Stigmatizacija rizinih grupa i oboljelih od AIDS-a

Stigmatizacija rizinih grupa i oboljelih od AIDS-a Ajdin MujanoviErnard MujanoviSarajevo, oktobar 2013.Medicinski fakultetUniverzitet u Sarajevuta je ustvari stigmatizacija?Stigma(gr.imenica koja dolazi od korijena ije je znaenje "naglasiti, istaknuti, oznaiti") znai negativno obiljeavanjeosobesamo zato to ima dijagnozu bolesti. Ona je povezana s predrasudama, tj. negativnim stavovima koji su utemeljeni na pogrenim injenicama.

AIDSSindrom steene imunodeficijencije(franc.- Syndrome d'ImmunoDficience Acquise -SIDA) (eng.- Acquired Immunodeficiency Syndrome -AIDS) je bolest ljudskog imunolokog sistema. Osnovna osobina te bolesti je teko oteenje imunolokog sistema.

AIDS u brojkama2007. godine u Sjevernoj Americi 1,3 milijuna, Karibi: 230000, Juna Amerika 1,3 mil, Zapadna Europa: 760000, Sjeverna Afrika i Srednji Istok: 380000, Subsaharska Afrika: 22,5 mil, Istona Europa i Centralna Azija: 1,6 mil, Istona Azija: 800000, Juna i Jugoistina Azija: 4,0 mil, Oceanija: 75000

Prema posljednjim podacima, Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa niskom prevalencom HIV-a, manjom od 1% u optoj populaciji i manjom od 5% u populaciji sa rizikom. Do kraja 2010. godine u Bosni i Hercegovini je registrovano170 osoba koje su inficirane HIV-om, a kod 109 osoba se razvio AIDS.

Koje su to rizine grupe?Osobe homo/biseksualne orijentacijePromiskuitetni heteroseksualciIntravenski ovisniciPartneri osoba zaraenih HIV-omDoktori, medicinsko osoblje

Kad je rije o HIV-u, vano je napomenuti da najei nain prenoenja HIV-a u razdoblju od 1986. godine, kada je zabiljeen prvi sluaj HIV-a u Bosni i Hercegovini, do danas je heteroseksualni.

Medicinsko osoblje i doktori kao rizina grupa?Medicinski radnici jesu takoe grupa pod rizikom od HIV infekcije putem kontakta sa inficiranom krvlju.Najee su incidentne situacije koje nose rizik prijenosa HIV-a, ali i drugih uzronika koji se prenose krvlju, ozljede preko koe perkutane ozljede npr. ubodi na iglu (ubodni incidenti) i posjekotine razliitim otrim predmetima (skalpelima, iglama i drugim otrim predmetima od stakla ili metala). Manje su rizini mukokutani incidenti to podrazumijeva izloenost sluznica i ozlijeenih dijelova koe.Najvei povod za stigmatizacijuNeupuenost, neinformisanost i neznanje

Istraivanje je pokazalo da znanje zdravstvenih radnika o nainima prenosa HIV-a, kao i drugim injenicama vezanim za HIV/AIDS, nije na zadovoljavajuem nivou. Samo 17,1% ispitanika zna sve naine prenosa HIV infekcije kada su u pitanju tjelesne tenosti, 52,2% ispitanika zna da se ubodom komarca ne moe prenijeti HIV, 92,3% ispitanika zna da osoba koja izgleda zdravo moe prenijeti HIV, 60,4% ispitanih zdravstvenih radnika izbjegavakontakt sa odjeom zaraenih

36,7% ispitanika nije znalo da sve trudnice zaraene nee roditi bebu sa AIDS-om, 52% ispitanika zna da se infekcija HIV-om sa sigurnou moe detektovati 6 do 8 sedmica nakon inficiranja, 81,5% ispitanika zna da osoba inficirana HIV-om moe ivjeti vie od 10 godina bez simptoma AIDS-a,60,2% ispitanika zna da se HIV infekcija ne prenosi zajednikim koritenjem pribora za jelo sa HIV pozitivnom osobom.

95,5 % zdravstvenih radnika na neki nain osuuje HIV+ osobe,58 % zdravstvenih radnika je reklo da bi odbilo lijeiti osobe koje su HIV pozitivne.

''Jedna ena N.R. (53 god.) koja ivi sa HIV-om je bila u situaciji da je porodica prihvatila nakon to su saznali za njen HIV status, jer im je doktorica sa infektologije detaljno objasnila sve o nainima prenosa HIV virusa. Nakon odreenog vremena ta ista ena je otila na ginekoloki pregled zajedno sa svojom snahom. S obzirom na injenicu da je ve ranije sa jednim doktorom imala vie nego pozitivno iskustvo, novom je ginekologu rekla za svoj HIV status, nakon ega je dotini zdravstveni radnik nije elio pregledati. Da stvar bude gora zahtijevao je da razgovara sa njenom snahom koja je uskoro planirala da ima dijete, upozorivi je da se kloni svoje svekrve koja ima HIV. Dosta je vremena nakon toga trebalo proi kako bi sin i snaha uz pomo strunog osoblja APOHA-e ponovo uspostavili normalan odnos sa enom, ponovo je poeli posjeivati ili jesti s njom u istoj prostoriji'', ispriala je za Manjinepsihologinja Zvjezdana Jaki iz XY asocijacije Sarajevo.Najtee posljedice stigme i diskriminacijeEfikasnost preventivnih programa na nain da kreira strah od utvrivanja vlastitog HIV statusaStrah od stigmatizacije sprjeava ljude da se koriste kondomima i na taj nain tite od prijenosa virusa.Stigma i diskriminacija kreiraju laan osjeaj sigurnosti koji nadalje smanjuje efikasnost prevencije.Strah od diskriminacije sprjeava ljude u traenju lijeenja od HIV/AIDS-a i drugih medicinskih usluga. U svim dijelovima svijeta postoji diskriminacija ljudi unutar zdravstvenog sustava.

Stigma i diskriminacija u svezi s HIV/AIDS-om su najvee smetnje prevenciji irenja virusa, osiguranju adekvatne njege, podrke i lijeenja.

Danasterapija i sam ivotni vijek HIV-pozitivnih osoba ne predstavljaju toliki problem kao svakodnevna borba sa stigmom i diskriminacijom u naem drutvu.

Posljedice stigme i diskriminacije ne vode samo krenju ljudskih prava osoba s HIV/AIDS-om, ve negativno utiu i na epidemiju te bolesti, na individulanoj, obiteljskoj i drutvenoj razini

Hvala na panji!