stolar plan i program -...

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA I

MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

2013

Na temelju �lanka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. –

pro�iš�eni tekst), �lanka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pro�iš�eni tekst), �lanka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. sije�nja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtni�ke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE STOLAR

UVOD

Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od op�eobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela (program naukovanja). Sadržaji op�eobrazovnoga dijela utvr�eni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedni�kih op�ih sadržaja strukovnih i umjetni�kih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedni�kog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stru�ne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.). Sadržaji strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Strukovni sadržaji su strukovno-teorijski dio (obvezni i izborni) i prakti�ni dio. Sastavnice strukovnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) su:

1. Osnovna obilježja 2. Nastavni plan 3. Obvezni na�ini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umije�a 4. Potrebna stru�na sprema nastavnika 5. Uvjeti izvo�enja programa 6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umije�a po predmetima 7. Ispitni katalog za završni/pomo�ni�ki ispit.

1. Osnovna obilježja

Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su: - - naziv obrazovnoga programa/zanimanja - - cilj i zadaci programa - - trajanje obrazovanja - - uvjeti za upis.

2. Nastavni plan

Nastavi plan sadrži popis predmeta op�eobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s nazna�enim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred. 3. Obvezni na�ini provjeravanja znanja i umije�a

Tabli�no se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni na�ini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umije�a. 4. Potrebna stru�na sprema nastavnika Tabli�no se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela potrebna stru�na sprema nastavnika (profesora, stru�nog u�itelja i suradnika u nastavi). 5. Uvjeti izvo�enja programa - podaci za rad u skupinama u�enika (tabli�no se navode za svaki strukovno-teorijski predmet s prakti�nim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najve�i broj u�enika u skupini) - minimalni materijalni uvjeti za izvo�enje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tabli�ni prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena). 6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umije�a po predmetima

- - naziv predmeta - - razred - - tjedni i godišnji broj sati s naznakom obveznog broja sati prakti�nih/laboratorijskih vježbi - - cilj nastavnoga predmeta - - zadaci nastavnoga predmeta - - sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s nazna�enim o�ekivanim

rezultatima (znanjima i umije�ima) i sadržajima kojima se ta znanja i umije�a stje�u - - metodi�ke napomene za provedbu nastave - - osnovne obveze u�enika.

7. Ispitni katalog za završni/pomo�ni�ki ispit

Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zada�e koje se na ispitu provjeravaju, na�in provjere te daje tabli�ni pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umije�a koja u�enik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se u�enik može služiti i s pomo�u kojih se znanja provjeravaju.

1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA Cilj: Odgojno-obrazovni program za zanimanje stolar ima cilj stjecanje znanja, vještina i umije�a iz širokog podru�ja obrade drva u obrtništvu i industriji, koji �e omogu�iti u�eniku da nakon završetka školovanja, uz minimalno vrijeme uvo�enja u rad, obavlja poslove i zadatke iz djelokruga svog zanimanja. Zadaci:

• Ste�i vještinu rada na strojevima za obradu drva kao i njihovo osnovno održavanje. • Ste�i osnovna znanja iz podru�ja automatizacije i robotizacije u proizvodnom procesu. • Usvojiti znanja o svojstvima, izboru i uporabi drvnih i nedrvnih materijala • Razviti sposobnosti izrade bilo kojeg proizvoda iz širokog spektra finalnih drvnih proizvoda. • Razviti vještinu sastavljanja, okivanja i ugradnje drvnih proizvoda. • Upoznati na�ina prikazivanja budu�eg proizvoda crtežom te ste�i sposobnost izrade

jednostavnih crteža. • Upoznati rad ra�unala i mogu�nost primjene u stolarstvu. • Nau�iti izra�unati utrošak materijala te kalkulaciju budu�eg proizvoda. • Upoznati osnovna na�ela ure�enja interijera. • Nau�iti zakonitosti koje vladaju u ustrojstvu nekog poduze�a ili obrta. • Upoznati izvore opasnosti, mjere zaštite ljudi, sredstava i okoliša.

Trajanje obrazovanja: 3 godine Uvjeti za upis: Završena osnovna škola, lije�ni�ka potvrda o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

poslova stolara.

2. NASTAVNI PLAN

A) A) Op�eobrazovni dio (35 tjedana)

Broj sati 1. razred 2. razred 3. razred Naziv predmeta

tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje

Ukupni broj sati

Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 96 306 Strani jezik 2 70 2 70 2 64 204 Povijest 2 70 - - - - 70 Vjeronauk/etika 1 35 1 35 1 32 102 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 35 1 35 1 32 102

Politika i gospodarstvo - - 2 70 - - 70 Ukupno 9 315 9 315 7 224 854

B) B) Strukovno-teorijski dio (35 tjedana)

Broj sati 1. razred 2. razred 3. razred Naziv predmeta

tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje

Ukupni broj sati

Osnove ra�unalstva 1 35 - - - - 35 Tehnologija zanimanja* 1 35 2 70 3 96 201 Poznavanje materijala 2 70 1 35 105 Crtanje s konstrukcijama 2 70 3 105 3 96 271 Matematika u struci 1 35 1 35 1 32 102 Izborna nastava** 1 35 1 35 3 96 166 Ukupno 8 280 8 280 10 320 880 * Dio programa realizira se u školskoj radionici (najmanji obvezni dio sati vježbi prikazan je u prakti�nom dijelu naukovanja). ** Izborni nastavni predmet u 1. i 2. godini može biti tjelesna i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke.

U tre�oj godini izborni predmet od 2 sata tjedno treba biti iz struke, a bira se izme�u: osnova restauriranja namještaja, tehnologije ba�varstva, tehnologije model-stolarstva, tehnologije tokarenja i tehnologije zanimanja ovisno o vrsti stolarske radionice u kojoj se obavlja prakti�na nastava.

Sadržaji izbornog dijela programa u strukovnom podru�ju u 1. i 2. razredu mogu biti sadržaji obveznog zajedni�kog dijela programa s pove�anim brojem sati.

Za izborne sadržaje iz matematike mogu se tako�er koristiti sadržaji iz Okvirnih nastavnih programa op�eobrazovnih predmeta u srednjim školama (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje broj 11, Zagreb, 1997.). Za sadržaje izbornog programa iz tjelesne i zdravstvene kulture preporu�a se u�enicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet).

C) C) Prakti�ni dio (40 tjedana)*

Naziv predmeta Broj sati Ukupni broj

1. razred 2. razred 3. razred godišnje godišnje godišnje

sati

C 1 - Nastava u školi - - Tehnologija

zanimanja - - Prakti�na

nastava- najviše sati

35

325

35

235

32

128

102

688

C2 - Prakti�na nastava u stolarskoj radionici – najmanje sati

540

630

640

1810 Ukupno 900 900 800 2600 * preporu�uje se Napomena: Prakti�ni dio nastave od 700 sati treba realizirati do kraja nastavne godine,

a ostatak od 200 odnosno 160 sati tijekom školske godine. Od 2 600 sati 30% je mogu�e realizirati u školskoj radionici. Godišnji broj sati

prakti�ne nastave u školi i stolarskoj radionici utvr�uje se operativnim programom koji zajedni�ki izra�uju škola i obrtni�ka radionica. Ako škola

nema stolarsku radionicu, prakti�na nastava se izvodi u licenciranoj stolarskoj radionici s tim da se u�eniku mora osigurati svladavanje cjelokupnog programa. €

D) D) Ukupno nastave

Broj sati 1. razred 2. razred 3. razred godišnje godišnje godišnje

Ukupni broj sati

A) Op�eobrazovni dio 315 315 224 854 B) Strukovno-teorijski dio 280 280 320 880 C) Prakti�ni dio 900 900 800 2600 Ukupno (A+B+C) 1495 1495 1344 4334 3. OBVEZNI NA�IN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJE�A

Predmeti strukovnoga dijela programa Obvezni na�ini provjere i ocjenjivanja znanja i umije�a

Osnove ra�unalstva Prakti�ni rad na ra�unalu Tehnologija zanimanja Usmeni odgovori, pisana provjera, pisani radovi, vježbe, tehni�ko-

tehnološka dokumentacija, doma�i rad Poznavanje materijala Usmeni odgovori, pisana provjera, pisani radovi, vježbe, doma�i rad Crtanje s konstrukcijama Vježbe, usmeni odgovori, doma�i rad Matematika u struci Pisana provjera, usmeni odgovori, doma�i rad Izborni predmet Ovisi o vrsti izabranog predmeta Napomena: Tijekom drugog polugodišta druge godine obvezna je provedba kontrolnog ispita. 4. POTREBNA STRU�NA SPREMA NASTAVNIKA

Nastavni predmeti strukovnoga dijela programa Nastavnik Izobrazba

Osnove ra�unalstva profesor visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (ra�unalstvo, elektrotehnika, politehnika), dipl. ing. matematike, prof. matematike, dipl. ing. ra�unalstva, dipl. informati�ar

Tehnologija zanimanja profesor, suradnik u nastavi

visokoškolsko obrazovanje, dipl. ing. drvne industrije

Poznavanje materijala profesor visokoškolsko obrazovanje, dipl. ing. drvne industrije

Crtanje s konstrukcijama profesor visokoškolsko obrazovanje, dipl. ing. drvne industrije,

Izborna nastava struke profesor visokoškolsko obrazovanje, dipl. ing. drvne industrije

Matematika u struci profesor visokoškolsko obrazovanje, prof. matematike, dipl. ing. matematike, dipl. ing. drvne industrije

Prakti�na nastava u školi profesor, stru�ni u�itelj

visokoškolsko obrazovanje, dipl. ing. drvne industrije, srednje obrazovanje drvodjeljske struke s položenim stru�nim ispitom

Prakti�na nastava u stolarskoj radionici

Majstor- stolar srednje obrazovanje, stolar s položenim majstorskim ispitom

Osim navedenih nastavnika nastavne predmete mogu izvoditi i drugi nastavnici prema Pravilniku o stru�noj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 1/96., 80/99.). 5. IZVO�ENJE PROGRAMA 5.1. Rad s u�enicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard)

Nastavni predmet Razred Nastavnik Broj sati Broj u�enika

Ra�unalstvo 1. profesor 35 15 Tehnologija zanimanja

1. 2. 3. profesor i suradnik u nastavi

70, 105, 96 25

Poznavanje materijala

1. 2. profesor 70, 35 25

Crtanje s konstrukcijama

1. 2. 3. profesor 70, 105, 96 25, za rad u ra�unalnoj u�ionici 15

Matematika u struci

1. 2. 3. profesor 35, 35, 35 25

Izborni predmet struke

3. profesor i suradnik u nastavi

70

5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvo�enje programa

Prostor Oprema Nastavni predmeti

Ra�unalska u�ionica 15 ra�unala s odgovaraju�im programima za obradu teksta, LCD projektor, pisa�, mogu�nost pristupa Internetu.

Ra�unalstvo

Školska u�ionica, stolarska radionica

Klasi�na u�ionica i kabinet prof. s potrebnim uzorcima; Stolarska radionica s osnovnim strojevima za obradu drva; Klasi�na u�ionica, 15 ra�unala s odgovaraju�im programima za crtanje, LCD projektor, pisa�.

Tehnologija zanimanja

Školska u�ionica Klasi�na u�ionica i kabinet prof. s potrebnim uzorcima.

Poznavanje materijala

U�ionica- crtaonica, Ra�unalna u�ionica

Klasi�na u�ionica, 15 ra�unala s odgovaraju�im programima za crtanje, LCD projektor, pisa�.

Crtanje s konstrukcijama

Školska u�ionica Klasi�na u�ionica Matematika u struci Izborni predmet Napomena: U sklopu strukovnih predmeta nužno je predvidjeti posjete sajmu namještaja i obrtništva, muzeju za umjetnost i obrt, aktualnim izložbama s tematikom iz struke, a tako�er karakteristi�nim pogonima drvne industrije (pilanama, proizvo�a�ima plo�a, tvornicama namještaja…).

6. NASTAVNI PROGRAM - KATALOG ZNANJA, VJEŠTINA I UMIJE�A

Nastavni programi za predmete op�eobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003. 6.1. Nastavni predmet: tjelesna i zdravstvena kultura

ŠKOLE strukovne-trogodišnje BROJ SATI TZK

Razred prvi Razred drugi Razred tre�i PROGRAM tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje

OSNOVNI PROGRAM 1 35 1 35 1 32

IZBORNA NASTAVA 1 35 1 35 1 32

Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe �ovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uve�avaju adaptivne i stvarala�ke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada. Zadaci: • • razviti osobine, sposobnosti i motori�ka znanja te stvarati naviku bavljenja športom

radi kvalitetne športske rekreacije, • • stjecanje znanja o �initeljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, • • razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za �uvanje i promicanje zdravlja,

• • usvajanje motori�kih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motori�kih zadataka,

• • razvijanje radnih sposobnosti, • • izgra�ivanje humanih me�uljudskih, • • njegovanje higijenskih navika • • teorijsko-prakti�no osposobljavanje za stalnu primjenu odgovaraju�eg tjelesnog

vježbanja kao dijela kulture življenja i to: - - o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine

organske sustave, - - o o�uvanja zdravlja, na�inu prevencije i sanacije poreme�aja uslijed nekretanja

ili posljedica prouzro�enih obavljanjem odre�enog zanimanja, - - o na�inu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja, - - o na�inu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se poja�ano

bavili, • • razvijati osje�aj za o�uvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških

aktivnosti, športskih igara i zabave. Posebne zada�e za u�enike:

Razred : PRVI • utjecati na morfološki status u�enika, posebice na razvoj miši�ne mase • utjecati na uskla�ivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), miši�a i masnog tkiva

• uskla�ivati nesrazmjer rasta sr�anog miši�a, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak u�enika

• djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim na�inima kretanja

• razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignu�a i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motori�kih aktivnosti

Razred : DRUGI

• nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status u�enika, posebice na razvoj miši�ne mase

• utjecati na uskla�ivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), miši�a i masnog tkiva • stimulirati razvijanje motori�kih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti,

brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i stati�ke snage • djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na

ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim na�inima kretanja • usmjeravati u�enike da individualno doziraju volumen optere�enja suzbijaju�i želju za

postizavanjem motori�kih dostignu�a koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogu�nostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju

• pomagati u�enicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima izme�u pojedinca i društva

Razred : TRE�I

• nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa u�enika, posebice na pove�anje snage ruku i ramenog pojasa

• utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti • utjecati na što u�inkovitiji razvoj op�e motorike, a posebice onih struktura gibanja

koje su u funkciji odre�enog zanimanja u�enika • razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih

dostignu�a i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motori�kih aktivnosti • osposobiti u�enike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u

funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena.

Posebne zada�e za u�enice:

Razred : PRVI

• nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status u�enica, a posebice na proporcionalan razmjer izme�u miši�nog i potkožnog masnog tkiva

• stimulirati razvijanje motori�kih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža

• privikavati u�enice na odgovaraju�e vježbanje i za vrijeme mjese�nog ciklusa, posebice u�enice koje imaju smetnje (dismenoreja)

• utjecati na jakost i gibljivost karli�nog pojasa i na snagu le�ne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava

Razred : DRUGI

• utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti • utjecati na razvoj op�e motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji

odre�enog zanimanja u�enica


Razred : TRE�I

• nastaviti s procesom potpomaganja harmoni�nog razvoja morfološkog statusa u�enica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)

• stimulirati razvijanje motori�kih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža

• utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti u�enica postupnim organskim prilago�avanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)

• utjecati na razvoj op�e motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji odre�enog zanimanja u�enica


• usvajanje odre�enog fonda motori�kih informacija prijeko potrebnih za o�uvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za o�uvanje i korištenje zdrave prirodne sredine.

SPECIFI�NOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA U�ENIKA

S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim �initeljima i sl., djeluje na �ovjeka tako da zna�i stanovitu optere�enost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini. U pojmu optere�enje, podrazumijeva se odnos izme�u nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje. Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava ve�i, to �e neki stalan zahtjev stvarati manje optere�enje i suprotno. Optere�enje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, ve� je uvjetovano nizom drugih �initelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom. Zakonomjernoš�u društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je mogu�e izolirati pojedine skupine rada, to�nije re�eno radnih mjesta, gdje se glavno optere�enje javlja u ve�oj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava. Me�utim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji optere�uje i ima posljedice na �itav organizam, iako su uvijek neki od podsustava optere�eni više, a neki manje. Ovisno o stupnju optere�enosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizi�ki) i pretežito informacijski (mentalni). To�nije, podjela prema stupnju optere�enja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u ve�i rad. I. Fizi�ki rad se može podjeliti na: 1. Rad s pretežito dinami�kim režimom miši�ne aktivnosti, pri �emu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti: a) velika b) srednja (umjerena) c) mala.

2. Rad s pretežito stati�kim režimom miši�ne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinami�kih kontrakcija miši�nog sustava preko živ�anog na druge dijelove organizma. Stati�ki se rad može odvijati tako da: a) stati�ke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini b) stati�ke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih razli�ito velikih sila (tereti i sl.). Potrebno je ste�i i solidna teorijska znanja i to: 1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, na�ina prevencije i sanacije poreme�aja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem odre�enoga zanimanja. 2. Elementarna znanja o na�inu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja. 3. Znanja o na�inu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se poja�ano bavili. II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti optere�enja pojedinih dijelova živ�anog sustava na: 1. Senzori�ki rad, gdje su pretežito optere�eni receptori, osjetni putovi i senzori�ka središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl. 2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živ�anog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.). 3. Stvarala�ki umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.). Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri �emu moramo razlikovati rad i intenzitet optere�enja. Treba dati prikaz optere�enja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o na�inu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja: I. skupina Rad se provodi jedino djelatnoš�u našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad). II. skupina Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata. III. skupina Rad na neautomatskim strojevima. IV. skupina Rad na automatskim strojevima. Prema navedenoj podjeli mogu�e je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o na�inu rada u procesu istoga zanimanja. Za zanimanja I. skupine preporu�a se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje �e primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motori�ke sposobnosti. �esto se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina miši�a koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje �e omogu�iti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmi�ko-športsku gimnastiku za u�enice). Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporu�a se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje �e primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na

motori�ke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.). U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stoje�i preporu�a se izvo�enje motori�kih zada�a u sjede�em i leže�em položaju radi rastere�enja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za ja�anje miši�a - drža�a svoda stopala radi sprje�avanja pojave ravnih stopala i drugih ošte�enja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovaraju�im kineziološkim aktivnostima pove�ati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.). U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najve�im dijelom sjede�i, s karakteristi�nim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito stati�kim režimom miši�ne djelatnosti. U program nastave preporu�uju se kineziološke aktivnosti koje �e preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje �e poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmi�ko-športska gimnastika i aerobik za u�enice i dr.).

OSNOVNI PROGRAM

Osnovni je program koncipiran na temeljnim motori�kim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogu�uju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških zna�ajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija li�nosti te socijalizaciju svakoga u�enika. Sadržaji osnovnoga programa odre�uju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja odre�ena su:

- - zdravstvenim stanjem, morfološkim zna�ajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog u�enika

- - motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje - - razinama usvojenosti teorijskih i motori�kih kinezioloških izvješ�a - - utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu - - materijalnima, kadrovskima i drugima mogu�nostima škole, odnosno sredine u

kojoj škola djeluje. Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zada�a tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti: 1) - atletika 2) - košarka - športska gimnastika - odbojka - ples - nogomet - ritmi�ko-športska gimnastika - rukomet. - borila�ki športovi. Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem na usvajanju motori�kih znanja polaznika.

IZBORNI PROGRAM

Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predvi�en je za u�enike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju u�enike za obrtni�ka zanimanja u

jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije odre�en te se preporu�a u�enicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, u�enici imaju mogu�nost proširiti znanja i sposobnosti, ste�ena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje. Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno u�enje i mogu�nost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnoš�u kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva u�enika uvo�enjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine u�enika i pripremiti u�enike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja odre�enoga cilja i zada�a, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:

1) - veslanje - stolni tenis - klizanje - plivanje - skijanje - badminton - biciklizam - planinarenje - tenis - orijentacijsko tr�anje i dr. 2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje �e se s vremenom pojaviti i biti omiljene. Odabirom navedenih aktivnosti i športova, u�enici imaju mogu�nost proširiti znanja i sposobnosti, ste�ena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, razli�ite od onih iz osnovnoga programa

PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA U�ENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA

Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost optere�enja. Zato je prijeko potrebno da se program tjelesne i zdravstvene kulture izra�uje i primjenjuje po na�elima koja vrijede za izradbu i provo�enje programa tjelesne i zdravstvene kulture za u�enike ošte�enoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga u�enika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zada�u što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.

METODI�KO-DIDAKTI�KE UPUTE

Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao

sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju stati�ka optere�enja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje �ovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mla�oj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih na�ela ovog odgojno-obrazovnog podru�ja. Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zada�a tjelesne i zdravstvene kulture razli�ito je za svaku školu, imaju�i pred o�ima i dodatno zauzimanje u�enika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, �ime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za u�enike svih škola nije mogu�e.

U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postoje�im fondom sati ostvariti promjenjivi u�inci: znatno umanjeni kada je rije� o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim u�incima. Nešto ve�a postignu�a mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motori�kih znanja, ali znatno manji u usvajanju motori�kih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema. Osim ve� navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih �imbenika na rast i razvoj. Odnos izme�u genotipa i egzogenih utjecaja u razli�itim je razdobljima razvoja razli�it i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir. Te zakonitosti imaju samo usmjeriva�ko zna�enje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa. Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedina�na i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogu�noš�u ponavljanja. U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to mogu�e, želje polaznika. Odnos izme�u pojedina�noga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1. Postoje�im fondom sati mogu�e je ostvariti ciljeve i zada�e tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema. Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motori�kih priop�enja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti. Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja �e mo�i djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog u�enika. To ujedno zna�i da treba izabrati one aktivnosti, koje �e se mo�i potpuno provesti s obzirom na materijalne mogu�nosti škole.

U�enicima obrtni�kih škola �esto s pove�anim jednostranim tjelesnim optere�enjem treba ponuditi aktivnosti s kojima �e brže do�i do oporavka organizma od štetnih i stati�kih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje �e u�enici mo�i usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).

Škole koje organiziraju nastavu prakti�ne nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu prakti�ne nastave. Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtni�kim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te u�enicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno.

Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rastere�uju�i, ali nastavnik je temeljni �imbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rastere�enja u�enika te preporu�ujemo sljede�e:

• • Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštuju�i potrebe u�enika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.

• • U operativnim nastavnim programima cilj i zada�e treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s u�enicima razli�itih interesa i mogu�nosti.

• • Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motori�kih priop�enja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

• • U izvo�enju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodi�ke organizacijske oblike rada i odgovaraju�e nastavne metode i metode u�enja.

• • U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena optere�enja na satu.

• • Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala. • • Ocjenjivanje u�enika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku»

Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihi�ko optere�enje u�enika, treba uvažavati osobne mogu�nosti i sposobnosti u�enika i u skladu s tim osobni mogu�i napredak.

• • Osigurati izvo�enje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških razli�itosti spolova i programskih sadržaja.

• • Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije mogu�e na drugi na�in organizirati.

• • Poticati stvaranje ugodne radne klime izme�u nastavnika i u�enika te izme�u samih u�enika.

6.2. Nastavni predmet: Osnove ra�unalstva Razred: 1. Tjedni (ukupni) broj sati: 1/35 Cilj: Stjecanje teoretskih i prakti�nih znanja rada na ra�unalu. Zadaci:

• • Upoznati u�enike s radom ra�unala i njegovim dijelovima. • • Upoznati u�enike s mogu�noš�u korištenja ra�unala u svrhu izrade stru�ne

dokumentacije. • • Upoznati u�enike s na�inom korištenja Interneta radi širenja znanja u

drvodjeljskoj struci. • • Stjecanje vještine rada u osnovnim ra�unalnim programima.

Nastavna cjelina O�ekivani rezultati (znanja, vještine i umije�a) Nastavni sadržaji

Pojam informatike Gra�a ra�unala

Znati definirati informatiku i ra�unalstvo. Usvojiti znanja o gra�i ra�unala i povezati gra�u s prakti�nim radom na ra�unalu. Znati se koristiti ra�unalom za pisanje teksta.

Osnove informatike, podjela informacija, ra�unalstvo Funkcionalna shema ra�unala, procesor, memorija, U/I ure�aji, prikaz brojeva za memoriju, operacijski sustavi, Windows. Fizi�ko povezivanje dijelova ra�unala, rad s tipkovnicom i mišem, obrada i ispis teksta. Rad s datotekama, izrada i

Rad s ra�unalom Software - programska potpora Word Internet

Koristiti se naprednijim tehnikama u radu s tekstom i znati izra�ivati i popunjavati tablice Znati koristiti se Internetom

ure�ivanje tablica, crtanje i umetanje objekata, program za formulare. Struka na Internetu, svjetsko tržište namještaja, literatura i dizajn, korištenje pretraživa�a.

Metodi�ke napomene: Preporu�uje se izvo�enje nastave isklju�ivo prakti�nim radom na ra�unalu. Obveze u�enika: Izrada doma�ih i školskih pisanih radova vezanih uz stru�ne predmete.

6.3. Nastavni predmet: Tehnologija zanimanja Razred: 1., 2., 3. Tjedni (ukupni) broj sati teorije, vježbi: 1/35 T, 1/35 V; 2/70 T, 1/35 V;

3/96 T, 1/32 V. Cilj: Nau�iti i osposobiti u�enike za samostalan rad u cjelokupnom tehnološkom procesu izrade proizvoda od drva, drvnih i nedrvnih materijala, od krojenja do završne obrade i postavljanja u prostor ili ugradnje. Zadaci:

• • Upoznati i nau�iti koristiti se alatom te pripremati razne ru�ne i mehani�ke alate i naprave za rad.

• • Upoznati u�enike s tehnikama rada na razli�itim primjerima. • • Upoznati u�enike s opasnostima pri radu te mjerama zaštite. • • Nau�iti svrhu sušenja i upoznavati tijek sušenja drva. • • Nau�iti to�an redoslijed tehnološkog procesa od krojenja materijala do

blanjanja, savijanja, izrade vezova i profila, pa do montaže i sastavljanja. • • Upoznati u�enike s problematikom to�nosti i �isto�om obrade. • • Razviti odgovornost za racionalnu uporabu materijala, za �uvanje i održavanje

sredstava za rad te težnju za pove�anjem proizvodnosti.

Prvi razred: T 1/35, V 1/35

Nastavna cjelina

O�ekivani rezultati (znanja, vještine i umije�a) Nastavni sadržaji

Radionica Ru�ni radni alat Ru�ni mehani�ki alat (prijenosni strojevi). Mjerenje i zacrtavanje Krojenje (ru�no)

Upoznati alat i opremu stolarskih radionica. Shvatiti organizaciju rada u stolarskim radionicama. Nau�iti sve o ru�nim i ru�nim prijenosnim alatima. Upoznati i u�enike s primjenom mjera zaštite na radu. Upoznati i nau�iti u�enike kako mjeriti i zacrtavati masivno drvo, te plo�aste i drvne materijale. Posebno u�enicima skrenuti pažnju na važnost krojenja s obzirom na iskorištenje materijala, nau�iti vrste

Prostor radionice – površina, visina, osvijetljenost, grijanje, vlaga, protupožarna zaštita, radno odijelo, stolarska klupa, osobni ili zajedni�ki radni alat. Alati za mjerenje, zacrtavanje, za piljenje, blanjanje, bušenje, glodanje, brušenje. Mjerenje piljene gra�e i plo�astih materijala, zacrtavanje za krojenje. Pojam krojenja i principi krojenja, smjerovi krojenja. Izbor

Blanjanje (ru�no) Ru�na izrada spojeva Prirodno sušenje Umjetno sušenje drva Strojevi za krojenje Krojenje s pomo�u strojeva

krojenja. Nau�iti svrhu i važnost blanjanja te izbor blanjanja. Nau�iti osnovne spojeve te znati primijeniti alate za konkretan spoj. Upoznati se s pojmovima stovarišta, složajeva te nau�iti razloge sušenja drva, na�ine slaganja složajeva te prednosti i mane prirodnog sušenja. Upoznati u�enika s umjetnim sušenjem. Nau�iti razliku izme�u prirodng i umjetnog sušenja. Nau�iti opremu sušionice. Upoznati se sa strojevima za krojenje i njihovim alatima. Znati pripremati alate za rad. Nau�iti glavne dijelove i njihove funkcije. Znati opisati na�ine krojenja te znati izraditi shemu krojenja s izra�unom iskorištenja za masivno drvo i za plo�e. Znati objasniti i pojmove prepiljivanje, raspiljivanje, prikra�ivanje, okorak, okrajak. Upoznati se s numeri�ki vo�enim strojevima i principom rada na njima.

pila i na�in krojenja. Izbor blanja i tehnike rada s blanjama. Zacrtavanje, izbor i primjena alata za izradu spojeva produženja i proširenja. Stovarište složajevi, trajanje sušenja, klima. Sušionice – vrste, oprema sušionice, na�ini sušenja, usporedba prirodnog i umjetnog sušenja. Kružne pile – dijelovi, uloga, održavanje, alat; tra�ne pile, primjena, dijelovi i održavanje alata. Tehnološki proces krojenja. Odre�ivanje nadmjere. Izbor i podešavanje strojeva. Sheme krojenja. Veli�ina otpada. Numeri�ki vo�eni strojevi i krojenje na njima.

Drugi razred: T 2/70, V 1/35


Blanjalice i tehnologija blanjanja Glodalice i tehnologija glodanja

Upoznati i nau�iti vrste blanjalica te njihov princip rada. Nau�iti svrhu blanjanja te kako se zaštititi prilikom rada. Upoznati se s vrstama glodalica, nau�iti glavne dijelove i njihove funkcije,

Vrste blanjalica, glavni dijelovi i njihova uloga, radni alat blanjalica, tehnološki proces blanjanja, održavanje i mjere zaštite. Pojam glodanja, vrste glodalica (stolna glodalica, nadstolna

Bušilice i tehnologija bušenja Dubilice i tehnologija dubljenja

nau�iti o zaštiti na glodalicma. Upoznati radni alat glodalica. Nau�iti kako raditi na glodalici i njihove mogu�nosti pri izradi vezova i profila. Upoznati se s numeri�ki vo�enim strojevima i principom rada na njima. Upoznati vrste bušilica, njihov radni alat. Nau�iti o zaštiti prilikom rada na bušilicama. Upoznati se s tehnološkim procesom bušenja i problemima pri bušenju. Upoznati se s numeri�ki vo�enim strojevima i principom rada na njima. Upoznati se s pojmom dubljenja i vrstama dubilica. Upoznati se s na�inom rada na dubilicama i na�inom zaštite. Nau�iti glavne dijelove.

glodalica, karusel glodalica, kopirne glodalice, tokarske glodalice, �eparice za ovalne i prizmati�ne �epove); dijelovi, opis i primjena stroja, mjere zaštite, održavanje, vrste i namjena radnih alata, rad na pojedinim strojevima, izrada vezova i profila, tehnološki proces izrade, naprave i ure�aji koji se koriste, šablone, to�nost i tolerancije, režimi glodanja. Numeri�ki vo�eni strojevi i rad na njima. Pojam bušenja, vrste bušilica (jednovretena, viševretena, horizontalna, vertikalna, kombinirana, osciliraju�a; opis strojeva, dijelovi, uloga, radni alat, zaštita pri radu i održavanje, namjena, tehnološki proces bušenja, bušenje okruglih i ovalnih rupa, izrada vezova, to�nost, kinematika alata, oštrenje alata, to�nost i tolerancije, režim bušenja. Numeri�ki vo�eni strojevi i rad na njima. Pojam dubljenja, vrste strojeva (ekscentri�ne i lan�ane dubilice) dijelovi, opis stroja, priprema za rad te namjena stroja, održavanje stroja i alata, zaštita pri radu, na�ini i tehnika dubljenja, izrada

Tokarilice i tehnologija tokarenja Preše i tehnologija prešanja Savijanje drva

Upoznati u�enike sa strojevima za tokarenje. Nau�iti na�ine tokarenja i kako se zaštiti prilikom rada. Nau�iti koje vrste drva su najpogodnije za tokarenje. Upoznati se s tehnološkim procesom i to�noš�u obrade. Upoznati se s vrstama preša. Nau�iti razloge prešanja. Upoznati se s tehnološkim procesom prešanja. Upoznati se s tehnološkim procesom savijanja.

vezova na dubilicama, upuštanje okova, to�nost i tolerancije. Pojam tokarenja, vrste tokarilica (centri�na, �eona, propusna, automatska tokarilica, tokarska glodalica), namjena, opis i dijelovi stroja, zaštita pri radu, održavanje strojeva i alata, tehnološki proces tokarenja, tehnika rada, to�nost i tolerancije, režim tokarenja. Pojam i razlog prešanja, namjena, dijelovi, opis i priprema (stroja) preša, održavanje i mjere zaštite pri radu, vrste preša (s obzirom na ostvarivanje pritiska, temperaturu prešanja, na�in i oblik prešanja, namjeru, preše za furniranje, za okvire, za korpuse, za masivne plo�e); tehnika rada, vrste i ostvarivanje pritiska te izra�un potrebnog pritiska, tehnološki proces i princip prešanja, režimi prešanja. Savijanje, sile naprezanja i njihove posljedice. Priprema drva za savijanje – omekšavanje, plastifikacija, oblici savijanja, na�ini savijanja – ru�no, strojno, šablona, savijanje u VF polju, sušenje savijenih elemenata, zaštita pri

To�nost obrade

Nau�iti kako provjeriti i kontrolirati to�nost obrade. Upoznati uvjete koji utje�u na to�nost obrade.

radu, kondicioniranje savijenih elemenata. Pojam to�nosti obrade i tolerancije. Mjerila. Kontrola to�nosti. Greške.

Tre�i razred: T 3/96, V 1/32


Transport Tehnologija oplemenjivanja – furniranja

Upoznati se s na�inima transporta sitnog i krupnog otpada te transportom elemenata i gotovih proizvoda Upoznati se s razlozima oplemenjivanja. Nau�iti razlikovati materijale za oplemenjivanje. Nau�iti postupke oplemenjivanja razli�itim materijalima. Upoznati tehnološki proces i opremu. Nau�iti pogreške kod oplemenjivanja.

Zra�ni transport otpada, vrste (centralni, lokalni; prednosti i mane) dijelovi sistema za transport, funkcioniranje transporta u struji zraka – održavanje. Vrste transportera za krupni otpad: valj�ani, tra�ni, pogonjeni, nepogonjeni – namjena, dijelovi, skretnice, održavanje, zaštita. Oplemenjivanje raznim materijalima: oplemenjivanje furnirom, - priprema podloge: egaliziranje, popravak, vlaga, dimenzije; - priprema furnira: odabir, poravnavanje, krojenje, sastavljanje, kontrola; - priprema ljepila: vrste, na�ini pripreme, nanošenje ljepila, formiranje paketa – sklopa: - prešanje: ciklus prešanja, režim prešanja, va�enje i odlaganje furniranih elemenata; - pogreške pri furniranju i njihovo otklanjanje:

Brusilice i tehnologija brušenja Tehnologija površinske obrade

Upoznati se s pojmom brušenja. Nau�iti vrste brusilica i na�ine brušenja. Upoznati se s brušenjem razli�itih vrsta materijala. Nau�iti odrediti brusni materijal za brušenje, odnosno znati odrediti koli�inu potrebnih brusila. Upoznati u�enike s razlozima površinske obrade. Nau�iti tehnološki proces obrade. Znati razlikovati materijale pri površinskoj obradi. Nau�iti o opasnostima pri površinskoj obradi.

probijanje ljepila nezalijepljenost furnira, pukotine na krojevima, pukotine na furniru, raširena sljubnica, preklapanje furnira; -rad na siguran na�in, zaštita. Brušenje – razlozi brušenja, neravnine, Strojevi za brušenje, vrste: tra�ne brusilice, tanjuraste brusilice, valjkaste brusilice (stolarska tra�na brusilica, širokotra�na s kontaktnom papu�om i bez nje – s jednim i više agregata, rudo brusilice, propusna tra�na za ravne štapove i savinute, jedno i više cilindri�na brusilica; bubanj brusilica, �etka, brusilica; - dijelovi brusilica i njihova uloga - brusni papir - zaštita pri radu na brusilicama. - tehnološki proces brušenja. Brušenje profila, furniranih površina, masivnog drva – širokih i uskih elemenata, savijenih elemenata. Koli�ina brusnog sredstva. Površinska obrada – razlozi: fizi�ki, estetski, funkcionalni (trajnost, promjena boje, glatko�a, mogu�nost održavanja). Priprema površine: �etkanje, otprašivanje, odsmoljavanje, �iš�enje mrlja od cementa,

Tehnologija izrade proizvoda od masivnog drva A) Namještaja

- -

masivnog namještaja

- -

plo�astog namještaja

Na primjerima stolca od masiva, komode i kreveta nau�iti redoslijed operacija i postupaka te znati izra�unati potrebe materijala. Na primjeru korpusnog elementa namještaja od plo�a nau�iti redoslijed operacija i postupaka te znati izra�unati potrebe materijala. Na primjerima prozora s izolacijskim staklom i vrata

vapna, tinte i masno�e, izbjeljivanje, kitanje, mo�enje. Nanošenje lakova – na�ini: u neraspršenom obliku (kistom, lopaticom, valjkom, spužvom, nalijevanjem, uranjanjem, provla�enjem, strojno – valjcima); u raspršenom obliku (zra�no i bezra�no špricanje, špricanje u elektrostatskom polju, oblijevanje). Nanošenje lazura – stvaranje lazurskih premaza: na�ini (kistom, uranjanjem). Otvrdnjavanje prevlaka (lakovi, lazura), ubrzavanje otvrdnjivanja (temperatura, strujanje zraka, energija zra�enja, režimi sušenja). Tehnološki proces površinske obrade (priprema površine, nanošenje zaštitnih filmova u više slojeva, me�ubrušenje – razlozi, obrada sjaja površine: brušenje lakova, poliranje, politiranje). Dužinsko, širinsko i debljinsko i kutno sastavljanje masiva i plo�a, izrada konstruktivnih elemenata i sklopova te sastavljanje gotovih proizvoda. Površinska obrada. Izra�un materijala. Izrada prozora s izolacijskim staklom od

B) Gra�evinske stolarije .

od masiva nau�iti redoslijed operacija i postupaka te znati izra�unati potrebe materijala.

krojenja elemenata do površinske obrade i postavljanja. Izra�una materijala. Izrada vrata od masiva od krojenja do površinske obrade i postavljanja. Izra�un materijala.

6.4. Nastavni predmet: Poznavanje materijala Razred: 1. i 2. Tjedni (ukupni) broj sati: 2/70 i 1/35 Cilj: Stjecanje teoretskih znanja iz podru�ja drva, drvnih i nedrvnih materijala koja �e

osposobiti u�enika za odabir optimalnih materijala za izradu razli�itih proizvoda od drva i razviti u u�enika ljubav prema drvu kao plemenitom i ekološki nezamjenjivom materijalu.

Zadaci: • Usvojiti znanja o svojstvima, izboru drva, drvnih i nedrvnih materijala. • Usvojiti znanja o gra�i, svojstvima i greškama drva. • Ste�i vještinu raspoznavanja drva, njegove estetske vrijednosti i primjenjivosti. • Se�i vještinu razlikovanja i pravilnog odabira furnira i plo�a za izradu razli�itih

proizvoda. • Usvojiti znanja o razli�itim nedrvnim materijalima koji služe u obradi drva. • Razviti u u�enika svijest o ljepoti i ekološkoj vrijednosti drva.

Prvi razred: 2/70


Dijelovi stabla Elementi gra�e drva Makroskopska gra�a drva Identifikacija drva Svojstva drva Greške drva Piljeno drvo Furniri

Usvojiti pojmove sastojine i staništa, razlikovati dijelove stabla. Znati opisati anatomske karakteristike i elemente gra�e drva Razlikovati presjeke drva, razlikovati gra�u lista�a i �etinja�a na presjecima. Razlikovati vrste drva prema teksturi i boji, razlikovati vrste drva za izradu gra�evne stolarije i namještaja. Znati razlikovati svojstva drva na uzorcima. Znati povezati utjecaj koje greške drva imaju na njegovu upotrebljivost. Znati opisati na�ine raspiljivanja trupaca, znati nazive i dimenzije piljene gra�e i optimalnu primjenu. Znati razlikovati furnire sa stajališta proizvodnje, upotrebe, svojstava i primjene

Vrste sastojina i staništa, dijelovi stabla. Stanica, membrana, jažice, traheide, traheje, vlakanca, parenhim, histološka gra�a drva. Osnovni presjeci i dijelovi drva. Makroskopska identifikacija drva lista�a i �etinja�a. Kemijski sastav drva. Estetska svojstva, mehani�ka svojstva, tehni�ka svojstva, elektri�na i akusti�na svojstva, masa, hidroskopnost, sadržaj vlage, utezanje i bubrenje Greške oblika stabla i debla, gra�e drva, od uzroka fizi�ke prirode, boje i konzistencije, od insekata i štetnika pod vodom. Raspiljivanje trupaca, razvrstavanje piljene gra�e, vrste piljene gra�e, primjena piljenje gra�e. Pojam, vrste, razvrstavanje i primjena furnira.

Drugi razred: 1/35


Plo�e Nedrvni materijali

Razlikovati plo�e, prema svojstvima, znati odrediti namjenu plo�a, ekološki aspekti upotrebe plo�a. Nau�iti svojstva brusila i njihovu primjenu, razlikovati ljepila, njihova svojstva i primjenu, znati svojstva lazura, njihove prednosti i primjenu, razlikovati lakove ovisno o mjestu upotrebe, poznavati vrste i mogu�nosti primjene plasti�nih masa.

Pojam, primjena i podjela plo�a Plo�e od masivnog drva Furnirske plo�e: vrste, uporaba, uskladištenje, raspoznavanje Panel-plo�e: vrste, uporaba, uskladištenje, svojstva. Iverice: vrste, uporaba, uskladištenje, svojstva. Vlaknatice: vrsta, uporaba, uskladištenje, svojstva. MDF, HDF plo�e, ostale plo�e: vrste, uporaba, uskladištenje, svojstva. Brusila: pojam, vrste, oznake, primjena. Ljepila: pojam, vrste, nazivi i primjena. Mo�ila, boje, lužila i izbjeljiva�i: svojstva i primjena. Lazure: pojam, vrste i primjena. Lakovi i razre�iva�i: pojam, vrste, nazivi i primjena Plasti�ne mase: pojam, vrste, oznake i primjena. Ekološki aspekti primjene i recikliranja nedrvnih materijala.

Metodi�ke napomene: U izvo�enju nastave preporu�uje se korištenje uzoraka drva, drvnih i nedrvnih materijala, posjet botani�kom i zoološkom vrtu, ponavljanje usvojenih znanja izvoditi u tematskim radionicama Zadaci za u�enike: Izrada doma�ih pisanih radova iz podru�ja drva, drvnih i nedrvnih materijala te prikupljanje razli�itih kataloga. 6.5. Nastavni predmet: Crtanje s konstrukcijama Razred: 1., 2. i 3. Tjedni (ukupni) broj sati: 2/70 , 3/105 i 3/96. Cilj: Ste�i sposobnost �itanja i crtanja jednostavnih nacrta namještaja, gra�evne stolarije i

drugih proizvoda od drva u obliku tehni�kog crteža ili uz pomo� ra�unalnih crta�ih programa.

Zadaci: • Upoznavanje elemenata drvnih konstrukcija, na�ina spajanja drva i razli�itih

konstrukcijskih oblika. • Stjecanje sposobnosti prikazivanja namještaja u prostoru. • Stjecanje vještine izra�ivanja nacrta namještaja, gra�evne stolarije i drugih proizvoda

od drva priborom za crtanje ili uz pomo� ra�unalnih crta�ih programa. • Razvijanje preciznosti i urednosti u izradi i opisivanju nacrta. • Razvijanje sposobnosti ure�enja interijera, stambenih i javnih prostora uz pomo�

ra�unalnih crta�ih programa. • Razvijanje vještina i sposobnosti oblikovanja proizvoda od drva poštuju�i principe

ergonomije i tehnologi�nosti. • Razvijati u u�enika sposobnost uo�avanja estetskih svojstava namještaja za opremanje

stambenih i javnih prostora. • Shvatiti zna�enje timskog rada.

Prvi razred: 2/70


Tehni�ko crtanje Nacrtna geometrija Ozna�avanje materijala Vezovi drva.

Znati izraditi tehni�ki crtež geometrijskih likova i tijela, znati prikazati u zadanom mjerilu zadane elemente u nacrtu i presjeku. Znati prikazati u ortogonalnoj, kosoj projekciji i izometriji geometrijske likove i tijela Znati nacrtati jednostavne elemente namještaja u nacrtu, tlocrtu i bokocrtu. Nau�iti ozna�avanje drvnih i nedrvnih materijala u tehni�kim crtežima. Znati nacrtati naj�eš�e upotrebljavane vezove za spajanje masivnog drva i plo�a.

Osnove tehni�kog crtanja, pribor za crtanje, vrste crta i njihova primjena, tehni�ko pismo, kotiranje, crtanje u mjerilu, standardi, presjeci i vrste nacrta (Vježba 1). Ortogonalna projekcija to�ke, likova i tijela. Prikazivanje geometrijskih tijela u kosoj projekciji i izometriji. Vježba 2. Vježba 3: Prikazivanje pojednostavljenih elemenata namještaja u izometriji, kosoj i otogonalnoj projekciji. Ozna�avanje masivnog drva, ozna�avanje plo�astih materijala, ozna�avanje nedrvnih materijala (vježba 4). Pojam veza i spoja drva, vrste vezova. Vezovi proširenja za masivno drvo, za plo�aste materijale (vježba 5.). Vezovi produženja za masivno drvo, za plo�aste materijale (vježba 6.). Kutni vezovi (masivnog drva i plo�a): kutno plošno

Klasifikacija proizvoda od drva.

Nau�iti osnovnu klasifikaciju namještaja prema namjeni.

sastavljanje, kutno bo�no sastavljanje (vježbe 7., 8.). Križni vezovi (vježba 9.). Priklju�no sastavljanje (vježba 10.). Kvalifikacija finalnih drvnih proizvoda. Klasifikacija namještaja prema razli�itim kriterijima.

Drugi razred: 3/105


Ra�unalni crta�i programi Namještaj za pohranu Namještaj za podloge Namještaj za sjedenje Namještaj za ležanje

Znati se koristiti ra�unalnim crta�im programima, znati na ra�unalu izraditi jednostavne nacrte razli�itih elemenata namještaja. Znati nacrtati nacrt elementa korpusnog namještaja uz korištenje kataloga ili ra�unalnih programa za odabir okova i izradu nacrta. Znati izraditi nacrt stola i koristiti se ra�unalnim crta�im programima Znati izraditi nacrt stolca prema zadanim dimenzijama u mjerilu, koriste�i se ra�unalnim crta�im programom Usvojiti osnovna znanja o konstrukciji namještaja za ležanje. Znati izraditi nacrt ležaja koriste�i se

Uvod u crtanje objekta, izrada arhitektonskog crteža, crtanje objekata koji leže pod odre�enim kutom, naredba pan, zoom, crtanje sa zadanim kordinatama, crtanje geometrijskih likova, izrada tlocrta, rad sa skupovima odabranih objekata, opremanje crteža (tekst, ozna�avanje, kotiranje). Nazivi dijelova i sklopova ormara, osnovne mjere, osnovni konstrukcijski oblici Noge, nožišta i donožja, fiksna i demontažna konstrukcija ormara, vrata i okov, ladice i okov (vježba 1.). Nazivi dijelova i sklopova stola, osnovne dimenzije i tipovi stolova, nožišta stolova, plo�a stola, u�vrš�ivanje plo�e i nožišta, fiksna i demontažna konstrukcija stolova (vježba 2.). Nazivi dijelova i sklopova stolca, osnovne dimenzije stolca, noge i nožište stolca, sjedalo i naslon stolca (vježba 3) Nazivi dijelova i sklopova ležaja, vrste ležaja i dimenzije, stranice, noge i donožja, okov,

ra�unalnim crta�im programom. podovi i madraci (vježba 4)

Vježbe: 1. Nacrt ormara s vratima ili ladicama. 2. Nacrt stola. 3. Nacrt stolca s naslonom ili bez naslona. 4. Nacrt kreveta za jednu osobu. Izrada vježbi dijelom kao tehni�ki crtež u olovci, dijelom uz korištenje ra�unalnih crta�ih programa.

Tre�i razred: 3/96


Gra�evinski nacrti Gra�evinska stolarija Drvene stube 3D odgovaraju�i ra�unalni program

Znati �itati gra�evinske nacrte, znati simbole i oznake koje se koriste na nacrtima. Znati izraditi nacrt prozora ili vrata koriste�i se ra�unalnim crta�im programima. Znati izra�unati broj i veli�inu stuba za zadani prostor, znati izraditi nacrt stubišta. Usvojiti osnovna znanja o kulturi stanovanja. Znati se koristiti ra�unalnim programom za oblikovanje interijera, stambenog i javnog prostora (tlocrtni i perspektivni prikaz).

Vrste gra�evinskih nacrta, mjerila, prikazivanje namještaja. Uzimanje mjere i vrste mjera. Prozori: vrste, podjela, materijal za izradu, okov, okivanje i brtvljenje, ustakljivanje i ugradba. Vrata: vrste, podjela, materijal za izradu, okov i okivanje, brtvljenje, ugradba. Izrada nacrta prozora i vrata (vježba 1. i 2.). Podjele i vrste stubišta, konstrukcijske vrste, prora�un broja stuba i dimenzioniranje stubišta, konstrukcija gazišta, ograda i rukohvata, materijal za izradu stubišta, izrada nacrta stubišta (vježba 3.). Oblikovanje ku�a i tlocrta, ure�enje prostora, oblikovanje namještaja za sobe, kuhinje, ulazne prostore: raspored namještaja u tlocrte, perspektiva prostora i namještaja. Oblikovanje namještaja ureda i lokala, raspored namještaja u tlocrte, perspektiva prostora i namještaja.

Namještaj stambenih prostora Namještaj javnih prostora Unutarnje opremanje

Znati podjelu namještaja prema upotrebi, znati osobitosti konstrukcije i odabira materijala za oblikovanje namještaja stambenih prostora. Znati osobitosti konstrukcija i odabira materijala za oblikovanje namještaja javnih prostora. Znati izraditi nacrte i odabrati materijal za unutarnje opremanje prostorija.

Oblikovanje namještaja za kuhinje, dnevne sobe, spava�e sobe, predsoblja i kupaonice: materijal, dimenzije, položaj u prostoriji. Oblikovanje namještaja i interijera manjeg dvosobnog stana (vježba 4.). Oblikovanje namještaja za urede i lokale, materijal, dimenzije, položaj u prostoru Oblikovanje interijera i namještaja javnog prostora po izboru (Vježba 5.). Spušteni stropovi, zidne obloge, pregradne stijene i podovi: materijal, konstrukcija, montaža i ugradnja.

Vježbe: 1. Nacrt izo-prozora 2. Nacrt vrata (sobnih ili ulaznih) 3. Nacrt stubišta. 4. Oblikovanje namještaja stana 5. Oblikovanje namještaja javnog prostora. Metodi�ke napomene: Preporu�uje se izvo�enje nastave u obliku vježbi u crtaonici ili ra�unalskoj u�ionici uz korištenje uzoraka, kataloga, Interneta i crta�ih ra�unalnih programa (Korpus, Arcon i sl.). Zadaci za u�enike: Samostalna izrada nacrta namještaja, gra�evne stolarije, obloga i drvenih stubišta u obliku tehni�kog crteža ili uz pomo� ra�unalnih crta�ih programa. 6. 6. Nastavni predmet: Matematika u struci Razred: 1., 2., 3 Tjedni (ukupni) broj sati: 1/35, 1/35, 1/32 Cilj: Nau�iti i osposobiti u�enike za osnovne izra�une u struci. Zadaci: Nau�iti i osposobiti u�enike za:

- ra�unske operacije s prirodnim i decimalnim brojevima, razlomcima, linearnim jednadžbama - postotni ra�un - mjere i mjerenje veli�ina - geometrijske likove i tijela - mjerenje i izra�un trupaca i gra�e - izra�un kinematike obrade - izra�un koli�ine materijala i vremena izrade - kalkulacije i obra�un pla�a. 1. razred: 1/35

Nastavna cjelina O�ekivani rezultati (znanja, vještine, umije�a) Nastavni sadržaji

Ra�unske operacije s prirodnim brojevima Ra�unske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima Mjerenje veli�ina Koordinatni sustav u ravnini Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Proporcionalne veli�ine.

Nau�iti ste�eno znanje primijeniti na konkretnim primjerima iz prakse. Nau�iti ra�unati s razlomcima i decimalnim brojevima. Nau�iti osnovne mjerne jedinice i njihovu primjenu u praksi. Nau�iti izmjeriti i izra�unati plohe, obujme, mase raznih likova i tijela. Nau�iti paru brojeva pridružiti to�ku ravnine i obrnuto, da u�enici mogu o�itavati grafikone. Nau�iti rješavati jednostavne jednadžbe. Nau�iti u�enike prepoznavati proporcionalne i obrnuto proporcionalne veli�ine, izra�unavati jedne iz preostalih

Osnovne ra�unske operacije: množenje,

dijeljenje, potenciranje, korjenovanje.

Pojam razlomka kao dijela cjeline, pojam

razlomka kao kvocijenta cijelih brojeva.

Zbrajanje, oduzimanje razlomaka, množenje i dijeljenje razlomaka. Razlomci i decimalni brojevi i ra�unanje s

njima.

Me�unarodni SI-sustav mjera, broj pretvornik.

Mjerenje ploha, obujma i mase.

Pravokutni koordinatni

sustav u ravnini.

Rješavanje jednadžbi, jednostavne jednadžbe s

razlomcima. Proporcionalne veli�ine,

rješavanje zadataka, obrnuto proporcionalne veli�ine, pravilo trojno.

Postotni ra�un. Kut, ravni geometrijski likovi. Geometrijska tijela.

poznatih. Nau�iti izra�unati postotak. Upoznati geometrijske likove i nau�iti izra�unavati njihove površine, opsege, te nau�iti njihove konstrukcije (Pitagorin pou�ak). Upoznati geometrijska tijela te nau�iti izra�unavati njihova oplošja i volumen (Pitagorin pou�ak).

Postotni ra�un.

Kut, mjerenje kutova, trokut, krug, kružnica,

površina trokuta, kvadrat, trapez,

paralelogram, pravilni mnogokuti.

Kvadar, kocka, piramida, valjak, stožac, kugla.

Drugi razred: 1/35


Mjere, mjerenje i koli�ina trupaca. Mjere, mjerenje i koli�ina gra�e. Izra�un deformacija zbog higroskopnosti drva

Nau�iti primjenu standardnih mjera. Nau�iti ra�unati volumen trupaca izra�unom i tablicama. Upoznati pilansko iskorištenje i otpad. Usvojiti primjenu standardnog na�ina mjerenja. Nau�iti ra�unati volumen piljene gra�e. Nau�iti izra�unavati koli�inu utezanja i bubrenja za odre�eno smanjenje ili pove�anje postotka vlage u odre�enim konstrukcijama. Znati predvidjeti pogreške na vezovima drva, deformacije spojeva zbog promjena vlage.

Standardi dimenzija trupaca, na�ini mjerenja, izra�un koli�ine drvne mase – kubatura (stožac, valjak) tablice za kubaturu, pilansko iskorištenje (nadmjera, to�nost piljenja, izra�uni). Standardi dimenzija gra�e, na�ini mjerenja, izra�un koli�ine drvne mase – volumen (kvadar – kocka). Koli�ina nadmjere na utezanje (pilanska nadmjera, izra�uni).

Postotak vlage, izra�un veli�ine utezanja i bubrenja u pojedinim smjerovima za totalno utezanje, za djelomi�ni gubitak ili primanje vlage (rezane gra�e, elemenata u preradi), promjene dimenzija i

Kinematika Koli�ine osnovnog materijala Koli�ina pomo�nog materijala

Nau�iti izra�unati broj okretaja radnog alata kod odre�enog stroja i brzinu rezanja. Nau�iti izra�unati prijenosni odnos za potrebni broj okretaja i za brzinu. Nau�iti izra�unavati koli�inu obrade s obzirom na brzinu pomaka. Nau�iti izra�unati potrebnu koli�inu materijala za odre�eni element, te njegovu vrijednost (proizvodi obra�eni na crtanju i tehnologiji). Nau�iti izra�unavati potrebne pomo�nog materijala i njegovu cijenu koštanja za odre�eni element u korelaciji s crtanjem i tehnologijom.

izra�un pogrešaka u pojedinim vrstama spojeva, konstrukcija i sklopova pri širinskom, dužinskom, i debljinskom sastavljanju, pri ugaonom sastavljanju. Broj okretaja, brzina rezanja (pri istosmjernom i protusmjernom rezanju) kod kružnih i tra�nih pila, glodalica, blanjalica, brusilica, tokarilica. Prijenosni odnosi kod remenskih prijenosa. Brzina pomaka obratka, podešavanje, izra�un koli�ina u protoku. Mjerenje masivnog drva, �iste mjere, krojne mjere, nadmjere, iskorištenje, koli�ina otpada. Mjerenje plo�astog materijala, �iste mjere, krojne mjere, nadmjere, iskorištenje koli�ina otpada. Izra�un cijene materijala. Izra�un potrebne koli�ine: ljepila, lakova, vijaka, �avala, moždanika, brusnog sredstva, stakla. Koli�ina rastepa pomo�nog materijala.

Tre�i razred: 1/32


Koli�ine materijala za proizvod

Nau�iti izra�unavati koli�ine i vrijednosti materijala za odre�ene tipove proizvoda (gra�evna stolarija, namještaj, opremanje) prema

Izra�un potrebne koli�ine osnovnog i pomo�nog materijala za proizvod, vrijednosti i

Vrijeme izrade Kalkulacije Obra�un pla�e Opremanje objekata

namjeni i vrsti proizvoda. Nau�iti izra�unavati potrebno vrijeme izrade proizvoda (gra�evna stolarija, namještaj, opremanje) u zanatskoj proizvodnji i industriji. Nau�iti izradu kalkulacije sa svim elementima koji sa�injavaju cijenu koštanja. Nau�iti izra�unati vrijednost proizvodnje, pojedina�ne i serijske. Nau�iti izra�unavati pla�u radnika po danu, satu i mjesecu. Nau�iti izra�unati potrebnu koli�inu materijala te vremena izrade, cijenu koštanja za pojedini proizvod opremanja.

cijene koštanja, vrijednosti rastepa, škarta. Izra�un potrebnog vremena za izradu elemenata, proizvoda, serije na osnovi tehnološkog procesa po fazama i operacijama (pripremno-završna vremena, osnovno vrijeme, dodatno vrijeme). Vrijednost i cijena koštanja (sata, minute) za pojedina�nu i serijsku proizvodnju. Cijena materijala, dodaci na otpad, rastep i škart, ukupni trošak materijala, trošak izrade, trošak upravljanja, rizik, dobit, porezi, režijski troškovi. Osnovna pla�a, koeficijenti, stru�na sprema, uvjeti rada, radni staž, porezi, olakšice, bruto pla�a, neto pla�a. Pove�anje i smanjenje pla�e za odre�eni iznos i postotak. Izra�un koli�ine materijala, vremena izrade, cijene koštanja za poslove opremanja (podovi, pregradne stijene), obloge zidova, spušteni stropovi, ograde, stubišta, ugra�eni namještaj, konstrukcije nadstrešnica i zimskih vrtova.

Napomena: Za izra�un koli�ine materijala i izradu pojedinih shema krojenja, kao i izradu kalkulacija i obra�un pla�a primijeniti ste�ena znanja iz ra�unalstva te ih obogatiti ovim sadržajima. Drugu i tre�u godinu raditi u korelaciji s ostalim strukovnim sadržajima (tehnologija zanimanja, tehnologija materijala i crtanje s konstrukcijama). 6.7. Nastavni predmet- Izborna nastava: Osnove restauriranja namještaja Razred: 3. Tjedni (ukupni) broj sati: 2/64 Cilj: Stjecanje stru�no-teoretskih znanja i vještina iz podru�ja restauriranja drva u svrhu

izvo�enja rekonstrukcije i restauracije proizvoda iz drva. Zadaci:

• Povezivanje usvojenih stru�no-teoretskih znanja s navikama i vještinama. • Znati pripremiti materijal, alate i strojeve za izvršenje tehnološkog procesa restauracije

proizvoda iz drva. • Znati samostalno izraditi tehni�ku dokumentaciju zate�enog i restauriranog stanja

proizvoda. • Stjecanje znanja o karakteristikama, podešavanju, održavanju i mjerama zaštite na

radu s alatima i strojevima za obradu drva. • Stvaranje pravilnog odnosa prema radu.

Sadržaj:


Restauratorski alat i pribor Restauratorski materijal Tehnologija restauriranja namještaja

Poznavati alate za finu stolarsku obradu i pribor za restauriranje namještaja Poznavati materijale za površinsku obradu i materijale za rekonstrukciju drva i furnira kod namještaja Znati rukovati alatima i materijalima pri restauriranju namještaja i njegovoj površinskoj obradi.

Organizacija restauratorske radionice, alati i njihova upotreba, pribor za restauriranje i njegova upotreba. Vrste materijala za skidanje premaza i preslika, kitanje i finu obradu površine, vrste drva i njihova upotreba u restauriranju namještaja, furniri, vrste i rekonstrukcija furnira, vrste mo�ila, boja, pigmenata, lakova i zaštitnih premaza te njihova upotreba. Dokumentiranje i fotografiranje, stolarska konsolidacija, skidanje premaza i preslika, rekonstrukcija nedostaju�ih dijelova drva i furnira, uvod u intarziju i rezbariju, kitanje, bojenje, retuširanje i politiranje

drva. Metodi�ke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u u�ionici i u restauratorskoj radionici Obveze u�enika: Izrada doma�ih pisanih radova vezanih uz temu rastauracije drva. 6.8. Nastavni predmet: Izborni predmet -Tehnologija ba�varstva Razred: 3. Tjedni (ukupni) fond sati: 2/64 Cilj: Stjecanje stru�no-teoretskih znanja iz podru�ja ba�varstva u svrhu proizvodnje

ba�varskih proizvoda. Zadaci:

• Povezivanje usvojenih stru�no-teoretskih znanja s navikama i vještinama • Znati pripremiti materijal, alate i strojeve za izvršenje tehnološkog procesa

proizvodnje ba�varskih proizvoda • Znati samostalno izraditi tehni�ku dokumentaciju za razli�ite ba�varske proizvode • Stjecanje znanja o karakteristikama, podešavanju, održavanju i mjerama zaštite na

radu s alatima i strojevima za obradu drva i metala u ba�varstu • Stvaranje pravilnog odnosa prema radu

Sadržaj:


Ba�ve Tehnologija proizvodnje ba�ve Kace Stalci i postolja

Znati razlikovati ba�ve prema namjeni, znati odrediti vrstu materijala ovisno o vrsti ba�ve. Znati se koristiti alatima i strojevima pri izradi ba�ve. Poznavati razli�ite vrste kaca, znati izraditi nacrt kace i kacu uz korištenje alata i strojeva. Znati funkciju i vrste stalaka i postolja i sudjelovati u njihovoj proizvodnji.

Ba�ve za vino, ba�ve za žestoka pi�a, konstrukcija i elementi ba�ve, konstrukcija dužica, konstrukcija dna, prora�un i konstrukcija obru�a ba�ve, izrada nacrta ba�ve – vježba. Ru�ni alati i strojevi u ba�varskoj proizvodnji, alati i naprave za obradu metala, sredstva za brtvljenje i proces brtvljenja, izrada ba�ve – vježba. Vrste kaca, konstrukcija i elementi kace, odabir materijala, tehnološki proces proizvodnje kace, izrada kace – vježba. Stalci i postolja, vrste, odabir materijala, konstrukcija, tehnološki proces proizvodnje.

Površinska obrada

Znati odabrati vrstu i materijale za površinsku obradu, znati parafinirati ba�vu.

Parafin i parafiniranje, površinska obrada ba�ve, materijali i postupci. Površinska obrada kace, materijali i postupci.

Metodi�ke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u u�ionici i u ba�varskoj radionici. Obveze u�enika: Izrada doma�ih pisanih radova i tehni�ke dokumentacije za ba�varske proizvode 6.9. Nastavni predmet: Izborna nastava - Tehnologija model-stolarstva Razred: 3. Tjedni (ukupni) fond sati: 2/64 Cilj: Stjecanje stru�no-teoretskih znanja iz podru�ja model-stolarstva u svrhu

proizvodnje razli�itih modela i kalupa. Zadaci:

• Povezivanje usvojenih stru�no-teoretskih znanja s navikama i vještinama. • Znati pripremiti materijal, alate i strojeve za izvršenje tehnološkog procesa

proizvodnje razli�itih modela i kalupa. • Znati samostalno izraditi tehni�ku dokumentaciju za razli�ite proizvode u model-

stolarstvu. • Stjecanje znanja o karakteristikama, podešavanju, održavanju i mjerama zaštite na

radu s alatima i strojevima za obradu drva. • Stvaranje pravilnog odnosa prema radu.

Sadržaj:


Mjere i mjerenja Modeli

Znati svrhu i primjenu modela i usvojiti na�ine mjerenja. Znati izraditi nacrt za izradu jednostavnijih modela, sudjelovati u proizvodnji modela.

Mjere i mjerenja u izradi modela, vrste modela, elementi modela. Konstrukcija modela, odabir materijala, modeli za zup�anike, modeli za pumpe, modeli za turbine, konstrukcija, �itanje nacrta, proces izrade, materijal za izradu, modeli za kalupljenje,

Kalupi Jezgre Šabloniranje

Usvojiti pojmove o vrstama i izradi kalupa. Usvojiti pojmove o vrstama i izradi jezgre. Upoznati se s pojmom i vrstama šabloniranja.

konstrukcija i izrada jednostavnijeg modela – vježba. Vrste i primjena kalupa, konstrukcija, materijal i proces izrade. Vrste i primjena jezgri, konstrukcija, materijali i procesi izrade. Šabloniranje u pijesku, šabloniranje u ilova�i.

Metodi�ke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u u�ionici i u model-stolarskoj radionici Obveze u�enika: Izrada doma�ih pisanih i crtanih radova vezanih uz proizvodnju modela 6.10. Nastavni predmet: Izborni predmet - Tehnologija tokarenja Razred: 3. Tjedni (ukupni) fond sati: 2/64 Cilj: Stjecanje stru�no-teoretskih znanja iz podru�ja tokarenja drva u svrhu proizvodnje

razli�itih tokarskih proizvoda. Zadaci:

• Povezivanje usvojenih stru�no-teoretskih znanja s navikama i vještinama. • Znati pripremiti materijal, alate i strojeve za izvršenje tehnološkog procesa u

tokarstvu. • Znati samostalno izraditi tehni�ku dokumentaciju za razli�ite tokarske proizvode i

suvenire. • Stjecanje znanja o karakteristikama, podešavanju, održavanju i mjerama zaštite na

radu s alatima i strojevima za obradu i tokarenje drva. • Stvaranje pravilnog odnosa prema radu.

Sadržaj:


Tokareni stolac Tokarenje savijenih elemenata Kugla

Znati izraditi nacrt i tehni�ku dokumentaciju tokarenog stolca, izraditi tokareni stolac. Usvojiti znanja o postupcima savijanja i sudjelovati u izradi savijenih elemenata. Usvojiti znanja o konstrukciji i izradi kugle.

Konstrukcija tokarenog stolca, odabir materijala, tokarski alati i strojevi, izrada okruglih nogu, tokarenje stožastih elemenata, površinska obrada, materijal i postupci, izrada nacrta i izrada tokarenog stolca - vježba Tokarenje savijenih elemenata, materijal, tokarski alati i strojevi Konstrukcija kugle, odabir materijala, proces izrade,

Suveniri Naprave i šablone

Usvojiti znanja o vrstama i tradiciji izrade drvenih suvenira, tradicijski suveniri Znati konstruirati i sudjelovati u izradi naprava i šablona

tokarski alati i strojevi, proces izrade navoja, primjena kugle, sudjelovanje u izradi kugle - vježba Vrste suvenira, materijal za izradu, konstrukcija, proces tokarenja, površinska obrada i upotreba boje kod tradicijskih suvenira Tipovi naprava i šablona, konstrukcija naprava i šablona za izradu zakrivljenih elemenata, rad sa šablonama i napravama - vježba

Metodi�ke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u u�ionici i u tokarskoj radionici. Obveze u�enika: Izrada doma�ih pisanih i crtanih radova vezanih uz tokarske proizvode. 6.11. Nastavni predmet: Izborna nastava: Tehnologija zanimanja Razred: 3. Tjedni (ukupni) broj sati: 2/64 Cilj: Nau�iti i teoretskim znanjima pripremiti u�enike stolare za samostalan rad u radionici

na poslovima gra�evinske stolarije i unutarnje opreme. Zadaci:

• Upoznati u�enike s materijalima (okovi, vrste drva, brtvila, ljepilo) koji se koriste. • Nau�iti i upoznati strojeve i alate koje �e koristiti. • Upoznati se s postupcima rada pri izradi gra�evinske stolarije, ali i svih ostalih

poslova pri unutarnjem opremanju. • Upoznati u�enike s na�inima zaštite i površinske obrade.

Sadržaj:

Nastavna cjelina

O�ekivani rezultati (znanja, vještine i umije�a) Nastavni sadržaji

Tehnologija gra�evne stolarije

Upoznati u�enike s procesima izrade prozora, vrata i nau�iti operacije koje se izvode i kojim redoslijedom. Upoznati sve materijale koji se koriste. Upoznati se sa zaštitnim sredstvima i tehnikama ugradnje.

Materijali koji se koriste (drvo, staklo, brtvila, ljepilo, okovi, materijali za zaštitu, ambalaža). Tehnološki proces proizvodnje: krojenje, duljinsko, debljinsko i širinsko spajanje, izrada profila na glodalici i blanjalici, izrada ugaonih vezova, nanošenje ljepila, slijepljivanje, prešanje i u�vrš�ivanje spojeva, priprema površine za površinsku obradu, brušenje,

Tehnologija izrade masivnog namještaja Tehnologija izrade plo�astog namještaja A) Od oplemenjenih plo�astih materijala

Upoznati u�enike s tehnikama rada, na�inima lijepljenja i prešanja. Upoznati se sa strojevima i alatima koji se koriste. Teoretski u�enike osposobiti za rad u radionici. Upoznati u�enike s tehnološkom dokumentacijom, nau�iti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda. Upoznati u�enike s tehnološkom dokumentacijom, nau�iti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda od masivnog drva. Upoznati u�enike s tehnološkom dokumentacijom, nau�iti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda od oplemenjenih plo�astih materijala.

površinska dorada zaštitnim sredstvima (impregnacija, temeljna boja, lak, lazura). Ugradnja gra�evinske stolarije – na�ini ugradnje: mokra, suha, usidrenje. Na�ini nanošenja ljepila, na�in sastavljanja, prešanja, u�vrš�ivanja spojeva-vezova pri proizvodnji: -namještaja (lijepljenje rubnih letvi, lijepljenje korpusa, lijepljenje stolova, stolica i raznih okvira, lijepljenje širokih masivnih ploha, naprave za sastavljanje, za natiskivanje �epova, kontrola to�nosti sastava i �vrsto�e), -gra�evna stolarija (lijepljenje okvira, nanos ljepila, u�vrš�enje vezova, prešanje, okivanje, to�nost okivanja elemenata unutarnjeg opremanja (pregradnih stijena, spuštenih stropova) -tehnološki proces, tehnološka dokumentacija i vrijeme izrade. Tehnološki proces izrade i korpusa od masivnog drva, fronte (sa i bez uklada), stolaca, stolova. Potrebna dokumentacija u tehnološkom procesu, vremena izrade (korelacija sa crtanjem, stru�nim ra�unom, prakti�nom nastavom i tehnologijom materijala. Tehnološki proces izrade tehnološke dokumentacije, vremena izrade za pojedine vrste korpusnog namještaja (kuhinje, sobe, uredi, radni stolovi ) (Korelacija s crtanjem, stru�nim ra�unom, prakti�nom nastavnom i tehnologijom

B) Od neoplemenjenih plo�astih materijala Drvena stubišta Unutarnje opremanje

Upoznati u�enike s tehnološkom dokumentacijom, nau�iti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda ovisno o na�inu oplemenjivanja površina materijala. Nau�iti u�enike vrste stubišta i materijale koji se koriste. Pokazati u�enicima tehnike postavljanja i površinske obrade drvenih stuba. Upoznati u�enike s raznim poslovima koje se koriste pri unutarnjim opremanjima: od oblaganja zidova, spuštenih stropova, podova pa do pregradnih stijena i gra�evnog namještaja.

materijala). Tehnološki proces izrade od neoplemenjene: iverice, vlaknatice, stolarske plo�e, furnirske plo�e, MDF plo�e, te oplemenjivanje furnirima, folijama i lakovima. Tehnološka dokumentacija, vrijeme izrade za pojedine vrste proizvoda. (Korelacija s crtanjem, stru�nim ra�unom, prakti�nom nastavnom i tehnologijom materijala). Izrada i priprema elemenata za pojedine vrste drvenih stubišta (oblaganje betonskih, izrada cijelih drvenih stubišta). Izrada gazišta, �ela stuba, tetiva, podesta, ograda rukohvata. Montaža stuba zatvorenih na objektu i montaža na betonsku podlogu zatvorenih stuba, montaža kružnih stuba. Površinska obrada drvenih stubišta. Tehnologija obrade drva i drvnih materijala te montaža gotovih elemenata i proizvoda: - oblaganje zidova - spuštenih stropova - ugra�eni namještaj - podovi - pregradne stijene.

6.12. Nastavni predmet: Prakti�na nastava Razred: 1., 2., 3. Ukupni broj sati: 900, 900, 800 Cilj:

Cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtni�kog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogu�uju polazniku da nakon završetka naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zada�e na razini pomo�ni�kog zvanja.

Zadaci: - da u�enici usvoje znanja, vještine i navike iz podru�ja izrade namještaja i gra�evne stolarije - da se osposobe za brzo prihva�anje novih rješenja - da upoznaju alate i strojeve za rad u stolarskoj radionici - da se osposobe za izbor najprimjerenijeg materijala za izradu odre�enog stolarskog proizvoda - da se osposobe za podešavanje sredstava za rad, pravilan rad, te da se upoznaju sa zaštitnim sredstvima te zaštitom okoliša - da se kod u�enika razvije osje�aj odgovornosti i samostalnosti za izvršavanje radnih zadataka. Sadržaj:

Posebni ciljevi Nastavna cjelina

Sadržaj programa Znanja i vještine koje se moraju svladati

1 2 3 4 5 6**

Zaštita na radu* 1. Primijeniti zakonske i podzakonske propise o zaštiti na radu u pogonima za preradu drva i nedrvnih materijala. 2. Objasniti propise koji se odnose na nositelje osiguranja za slu�aj nezgode. 3. Opisati ljudski faktor koji može izazvati nezgode kao i uzroke nesre�e tipi�ne za ovo zanimanje. 4. Odrediti i primijeniti zaštitne ure�aje na strojevima. 5. Navesti opasnosti od elektri�ne struje. 6. Navesti ostale izvore opasnosti (buka, prašina, osvijetljenost proizvodnog pogona). 7. Navesti osnovna pravila spre�avanja požara. 8. Pružiti prvu pomo� u slu�aju nezgode. 9. Pravilno postupiti s otpadom.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Organizacija stolarske radionice

1.Upoznati prostor i razmještaj opreme i strojeva u radionici. 2.Razlikovati i znati koristiti raznu opremu i alate. 3.Nau�iti i uvidjeti pozicije i razmještaj strojeva u radionici.

+ + + + + + + +

Održavanje i oštrenje ru�nih alata

1.Pripremiti za rad i raditi sa svim najvažnijim ru�nim alatima. 2.Nau�iti naoštriti noževe blanji. 3.Nau�iti naoštriti ru�ne pile.

+ + + +

4.Oštriti dlijeta. +

Odabiranje drva i drvnih materijala Obrada drva i drvnih materijala ru�nim alatima Izrada spojeva od drva i drvnih materijala

1. Razlikovati vrste drva prema teksturi i boji. 2. Utvrditi pogreške. 3. Slagati piljeno drvo. 4. Sušiti drvo – voditi sušenje. 5. Mjeriti vlažnost drva, uzeti u obzir utezanje i bubrenje pri odabiranju. 6. Razlikovati drvne materijale (panel-plo�e, furnirske plo�e, iverice, vlaknatice) i razlikovati ih prema svojstvima i primjeni. 1. Primjena najvažnijih alata za mjerenje i zacrtavanje drva i drvnih materijala (prizmati�no mjerilo, drveni metar, �eli�ni metar, platnena vrpca, pomi�no mjerilo, kutomjer, pravokutnik, kosokutnik, pomi�ni kutnik, crtalo, šestar, šilo, olovka za zacrtavanje). 2. Odrediti nadmjeru. 3. Mjeriti i zacrtavati. 4. Razlikovati ru�ne pile prema fino�i nazubljenja i prema tome primjenjuju li se za krojenje po ravnim ili krivuljastim zacrtima (pila paralica, pila zarubnica, pila zavojnica, pila kutnica, velika pila listarica, obi�na pila listarica, fina pila listarica, pila šiljatica, pila utornica, pila furnirka). 5. Izvoditi jednostavno piljenje prema zacrtu. 6. Primijeniti ru�ne blanje prema namjeni i obliku oštrice noža (strug, ravnja�, gladi�, svlak, zup�asta blanja, vjen�enjak, temeljnjak, utornjak, lu�na blanja, profilna blanja). 7. Izvoditi blanjanje raznim blanjama prema zadanim mjerama. 8. Raditi dlijetima za izradbu rupa, utora, žljebova. 9. Izvoditi operaciju struganja drva postrugom, rašpom i struga�em. 10. Izvoditi operaciju bušenja upotrebom šablona za bušenje i raznih vrsta bušilica (obi�nog vratila, drill-vratila, prsne bušilice, žli�astog svrdla, usrednog svrdla, Douglas svrdla, Cooks svrdla, Irwing svrdla, Forstner svrdla, pužnog svrdla, proširiva�a i probija�a). 1. Prikazati elemente spoja u aksonometriji i ortogonalnoj projekciji materijala. 2. Odabrati drvo i alat ovisno o zadatku za izradu vezova. 3. Prenijeti zadane mjere elemenata spoja zacrtavanjem na obradak. -spoj na otvorene kose zupce

1 2 3 4 5 6 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + +

Izrada spojeva od drva i drugih drvnih materijala

4.Izraditi spojeve od masivnog drva i to: - spoj na sljub - spoj na lastin rep, spoj na utor i pero - spoj na vlastite utore i slobodno pero - spoj na tupi sljub i moždanike - spoj na tupi sljub i plosnate �epove - spoj na poluutor - spoj na kosinu - spoj na preklop, spoj na �ep i raskol - spoj na preklop i zupce - spoj na poluzatvorene kose zupce - spoj na zatvorene kose zupce. 1. Izraditi jednostavne spojeve s �avlima i vijcima. 2. Izraditi jednostavnu konstrukciju od masivnog drva s pomo�u opisanih spojeva. 3. Izraditi klinaste zupce za produženje drva. 4. Izraditi razne kutne spojeve u zatvorenom korpusu od panel-plo�e i iverice. 5. Izraditi ovalne i pravokutne �epove na elementima stolova i stolaca. 6. Izraditi dvostruki �ep i raskol na elementima prozora i vrata.

1 2 3 4 5 6 + + + + + + + +

Oštrenje, podešavanje i održavanje alata

1. Oštriti i razvra�ati listove ru�nih pila. 2. Oštriti nož ru�ne blanje, ravnati stopalo blanje, krpati trup blanje, popravljati jezi�ak blanje. 3. Oštriti dlijeta. 4. Objasniti postupak strojnog oštrenja, razvra�anja zubaca te lemljenja listova tra�nih pila. 5. Objasniti strojno oštrenje noževa blanjalice. 6. Objasniti strojno oštrenje alata za brušenje i glodanje.

+ + + + + +

Podešavanje, korištenje i održavanje strojeva i ure�aja

1. Upotrebljavati i održavati ru�ne elektri�ne strojeve: - ru�nu vibracijsku brusilicu strojeva - ru�nu kružnu pilu ure�aja - ru�nu blanjalicu - ru�nu bušilicu 2. Podešavati, koristiti i održavati stolnu, klatnu, poteznu te višelisnu kružnu pilu.

+ + + +

3. Podešavati, koristiti i održavati stolnu tra�nu pilu. 4. Podešavati, koristiti i održavati jednostrane, dvostrane, trostrane i �etverostrane blanjalice. 5. Podešavati, koristiti i održavati stolnu, nadstolnu i kopirnu glodalicu. 6. Podešavati, koristiti i održavati stolne i nadstolne jednovretenaste i viševretenaste bušilice. 7. Podešavati, koristiti i održavati dubilice. 8. Podešavati, koristiti i održavati tra�ne i cilindri�ne brusilice, te brusilice za rubove. 9. Podešavati, koristiti i održavati centri�nu, �elnu i automatsku tokarilicu. 10. Podešavati, koristiti i održavati prešu za furniranje, prešu za okvire, prešu za korpuse. 11. Podešavati, koristiti i održavati ure�aje za odvod usitnjenog i krupnog otpada.

+ + + + + + + + + + + + + +

Primjena ljepila 1. Uporaba raznih vrsta ljepila. 3. Lijepiti jednostavne spojeve. Prire�ivati sintetska ljepila. 4. Primjenjivati razli�ite na�ine nanošenja ljepila na površine koje �e se lijepiti. 5. Lijepiti plemenite furnire i folije na razne na�ine. 6. Lijepiti furnir na rubove. 7. Lijepiti rubne letvice.

+ + + + + + + + + + + + + + + + +

Izrada skica i �itanje tehni�kih crteža; izrada krojnih lista prema tehni�kom crtežu

1. Rukovati priborom za crtanje. 2. Izra�ivati skice i tehni�ke crteže u aksonometriji i ortogonalnoj projekciji pridržavaju�i se normi i simbola. 3. �itati skice i tehni�ke crteže. 4. Napraviti popis dijelova konstrukcije. 5. Odrediti mjere pojedinih dijelova konstrukcije. 6. Navesti svrhu upotrebe konstrukcije.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Izra�unavanje materijala i troškova

1. Izra�unati potreban materijal. 2. Izra�unati potrebno vrijeme troškova za izradbu pojedinih dijelova konstrukcije. 3. Izra�unati troškove proizvodnje jednog proizvoda ili proizvodne serije.

+ + + + +

Rad s ostalim nedrvnim materijalima Montaža okova i ostalih dijelova konstrukcije Izrada dijelova konstrukcija i sastavljanje dijelova

1. Primjena sintetskih materijala u proizvodnji namještaja, gra�evne stolarije i pri ure�enju interijera. 2. Pravilno skladištiti plasti�ne profile, ljepila, lakove, okove, sredstva za brtvljenje. 3. Jednostavne elemente konstrukcije od termoplasti�nih materijala ru�no rezati, zavarivati i obra�ivati varove. 4. Rezati prozorsko staklo. 5. Umetnuti prozorsko staklo i zabrtviti ga. 1. Odabrati i upotrijebiti metalne profile za izradbu prozora, vrata i namještaja. 2. Primjena zaštite od korozije i postupak oplemenjivanja površine. 3. Koristiti sredstva za spajanje: �avle, vijke, lamele. 4. Odabrati i montirati okove za prozore i vrata. 5. Odabrati i montirati okove za namještaj, za zatvaranje, okretanje, spajanje i ukrašavanje. 1. Prema zadanom tehni�kom crtežu izraditi dijelove stolca bez naslona, koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi. 2. Prema vlastitom tehni�kom crtežu izraditi dijelove manjeg elementa korpusnog namještaja koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi. 3. Prema vlastitom tehni�kom crtežu izraditi dijelove stolice s naslonom koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi. 4. Prema vlastitom tehni�kom crtežu izraditi dijelove stolice s naslonom koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi. 5. Izraditi dijelove stola sa šahovskom plo�om i tokarenim nogama prema vlastitom tehni�kom crtežu, koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi. 6. Izraditi dijelove prozora i vrata prema zadanim i vlastitim tehni�kim crtežima, koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi. 7. Izraditi dijelove stubišta prema zadanom tehni�kim crtežima, koriste�i se raspoloživim strojevima, alatima i ure�ajima te izra�ene dijelove spojiti i završno obraditi.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Izrada dijelova konstrukcija i sastavljanje Površinska obrada Ugradba montažnih dijelova konstrukcije

1. Izrada gra�evinske stolarije - izrada prozora - izrada vrata. 2. Izrada namještaja - izrada namještaja za sjedenje - izrada namještaja za pohranu - izrada kuhinjskih elemenata - izrada stolova. 3. Furniranje - furniranje ploha - furniranje rubova. 4. Ostalo - izrada stubišta. 1. Razlikovati važne skupine kemijskih zaštitnih sredstava. 2. Obavljati preventivne mjere konstruktivne i kemijske zaštite drva. 3. Pripremiti površinu konstrukcije za površinsku obradu: bušenjem, izbjeljivanjem, uklanjanjem probijenog ljepila, odsmoljavanjem, �etkanjem, kitanjem i mo�enjem. 4. Nanositi lakove: ru�no, valj�anjem, špricanjem te polirati površine konstrukcija. Ugradba gra�evinske stolarije. Ugradba ormara. Ugradba stuba. Ugradba pregradnih stijena. Ugradba spuštenih stropova. Ugradba podova. Ugradba obloga zidova.

1 2 3 4 5 6 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

* Osposobljavanje u�enika za zaštitu na radu od 35 sati obaviti u školi na po�etku prvog razreda. ** Raspored cjelina i tema prema broju polugodišta. 7. ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI ISPIT) Ispitni cilj: Cilj završnog ispita je provjera znanja, sposobnosti i vještina koje su potrebne za

stjecanje zanimanja stolar. Na�in provjere znanja i umije�a:

Završni ispit: 1. Prakti�ni dio (izrada stolarskog uratka). 2. 2. Strukovno- teorijski ispit znanja (pisani ili usmeni oblik).

3. 3. Ispit znanja iz hrvatskog jezika.

Pomo�ni�ki ispit (poseban ispit ili dio završnog ispita): 1. 1. Prakti�ni dio (izrada stolarskog proizvoda). 2. 2. Stru�no-teorijski ispit znanja (pisani ili usmeni oblik).

Prakti�ni dio ispita u skladu je s nastavnim planom prakti�nog dijela naukovanja.

Prakti�na zada�a se sastoji od izrade uratka i radne probe, a obuhva�a podru�ja: 1. Izrada nacrta proizvoda. 2. Zaštita na radu i ekološki zahtjevi. 3. Svojstva i primjena drvnih materijala. 4. Primjena nedrvnih materijala. 5. Ru�ni alati za obradu drva i njihova uporaba. 6. Mehanizirani ru�ni alati i njihova uporaba. 7. Strojno krojenje masiva. 8. Strojno krojenje plo�a. 9. Izrada vezova (strojno i ru�no ) 10. Izrada profila. 11. Sastavljanje elemenata i sklopova. 12. Površinska obrada.

Temeljem navedenih podru�ja nau�niku se zadaje izrada jednog uratka i izvo�enje jedne radne probe iz dolje navedene tablice. Prije nego se pristupi izradi uratka, Ispitni odbor treba odobriti tehnološku dokumentaciju za izradu.. Ona treba sadržavati crtež uratka u ortogonalnoj projekciji u mjerilu, sastavnicu s �istim i krojnim mjerama te utroškom materijala, karakteristi�ne detalje i potrebne radne operacije. Stolarski uradak

Vrsta uratka Opis uratka Ormar Ormar može biti: garderobni, ormar

dnevne sobe ili ormar predsoblja. Treba biti izra�en od najmanje dvije vrste drvnih materijala s tim da jedan mora biti masivno drvo. Treba imati police, vješalice i najmanje jednu ladicu.

Blagavaoni�ki stol Stol treba biti za, najmanje, �etiri osobe i od masivnog drva ili kombinacije plo�e i masiva.

Pisa�i stol Pisa�i stol treba biti izra�en od kombinacije bar dvije vrste osnovnog materijala. Treba imati ladicu.

Stoli� dnevne sobe Uradak treba biti izra�en od masivnog drva i imati policu.

Blagovaoni�ka stolica Stolac treba biti izra�ena od masivnog drva ili kombinacije s furnirskom plo�om i drugim materijalima.

Prozor Prozor treba biti jednokrilni ili dvokrilni s

izolacijskim staklom ili krilo na krilo. Materijal: masivno drvo

Ulazna vrata Ulazna vrata trebaju biti od masivnog drva ili kombinacije s drugim drvnim ili nedrvnim materijalima s nadsvjetlom ili bez njega.

Stubišta Stubišta se mogu izra�ivati kao samostalan proizvod i to ravna, polukružna ili spiralna ili se mogu oblagati podloge.

Radna proba se odabire prema izabranom uratku a može biti:

Vrsta radne probe Opis radne probe Sastavljanje masivnog drva po širini Radna proba sadrži: krojenje, blanjanje,

izradu veza, nanošenje ljepila ili veznog elementa, sastavljanje i prešanje te završnu obradu.

Sastavljanje drvnih elemenata pod kutom Radna proba sadrži: krojenje, blanjanje, izradu veza, nanošenje ljepila ili veznog elementa, sastavljanje i prešanje te završnu obradu.

Oplemenjivanje rubova kod plo�a Ovisno s �im se oplemenjuje rub plo�e (letvica, furnir i drugi materijali) ocjenjuje se postupak rada od krojenja plo�e i pripreme, nanošenja ljepila ili materijala za oplemenjivanje do prešanja i završne obrade.

Površinska obrada Ovisno o vrsti površinske obrade ocjenjuje se priprema podloge, priprema materijala za površinsku obradu, postupak nanošenja, me�ubrušenje i završna obrada.

Pri izradi prakti�ne zada�e u�enik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.

Strukovno teorijski dio ispita obuhva�a teorijska znanja neophodna za obavljanje prakti�nih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za teorijski dio naukovanja. Teme i cjeline iz predmeta: Tehnologija zanimanja

1. Osnovne vrste i karakteristike masivnog drva. 2. Postotak vode u drvu i na�ini sušenja. 3. Vrste i primjena drvnih materijala. 4. Vrste i primjena nedrvnih materijala.

5. Ru�ni i mehanizirani alati za obradu drva i njihova primjena. 6. Tehnologija krojenja masiva i plo�a. 7. Tehnologija blanjanja i glodanja. 8. Tehnologija izrade korpusnog namještaja. 9. Tehnologija izrade namještaja za sjedenje. 10. Tehnologija izrade namještaja za podloge. 11. Tehnologija sastavljanja. 12. Tehnologija brušenja. 13. Tehnologija površinske obrade razli�itim materijalima. 14. Osnovne karakteristike strojeva za grubu strojnu obradu. 15. Osnovne karakteristike strojeva za finu strojnu obradu. 16. Preše.

Crtanje s konstrukcijama:

1. Osnove tehni�kog crtanja. 2. Ozna�avanje drvnih materijala. 3. Ozna�avanje nedrvnih materijala. 4. Vezovi širinskog sastavljanja. 5. Vezovi dužinskog sastavljanja. 6. Vezovi debljinskog sastavljanja. 7. Vezovi ugaonih sastava. 8. Oplemenjivanje rubova. 9. Crtanje korpusnog namještaja u ortogonalnoj projekciji i u mjerilu. 10. Crtanje stolova u ortogonalnoj projekciji i u mjerilu. 11. Crtanje stolica u ortogonalnoj projekciji i u mjerilu. 12. Crtanje dijelova gra�evinske stolarije.

Matematika u struci:

�� Matemati�ke i ra�unske operacije. �� Postotni ra�un. �� Izra�unavanje potrebnog materijala. �� Izra�unavanje troškova rada. �

STANDARDIZIRANI OCJENJIVA�KI LIST

I. I. PRAKTI�NI DIO ISPITA

Radnje obavljene u okviru prakti�ne zada�e

Broj bodova

Izrada dokumentacije za uradak 0 – 10 Korištenje zaštitnih sredstava i naprava 0 – 10 Spretnost rukovanja alatima i strojevima. 0 - 10 Podešavanje strojeva i alata. 0- 10 Koncentracija i izdržljivost 0 - 10 Kakvo�a izra�ene radne probe 0 - 10 To�nost dimenzija i obrade prema planu 0 - 20 Kakvo�a izra�enog uratka 0 - 20 UKUPNO BODOVA: 0-100

BODOVNA LISTA

% bodova ocjena

92 - 100% bodova Odli�an ( 5 ) 81 - 91% bodova Vrlo dobar ( 4 ) 67 - 80% bodova Dobar ( 3 ) 50 - 66% bodova Dovoljan ( 2 ) 0 - 49% bodova Nedovoljan ( 1 )

II. STRUKOVNO – TEORETSKI DIO Strukovno teorijski dio ispita je u pisanom obliku, a sastoji se od pitanja i zada�a koje donosi ispitna komisija, na osnovu kataloga ispitnih pitanja i zadataka za pomo�ni�ke ispite. Ocjena se utvr�uje prema ovoj ljestvici:

BODOVNA LISTA % bodova ocjena

90 - 100% bodova Odli�an ( 5 ) 80 - 89% bodova Vrlo dobar ( 4 ) 70 - 79% bodova Dobar ( 3 ) 60 - 69% bodova Dovoljan ( 2 ) Manje od 30% bodova Nedovoljan ( 1 )

U�enik koji postigne 30 do 59% bodova upu�uje se na usmeni ispit. Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih podru�ja iz kojih u�enik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita. 8. Prijelazne i završne odredbe

Program obrazovanja za zanimanje stolar koji se ostvaruje na osnovi ovog nastavnog plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske godine te �e postupno zamijeniti dosadašnje obrtni�ke programe (u klasi�nom i dvojnom modelu obrazovanja) za zanimanja stolar, drvogalanterist, stolar-modelar, drvotokar, ba�var i kolar.

U�enici koji su se upisali u prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu u program za zanimanje stolar obrazuju se u skladu s ovim nastavnim planom i programom.

U�enici koji su se upisali u program za zanimanja stolar, drvogalanterist, stolar-modelar, drvotokar, ba�var ili kolar ranijih godina, nastavljaju školovanje po programu koji su upisali.

Ovaj nastavni plan i program stupa na snagu danom objave u «Narodnim novinama», a primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.

Klasa: 602-03/03-01/740 Klasa: 133-02703-02/13 Ur. broj: 532/1-03-01 Ur. broj: 515-03/03-1 Zagreb, 31. srpnja 2003. Zagreb, 31. srpnja 2003.

Ministar prosvjete i športa Ministar za obrt, malo i srednje

poduzetništvo dr. sc. Vladimir Strugar, v.r. Željko Pecek, v.r.

stolar plan i program -...

Documents