šta su edukacijske znanosti

7/30/2019 ta su edukacijske znanosti

1/13

D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,god. 37 (1994) str. 87-99

DamirValidi

Hrvatski dravni arhivMaruliev trg 21Zagreb

PRIJEDLOG LISTE ARHIVSKE GRAE ZA

VISOKOKOLSKE USTANOVE

UDK 930.253:378 Prethodno priopenje

Moe se pretpostaviti da e se arhivska graa to nastaje djelatnou visokokolskih

institucija koristiti prije svega u edukacijskim znanostima, alii

mnogim drugim znanstvenimdisciplinama. Zbogirokogkruga potencijalnih korisnika, izradu prijedloga liste arhivske

grae visokokolskih ustanova karakterizirala je maksimalna suzdranost u odreivanjubezvrijednih vrsta registraturne grae. Metodoloki pristup u izradi liste bio je uvjetovan

raspoloivim empirijskim materijalom, kojegsu iniliprikupljeniprijedlozi lista izraeni od

stranepojedinih fakulteta. Koriteni su uobiajeni kriteriji vrednovanja - reprezentativnost,

varijantnost, dubletnost, apsorbiranosti koncentracija podataka. Primjena ovih kriterija uanalizi empirijskogmaterijala i relevantnihpropisa rezultiralajeprijedlogom listekojisadri

sljedee dokumentacijske cjeline: 1) opu dokumentaciju, 2) dokumentaciju o radnim odno

sima, usavravanju i napredovanju djelatnika i 3) dokumentaciju o studentima i nastavi.

Izrada liste arhivske grae za visokokolske ustanove (fakultete i vie kole)namee pitanje: tko su potencijalni korisnici te grae? Pod time ne podrazumijevamoodreene osobe, ve se pitamo o znanstvenim disciplinama koje imaju potrebu da se kaoizvorom u svojim istraivanjima koriste i arhivskom graom visokokolskih ustanova.

Radi jasnoe izlaganja potrebno je prethodno odrediti pojam kolstva i postaviti gau odnos sa srodnim pojmovima. kolstvo je institucionalizirana edukacija1. Pojam

Leksikon temeljnih pojmova politike, kolska knjiga, Zagreb 1990,200 str.

87


2/13

D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,

god. 37 (1994) str. 87-99

edukacije oznaava organizirano uenje. Uenje je proces koji traje itav ljudski ivot, a

sadraj ljudskog uenja su znanja, vjetine i razvoj sposobnosti (obrazovanje) te vrijednosti, stavovi, interesi i navike (odgoj). Dakle, pojam edukacije obuhvaa pojmoveodgoja i obrazovanja. Budui da se kolstvo odreuje kao institucionalizirana edukacija,njega ine sve institucije (kole i druge ustanove) koje su programski vie ili manjepovezane zbog ostvarivanja zajednikih ciljeva. kolstvo u najirem znaenju ukljuujesve odgojno- obrazovne institucije, od predkolskih do ustanova za obrazovanje odraslih;

privatne, javne, svjetovne i vjerske kole; vojne, tvornike i specijalne kole za osobe sasmetnjama u razvoju. Visokokolski sustav ine vie, visoke kole i fakulteti.

Za znanosti koje za svoj predmet imaju edukaciju i kolstvo, u svijetu se sve viekoristi termin "edukacijske znanosti"2, iako u nekim zemljama prevagu jo uvijek imaju

termini "pedagogija" il i "pedagogijske znanosti"3

. Oni teoretiari koji koriste naziv"edukacijske znanosti", pod njim podrazumijevaju sve one discipline koje obuhvaajuedukacijske injenice i situacije u njihovom povijesnom, drutvenom, ekonomskom,tehnikom i politikom kontekstu4. U tom smislu pedagoke znanosti su samo podskupina edukacijskih znanosti koje obuhvaaju jo filozofiju edukacije, povijest edukacije, planiranje edukacije, ekonomiju edukacije, etnologiju edukacije, sociologiju edukacije, psihologiju edukacije, psihosociologiju edukacije i kolsku demografiju.

Dmgi autori5 u sustav pedagogijskih znanosti ukljuuju discipline koje prouavajuope zakonitosti odgoja, posebne zakonitosti odgoja u pojedinim ontogenetskim eta-

pama, te pojedinane zakonitosti odgoja u pojedinim sociostrukturama. Za na predmet

(lista arhivske grae visokokolskih ustanova) posebno znaajno je mjesto visokokolskepedagogije u tom sustavu. Visokokolska pedagogija je specijalna pedagogijska disciplina koja prouava edukacijske granice i mogunosti u rasponu od mladosti do zrelosti,s posebnim osvrtom na strukturu i funkciju visokog kolstva, modernu edukacijskutehnologiju i tipove sveuiline nastave. Na sadanjem stupnju svoga razvoja visokokolska pedagogija posebno tematizira svoje istraivanje u ovim disciplinama:

- filozofija visokokolske edukacije,- politika visokokolske edukacije,- ekonomika visokokolske edukacije,- visokokolsko pravo,

- visokokolska didaktika,- metodika visokokolske nastave.

2 Vidi detaljnije - Gaston Mailaret, Uvod u edukacijske znanosti, kolske novine, Zagreb 1989.

3 Vidi detaljnije - Osnovni problemi visokokolske pedagogije, kolska knjiga, Zagreb 1987.

4 G. Mailaret, nav. djelo, str. 14.

5 Osnovni problemi visokokolske pedagogije, str. 16-17.

88


3/13


god. 37 (1994) str. 87-99

Bez obzira na razliite nazive, moemo zakljuiti daje krug znanstvenih disciplina

koje se bave edukacijom i kolstvom dosta irok. Sve one, u veoj ili manjoj mjeri, usvojim istraivanjima mogu koristiti i arhivsku grau kolskih institucija. Bilo bi

pogreno, i duhu znanosti kao kreativne djelatnosti suprotno, rei da su samo navedenediscipline potencijalni korisnici navedene arhivske grae. I mnoge druge znanosti,ovisno0 konkretnim istraivanjima, mogu imati potrebu da koriste ovu grau. Jasno je da jenemogue taksativno nabrojiti sve znanstvene discipline, a jo manje istraivake

probleme kojima arhivska graa kolskih (posebice visokokolskih) ustanova moeposluiti kao vrijedan izvor.

Objektivna ogranienost pristupa koji eli nabrajanjem iscrpiti svu raznolikostistraivakih problema mora se uzeti u obzir pri izradi liste arhivske grae visokokolsih

ustanova. Pritom treba biti maksimalno suzdran u odreivanju kategorija za ogranienouvanje. Stoga e za ogranieno uvanje biti odreene samo one kategorije registraturnegrae, za koje nema nikakve sumnje da su bezvrijedne.

Kakve su liste arhivske grae za djelatnosti po svojim obiljejima? etiri su kriterijakoji odreuju obiljeja liste - opseg, funkcija, koncepcija i vrijeme nastanka arhivskegrae na koju se odnose. Prema opsegu razlikujemo sljedee liste: ope, skupne (resor-ske) i posebne (pojedinane). Opu listu mogu primjenjivati svi stvaraoci bez obzira nasvoje posebnosti. Skupna (resorska) se odnosi na sve stvaraoce iste djelatnosti, a posebneliste se odnose na pojedine stvaraoce. Prema funkciji liste mogu biti negativne, pozitivne1 mjeovite. Negativne sadre one vrste registraturne grae koje ne treba trajno uvati. Zasvaku pojedinu vrstu sadre i rok uvanja koji se temelji na relevantnim propisima ioperativnim potrebama. Pozitivne liste sadre one vrste registraturne grae koje zbognjihove vrijednosti treba trajno uvati, a to je ona graa koju e nakon odreenogvremena preuzeti nadleni arhiv. Mjeovite liste sadre i grau za trajno uvanje i onu sogranienim rokovima uvanja. Prema koncepciji razlikujemo obvezne i orijentacijske.Obveznih se moraju pridravati i imaoci i arhivi u postupku izluivanja. Na temelju orijenta-cijskih ne moe se obavljati izluivanje, ve su one podloga za izradu obveznih. Sobzirom na vrijeme nastanka arhivske grae na koju se odnose, razlikujemo one koje

prethode nastanku grae (apriorne ili aktualne) i one koje slijede nastanakgrae (apos-teriorne il i neaktualne).

Lista arhivske grae za visokokolske ustanove po svojim je obiljejima:

a) skupna (resorska),b) mjeovita,c) orijentacijska,d) aktualna.

Metodoloki pristup u izradi liste uvjetovan je raspoloivim empirijskim materijalom, kojeg ine prikupljeni prijedlozi lista sastavljeni od strane fakulteta. Metodomkompilacije, te analizom postojeeg materijala, dolo se do prijedloga liste. Pritom sukoriteni uobiajeni kriteriji koje je ovdje dovoljno nabrojiti, a njihovo obrazloenje

89


4/13


god. 37 (1994) str. 87-99

mogue je pronai u literaturi6

:

- reprezentativnost,

- varijantnost,

- apsorbiranost i koncentracija podataka,

- dubletnost.

Lista arhivske grae za visokokolske ustanove sastoji se od nekoliko grupa do

kumentacije, koje u pravilu odgovaraju realnoj strukturi arhivskog materijala na fakulte

tima. Rije je o sljedeim dokumentacijskim cjelinama:

1) opa dokumentacija - organizacija i poslovanje,

2) radni odnosi, usavravanje i napredovanje,3) dokumentacija o polaznicima i nastavi,

4) znanstvena i struna dokumentacija,

5) knjigovodstvena dokumentacija.

Posljednje dvije grupe su u ovoj listi izostavljene. Za znanstvenu i strunu do-

kumentaciju moe se primijeniti toka G iz liste arhivske grae za znanstveno

istraivaku djelatnost. Navedena lista je pozitivna, pa ne sadrava registraturnu grau

za ogranieno uvanje. Odrediti u ovoj grupi registraturnu grau za ogranieno uvanje

teko je, jer su razlike meu pojedinim visokokolskim organizacijama vrlo velike.

Specifinosti su takve da je svako uopavanje nemogue, odnosno eventualnim

uopavanjem mogle bi se stvoriti znatne nepreciznosti. Stoga pitanje utvrivanja bez

vrijedne znanstvene i strune dokumentacije treba ostaviti za posebne liste. Nije naodmet

napomenuti da bi se bezvrijednom mogla okarakterizirati uglavnom ona dokumentacija

koja nastaje pri obavljanju mtinskih poslova (atesti, vjetaenja i si.), kao i onaj primami

dokumentarni materijal iz kojeg su podaci preneseni na dmge medije i li su koncentrirani

u dmgim dokumentima.

Knjigovodstvena je dokumentacija izostavljena, jer je ona sadrana u opoj listi, pa

bi svako navoenje te dokumentacije znailo samo ponavljanje.

Radmila Miri, Odabiranje i izluivanje, u: Prirunikiz arhivistike, Savez drutava arhivskih radnika

Jugoslavije, Zagreb 1977, str. 63-87; Davorin Erinik, Izluivanje registraturne grae, u: Arhivistika

za djelatnike u pismohranama, Arhiv Hrvatske, Zagreb 1992, str. 38-49.

90


5/13


god. 37(1994) str. 87-99

red. br

1

grupa dokumenata

2

rokuvanja

3

napomena4

DOKUMENTACIJA OPOLAZNICIMA (STUDENTI, POSTDIPLOMANTII DOKTORANTI) I NASTAVI

1. matina knjiga polaznika trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s

dokumentacijom o studentima i nastavi

u znanstveno-nastavnim organizaci

jama usmjerenog obrazovanja (NN

15/86-175: 2,4,5,6,7,28). Propisan je i

obrazac matine knjige, a uva setrajno.

2. registar upisanih studenata trajno Registar je Pravilnikom o evidenciji s

("abecedar") dokumentacijom o studentima i nastavi

u znanstveno-nastavnim organizacija

ma usmjerenog obrazovanja (NN 15/86-

175: 8) predvien kao pomona knji-ga za koju nije propisano obvezno

voenje. Obrazac samostalno utvrujefakultet.

3. dosje studenta trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s

sadraj : dokumentacijom o studentima i nastavi- prijava na natjeaj za upis u znanstveno-nastavnim organizacija-

- svjedodba srednje kole ma usmjerenog obrazovanja (NN

- izvod iz matine knjige 15/86-175: 2, 14, 15, 28). Pravilnikom

roenih je utvreno i to se u dosje ulae.

- zapisnik o klasifikacijskom Obrazac dosjea samostalno utvruje

postupku fakultet. Propisano je da se uva trajno.

- matini list

- upisni list

- prijavnice poloenih ispita

- kopije raznih rjeenja i uvje

renja

- kopija diplome

- ostali dokumenti koje orga

nizacija samostalno

propie

4. prijava na natjeaj za upis do kraja

kandidata koji se nisu upisali k. god.

91


6/13


god. 37 (1994) str. 87-99

1. 2. 3. 4. _______

5. zapisnik o klasifikacijskom po- 2 god. Propisano Pravilnikom o evidenciji s

stupku dokumentacijom o studentima i nastavi


ma usmjerenog obrazovanja (NN

15/86-175:2,3,28). Analogna zapisni

ku je rang-lista uspjeha kandidata na

klasifikacijskom postupku. Obrazac

nije propisan, nego ga samostalnoutvruje fakultet. Propisani rok uvanja

je 2 godine od zavretka kolske go

dine, ali za trajno uvanje treba po

naelu uzorka odabrati odreen broj

primjeraka.

6. rang-lista uspjeha kandidata 2 god. Analogna je zapisniku o klasifika-

na klasifikacijskom postupku cijskom postupku, pa za nju vrijedi sve

kao i za zapisnik.

7. upisni list trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s



ma usmjerenog obrazovanja (NN 15/86-

175:2,11,12,28). Obrazac upisnog listaje propisan. Propisano je da se uva

trajno. Upisni listovi mogu se

uvezivati u knjige po semestrima ili

uvati u dosjeu studenta.

8. prijavnice nepoloenih ispita 1 god. Propisano Pravilnikom o evidenciji s


u znanstveno-nastavnim organizaci

jama usmjerenog obrazovanja (NN

15/86-175: 2,17,26). Obrazac prijav

nice je propisan. Odlae se u dosje

studenta. Rok uvanja nije izriitopropisan, ali budui da se odlae u

dosje proizlazi da se uva traj

no. Predloeni rokpoinje tei od kraja

kolske godine.

92


7/13


god. 37 (1994) str. 87-99

I. 2. 3. 4.

9. karton studenta trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji sdokumentacijom o studentima i nastavi



15/86-175: 2,16). Obrazac utvruje

fakultet samostalno. Rokuvanja nije

propisan.

10. rjeenje o odobrenju teme 2 god.

diplomskog rada

II . rjeenje o odobrenju magistar- 20 god.skog rada i doktorske teze

12. diplomski radovi trajno

13. magistarski radovi trajno Trajno se uvaju na fakultetu i u

Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci

14. doktorske disertacije trajno Trajno se uvaju na fakultetu i u

Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci

15. studentski radovi (klauzure, do

seminarski radovi i si.) diplomir

anja

16. zapisnik o diplomskom ispitu trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s




15/86-175: 2,21,22,28). Utvreni su

podaci koje sadri, ali obrazac nije

propisan, nego ga utvruje fakultetsamostalno. Propisano je da se uva

trajno. '

17. zapisnik o obrani magistar- trajno

skog rada

18. zapisnik o obrani doktorske trajno

disertacije

93


8/13


god. 37 (1994) str. 87-99

94

1. 2. 3. 4_.

19. diploma o steenoj vioj/viso- trajno Obrazac propisan Pravilnikom o

koj spremi sadraju i obliku indeksa i diplome koji

se izdaju polazniku programa usmjere

nog obrazovanja za stjecanje strunespreme estog odnosno sedmogstupnja (NN 12/84-130 i 42/86-522).

i Prema Pravilniku o evidenciji s


u znanstveno-nastavnim organiza

cijama usmjerenog obrazovanja (NN

15/86-175:14) kopija diplome uva se

u dosjeu studenta.

20. diploma o steenom magisteri- trajno

ju znanosti il i specijalizaciji

21. diploma o steenom doktoratu trajno

znanosti

22. knjiga izdatih diploma trajno Nije propisano nijednim propisom.

23. evidencija o odranim trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s

ispitima dokumentacijom o studentima i nastavi

u znanstveno-nastavnim organizacijama usmjerenog obrazovanja (NN

15/86-175: 2,19,26,28). Obrazac evi-

dencije je propisan, a uva se trajno.

24. evidencija o odranoj nastavi 1 god. Propisano Pravilnikom o evidenciji s




15/86-175: 2,24,25). Propisan je i

obrazac evidencije. Rokuvanja je 1

godina due od propisanog trajanja

programa.

25. rjeenja o postavljanju 2 god.

demonstratora


9/13


god. 37 (1994) str. 87-99

95

1. 2. 3. 4.

26. predmeti nostrifikacija diplo- trajno Propisano Zakonom o nostrifikaciji ima steenih u inozemstvu priznavanju ekvivalencije kolskih

svjedodbi i diploma steenih u

inozemstvu (NN 5/85-30) i Pravilni

kom o voenju evidencije o nostrifika

ciji i priznavanju ekvivalencije kol

skih svjedodbi steenih u inozemstvu

(NN 40/86-496). Obrazac evidencije

propisan je Pravilnikom, kojim je

odreeno i trajno uvanje dokumentacije i evidencija.

27. predmeti priznavanja ekviva- trajno Propisano Zakonom o nostrifikaciji ilencije diploma, ispita i peri- priznavanju ekvivalencije kolskih

oda poloenih il i zavrenih u svjedodbi i diploma steenih u

inozemstvu inozemstvu (NN 5/85-30) i Pravilnikom

0 voenju evidencije o nostrifikaciji i

priznavanju ekvivalencije kolskih

svjedodbi steenih u inozemstvu (N N

40/86-496). Obrazac evidencije propi

san je Pravilnikom, kojim je odreeno

1 trajno uvanje dokumentacije i

evidencija.28. predmeti o habilitacijama trajno

29. rjeenja o odobrenom prije- trajno U sluaju da se ne uva u dosjeu,

lazu s jednog na drugi fakultet

i priznatim ispitima

30. predmeti u svezi s mirovanjem 1 god. Rok poinje tei od dana diplomiranja,

studentskih prava (sluajevi

utvreni Zakonom il i statutomsveuilita)

31. albe na ocjene do kraja

k. god.32. rjeenja o polaganju komi- 1 god. Rok poinje tei od dana polaganja

sijskih ispita ispita.

33. rjeenja o stipendiranju stu- 10 god.

denata

34. rjeenja o kreditiranju stude- 10 god. Rok poinje tei od otplate kredita,

nata


10/13


god. 37(1994) str. 87-99

1. 2. 3. 4.

35. evidencija o promocijama trajno

36. fakultetske ili sveuiline na-

grade studentima

trajno

37. statistiki podaci o broju stu

denata, koji se dostavljaju statistikim organima ili rekto

ratu sveuilita

trajno

38. dopisivanje u svezi sa zdravstvenim pregledima studenata

2 god.

39. nastavni planovi i programi trajno40. redovi predavanja (satnica) 2 god.

RADNI ODNOSI, STRUNO USAVRAVANJE I NAPREDOVANJE

41. matina knjiga djelatnika trajno Propisano Zakonom o evidencijama u

oblasti rada (SL 2/71-12:7,8). Podaci

_ su trajne vrijednosti.

42. personalni dosjei zaposlenih trajno Propisano Zakonom o evidencijama u

oblasti rada (SL 2/71-12:7,8). Podaci

su trajne vrijednosti.

43. prijava podataka o utvrenom trajno Zakonom o matinoj evidenciji o

stau osiguranja i osobnom osiguranicima i uivaocima prava iz

dohotku (obrazac M-4), kao i mirovinskog i invalidskog osiguranja

ostali obrasci prijava i odjava (SL 34/79,68/88. iNN 53/91) utvrena

za voenje matine evidencije je obveza dostavljanja prijava odreenih

osiguranika podataka, a sami obrasci su propi

sani Pravilnikom o obrascima prijava

za ustanovljavanje i voenje matineevidencije o osiguranicima i korisni

cima prava iz mirovinskog i invalid-

skog osiguranja (NN 53/80, 10/87. i

12/88).

44. izbori u znanstvena, znanstve- trajno

no-nastavna i nastavna zvanja

45. dokumentacija o povredama trajno Propisano Zakonom o evidencijama u

na radu oblasti rada (SL 2/71 -12:17). Podaci su

trajne vrijednosti.

96


11/13


god. 37(1994) str. 87^99

1. 2. 3. 4.46. disciplinski postupci 5 god.

47. sudski predmeti iz radnog

odnosa

5 god. Rok poinje tei od okonanja postupka.

48. prijave i odjave djelatnika Fon-

du zdravstvenog osiguranja

20 god.

49. evidencija bolovanja 5 god.

50. natjeaji za popunu radnih

mjesta

5 god.

51. albeiprigovori radnika gledeostvarivanja prava iz radnog

odnosa

5 god.

52. dokumentacija o strunom usa

vravanju

trajno

53. izvjetaji sa strunih skupova

u zemlji i inozemstvu

trajno

54. nagrade i prijedlozi za odliko-

vanja za zaposlene

trajno

ORGANIZACIJA IPOSLOVANJE

55. osnivanje i registracija visokih

uilita

trajno

56. godinji izvjetaji o radu fa-

kultetatrajno

57. izvjetaji o radu za razdoblja

kraa od godine dana

2 god.

58. zapisnici sjednica poslovod-

nih i strunih organatrajno

59. normativni akti (statut, statu-

tame odluke, pravilnici i si.)

trajno

60. poslovni planovi, izvjetaji i

analize

trajno

61. imovinsko-pravni predmeti trajno

62. projektna dokumentacija za

objekte

trajno

97


12/13


god. 37 (1994) str. 87-99

1. 2. 3.4.

63. proslave obljetnica trajno

64. sudski predmeti s kompletnom 5. god. Rok se rauna od okonanja postupka.

dokumentacijom

65. autorski ugovori 5 god.

66. ugovori o djelu 5 god.

67. ugovori s pravnim osobama o trajno

dugoronoj suradnji

68. ostali ugovori s pravnim oso- 10 god.

bama69. suradnja s drugim sveuiliti- trajno

ma, fakultetima i srodnim

institucijama

70. izdavaka djelatnost - vaniji trajno

dokumenti (korespondencija s

autorima, recenzije, odobrenjail i odluke o /ne/odobravanju

udbenika, skripata i drugih

publikacija i si.)

71. izdavaka djelatnost - manje 5 god.vani dokumenti (tehniki

poslovi urednitva - lekture ikorekture, ugovori i korespon-

dencija s tiskarom i si.)

Propisi:

1. Zakon o evidencijama u oblasti rada (SL 2/77, 21/82. iNN 34/91).

2. Zakon o matinoj evidenciji o osiguranicima i uivaocima prava iz mirovinskog

i invalidskog osiguranja (SL 34/79, 68/88. i NN 53/91).

3. Pravilniko obrascima prijava za ustanovljavanje i voenje matine evidencije o

osiguranicima i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja (NN 53/80,

10/87. i 12/88).

4. Pravilniko sadraju i obliku indeksa i diplome koji se izdaju polazniku programa

usmjerenog obrazovanja za stjecanje strune spreme estog odnosno sedmog stupnja

(NN 12/84. i 42/86).

98


13/13


god. 37(1994) str. 87-99

5. Zakon o nostrifikaciji i priznavanju ekvivalencije kolskih svjedodbi i diploma

steenih u inozemstvu (NN 5/85).

6. Pravilniko evidenciji s dokumentacijom o studentima i nastavi u znanstveno-nastavnim organizacijama usmjerenog obrazovanja (NN 15/86).

7. Pravilniko voenju evidencije o nostrifikaciji i priznavanju ekvivalencije kol-skih svjedodbi steenih u inozemstvu (NN 40/86).

Zusammenfassung

DER VORSCH LAG DERAUSSONDERUNGSLISTE FR DIEHOCHSCHULEINRICHTUNGEN

Man kann voraussetzen, dass das Archivgut, das in derTtigkeit derHochschulein-rictungen entsteht, zunchst von derEdukationswissenschaften, und auch in mehrere

andere Wissenschaftsfacher, benutzt werden wird. Die Edukation und das Schulwesensind der Gegenstand der Edukationswissenschaften. DerBegriffder Edukation bezeich

net organizirtes Lemen, das als ein Prozess die Erwerbung bestimmter Kenntnisse undGewandtheiten, auch Werte, Stellungen, Interessen und Gewohnheiten umfasst. Das

Schulwesen ist die institutionalisierte Edukation, und ihn machen die Schulen undandereEinrichmngen, die in einem einheitlichen System wegen der Verwirklichung gemein

samerZiele verbunden sind.

Wegen des breiten Kreises potentieller Benutzer wurde die Ausarbeitung des

Vorschlags derAussondemngsliste frdie Hochschuleinrichtungen durch maximales

Masshalten charakterisiert. Hiersind die Vorschlge der Aussonderungslisten, die von

einzelnen Fakultten ausgearbeitet worden sind, gesammelt. Von diesem verfgbaren

empirischen Material wurde dermethodische Zutritt bedingt. Benutzt sind bliche

Kriterien der Bewertung - die Reprsentativitt, Variabilitt, Redundanz, Datenabsorb-

tion und Datenkonzentration.

Der Vorschlag der Aussondemngsliste ist das Ergebnis derAnalyse des verfgbarenMaterials und der relevanten Vorschriften, wobei die aufgezhlte Kriterien angewandt

wurden. DerVorschlag derAussonderungsliste enthlt die nchste Dokumenta

tionsgnzen: 1) allgemeine Dokumentation, 2) die Dokumentation berdie Arbeitsverhltnisse, der Fortbildung und die Befrderung der Angestellten, 3) die Dokumentationberdie Studenten und den Unterricht.

DieserAussonderungslistevorschlag ist nach seinerKonzeption gemischt, weil erdas Archivgut mit daurendem Wert, und auch wertloses Schriftgut, enthlt. Nach ihren

brigen Eigenschaften ist diese Liste aktuell, gemeinsam und orientierend.

99

šta su edukacijske znanosti

Documents