-tinje i svoje vjerske vrijed-

PROF. JAHJA FEHRATOVI� PROF . DR . R IFAT REDŽOVI� PROF . BEKIR-EF . MAKI� GLAVNI MUFTIJA MUAMER-EF . ZUKORLI�

SANDŽA�KA EL ITA BRANI BOŠNJA�KI NAROD OD SVETOSAVIZACIJEFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 207/XV 13

nosti. Kur'an kaže: Vama vaša vjera, nama naša vjera. To je princip kojeg mi po-tenciramo. S druge strane, nama se šalje poruka da su te škole i naše škole, a one su, eto, malo prekršte-ne. Može li se škola prekr-stiti, a da djeca u njoj nisu prekrštena? I nastavnici i direktori i svi koji to pri-hvate prekršteni su. Ako neko ho�e dobrovoljno da prihvati to, iz politi�kog motiva, iz finansijskog mo-tiva, ili nekog drugog ra-zloga, mi ga ne možemo sprije�iti. Neka izvoli, neka se prekrsti i neka bira koju �e krsnu slavu da slavi i neka to objavi. Ali nemoj da nam se name�e i nemoj da djecu izlažu traumama, frustracijama i drugim ob-licima pritisaka, da mora to jadno dijete da govori ono što ne misli, ono �emu ne pripada i ono što u svojoj ku�i ne u�i.“

Muftija je dalje ukazao da zdrav razum ne može da podnese odgovore koje su razni pojedinci na nivou države davali povodom ovog zahtjeva Islamske za-jednice. Svako pore�enje Bajrama i slavljenja slave u školama je bespredmet-no, jer Bajram nije namet-nut srpskoj djeci u škola-ma. Zatim se osvrnuo i na pojedine Bošnjake koji su svojim izjavama pokušava-li da objasne kako svi treba da se me�usobno poštuju i rekao da ih nije razumio.

„Ovo što mi tražimo je poštovanje. Svako u svo-joj ku�i neka klanja ili radi šta ho�e. Svako u svojoj džamiji ili crkvi neka se moli kako ho�e. Ono što je zajedni�ko su škole, da tamo svoju djecu obrazu-jemo u skladu sa univer-zalnim principima nauke i obrazovanja. Ima li išta �a-snije od tog poziva? Kada mi uputimo takav poziv to se prevodi na ugrožavanje

sekularnog sistema drža-ve. Naprotiv, krštenje škola i drugih državnih organa jeste ugrožavanje osnovnih principa sekularne drža-ve garantovanih Ustavom i gaženje Ustava ove drža-ve.“

Muftija je objasnio da je medijska hajka proteklih dana imala elemente pato-logije i da je produkt pani-ke jer je nametnut sistem koji je racionalno, duhov-no, moralno i politi�ki ne-održiv. Tako�er se osvrnuo na izjavu ministra Obrado-vi�a da se svetosavska aka-demija u školama održava još od 1841. godine i uka-zao da je Sandžak ušao u sastav Srbije nakon Balkan-skih ratova 1912. godine.

„Ako govori o tradi-ciji svetosavske akademi-je u Sandžaku onda treba da kaže ta�ne datume. Da je to od tog perioda, pa do Drugog svjetskog rata pod batinom Koste Pe�an-ca i njemu sli�nih, a za to vrijeme jedan dobar broj ljudi kroz komitski pokret je odbio da prihvati taj si-stem. Prema tome, to nika-da nije zaživjelo, ali ono što bi trebalo da se bolje sje�a ministar Obradovi� to je da je njegov bivši šef Slobo-dan Miloševi� vratio praksu svetosavskih slava u škola-ma. To je ono što je istina i istina je da to nikada nije bila dobra volja bošnja�-ke djece i njihovih rodite-lja. Kaže, zašto se Muftija tek sada sjetio da to govo-ri? Prvo, Muftija jako dugo o tome govori. Ve� tri go-dine. Može da kaže, zašto nije govorio do dvijehilja-dite? Zato što je tad, dok je vladao njegov šef Milo-ševi�, glavni zadatak Boš-njaka bio da prežive i nije se moglo ni o �emu dru-gome govoriti. Jer oni koji su tada jako glasno govori-li evo sada rade sve po nji-hovom �eifu. Zašto nismo

govorili poslije dvijehiljadi-te? Zato što smo dali šansu novoj demokratskoj Srbiji da mirno, dijalogom, na de-mokratski i kulturan na�in otpo�ne rješavanje tih pro-blema, jedan po jedan. Na tako ispruženu našu ruku oni su odgovorili agresi-jom na Islamsku zajednicu, otimanjem vakufske imo-vine, istjerivanjem vjerou-�itelja iz škola, opstrukci-jom BNV-a i opstrukcijom Internacionalnog univer-ziteta.Akreditacija Inter-nacionalnog univerziteta nije stru�ni akademski pro-blem, ve� isklju�ivo poli-ti�ki problem, jer se o nje-govoj opstrukciji donose politi�ke odluke. Politi�ke odluke se mogu pobijediti isklju�ivo politikom i dokle god Islamska zajednica ne bude jedinstvena, dok se vakufska imovina ne vrati, dok nam se ne vrate prava u školama, dok se ne pri-zna legitimnost i legalnost statusa BNV-a i dok se ne akredituje Internacionalni univerzitet, muftija Mua-mer Zukorli� �e se baviti politikom.“

Zatim je Muftija govo-rio da se školska slava ne obilježava ni u jednoj školi sa ve�inskom albanskom i ma�arskom djecom ve� se jedino Romi i Bošnjaci tje-raju na to.

„Od ove godine se više nikada u Sandžaku boš-nja�ka djeca ne�e natjerati na ono što im ne pripada. Kada bude ostvarena auto-nomija Sandžaka ja garan-tujem srpskoj pravoslavnoj djeci da ne�e morati da u�e-stvuju ni u jednoj formi u obilježavanju Bajrama, niti bilo kog drugog vjerskog �ina, ve� �e im biti zagaran-tovan njihov vjerski, du-hovni i nacionalni identitet u individualnom i kolektiv-nom smislu.“

INFO ZA MIR NA BALKANU

Delegacija BNV-a na konfereciji REKOM-a u Skoplju

Delegacija Bošnja�kog nacionalnog vi-je�a, predsjednik prof. dr. Mevlud Dudi� i predsjednik IO Samir Tandir, u�estvo-vali su na konferenciji koju je 29.01.2011. god. u Skoplju organizovala Inicijativa za REKOM, koja ima za cilj uspostavljanje trajnog pomirenja na Balkanu, te pronala-ženje �injenica o zlo�inima koji su se do-godili '90-ih godina na prostorima bivše Jugoslavije.

„BNV podržava Inicijativu za REKOM. Mi Bošnjaci smo narod koji je preživio više genocida, pa je na nama posebna oba-veza da u�estvujemo u istraživanju svih zlo�ina, te pronalaženju zlo�inaca bez ob-zira na vjeru i naciju“ – kazao je predsjed-nik IO Samir Tandir u izjavi za medije.

Delegati su u obra�anjima ukazali na propuste koje pravi pravosu�e, poput toga da još nisu otkriveni i procesuirani zlo�inci koji su '92. godine po�inili zlo-�in u Sjeverinu '93., kao ni zlo�inci koji su oteli Bošnjake iz voza u Štrpcima '93. go-dine. Tako�er, istaknuta je informacija da još uvijek u policiji rade ljudi koji su vršili zlo�ine, maltretiranja i mu�enja Bošnjaka na Pešteri i Zapadnom Sandžaku u mon-tiranim procesima, kada su bez ikakvih dokaza Bošnjaci prebijani, kao i na druge zlo�ine koji su se dešavali '90-ih godina.

Na konferenciji je bilo govora o komi-siji koju �e formirati Bošnja�ko nacional-no vije�e u kojoj �e biti uklju�eni ljudi iz Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta, Parlamenta Republike Srbije, koji �e tre-tirati sva dešavanja koja su vezana za de-vedesete godine u Sandžaku.

Predstavnici BKZ su ovom prilikom imali više susreta sa predstavnicima osta-lih naroda. Imali su sastanak sa predsa-tvnicima albanske nacionalne manjine iz Preševa i Crne Gore, predstavnicima slo-va�kog nacionalnog savjeta, predstavnici-ma iz Turske dr. Donmezom, te predsjed-nicom Fonda za humanitarno pravo Na-tašom Kandi�.

Razgovori su bili konstruktivni. Najvi-še je bilo rije�i o položaju i diskriminaciji Bošnjaka u Republici Srbiji, interanciona-lizaciji problema, o statusu regije Sandža-ka, Islamske zajednice i Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru.

PRIREDIO : SALAHUDIN FETI�

14 1. FEBRUAR 2011.

AK

TU

EL

NO

ST

I

Osvajanje slobode istinom

NERMIN GICI�

T R I B I N A O G E N O C I D U N A D B O Š N J A C I M A S A N D Ž A K A U D R U G O M S V J E T S K O M R A T U

Bošnja�ka kulturna za-jednica (BKZ) organizirala je u petak 21. januara 2011. godine tribinu o genoci-dima nad Bošnjacima San-džaka u Drugom svjetskom ratu. Tribina je održana u Velikoj sali Mešihata, a izla-ga�i na tribini su govorili o dva najgnusnija i najstravi�-nija zlo�ina iz tog perioda: genocidu nad Bošnjacima Limske doline 1943. godi-ne i strijeljanju Bošnjaka novopazarskog kraja 1945. godine.

O genocidu u Limskoj dolini govorio je prvi izla-ga�, pravnik Rifat Hodo-vi�, predsjednik Sandža�-kog bošnja�kog kluba. On je prezentirao detalje i na�i-ne na koji su Bošnjaci ubi-jani, protjerivani i zastraši-vani u tom periodu. Izrazio je žaljenje zbog skrivanja i šutnje koja je ovaj geno-cid bacila u zaborav, �ime je ispunjen glavni predu-slov da se u budu�nosti iz-vrši novi genocid nad istim narodom, što se i dogodi-lo u Srebrenici. Me�utim, s druge strane, gospodin Hodovi� je izrazio radost i oduševljenje zbog ovakve inicijative, što je samo po-�etak u nizu manifestaci-ja koje �e se održati radi rasvjetljavanja svih zlo�ina koji su po�injeni nad mu-slimanima u Drugom svjet-skom ratu. „Glas islama“ je u broju 206 na 18. i 19. strani objavio tekst Rifa-ta Hodovi�a pod nazivom „Limska dolina - sandža�ka Srebrenica“, koji je srž izla-

ganja koje je gospodin Ho-dovi� iznio na ovoj tribini.

Drugi govornik je bio prof. dr. Admir Murato-vi�, dekan Fakulteta za hu-manisti�ke nauke Interna-cionalnog univerziteta u Novom Pazaru, �ija tema je imala za cilj rasvjetljavanje ideološke osnovice strije-ljanja Bošnjaka novopazar-skog kraja 1945. godine. U svom izlaganju govorio je o sistemati�nosti u spro-vo�enju tadašnjeg plana, te

�injenicama da je strijelja-nje izvršavano no�u, tajno, ali da su A�if-efendija Had-žiahmetovi� i Ahmet Daca strijeljani javno, kako bi se izvršila što snažnija repre-sija i zastrašivanje bošnja�-kog življa.

Dr. Muratovi� je u svom izlaganju, na osnovu histo-rijskih �injenica, ovaj zlo-�in osvijetlio sa tri aspek-ta: odnosu Bošnjaka prema Nijemcima i fašizmu, od-nosu Bošnjaka prema par-

tizanskom pokretu i me-�usobnom odnosu Bošnja-ka i Albanaca u tom perio-du. Na osnovu tih �injenica dokazao je da je Sandžak bio bezbjedna teritorija za komuniste i partizanski po-kret, a da su strijeljanja koja su provedena na Hadže-tu bila tendeciozna, nepra-vedna i sa ciljem provo�e-nja genocidne politike koja je utvr�ena mnogo godi-na prije u razli�itim srbi-janskim planovima i doku-

Pravnik Rifat Hodovi� je govorio o genocidu nad Bošnjacima Limske doline 1943. Prof. dr. Admir Muratovi� govorio je o strijeljanju Bošnjaka na Hadžetu nakon završetka rata. Glavni muftija je pokrenuo inicijativu da Internacionalni univerzitet i Bošnja�ka kulturna zajednica osnuju Centar za istraživanje

svih genocida u Sandžaku.

INFO DIVLJACI DIVLJAJU

Napad na zgradu Islamske zajed-

nice u Gacku

U �etvrtak, 20.01. 2011. godine, oko 20 h, nepoznati po�ini-lac, ili više njih, raz-bili su prozorska sta-kla na novoobnovlje-noj zgradi Medžlisa IZ-e Gacko, u centru grada, što predstavlja najnoviji u nizu gnu-snih ataka na imovinu Islamske zajednice u Isto�noj Hercegovini.

U danima kada krš�ani proslavljaju jedan od svojih naj-ve�ih praznika - Bo-gojavljenje, ovako ku-kavi�ki gest jasna je poruka da u ovom di-jelu domovine pažnju na svoje nedjelo želi skrenuti malobrojna grupa neprosvije�enih huligana, kojima vjer-ske svetinje predstav-ljaju metu i opasnost njihovom pomu�e-nom umu.

Nakon bombardo-vanja povratni�kih na-selja, miniranja i pa-ljenja gata�kih džami-ja, te najnovijih op-strukcija lokalne vla-sti u pogledu izdava-nja potrebnih dozvo-la za po�etak obno-ve porušenih džamija na podru�ju opštine Gacko, te konstantno ignorantskog odno-sa opštinskog na�el-nika Milana Radmilo-vi�a prema problemi-ma povratni�ke po-pulacije i poteško�a-ma s kojim se susre�e Islamska zajednica u Gacku, ovaj napad i ne predstavlja naro�itu novost, pa ni u ovom slu�aju ne o�ekujemo pronalazak i procesui-ranje odgovornih.

Suživot i toleran-cija, komšijski odnosi i kultura življenja ne-poznate su vrijednosti zalu�enim barbarima koji veli�aju zlo�ine i ponose se fašizmom i malogra�anstvom, što naravno ne�e sprije�i-ti, ali ni uplašiti gata�-ke Bošnjake da inten-ziviraju aktivnosti na obnovi svojih poruše-nih domova, povratka i oživljavanju institu-cije Islamske zajedni-ce na podru�ju Gacka i okoline.

IZVOR: RIJASET.BA

ZABORAV VODI KA NOVIM GENOCID IMAPREPUNA SALA MEŠIHATA

FOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 207/XV 15

mentima, te da su strijeljani Bošnjaci lažno optuživani.

Mladi glumac i pisac Semir Gici� je tokom tri-bine, nakon obra�anja go-vornika, �itao pisama koja su ubijeni Bošnjaci nepo-sredno prije strijeljanja pi-sali svojim voljenim o�evi-ma, majkama, suprugama, djeci, a koja je u knjizi „Pa-zarski šehidi“ objavio san-dža�ki književnik, rahmetli Omer Turkovi�.

Potom se prisutni-ma obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, koji je govorio o prepletenim emocijama koje je stekao slušaju�i izlaga�e, to jest osje�aju žalosti i gor�ine zbog patnje koje su naši preci preživjeli, te ponosa i sre�e što i pored svega što smo preživjeli u našim prsi-ma nema mjesta za mržnju i želju za osvetom.

„Ovo je jedan od histo-rijskih iskoraka u pravcu slobode Bošnjaka Sandža-ka“, rekao je Glavni muf-tija i nastavio: „Prvi znak slobode, ili prvi dokaz da imamo pravo na slobodu jeste imati snage re�i istinu. Onaj ko ne smije govoriti istinu nema pravo na slo-bodu. To zna�i da se pre-dao. Ovo je još jedan važan iskorak u pravcu sazrijeva-nja.“

Muftija je rekao da ova-kve tribine nisu potrebne onima koji su stradali, jer su oni dali život brane�i svoju �ast i dostojanstvo, kao i svoje porodice, te da su oni inšallah šehidi, ve� da su ove tribine potrebne živima koji svojom svije-š�u o sopstvenoj historiji ovjeravaju svoju sadašnjost i potvr�uju pravo na svoju budu�nost.

„Onaj kome svijest o stradanju Bošnjaka stanu-je u srcu i razumu izabrat �e životni put �ovjeka. A to zna�i put hodanja na dvjema nogama, uspravno. Onaj ko ne odabere taj put, ostaje mu onaj drugi. Po-gnuto. Poniženo. �etvoro-noške, a to zna�i neljudski. Ovom ve�erašnjom tribi-nom, ovom demonstraci-jom svijesti i razuma mi potvr�ujemo koji smo put

izabrali.“Muftija je kazao da ra-

zumije �etnike što sada ono što su tada uradili žele da predstave na druga�i-ji na�in. Kazao je da razu-mije i druge predstavnike srpskog naroda kojima je teško da se suo�e sa tom bolnom istinom.

„Razumijem razne po-kušaje da se te stranice hi-storije prevrnu i otpo�nu nove, ali ne razumijem i ne prihvatam, i vjerujem da ni jedan dostojanstven Bošnjak to ne�e prihvatiti, da oni koji se predstavljaju kao bošnja�ki prvaci i pred-stavnici danas dižu ruku u srbijanskom parlamentu glasaju�i za rehabilitaciju �etnika. Pogotovo ne razu-mijem da jedan bošnja�ki ministar u svom budžetu ima nekoliko miliona di-nara godišnje odre�enih za ravnogorski i �etni�ki po-kret i da se i na Vladi i u Parlamentu zalaže da se taj iznos uve�a.“

Muftija se osvrnuo na citate partizanskih koman-danata, koji su donijeli de-pešu u Novi Pazar o likvi-daciji više od dvije hilja-de pripadnika sandža�ke i bošnja�ke elite, a koje je u svom izlaganju pomenuo profesor Admir Muratovi�.

„Ako ste primijetili, koristi metaforu po�istiti korov. Podsjetit �u, ko je pratio medije prije nekoli-ko mjeseci, jedan �ovjek u Beogradu, koji nosi sli�nu uniformu kao ovu moju, upotrijebio je istu formula-ciju, pozivaju�i državu Sr-biju i njen režim da o�isti korov u Sandžaku, misle-�i svakako na nas. Vidite li kako taj otrov klija, raste, ima svoje nasljednike, na-mjesnike i kako samo mi-jenja uniforme, kape, ideo-logije, partije i organizacije. Ni njima se svetiti ne�emo. Za njih je najve�a osveta upravo ovo što �inimo ve-�eras. Hrabrost i dostojan-stvo. Istina je svjetlo za sve �iste duše, a propast za sve ne�iste duše. Sve to znamo, ali apsolutno u našim sr-cima nema mjesta za mr-žnju.“

Muftija je dalje govo-

rio o školskom sistemu i o tome da se o Bošnjacima i onome šta im se decenija-ma dešavalo uopšte ne u�i u školama i ne govori.

„Sve istine o nama su zatrpane, a sve istine o našoj kulturi i civilizaci-ji u svijetu ili u regiji izvr-gnute su ruglu. Tu leži od-govor kome i zašto smeta Islamska zajednica, ovakva, ne svakakva. Kome i zašto smeta Internacionalni uni-verzitet, baš zato što na njemu ni�u �isti mozgo-vi. Oni koji nisu zatrovani u Beogradu, oni koji nisu prera�eni. I takve glave �e govoriti istinu. Evo zašto smeta Bošnja�ko nacional-no vije�e koje je proizašlo iz BKZ-a, jer ono ne�e pri-stati da se bori za �etni�-ke penzije. Zato što smeta ono je dobro i zato ima bu-du�nost.“

Muftija je kazao da je broj genocida nad Bošnja-cima ve�i od deset, broja koji se stalno prezentira i da ne treba taj broj zaokru-živati i ograni�avati. Ono što je sigurno jeste da je ve-�ina genocida nad Bošnja-cima po�injena na prostoru Sandžaka.

„Zato predlažem Inter-nacionalnom univerzitetu i Bošnja�koj kulturnoj za-jednici da osnuju Centar za istraživanje svih genocida u Sandžaku. Tako da �emo putem toga Centra, putem mladih profesora i istraži-va�a istražiti svaki detalj svih genocida i na taj na�in ovjeriti svoju intelektualnu slobodu, svoju ljudsku slo-bodu, svoju moralnu slo-bodu i doprinijeti ljudskoj civilizaciji ovdje, ali i šire, jer samo istina može spri-je�iti ponavljanje zlo�ina. Neistina i zatvaranje o�iju pred istinom zna�i podrš-ka da se nasilje i zlo�in po-nove.“

Na kraju se Glavni muf-tija zahvalio Bošnja�koj kulturnoj zajednici što or-ganizuje ovakve susrete i izrazio uvjerenje da �e Boš-njaci mo�i da prate tempo i ritam koji je BKZ namet-nula, jer je BKZ iznjedrena iz moralne i duhovne snage Bošnjaka.

INFO SPORT

Sanel Papi� na korak od evropske titule

On je momak koji je spojio gotovo nespo-jivo, profesionalni šampion Balkana u boksu i magistar politi�kih nauka. Sada ve� davne 2000. god. na�inio je svoje prve bokserske ko-rake u BK „Ilidža“ u Sarajevu i ubrzo zatim postao reprezentativac BiH. Kasnije prelazi u BK „Zlatni ljiljani“ i tu ostaje sve do kraja svog boravka i studiranja u Sarajevu. U svojoj olimpijskoj karijeri boksovao je još i za klubo-ve BK „Novi Pazar“ i za najja�u ekipu na ovim prostorima BK „Radni�ki“ iz Kragujevca. Na-nizao je 116 me�eva u amaterskoj karijeri, ve-�inu je dobio, a od toga preko 70 klasi�nim nokautima.

Igrom slu�aja, nastupao je za dvije repre-zentacije: BiH i tadašnju SCG. Osvaja� je me-dalja i pehara na svim zna�ajnijim doma�im i me�unarodnim turnirima i trostruki šampion države u olimpijskom boksu. Kada je osjetio prezasi�enje u olimpijskom boksu, vo�en Hu-snijom Hajrovi�em - Harijem iz Hamburga, njegovim menadžerom, koji je ina�e rodom iz Melaja i �ovekom koji gradi Sanelovu kari-jeru, odlu�io je da zaplovi u surove profesio-nalne vode. Debitovao je 15.08.2009. u svojoj rodnoj Sjenici, pobijedivši iskusnog hrvatskog borca Ivicu Cukuši�a. Svoj pobjedonosni niz je nastavio u toj i narednoj godini, ostvariv-ši �ak 7 pobjeda u isto toliko me�eva. Kruna dosadašnjeg dijela karijere je, svakako, osva-janje titule šampiona Balkana u Tutinu, kada je na gradskom stadionu pred više od 4.000 svojih navija�a savladao ma�arskog šampiona Atilu Matea, klasi�nim nokautom vec u drugoj rundi, iako je me� bio predvi�en u 12 rundi.

Nakon krtakotrajne pauze, Sanel nastvlja sa pripremama jer ga uskoro o�ekuje još jedan važan me�, zapravo samo još jedna pobjeda ga dijeli od borbe za evropskog šampiona u WBF verziji. Isti�e veoma dobru saradnju sa BK „Mladost“ iz Novog Pazara, gdje obavlja dio priprema kod vrhunskih trenera Saliha �erle-ka i Selvera Lekpeka, kao i saradnju sa Esadom Beširevi�em.

„Sandža�ki bombarder“, kako su ga pro-zvali beogradski mediji, nastavlja da teroriše protivnike u ringu i nada se skorijem zaposle-nju u struci, jer ga lokalne vlasti nisu ispošto-vale po tom pitanju. Iako je on dragulj koji je nastanjen u tom gradu, nisu imali sluha da mu omogu�e minimum egzistencije, zapole ga u struci i tako se bar dijelom oduže svom sugra-�aninu, ali to mu izgleda daje više snage da na-stavi svoju viziju.

Nadamo se da �e ovaj skromni momak, ina�e džematlija Sabur džamije, ostvariti svoju zamisao i poslije titule balkanskog u San-džak i rodnu Sjenicu donijeti i evropsku titu-lu.

Neka ti je hajirli šampione!

PRIREDIO : MIRFAD-EF. SADOVI�

PROF. DR . ADMIR MURATOVI� PRAVNIK R IFAT HODOVI�

16 1. FEBRUAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Dobra djela kao poruka mira

NERMIN GICI�

Da bi Vakufska kuhinja u Prijepolju zaživjela i otpo�ela sa radom, zajedno sa trpezarijama u Novoj Varoši i Brodarevu, pored ljudi iz Islamske zajednice i Centra „Hajrat“, koji su sve organizovali,

najzaslužniji je Bajazit Bazo Žigovi�, ponosni sin Sandžaka, rodom iz prijepoljskog kraja.

U B R O D A R E V U O T V O R E N A V A K U F S K A K U H I N J A

Centar za humanitarni rad „Hajrat“, koji radi u okviru Islamske zajednice, u saradnji sa Bošnja�kom kulturnom zajednicom, otvorio je u subotu 15. ja-nuara 2011. godine u Bro-darevu Vakufsku kuhinju.

Pored velikog broja mje-štana Brodareva sve�ano-sti su prisustvovali i pred-stavnici Mešihata Islamske zajednice, na �elu sa glav-nim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em. Pored pred-stavnika Mešihata ovoj sve-�anosti su prisustvovali i predsjednici Medžlisa IZ-e Prijepolje, Priboj i Nova Varoš, predsjednik Izvrš-nog odbora BNV-a Samir Tandir, predstavnici poli-ti�kih partija iz Prijepolja, predstavnici BKZ-a, kao i narodni poslanik u repu-bli�kom parlamentu Kenan Hajdarevi�.

Vakufska kuhinja u Bro-darevu �e raditi na principu trpezarije, u kojoj �e se iz centralne kuhinje u Prije-polju svakodnevno dono-siti hrana za mještane Bro-dareva kojima je takva vrsta pomo�i neophodna.

Da bi Vakufska kuhi-nja u Prijepolju zaživjela i otpo�ela sa radom, zajed-no sa trpezarijama u Novoj Varoši i Brodarevu, pored ljudi iz Islamske zajedni-

ce i CHR „Hajrat“, koji su sve organizovali, najza-služniji je Bajazit Bazo Ži-govi�, ponosni sin Sandža-ka, rodom iz prijepoljskog kraja. Naime, Bazo je re-novirao i ustupio objekte u Prijepolju i u Brodare-vu, cjelokupnu opremu za opremanje kuhunja, te uva-kufio automobil kojim �e se hrana razvoziti do ko-risnika kuhinja. Zbog ove njegove nesebi�ne pomo�i Glavni muftija je Bajazitu Žigovi�u na sve�anosti u Brodarevu uru�io priznanje „Vakif godine“.

Na samom otvaranju kuhinje u Brodarevu pri-sutnima se najprije obra-tio predsjednik Izvršnog odbora BNV-a Samir Tan-dir koji je, izme�u osta-log, rekao da se opstanak Sandžaka i Bošnjaka teme-lji na dva prirodna centra, dva grada - Novom Paza-ru na istoku i Prijepolju na zapadu Sandžaka, a da su energija i snaga Bošnja-ka stanovnici Brodareva sa Komaranima i stanovnici Pešteri.

Nakon Tandirovog obra�anja, direktor CHR „Hajrat“ Mirsad-ef. Be�iro-vi� podijelio je jednokrat-nu nov�anu pomo� od po petnaest hiljada dinara za 26 porodica koje su najviše

stradale u nedavnim popla-vama koje su zadesile pri-jepoljski kraj, od kojih je 19 bošnja�kih i 7 srpskih porodica. Tako�er je po-dijeljeno i desetak kau�a i dušeka za porodice kojima je taj namještaj bio potre-ban. Ovom prilikom nije pravljena razlika me�u po-rodicama po vjerskoj i na-cionalnoj pripadnosti, ve� su ovu jednokratnu pomo� dobile i srpske i bošnja�ke

porodice koje su postradale u poplavama.

Nakon toga prisutnima se obratio Glavni muftija, pozdravljen ovacijama pri-sutnih stanovnika Broda-reva.

„Vi ste snaga Sandžaka“, rekao je Muftija i nastavio: „Ovo govorim po sopstve-nom osje�aju, jer kad sam ovdje me�u vama osje�am se jakim i mo�nim i ovo je glas moga srca.“

Glavni muftija je ista-kao da je hajrat množina od rije�i hair koja zna�i dobro, pa bi hajrat ozna-�io mnogo dobara, te da za ljude koji �ine dobra djela uvijek treba re�i da su dobri ljudi, kao što je to i Bajazit Žigovi�.

„Najpreciznija vaga ljudskosti je dobro djelo. Za onoga ko �ini dobro djelo uvijek svjedo�ite da je dobar �ovjek. Važan je svaki identitet, ali identi-tet ljudskosti je najvažniji identitet. Identitet dobra je najvažniji identitet. Jer kad imate dobrog �ovjeka, �o-vjeka koji �ini dobra djela, onda ga volite imati na svo-joj strani, u svojim redo-vima. Na takvom �ovjeku lijepo stoji i nacionalni, i kulturni i vjerski identitet. Zato sam danas ponosan jer prisustvujem, u�estvujem i

svjedo�im da mi imamo do-brih ljudi. Da naše majke ra�aju dobre sinove i dobre k�eri. Danas smo ovdje da svjedo�imo da je jedan od tih dobrih ljudi Baja-zit Bazo Žigovi�, dobitnik današnjeg dana i dobitnik priznanja 'Vakif godine'. To zna�i dobro�initelj godine. �ovjek koji je odnio pobje-du u �injenju dobrih djela ove godine. Njegovom za-slugom je uspostavljena Vakufska kuhinja u Prije-polju i evo se uspostavlja Vakufska trpezarija u Bro-darevu. To su samo neka od javno u�injenih dobrih djela, a mnogo je onih djela koje naš brat Bazo �ini po islamskom principu, dok mu desna daje da mu li-jeva i ne zna. Trebalo mi je vremena da ga ubijedim na ovakvu transparentnost. Pristao je uz argument da dobro djelo treba objaviti, jer kada se objavi onda ono podstakne i druge da �ine dobra djela. I baš zato ova dobra djela i ovaj �ovjek za-služuju priznanje i ovakvu publikaciju.“

Glavni muftija je tako-�er istakao da su vakufske kuhinje samo privremeno rješenje, jer se javila trenut-na potreba za njima, a da je kona�ni cilj Islamske za-jednice da vakufske kuhi-

GLAVNI MUFTIJA URU�UJE PRIZNANJE "VAKIF GODINE" GOSP . BAJAZITU Ž IGOVI�U

FOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 207/XV 17

nje budu zatvorene, a da ljudi sami svojim radom mogu obezbijediti hranu za svoje porodice.

„Smisao hajrata i smi-sao dobrih dijela ne smije ostati na nivou kuhinja. Ova institucija u okviru Islamske zajednice samo predstavlja polje povjere-nja gdje ljudi ulažu svoju energiju da bi došla do onih kojima je potreb-na. Ne smijemo ostati na tom koraku. Pomo� siro-mašnima, pomo� ugro-ženima, pomo� slabima ne smije biti pravilo. To je izuzetak. Pravilo je da ljudi mogu dostojanstve-no, sami, svojom rukom, svojim djelom, svojim poslom, �asno i �estito zaraditi zalogaj za sebe i svoju porodicu. Mi ne smijemo kazati da �emo samo hraniti one koji su gladni i priželjkivati da bude što više korisnika. Naprotiv. Ja se nadam da �emo se izboriti da se za nekoliko godina sve vakufske kuhinje zatvo-re. To je naša ambicija, da se smanjuje broj onih kojima su kuhinje po-trebne. Do�i �emo do trenutka kad nema ko da jede u tim kuhinjama. Mora, ako Bog da, do�i vrijeme da ljudi dosto-janstveno mogu živjeti i zaraditi. Kako �e Muftija tome doprinijeti? Neki kažu da je bolje da se grade fabrike, a ne dža-mije. Trebaju da se grade i fabrike i džamije, ali Muftija nije zadužen za fabrike. Oni koji su za-duženi za fabrike neka ih grade, ali njihov pro-blem je kada ih grade što ih ne grade iskreno, pa prije izbora montiraju bandere, a onda ih skida-ju poslije izvora. Zašto? Postoji uslov za dobro djelo. Mora biti iskre-

no. Ne smije biti uslov-ljeno. Ne možete ljude kupovati. Kupujte robu, a ljudi su Božja stvore-nja, dostojanstvena, koja se ne mogu kupiti i kada im dajete asfalt i kada im gradite puteve ne o�e-kujte da vam puze i za-hvaljuju. Možda �ete ih natjerati u jednom tre-nutku da pokleknu, ali �ete sve to platiti jedno-ga dana kada se usprave.“

Muftija je tako�er go-vorio i o slobodi, da ona stanuje u srcima i moz-govima ljudi i da kada ljudi u svojim srcima osjete slobodu onda im niko ne�e mo�i ništa, da im to niko ne�e mo�i oteti.

„Plaše vas pri�om o autonomiji, a oni i ne ra-zumiju šta je to. Mi smo narod koji nema svoju nacionalnu državu. Šta nam treba, zabraniti da to smijemo re�i? Ako nemam oca i majku za-brani�eš mi da to smijem da kažem? Naravno, to ne zna�i da �u kleknuti zato što sam ostao siro-�e. Siro�e se mu�i u dje-tinstvu, pa kada odraste bude ja�e od svih onih razmaženih koji nisu bili siro�ad. To su Bošnjaci Sandžaka. Kada se odra-ste nisi više siro�e, nego jedan prekaljeni borac koji ima svoju snagu i svoje kapacitete. Šta �emo ako nemamo svoju nacionalnu državu? Šta �emo ako nam ne daju naša prava? Skoro su me pitali: Kako �eš napraviti autonomiju ako ti država ne da? Ho�u li ratovati? Ne. Ovo je dvadesetprvi vijek, mi ne name�emo ratove. I ako �u ratova-ti, ratovat �u olovkom i knjigom. Pame�u, razu-mom, dušom, snagom, vjerom, moralom. To je

na�in na koji �emo mi ratovati i pobijediti sto posto. Od svakog gra�a-nina Sandžaka i njegovog srca napravit �emo auto-nomiju. Od svakog �o-vjeka napravit �emo dr-žavu. I bit �e toliko au-tonomija i toliko država koliko je gra�ana. I vje-rujte, kada se tako odgo-je srca i kada se tako for-mira razum nema �izme, nema sile, nema pen-dreka, nema inspekcije, nema vlasti, nema polici-je, nema vojske, nema ni-koga ko vas može zgazi-ti. Sloboda se gubi samo onda kada pustite da vam iza�e iz srca i iz razuma. Kada pustite da se poraz desi u vašem srcu i vašoj glavi. Probajte to. Oku-site slobodu i vidjet �ete da sre�i nema kraja. Kada ovlada sloboda vašim sr-cima i vašim razumom onda je to ono što �ovje-ka �ini �ovjekom. Onda �eš dostojanstveno ho-dati zemljom i kada imaš para u džepu i kada nemaš para u džepu. Ako povjeruješ da ti je slobo-da u džepu, onda �eš po-kleknuti i onda �eš biti njihova roba za trgovi-nu. Onda �e te oni kupi-ti. Ali kada budeš svoje srce i svoj razum nato-pio slobodom onda to ne mogu kupiti, i nikada vas ne mogu porobiti i nika-da vas ne mogu posjedo-vati. To je naša poruka i zato nemojte da se boji-te onoga što su naše po-ruke. Ja znam da se vi ne bojite. Zato sam rekao na po�etku da ste vi naša snaga.“

Na kraju sve�anosti muftija Rešad-ef. Plojo-vi�, prou�io je dovu za hairli po�etak rada ove Vakufske kuhinje.

INFO SRBIJA JEDVA DOVOLJNA

„Fridom Haus“ ocijenio Srbiju dvojkomNajnoviji izvještaj organizacije „Fridom Haus“ o stanju po-

liti�kih prava i gra�anskih sloboda diljem svijeta pokazuje da je globalna sloboda ve� petu godinu zaredom u opadanju.

Ovo je najduže razdoblje u kojem se bilježi kontinuiran pad u skoro �etrdeset godina koliko se ovaj izvještaj prire�uje. Bilje-ži se pad broja slobodnih zemalja, broja izbornih demokratskih zemalja, kao i sveukupno nazadovanje slobode na Srednjem isto-ku i u podru�ju Sjeverne Afrike.

U izvještaju „Fridom Haus“ zemlje su podijeljene u tri kate-gorije: slobodne, djelimi�no slobodne i neslobodne. Ocjene su dodjeljivane u dvije kategorije: politi�ka prava i gra�anske slobo-de, a kre�u se od 1 do 7, s time da je 1 najviša ocjena.

Ukupno 25 zemalja zabilježilo je tokom 2010. godine zna-�ajan pad stupnja slobode gra�ana, što je dvostruko više od 11, koliko ih bilježi zna�ajna poboljšanja. Broj zemalja koje se ozna-�avaju kao slobodne pao je s 89 na 87, a broj zemalja u kojima gra�ani na demokratskim izborima biraju svoje predstavnike pao je na 115. Godine 2005. taj broj je iznosio 123.

Kao dodatak tome autoritarni režimi, poput onih u Kini, Egiptu, Iranu, Venecueli i Rusiji, nastavili su s poja�avanjem re-presivnih mjera uz vrlo mali otpor demokratskog svijeta, kaže se u godišnjem izvještaju spomenute organizacije o stanju slo-bode u svijetu.

„Ovo bi trebao biti poziv na bu�enje svim demokratskim ze-mljama svijeta“, izjavio je izvršni direktor organizacije „Fridom Haus“ Dejvid Dž. Kramer. „Naši protivnici ne koriste samo ra-širenu represiju, ve� to �ine i s nezabilježenom agresivnoš�u i samouvjerenjem, a demokratska zajednica nije dorasla tom iza-zovu.“

Zemlje ex-YU: Dvojka za SrbijuHrvatska je i ove godine kategorizovana kao slobodna ze-

mlja s najboljom ocjenom 1 u kategoriji politi�kih prava i nešto slabijom ocjenom 2 u kategoriji gra�anskih sloboda. Od hrvat-skih susjeda sve su zemlje ocijenjene kao slobodne, osim Bosne i Hercegovine, koja je djelimi�no slobodna s ocjenom 4 za poli-ti�ka prva i trojkom za gra�anske slobode.

Slovenija i Ma�arska u obje su kategorije ocijenjene s najvi-šom ocjenom 1, dok je Srbija je u obje kategorije dobila dvojku. Crna Gora je ocijenjena trojkom za politi�ka prava i dvojkom za gra�anske slobode.

Sandžak: Nezastupljenost u vlasti, državni terorizam, zlo�ini i nasilje nad Bošnjacima i

masovna iseljavanja od '90-tih U ovom izvještaju zastupljen je i Sandžak, kao važna regija u

Srbiji i Crnoj Gori. U izvještaju se kaže da u Sandžaku Bošnja-ci imaju odre�en stepen sloboda, ali da u vlasti nisu adekvatno zastupljeni.

„Kulturne i etni�ke manjine imaju pristup medijima na svo-jim jezicima, vlastite politi�ke stranake, te ostale vrste udruže-nja. Ipak, oni su manje zastupljeni u vlasti.“

U izvještaju se naglašava da je od po�etka sukoba u bivšoj Ju-goslaviji po�injeno više od 2.000 zlo�ina nad bošnja�kim stanov-ništvom, što je bilo uzrok masovnih iseljavanja sa ovih prostora. Tako�er se naglašava da opštinske strukture nemaju kapaciteta da Bošnjacima omogu�e da uživaju u pravima koja im garantuje zakon država u kojima žive.

„Od po�etka sukoba u bivšoj Jugoslaviji, oko 2.000 zlo�ina, uklju�uju�i ubistva, otmice, mu�enja i brutalne napade, po�inje-ni su nad bošnja�kim stanovništvom u Sandžaku“, kako navodi Helsinški odbor za ljudska prava. Opštinskim strukturama ne-dostaje sposobnost da u potpunosti sprovedu manjinska prava u Sandžaku i kao rezultat toga, prema specijalnom povjereniku za ljudska prava UN-a, 60.000-80.000 Bošnjaka (od ukupnog broja stanovnika 224.446 iz 1991. godine) nasilno su napustili Sandžak od 1992. zbog državnog terorizma.

Nerazvijena infrastruktura, rastu�a nezaposlenost, nedosta-tak odgovornosti za po�injene zlo�ine i sveukupno obeshrabre-nje stanovništva stvorilo je trenutni zastoj.

Podjelom unutar Islamske zajednice nastavlja se i u 2009. go-dini.

Prema podacima koje je objavila Svjetska banka, sadašnja po-pulacija Sandžaka je kategorizovana kao „aktivno siromašna“.

Sandžak, sli�no drugim regijama u Srbiji, o�ekuje da se uve-liko okoristi od prolaska zakona koji reguliše povra�aj državne imovine lokalnim samoupravama“ – navodi se u izvještaju „Fri-dom Haus“ za 2010. godinu, u kategoriji „Nations in Transit 2010“ na 468. strani.

„Fridom Haus“ objavljuje godišnji izvještaj od 1972. godine, a u ovogodišnji su uklju�ene 194 nezavisne zemlje i 14 teritorija.

IZVOR: ISLAMSKAZAJEDNICA.COM

VELIK I BROJ GRA�ANA PRISUSTVOVAO OTVA-RANJU VAKUFSKE KUHINJE U BRODAREVU

FOTO

GLAS ISLAMA

18 1. FEBRUAR 2011.A

NA

LIZ

E Prvi bošnja�ki novinarENVER �OROVI�

„Allah je Onaj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; On stvara šta ho�e; On sve zna i sve može.“ (Ar-Rum, Bizantinci, 54)

M E H M E D Š A � I R K U R T � E H A J I � - P I O N I R B O Š N J A � K O G N O V I N A R S T V A

Mehmed Ša�ir Kurt�e-haji� - Sandžaklija prvi je bošnja�ki novinar. Ro�en je u Akovu 1844. u uglednoj porodici kadije Mehmeda Emina Kurt�ehaji�a, koji je službovao u nekoliko gra-dova Bosanskog vilajeta. Mehmed Ša�ir je u rod-nom gradu na Limu završio osnovnu školu (iptidaiju). Bez mogu�nosti da se dalje školuje, talentovan i željan znanja, u�io je uz svog oca. Marljiv i radan savladao je turski jezik i veoma rano stupio u državnu službu. Radio je kao pisar u Plje-valjskom kadiluku, zatim pri sudu Novopazarskog sandžaka, da bi zahvalju-ju�i svom predanom radu bio premješten u vilajetsku službu u Sarajevu.

Njegovo dalje intereso-vanje vezano je za pojavu štamparije 1866. u Sarajevu.

Naime, štampariju je za vladavine posljednjeg veli-kog bosanskog valije i re-formatora Topal Osman-paše oformio njema�ki majstor Ignaza Soppron.

U ovoj štampariji se

aprila 1866. pojavio Bosan-ski vjesnik kao sedmi�na revija na bosanskom jezi-ku. List je prestao sa izlaže-njem 1867. godine. Ubrzo nakon Bosanskog vjesni-ka, maja 1866. pojavila se Bosna, zvani�no glasilo Bo-sanskog vilajeta na turskom i bosanskom jeziku. Bio je to list za „vilajetske poslo-ve, vijesti i javne koristi“. List je u 13. godina izlaže-nja donosio tekstove važ-nijih zakona i naredbi, nji-hova pojašnjenja, politi�ka zbivanja u svijetu i kra�e informacije iz politi�kog, privrednog i društvenog ži-vota.

Po�etkom 1868. na mje-sto urednika Bosne dola-zi mladi i poletni Mehmed Ša�ir Kurt�ehaji�. On �e na ovom mjestu ostati sve do kraja svog kratkog, ali plo-donosnog života.

Mehmed Ša�ir je ubrzo shvatio da Bosna zbog svoje koncepcije nije mogla da sadržajnije informiše o zbivanjima u svijetu, kao i da se ovim službenim štu-rim listom nisu mogle za-

dovoljiti potrebe savreme-nog života, niti izraziti in-teresi reformisane uprave.

Sarajevski cvjetnik (Gilsen-y saray)

Tako je Mehmed Ša�ir, kao osniva� i urednik, po-krenuo novi list Sarajevski cvjetnik (Gilsen-y saray). On je uglavnom i ispisivao njegove stranice uz pomo� povremenih saradnika. Sa-rajevski cvjetnik je bio dvo-jezi�an, izlazio je sedmi�no na �etiri strane, s upored-nim tekstom arapskim pi-smom na turskom i �irili-com na bosanskom jeziku.

Po svom sadržaju bio je zanimljiviji od Bosne. Imao je tri glavne rubrike: Vila-jetske vijesti, Unutrašnje vi-jesti i Inostrane vijesti. Imao je i rubrike: Podlistak, Naj-novija pošta, Sitne vijesti i Razne zanimljivosti , kao i oglase i sl.

List je štampan na žutom papiru u turažu od 2.000. primjeraka. Za tri i po godine izlaženja, do jula 1872. godine, iz štampe je izašlo ukupno 170 brojeva.

Prerana smrt Mehmed Ša�ira zaustavila je dalje izlaženje lista.

Sarajevski cvjetnik se smatra prvim poluzvani�-nim politi�kim i književ-nim listom na podru�ju Osmanske imperije. Imao je zadatak da reaguje na na-pade protiv Turaka, a naro-�ito protiv štampe Austrije, Hrvatske i Srbije koja je pi-sala protiv Bosne.

Britko pisanje Sara-jevsog cvjetnika, komentari i odgovori na napade dru-gih listova nisu ostali bez odjeka. Srpske vlasti su za-branjivale njegovu prodaju i distribuciju po Srbiji.

Ovaj list je Kneževinu Srbiju tretirao kao jednu od mnogobrojnih provin-cija otomansko–turske im-perije, pa su vijesti iz Beo-grada izlagane kao unutraš-nja stvar.

Mladi sandža�ki novinar uspješno je polemisao sa više srpskih i hrvatskih li-stova. U rubrici Razgovor dvojice ukazivao je na razne negativne pojave u Bosni.

Ono što je najzna�ajni-je kada je u pitanju ovaj list jeste njegova prosvjetitelj-ska uloga. On je posebno isticao jasnost jezika, pre-ciznost stila i izražavanja, kao i jednostavnost i razu-mljivost za raznoliku �ita-la�ku publiku.

Kurt�ehaji� je pod uti-cajem savremenih zapad-nja�kih reformskih stru-ja u otomansko–turskom društvu, kao romanti�ni, usamljeni pionir i vizionar, osje�ao vrijeme koje dolazi.

Nadahnut prosvjetitelj-stvom, želio je svoj zavi�aj otrgnuti od u�malosti.

Sjajni Mehmed još 1867. piše: „Ja sam u 23. godi-ni. Šta sam mogao u�ini-ti? Otac me je donekle po-du�io osnovnim znanjima. U našim krajevima nema škole za više znanosti, da se u ovim godinama izo-brazim kao jedan evrop-ski mladi�. Moja je najvi-ša želja da odem u Evropu. Budu�i da je u našim kra-jevima nauka zanemarena, a u Evropi - ne znam: je li to priro�eno svojstvo naro-da, šta li? Naprotiv - mnogo se gaji i njeguje. Od ostalih želja velika mi je da nau�im francuski jezik..., neimanje nije mi dalo prilike.“

U svojim �lancima po-stavljao je pitanje zašto su prosvjeta i kultura toliko zaostali, usmjeravaju�i ih prema tekovinama evrop-ske kulture i civilizacije.

On nije dirao u institu-cije i kanone ve� je svoj rad usmjerio na prosvjetu po-zivaju�i zemljake da otva-raju škole i školuju djecu: „Našem narodu pismena nauka vrlo je potrebna, a osim ovoga vrlo bi valja-lo u ve�im mjestima otvo-riti u�ilišta u kojima da se nabave knjige i novine, te bi tako mogli pou�ava-ti i oni koji umiju i oni koji ne umiju �itati, sastaju�i se u svako prazno vrijeme, a time bi se i to dobro postiglo što bi takvo mjesto za sasta-janje i nevinu zabavu moglo služiti.

O u�enjaci domovine, hodite pokažite se s dragim kamenjem vašeg znanja i prosvijetlite o�i i umove va-šega naroda, ne stojte nego

pišite šta god da znate da �e narodu i zemlji biti od ko-risti.“

Mada samouk, kao pra-gmatik i entuzijasta, viso-ko se uzdigao iznad svo-jih sunarodnika i sredine. Za tri i po godine bavljenja novinarstvom i izdavanjem ovog lista, razvio se u oš-trog posmatra�a, analiti�ara i slikara �udi svog vremena. Zalagao se za multivjersku i multinacionalnu toleranci-ju, isti�u�i svoju formu su-života: „Ne gledajmo manje razlike i zajedni�ko o pro-svjeti da radimo, ugledavši se na tu uzajamnu ljubav o �etiri vjeroispovijesti žitelj-stva.“

Kurt�ehaji�evo poima-nje patriotizma, ustvrdio je dr. Muhsin Rizvi�, pred-stavlja za�etak i anticipaciju ideologije o liberalnoj i pri-rodnoj koegzistenciji naro-da u Bosni.

Pored intenzivne publi-cisti�ko-žurnalisti�ke dje-latnosti, Kurt�ehaji� je bio i društveno aktivan. Po-stavljen je 1869. za direk-tora Vilajetske štamparije. U vilajetskoj vladi obav-ljao je posao tuma�a za tur-ski jezik. Bio je �lan Idare medžlisa (Zemaljskog vi-je�a), a od 1872. predsjed-nik sarajevske opštine. Sve svoje poslove obavljao je savjesno i odgovorno na za-dovoljstvo vilajetske vlade.

Me�utim, surova bolest zaustavila je ovu vanrednu li�nost i njegovu plemenitu i pregala�ku misiju. Obolio od tuberkuloze, tada neiz-lje�ive bolesti.

Umire na klinici u Be�u, septembra 1872. godine, u 28. godini života.

Sahranjen je na Central-nom groblju u Be�u.

Safvet-beg Bašagi� ga je nazvao prvom lastavicom koja je nagovijestila druš-tveni preporod u Bosni i Hercegovini: „Koliko je bio cijenjen, vidi se i po tome što su Turci, kada su izgu-bili Beograd, govorili da je ve�i gubitak smrt Mehmed Ša�irova nego pad Beogra-da.“

_________________

Literatura: Dr Safet Bandžovi�, Kameni svjedok, Novi Pazar, 1999

BROJ 207/XV 19

AN

AL

IZE

PROF. DR. ADMIR-EF. MURATOVI�

Ni habera, dragi Bošnjaci, �ipli� je vjesnik slobode

V J E R A , O B R A Z , � A S T I D O S T O J A N S T V O S U F U N D A M E N T A L N E B O Š N J A � K E V R I J E D N O S T I

Bošnja�ki narod se po-sljednjih stotinu godina gr-�evito bori za svoju slobo-du. Mnoge generacije naših predaka sanjale su dan kada �e do�i vrijeme da neko „stegne petlju“ i onako muški odbrusi „Beogra�a-nima“ da Sandžak nije nji-hova privatna pr�ija da se u njoj ponašaju kao „slon u staklari“.

Dovoljno je bilo da nekom dolje iz Beograda „zine“, da prostite, i krene da plja�ka, prebija, ubija i protjerava, jal’ za Anadoli-ju, il’ za Bosnu, pa iz Bosne opet za Stambol. I nikom ništa! Dobro je, malo se dušmani smirili, kaže ve-seli Bošnjo, i ponavlja to, s vremena na vrijeme, stoti-nu godina.

Sjahali „tamooni“, uzjahali „naši“

Devedesetih godina prošlog vijeka tra�ak nade! „Slobodni“ izbori. Pobije-dili naši! „ Svanuo je i taj dan da slobodno mogu re�i da sam musliman“ - orilo se tih godina Sandžakom. Po-javila se iskra nade, obe�ali nam „naši“: državu, repu-bliku, Balkaniju, sudstvo, policiju, poreze, carinu; šipak Beogradu!“ Dobili smo i svog predsjednika i premijera. Suljo – predsjed-nik Sandžaka. Rosno cvi-je�e! Rasko – predsjednik Vlade Sandžaka. Mašallah! Bože podrži, samo takooo!

A, onda, kao da se sve srušilo nad našim glava-ma. Godine 1993. Bošnja-ke otimaju iz voza, autobu-sa, protjeravaju sa vjekov-nih ognjišta, prebijaju zbog oružja koje su im „naši i njihovi“ u zajedni�koj akci-ji podijelili. Ugljanin bježi u Tursku, Ljaji� za Beo-grad, pa se opet vratili, ali kao batina za svoj narod u rukama režima.

Islamska zajednica - bajraktar dostojanstva

Iako je ta ’93. prijetila da postane jedna od najcrnjih u historiji Bošnjaka San-džaka, „poslije kiše došlo

je sunce“, i to predzadnjeg dana oktobra. „Zubato“, malo ko mu se nadao da �e ogrijati krvlju i mukom natopljenu sandža�ku ze-mlju; a obasjalo je, unato� tamnim oblacima i snažnim vjetrovima koji te godine „puhahu“ sa svih strana.

Osnivanjem Mešihata Islamske zajednice razvi-jen je bajrak obraza i do-stojanstva. Nije bilo teško, jedva do�ekano, reklo bi se. Vjera, obraz, �ast, do-stojanstvo oduvijek su bili fundamentalne karakteri-stike sistema vrijednosti u Bošnjaka. I kada se �inilo da su posve ugroženi, izna-lažen je na�in da se iznova afirmišu.

Nicali su redom stubo-vi slobode: obdaništa, me-drese, biblioteke, vakufske kuhinje, fakultet i na kraju Univerzitet. Tada je svima, i nama i tamo-njima, posta-lo jasno da je sloboda San-džaka sve izvjesnija!

Razbijanjem Islamske zajednice pokušali

polomiti krila slobodeShvatili su projektanti

Velike Srbije da iz „otpisa-nog i prežaljenog“ Sandža-ka puhaju neo�ekivani i ne-željeni vjetrovi. Znali su da je Islamska zajednica, po-sebno nakon usvajanja De-klaracije o Ustavu, glavna brana porobljavanju i tla�e-nju Bošnjaka. Krenuli su u razbijanje bastiona slobo-de. Nas koji smo, moram priznati, bili malo i upla-šeni, Muftija osokoli: „Ne bojte se, ako Bošnjacima bude trebala ovakva Islam-ska zajednica, oni �e je od-braniti.“ I bi, što nije plani-rano da bude!

Bošnja�ki narod je od-lu�io da mu treba Islam-ska zajednica po mjeri njih samih. Slobodna, dostojan-

stvena, uzdignuta, visoko - da je ne doti�e ruka izdaj-nika i poslušnika beograd-skog režima.

Naša la�a spasa je bila prostrana da primi sve Boš-njake, sem pojedinca koji se „utopiše“, misle�i da je Beograd „gore, visoko“, a ne kao što jeste - dolje, ni-zvodno!

Pobjedom na izborima 6. juna „zacementirana“

platforma bošnja�ke revolucije

Beogradski režim je napao na Islamsku zajed-nicu preko svojih vazala u prošlom sazivu Bošnja�kog nacionalnog vije�a. I, kao što to ina�e biva, kada nisu uspjeli u svojim nemoral-nim nakanama, morali su se suo�iti sa jakim kontra-

napadom, kada im nisu po-mogli ni vojska ni policija, ni Vlada ni ministri sa sve Ugljaninom, �ipli�em, Ši-jakovi�em i Ljaji�em. BKZ je razvila bajrak slobode! Bošnja�ko nacionalno vije-�e je oslobo�eno! Vra�eno je onome kome pripada - bošnja�kom narodu.

To je ono što Beograd i ona karikatura od ministra za „ljudska prava“ ne shva-taju. Briga nas jel’ me Tadi� i �ipli� priznaju ili ne. Nama je to „zadnja rupa na svirali“ – kako to re�e neka-da Koštunica.

Halal olsun i pare, io-nako su haramom ste�e-ne. Dal’ od plja�ke narodne muke, il’ od prodaje droge, jal’ od zelenaške kamate - mi ih ionako ne bi uzeli da ne oharamimo ovaj beri�et koji je svakim danom sve ve�i!

Do�i, �ipli�u, da sam organizuješ izboreKada je �uo za razgovo-

re o podjeli Bosne, koje su u Kara�or�evu tajno vo-dili Tu�man i Miloševi�, predsjednik rahmetli Alija Izetbegovi� je to proko-mentarisao rije�ima: „Neka do�u ovdje da je podijele!“

Nešto sli�no sam i sam pomislio kada sam �uo šta nam iz, srcu i o�ima dale-kog, „zvani�nog“ Beograda poru�uje „karikaturni mi-nistar“.

Do�ite, �ipli�u, resorni ministre, pa sami objasnite narodu na terenu zašto je „u njegovom interesu da ne prihvatite njegovu izbornu volju“. No, opet Vam ni to ne preporu�ujem obzirom na to koliko ste „omilje-ni“ ovdje. Ne sumnjam da biste se gore proveli nego Tadi� i Ugljanin prilikom posjete premijera Erdoana Novom Pazaru. Jadni su to predstavnici vlasti koji ne smiju na o�i narodu koji ih je birao.

I zato, ni habera, narode moj! To što �ipli�, Tadi�, Ugljanin i Ljaji� ne smiju da te pogledaju u o�i si-guran je znak da si se ota-rasio kandži i osjetio slast slobode.

Uz svoje formirano Bošnja�ko nacionalno vi-je�e, na narednim lokalnim i parlamentarnim izborima, plebiscitarnom podrškom svojoj partiji, zbacit �emo sa le�a tla�itelje!

A ako se pitaš: šta ako ih tada pobijedimo, a oni krenu u paralelizam? Ne vjerujem..., kako god ho�e. No, to bi zna�ilo paralelnu politi�ku vlast u Sandža-ku. Nadam se da su svjesni da Kosovo nije daleko, a ni davno bilo!

Do�ite, �ipli�u, resorni ministre, pa sami objasnite narodu na terenu zašto je „u njegovom interesu da ne prihvatite njegovu izbornu volju“. No, opet Vam ni to ne preporu�ujem obzirom na to koliko ste „omiljeni“ ovdje. Ne sumnjam da biste se gore proveli nego Tadi� i Ugljanin prilikom posjete premijera Erdoana Novom Pazaru. Jadni su to predstavnici vlasti koji ne smiju na o�i narodu koji ih je birao.

20 1. FEBRUAR 2011.

Kopiranje Bošnja�kog nacionalnog vije�a

Autonomija Sandžaka je neminovnost i jedina mogu�a posljedica i rješenje svih nagomilanih problema u Sandžaku. To je samo još pitanje koje se mora formalizovati, a ne sumnjam da ga ve� svaki iskreni Bošnjak Sandžaklija ima u svom srcu i na svom umu. A svi oni koji tako ne misle, bili oni neki ministri, poslanici ili šta ve�..., pa oni su mezimci Beograda i

za njih su vrata „bijeloga grada“ uvijek otvorena.

K O P I J A J E U V I J E K F A L Š I B E Z V R I J E D N A

Famozno raspisivanje novih izbo-ra za Bošnja�ko nacionalno vije�e još jednom je pokazalo nespremnost dr-žave Srbije da riješi probleme koji joj se name�u.

Možda se to može nazvati i nezna-nje ili nemo�, ali je �injenica da ova država srlja iz pada u pad i iz greške u grešku i ide ka najdubljoj politi�koj i ekonomskoj provaliji. Što bi se reklo, visoko leti, a uvijek nisko pada.

Do sada se �esto znalo �uti kako srpski „iskusni“ politi�ari i analiti�ari govore da su ovu zemlju upropastili drugi, malo Ma�ari, malo Albanci, pa evo sad i Bošnjaci.

Istina je da su Sejdo i Morina Sr-biji „prokockali“ Kosovo, to sada sa Sandžakom rade Sulejman Ugljanin i Rasim Ljaji�, ali je o�igledno da Srbi-ju iz dana u dan sve više upropaštava-ju upravo Srbi. I to ne bilo koji, ve� oni na vlasti, u Vladi i ministarskim foteljama.

Poslije poltronskih i neistinitih izjava o stanju u Sandžaku od strane „doktora“, koje su i proizvele njihovu politi�ku smrt u Sandžaku, najsvježi-ji primjer svakako je još jedan od naj-nepismenijih ljudi u Vladi - Svetozar �ipli�.

Pri�a se po Vladi da je on, pored Ugljanina, jedini ministar koji se uop-šte ne miješa u svoj posao, ve� to za njega odra�uju ostali u Ministarstvu koji u suprotnom bivaju preko no�i izba�eni i otpušteni.

Na mjesto ministra je, kažu u jed-nom dnevnom srpskom listu, došao jer je bio vrijedan, pa je poranio i prije svih došao u Vladu onoga dana kada se ona formirala. �ak je prvi došao i od premijera koji je požurio da, onako zgodan, prvi zasjedne u kožnu fotelju. Ugledao je u jednom uglu mladi�a koji je tako�e rezervisao jednu fotelju za sebe i to, naravno, opet kožnu. Iznena�eni premijer, po-sramljen što ga je neko preduhitrio, upita ga ko je i šta ho�e.

�ile se predstavi i re�e mu: „Ho�u da budem ministar.“ Premijer, malo sanljiv, malo zbog kašnjenja, ne imade kud - baci pogled na raspored mini-starskih mjesta. Pošto nije imao dva ministarstva bez portfelja (zauzeo ga Suljo) njemu dade ljudska i manjin-ska prava.

Nego, nije nama �ile mnogo ni bitan. Došao kako došao, po svemu sude�i vrlo brzo �e i oti�i. Znam ja, duboko i vjerujem da on nije toliko pametan i da njegov IQ ne podnosi ovoliku dozu razmišljanja i malver-zacija, ve� je on slika i prilika naših ministara (uz par izuzetaka) i naše vlasti.

Pri�a o izborima je njemu izdik-

tirana, m a l o ucjenom, malo po s l u ž b e n o j dužnosti, i to smo mogli vidje-ti u njegovim izja-vama. Nau�io �ovjek pri�u napamet, svaka mu �ast.

Ta pri�a je za nas završena 6. juna i onog dana kada je Boš-nja�ko nacionalno vije�e konstitui-sano, svi�alo se to ili ne �iletu, Sulj-ku i Randi.

Jedan mladi� iz Tutina, ne znam ko je, �uo sam da ga zovu Eko, obra-dovao se kada je �uo za tu vijest, pa se sve s merakom oblizuje. Još kada sazna da BKZ ne�e biti dio tog režim-skog projekta, tek ima da se naradu-je. A za taj potez režima je vjerovatno �uo na tutinskoj TVT, pošto se �ile, izgleda, zadnji mjesec dana pretplatio kod ove „munafik televizije“.

I pored toga što su nam izbacili i pokrali na hiljade upisanih glasa�a, i što nismo imali �lanove u bira�kim odborima, i to što su nam dokumenta i rješenja za posmatra�e slali u 3 sata izjutra izbornog dana, nije nam sme-talo da ih sve na gomilu otpuhamo. Sve je to za nas završena pri�a i nika-kvi izbori za nas ne postoje.

Cilj ove prljave prašine koja se digla na medijima, a u režiji države, jeste da se još više produbi jaz izme-�u Sandžaka i Beograda, te da se još poneki Bošnjak zabrine i zaplaši.

Svakako da im je želja kopirati naše BNV-e i nastaviti kurs kopiranja svih bošnja�kih institucija. No, ko-

pija je u v i j e k

falš i bez-v r i j e d n a .

Ono što mi imamo nikada

ne mogu kopi-rati, a to su ljudi,

elita koja nas vodi i narod koji je autenti-

�an i unikatan i nema ga nigdje na svijetu.Svakako da brige nema, stra-

ha nikako, a rez �emo itekako na-praviti.

Pred sobom imamo mnogo bitni-jih projekata koji se nalaze na stolu BNV-a i BKZ-a, kao što je autono-mija..., autonomija..., pa zatim auto-nomija...

Srbija je sve narode otjerala od sebe: i Hrvate, i Bosance, i Slovence i Crnogorce. Odoše i Albanci sa Ko-sova, jedino im mi Bošnjaci �uvamo strah. Jedino mi ho�emo da živimo sa njima u okvirima ove države.

Oni nas uporno tjeraju, a mi ne-�emo. Ho�e „na zor“ da nam daju autonomiju. E, nema više ni hatara ni poštovanja, ali �e biti, ako Bog da, autonomije.

Autonomija Sandžaka je nemi-novnost i jedina mogu�a posljedica i rješenje svih nagomilanih problema u Sandžaku. To je samo još pitanje koje se mora formalizovati, a ne sumnjam da ga ve� svaki iskreni Bošnjak San-džaklija ima u svom srcu i na svom umu. A svi oni koji tako ne misle, bili oni neki ministri, poslanici ili šta ve�..., pa oni su mezimci Beograda i za njih su vrata „bijeloga grada“ uvi-jek otvorena.

AN

AL

IZE

OMER-EF. �ONDI�

INFO JA�ANJE IMANA

Mukabela u Rožajama

propra�ena video projekcijom

U�enje Kur'ana i rad po njemu obaveza je sva-kog muslimana. Kur'an je Knjiga od koje se insan nikad ne može zamoriti, pa kao takav vjekovima ne prestaje biti inspiraci-ja ljudima. Njegove po-ruke i pouke su univer-zalne, važe i aktuelne su uvijek i u svakom vaktu i tako �e biti do Sudnjeg dana! Svaki musliman je u obavezi da Kur'an �ita sa razumijevanjem, a za razumijevanje te obave-ze postoje razli�iti na-�ini. Ljudi �esto pitaju: „Kako da �itam Kur'an? Kako da razumijem i shvatim njegove ajete?“ Postoje mnogi na�ini. Jedan od njih je svaka-ko da se ljudi, odnosno džemat, sakupe u odre-�eno vrijeme, na odre-�enom mjestu na kojem �e u�iti, tuma�iti, druži-ti se i napajati svoja srca ajetima iz Allahove, sub-hanehu ve te'ala, Knjige. Upravo, u tom smislu, u Rožajama je ve� mje-sec dana unazad, u or-ganizaciji Odbora Med-žlisa IZ-e Rožaje, otpo-�ela hefti�na mukabela Kur'ana, jedinstvena po tome što je u�enje pro-pra�eno video projek-cijom, pa je kao takva jedinstvena na ovom i širim prostorima.

Ovakva interaktivna, tj. audio-vizuelna meto-da, kod koje se vizuelno, �itanjem i gledanjem u ajete i prevod njihovog zna�enja na prezentaciji i slušanjem Kur’ana prati njegovo u�enje, samo je još jedna u nizu na�i-na da ljepota Kur’ana i njegovo slušanje, njego-ve neiscrpne pouke i po-ruke koje se pritom �uju i vide, ostavljaju u srcu insana poseban utisak i doživljaj.

Na mukabeli se u�i pola džuza, a nakon u�e-nja džematlije su u pri-lici da �uju i tefsir (tu-ma�enje) ajeta. Mukabe-la se održava ponedjelj-kom nakon jacije na-maza u džamiji Sultan Murat II u Rožajama, a u�a� i njen inicijator je prof. hfz. Abdurrah-man-ef. Kujevi�.

PRIREDIO : SALMEDIN HOT

BROJ 207/XV 21

Posljednjih dana svjedoci smo nevjerovatnog pokušaja krivljenja logi�ke misli i slijeda doga�aja. Naime, svaki pokušaj ispravljanja dugogodišnje nepravde i diskrimi-nacije, kao i ukazivanje na elemen-te permanentne politike asimila-cije usmjerene protiv bošnja�kog naroda, pogotovu protiv mladog dijela populacije, proglašava se od strane poltrona, neznalica i zlob-nika „huškanjem“ i „izazivanjem nemira“. Nevjerovatno je koliko su ove tri kategorije ljudi slijepe da ne vide ili ne razaznaju posljedice svog izvrtanja logike.

Ljudi koji razmišljaju logi�ki i bave se pravdom, poštenjem i �o-vjekoljubljem znaju da se sa ma kojim oblikom nepravi�nosti treba suo�iti, javno je osuditi i otvoreno se protiv nje boriti, prije svega di-jalogom. �ista logika nalaže sva-kom ljudskom bi�u da problemu ne treba okrenuti le�a, problem ne treba zapustiti, ina�e on vreme-nom postaje kompleksniji, kom-plikovaniji. Dakle, s problemom se mora „uhvatiti u koštac“ što prije, maksimalno argumentovano, razu-mno, oštro. U medicini se, recimo, zna da svaka zakašnjela intervenci-ja ljekara dovodi oboljelog u stanje bolesti sa sve manjim izgledima za izlje�enje, a razgovor sa pacijen-tom u po�etnim fazama problema nekada može biti dovoljna terapija.

Prešutkivanje problema obi�-no je znak odobravanja ili slabosti. Zar treba šutjeti i zatvarati o�i pred �injenicama otvorene diskrimina-cije usmjerene prema bošnja�kom narodu? Naprotiv, otvoreni, argu-mentovani dijalog samo može do-nijeti pozitivna rješenja, a time i blagodat svim stranama. Bacanje problema u senku i „pod tepih“ samo dovodi do eskalacije istih, a onda do zakašnjelih, loših, naj�eš�e vrlo pogubnih rješenja.

Ko i zašto se ovdje plaši otvo-renog dijaloga? Koji to predstav-nici države ignorišu pozive na di-jalog od strane Bošnja�ke kulturne zajednice kao legitimno izabranog predstavnika bošnja�kog naroda? Ko je bio tako drzak da uo�i samog konstituisanja Bošnja�kog nacio-

nalnog vije�a mijenja zakon i pra-vila ove države i zašto? Kako to da ovakav brutalan postupak ne po-vla�i odgovornost onih koji su u�e-stvovali u takvom sramnom �inu? Gdje su u ovakvoj situaciji prota-gonisti demokratije i pravne drža-ve? Šta je sa njihovim obrazom? Gdje je moral tih ljudi kada traže da se izbori za Bošnja�ko nacional-no vije�e ponove, a oni su ti koji su sve u�inili da volju jednog naroda besramno pogaze? Zar ne znaju ti isti da iza Bošnja�ke kulturne za-jednice stoji ogromna masa umnih i ustrajnih ljudi i da ih iz dana u dan ima sve više? Ovdje se ne radi o borbi jednog �ovjeka iz ovog na-roda, kako se želi prikazati iskriv-ljenom logikom. Ovdje rame uz rame stoji ogroman broj kona�no prosvije�enih, otriježnjenih ljudi koji se bore za optimum prava, rav-nopravnosti, me�unacionalne to-lerancije, slobode. No, svakako da �emo prvog me�u nama, legalno izabranog predvodnika, poštovati i podržavati u skladu sa našom vje-rom i tradicijom.

Zato, ne pokušavajte da iskrivi-te logiku, jer to nikada i nikome, od kada je �ovje�anstva, nije pošlo za rukom. Iskrivljena logika može postojati jedino u iskrivljenoj svije-sti. Prihvatite �injenicu da je ve�ina

bošnja�kog naroda podržala i po-država Bošnja�ku kulturnu zajed-nicu i formirano Bošnja�ko nacio-nalno vije�e i da ovo tijelo ve� mje-secima funkcioniše vrlo uspješno. Ovo tijelo po prirodi svog osniva-nja vodi ra�una o svim segmentima bitisanja bošnja�kog naroda, te je stoga sva njegova aktivnost usmje-rena ovom cilju. To što je deceni-jama �itav niz problema bio skri-van od testa javnosti, pa sada kada su svi objelodanjeni u cjelokupnoj svojoj brutalnosti i brojnosti, te izgledaju zastrašuju�e, krivica je upravo istih onih triju kategori-ja ljudi (poltrona, neznalica, zlob-nika), koji su sve ove probleme u prošlosti, a i danas, prikazivali izvi-topereno, nakaradno ili još gore - skrivali su ih, ispunjeni strahom od svojih nalogodavaca.

Ovdje želim da ukažem i na jedan od primjera pokušaja asimi-lacije bošnja�kog naroda, tako�e skorašnje aktuelnog. To je, ustvari, problem nametanja proslave škol-ske slave Sveti Sava (ustvari, krsne slave svih škola u Srbiji) bošnja�koj djeci. Ovo je tako�e dugogodiš-nji problem koji je nametnut sa ja-snim ciljem - asimilacija. Ina�e, ovo ne bi trebao da bude problem, jer pravo na obilježavanje ove vjerske svetkovine pripada isklju�ivo pra-

voslavnoj vjeri i srpskoj narodnoj tradiciji i u to nema pravo i nikom i ne pada na pamet da se miješa. Ali nametanje sopstvene vjere, kulture i tradicije narodu druga�ije vjere, kulture i tradicije blisko je nasilju i na to se mora ukazati.

Tako�e, potrebno je ukazati i na krsne slave u drugim državnim in-stitucijama. Naveš�u samo primjer krsne slave koju Srpska pravoslav-na crkva i njeni vjernici obilježava-ju 14. novembra kao praznik sve-tih vra�a Kozme i Damjana, a lje-kari pravoslavne vjere ih slave kao zaštitnike svoje profesije. Rekli bismo: „U �emu je tu problem?“ Problem je u tome što državna, esnafska institucija kao što je Lje-karska komora Srbije, u kojoj ima i ljekara drugih nacionalnosti, pro-slavlja ovu svetkovinu sa angažo-vanim sveštenim licem svake godi-ne u drugom regionalnom centru. Opet bismo rekli: „Pa u �emu je tu problem!?“ Oni ljekari koji nisu pravoslavne vjere ne moraju, ako ne žele, da u�estvuju u ovoj svet-kovini, niko ih ne primorava. Ali ovdje se radi o državnoj, esnafskoj ustanovi, a ne vjerskoj. Je li Srbi-ja sekularna država? Ako pravo na održavanje vjerskih obreda i sve-�anosti u državnim institucijama pripada samo jednom narodu, a drugom se uporno sugeriše nemi-ješanje vjere u državne institucije, onda se to zove diskriminacija, a kroz ovaj �in se provla�i i suptilna nit pokušaja asimilacije.

I na kraju, vi pripadnici ove tri kategorije ljudi (poltroni, nezna-lice, zlobnici) ne u�ite �asne ljude kako se treba boriti za pravdu, ravnopravnost, �ast i slobodu, jer vi o tome pojma nemate. Islam, Allahova dž.š. vjera, daje svakom iskrenom vjerniku za pravo da se bavi svim segmentima društvenog djelovanja. U islamu nema odvoje-nosti vjere i vjerskih predstavnika od naroda i njegovog društvenog angažovanja. Vjera pojedinca, po-rodica, društvo, država, imaju iste principe i zakonitosti, od Stvorite-lja svjetova jasno propisane cijelom �ovje�anstvu u jedinstvenom kita-bu, Kur'anu �asnom.

Iskrivljena logika može postojati jedino u iskrivljenoj svijesti. Prihvatite �injenicu da je ve�ina bošnja�kog naroda podržala i podržava Bošnja�ku kulturnu zajednicu i formirano Bošnja�ko nacionalno vije�e i da ovo tijelo ve� mjesecima funkcioniše vrlo uspješno. Ovo tijelo po prirodi svog osnivanja vodi ra�una o svim segmentima bitisanja bošnja�kog naroda, te je stoga sva njegova aktivnost usmjerena ovom cilju. To što je decenijama �itav niz problema bio skrivan od testa javnosti, pa sada kada su svi objelodanjeni u cjelokupnoj svojoj brutalnosti i brojnosti te izgledaju zastrašuju�e, krivica je upravo istih onih triju kategorija ljudi (poltrona, neznalica, zlobnika), koji su sve ove probleme u prošlosti, a i danas, prikazivali

izvitopereno, nakaradno ili još gore - skrivali su ih, ispunjeni strahom od svojih nalogodavaca.

Iskrivljena logikaP R E � U T K I V A N J E P R O B L E M A J E Z N A K O D O B R A V A N J A I S L A B O S T I

AN

AL

IZE

DR ADNAN �AUŠEVI�

22 1. FEBRUAR 2011.

Svaki iole upu�en u povijest San-džaka, Bošnjaka op�enito, lako �e primijetiti kakvu golgotu je ovaj narod prolazio, na kakvoj vjetrome-tini progona, istrebljenja, etni�kih �iš�enja i asimilacije je opstao i op-stat �e, inšallah. Jedna je zajedni�ka karakteristika svim metodama: eli-minacija, nestanak identiteta Boš-njaka. Kada su okolnosti omogu�a-vale otvoreni napad onda su se de-šavali genocidi, ali u kontekstu sa-vremene demokratizacije na snagu stupaju genocidi u „svilenim rukavi-cama“. Da objasni šta se desilo mu-slimanima Bosne, Ihsanolu je, po strahotama i zvjerstvima nad mu-slimanima i pustošenju svih tragova njihove kulture i civilizacije, upore-dio sa invazijom Mongola na Bag-dad 1258. Cilj je bio zauvijek elimi-nisati muslimansku dominaciju.

Zbog velikodržavnih ciljeva srp-ske politike prolivena je krv Bošnja-ka. Politi�ki cilj bio je da muslima-ni Bošnjaci na ovom dijelu ne mogu preživjeti. Takva sjenka je i dalje nad muslimanima. Ta sjenka je sada u novoj odje�i, to je genocid u „svile-nim rukavicama“. Da bi prestale in-vazije na Bošnjake, Srbi bi se morali odre�i ideoloških osnova koji pod-sti�u invaziju. Kod Srba taj otrovni izvor je maksima o „istrazi potu-rica“. Ove teze nalaze se u govoru pjesnika na srpskom jeziku u ško-lama. Istragu poturica kod srpskih i crnogorskih ortodoksa književno je obradio Petar Petrovi� Njegoš u spjevu pod nazivom „Gorski vije-nac“ godine 1848. To je najpozna-tije i najuticajnije književno djelo na našem dijelu Balkana, a njegov autor proglašen je najve�im pjesni-kom na srpskom jeziku, podignut mu je veliki spomenik na jednom vrhu u Crnoj Gori. Njegov spjev djeca u osnovnim i srednjim škola-ma u�e napamet, a po�evši od skupa na Gazimestanu 1989. Njegoševu sliku nosili su srpski vojnici. Evo nekoliko njegovih stihova:

Odža ri�e na ravnom Cetinju!Sve je pošlo �avoljijem tragom. Zaudara zemlja Muhamedom!

Nekako u isto vrijeme, Njegošev prijatelj Ivan Mažurani�, nakon što je posjetio crnogorskog vladiku na Cetinju i s njim dogovorio kako da Srbija i Hrvatska potisnu Osman-sko carstvo s Balkana i izme�u sebe podijele Bosnu, napisao je svoj po-znati spjev na hrvatskom jeziku „Smrt Smail-age �engi�a“ u kojem je opjevao strašne muke koje je, na-vodno, trpjelo krš�ansko stanov-ništvo pod osmanskom upravom.

Kroz ova djela pomi-ješana su hi-storijska, na-u�na, umjetni�-ka i mitska istina i ostavile su dubljeg traga na mišljenje srp-skog i hrvatskog naroda o muslimanskoj vjeri nego sva srpska literatura. Zaklju�ci ovih djela su da su muslimani azijati, od-nosno da nemaju svoje države i da nemaju pravo na državu, pa ni na život, da su oni u nacionalnom smi-slu Hrvati ili Srbi, te da se moraju vratiti pradjedovskoj vjeri. U srp-skoj literaturi ima još djela s ova-kvim porukama, a ima i nešto litera-ture u kojoj su muslimani predstav-ljeni kao normalni i plemeniti ljudi, ali u bošnja�koj književnosti nema djela koje zagovara genocid, mržnju i zlu volju. Sve dok Srbi ne odusta-nu od ovih zabluda i ideološkog korova, Bošnjacima �e identitet biti pod stalnom erozijom i prijetnjom.

Genocid u „svilenim rukavica-ma“ je najdestruktivniji i opasni-ji zbog svojih dalekosežnih poslje-dica. Tada se žrtva hipnotiše, ne osje�a šta se sa njom, sandža�-kim Bošnjacima, radi. To je pomra-�enje uma. Me�utim, pomra�enje uma je na snazi do trenutka kada se taj „sihr“ napadne. Druga�ije re-�eno, sandža�kim Bošnjacima su

u Beogra-du pravlje-

ni, i dalje se prave, „sihro-

vi pomra�enja uma“, a narodu ih

podme�u Ugljanin i Ljaji�. No, to djeluje

samo dok ne do�e „jak hodža“ da rastera sihrove.

Tako, Bošnjaci su sada slobodni, bez pomra�enja uma i sihra.

Muslimani ovih prostora u po-sljednja dva stolje�a bore se za bi-ološki opstanak i islamski identitet. I ma koliko se nadali da je vrijeme krstaških ratova prošlo, savreme-ne vojno-politi�ke invazije na mu-slimane nose duh i ciljeve srednjo-vjekovnih svetih krstaških ratova protiv muslimana. Kako druga�ije tuma�iti �ipli�evo raspisivanje iz-bora za Bošnja�ko nacionalno vije-�e, iako se zna da je BKZ ubjedljivo pobijedio, osim kao nastavak Gara-šaninovog plana nestanka muslima-na, ali ovaj put pomo�u asimilaci-je. Vlastima u Beogradu su potreb-ni oni koji mu se klanjaju, jer treba sprije�iti funkcionisanje Nacional-nog savjeta kojeg je BKZ formi-rao zato što mu je prioritet o�uvaje identiteta Bošnjaka.

Bez obzira na sve, Bošnjaci su svjesni svog identiteta, svoje vjere i od toga ih više niko ne može poku-šati odvojiti.

Opstanak Bošnjaka je neupitan, kao i veliki

podviziSandža�kim Bošnjacima su u Beogradu pravljeni, a i dalje se prave, „sihrovi pomra�enja uma“, da bi se njima lakše manipulisalo, a narodu ih podme�u Ugljanin i Ljaji�. No, to djeluje samo dok ne do�e „jak

hodža“ da rastjera sihrove.

B O R B A Z A B I O L O Š K I O P S T A N A K I I S L A M S K I I D E N T I T E T

AN

AL

IZE

DR. HFZ. ALMIR PRAMENKOVI�

INFO SLIJEPI AKTIVISTI SDA

Da li je Kacin zaboravio Bošnjake

22.01.2011.

Na jednom od sajto-va koje kontrolišu ak-tivisti SDA Sulejmana Ugljanina osvanuo je naslov “Kacin zaboravio Zukorli�a”. Možda nisu vrijedni uopšte pri�ati o njima ili spominjati šta su oni još slagali, ali je ovo dobro objaviti da vide njihovi slijepi akti-visti u kom mraku žive i kojim obmanama se za-varavaju.

U �lanu 25. Rezo-lucije Evropskog parla-menta o Srbiji, koji je tako�er objavljen na tom sajtu, stoji:

25. Pozdravlja formi-ranje ve�ine nacionalnih vije�a manjina, kao tijela koja �e manjinama omo-gu�iti da donose odluke na polju obrazovanja, kulture, upotrebe ma-njinskog jezika i javnog informisanja; konstatu-je zna�aj punog sprovo-�enja nadležnosti ovih samoupravnih tijela ma-njina i neophodnost od-govaraju�ih budžetskih subvencija koje garantu-je Zakon o vije�ima na-cionalnih manjina; kon-statuje žalbe na neregu-larnosti u procesu pri-preme i pravne zahtje-ve za formiranje vije�a, kao i žalbe na kršenje garantovanih nadležno-sti nacionalnih vije�a od strane pojedinih mini-starstava i lokalnih op-ština i poziva vlasti da odgovore na njih; izra-žava zabrinutost u vezi sa formiranjem Boš-nja�kog nacionalnog vi-je�a i poziva na brz za-vršetak procesa u skla-du sa pravilima, kako bi se omogu�ilo legiti-mno predstavljanje Boš-njaka u Vije�u; zabrinut je zbog porasta tenzija u Sandžaku, izraženog, izme�u ostalog, nedav-nim nasilnim inciden-tima, i odlu�no poziva na rješavanje politi�kih sporova kroz dijalog u okviru demokratskih institucija;

AUTOR: HARIS ISABEGOVI�

BROJ 207/XV 23

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Po�etak nove 2011. godine ne obe�ava ništa lepo, a koli-ko se prema izjavama i delima naših zvani�nika vidi, ni ništa novo. Narod jedva spaja kraj s krajem, a politi�ari udarili u kampanje i bave se isklju�ivo sami sobom i svojim ciljevima.

Izuzetak nisu ni bošnja�-ki vazali zvani�nog Beograda, ministri Sulejman Ugljanin i Rasim Ljaji�.

Doduše, da ne grešim dušu, Ugljanin se ni ne ogla-šava, a �ini se da je taj zabora-vio kako se zove i preziva, ve� verovatno misli da mu je ime Gospodin Ministar. Zato od njega ne treba o�ekivati ništa što se ti�e prava bošnja�kog naroda. Uostalom, nisam ga �ula da je jednu progovorio na ovu temu, pa teško da �e sada.

Me�utim, ministar Rasim Ljaji� se itekako pojavlju-je svuda gde stigne, što bi rekao narod „iska�e i iz fri-židera“. Svako malo on nešto prokomentariše i da neku izja-vu koja ima veze sa sva�im,

ali naravno nikada sa pravima Bošnjaka.

Trenutno bošnja�ki Sejdo Bajramovi� ima pametnijeg posla od svog naroda. Sada je on okupiran svojom partijom u kojoj je, uzgred budi re�eno, veliki broj njegovih „privatnih Srba“. Kakav je ovo paradoks!

„Privatni Bošnjak“ zvani�-nog Beograda ima „privatne Srbe“. Moram priznati, ovo je ve� debela filozofija, ali i fak-ti�ko stanje.

Elem, Ljaji�u je sada naj-važnije da u predstoje�oj iz-bornoj trci dobije i svoj deo kola�a, a o tome što pripadni-ci islamske vere i dalje nema-ju mesta za dostojnu islam-sku sahranu i molitvu, što bošnja�ki verou�itelji nemaju prava, ni re�i!

Što se ti�e statusa Sandža-ka, o tome ovaj gospodin i ne razmišlja.

Jedino što njega zanima je fotelja, ali kako se šuška po beogradskoj �aršiji, ne bilo kakva fotelja. Pošto se ovaj

„velikan“ zasitio Beograda, kao i Sandžaka nekada davno, on puca na Evropu, i to ni više ni manje nego na Strazbur.

Javna je tajna da Rasim ima ambiciju da postane predstav-nik Srbije u Evropskom par-lamentu u Strazburu. Voleo bi on da je poslanik tamo, ali zna da tako nešto, na njegovu veliku žalost, nije mogu�e jer samo zemlje �lanice EU imaju poslanike, a zemlje kandidati predstavnike.

Me�utim, to Ljaji�a ne po-ga�a puno. Njegova deviza je „daj šta daš“, samo da se on dokopa tog mesta, a što se tiše svega drugog - „posle njega i potop“.

Mogu samo da zamislim što �e tek onda da ga intere-suje Sandžak i njegovi suna-rodnici Bošnjaci, zahvaljuju-�i kojima je došao na vlast, pa potom dobio amneziju. Ako se stvarno ostvare grad-ske pri�e, pitam se kakvu li �e tek onda amneziju da doživi? Verovatno kao i Suljo - ima da zaboravi i ime i prezime.

Nova godina je po�ela i nama svima tek predstoji da vidimo šta �e se dešavati. Po-stoji, naravno, nada da �e se nešto promeniti i sve krenu-ti nabolje, ali kako stvari sada stoje - teško.

Trenutno bošnja�ki Sejdo Bajramovi� ima pametnijeg posla od svog naroda. Sada je on okupiran svojom partijom u kojoj je, uzgred budi re�eno, veliki broj njegovih „privatnih Srba“. Kakav je ovo paradoks! „Privatni Bošnjak“ zvani�nog Beograda ima „privatne Srbe“. Moram priznati, ovo je ve� debela filo-

zofija, ali i fakti�ko stanje.

Zovem se Gospodin, a prezivam Ministar

" D A J Š T A D A Š , A P O S L I J E N J E G A I P O T O P "INFO AKTIVNA DIJASPORA

Održana redovna sjednica Mešihata IZBNJ

U prostorijama Bosanske Islamske zajednice u Offenbachu 25.01.2011. održana je deveta re-dovna sjednica Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njema�koj, a sjednicom je predsjedavao pred-sjednik Mešihata muftija Mustafa-ef. Klanco.

U prvom dijelu sjednice ra-spravljano je o zaklju�cima sa osme sjednice Mešihata, koji su se ticali poduzetih aktivnosti o pu-tovanju na hadž 2010., a Bilal-ef. Hodži� informisao je �lanove Me-šihata o uspješno obavljenim ob-redima hadža i, kao glavni vodi� hadžijama, istakao svoja zapaža-nja. Tako�er, raspravljalo se o za-klju�cima o mektepskoj nastavi, aktivnostima Zajednice na planu saradnje sa drugim muslimanskim organizacijama, zaduženjima poje-dinaca u teku�im projektima, kao i o posjeti rukovodstva Zajednice Rijasetu IZ-e u BiH u protekloj godini.

U drugom dijelu sjednice dis-kutovano je o odlukama Sabora IZBNJ o raspisanim izborima u IZBNJ i tim povodom imenovana je Izborna - kandidaciona komisija koja treba da provede kandidacio-ne izbore na regijama/medžlisima. Predsjednik Izborne -kandidaci-one komisije �e biti potpredsjed-nik Mešihata Halim-ef. Alibaši�. Još jednom je naglašena važnost da džemati, kao �lanovi krovne organizacije, ispune svoje obave-ze prema Zajednici, kako bi mogli u�estvovati u izbornom procesu.

Pored ovih pitanja raspravljalo se i o drugim teku�im pitanjima u našim džematima, zahtjevima dže-mata za prijem u �lanstvo, finan-sijskoj situaciji, humanitarnim ak-tivnostima i kulturno-obrazovnim projektima.

IZVOR: IGBD.EU

24 1. FEBRUAR 2011.A

NA

LIZ

E Svetosavizacija kona�no okon�ana

SALAHUDIN FETI�

Na 27. januar, tj. školsku slavu Sveti Sava, skoro sve škole su bile puste. U jednoj školi gdje ve�inu u�enika �ine pravoslavci održana je akademija. U drugim školama nije bilo zna�ajnih aktivnosti, ako izuzmemo razne žurke, zabave i druga okupljanja gdje je puštana zabavna, hip-hop, pop-rok i druga

muzika, ali nije bilo ni „S“ od Svetoga Save.

D A L I M O Ž E B I T I P O K R Š T E N A Š K O L A

Proslavljanje krsne slave Sveti Sava u Sandžaku i ci-jeloj Srbiji zvani�no je uvr-šteno u školsku slavu po planu i programu rada svih škola. Tako su naša djeca, Bošnjaci, proteklih deceni-ja bila primorana slušati, pi-sati i u�iti napamet pjesme i recitale o Svetom Savi.

A ko je zapravo Sveti Sava i šta on zna�i nama Bošnjacima? Odgovor je NIŠTA. Pravo ime mu je Rastko Nemanji�, a kada se zamonašio dobio je ime Sveti Sava. Porijeklom je iz deževskog kraja, sa Go-lije, prvi arhiepiskop ute-meljiva� Srpske pravoslav-ne crkve. Dakle, svetac srp-skih pravoslavaca, nipošto Bošnjaka i ostalih musli-mana.

Kako je prosvetari na-zvaše, „školska slava Sveti Sava“ obilježavana je svake godine 27. januara. Boš-nja�ka djeca su bila primo-rana u�estvovati u progra-mu, recitovati razne stiho-ve i pjevati pjesme Svetom Savi, ili u najmanju ruku prisustvovati sve�anoj sve-tosavskoj akademiji koju je svaka škola ponaosob pri-premala.

Profesori, u�itelji, na-stavnici i ostali uposlenici (Srbi i muslimani) u škola-ma prijetili su djeci da mo-raju do�i na taj dan u škole, da moraju prisustvovati kr-snoj slavi Sveti Sava, iako se toga dana ne održava na-stava. Unutrašnjost škola je bila prepuna raznih postera i crteža Svetoga Save. Škole u kojima naša djeca idu bile su svetosavizirane, tj. po-krštene. Kako re�e Glav-ni muftija na tribini: „Da li može biti pokrštena škola, a ne i djeca u njoj?“

U opštinama Sjevernog Sandžaka ovakvo stanje je bilo sve do ove godine, dok u oblasti Južnog Sandža-ka u Republici Crnoj Gori, Sveti Sava kao školska slava od ranije nije svetkovan. Obzirom da sam osnovnu školu završio u Rožajama, svjedok sam toga. Nika-da nisam ni znao za Svetog Savu. Bio sam zaprepašten kada bih otišao kod svoje rodbine koja živi u Srbiji koliko su škole, udžbenici i

pjesme koje su u�ili posve-�ene Svetom Savi.

Akcija protiv asimilacije u školama

Mešihat Islamske zajed-nice u Srbiji i Bošnja�ka kulturna zajednica su po-krenuli akciju kako bi se stalo na put svetosavizaciji i tihoj asimilaciji djece kroz zvani�ne udžbenike i kom-pletan sistem školstva.

Tako je 21. januara u svim džamijama u Sandža-ku pro�itana jedinstvana hutba koja pojašnjava mu-slimanima da Sveti Sava nije muslimanski blagdan, ve� pravoslavni praznik. Imami su sa mimbera pozvali sve muslimane da svoju djecu ne šalju u škole toga dana, ve� da bojkotuju prisil-no nametanje pravoslavne krsne slave.

Potom su uslijedile te-levizijske emisije u kojima su univerzitetski profesori i vjerski autoriteti u Sandža-ku pojasnili podlu namje-ri režima da kroz Svetog Savu nametnu Bošnjacima svoje praznike, kako bi nas odvojili i u zaborav baci-li naše vjerske i nacionalne blagdane.

Mešihat Islamske zajed-nice je tako�er na svojoj vanrednoj sjednici, održa-noj 25. januara, dao punu podršku u�enicima, rodi-teljima, nastavnicima i di-rektorima muslimanima u odlu�nosti da ne prihva-te neustavnu i nezakonitu svetosavizaciju musliman-ske djece putem škola.

Zastrašivanje u�enikaSve ovo je uzelo maha,

pa su profesori i nastav-nici u nekim školama po-kušavali da zaplaše djecu i natjeraju ih da prisustvuju tzv. školskoj slavi koriste-�i razne metode. Prijetili su u�enicima da �e im dava-ti neopravdane izostanke, jedinice iz nastavnih pred-meta, te razne disciplinske kazne ukoliko 27. januara ne do�u da proslave Sveto-ga Savu.

Zbog ovakvih i sli�nih

slu�ajeva Bošnja�ka kul-turna zajednica se oglasila saopštenjem za javnost u kojem su poimenice pro-zvani svi prosvjetni radni-ci koji su na bilo koji na�in primoravali bošnja�ku djecu da do�u na proslavu.

Okon�anjeAkcija Mešihata Islam-

ske zajednice u Srbiji i Boš-nja�ke kulturne zajedni-ce je urodila plodom. Na dan školske slave Sveti Sava skoro sve škole u Novom Pazaru i drugim gradovi-ma Sandžaka bile su puste. U jednoj školi gdje ve�i-nu u�enika �ine pravoslav-ci održana je akademija. U drugim školama nije bilo zna�ajnih aktivnosti, ako izuzmemo razne žurke, zabave i druga okupljanja gdje je puštana zabavna, hip-hop, pop-rok i druga muzika. Nije bilo ni „S“ od Svetoga Save.

Na�elnik za obrazova-nje Mahmut Memi� – Me�e uložio je trud da obezbije-di i autobus za svu djecu iz Sandžaka koja žele (tj. moraju) prisustvovati Sve-tosavskoj akademiji, po tri u�enika iz svake škole. Me-�utim, autobus iz Sandžaka je otišao bukvalno prazan. Svega �etiri u�enika, kako se vidi na snimku kojeg su zabilježile televizijske ka-mere u Novom Pazaru, ušla su u autobus i otputovala za Beograd.

Tribina BKZIstoga dana (27.01.

2011.) Bošnja�ka kulturna zajednica je organizovala tribinu na temu „Svetosa-vizacija Bošnjaka kroz si-stem školstva“, gdje su izla-ga�i bili prof. Bekir Maki� - predsjednik Udruženja uleme, koji je sa islamskog aspekta potvrdio da je obi-lježavanje tu�ih praznika

striktno zabranjeno, kao i gubljenje svog identiteta na bilo koji na�in, te prof. dr. Rifat Redžovi�, koji je sa sociološkog aspekta govo-rio o ovoj temi, diskrimi-naciji Bošnjaka i bošnja�ke djece.

Skupu se obratio i Glav-ni muftija, koji je govo-rio o svim manipulacijama i pokušajima ve�ine bošnja�-kih i srbijanskih politi�ara u Parlamentu i Vladi Srbije da objasne da je Sveti Sava praznik prosvjetiteljskog, a ne pravoslavnog karaktera.

Definitivan zaklju-�ak nakon svih oglašava-nja putem hutbe, saopšte-nja i tribina, te uvidom u stanje kakvo je bilo na dan školske slave, jeste da su Bošnjaci predvo�eni Meši-hatom i BKZ-om stali na kraj svetovizaciji bošnja�ke djece kroz sistem školstva, te da je tradicija asimilacije ovim putem, duga više de-cenija, kona�no okon�ana.

BROJ 207/XV 25

PE

DA

GO

GIJ

A

S A V R E M E N A S H V A T A N J A I S L A M S K E P E D A G O Š K E M I S L I

Maj�ino �ulo i njena �udesna ljubav

�ovjek ima prirodni osje�aj za odgoj. Kao što prirodni osje�aj za pravednost i pravi�nost ima svoj korijen u „ljudskoj prirodi“, tako ima i osje�aj za odgoj. Kao što u �ovjeku obitava osje�aj pravde, isto tako u njemu obitava i odgoj-ni osje�aj. On nije nau�ena peda-goška vještina, nego Allahovom dž.š. voljom utisnuta pronicljivost za odgoj. On je posebno izražen i primjetan kod majke. Njen odgoj-ni osje�aj skoro da funkcioniše kao instinkt. Ovaj „instinkt“ je neka-da uspješno zamjenjivao �ovjekovo iskustvo, obrazovanje, u�enost. To maj�ino „�ulo“ za odgoj, ta njena prirodna odgojna pronicljivost ot-klanja mnoga lutanja i stranputi-ce u procesu odgojnog djelovanja. Svaki maj�in pedagoški akt, svako njeno uplitanje u rast i razvoj li�-nosti djeteta, pra�eni su njenim prirodnim osje�ajem za odgoj. Da bi ostavila otvoren put ljudskom (dje�jem) duhu, ovaj prirodni od-gojni osje�aj majka redovno usmje-rava na dušu djeteta. Majka nikada ne ometa da dje�ji glas do�e do nje. Ona skoro seizmografski osje�a �i-njenicu da odgoj po�inje tamo gdje po�inje malo, tamo gdje je prisut-na i najmanja odgajateljska reakci-ja i teško primjetan pedagoški akt. Njen odgojni osje�aj ima tri pra-tilje: ljubav, dobrotu i strpljivost. Ljubav je srce maj�ine pedagogije.

„Maj�ina je ljubav �udesna i ono što iz nje izrasta nije ništa manje �udesno. Nije nikakva slu�ajnost što se �ovjek, u svojoj svakod-nevnoj boli ili u svojim nevolja-ma, uvijek i redovno, obra�a majci: „Majko moja!“ �ak i oni koje je „majka“ napustila u svojim nevo-ljama i tegobama, istu u pomo� dozivaju. Takav uzdah ili vapaj za pomo� gotovo nikada se ne vezu-je za oca. Nije nikakva slu�ajnost što se olako, skoro bez ikakvih po-teško�a, otac zna odre�i svog va-nbra�nog djeteta. Majka nikako ne može ustvrditi da to isto dije-te nije rodila. Majka se ne odri�e djeteta koje je rodila nakon što je bila silovana, uprkos surovosti sre-dine koja je osu�uje, iako ona nije kriva za to. Zar iskustvo, skoro u cjelosti, ne potvr�uje �injenicu da djeca siro�ad bolje pro�u ukoli-ko imaju majku. Zar se slu�ajno-sti može pripisati �injenica da je majka, a ne otac, toliko opjevana u pjesmama. S druge strane, niko ne vjeruje u ljudsku dušu koliko majka. Niko prema ljudskoj duši nije toliko dobrodušan i tako pre-finjeno pravi�an kao ona. Ne može dijete toliko pogriješiti da bi time

uzdrmalo ili uništilo njenu usidre-nu ljubav prema ljudskoj duši. Zato nije, niti može biti, nikakva slu-�ajnost što se hadisom Allahovog Poslanika �ovjek opominje da se ispod maj�inih, a ne o�evih, nogu nalazi Džennet. Sve ovo svjedo�i da samo majka uspijeva djetetovu ljubav skrenuti prema svojoj duši.“

Ti �udesni rezultati maj�ine lju-bavi plod su njene vjere u ljudsku dušu. U svojoj �ežnji i žudnji da joj ljubav bude uzvra�ena, majka navodi dijete na onu ljubav koja �e u njemu izazvati nesmetane i nesebi�ne duševne pokrete. Samo majka uspijeva pokrenuti najbolje i najdublje duševne i duhovne po-krete u svome djetetu. I kad joj di-jete ne uzvrati ljubav, njena vjera u

ljudsku dušu ostaje nepomu�ena. To je zato što majka duši prizna-je vje�no pravo vjeruju�i da njeno dijete ne može toliko posrnuti da ga ona iz te posrnulosti ne može izvu�i i na pravi put izvesti. Nika-kva odgojna i društvena posrnulost njenog djeteta ne može uzdrma-ti njenu, Božjom voljom utisnu-tu, ljubavlju i nadom natopljenu, naklonost prema djetetu. Maj�ina ljubav je bezuvjetna. Svako dijete ima dio maj�ine ljubavi i svi imaju njenu �itavu ljubav. Ništa ne može uništiti tu njenu pedagošku život-nu vjeru u kojoj se tiho, skoro ne-�ujno skriva istinska veli�ina i uzvi-šenost majke. Zato ona nikada i ne prestaje pobu�ivati i probu�ivati dušu svog djeteta neprestano ulije-vaju�i i oživljavaju�i u njemu sigur-nost i samopouzdanje.

Majka nikada ne mjeri dje�ju

dušu onim �ime se ona ne može mjeriti i otuda njena neizmjerna dobrota i strpljivost prema mladom ljudskom bi�u. Svojom ljubavlju, dobrotom i strpljivoš�u majka kr�i put svim kasnijim odgojnim po-stupanjima i razvoju li�nosti koji kasnije slijedi. Majka kao prvi pri-rodni odgajatelj stvara temelje za kasniji duhovni uspon djeteta, za kasniji rast i razvoj njegove indi-vidualnosti. Rije�ima: „Džennet je gdje gaze noge vaših majki“, Mu-hammed a.s. ukazivao je na �asnost i veli�inu majke. Doista je u njenoj pedagogiji sadržan �itav odgojni sistem. Možda je zato odgoj u ru-kama njenim baš u vrijeme najve-�e prijem�ivosti i najbržeg razvoja djeteta. Majci je, dakle, kao prvom

u�itelju, pružena prilika da obrazu-je - formira karakter djeteta. Dije-te je objekt maj�ine ljubavi, i prije i poslije njegovog ro�enja. Ono ne samo da osje�a, nego i udiše maj�i-nu ljubav dok ga ona nosi u svom stomaku, u svom srcu. Sve ono što zra�i iz maj�ine duše, sve ono što plamti iz maj�ina srca i obasjava to mlado ljudsko bi�e, sve ono što dijete prima uporedo s pup�anom vrpcom i s maj�inim mlijekom, pripada njenom odgoju i njenoj pedagogiji. Majka doista njeguje dušu svoga djeteta. A odgoj u svo-joj autenti�nosti i jeste njegovanje duše. U normalnim uvjetima rast i razvoj djeteta, tj. njegovo zdravlje i zdravlje majke, jedno su te isto. Što je dobro za dijete, dobro je i za majku, i obratno. Poznato je iz lite-rature da staranje o djetetu, i prije i poslije ro�enja, ja�a fizi�ko i men-

talno zdravlje majke. Samo doje-nje, naprimjer, blagotvorno djeluje na uspostavu ravnoteže u funkcio-nisanju maj�inih žlijezda. S druge strane, pak, potpuno dojenje bla-gotvorno djeluje na rast i razvoj djeteta. Preko uspješnog psihološ-kog jedinstva sa djetetom majka podsti�e homeostazu (ravnotežu) i afektivni razvoj autonomije obje li�nosti. U ovom smislu moglo bi se re�i da majka ne mora ništa žr-tvovati za svoje dijete. Samo neu-roti�ne majke pokazuju agoniju, dramu i svoju muku oko djeteta.

Majka iskreno i otvoreno poka-zuje emocije i tako njima nesme-tano natapa dje�ju dušu. Ona zna da potiskivanje emocija istodobno prekida prirodne niti odgoja. Ona niti izbjegava, niti ignoriše njež-na osje�anja. Majka nikada ne pre-staje osje�ati i osje�anja upu�ivati prema djetetu. Njena pedagogija najbolje pokazuje da svako u�enje po�inje od emocija. Majka gotovo nepogrješivo osje�a da je neosjet-ljivost isto što i glupost. Zavisnost djeteta od maj�ine brige i ljubavi je dugotrajna. Kroz emocionalnu bliskost majka djetetu saopštava stanje svoje duše, selektivno pro-puštaju�i spoljašnje uticaje na dje�-ju nezrelost i neiskustvo. Svojim, maj�inskim mehanizmom, selek-tivnoš�u, ona štiti svoje dijete od negativnih uticaja i istodobno osi-gurava njegov normalan, prirodan rast i razvoj. Tako se iz jedinstva majke i djeteta postepeno i sigur-no oblikuje dje�ja individualnost. Svoj individualni i porodi�ni iden-titet dijete gradi i razvija kroz stal-ne procese spajanja, diferenciranja i modificiranja. Iz ovih procesa ra�a se bogato, snažno i prošireno dje�-je JA.

Svoj psihi�ki identitet dijete oblikuje prema svojim i potreba-ma roditelja. „Djeca posmatraju i upijaju stav porodice prema tro-šenju novca, prema nauci i nau�-nim dostignu�ima, prema drugima rasama i nacionalnostima. Jedno-stavno, posmatraju odnos porodice prema okruženju sa kojim svakod-nevno komuniciraju. Zato roditelji, i otac i majka, trebaju predvoditi proces odgajanja, a ne dozvoliti da ih djeca svojim ponašanjem vode iz jedne reakcije u drugu.“ Otuda je individualnom identitetu neop-hodna podrška porodi�nog iden-titeta u kojem majka zauzima cen-tralno mjesto. Kroz emocionalnu bliskost nije teško majci da bude prvo pouzdanje, prvi uzor, prvi au-toritet i prva stega svome djetetu.

Majka nikada ne mjeri dje�ju dušu onim �ime se ona ne može mjeriti i otuda njena neizmjerna dobrota i strpljivost prema mladom ljudskom bi�u. Svojom ljubavlju, dobrotom i strpljivoš�u majka kr�i put svim kasnijim odgojnim postupanjima i raz-voju li�nosti koji kasnije slijedi. Majka kao prvi prirodni odgajatelj stvara temelje za kasniji duhovni uspon djeteta, za kasniji rast i razvoj njegove individualnosti. Rije�ima: „Džennet je gdje gaze noge vaših majki“, Muhammed a.s. ukazivao je na

�asnost i veli�inu majke. MR. MUSTAFA-EF. FETI�

26 1. FEBRUAR 2011.

Sveti Sava ne pripada namaPoštujemo opredjeljenje naših komšija, �estitat �emo im njihove praznike, poštovati njihovo pravo da se raduju i vesele u povodu istih, ali ne možemo prihvatiti da budemo kao oni, niti tražimo da oni budu kao mi. Neka svako bude ono što jeste, neka se svakom omogu�i njegovo zakonom zagarantovano vjersko i ljudsko pravo

da poštuje svoju vjeru i svoju tradiciju.

O N A J K O O P O N A Š A J E D A N N A R O D , N J E M U I P R I P A D A

PITANJE: Kakav je stav Islam-ske zajednice, i Vaš li�ni, u pogledu u�eš�a muslimana na sve�anosti-ma i skupovima koji se organizuju u povodu školske slave Sveti Sava?

ODGOVOR: Prenosi Ibn Omer, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Onaj ko oponaša jedan narod, njemu i pripada.“ (Ebu Davud)

Nedavno smo, posredstvom „Glasa islama“ govorili o jednom od neislamskih praznika - Novoj godini i Deda Mrazu, to jest Sve-tom Nikoli, kr�šanskom episkopu i svecu, koji se muslimanima nudi na prihvatanje kao univerzalna vri-jednost, a zapravo je rije� o dobro smišljenom projekatu asimilacije naše djece i pokrštavanja musli-mana.

Za pomenuti, �isto krš�anski, misionarski projekat može se re�i da nije tako brutalan, da je vrlo ele-gantno predstavljen, te nije ni �udo što veliki broj muslimana, još uvi-jek, ne uvi�a njegovu opasnost i pogubnost po njih i njihovu djecu.

Ono što želim ovom prilikom re�i i usmjeriti vašu pažnju i raz-mišljanje ka tome, jeste još jedan projekat asimilacije, gdje se za razliku od prvog slu�aja, drsko, grubo i brutalno krše vjerska i ljud-ska prava pripadnika islama, a da oni i pored toga ne preduzimaju ništa zna�ajno u cilju zaštite svo-jih prava.

Prije neki dan je bio 27. januar, školska slava Sveti Sava, koja se ra-zli�ito, ali ipak sli�no, obilježava-la u školama Srbije, a tako�e i kod nas u Sandžaku. Za taj dan su naša djeca i njihovi nastavnici i profe-sori muslimani, zajedno sa svojim vršnjacima i nastavnicima pripad-nicima krš�anske vjere, pripremili razne sadržaje, a neki su recitovali pjesme i himnu o Svetom Savi. Da li znamo ko je ta osoba, da li smo pokušali da našoj djeci objasnimo šta on zna�i za nas muslimane? Da li smo pokušali da nešto u�i-nimo da našu djecu zaštitimo od ovog pravoslavno-krš�anskog sve-tosavskog misionarskog projekta? �ak i ako znamo ko je i ukoliko smo pokušali objasniti našoj djeci, moramo konstatovati da rezultati toga još uvijek nisu na zavidnom nivou, jer još uvijek naša djeca ak-tivno u�estvuju na školskim pri-redbama, još uvijek im nastavnici daju neopravdane izostanke zbog odsustva, još uvijek crtaju i gledaju na zidovima svojih u�ionica i škol-skih hodnika lik Svetog Save, na

�asovima srpskog jezika pišu sasta-ve o njemu i dobijaju slabe ocjene ukoliko se sastav ne dopadne u�i-telju ili nastavniku. Još uvijek se organizuju akademije na kojima se vrši osvještavanje savskog kola�a od strane pravoslavnih sveštenika, a potom njegovo lomljenje i dije-ljenje prisutnima, kako bi uživali u njemu, to jest bili sastavni dio �i-tavog rituala, koji je �isto vjerski, to jest pravoslavno-krš�anski, sve-tosavski.

Ko je Sveti Sava? To je naš komšija, naše gore

list, Rastko Nemanji�, koji je ka-snije, kada se zamonašio, dobio ime Sveti Sava, porijeklom iz de-ževskog kraja, sa Golije, prvi srp-ski arhiepiskop, koji se izborio za

samostalnost Raške arhiepiskopi-je od Vizantije po�etkom 13. vije-ka i postavio temelje današnje Srp-ske pravoslavne crkve, napisao prvi srpski ustav, podigao manastir Hi-landar itd.

Dakle, radi se o osobi koja u vjeri i tradiciji Bošnjaka i musli-mana op�enito ne predstavlja nika-kvu vrijednost, koja im ne pripada, ve� pripada krš�anskoj pravoslav-noj vjeri i predstavlja njihovu vri-jednost, �iji lik i sje�anje na nje-govo djelo oni imaju pravo �uvati i njegovati, onako kako to prili�i njihovoj vjeri.

Obzirom da ova osoba, njen lik i djelo ne pripadaju nama, u našoj islamskoj vjeri nemaju vrijednost niti mjesto, nama muslimanima, kao ni našoj djeci nije mjesto tamo

gdje se u�i i veli�a njegovo ime i djelo, jer je to suprotno impera-tivama naše vjere. Uzvišeni Allah dž.š. u suri Kafirun kaže: „O vi koji ne vjerujete u Allaha i Njego-vog Poslanika. Ja se ne�u klanjati onima kojima se vi klanjate. A ni vi se ne�ete klanjati Onome kome se ja klanjam. Ja se nisam klanjao onima kojima ste se vi klanja-li. A i vi se niste klanjali Onome kome sam se ja klanjao. Vama vaša vjera, a meni moja!“

Upozoravaju�i nas kojima je Uzvišeni Allah dao djecu i porodi-cu kao emanet, Poslanik a.s. kaže: „Svi ste vi pastiri i svako �e od vas biti odgovoran za svoje stado.“ Dakle, dragi brate, ti si pastir u svojoj porodici i ti si odgovoran

za sve propuste svoje porodice; ti si odgovoran, a i svi mi sa tobom, što našoj djeci, u našim školama, sa ve�inskim muslimanskim u�enici-ma i bošnja�kom tradicijom, neko iz Beograda nalaže, a onaj u našem gradu sprovodi, da Sveti Sava, srp-ski prosvjetitelj i prvi srpski arhie-piskop i utemeljitelj Srpske pravo-slavne crkve, bude predstavljen kao vrijednost koju trebamo osje�ati i prihvatiti kao svoju, kao dio svoje biti. Mi smo odgovorni i na ovom i na budu�em svijetu jer nismo ništa preduzeli, nismo �ak ni digli svoj glas, bez obzira što se on ne�e da-leko �uti, da kažemo da on nije dio nas i da mi ne želimo biti dio njega.

Stoga, upu�ujem poziv svim ro-diteljima, kojima je šehadet u srcu, da ne dozvole realizaciju projekta

svetosavizacije i pokrštavanja naše djece, da ih podržite i ohrabrite u bojkotu aktivnog i pasivnog u�eš�a na skupovima koji se organizuju tim povodom.

Poštujemo opredjeljenje naših komšija, �estitat �emo im njihove praznike, poštovati njihovo pravo da se raduju i vesele u povodu istih, ali ne možemo prihvatiti da bude-mo kao oni, niti tražimo da oni budu kao mi. Neka svako bude ono što jeste, neka se svakom omogu�i njegovo zakonom zagarantovano vjersko i ljudsko pravo da poštuje svoju vjeru i svoju tradiciju.

Teško je zdravom razumu da shvati da u državi Srbiji, koja je Ustavom deklarisana kao svjetov-na, to jest sekularna, javne insti-tucije, kakva je škola, imaju svoju pravoslavnu slavu, a da se istovre-meno zahtijeva lojalnost svih dru-gih gra�ana koji nisu pravoslavci. To je suprotno Ustavu ove zemlje, koji u �lanu 11. nalaže da „nijedna religija ne može biti nametnuta kao obavezna i državna“, a u �lanu 14. kaže da je „država dužna da jam�i posebnu zaštitu nacionalnim ma-njinama radi ostvarenja potpune ravnopravnosti i o�uvanja njihovog nacionalnog i vjerskog identiteta“.

Islamska zajednica, ja li�no, ali i svaki njen �lan, za�u�ena je medij-skom hajkom režima na nju, gdje se ne preza ni od kršenja najve�eg državnog akta, kakav je Ustav, u cilju realizacije projekta nameta-nja tu�ih vjerskih simbola i svet-kovina onima kojima oni ne pri-padaju, to jest potpune asimilacije i pokrštavanja muslimana, gdje se oni koji žele o�uvati svoju vjersku i nacionalnu posebnost optužuju za govor mržnje, a oni koji napada-ju, krše�i Ustav, predstavljaju kao tobožnji zaštitnici pravnog poret-ka države, a zapravo je rije� o pre-varantima, lopovima, ši�ardžijama, lažovima i sl., koji koriste priliku da skrenu medijsku pažnju sa sebe i izbjegnu suo�avanje sa odgovor-noš�u za ekonomsko i svako drugo pustošenje ove države, neispunjena obe�anja o otvaranju novih radnih mjesta, data u predizbornoj kam-panji onima koji su ih doveli na vlast, a koji �e ih kazniti prvom prilikom. Tako da je ovo još jedan propali pokušaj spasa režima preko usmjeravanja pažnje i izmišljanja problema, kroz etiketiranja „na-vodnog krivca“ za situaciju i bijedu kroz koju prolazi društvo, a koja je posljedica upravo djelovanja tog istog režima.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

BROJ 207/XV 27

TE

FS

IR

„On vam jedino zabranjuje: strv, i krv, i svinjsko meso i ono što je zaklano u ne�ije drugo ime, a ne u Allahovo.“ (Al-Bakara, 173)

PROF. DR. MEHMED MEŠI�

Opasnost svinjskog gripaK U R ' A N S K A N A U � N A N A D N A R A V N O S T

U islamu, iman kao suština vjere u Boga ima svoj uvijek aktuelni ovo-zemaljski smisao, neogra-ni�en vremenom, prosto-rom i mjestom. Taj iman se sastoji u permanentnoj i aktivnoj ulozi �ovjeka u borbi protiv poroka i zla. U tom pogledu obaveza nam je da ispravimo vje-kovima pogrešno shvatanje da je uloga islama da stvori kod svojih sljedbenika ak-tivnu pasivnost. Uloga isla-ma je da ostvari kod svo-jih sljedbenika konstruk-tivnu aktivnost, koja u sebi nosi sve bitne elemente po-zitivne ljudske aktivnosti - dobro�instva. Tako islam uspijeva da okrene �ovje-ka da se bori svim svojim bi�em i da ga usmjeri u pravcu korisne i plemeni-te pojedina�ne i društvene aktivnosti, da ga mobilizi-ra i potpuno aktivizira na putu borbe za opšte dobro, postižu�i zavidne rezultate u afirmaciji Božje rije�i na Zemlji kao produkta sre�e i blagostanja me�u ljudima.

Tema koju smo na�eli je svakako uvijek aktuelna - nekada manje, nekada više. Ono što je važno napome-nuti jeste da �e ova tema biti stalno aktuelna sve do Kijametskog dana, jer se radi o permanentnom krše-nju Božjih propisa od stra-ne �ovjeka, kome je uloga da zahvaljuje na blagodati-ma, a ne da krši Božje pro-pise, pa da se �udi posljedi-cama. Posljedice �e uvijek biti velike i one �e prelazi-ti iz faze u fazu i biti kata-strofalne po �ovjeka i nje-govo zdravlje.

Kaže Allah dž.š. u Kur´anu:

� ����� ���� �� � � �� �� ���}{� �� ��� �� ���’ �� � ������� ��!�„On vam jedino zabra-

njuje: strv, i krv, i svinj-sko meso i ono što je zakla-no u ne�ije drugo ime, a ne u Allahovo.“ (Al-Bakara, 173)

U ajetu, koji je prije ove zabrane, kaže se:

"�#$ %� �& ' �&��( %�)��*�+��} ,��� ���' -� � � ����.�� �'��/01 ��

{-��#23

„O vjernici, jedite uku-sna jela koja smo vam po-darili i budite Allahu za-hvalni, ta vi se samo Njemu klanjate.“ (Al-Bakara,172)

Ajat je jasan i decidan svakome ko imalo pameti ima. U njemu se vide Božje upute ljudima da se hrane dozvoljenom i samim tim zdravom hranom. U pro-tivnom, do�i �e do poslje-dica koje, kao što vidimo, prevazilaze ljudske mogu�-nosti u suzbijanju štete.

Kaže Uzvišeni Allah:

� ����� ���� �� � 4� ���} � �� ��� ���+ �� � ������� �!� ��5����� 67&/&��� �8������ �� ��'7 �� 9� :#;�� �'+ �� � �!<����

{=>��� ? � @�7 �� �

„Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u ne�ije drugo ime, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno, i što je smrtoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvjeri na�eto - osim ako ste ga preklali - i što je na žrtvenicima žrtvovano.“ (Al-Maida, 3)

U suri Al-An´am, 145. ajet, Uzvišeni kaže:

�A�� A��+� �� AB �C+ D �/} -&�� -+ D� �2<� ���$ ? � �� ��!� ��EB ����F �!� �+ ��&G;� ��5 �+ ���

{HC1„Reci: Ja ne vidim u ovome što mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma šta drugo osim strvi, ili

krvi koja isti�e, ili svinjskog mesa - to je doista pogano.“ (Al-An´am, 145)

Nema �asopisa u zadnje vrijeme a da nije posvetio veliku pažnju opasnostima svinjskog mesa i savreme-noj bolesti koju uzroku-je svinjsko meso, a koja se zove svinjski grip.

Da nešto kažemo o bo-lestima koje se nalaze u svinjskom mesu. Jedna od njih je trihinoza.

Trihinoza je bolest koju uzrokuje crvi� trihine, a naj�eš�e izbija kao epide-mija. Njena veza sa svinja-ma, kao i veza kuge sa pa-covima, poznata je ljudi-ma hiljadama godina. Na

ovu bolest niko nije imun. Odrasli crvi�i su dugi oko 3,17 mm, a široki oko 0,063 mm. Oni u �ovjeku ostaju živi oko 40 godina i više, smotani u okruglaste si�uš-ne kapsule izme�u miši�nih vlakana.

Kad se pojede zaraže-no meso, te uspavane kap-sule sa crvima bivaju pro-bavljane u crijevima. Nji-hov sadržaj izrasta u crvi-�e pune veli�ine, a svaki od njih ima oko 1.500 mladih. Oni ulaze u krv za tri sed-mice, nakon što budu po-jedeni njihovi roditelji. Di-jagnostika je veoma teška, pošto simptomi mogu biti sli�ni simptomima pedeset drugih bolesti.

Odrasli crvi su sada pri-

sutni u crijevima �ovjeka. Poslije parenja ženka pro-izvede larve koje ulaze u krvne sudove, da bi se dis-tribuirale u sve dijelove ti-jela.

(http://sr.wikipedia.org/sr-el)

Ove pokretne larve mogu napasti skeletne mi-ši�e, mozak, koštanu srž, mrežnja�u oka i plu�a. Kod teške zaraze smrt može na-stupiti u drugoj ili tre�oj sedmici, a �eš�e u �etvrtoj, petoj ili šestoj. Svaka pro-gnoza oporavka varira sa lokacijom i brojem larvi, ja-�inom simptoma i fizi�kog stanja pacijenta.

Zna�ajno je napomenu-ti, a i primijetiti, da od vre-

mena Božje objave pa do danas, medicinska nauka nije imala nikakav lijek za pacijente sa trihinozom. Li-je�enje se sastoji u tome da se ublaže simptomi uzro-kovani crvi�ima, a ne u nji-hovom uništavanju. Obi�-ne metode dimljenja i so-ljenja mesa ne ubijaju crve.

Balantidium coli je normalan stanovnik svinj-skih crijeva. Biva izba�en izmetom. Ako dospije u �ovjeka može uzrokovati ozbiljne klini�ke simpto-me, stvara neizlje�ivu di-zenteriju. Simptomi di-zenterije su strašno oštri i mogu završiti tragi�no. Na-žalost, do danas ne postoji posebno lije�enje za dizen-teriju koju uzrokuje balan-

tidium coli.Kuki�asti mladi crvi�i

ove bolesti ulaze u �ovje-kovu kožu, kroz rane ili probadaju�i je. Svinje jedu ljudski izmet koji sadrži ja-jašca parazita, te se oni u njima razviju u mlade crve. Kad iza�u vani postaju za-razni za ljude. Enciklopedi-ja „Britanika“ kaže: „Kuki-�asti crv je parazitski okru-gli crv. Postoje dva parazi-ta: ancylostoma duodenale i nector americanus. Bolest kuki�astog crva je bi� trop-ske klime, a rezultira u ane-mi�no iznurenoj populaciji. Malokrvnost poti�e otuda što odrasli crvi sisaju krv iz crijeva, što pomaže zapalje-nju utrobe. Jedan duodena-le može da oduzme jedan kubni cm krvi. Kao krvo-pija americanus je za 4/5 neefikasniji. Simptomi su: bljedilo kože, zadržavanje te�nosti u licu i udovima, zatvor koji se smjenjuje s proljevom, trbušna osjet-ljivost, pove�an apetit za kabastijom hranom, seksu-alni poreme�aj, zakašnjeli pubertet, impotencija, ne-pravilna menstruacija, za-kržljali rast, kardialna sla-bost, lupanje srca, zamor, otupljenost itd.“

Paragonimus je para-zit koji živi u plu�ima svi-nje. Otkrio ga je dr. Mason 1880. Puno je rasprostra-njen i još nije otkrive-na metoda odstranjivanja ovog opasnog parazita. Re-zultati zaraze su žutica.“

(http://sr.wikipedia.org/sr-el)

Clonorsis sinesis je ot-krio Cobbold 1875. Prou-zrokuje bolest jetre i grudi. Ako je ovaj parazit prisutan u plu�ima uzrokuje njihovu upalu, a ako je u crijevima uzrokuje zakr�enje ili akut-ni pankreatitis.

Tu je zatim clonorchia-sis, posebna bolest jetre. Jetra postaje uve�ana, pra-�ena jakom žuticom, pro-ljevom i mršavljenjem, koje se može okon�ati smr�u. Medicina je nemo�na.

Erysipelas je opasna bo-lest, koja ima akutni i hro-ni�ni oblik opasan po život.

Nastavit �e se...

28 1. FEBRUAR 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME

O islamu govori ulemaNERMIN GICI�

Šta je sa desetinama hiljada naše djece kojima je nare�ivano da prisustvuju svetosavskim akademijama? U Priboju ove godine, da biste dobili peticu iz odre�enog predmeta, morate napisati rad na temu „Moje odras-tanje u pravoslavlju“, a nema „Moje odrastanje u islamu“. Može dobiti peticu samo onaj koji to napiše. I kažu:

„Vi imate pravo izbora.“ Istina, ove godine možda donekle i da imamo, Boga mi, ranije ne.

G O V O R B E K I R A M A K I � A N A T R I B I N I „ S V E T O S A V I Z A C I J A B O Š N J A � K E D J E C E K R O Z S I S T E M Š K O L S T V A R E P U B L I K E S R B I J E “

Na tribini održanoj u organizaciji BKZ-a jedan od govornika bio je i pred-sjednik Udruženja uleme Bekir-ef. Maki�, �ije preda-vanje „Glas islama“ prenosi u cijelosti:

„Ja �u svoje izlaganje po�eti rije�ima Uzvišenog Allaha dž.š. jer ovdje sam ispred uleme, ispred onih koji govore jezikom savr-šenstva. Vjera po�iva na �i-njenicama, a nauka na teza-ma i do�e do nekakve �i-njenice koja se uvijek može korigovati. Ono što je od Savršenog ono je savrše-no, a ono što je savršeno Allah dž.š. nam obe�a da �e biti sa�uvano do Dana kija-meta. Kaže Uzvišeni Allah dž.š., govore�i o Poslani-ku a.s., onome koji je go-vorio samo jezikom isti-ne i jezikom Objave: Mi smo te, o Muhamede, po-slali kao milost svjetovima, ne kao milost samo ljudi-ma, ne kao milost samo muslimanima, ne kao mi-lost samo onima koji za sebe tvrde da su vjernici, ve� svjetovima. A opet ovo kroz prizmu kur'anskog ajeta, gdje prvo na�elo koje je nare�eno prvom �ovjeku kojeg je Allah dž.š. stvo-rio, kaže: Reci: namaz moj, obredi moji, život moj i smrt moja, sve je to Gospo-dara svjetova. Dakle, ono što �ovjek �ini sve mora da stremi Uzvišenom Allahu dž.š. Svaki naš gest, svaki naš pokret, svaka naša rije�, svako naše djelo mora imati za cilj zadovoljstvo Uzviše-nog Allaha dž.š. Zarad toga smo stvoreni i sve stre-mi Jedno�i Stvoritelja. A u Jedno�i Stvoritelja, draga moja bra�o, jeste i naše je-dinstvo.

Pet principa vjere

„Naša vjera po�iva na pet principa. Onaj ko na bilo koji na�in oskrnavi bilo koji od tih principa ne samo da je po�inio veliki grijeh, nego jako �esto, za-visno od grijeha, može na-pustiti okvire vjere. Rekoše mi da vjera ima svoju auto-nomnost i da vjernici mo-

raju braniti postulate svoje vjere. Nama kao vjernicima stroga je Božja zapovijest da štitimo te postulate. Pet nužnosti u vjeri, a prva od njih jeste vjera. Niko nema pravo da oskrnavi ne�ije vjersko ubje�enje. Uzviše-ni Allah govori: Njima nji-hova vjera, a meni moja vjera. Ja moju vjeru poštu-jem i štitim životom, i in-telektom i svim onim što mi je Allah dž.š. podario, jer znam ako ja ne budem štitio svoju vjeru i ako ne budem poštovao sebe, ne�e ni mene poštovati drugi. Drugi postulat u vjeri jeste imetak. �ovjek mora sve u�initi da njegov imetak bude halal i branit �e ga, makar i životom. Tada ni-kada ne može biti gubitnik. Ovo na dunjaluku je život i smrt. Danas živimo, a sutra nas nema. A oni koji po-lože ispit ovdje uživat �e u vje�nom Božjem rahme-tu. Tre�a nužnost je �ast porodice. Ovdje �u nave-sti primjer kada je na kraj-njem zapadu oskrnavljen ugled jedne vjernice, hali-fa iz Bagdada šalje poruku vojskovo�i neprijateljske vojske koja je oskrnavila ugled i �ast vjernice: Tako mi Onoga u �ijoj je ruci moja duša, poslat �u voj-sku iz Bagdada, �elo vojske �e biti kod tebe na zapadu, a za�elje kod mene ovdje. Kada je oskrnavljen obraz samo jedne vjernice. A šta mislite, draga moja bra�o, da li je oskrnavljen obraz, i to onaj koji je savršen, vjer-ski, kada neko tjera ono ne-dužno malo dijete da prak-ticira nešto što nije iz nje-gove vjere. Pa kažu, djeca ne znaju, pustimo ih da iza-beru. Djeca ne znaju, ali je Allah dž.š. mene zadužio, Poslanik mi je rekao: Svako od vas je pastir i svako je odgovoran za svoje stado. Ja sam odgovoran za svoje dijete i to je meni om�a oko vrata na Danu kija-meta. Zar želimo da pusti-mo dijete na ulicu i da ga usmjerava svaki onaj kome kako padne na pamet? �ast vjernika nema cijene, nema te vrijednosti koja se može sa njim uporediti. �etvr-ta vrijednost je porijeklo.

Mi muslimani, mi Boš-njaci moramo da imamo neki institut, neko udruže-nje koje �e se baviti porije-klom naših porodica. Zato što danas po Pazaru imamo onih koji su Delime�ac, Melajac, Ba�i�anin, Dugo-poljac, po mjestima iz kojih su došli u Pazar. Je li se tu završava njihovo porijeklo? Je li odatle poti�u te poro-dice? Šerijatski je haram, vjerski nije dozvoljeno da neko nekome promijeni prezime. Pazite, veliki je haram. Oni koji su danas ovdje pod takvim prezime-nima vjeruju da su njiho-vi stari došli iz tih mjesta, ili su bili u prolazu kroz ta mjesta. Je li to pravo koje zaslužuje onaj koji se danas Bošnjakom zove. Bošnjaci su nacija koja je jedna od naj�asnijih i naj�istijih naci-ja. Nikada se nije dogodilo

da su oni kao nacija po�i-nili zlo�in. A uvijek su oni protjerivani. Danas nas ima više u Turskoj, po Zapad-noj Evropi, po islamskim državama. Danas jedna od najboljih porodica u Sau-dijskoj Arabiji jeste poro-dica Bošnjak. Oni su tamo gdje je Kaba, a mi smo ovdje. Da li su oni izabrali svoj put zato što su ovdje uživali sva prava? Vjeruj-te da nisu. I tada su nam zabranili da govorimo ko smo i šta smo i da smo Bošnjaci. Nismo se smje-li tako izjasniti, a to je kod nas sveto slovo. Govorim kroz prizmu vjere, ne kroz prizmu politike. Govorim kroz prizmu Kur'ana i ha-disa. Kroz prizmu perfek-cije. I haram je promijeni-ti prezime, nije dozvoljeno ukinuti porodi�nu lozu, a to smo mi doživjeli. I ono

što je na petom mjestu po bitnosti jeste razum, jeste obrazovanje. Ono što ser-viramo našoj djeci i za to �emo polagati ra�un. Ako je naše obrazovanje na bilo koji na�in ugroženo mora-mo dati maksimum da to sa�uvamo. Nikada ni jedan narod u povijesti nije bio-loški nestao, ali jeste ako nije imao svoje obrazova-nje. Ali jeste ako je podle-gao onome što mu se na-me�e. Ali jeste ako se odre-kao onoga što je savršeno. Nema pasivnog islama, a to je ono što oni nama servi-raju. Islam je aktivna vjera i to je ono što oni ne žele da �uju. Poslanik se odri�e onoga ko je u islamu pasi-van: Onaj koga se ne ti�u muslimanske brige, musli-manski problemi, ne pri-pada muslimanima. Stoga, ovih pet nužnosti, koje su

PROF. BEKIR-EF . MAKI�FOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 207/XV 29

bazirane na Kur'anu i hadi-su, ako neko skrnavi dubo-ko je zašao u polje koje je za njega zabranjeno.“

U srcima muslimana nema mjesta za mržnju

„Kažu, praznici. U isla-mu nema ništa prazno. Islam je potpun i savr-šen. Danas sam upotpunio vama vašu vjeru i Moju bla-godat prema vama i zado-voljan sam da vam islam bude vjera, i tu nema pra-znoga. Mi imamo blag-dane. I to dva blagdana. Islam ne trpi rije� prazno i kod nas nema praznika. A slava koja se ranijih go-dina mnogo žeš�e nameta-la našoj djeci nego ove go-dine, a i ove godine bi bilo da se nije digao glas protiv toga, jeste nešto što pri-pada onima kojima Allah dž.š. rekao: ...njima njihova vjera.... I doista, Allah dž.š. je tako to definisao, nama je nare�eno to da prihvati-mo i mi to moramo prihva-titi. Za vrijeme Ibrahima a.s., poslanika kojeg pri-znaju svi ehlu kitabije, do-lazi mu putnik namjernik. Poznato je da Ibrahim a.s. nikada nije ru�ao bez mu-safira. Toga dana musafir je bio sa njim za sofrom i u jedno vrijeme kroz razgo-vor sazna Ibrahim a.s. da se radi o nevjerniku i uskrati mu gostoprimstvo. Musafir napusti sofru i po�e na put, a Allah dž.š. direktno kori Ibrahima a.s. što je to ura-dio: Ja ga hranim sedamde-set i nekoliko godina, a ti ne možeš jednom da ga na-hraniš. Ibrahim a.s. ostavi sofru, potr�a za putnikom i zamoli ga da se vrati da za-vrši s jelom. Ovo je vjera, ovo je savršenstvo. Omer bin Hatab, kada je došao u Palestinu, ili Salahudin Ejubi, prvo što su uradi-li zaštitili su crkve. Ovo je vjera, ovo je islam koji treba da širimo. Ibn Tejmi-je, kada je zarobio izvjestan broj neprijateljske vojske, kaže svojim komandanti-ma: Prvo što treba da ura-dite jeste da zaštitite krš�a-ne koji su u islamskoj dr-žavi, a oni mu odgovaraju: A šta �emo sa našima koji su tamo zarobljeni? Kaže Ibn Tejmije: Oni su pod Allahovom zaštitom, zašti-tom Poslanika i našom za-štitom. Oni koji su u islam-skoj državi imaju zaštitu Allaha dž.š., Allahovog Po-slanika i muslimana u cije-losti. Nemusliman u islam-skoj državi nema nikakve obaveze prema državi u smislu da brani tu državu. Ne�e davati ni zekat. Nema te krš�anske države danas

na dunjaluku koja garantu-je takva prava muslimani-ma. Sjetimo se samo onog incidenta u Danskoj, kada su objavljene karikature Poslanika a.s. Tolika je bila hajka da, tobože, muslima-ni uskra�uju ne�iju slobo-du izražavanja. Ove godi-ne smo imali u istoj državi da se neko sjetio karikatura kraljevske porodice. I onda je sve to zabranjeno. Jesu li to vrijednosti kojima treba neko da teži? Ili vratimo se ovdje. Sjetimo se knjige Dragulj Medine. Oni su je poslije reagovanja Mešiha-ta povukli, da bi se kasnije u svakoj knjižari i na ulici mogla kupiti ta knjiga. Ove godine knjigu Mit o holo-kaustu je zatražila Jevrej-ska opština da se povu�e i nigdje je niste mogli na-baviti u ovoj državi. I kažu da muslimani uživaju sva prava. Prvi kur'anski ajet koji je objavljen prvom �o-vjeku Ademu a.s., nare�en svakom poslaniku i svakom vjerovjesniku, kao i Mu-hamedu a.s., jeste da svoju ki�mu savijamo samo pred Allahom dž.š. To je totalna i prava sloboda. Ta slobo-da ne podrazumijeva mr-žnju. U islamu nema mr-žnje. Poslanik a.s. i Uzvi-šeni Allah dž.š. su zabra-nili mržnju. Tamo gdje ima imana nema mržnje. Jedno srce ne može u sebi imati i vjeru i mržnju. �ak i ono što je nama zabranjeno to ne smijemo mrziti. Niko-ga musliman ne smije mr-ziti. Ima li ve�e i savrše-nije vjere? Ima li ve�eg prava? Mi mrzimo ljudska loša djela, a ne �ovjeka kao Božje stvorenje. I nema vjere, nema sistema, nema nauke, nema prava koje �o-vjeka bolje štiti nego što je islam. Kada bismo i ovdje živjeli islamom onakvim kakav je objavljen doista naše komšije bi imale naj-bolje ljude, one koji �ine samo dobro.

Nametanje Svetosavlja

„Šta je sa desetinama hi-ljada naše djece kojima je nare�ivano da prisustvuju svetosavskim akademijama. U Priboju ove godine, da biste dobili peticu iz odre-�enog predmeta, morate napisati rad na temu Moje odrastanje u pravoslavlju, a nema Moje odrastanje u islamu. Može dobiti peti-cu samo onaj koji to napi-še. I kažu: Vi imate pravo izbora. Istina, ove godine možda donekle i da imamo, Boga mi, ranije ne. Možda ste pratili da keruša Mila u medijima ima više prosto-ra nego nacionalne manji-

ne. Haram je uništiti živo-tinju i onaj ko je to uradio po�inio je veliki grijeh. Ali Allah dž.š. sve što je stvo-rio stvorio je zarad toga da hizmet �ini �ovjeku, a ne da se medijski ustupi toli-ko prostora jednoj keru-ši, a mnogo pre�ih, mnogo ve�ih obaveza i prava se ljudima uskra�uju. Stoga, kada neko kaže da u�enjak, da efendija, da alim ispo-ljava govor mržnje, to nije ta�no. Ja bih vas zamolio da povu�ete paralelu izme�u onoga što zvani�nici ove države govore. Znate, kada je bilo paljenje i rušenje ambasada da su mnogi po-liti�ari to podržali. Efen-dija, alim, u�enjak, mufti-ja ne može govoriti govo-rom mržnje. To je u islamu nespojivo i ne postoji. Ali, nažalost, mnogo je bitni-je ko kaže, nego šta kaže. Nema prisile u vjeru, to je postulat Božji do Dana ki-jameta. Stoga, kada govo-rimo o pravima onih koji su naši komšije, haram je na bilo koji na�in oskrna-viti ono što njima pripa-da. Ali, nemojte nas tjerati da prihvatamo ono što nije naše. Žao mi je i jako se bi-jedno osje�am kada �ujem da o islamu danas govore oni koji ne samo da su laici, ne samo da su islamomrsci, nego donose sud kako i na koji na�in musliman treba ovdje da bude musliman. O islamu govori ulema. Ne-davno �itam knjigu jednog poznatog beogradskog 'po-znavaoca' islama, koji se poziva na nekog lokalnog efendiju iz Fojnice, �ovjeka koji možda nema ni srednju školu. Nebitno je. Pored uleme on ne traži objaš-njenje uleme. Ja ne govo-rim jezikom nekog dru-gog sveštenika, ne dono-sim sud osim onako kako je Allah dž.š. donio. Ja pri-hvatam Isa a.s. kao posla-nika, jer mi je to nare�eno, Musa a.s. jer mi je to nare-�eno. Ako to neko uradi da povredi nekoga drugo-ga ko nije islamske vjere, taj ne postupa po principi-ma i postulatima naše vjere. Stoga, draga moja bra�o, sa�uvajmo naše porodice, sa�uvajmo našu djecu. Po-štujmo naše komšije. To je ono što smo prihvatili, a Allah dž.š. kaže da je pre-velik teret za nas i da je �o-vjek bio nepravedan prema sebi kada je taj emanet pri-hvatio. Zamolit �u Allaha dž.š. da ulema bude ulema i one koji ubiraju poene na-padaju�i zaštitu naših prava da bi se dodvorili nekome da ih Allah dž.š. uputi. Za-molit �u Njega Uzvišenog da nas sve skupa sastavi u Dženetu.“

INFO PISMA

Muftiji Muameru-ef. Zukorli�u

Vaša ekselencijo

Ja sam se odlu�io za najnepopularniju stvar u ovoj, nazovimo, državi – odbranu obi�nih i oja�enih ljudi.

Posle otimanja i prodaje najve�e imovine u bivšoj zajedni�koj državi – Robnih ku�a „Beograd“, organizovao sam udruženje i stavio se u službu zaštite ovih obi�nih ljudi.

Ja sam u „Našoj borbi“ i protestima ispred rezidencije predsednika Tadi�a izba-cio parolu, koja je glasila: „Bra�o Turci, po-mozite. Dok ste vi vladali Srbijom gra�anin je davao Carevini 10%, a ovi uzeše sve. Vra-tite se jer ste bolji od ovih.“

Pošto je Ambasada Turske na 50 metara od protesta, reporteri su to zabeležili i me-diji su preneli naš vapaj za pomo�, na �emu se posebno zahvaljujem.

Mogu da Vam saopštim i slede�u �i-njenicu, a ti�e se isklju�ivo vašeg regiona. Naime, vi u Beogradu, u Vladi i u Skupšti-ni, imate 4 ili 5 predstavnika bošnja�kog na-roda. Ja sam se sretao u Skupštini skoro sa svima, molio sam ih da se oglase u ime tih radnika iz Novog Pazara koji su pokradeni od strane ove države.

Vaši predstavnici su se lepo utalili ovde, ali ne znam koga oni ovde predstavljaju i �ije interese zastupaju. Ovih radnika Robne ku�e iz Novog Pazara sigurno ne.

Ukoliko kontaktirate sa vašim pred-stavnicima koji su u vlasti u Beogradu, ja Vas molim, Vaša ekselencijo, da ih zamo-lite da više ne štite prava svojih sugra�ana jer njima puca ki�ma koliko ih jako njihovi predstavnici štite.

Niko ni re�i o ljudima koji su oteli dva hotela koje su radnici gradili od li�nog do-hotka, a koje su vlasti sudom oteli i poklo-nili sami sebi.

Nas ovde kažnjavaju, proganjaju, kori-ste se svim sredstvima da nas neutrališu. Mi smo rešili da po svaku cenu izdržimo. Jedi-no ukoliko nas ne likvidiraju, što nije ne-mogu�e.

Ja sam ujedno kažnjen, što Vam i doku-mentujem, da se uverite u našu vlast i pra-vosu�e, ali ne odustajem.

Nadam se da �emo uz pomo� poštenih ljudi na kraju dokazati kriminal nad kom-panijom i ljudima koji su tu najve�u firmu na Balkanu gradili.

Ja bih li�no u nekoj prigodnoj prilici voleo da se mi iz Udruženja sa Vama sasta-nemo, ukoliko to Vam ne bi pravilo neku smetnju. Napominjem da uprkos teškim uslovima imamo najbolju saradnju sa biv-šim radnicima u Novom Pazaru, kao i pred-stavnikom Ejupom Hamidovi�em, iako je i sam mnogo oboleo.

Vaša ekselencijo, razumite nas i pomo-zite koliko možete, a ja �u biti Vaš dužnik. Da izdržimo.

Unapred se zahvaljujem i nadam se da nam ne�ete odbiti budu�u saradnju.

Velimirovi� LjubišaPredsednik Skupštine Udruženja radnika Robnih ku�a „Beograd“

30 1. FEBRUAR 2011.

ISL

AM

SK

E T

EM

E Vrijednost zime u islamu

IZET-EF. BIBI�

Ebu Neim prenosi da je Omer r.a. jedne prilike rekao: „Zima je laka zarada za vjernika.“ Koliko su se ashabi Poslanika s.a.w.s. radovali dolasku zime najbolje nam govori predaja u kojoj stoji da bi Ibn Mesud r.a., kad bi nastupila zima, govorio: „Dobro nam došla zimo. U tebi se nalaze velike blagodati: no�i koje su duge za

namaz i dani koji su kratki za post.“

„ N O � N I N A M A Z T O K O M Z I M E R A V A N J E P O S T U T O K O M L J E T A . “

Mnogi ljudi misle da dola-skom zime dolaze samo pro-blemi, zavijani putevi, jaki mrazevi, razne prehlade i duge dosadne zimske no�i. Ovako na zimu gleda obi�an �ovjek, koji nije svjestan Allahovih blagodati, kao i blagodati koje zima donosi ljudima. Tako�er trebamo naglasiti da se blago-dati zime ne ogledaju samo u skijanju ili uništenju štetnih bakterija u zraku, ve� se ta bla-godat prevashodno ogleda na naš iman i naše ibadete. U njoj možemo lako do�i do velikog broja sevapa �ine�i odre�ene ibadete koje je dosta teško praktikovati u nekom dru-gom godišnjem dobu. Zato je Poslanik s.a.w.s. nazvao zimu lakom zaradom. Prenosi Amir ibn Mesud da je Allahov Posla-nik s.a.w.s rekao: „Post tokom zime je laka zarada.“ (Tirmi-zi) A Ebu Hurejre r.a. je jedne prilike pitao svoje drugove:. „Ho�ete li da vas uputim na laku zaradu?“ Oni odgovori-še: „Ho�emo“, a na to im Ebu Hurejre re�e. „Post tokom zime je laka zarada.“

Dakle, kratko�a zimskog dana nudi vjerniku neopisi-vu blagodat i mogu�nost, a to je da zimske dane provodi u postu. Ako ne možeš provo-diti svaki drugi dan u postu, poput Davudovog a.s. posta, onda posti ponedjeljak i �e-tvrtak. Ako je i to teško onda

možeš postiti bijele dane, a to su 13., 14. i 15. dan svakog lu-narnog (islamskog) mjeseca, ili ako je pak i to komplikovano onda posti tri dana od svakog mjeseca jer je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ko isposti po tri dana od svakog mjeseca kao da je postio cijelu godinu.“

Govore�i o vrijedno-sti zime, Ibn Redzeb kaže: „No�ni namaz tokom zime ravan je postu tokom ljeta.“ Isto tako stoji u hasen preda-ji da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Zima je prolje�e vjerniku – duge no�i koristi za namaz, a kratke dane za post.“ Komen-tarišu�i ove rijeci Allahovog Poslanika s.a.w.s., Ibn Redžeb kaže: „Zima je prolje�e za vjer-nika zato što nudi raznovrsnu i bogatu baš�u dobrih djela i iba-deta koje je u njoj lako ostva-riti.“

Ebu Neim prenosi da je Omer r.a. jedne prilike rekao: „Zima je laka zarada za vjer-nika.“ Koliko su se ashabi Po-slanika s.a.w.s. radovali dola-sku zime najbolje nam govo-ri predaja u kojoj stoji da bi Ibn Mesud r.a., kad bi nastupi-la zima, govorio: „Dobro nam došla zimo. U tebi se nalaze velike blagodati: no�i koje su duge za namaz i dani koji su kratki za post.“

Hasan el Basri bi govo-rio: „Zima je najbolje godišnje doba za vjernika - no�i su joj

duge za namaz, a dani kratki za post.“

Tako�er stoji u predaji da bi Ubejd ibn Umejr, kada bi na-stupila zima, govorio ljudima sljede�e: „O u�a�i Kur'ana, no� se odužila za u�enje Kur'ana, pa ga u�ite, a dan vam se skra-tio za post, pa ga postite.“

Iz svih gore navedenih pre-daja i rije�i naših �estitih gene-racija da se zaklju�iti da zima sa sobom donosi velike blagodati za vjernika koji nastoji da svaki momenat svog života iskoristi-ti u što ve�oj i boljoj pokor-nosti Uzvišenom Gospodaru. Nažalost, rijetki su danas pri-mjeri ljudi koji zimske blago-dati kratko�e dana i dužine no�i iskorištavaju onako kako se treba iskoristiti, ve� mnogi dužinu zimske no�i koriste za kartanje i druge zabave sve do zore, a kratko�u dana za spava-nje, a ne za post.

Molim Allaha dž.š. da nam da snage da iskoristimo svaku priliku koja nam nudi približa-vanje Njemu Uzvišenom Stvo-ritelju. Da budemo od onih koji �e iskoristiti ove zimske blagodati i tako ste�i Allahovu ljubav. I neka nam uvijek budu na umu rije�i Jahje ibn Muaza kada kaže: „No� je duga, pa je nemoj kratiti spavanjem, a islam je �ist, pa ga ne prljaj svo-jim ponašanjem.“

INFO PISMA

Predsjednik Opštine PrijepoljeG-din Dragoljub Zindovi�

Poštovani

Povodom najavljenog izmještanja muslimanskog groblja u Gra�anici, op-ština Prijepolje, a u cilju izgradnje hi-droelektrane na tom podru�ju, pred-sjedniku Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, glavnom muftiji Muamer-ef. Zukorli�u, pismom sa peticijom, obra-tio se Odbor za zaštitu i sprje�avanje izmještanja groblja u Gra�anici.

Groblje u Gra�anici, staro više od jednog vijeka, aktivno je seosko gro-blje u kojem su sahranjivane genera-cije, a i danas se vrši ukop umrlih pri-padnika islama tog podru�ja, tako da bi svaki pokušaj izmještanja groblja imao nesagledive vjerske, ljudske i mo-ralne posljedice. Imaju�i u vidu da je obaveza lokalne samouprave adekvat-no se postaviti prema ovom problemu, dužni smo Vas upoznati o sljede�em.

Kada je u pitanju odnos prema ti-jelu umrle osobe, stav islama je jasan. Naime, sve što je zabranjeno �ini-ti prema živoj osobi, zabranjeno je i prema umrlom. Poslanik a.s. kaže: „Slomiti kost umrloj osobi jeste isti grijeh kao slomiti kost živoj osobi.“ (Ibn Madže), iz �ega se razumije da nije dozvoljeno neodgovorno se pona-šati prema umrlim osobama ili prema njihovim ostacima.

Stoga je, prema propisima vjere islama, strogo zabranjeno iskopavanje i izmještanje posmrtnih ostataka umr-lih, osim u izuzetnim okolnostima, po strogo propisanim uslovima, isklju�i-vo uz saglasnost, odobrenje i nadzor Islamske zajednice.

Zabrana izmještanja je poja�ana u slu�aju kada se radi o groblju koje je aktivno, to jest u koje se umrle osobe još uvijek ukopavaju, kako je slu�aj sa grobljem u Gra�anici, tako da je iz-mještanje pomenutog groblja nedo-pustivo.

Tako�e, zabrana izmještanja groblja i uznemiravanje umrlih se poja�ava u slu�aju kada se za realizaciju željenog projekta može prona�i druga adekvat-na lokacija, što je slu�aj u vašem pri-mjeru.

U tom pogledu Islamska zajedni-ca zatijeva od nadležnih organa, kako opštinskih, tako i izvo�a�a, da odu-stanu od planirane izgradnje hidro-centrale na pomenutoj lokaciji, kako bi se izbjeglo skrnavljenje groblja, to jest posmrtnih ostataka i uznemira-vanje porodica, �iji su �lanovi rodbine ukopani.

Tako�e, imaju�i u vidu �injenicu da je zemljište na kojem se prostire gro-blje u Gra�anici vakufsko zemljište, koje je vlasništvo Islamske zajednice, Islamska zajednica �e preduzeti sva za-konom raspoloživa sredstva u cilju za-štite svoje imovine od bilo koje vrste uzurpacije, pa makar to bilo pod izgo-vorom realizacije važnih projekata.

Islamska zajednica se ovom prili-kom ogra�uje od svih eventualnih ne-željenih posljedica koje može izazvati nasilno sprovo�enje opštinske odluke o izgradnji hidroelektrane na pomenu-toj lokaciji.

Potpredsjednik MešihataRešad ef. Plojovi�

BROJ 207/XV 31

ISL

AM

SK

E T

EM

E

Prou�avaj u ime Gospodara tvoga koji stvara (II)

DR ADNAN �AUŠEVI�

Nau�nici danas tvrde da na Zemlji nisu mogli nastati teški metali i druge supstance visoke atomske mase, jer na njoj nikada nisu vladali uslovi toliko visokog pritiska i temperature kakvi bi bili potrebni za nastanak, recimo, gvoz�a. Uslovi za nastanak atoma ovakvih elemenata mogli su postojati samo

na zvijezdama, i to samo u odre�enim njihovim ciklusima (starosnim godinama).

I S T R A Ž U J M O , P R O U � A V A J M O , R A Z V I J A J M O S E

Allah dž.š. kaže: „…i odvajanju (razli�itosti) no�i i dana…“

U sadašnjem vreme-nu nama je potpuno jasno zašto i kako nastupa ihti-laf (odvajanje, izmjena, smjena, razli�itost) no�i i dana. Znamo da je to po-sljedica rotacije Zemlje oko svoje ose, koja je podsta-knuta njenom rotacijom oko Sunca. Bez Sunca ne bi bilo svjetlosti za dan na Zemlji. Bez rotacije Zemlje oko sopstvene ose ne bi bilo izmjene no�i i dana, ve� bi na onoj strani Ze-mlje okrenutoj ka Suncu bio stalno dan, a na suprot-noj strani stalno no�. Me-�utim, Allah dž.š. u ovom dijelu ajeta koristi rije� hti-lafi, što zna�i: promjena, izmjena, razlikovanje, od-vajanje, dijeljenje, diferen-ciranje, �ime nas upu�uje na sljede�i bitan trenutak u formiranju naše planete, a to je njena rotacija, bez koje ne bi bilo ovog „od-vajanja“ no�i i dana. Dakle, rotacijom Zemlje oko sop-stvene ose imamo „odva-janje“ no�i i dana, a nje-nom rotacijom oko Sunca „razlikovanje“ no�i i dana u smislu dužine njihovog trajanja u ciklusima tokom godine. Kada se spozna su-ština procesa, otkriva se sa-vršenstvo sklada i njego-ve potpune svrsishodnosti i koristi za ljude. Upravo to se može uo�iti na prethod-nom primjeru promjenlji-vosti, odnosno razli�itosti no�i i dana. Jedna na prvi pogled zbunjuju�a pojava sadrži u sebi suštinske in-formacije o funkcionisanju Sun�evog sistema, uloge Zemlje u tome i nadnarav-ne preciznosti u tim pro-cesima, koji se samo pod takvim uslovima mogu od-vijati, a da ostvaruju svoju suštinsku ulogu, da budu od koristi ljudima.

Zemlja je u po�etnim etapama svog stvaranja bila užarena, vrela masa i potpu-no bez života. Nije imala, niti je mogla imati pojedi-ne hemijske elemente koje danas ima, a pogotovu nije mogla imati koli�inu vode koju danas ima, ako je uop-šte i bilo vode na njoj tako

užarenoj. U nastavku ajeta Allah dž.š. nas upu�uje na suštinu procesa koji su sli-jedili u njenom ure�jiva-nju da bi postala posteljom, odnosno pogodnim stani-štem za ljude.

Allah dž.š. u ajetu dalje kaže: „…i fulki (plovilu, kružnom toku) koje plovi u savršenom ritmu (skla-du, taktu, odmjerenosti) sa onim što je korist za ljude…“

U ovom dijelu ajeta Allah dž.š. konkretno uka-zuje na zna�aj fulki (plovi-

la, kružnog opticanja, pu-tanja), u daljoj nadograd-nji, ure�enju i održavanju neophodne opskrbe na Ze-mlji, preciziraju�i da se to odvija, proti�e u bahri. Ova arapska rije� ima slojevito zna�enje i njeno adekvat-no sagledavanje je izuzet-no zna�ajno za shvatanje suštine poruke koja nam se prenosi. Prevodioci su rije� bahr preveli kao more. No, Allah dž.š., Gospodar Sve-znaju�i, dao je nama ljudi-ma besprijekorno ta�ne in-formacije sa fantasti�nom preciznoš�u u odabiru ri-je�i i kontinuitetu misao-nog toka, ali i prostora za razmišljanje, analiziranje i

uvi�anje istine o ljepoti i veli�anstvenosti Njegovog stvaranja. Dakle, rije� bahr prevedena u smislu „savr-šene odmjerenosti“ daje ci-jelom ajetu izvanrednu eg-zaktnost i omogu�ava da dalje logi�ki pratimo zbi-vanja u toku pripreme naše planete za život na njoj. Ako sada kompariramo sa-vremena nau�na otkri�a sa ova tri predo�ena dijela ajeta, zapazit �emo nevje-rovatnu istovjetnost u re-dosljedu prikaza doga�a-nja po sekvencama stvara-

nja (nebesa, Zemlja, rota-cija, donošenje potrebnog materijala). Naime, nau�ni-ci danas tvrde da na Zem-lji nisu mogli nastati teški metali i druge supstance visoke atomske mase, jer na njoj nikada nisu vladali uslovi toliko visokog pri-tiska i temperature kakvi bi bili potrebni za nasta-nak, recimo, gvoz�a. Uslo-vi za nastanak atoma ova-kvih elemenata mogli su postojati samo na zvijezda-ma, i to samo u odre�enim njihovim ciklusima (staro-snim godinama).

Sljede�a cjelina koju

Allah dž.š. iznosi kao na-

redni dio u ovom proce-su stvaranja sadržana je u nastavku ajeta: „…i što je spustio Allah iz neba od vode…“

Nauka našeg doba zna da postoji više vrsta vode, koje se razlikuju po pro-centualnom odnosu izo-topa vodonika u moleku-lu vode (H2O). Naime, hemijski element vodo-nik se u prirodi nalazi u svoja tri oblika (izotopa), a to su protijum, deuteri-jum i tricijum. Atom pro-tijuma u svom jezgru ima

samo jedan proton. Atom deuterijuma u jezgru ima jedan proton, ali i jedan ne-utron, što mu daje duplo ve�u masu u odnosu na atom protijuma (dva puta je teži). Atom tricijuma u jezgru ima jedan proton i dva neutrona, te je tri puta teži od atoma protijuma i radioaktivan je. Upravo procentualni odnos ova tri oblika istog elementa (vo-donika) u molekulima vode daje njenu težinu. Termi-ni laka voda i teška voda odnose se upravo na ovaj odnos. U našem svakidaš-njem životu, voda koju po-znajemo, možemo slobod-no re�i zemaljska voda,

u svojim molekulima ima najviše protijuma, koji je 5x10 na 3 puta više zastu-pljen od deuterijuma, a 10 na 17 puta više od tricijuma (ima ga samo u tragovima i radioaktivan je). Nau�nici su, analiziraju�i vodu koja povremeno i danas dolazi na Zemlju u obliku ledenih meteorita iz vasione, usta-novili da ona ima znatno druga�iji odnos vodoniko-vih izotopa u svojim mo-lekulima, a da najpribliž-niji sastav ovoj našoj ze-maljskoj vodi ima voda sa ogromnih ledenih kometa. Dakle, nau�no se smatra da samo pojedine komete imaju približno isti sastav kao zemaljska voda.

Me�utim, Allah dž.š. Svojim veli�anstvenim sve-znanjem nas ljude obavje-štava o ovom doga�aju ne-vjerovatnim redosljedom i odabirom termina koji su besprijekorno precizni. Allah dž.š. ovdje koristi termin semai (neba), a ne semavati (nebesa) kao na po�etku ovog ajeta. Dakle, voda je u ovoj fazi proce-sa stvaranja stigla Zemlji sa nama vidljivog neba, iz naše galaksije. Tako�e, Allah dž.š. ne koristi termin voda kao bilo koju, ve� termin min main (od vode), što zna�i neku od više razli�i-tih voda. Tek sada na ovom nivou civilizacijskog razvo-ja mi znamo da taj termin min main zna�i specijalnu vodu, jednu od mnogo ra-zli�itih voda, upravo onu i onakvu kakva je potrebna Zemlji za ono što �e slije-diti. Da li je mogu�e da se slu�ajno desi da baš ova ze-maljska voda ima samo u tragovima u svom sastavu radioaktivni, po život opa-sni tricijum, pored toliko razli�itih voda koje posto-je u vasioni? �udno je da nau�nici vrlo �esto koriste termin slu�ajno, ili bolje re�i stihijski, samo od sebe, za gotovo nevjerovatan broj doga�aja u toku pro-cesa stvaranja i pored fasci-nantne preciznosti i logi�-nosti u tim doga�anjima.

32 1. FEBRUAR 2011.

Razvojem obrazovnih ustanova, Medrese, otva-ranjem i radom Islamske pedagoške akademije, jav-ljaju se novi kadrovi. Na scenu stupaju doma�i ka-drovi, iz naše sredine, koji su obrazovani i odgojeni na našim prostorima.

To je period kada se doga�a �uveni 5. okto-bar 2000. godine, kada je došlo do promjene vla-sti, i kada je najavljena de-mokratizacija društva. Na politi�ku scenu stupaju novi ljudi, Zoran �in�i� i ekipa oko njega. To vri-jeme posebno je obilježilo donošenje Zakona o vje-ronauci u školama koji je bio veliki dobitak za sve vjerske zajednice, a po-sebno za nas u Islamskoj zajednici. Zakon o vjero-nauci je prvi put stupio na snagu poslije mnogo godina i Islamska zajed-nica je bila spremna da odmah ponudi plan i pro-gram, što je i u�injeno u saradnji sa Ministarstvom vjera. Najvažnija stvar u svemu tome je što smo imali odmah spremne ka-drove. Islamska zajedni-ca je bila najspremnija od svih vjerskih zajednica da vjeronauku prihvati i da je provede u djelo. Provo�e-nje vjeronauke je išlo jako dobro i bilo je konsultaci-ja ljudi iz Mešihata sa svim vjerskim zajednicama. Sa-radnja sa Srpskom pravo-slavnom crkvom, kao ve-�inskim nosiocem ovog projekta, bila je izvanred-na i zbog toga je taj Zakon bio jako dobar, demokra-ti�an i koristan za Islam-sku zajednicu.

Dolazak nove li�nosti na politi�ku scenu Srbije, Zorana �in�i�a, jeste pe-riod kada se uspostavljaju kontakti izme�u ljudi koji su vodili Mešihat i legalne vlasti iz Beograda. Došlo je do približavanja ljudi iz Islamske zajednice i ljudi iz politike, iz Vlade i tada je došlo do sinhronizova-ne saradnje i svako je na svom polju davao maksi-mum radi poboljšanja sta-

nja u društvu. Po�eli su da se popravljaju me�u-ljudski odnosi, a povjere-nje Bošnjaka prema drža-vi, koje je bilo jako polju-ljano i maltene izgublje-no, raslo je. Po�eo je da se uspostavlja i stvara ambi-jent povjerenja Bošnjaka prema svojoj državi. Lju-dima iz Islamske zajedni-ce je i bio cilj da se zajed-ni�kim akcijama, podje-lom poslova i radom dje-luje na o�uvanje zajedni�-ke nam domovine i me�u-ljudskih odnosa.

U to vrijeme su bile �este posjete Beogradu od strane rukovodstva Islam-ske zajednice. Uspostav-ljani su kontakti i razgo-vori, a razne delegacije su dolazile u Novi Pazar, predvo�ene ljudima koji su bili u vrhu vladaju�ih struktura. Dolazile su i strane delegacije, delega-cije ambasada koje su bile

usmjeravane iz Beograda da dolaze u Novi Pazar i posjete Islamsku zajedni-cu i �uju naše mišljenje, sugestije i prijedloge po pitanju donošenja novih zakona koje je Evropska unija forsirala radi bržeg ulaska Srbije u Evropu. Vlasti u Beogradu su znale da Islamska zajednica ima jak autoritet u narodu i da preko Islamske zajedni-ce mogu da dobiju prave informacije o svim doga-�ajima na terenu, kako se živi i šta treba da se uradi od strane vlasti kako bi se stanje na terenu popravi-lo, ne samo u vjerskom, ve� i u ekonomskom i po-liti�kom pogledu. Vlasti u Beogradu i strane dele-gacije jedino su vjerova-le Muftiji, jer politi�ari iz Sandžaka su imali svoju pri�u, ali nisu imali toliki uticaj u Beogradu i nisu mogli da iskrive pravu

sliku o Sandžaku kao što to �ine danas. �in�i� je najbolje prepoznao snagu i ugled Islamske zajedni-ce i jednom prilikom, u razgovoru sa nama ovdje u Novom Pazaru, rekao je za jednog našeg politi�ara kako „ne dihtuje dobro“. Nekima je ta njegova izja-va bila �udna i nevjerovat-na, a neki od nas su znali da je to tako.

Ti kontakti su mnogo zna�ili, jer bez razgovora i bez kontakata se ne mogu prevazi�i nagomilani pro-blemi. Ako neko ho�e da riješi jedan problem, na najnižem nivou, važan je razgovor i kontakti, da se ljudi upoznaju sa istinom. Najve�a opasnost jeste kada se na osnovu dezin-formacija formira mišlje-nje o pojedincima, zajed-nici i kraju. Danas je takva situacija da se sandža�-ki narod predstavlja kao

neki bauk, babaroga sa ci-ljem da bi se dvije stvari postigle. Prva stvar je da bi politi�ari iz Sandžaka sebi omogu�ili pozicije u Beogradu, kao da su oni zaštitnici interesa države na ovom terenu, a druga stvar je da bi se dodvorili svima onima koji su anti-religijski raspoloženi, po-gotovu antiislamski ili an-timuslimanski. To je pr-ljava metoda borbe pro-tiv svojih neistomišljeni-ka, a jedina prava istina koja je mogla da se �uje sa ovih prostora jeste od ljudi iz Islamske zajedni-ce, pogotovo od Mufti-je, gdje se uvijek iznosilo ono što jeste. Ne da bi se kritikovalo i napadalo, ve� sa željom da se preduzmu odre�ene radnje i mjere da se stanje poboljša.

�in�i� je to perfektno shvatio i prihvatio. On je bio vizionar, �ovjek koji

Zlatno doba u razvoju Islamske zajednice

Došlo je do približavanja ljudi iz Islamske zajednice i ljudi iz politike, iz Vlade i tada je došlo do sinhroni-zovane saradnje i svako je na svom polju davao maksimum radi poboljšanja stanja u društvu. Po�eli su da se popravljaju me�uljudski odnosi, a povjerenje Bošnjaka prema državi, koje je bilo jako poljuljano i maltene izgubljeno, raslo je. Po�eo je da se uspostavlja i stvara ambijent povjerenja Bošnjaka prema svo-joj državi. Ljudima iz Islamske zajednice je i bio cilj da se zajedni�kim akcijama, podjelom poslova i radom

djeluje na o�uvanje zajedni�ke nam domovine i me�uljudskih odnosa.

D E M O K R A T S K E P R O M J E N E U S R B I J I D O N I J E L E B O L J E O D N O S E

NAJBOLJE GODINE ZA SANDŽAKDR. ZORAN � IN�I� U POSJETI MEŠIHATU

IZ X

X V

IJE

KA

HAJRO-EF. TUTI�

BROJ 207/XV 33

je odmah ukapirao i rekao nam je ovdje u Novom Pazaru u jednom razgo-voru uz kahvu: „Gospo-do, meni je drago što sam se upoznao sa vašim Muf-tijom, jer u zadnjih deset godina nisam sreo pamet-nijeg �ovjeka.“ Imao sam zadovoljstvo da li�no to �ujem od njega, a u njego-vom društvu je tada bio i na�elnik Raškog okruga pokojni gospodin Kori�a-nac. �in�i� je prepozanao kvalitet i negativne pri�e nisu mogle da dopru do njega.

Taj period mogu slo-bodno nazvati zlatnim periodom odnosa i pra-vilnog razumijevanja ljudi koji su vodili drža-vu prema Islamskoj za-jednici. Taj pravilan odnos prema Islamskoj zajedni-ci automatski se preno-sio i na narod u Sandža-ku jer, priznali to ili ne, ovaj narod najviše vjeru-je Islamskoj zajednici, a to se i prakti�no pokaza-lo. To je vrijeme kada je Muftija, u saradnji sa Beo-gradom, sa Ministarstvom prosvjete i predsjednikom Vlade �in�i�em, isforsi-rao otvaranje Internacio-nalnog univerziteta.

U Novom Pazaru je otvoren Univerzitet za-hvaljuju�i pravilnom razu-mijevanju i prijateljskom odnosu prema Bošnjaci-ma u Sandžaku od stra-ne Zorana �in�i�a. Otva-ranjem ovog univerzite-ta prvi put narod sa ovih prostora dobija nešto što je mnogo davno trebao

da dobije i tada se narod okre�e prema svojoj dr-žavi onako kako treba, iskreno bez ikakvih kal-kulacija. Ta demokratiza-cija, taj odnos Beograda prema muslimanima na prostoru Srbije, potakao je pojedine odbore med-žlisa na prostoru od Su-botice do Tutina i Preše-va da pokrenu inicijativu Mešihatu Islamske zajed-nice Sandžaka da se obje-dine i da se formira jedin-stvena Islamska zajednica na prostoru Srbije. Islam-ska zajednica je postoja-la na lokalnom nivou, a za vrijeme prethodne Ju-goslavije na nivou Repu-blike Srbije sa sjedištem u Prištini, ali je sada tre-balo objediniti sve med-žlise u jedinstvenu Islam-sku zajednicu i tada su te inicijative potekle. Koli-ko se sje�am, krenula je inicijativa iz džemata u Smederevu, iz Medžlisa u Novom Sadu, i iz drugih odbora medžlisa. Uputili su pismo Muftiji u kojem su tražili da se održi sasta-nak i da se formira jedin-stvena Islamska zajednica sa sjedištem u Novom Pa-zaru. Krenule su pripreme za Objediniteljski sabor. �ak je bilo inicijative i razgovora sa porodicom Jusufspahi�, koji jesu bili za objedinjavanje, ali s tim da se napravi rotacioni si-stem predsjedavanja, da se svake godine mijenja mje-sto sjedišta, jedne godine u Novom Pazaru, jedne godine u Preševu, jedne godine u Nišu itd. Nji-

hov cilj je bio da Islamska zajednica ne bude stabil-na ve� da bude heteroge-na i da igra kako ko ho�e. Oni nisu željeli da sjedi-šte bude tamo gdje infra-struktura i kadrovi zaslu-žuju, tamo gdje su insti-tucije, medrese, fakulteti, obdaništa i broj�ano naj-ve�i broj muslimana, a to je Novi Pazar, ve� su htjeli da se sjedište šeta od mje-sta do mjesta i da se od toga pravi cirkus. Mi to nismo prihvatili nego smo donijeli Ustav po kojem se formiraju �etiri muftij-stva na prostoru Islamske zajednice u Srbiji, San-dža�ko, Preševsko, Beo-gradsko i Novosadsko, a da je centar Islamske za-jednice u Novom Paza-ru i da postoji duhovna veza sa Rijasetom Islam-ske zajednice u Sarajevu, bez ikakvih administra-tivno-pravnih obaveza od Sarajeva i prema Saraje-vu. Naš cilj je bio da naša akta uskladimo sa zako-nima ove države i da ad-ministrativno-pravno dje-lujemo u okviru Srbije, a da postoji duhovna veza sa Sarajevom, za one koji Sarajevo osje�aju kao du-hovni centar. Naravno, za muslimane Preševske do-line duhovni centar je u Prištini i nas to nije opte-re�ivalo. Na ovim princi-pima smo zakazali i odr-žali Objediniteljski sabor Islamske zajednice u Srbi-ji 27. marta 2007. godine.

Nastavit �e se...

INFO ŽIVOT U KOMUNIZMU

Ramiz Crnišanin još uvijek govori „crveno“

Poznati zaštitnik komunisti�kih (ne)djela, od skidanja feredže do strijeljanja na Hadžetu, ponovo je progovorio kako bi zaštitio komu-nisti�ku vlast u �iju ideologiju i danas vjeruje. Izgleda da mu još nisu javili da je TITO umro i da je došao kraj crvenima. Nije više crveno sve što se gleda, nije više trava, liš�e, voda, vatra, nebo i sve ostalo crveno, kako to želi predsta-viti Crnišanin.

Nema više onih dobrih Bošnjana koji �e pognuti glave i re�i: „Pa nije bilo genocida na Hadžetu.“ Nema više TITA i njegove komuni-sti�ke batine da pobije sve one koji ne govore „crveno“.

Svoje „crveno“ na�ertanije Ramiz Crniša-nin je aktuelizirao u izjavi za „Politiku“, od 31. januara 2011. godine, u tekstu pod naslovom „Nije svako stradanje Bošnjaka genocid“, kojeg je potpisala Slavka Bakra�evi�.

„Stradanja Bošnjaka, kao i drugih naroda na ovom prostoru, svakako je bilo, ali se sti�e uti-sak da se olako upotrebljava rije� genocid“ – kaže advokat Ramiz Crnišanin.

On dalje ukazuje na pravnu definiciju pojma genocid (u pogledu namjere, svireposti i broja žrtava) i u skladu sa tim se slaže da se strada-nje Bošnjaka u Limskoj dolini u Drugom svjet-skom ratu može svrstati u genocid koji pripisu-je u krivicu �etni�kom komandantu Pavlu �u-riši�u. Na drugoj strani, strijeljanje, kako on kaže, nekoliko stotina Bošnjaka 1945. godine na Hadžetu u Novom Pazaru nikako ne može da se upiše u genocid, smatra Crnišanin.

„Naprotiv, to je obra�un komunisti�kih vla-sti sa zlo�incima i saradnicima okupatora“ – kaže Crnišanin.

Crnišanin dovodi u pitanje i herojstvo dvo-jice velikana A�ifa Hadžiahmetovi�a (poznati-jeg kao A�if-efendija) i Ahmeda Dace. Za njega još nije jasno da li su ovi prvaci gradske vlasti pod njema�kom okupacijom bili zlo�inci, kako ih tretira zvani�na historija i „crveni“, ili heroji odbrane Novog Pazara.

Njemu se pridružuje i srpski histori�ar dr. Slobodan Markovi� sa Fakulteta politi�kih nauka koji ukazuje da se termin genocid „olako koristi u historijskim narativima na Balkanu, i to uvijek s istim ciljem da se suprotna strana prikaže kao zla, a sopstvena kao najve�i stradal-nik u historiji”.

„I srpski publicisti su koristili ovaj obrazac devedesetih godina. Novija istraživanja poka-zuju da narativi genocida, tj. stalno ponavlja-ne pri�e o genocidu nad sopstvenim narodom, lako vode u sukobe i rat ako se pojavljuju u kontekstu nacionalizma. Jedna konferencija na tu temu je nedavno održana u Londonu. Ukrat-ko, muftija Zukorli� se igra vatrom u prostoriji punoj baruta“ – ocjenjuje Markovi�.

Cijelu ovu polemiku izazvalo je izdavanje Nacionalog kalendara Bošnjaka Sandžaka u kojem se navode svi ovi genocidi koji su bili na ivici zaborava.

Predsjednik Izvršnog odbora BKZ-a Samir Tandir isti�e da je nad Bošnjacima izvršeno više od deset genocida.

„Svi zlo�ini nad Bošnjacima, koje smo po-menuli, po svim elementima, ne samo po broju žrtava, ve� i po brutalnosti i po ciljevima koji su se htjeli posti�i, uklapaju se u definiciju ge-nocida. I da ne bude dileme, nije to samo lai�-ka ocjena nas iz BKZ, ve� i vrhunskih nau�ni-ka histori�ara iz Sarajeva“ – kazao je Tandir za „Politiku”.

IZVOR: SANDZAKPRESS.NET

U DANIMA KADA JE OBE�AVAOBORIS TADI� U POSJETI MEŠIHATU

34 1. FEBRUAR 2011.V

JE

N�

AN

JA Dva murata na jedna vrata

MIRSAD-EF. TRN�I�

Toga dana su se tako�er dogovorili da se sutradan obavi šerijatsko vjen�anje Ertekina Koni�anina sa Irenom Hanom (Puri�) Koni�anin i Nermina Koni�anina sa Mithatom Numanovi�, tako da je naš grad

bogatiji za još jedanu islamsku porodicu.

I S L A M I B R A K

Najvredniji iskorak kojeg �ovjek može napraviti u ži-votu jeste da se vrati svome Gospodaru Allahu.

Svojim pokajanjem i od-lukom o ustrajnosti na putu ka Allahu danas se sve više ljudi, nakon uvi�anja veli�ine te odluke, vra�a Gospodaru.

Naša sestra Hana (Puri�) Koni�anin je prije dese-tak dana odlu�ila prihvati-ti islam. Ta odluka, koja je vrednija nego što su nebe-sa i zemlja, jeste istina koja je, Allahovom voljom i lju-bavlju, obasjala njeno srce. Razmišljaju�i o tome sa svo-jim mužem, odlu�ili su, kada do�u na odmor iz Njema�-ke, da u krugu svoje porodi-ce prou�i šehadet.

Tom prilikom se upozna-la sa osnovnim postulatima vjere, o onome što je bitno da se pridržava i o onome �ega bi trebalo da se kloni.

Nakon upu�enih savjeta da o svojoj vjeri mora sticati zna-nje, jer je islam vjera znanja i dove Gospodaru svjetova, te postavljenih par pitanja, po prvi put je pred imamom Dibak Ishak džamije, Mir-sad-ef.Trn�i�em, svjedocima, mužem i porodicom, prou�i-la šehadet.

Toga dana su se tako-�er dogovorili da se sutra-dan obavi šerijatsko vjen�a-nje Ertekina Koni�anina sa Irenom Hanom (Puri�) Ko-ni�anin i Nermina Koni�ani-na sa Mithatom Numanovi�, tako da je naš grad bogatiji za još jedanu islamsku po-rodicu.

Molim Allaha dž.š., Gos-podara svih svjetova, Milo-stivog i Samilosnog, da ovoj porodici podari dobro u svim njihovim odlukama i da ih uputi na putove Njegovog zadovoljstva.

TA

KM

I�E

NJ

A Haris-ef. Be�irovi� predstavljao Islamsku zajednicu

INFORMATIVNA SLUŽBA FIS-a

Prvih pet zemalja koje su prošle u drugi krug iz kategorija hifza bile su: Iran, Indonezija, Sudan, Libija i Jordan. Što se ti�e tilaweta tako�er su bile: Iran, Indonezija, Afganistan, Tadžikistan i Irak. I pored izuzetnog

kvaliteta zemalja koje su prošle u drugi krug, ipak je Iran osvojio prvo mjestu u obje kategorije.

U M E Š H E D U U I S L A M S K O J R E P U B L I C I I R A N O D R Ž A N O T A K M I � E N J E U U � E N J U K U R ' A N A

U organizaciji Islamske Republike Iran, u iranskom gradu Mešhad od 9. do 12. janu-ara 2011. godine, održano je Tre�e me�una-rodno takmi�enje u�a�a Kur’ana za studen-te. Ovogodišnji predstavnik Islamske zajed-nice u Srbiji bio je student druge godine Fa-kulteta za islamske studije, Haris Be�irovi�, koji se takmi�io u kategoriji tilaweta.

Takmi�enje je po�elo u�enjem Kur‘ana od strane Muhammeda Hassana Movahedi-ja, koji je osvojio prvo mjesto na prethod-nom takmi�enju u Tehranu. Nakon toga se obratio gospodin Mahmud Salahi, gu-verner pokrajine Hurasan Rezavi, koji je u svom obra�anju poselamio u�esnike i ista-kao ponos što može ugostiti hafize i u�a�e Kur‘ana iz razli�itih zemalja svijeta.

Na takmi�enju, koje je održano u dvije kategorije – tilawetu i hifzu cijelog Kur’ana, ove godine u�estvovalo je više od 100 ta-kmi�ara iz više od 40 zemalja svijeta. U komisiji su se nalazili najeminentniji u�a�i svijeta od kojih posebno izdvajamo: Abu-lainaina Šuaišu, koji je poslije Abdusameda

najpoznatiji u�a� na svijetu, zatim Ahme-da Nainu, koji je bio nekoliko puta svjetski prvak u u�enju Kur'ana.

Takmi�enje se odvijalo u dva kruga. Kon-kurencija je bila izuzetno jaka. Organizatori su istakli da je kvalitet takmi�enja ove godi-ne bio mnogo bolji nego prethodnih godina. Ali i pored velike konkurencije u drugi krug su prošli takmi�ari iz zemalja koje su uvi-jek prednja�ile u u�enju Kur'ana. Prvih pet zemalja koje su prošle u drugi krug iz kate-gorija hifza bile su: Iran, Indonezija, Sudan, Libija i Jordan. Što se ti�e tilaweta tako�er su bile: Iran, Indonezija, Afganistan, Tad-žikistan i Irak. I pored izuzetnog kvaliteta zemalja koje su prošle u drugi krug, ipak je Iran osvojio prvo mjestu u obje kategorije.

Na kraju želimo ista�i da je organizaci-ja bila na izuzetnom nivou. I pored velikog broja u�esnika iz razli�itih zemalja, organi-zatori su uspjeli da na profesionalan i, nada-sve, doma�inski na�in ugoste sve u�esnike i u�ine da se osje�aju izuzetno poštovanim i po�aš�enim.

BROJ 207/XV 35

U džematu „El-Iman“ u Be�u održana je promocija romana „Pokošeni cvjetovi Krajine“ pisca Muhameda Mahmutovi�a.

Muhamed Mahmuto-vi� je profesionalni novi-nar, ro�en u Krako�i kod Cazina. Od 2000. godine živi u Švedskoj i radi kao dopisnik „Dnevnog avaza“. Stalni je saradnik �asopisa „Novi horizonti“. Njegove radove su objavljivali brojni �asopisi sa podru�ja bivše Jugoslavije, prenosi ih veli-ki broj web portala, a pravi priloge i za televiziju. �lan je Bosnja�kog akademskog foruma.

Promocija je održana 12.01.2011. god u prosto-rijama džemata „El-Iman“. Okupljenim džematlijama, kako iz sandža�kog džema-ta, tako iz drugih džemata koji su došli prisustvova-tipromociji romana, obra-tili su se: moderator ove promocije Nihad-ef. Gegi�

i promoteri - pisac roma-na Muhamed Mahmutovi� i prof. Mithat-ef. Mujovi�.

Nakon uvodnog dijela moderatora prvi se obra-tio Mithat-efendija, koji je svojim posebnim na�inom izlaganja ukazao da pisac kroz ovaj roman upozora-va na tužnu historiju Boš-njaka koju možemo možda

oprostiti, ali ne smijemo zaboraviti.

Poslije njega obratio se pisac romana i rekao da su sve pri�e u knjizi istini-te i da su uglavnom nastale u Krajini gdje je došlo do bratoubila�kog rata koji im je podmetnut sa strane, kao što je pokušana biti instali-rana nekakva „islamska za-

jednica“ u Sandžaku, tako da sandža�ki Bošnjaci treba da izvuku pouku iz ovog romana i da nikada ne pri-hvate nešto što je podmet-nuto.

Uvaženi reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri� je o ovom romanu napisao slje-de�e: „Volio bih da ovaj roman u�e u svaku krajišku

ku�u i da se �ita i iš�itava i da u neko doba možda baš on postane onaj jezi�ak na vagi koji �e prelomiti u ko-rist zalje�enja teških brat-skih rana i vra�anja povje-renja me�u najro�enijim. Nije mudrost bratske rane produbljivati. Mudrost je bratske rane lije�iti. Nije hrabrost istrajavati u grije-hu. Hrabrost je grijeh pri-znati i oprost tražiti. Nije radost u poticanju nepo-vjerenja me�u bra�om. Ra-dost je u vra�anju povjere-nja me�u zava�enom bra-�om.“

Nakon promocije, pisac Mahmutovi� je u kafete-riji džemata razgovarao i družio se sa džematlijama koji su postavljali pitanja na koja je on vrlo rado od-govarao. Na kraju su bili svi zadovoljni uz želje da bude još puno ovakvih okuplja-nja.

Jedan od veoma uspješnih projekata džemata „Fedžr“ jeste „Druženje sa ulemom“. Ovog puta gost džemata „Fedžr“ bio je veliki daija i predava� hafiz Mustafa-ef Efendi� iz Zavidovi�a.

Hafiz Efendi� je proveo tri dana u Minhenu druže-�i se sa Bošnjacima. Tokom svog boravka hafiz je obi-šao još nekoliko drugih boš-nja�kih džemata koji tako-�e veoma uspješno djeluju i rade na ovim prostorima. Centralna tribina je zakaza-na u prostorijama džemata „Fedžr“, ali nažalost i ovoga puta prostorije su bile preti-jesne da prime sve one koju

su željeli da subotnje ve�e provedu druže�i se sa hafi-zom Efendi�em.

Nakon veoma nadah-nutog i bogatog vaza kojeg nam je održao hafiz, ve�e je ukrašeno i no�nim namazom kojeg je zajedno sa hafizom klanjalo više od 100 džema-tlija.

Molimo Allaha dž.š. da obilatom nagradom nagradi našeg hafiza, koji je samo za tri dana boravka u Minhe-nu održao više od 10 vazo-va, te da On Uzvišeni poda-ri snage vrijednim �lanovima džemata „Fedžr“ da ustraju na ovim hairli projektima.

Uvaženi reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri� je o ovom romanu napisao sljede�e: „Volio bih da ovaj roman u�e u svaku krajišku ku�u i da se �ita i iš�itava i da u neko doba možda baš on postane onaj jezi�ak na vagi koji �e prelomiti u korist zalje�enja teških bratskih rana i vra�anja povjerenja me�u najro�enijim.

Hafiz Efendi� je proveo tri dana u Minhenu druže�i se sa Bošnjacima. Tokom svog boravka hafiz je obišao još nekoliko drugih bošnja�kih džemata koji tako�e veoma uspješno djeluju i rade na ovim prostorima. Centralna tribina je zakazana u prostorijama džemata „Fedžr“, ali nažalost i ovoga puta

prostorije su bile pretijesne da prime sve one koju su željeli da subotnje ve�e provedu druže�i se sa hafizom Efendi�em.

„Pokošeni cvjetovi Krajine“

Druženje sa ulemom

U D Ž E M A T U „ E L - I M A N “ O D R Ž A N A P R O M O C I J A R O M A N A

DIJ

AS

PO

RA

DIJ

AS

PO

RA

NIHAT-EF. GEGI�

IZET-EF. BIBI�

PISAC ROMANA MUHAMED MAHMUTOVI� SA MITHAT-EF . MUJOVI�EM I N IHAD-EF . GEGI�EMFOTO

GLAS ISLAMA

36 1. FEBRUAR 2011.

Udruženje žena „Mer-jem“ organizovalo je, u �e-tvrtak 20. januara 2011. go-dine u Velikoj sali Meših-ata, tribinu na temu „Pre-vencija dje�jih bolesti“, na kojoj je predavanje održala dr Zumreta Halitovi�.

Na po�etku tribine, stu-dentica 4. godine Fakulteta za islamske studije prou�i-la je nekoliko ajeta iz �a-snog Kur’ana, nakon �ega se skupu obratila potpred-sjednica Udruženja, dr. Emina Sadikovi�.

Dr Zumreta Halitovi�, ro�ena je i živi u Novom Pazaru. Medicinski fakul-tet završila je u Skoplju, a trenutno radi u Zdrav-stvenom centru kao ljekar opšte prakse. Na tribini je govorila uglavnom o pro-blemima i bolestima sa ko-

jima se susre�u djeca i ado-lescenti, ali i o prevenciji i na�inu lije�enja istih.

Roditelji bi, po rije�ima dr Halitovi�, trebali prije svega voditi ra�una o ishra-ni svoje djece, zavisno od starosnog doba u kojem se nalaze. U prvim mjeseci-ma ishrana bi se trebala is-klju�ivo zasnivati na maj�i-nom mlijeku, a malo kasni-je na raznovrsnim kašicama od vo�a i povr�a. U tom uzrastu je bitno ne doda-vati nikakve za�ine hrani, poput soli, še�era i sli�no. U nešto kasnijem periodu života važno je da roditelj vodi ra�una o doru�ku, kao i o dovoljnom unosu vita-mina u organizam djete-ta. Anemija, kao i nedosta-tak vitamina mogu biti vrlo �esta pojava kod adolesce-

nata, a neizbježni su i psi-hofizi�ki problemi, jer su osobe u tom uzrastu pod-ložne raznim oboljenjima. Ono što je dr Halitovi� još istakla jeste važnost redov-ne vakcinacije djece, ali i bitan faktor staratelja u nji-hovom odrastanju.

Nakon održanog preda-vanja svi prisutni su imali mogu�nost da postave pi-tanja koja su ih zanimala iz ove oblasti. Time se završi-la još jedna u nizu tribina, a Udruženje žena u ovoj godini ima u planu realiza-ciju još mnogo sli�nih pro-jekata, koji �e, uz Allahovu pomo�, biti ostvareni i od hajra našim sugra�anima, a posebno ženama, zbog kojih ova organizacija i po-stoji.

Prevencija dje�jih bolestiO D R Ž A N A T R I B I N A U O R G A N I Z A C I J I U D R U Ž E N J A Ž E N A " M E R J E M "

TR

IBIN

E

MEDIA CENTAR

PR

ED

AV

AN

JA Šefa’at Resulullahov

OMER-EF. �ONDI�

Ciklus predavanja otvorio je naš veliki alim, hafiz Kur'ana i hadiskih zbirki Buharije i Muslima, Abdurahman-ef. Kujevi�, veliki radnik na putu islama, koji je u južnom dijelu Sandžaka nosilac velikih

projekata na polju da've, koji bude svijest muslimana i ja�aju vjeru kod njih.

P O � E O C I K L U S P R E D A V A N J A U M E D Ž L I S U I Z - e T U T I N

U organizaciji Medžlisa IZ-e Tutin i džematskog odbora dža-mije Kle�e, u Tutinu je zapo�et još jedan, ako Bog da, veoma uspješan i djelotvoran projekat.

Naime, u subotu 22.01.2011. god. otpo�eo je još jedan ciklus predavanja, koja �e se održavati svake subote nakon akšam namaza u džamiji Kle�e.

Ciklus predavanja otvorio je naš veliki alim, hafiz Kur'ana i hadiskih zbirki Buharije i Muslima, Abdura-hman-ef. Kujevi�, veliki radnik na putu islama, koji je u južnom dijelu Sandžaka nosilac velikih projeka-ta na polju da've, koji bude svijest muslimana i ja�aju vjeru kod njih.

Hafiz Abdurahman-efendija je sa zadovoljstvom bio me�u vjerni-cima Tutina i održao vrlo nadah-nuto i prelijepo predavanje.

Hafiz je sve vjernike podse-tio na hadis kojeg bilježe Buhari-ja i Muslim, a koji govori o Sud-njem danu i šefa'atu Muhameda a.s. koji �e jedini imati pravo da uputi dovu za svoj ummet i vjerni-

ke. Hafiz je pozvao sve vjernike da se raduju šefa'atu Poslanika koji �e ih, Allahovom voljom, sve uvesti u džennetske ljepote.

Hafiz je hadis prezentirao na arapskom jeziku, zatim ga je detalj-

no preveo i na najljepši na�in pro-tuma�io svim vjernicima koji su te ve�eri bili na predavanju. Džamija je, na zadovoljstvo svih, bila pre-puna džamatlija koji su pohrlili u zagrljaj hadisima i porukama Po-

slanika Muhameda a.s.Džemat Kle�e je uvijek bio

veoma aktivan i ažuran na polju vjere, organizuju�i razne sve�ano-sti i predavanja, hatme dove. Pri džematu ve� duže vrijeme djeluje i Islamska humanitarna organizacija, kao ogranak CHR „Hajrat“, koja pomeže velikom broju slabo imu�-nih vjernika.

Veliki uspjeh imama u ovoj džamiji Edib-ef. Zukorli�a upra-vo je �injenica da njegov džemat danas pretežno �ini omladina koja je prošla kroz njegovu mektebsku pouku, koja traje ve� 13 godina, te je mladost svakako posebna snaga ovog džemata.

Predavanje i druženje vjernika je trajalo sve do jacije, gdje je za-jedni�kim namazom i krunisano ovo lijepo ve�e.

Hafiz Abdurahman-ef. Kujevi� i džematlije su nakon jacije namaza bili gosti Edib-efendije u njegovom domu, te je razgovor o vjeri islamu trajao do kasno u no�.

BROJ 207/XV 37

„ . . . N E K A T I A L L A H B L A G O S L O V I ( B R A K ) , P R I R E D I G O Z B U , P A M A K A R J E D N U O V C U . “

Svadba

Svadba predstavlja sve-�anost koju prire�uje po-rodica mladoženje kako bi obilježila ženidbu svoga sina.

Sunnet je povodom vjen�anja napraviti svadbe-nu sve�anost na kojoj �e se po�astiti rodbina, prijatelji i ostali gosti.

Prenosi se da je Posla-nik s.a.v.s. preporu�io Ab-durrahmanu b. Avfu r.a., kada se oženio, da zako-lje ovcu i po�asti prisut-ne rekavši: „...neka ti Allah blagoslovi (brak), prire-di gozbu, pa makar jednu ovcu.“

Onaj ko prire�uje gozbu treba se jednako po-truditi i prema siromašni-ma kao prema bogatima i treba ih jednako pozvati na svadbu. Pozivaju se svi društveni slojevi ne izabi-raju�i zvanice po njihovom ugledu, položaju ili druš-tvenom uticaju. Na to nam ukazuje hadis: „Ružna li je hrana svadbene sve�anosti na kojoj se pozivaju samo bogati.“

Poziv na svadbu može biti pojedina�an, li�an ili uopšten i otvorene prirode.

Kada budemo pozva-ni na svadbenu sve�anost, obaveza nam je odazvati se, ukoliko na njoj nema Šeri-jatom zabranjenih i sumnji-vih stvari.

Ovo pravilo temelji se na osnovu hadisa: „Kada neko od vas bude pozvan na svadbenu gozbu neka se odazove.“

Da je �ovjek griješan ukoliko se ne odazove po-zivu na svadbu vidimo u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a.: „Ko se ne oda-zove pozivu, pogriješit �e prema Allahu i Njegovom Poslaniku!“

Kada govorimo o sum-njivim i nedozvoljenim stvarima zbog kojih bi nam bilo opravdano odbiti poziv na svadbu su:

- Sumnja u hranu, - Da bude samo za bo-

gate, - Da na istoj gozbi bude

neko �ije �e ga prisustvo uznemiriti ili mu ne prili�i njegovo sjedenje,

- Da ga poziva boje�i se njegovog zla, iz pohlepe za

njegovim ugledom ili da ga potpomogne u neistini,

- Da na gozbi bude al-kohol, zabava, prostirka od svile ili slika u ku�i,

- Da ima opravdan ra-zlog za nedolazak.

Svadbena sve�anost je u Sandžaku obi�aj koji prati gotovo svako sklapa-nje braka. Kako je vrije-me prolazilo na�in obavlja-nja ove sve�anosti se mije-njao. Nekada su ovu sve�a-nost mogli prirediti samo imu�ni ljudi, jer se svadba odvijala kod ku�e, uglav-nom pod šatorom, i sve

troškove je snosila poro-dica mladoženje. Sada se svadbe organizuju uglav-nom u restoranima i poklo-ni su nov�ani, tako da svad-bu može priuštiti gotovo svaka porodica. Do skoro su na svadbi prisustvovale samo zvanice mladoženje, a od skoro je prisutna i dje-voj�ina rodbina. Svadbe su uglavnom jednake, sa�uva-ni su mnogi islamski obi�a-ji, ali su se vremenom uvu-kli i mnogi neislamski obi-�aji. Na nekim svadbama zvanice odslušaju mevlud, par ilahija, ve�eraju, prou-�i se dova i ljudi se razilaze.

Me�utim, prilikom sklapa-nja braka prire�uju se razna veselja, svadbe, �estitanja, slavlja i sl. Uzvišeni islam nema ništa protiv toga, ako je u granicama ljudske pri-stojnosti. Islam �ak prepo-ru�uje da se u vezi sklapa-nja braka priredi veselje i gozba, na kojoj �e se po-zvati prijatelji i poznanici. Pa kada na ovakvim vese-ljima bude malo i zabave, ni to ne smeta. Alejhisse-lam je dozvoljavao da se na ovakvim sastancima veselja pjeva i igra uz muziku, tj. dozvolio je muziku koja �e

unijeti još više veselja. Time se javnosti stavlja do znanja da je sklopljen jedan brak.

Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Oglasite vjen�anje, oba-vite ga u džamiji, a nakon toga propratite ga udara-njem u defove.”

Zna�ajno je napomenu-ti da se tom prilikom ne može dozvoliti bilo kakvo odstupanje od islamskih propisa, kao što su miješa-nje muškaraca i žena, do-vo�enje pjeva�ica i sl. Uko-liko su prisutni muškarci, žene �e udarati samo ruka-ma o dlanove i ne�e pjeva-ti zajedno s njima, kako ne

bi došlo do razbuktavanja strasti i moralne anarhije.

Naravno, oglašavanje braka ima prakti�nu oprav-danost. Kada ljudi �uju ve-selje u nekoj ku�i, znaju da je prilazak mladoženje ne-vjesti zakonit i šerijatski opravdan. Me�utim, ako to ne znaju, a vide odre�enog muškarca s nepoznatom ženom, po�inju sumnjati u njegovu moralnu neporo�-nost. Vjerovjesnik s.a.v.s. podsti�e ovaj vid širenja vijesti o bra�noj zajedni-ci kako bi se bilo kakav nesporazum, poput ogova-

ranja, potvaranja i sli�no mogao jednostavno osuje-titi.

Nekada su svadbe u Sandžaku bile veoma blizu sunnetu Allahovog Posla-nika. Iako je bilo malo mu-zike i veselja, ljudi i žene se nisu sastavljali, ve� se veselje odvijalo odvojeno. Kako je vrijeme prolazilo granice su se pomjerale, a ja �u iznijeti kako svadba izgleda danas. Prije svadbe, nekoliko dana mladoženja šalje pozivnice za svadbu. Uglavnom se na svadbu po-ziva cijela porodica. U za-visnosti od porodice mla-

doženje, svadba �e biti sa alkoholom ili bez alkoho-la, o �emu se zvanice una-prijed raspitaju, mada se to dijelom zna i na osnovu re-storana u kome je svadba zakazana. Mladenci imaju poseban sto koji je lijepo ure�en i obilježen. Poslije šerijatskog vjen�anja i vjen-�anja u opštini, mladen-ci dolaze na svadbu posli-je svih gostiju. U restoran ulaze uz muziku i prolaze kroz cijeli restoran kako bi ih svi vidjeli. Na nekim svadbama mladence uvodi folklor obu�en u narodnu nošnju igraju�i oko mla-denaca. Mladenci sjedaju za sto i veselje se nastav-lja. Muzi�ari sviraju razli-�ita kola i pjevaju pjesme, a gosti, miješaju�i se muš-karci i žene, igraju u kolu. Žene su uglavnom nepro-pisno odjevene, a muškarci naru�uju pjesme i nerijet-ko bacaju pare na muziku. Naravno, naru�uje se i kolo za nevjestu u kome ona vodi kolo. Konobar donosi tortu za mladence koju oni sijeku i hrane jedno drugo. Nekada se uz tortu donese i šampanjac koji mladenci ispijaju, a nevjesta gazi mla-doženju na nogu što sim-bolizira da �e ona biti glav-na u njihovom braku. Mla-denci odlaze ranije, a gosti ostaju do kasnih sati.

Iz navedenog se jasno vidi koliko su se muslima-ni u Sandžaku udaljili od sunneta Allahovog Posla-nika s.a.v.s. Mnogo je obi-�aja koje su muslimani pri-hvatili od nemuslimana ili Srba pravoslavaca sa koji-ma živimo u istoj sredini. Prije svega, primje�uje se veliko prisustvo alkohola. Zatim tu je torta koja se si-je�e, zatim šampanjac koji mladenci ispijaju, gaženje mladoženje. Muzika koja se sluša uglavnom je lošeg sadržaja koji se ne smije slušati. Svim ovim obi�aji-ma trebalo bi na�i alternati-vu. Vidimo da su neki mu-slimani u tome uspjeli, pa su crkvenu muziku uz koju su mladenci ulazili zamije-nili folklorom u narodnoj muslimanskoj nošnji.

Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Oglasite vjen�anje, obavite ga u džamiji, a nakon toga propratite ga udaranjem u defove.”

AD

ET

I

SELMA AHMETOVI�

38 1. FEBRUAR 2011.

Muslimani svih zemalja, ujedinimo se!

22.01.2011.

Saudijska Arabija pozvala je na jedinstven stav arapskih i islamskih zemalja o regionalnim i me�una-rodnim pitanjima. „Zemlje �lanice trebale bi imati jedinstveno mišlje-nje o regionalnim i me�unarodnim pitanjima i tako iskazati solidar-nost arapskih zemalja“, izjavio je predsjednik Vije�a Šure Abdullah el Ašejh, na vanrednoj sjednici Par-lamentarne unije islamskih zemalja u Abu Dabiju.

„Naši narodi trebaju nastojati da elimini-šu nepravdu, ug-njetavanja i razvi-ju me-hanizme kako bi se o s l o b o d i -li siromaštva i bijede i pro-širili poruku to-lerancije koju za-govara islam. Mora-mo urediti sebe kako bi se suo�ili s izazovima islamskog svijeta i krenu- l i naprijed i tako ostvarili a r a p -sku mirovnu inicijativu za zaštitu naših interesa, prastare kulture i baštine.“

Sastankom je predsjedavao predsjednik Saveznog narodnog vije�a Ujedinjenih Arapskih Emi-

rata Abudl Aziz el Gurejr.Predsjednik Šure, Abdullah el

Ašejh, izjavio je kako je Kraljevina duboko zabrinuta za pitanje Jeru-salema, tvrde�i da Izraelci nastoje judaizirati sveti grad.

„Kraljevina je branila Jerusalim u svim prilikama i tako�er na svim me�unarodnim forumima pred-stavnici Kraljevine izražavaju svoju zabrinutost. Mi stojimo iza politi�-kih, legitimnih i vjerskih prava pa-lestinskog naroda.“

El Ašejh je izrazio svoju zabri-nutost po pitanju izraelskog

odbijanja da pristupi Ugovoru o neširenju

nuklearnog oružja i držanju njegovog

nuklearnog pro-grama van me-

� u n a r o d n e k o n t r o l e ,

što pred-s t a v l j a

ozbilj-n u

prijet-nju stabil-

nosti i bezbjed-nosti regiona. On je

dodao da bi upotreba nu-klearne energije u miroljubi-

ve svrhe trebala biti dopuštena u Iranu i drugim zemljama regije, ali u skladu sa smjernicama i pod nad-zorom Me�unarodne agencije za atomsku energiju.

Na kraju sastanka izdata je de-klaracija od 24 ta�ke. U deklaraciji je indiciran i stav �lanica OIC-a o regionalnim i me�unarodnim pi-

tanjima, uklju�uju�i Palestinu, si-rijsku Golansku visoravan, Liban, Irak, Tunis, Sudan, Somaliju, Kipar, Kašmir i Azerbejdžan, o mirolju-bivom korištenju nuklerane teh-nologije.

Izvor: IslamBosna.ba

Vije�e Evrope: Usvojena Deklaracija o

vjerskim slobodama

Odbor ministara 47 država �la-nica Vije�a Evrope 20.01.2011. jed-noglasno je usvojio Deklaraciju o vjerskim slobodama, saopšteno je iz Vije�a Evrope.

„Kao što su nedavni tragi�ni doga�aji pokazali, pripadnici svih vjeroispovijesti sve su više žrtve diskriminacije i agresije - ponekad po cijenu života - samo zbog nji-

hovih vjerskih uvjerenja. Mi, 47 država �lanica Vije�a Evrope, oštro osu�ujemo takve �inove i sve obli-ke poticanja na vjersku mržnju i nasilje“, kaže se u Deklaraciji.

Napominje se da je sloboda mi-šljenja, savjesti i vjere neotu�ivo pravo utkano u UN-ovu Univer-zalnu deklaraciju o ljudskim pra-vima i zagarantovano je �lanom 18 Me�unarodne konvencije o gra-�anskim i politi�kim pravima iz 1966. godine i �lanom 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima, �iji je zaštitnik Vije�e Evrope.

„Ne može biti demokratskog društva zasnovanog na obostra-nom uvažavanju i toleranciji bez poštovanja slobode mišljenja, sa-vjesti i vjere. Njegovo uvažavanje suštinski je preduslov za zajedni�ki život“, isti�e se Deklaraciji o vjer-skim slobodama.

Izvor: Fena

Tonu la�e Hosnija Mubaraka

Nakon što je u prvoj polovini januara u Tunisu demonstracijama svrgunt predsjednik Tunisa Zejnul Abidin Ben Ali, koji je 23 godine bio na toj funkciji, te masovnih antivla-dinih protesta u Alžiru, razbuktao se Egipat.

Od utorka 25. januara glavni grad Kairo se trese od masovnih demonstracija naroda koji traže smjenu vlade predsjednika Hosnija

Mubaraka nakon 30 godina njegove vladavine. Na ulicama Egipta se nalazi na desetine hiljada demon-stranata koji iz dana u dan maso-vno protesuju kako bi postigli svoje ciljeve.

Predsjednik Egipta je, u želji da se obra�una sa demonstrantima, na ulice izveo vojsku, tenkove i oklop-na vozila. Uveden je i policijski �as, me�utim, pored svih represija ljudi ne odustaju od demonstracija. Pozivi iz dana u dan sve su ve�i i ve�i.

Ulema Univerziteta „Al-Azhar“

pridružila se protestima. Na inter-netu je objavljen amaterski video snimak.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir 2005. godine Muhamed El-Baradej nakon prvih demon-stracija doputovao je u Egipat i podržao demonstracije. Baradej je nedavno (prije demonstracija) izja-vio da je Mubaraku vrijeme da se povu�e.

Pridruživši se demonstrantima na Tahrir trgu rekao je: „Pobjeda dolazi u slijede�ih nekoliko dana. Vi ste povratili vaša prava i ono što

smo zapo�eli ne može se povrati-ti nazad... Mi imamo jedan glavni zahtjev - kraj režima i po�etak nove etape, novog Egipta!“

„Tunižanska kuga“Ukoliko masovne demonstracije

uspiju u Egiptu i svrgne se vlada Hosnija Mubaraka, analiti�ari kažu da �e to imati veliki uticaj na ostale „mubarake“ na Bliskom istoku. „Reuters“ prenosi da je ministar unutrašnjih poslova SAD obavio

SVIJET ISLAMA

ULEMA AL-AZHARA ULEMA AL-AZHARA NA PROTESTIMANA PROTESTIMA

SUKOBI NARODA SA POL IC IJSKIM SUKOBI NARODA SA POL IC IJSKIM I VOJNIM SNAGAMA I VOJNIM SNAGAMA

SAVJET EVROPESAVJET EVROPE

BROJ 207/XV 39

Šerijatski indeks na Istanbulskoj berzi

Istanbulska berza (ISE) pokre-nula je po�etkom ove godine parti-cipiraju�i indeks da bi islamsko po-slovanje dobilo na zna�aju, a i da bi na berzi mogli u�estvovati vlasnici 30 kompanija koje posluju po šeri-jatskim propisima.

Ovo je još jedan važan korak u dodatnom razvijanju islamskog fi-nansijskog sektora.

Od 2004. godine u Turskoj se odvija postojani rast islamskog bankarstva. U avgustu prošle go-dine Kuvejt Turk Katilim Banka, sa sjedištem u Istanbulu, prodala je svoje prve sukuke ili islamske ob-veznice.

Razli�ito se šerijatski indeks po-smatra me�u biznismenima. Neki na to gledaju sa zebnjom, a neki ga vide kao priliku. Kao i uvijek.

Vrijednost me�unarodnog muslimanskog tržišta

Me�utim, vrijednost takozva-nog Me�unarodnog muslimanskog tržišta procijenjena je na 2 bili-ona dolara. Proizvode usmjerene na muslimane potražuje popula-cija koja se pove�ava jedan odsto svake decenije. Ovo pokazuje stu-dija koju je u junu prošle godi-ne objavio Me�unarodni žurnal za ekološke nauke i razvoj.

Svrha novog participiraju�eg in-deksa je da se pove�a trgovina sa

regionima Zaljeva, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Lanac trgovine na malo „Birlešik Magazalar“, trust za nekretnine „Emlak Konut“ i tele-komunikacioni gigant „Turk Tele-kom“ neke su od kompanija nave-denih u indeksu.

Šerijatski indeks je prvi indeks te vrste koji se nudi u Turskoj, ze-mlji u kojoj je sekularizam jedan od osnovnih principa, iako 99 odsto stanovništva �ine muslimani.

Trgovina sa Bliskim istokom

Turska postepeno pove�ava tr-govinu sa drugim muslimanskim zemljama na Dalekom istoku, a posebno sa bliskoisto�nim zemlja-ma. Ekspanzija �e se nastaviti po-lako, zbog duboko ukorijenjene birokratije i prekomjerne admini-stracije u tim zemljama, kažu ek-sperti.

Prošlog novembra u Bejrutu, turski premijer Redžep Tajip Erdo-an, krenuo je sa planovima za us-postavljanje slobodne trgovinske zone izme�u Turske i bliskoisto�-nih zemalja.

Islamsko bankarstvo u Turskoj

Turska trenutno ima �etiri islamske banke i namjerava da pri-vu�e dodatno interesovanje za pro-cvjetali islamski finansijski sektor. Pored Kuvejt Turk Katilim Banka-ši, druge islamske banke su: Asja Katilim Bankaši AS, Turkije Fi-nans Katilim Bankaši AS i Albara-ka Turk.

Izvor: Setimes.com

Zbog hidžaba na klupu

22.1.2011.

Islamofobija i dalje razara druš-tvo u svijetu. Sve su �eš�i slu�ajevi da muslimanke sa hidžabom bivaju nepoželjne na javnim mjestima. Pi-sali smo u prethodnim brojevima o problemima koje je imala pokrive-na muslimanska prilikom polaga-nja voza�kog ispita.

U ovom broju pri�amo o pro-blemu Mahime Hak, dvanaesto-godišnje muslimanke u Merilendu, koja je zbog svog hidžaba bila ka-žnjena sjedenjem na klupi.

U svojoj školi u Hagerstownu istr�ala je na teren u hidžabu. Do-bila je upozorenje od pretpo-stavljenog da mora skinuti hid-žab. Nakon što je odbila da to u�ini, on ju je istog trenutka po-slao na klupu.

„Bila sam ljuta, jako sam že-ljela igrati, uživam igraju�i ko-šarku“, izjavila je Hak.

„Da, bili smo veoma ljuti, po-gotovo zbog toga što do sada nije imala takvih problema, igra-la je mnoštvo utakmica islamski obu�ena i nikada nije bilo pro-blema“, izjavila je majka njene školske prijateljice Connie Cline.

Hidžab je vjerska obeveza, ali koordinator lige tvrdi kako nisu znali ništa o tome.

Protivni�ka ekipa se ponudi-la da se odigra nova utakmica,

ali porodica Hak je odbila njiho-vu ponudu.

„Dopustio sam joj da igra ko-šarku, da inspiriše ostale mlade muslimane da mogu aktivno u�e-stvovati u svim aktivnostima, a time ne kršiti svoje vjerske obave-ze“, rije�u se Mahiminog oca Mu-hameda.

„Povrijedili su je. Ne samo nju, ve� su uvrijedili mnoge druge ljude. To je daleko od sporta. Mi samo želimo da nau�imo mlade nekim sportskim vještinama, ali istovre-meno i nekim životnim vrijedno-stima, poput discipline i napornog rada.“

Izvor: IslamBosna.ba

telefonske razgovore sa ministrima unutrašnjih poslova Egipta i Izraela. Naravno, najve�i gubitnik ovih dešavanja, ako se završe pozitivno u korist egipatskog naroda, bit �e Izrael, jer �e imati ozbiljnu opozic-iju u svojim susjedima u Egiptu. Ako se „tunižanska kuga“, kako je nazivaju arapski mediji, proširi i na druge zemlje poput Sirije, Jordana, pa i Saudijske Arabije, ne piše se dobro Izraelu.

Kako agencije navode, u vri-jeme pisanja ovog teksta, o�ekuje se ubrzo formiranje nove vlade.

Žrtve i hapšenjaU sukobima sa policijom i vojs-

kom poginulo je više stotina civila, a na hiljade je ranjenih. Ta�an broj se ne zna zbog ogromnog haosa koji je nastao. Mnoga tijela mrtvih i povrije�enih demonstranata još su na ulicama Egipta.

Me�u uhapšenim demonstranti-ma su �etvorica visokih funkcionera i na stotine �lanova „Muslimanske bra�e“, najve�e opozicije u Egiptu koja je i zvani�no pristupila demon-stracijama.

Protjerivanje „Al-Džezire“Vlasti su nakon pet dana od

po�etka demonstracija zabranile rad Televiziji „Al-Džazira“ u Egiptu i ukinule akreditacije novinarima te ku�e. Ova televizija sa sjedištem u Kataru pratila je skoro 24 �asa demonstracije u Egiptu protiv režima Hosnija Mubaraka koji u vrijeme pisanja ovog teksta ulaze u šesti dan.

Svoj potez obrazložili su tvrdn-jom da program na arapskom pred-stavlja mogu�i forum za podsticanje

demonstracija.„Al Džazira“ je danas saopštila

da je odluka egipatskih vlasti smišljena da bi „ugušila“ otvoreno izvještavanje i „u�utkao“ egipatski narod.“

Kako bi se onemogu�ila komuni-kacija sa svijetom putem interneta, te me�usobna komunikacija demon-stranata u Egiptu, sve internet veze su prekinute, a znatno je otežana i telefonska komunikacija.

Izvor: Mešihat.org

MUHAMED EL-BARADEJ SE MUHAMED EL-BARADEJ SE PR IDRUŽIO PROTESTIMAPRIDRUŽIO PROTESTIMA

DEMONSTRANTI PROVODE DEMONSTRANTI PROVODE NO�I NA UL ICAMANO�I NA UL ICAMA

ZAHTIJAVAJU ODLAZAK ZAHTIJAVAJU ODLAZAK MUBARAKAMUBARAKA

URE�UJE: SALAHUDIN FET I�

MAHIME HAKMAHIME HAK

40 1. FEBRUAR 2011.

REAGOVANJE

Direktor Media centra Islamske zajednice Sead-ef. Ša�irovi� uputio je Ve�ernjim novostima tekst reagovanja pod naslovom „Vladikine otrovnice“ na tekst vladike ba�kog Irineja Bulovi�a objavljenog u pomenutom listu 27. januara ove godine pod naslo-vom „Zukorli� politi�ar, u veri samo privremeno“.

Obzirom da Ve�ernje novosti nisu objavile tekst reagovanja, prekršile su Zakon o javnom informisanju, tako da �e Islamska zajednica, u skladu sa �lanom 47 pomenutog Zakona, podnijeti tužbu protiv odgovornog urednika ovog lista.

Tekst reagovanja „Vladikine otrovnice“ objavljujemo u cjelo-sti.

Reagovanje

OTROVNICE VLADIKE BA�KOG

�itaju�i tekst vladike Irineja Bulovi�a ba�kog u „Ve�ernjim novostima“ od 27.01.2011. pod naslovom „Zukorli� politi�ar, u veri samo privremeno“, šta re�i osim: „Teško vjeri koju Vladika promoviše, a još teže Crkvi koju zastupa.“

Nema sumnje da cilj pomenutog teksta nije bila odbrana sve-tosavskih vrijednosti, jer one nisu ni od koga bile napadnute, a po-gotovo ne od glavnog muftije Muamera ef. Zukorli�a, na koga se Vladika svim svojim otrovnim perom obrušio.

Vladika optužuje Muftiju za nasilje, pritom ne iznose�i nije-dan argument za to i ne navode�i nijedan citat Muftije u prilogu svoje tvrdnje.

Zbog stava Islamske zajednice protiv prisilnog u�eš�a musli-manske djece na svetosavskim akademijama u školama, Vladika opravdava pojave islamofobije iz kojih se, poznato je, ra�a nepri-jateljstvo i nasilje prema muslimanima.

U zanosu pravoslavizacije i svetosavizacije državnih organa, Vladika o�ito zaboravlja da je po Ustavu Srbija sekularna, a ne te-okratska država, te da u njoj, pored srpskog pravoslavnog stanov-ništva, žive pripadnici drugih nacija i vjera.

Ovakvim stavovima jasno se pokazuje ko je autor ideje da dr-žavne ustanove imaju svoju krsnu slavu, ignorišu�i pritom potre-bu da ih svi gra�ani dožive kao svoje da bi im bili lojalni. Pravo svakog krš�anina je da krsti svoje dijete, kao i sve drugo što mu je u privatnom posjedu, a krstiti državne ustanove multietni�ke dr-žave zna�i podrivati stabilnost u temeljima same države.

Nije Vladika bio u zanosu, niti se zaboravio dok je ovo pisao, ve� to �ini svjesno, šalju�i poruke kojima legitimira i legalizira metu. Optužbama za nasilje on zapravo sugeriše da silom i nasi-ljem treba odgovoriti.

Misli li njegovo preosveštenstvo da je javnost zaboravila da je baš on, vladika ba�ki Irinej Bulovi�, li�no i u pisanoj formi, bla-goslovio zloglasnu Jedinicu za specijalne operacije (JSO), �ija ko-manda je pod rukovodstvom Milorada Ulemeka Legije organizo-vala i izvršila ubistvo premijera dr. Zorana �in�i�a, kao i brojne druge gnusne zlo�ine. I kakve veze taj �in ima sa miroljubivom misijom krš�anstva?

Sada je mogu�e povjerovati u istinitost informacije koju sadr-ži anonimno pismo koje je ovih dana prispijelo u kabinet muftije Zukorli�a, da je neki od srpskih iseljenika u Holandiji tražio bla-goslov od Vladike ba�kog da likvidira muftiju Zukorli�a.

Vrh tendencioznosti je prevo�enje stava Islamske zajednice u osporavanje lika i djela Rastka Nemanji�a - Svetog Save. Niko i nikada u ime Islamske zajednice nije dao sebi za pravo da ocjenju-je zna�aj i ulogu Svetog Save. Naprotiv, Islamska zajednica uva-žava pravo srpskog naroda na puno poštovanje li�nosti iz svoje historije.

Isticanje Mehmed-paše Sokolovi�a, Meše Selimovi�a i Osma-na �iki�a sa odrednicom „Srbi muslimani“ zapravo predstavlja poruku koji su muslimani za Vladiku i njegove istomišljenike pri-hvatljivi.

Sada nije teško zaklju�iti ko je stvarni ideolog i inspirator agre-sije na Islamsku zajednicu kako bi se otklonile institucionalne smetnje za posrbljenje Bošnjaka i drugih muslimana u Srbiji.

Nakon saopštenja Islamske zajednice od utorka, bilo je za o�e-kivati da se Srpska pravoslavna crkva ogradi od nezakonitog pona-šanja Ministarstva prosvjete, te pojedinih direktora škola i nastav-nika, no svojim novinskim nastupom Vladika je natovario Crkvi breme koje joj u ovom trenutku nije trebalo.

Direktor Media centra Islamske zajednice Sead ef. Ša�irovi�

KONKURS

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji objavljuje

KONKURS

za odlazak na UMRU u organizaciji Sa-vjeta za da'vu i Ureda za hadž.

Dokumenata se mogu predati do 5. fe-bruara, a polazak se planira po�etkom marta.

Umra se ovog puta organizuje samo za omladinu, aktiviste Islamske zajednice, a broj putnika je ograni�en.

Izabrani putnici su u obavezi da za troš-kove puta i boravka participiraju 600 eura.

Zainteresovani kandidati se mogu pri-javiti na sljede�e brojeve tel: 020 315 452, 064 889 15 03, 064 889 15 78.