srpanj-kolovoz 2003 - inet · 2016. 5. 10. · hep s povla{tenim kupcima o otvaranju tr`i{ta 7...

ELEKTROPRIVREDNIK -U SREDI[TUHEP Vjesnik biljeì svoju "okruglu" obljetnicu- 150 brojeva od utemeljenja Hrvatske elektro-privrede, odnosno ukupno 190 brojeva (40brojeva od 1986. do 1990. godine u ZEOH-u).Prigodom obiljeàvanja obljetnica, uobi~ajenoje vratiti se unatrag i podsjetiti {to sedoga|alo u vremenu koje obljetnica obuh-va}a. S obzirom da je rije~ o javnom i otvore-nom glasilu, zna~i glasilu koje je izloènosudu javnosti, prvenstveno one elektropri-vredne, ali i one {ire - nije potrebno pod-sje}ati na ciljeve na{ih poruka koje smoinformacijama o ìvotu i radu HEP-a oda{iljalina skoro 10 tisu}a stranica. @elimo, temeljemdosada{njih iskustava i povratnih informacijao u~incima na{eg posla, poku{ati pozicioniratiHEP Vjesnik u vremenu koje slijedi.

HEP Vjesnik }e i dalje biti vaàn segmentukupnih odnosa s javno{}u HEP grupe, je-dinstvene grupacije trgova~kih dru{tava,usmjeren na promicanje integracijske funkci-je i osiguranje vjerodostojnosti u okruènjukojemu je usmjeren cjelokupni poslovni su-stav i svaki njegov subjekt.

Osim stvaranja uvjeta za omogu}avanje fun-kcioniranja veza unutar sustava s ciljem po-stizanja {to ve}eg stupnja suglasja i dobrobitiza sustav, HEP Vjesnik }e i dalje, kao inte-gralni dio ukupnih odnosa s javno{}u, HEPgrupu predstavljati kao organizirani poslovnisustav i nagla{avati sloènost, zna~aj i ple-menitost funkcije koju obavljaju njenadru{tva, nagla{avati va`nost partnerskog od-nosa HEP-a i potro{a~a-kupaca, poticati ra-cionalno kori{tenje elektri~ne energije kaonajplemenitijeg oblika energije, kao i primje-ren odnos prema okoli{u.

HEP Vjesnik moè - prate}i uspostavljanjenovog ustrojstva HEP grupe - biti ishodi{temza pokretanje novih poslovnih i edukacijskihciljanih oblika informiranja: za potro{a~e -kupce (tarifne i povla{tene), za tradere (bur-ze energije), za stru~ne institucije i strukov-ne udruge, za sindikate.

U svemu tomu, HEP Vjesnik ne}e napu{tatisvoje temeljno na~elo - ~ovjek, elektropri-vrednik, ~itatelj, pa i svaki namjernik je u sre-di{tu zanimanja i temeljna tema svih tema.ôvjek sa svim svojim osobinama ipote{ko}ama u ìvotu i radu - u HEP-u i izvanHEP-a. ôvjek: manager, poslovo|a, monter,blokovo|a, uklopni~ar, turbinovo|a... ~ovjekkoji drì sustav i koji, pokazalo se to punoputa i upravo nagla{eno ovih dana kada su-stav radi prenapregnuto, predstavlja najve}uvrijednost HEP-a. Jer, unato~ su{i i rekordnojpotro{nji elektri~ne energije od blizu ili vi{eod 40 milijuna kWh (prija{njih se godina ljet-na potro{nja kretala izme|u 32 i 37 milijunakWh), elektri~na energija uredno se ispo-ru~uje potro{a~ima, zahvaljuju}i prije svegadobroj raspoloìvosti termoelektrana, {to jezasluga ljudi koji brinu o postrojenjima. (Pri-bli`no dvije tre}ine potro{nje Hrvatska pokri-va proizvodnjom termoelektrana, uklju~uju}i iNE Kr{ko). S vodom u akumulacijskim jezeri-ma se oprezno gospodari, jer je samo pri-bli`no 40 posto planiranih koli~ina vode zaovo razdoblje. Ni s uvozom ne treba previ{era~unati, jer je te{ko elektroenergetsko stanjei u drugim europskim zemljama. (Primjerice,u Italiji se dva puta dnevno reducira vr{napotro{nja snagom i do 1600 MW, {to odgo-vara snazi dvije i pol NE Kr{ko).

Termoelektrane i ljudi koji opsluùjupostrojenja su ponovno potvrdile svojzna~aj kao temeljnih jedinica u hrvatskomelektroenergetskom sustavu.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUDr. sc. Goran Grani}: Vrijednost tvrtke nije pro{lost, negonjena budu}nost 3-6

Predani zahtjevi dru{tava HEP grupe Vije}u za regulacijuenergetskih djelatnosti 7

HEP s povla{tenim kupcima o otvaranju trì{ta 7

Sastanak Uprave HEP-a s kolegijem direktora: Ostvarena dobit, vi{eod financijskog rezultata 8, 9

Pu{ten u rad obnovljeni DV 110 kV Li~ki Osik-Gra~ac 10

Dodijeljene nagrade Zaklade Hrvoje Poàr 11

Pu{tena u rad telekomunikacijska mreà RR objekata Vidova Gora 22-25

33

45

53

DR. SC. GORAN GRANI], POTPREDSJEDNIK VLADE I PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA HEP-a

VRIJEDNOST TVRTKE NIJE PRO[LOST,NEGO NJENA BUDU]NOST

NAKON po~etka primjene paketa energetskih zakona -po~etkom 2002. godine i, slijedom zakonske obveze, pre-oblikovanja HEP-a u HEP grupu 1. srpnja te godine,zapo~eo je proces restrukturanja HEP-a. S obzirom da jerije~ o novom ustroju, restrukturiranje je top tema za svenas u HEP-u o kojoj bi èljeli znati malo vi{e. Stoga smorazgovarali s dr. sc. Goranom Grani}em, potpredsjedni-kom Vlade Republike Hrvatske i predsjednikom Nadzor-nog obora HEP-a, koji donosi sve strate{ke odluke oHEP-u. Zanimalo nas je gdje smo danas i {to }e biti sutra.

HEP Vjesnik: Od Va{eg posljednjeg gostovanja uNa{em intervjuu HEP Vjesnika u oùjku 2001. godi-ne, u hrvatskom energetskom sektoru se promijeni-lo puno - u zakonodavnom i organizacijskom smislu- i malo, jer sustavi energetskih usluga s ciljemuredne opksrbe kupaca funkcioniraju nepromijenje-no. [to bi Vi izdvojili kao najva`niji doga|aj u tomrazdoblju?

Dr. sc. Goran Grani}: Najva`niji doga|aj je, dakako,dono{enje energetskih zakona kojima je utvr|en konceptreforme energetskog sektora i zapravo po~etak njenogprovo|enja. Od tog trenutka su zapo~eli svi procesi koji seodnose na izgradnju podzakonske infrastrukture, instituci-ja i restrukturiranja tvrtki energetskog sektora. Veliki posao- restrukturiranje HEP-a polako se privodi kraju, a tako|erje provedeno restrukturiranje INE i izdvajanje transportaplina (PLINACRO) u posebno dru{tvo u dràvnom vla-sni{tvu, kao i utvr|ivanje ve}inskog vlasni{tva u transpor-tu nafte (JANAF). Na taj je na~in stvoreno utemeljenje zauvo|enje trì{ta.

Dakako da je reforma energetskog sektora, a osobito dijelakoji se odnosi na elektri~nu energiju, daleko najsloènijaod bilo koje reforme u bilo kojem sektoru. Ona se, naime,mora provoditi uz uvjet da se ne ugrozi jedinstvenost pro-izvoda koji mora imati svoju kvalitetu na lokalnoj i nacio-nalnoj razini - na svakom podru~ju, da tako kaèm - usvakom gradu i selu. Taj posao se tijekom vremena do-sljedno ostvaruje.

Zna~i, dono{enjem zakona utvr|en je temelj, a intenzivnose radi na izradi skoro 50 podzakonskih akata koji trebajudefinirati poloàj skoro svakog energetskog subjekta, nje-gova prava i odgovornosti.

HEP Vjesnik: Jeste li zadovoljni dinamikom pro-vo|enja zakonskih odredbi, ali u smislu njihove kon-kretne primjene?

Dr. sc. Goran Grani}: U odre|enom sam dvojakom od-nosu. Ako uzmemo u obzir vrijeme provo|enja od dvijegodine, s tim da smo prakti~ki pri kraju u definiranju tognultog stadija reforme sa svim zakonskim i podzakonskimaktima - onda se moèmo mjeriti s bilo kojom zemljomEuropske unije. âk je to vrijeme znatno kra}e nego u dru-gim zemljama. S druge strane, mislim da se u nekim faza-

ma moglo i}i brè. Zapravo, glavni limitiraju}i ~imbenik jeljudski potencijal. Morali smo platiti ceh {to se do 2000.godine nije èljelo niti govoriti, a jo{ manje pripremati i{kolovati ljude, upoznati ih na pravi na~in i osposobiti ihda mogu nositi reformu. Stoga danas moramo paralelnorazvijati i graditi konkretne stvari i istodobno {iriti uteme-ljenje ljudskog resursa koji moè odgovoriti zahtjevnimposlovima reforme.

HEP Vjesnik: Najavili ste da se dràva "povla~i izkompletnog biznisa", uvodi se model otvorenogtrì{ta, ali... Ho}e li se pravodobnim i, recimo to

tako, dobrim zakonima - za{tititi dugoro~ni interesihrvatske energetike?

Dr. sc. Goran Grani}: Povla~enje dràve iz energetike netreba prihvatiti u obliku "da" i "ne", jer uloga dràve u ener-getskom sektoru nikad ne moè prestati. Dràva }e ukona~nosti uvijek biti odgovorna za funkcioniranje ener-getskog sustava. Prema tomu, kada govorimo o po-vla~enju dràve, mislimo da nije nu`no da svi segmentienergetskog sektora istodobno budu u dràvnom vla-sni{tvu, nego da se treba otvarati prema poduzetni{tvu iprivatnoj inicijativi. I u zakonima o privatizaciji smo defini-rali koji segmenti ostaju do daljnjega u sto postotnom

na{ intervju

HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 3

MISLIM DA SE MI TREBAMO OSLOBODITI STRAHA, JER HRVATSKA ]E KAO DIO EUROPSKEUNIJE PRIHVATITI I SVA NJENA PRAVILA. U HRVATSKOJ TREBA INTENZIVNO RAZVIJATI KULTURUPODUZETNI[TVA I KULTURU ULAGANJA U DIONICE. TAJ DEFICIT JE JAKO PRISUTAN U NAS ZBOGPOTPUNO RAZUMLJIVIH RAZLOGA. ALI, SVE JE VI[E U HRVATSKOJ USPJE[NIJIH DRU[TAVA, SVEJE VI[E ONIH U ÎJE SE DIONICE ISPLATI ULAGATI. JA VJERUJEM DA ]E I HEP BITI JEDNA ODTVRTKI U KOJU ]E GRA\ANI HRVATSKE IMATI INTERESA DUGORO^NO ULAGATI I NA TAJ NAÎNPODUPRIJETI RAZVOJ HEP-a

’ARHITEKTURA HEP-a jE OÛVANA. CIJELI KONCEPT JE VRLOZAHTJEVAN, A RA\EN JE NA TAJ NAÎN DA HEP OSTANEDRU[TVO KROZ KOJE ]E SE RESTRUKTURIRANJEM STVORITI

UVJETI ZA RAZVOJ TR@I[TA, [TO JE BITNO. U HEP-u, OD ÊTIRIOSNOVNE FUNKCIJE, DVIJE SU MONOPOLNE - PRIJENOS IDISTRIBUCIJA - I TO ]E OSTATI DO DALJNJEGA, A DVIJE SUTR@I[NE FUNKCIJE - PROIZVODNJA I OPSKRBA

vlasni{tvu dràve. To je {to se ti~e vlasni~kog dijela. [tose, pak, ti~e uloge dràve danas, ona jo{ nije do kraja pre-cizno utvr|ena u pitanju dugoro~ne sigurnosti sustava -ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama. Vjerujemda }emo u daljnjem radu na reformi, u usugla{avanju nesamo akata nego i postupaka i odnosa dràve, pratiti ono{to se doga|a u Europskoj uniji. Ako prihvatimo najpovo-ljniji mogu}i razvoj doga|aja, tada }emo vrlo brzo raz-mi{ljati o tom problemu kroz odgovornost koju }emoimati kao dio Europske unije. Prema mojoj procjeni,dràva }e imati nezaobilazan utjecaj u dugoro~nom razvo-ju energetskog sektora, ali je u ovom trenutku te{ko re}ikroz koje mehanizme. Jer, energetske krize u pojedinimzemljama pokazuju da je dràva nuàn mehanizam, ali jo{nisu predloèna rje{enja kako to osigurati.

HEP Vjesnik: Hrvatska privatizacijska pri~a, dosada, naj~e{}e je bila pri~a negativnog predznaka.Vjerujete li da }e se to promijeniti nedavnom priva-tizacijom INE?

Dr. sc. Goran Grani}: To nisam siguran. Jer, ~im odre|eniproblem moè imati politi~ku dimenziju, on }e postati poli-ti~ki zanimljiv. S druge strane, bitno je da pristup onih kojivode taj posao mora biti do kraja jasan i precizan, postupcimoraju biti vrlo otvoreni. Vra}am se na to pitanje s drugogaspekta. Prije pet godina je Uprava INE, u suradnji s tri ino-zemna konzultanta, radila viziju vrijednosti koja je tada za INUutvr|ena na 700 milijuna USD, ali pod uvjetom da zatvori Re-fineriju Sisak, otpusti veliki broj zapolenih, proda ve}inusvojih benzinskih crpki, pove}a cijenu naftnih derivata i takoredom. Ako to ne bi u~inila, njena vrijednost bi bila negativ-nog predznaka, odnosno nekomu bi se moralo platiti da jepreuzme. U me|uvremenu je vrijednost INE pove}ana triputa, a ugovor o privatizaciji INE sadràva i zadràvanje zapo-slenosti radnika, osiguranje rada rafinerija... Vrijednost tvrtke

nije pro{lost, nego njena budu}nost. Ako se u konceptu raz-voja i ekonomije, tvrtki osigura njen dobar poloàj, onda onaima svoju vrijednost. U suprotnom ona postaje teret. U tomsmislu je pitanje privatizacije koje se postavlja kod nas kaoemotivni odnos prema ne~emu {to je nekad bilo dru{tveno.Tada slijedi i tvrdnja: svi smo to stvarali...Daljnje je pitanjeodnosa doma}eg i inozemnog kapitala, {to i jest zanimljivapri~a ali samo u jednom trenutku - dok vlasni{tvo iz dràv-nog prelazi u privatno, ~ak i doma}e privatno vlasni{tvo, {tose sutra moè prodati inozemnom subjektu i obrnuto. Natrì{tu gdje roba nije samo energija, nego je roba i vrijedno-sni papir - dionica, to je te{ko promatrati u smislu rasproda-je li se ne{to ili je to normalni odnos, s jedne stranepromjene obilje`ja vlasni{tva, a s druge strane ulazak u pro-ces trgovanja novcem ili vrijednosnim papirima.

Mislim da se mi trebamo osloboditi straha, jer Hrvatska }ekao dio Europske unije prihvatiti i sva njena pravila. UHrvatskoj treba intenzivno razvijati kulturu poduzetni{tva ikulturu ulaganja u dionice. Taj deficit je jako prisutan u naszbog potpuno razumljivih razloga. Ali, sve je vi{e u Hrvat-skoj uspje{nijih dru{tava, sve je vi{e onih u ~ije se dioniceisplati ulagati. Ja vjerujem da }e i HEP biti jedna od tvrtki ukoju }e gra|ani Hrvatske imati interesa dugoro~no ulagati ina taj na~in poduprijeti razvoj HEP-a.

HEP Vjesnik: U posljednjem na{em razgovoru za HEPVjesnik najavili ste da }e se restrukturiranjem dina-mizirati HEP i pove}ati odgovornost ljudi na svim ra-zinama, a da }e se proces privatizacije provestiuvo|enjem partnera u djelomi~no vlasni{tvo i proda-jom dionica HEP-a na javnom trì{tu. Pritom bi se,naglasili ste, o~uvala arhitektura HEP-a, odnosnoHEP grupa }e biti ~vrst integrirani sustav. Mislite lijednako i danas? [to je, u tom smislu, ~vrsto integri-rani sustav?

Dr. sc. Goran Grani}: Arhitektura HEP-a je o~uvana. Ci-jeli koncept je vrlo zahtjevan, a ra|en je na taj na~in daHEP ostane dru{tvo kroz koje }e se restrukturiranjem stvo-riti uvjeti za razvoj trì{ta, {to je bitno. U HEP-u, od ~etiriosnovne funkcije, dvije su monopolne - prijenos i distri-bucija - i to }e ostati do daljnjega, a dvije su trì{ne fun-kcije - proizvodnja i opskrba. Tijekom proteklog vremenatraìli smo na~in kako postaviti cijeli sustav da zadovoljizadane uvjete, sagledavaju}i pritom ne samo pitanjehrvatskog trì{ta kao jedino zanimljivog, nego ukupnostanje u regiji i mogu}nost sudjelovanja na regionalnomtrì{tu.

Ovdje se postavlja problem integriranosti kroz vlasni{tvo. To,prema mom mi{ljenju, vi{e proizlazi iz nedostatka znanja ikulture korporacijskog poslovanja {to je, dakako, posljedica~injenice da su se vlasni~ki odnosi pojavili kao ne{to va`notek u posljednjem desetlje}u, kroz razmi{ljanje kako uprav-ljati sloènim dru{tvima. Nije pitanje gdje }e biti vlasni{tvonad nekretninama, nego kako }e biti postavljeni ukupni od-nosi unutar dru{tva. Ono {to je osnovno, Uprava HEP-a je od-govorna za cijeli sustav. Mehanizme takve odgovornostiUprava moè vrlo jasno provesti kroz upravljanje dionicamakoje ima u svojim rukama, kao i kroz unutra{nju organizaciju,Statut, financijski sustav...To jest zahtjevnije nego kad je rije~o okomito integriranom dru{tvu, koje je osim - nazovimo totako - jednostavnosti upravljanja sustavom imalo i sve sla-bosti tako organiziranih dru{tava. Tu prvenstveno mislim na~injenicu da se u okomito integriranim dru{tvima ne moèdo kraja i na ozbiljan na~in provesti ekonomija poslovanja iu~initi svaki dio sustava odgovornim za njegov dio. To }e bitimogu}e tek utvr|ivanjem vrlo preciznih cijena za dva dijelasustava, koji su zakonskim odredbama stavljeni na raspola-ganje i ostalima tako da svaki mogu}i proizvo|a~ moè kori-stiti prijenosni i distribucijski sustav, jednako kao i HEP.Ekonomija ta dva sustava, kao i ostalih, nije vi{e stvar po-slovnih odluka niti Uprave HEP-a niti onih koji njima rukovo-de, nego su tu i nezavisne institucije uklju~ene uodre|ivanje ekonomije cijene i svega onoga ~ime se moèopteretiti sudionik na trì{tu i kasnije potro{a~. Do}i }e dankada }e svi potro{a~i biti u povla{tenom poloàju da mogubirati od koga }e kupovati elektri~nu energiju. U tom smisluse Upravi HEP-a name}e puno zahtjevniji pristup upravljanjacijelim sustavom. No, ja mogu re}i s punim povjerenjem dase to moè ostvariti u cijelosti i ne bi trebalo biti nikakvihpote{ko}a. Postoje svi mehanizmi - zakonski i ostali - da seto moè provesti.

HEP Vjesnik: Poznato je da hrvatski elektroenerget-ski sustav ima vrlo visoku starost objekata, {to ne-povoljno utje~e na kvalitetu opskrbe elektri~nomenergijom. Sukladno toj neporecivoj ~injenici, moèli zaìvjeti trì{te elektri~nom energijom bez otkla-njanja strukturnih neuskla|enosti sustava?

Dr. sc. Goran Grani}: Svi energetski sustavi imaju sli~neprobleme. Ne postoji niti jedan sustav bez njih, jer su razvi-jani u razli~itim vremenskim razdobljima i prema razli~itimstandardima. Problemi iz vremena kada je elektrifikacija

4 HEP VJESNIK 150/151, SRPANJ/KOLOVOZ 2003.

na{ intervju

’NIJE PITANJE GDJE ]E BITI VLASNI[TVO NADNEKRETNINAMA, NEGO KAKO ]E BITI POSTAVLJENI UKUPNIODNOSI UNUTAR DRU[TVA. ONO [TO JE OSNOVNO,

UPRAVA HEP-a JE ODGOVORNA ZA CIJELI SUSTAV. MEHANIZMETAKVE ODGOVORNOSTI UPRAVA MO@E VRLO JASNO PROVESTIKROZ UPRAVLJANJE DIONICAMA KOJE IMA U SVOJIM RUKAMA,KAO I KROZ UNUTRA[NJU ORGANIZACIJU, STATUT, FINANCIJSKISUSTAV

HEP Vjesnik: Razmi{ljate li o mogu}nosti - opreuzimanju najve}eg dijela vlasni{tva HEP-aod mirovinskih fondova, gdje bi stvarni vlasnicibili gra|ani u~lanjeni u te fondove?

Dr. sc. Goran Grani}: U Zakonu o privatizacijiHEP-a je opredjeljenje da nema interesa traìti stra-te{kog partnera. Osnovna ideja je da HEP bude pu-blic dru{tvo, zna~i dru{tvo anonimnih vlasnika,anonimnih u smislu Vi i ja ili bilo koji gra|anin Re-publike Hrvatske, fondovi i drugi. Kada bi se to raz-vijalo u tom pravcu ja bih bio najsretniji.

bila cilj vi{e to nisu, nego su to problemi standarda po-tro{a~a. Pojavljuje se neuskla|enost zahtjeva i potreba smogu}nostima. Mislim da se taj problem zapravo tek sadaotvara na pravi na~in u smislu rasprava o tomu {to je po-trebno napraviti u energetskom sustavu, s vrlo jednoz-na~nim problemima, potrebnim mjerama i osiguranimsredstvima. Zna~i, ne govorimo o HEP-u kao o cjelini, negoo konkretnim problemima unutar HEP-a. Ako govorimo oDistribuciji, govorimo o distribucijskoj mreì i njenim pro-blemima i nu`nim intervencijama, a ako govorimo o Prije-nosu - govorimo o prijenosnoj mreì... Pitanje Proizvodnje}e se sna`nije otvoriti kada trì{te bude prohodalo, jer }ebiti izloèna trì{tu. Dakako da }e se po~eti vi{e razmi{ljatio ekonomiji svakog proizvodnog objekta i njegovojmogu}nosti da opstane ili da se provedu odre|ene tehno-lo{ke promjene, pa i da se odre|eni proizvodni objekti uga-se ako ne mogu opstati na trì{tu i ne mogu biti konkurentniili }e se problem rije{iti na druk~iji na~in. Tek razigravanjemtog sustava bit }emo u prigodi preciznije govoriti o ekono-miji cijelog sustava. Dok se u sustavu nije prepoznavalaekomija pojedinog segmenta, prelijevanjem sredstava gubi-la su se podru~ja odgovornosti.

Ono {to je sada bitno jest da }e se morati utvrditi stanjeprijenosne i distribucijske mreè, {to se potro{a~u moraosigurati i, dakako, sredstva koja }e to sve pratiti da po-

tro{a~ dobije kvalitetan i pouzdan proizvod. Treba se defi-nirati odgovornost potro{a~a prema sustavu, ali prven-stveno sustava prema potro{a~u. Iz toga }e proiza}iodre|ene investicije koje je nu`no ostvariti u idu}ih pet dosedam godina, ovisno kako }e se definirati taj ciklus.

HEP Vjesnik: Kako }e HEP nastupati na me|unarod-nom trì{tu novca, kao HEP grupa s odgovaraju}imkreditinim rejtingom ili svako ovisno dru{tvo posebno?

Dr. sc. Goran Grani}: HEP d.d. je tvrtka koja je odgovornaza cijelo poslovanje i cijeli financijski sustav }e se moratiorganizirati na taj na~in. Drugo {to je bitno, kada je HEP po-slovao bez dobiti ili je poslovao dugo godina s gubitkom uposlovanju, dakako da se cijeli problem financiranja po-stavljao tako da se taj problem rije{i. Zna~i, to je bio pro-blem takve tvrtke. Ali, mi govorimo o HEP-u koji moraposlovati s dobiti, kao i svako trgova~ko dru{tvo u energet-skom sektoru. Dakako, u odre|enim segmentima ta dobit}e biti ograni~ena dugoro~nim interesima Republike Hrvat-ske, a tu prvenstveno mislim na Prijenos i Distribuciju. Tadaja~a poloàj Dru{tva u cijelosti i njegova kreditna sposob-

nost, a vjerujem u tom razdob-lju ja~a i Hrvatska kao dràvakoja se pribliàva Europskojuniji. Ja tu ne vidim problemako, ponovno nagla{avam, nerazmi{ljamo o tomu na na~in{to se doga|alo u prethodnomrazdoblju i {to je bilo uteme-ljenje za probleme u financi-ranju. Istina, cijena ima svojelimite i ona ograni~ava ulaga-nja. U dijelu koji se odnosi nasanaciju okolnosti u mreàma,vjerujem da je jedno odrje{enja da se osiguraju posebna dodatna sredstva s vrlojasnim ciljevima i programima. Ponavljam, HEP mora po-slovati s dobiti, koja }e biti dio sredstava za ulaganje udaljnji razvoj HEP-a. Tada pritisak na kredite, kao i op}eukupno poslovanje HEP-a, postaje druk~ije. Moramo to gle-dati kroz budu}i poloàj HEP-a, a ne kroz ono {to je HEP bioprije dvije, tri ili pet godina.

HEP Vjesnik: HEP je u poslovanju u prvoj polovicigodine ostvario dobit, a ako se bitno ne promijenevanjski utjecaji (cijena goriva, te~aj dolara, hidro-lo{ke okolnosti) tako }e biti i na kraju godine.

Me|utim, prema petogodi{njem planskomdokumentu razvoja i poslovanja HEP grupe,sada{nja cijena elektri~ne energije ne}e omogu}itiostvarenje zacrtanih programa. Drìte li da je prove-divo pove}anje cijene elektri~ne energije od, prim-jerice, 10 posto u 2004. godini?

Dr. sc. Goran Grani}: Ja bih taj problem postavio na slje-de}i na~in. Plan razvoja i poslovanja HEP grupe do 2007.godine je ra|en na takav na~in da bi se vrlo precizno moglesagledati pozicije svakog segmenta. Ranije je bilo proble-ma, jer smo govorili o cijeni u kojoj nije bilo jasno {to je{to. A, kada je to nejasno, javlja se nepovjerenje u smislupitanja za{to se ne{to radi, u kojoj je mjeri to potrebno itomu sli~no. Onog trenutka kada se poslovanje i financira-nje HEP-a razbije na ~etiri segmenta pruànja razli~itih uslu-ga jedinstvenog proizvoda - proizvodnja, prijenos,distribucija i opskrba - definirat }e se problemi za svaki odtih segmenata. Razvojni planovi trebaju vrlo precizno osigu-rati da }e se izgraditi, primjerice, odre|ena mreà ili trafo-stanica, {to ima svoju cijenu i ne moè se ostvariti

temeljem nekog drugog mehanizma, nego je to realantro{ak za kojeg treba osigurati sredstva. To je jedan diopri~e. Drugi dio pri~e je pitanje cijene elektri~ne energije.Ona ne moè ostati fiksna ako postoje trì{ni elementi.O~ito je da u segmentu proizvodnje {to prije treba uvestiformulu koja }e definirati promjene na trì{tu, poput one zacijenu naftnih derivata. Istina, rije~ je o drugim elementimakoji }e utvr|ivati {to se dogodilo u odre|enom razdoblju.Za elektri~nu energiju to razdoblje ne moè biti 15 dana, jersu ti procesi malo dulji. Neki elementi, kao {toje uvoz ener-gije, jesu na spot trì{tu i ve} postoje obilje`ja da se cijenauskla|uje dnevno. Za uskla|ivanje s hidrolo{kim okolnosti-


’CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE NE MO@E OSTATI FIKSNA AKO POSTOJE TR@I[NI ELEMENTI.OÎTO JE DA U SEGMENTU PROIZVODNJE [TO PRIJE TREBA UVESTI FORMULU KOJA ]EDEFINIRATI PROMJENE NA TR@I[TU, POPUT ONE ZA CIJENU NAFTNIH DERIVATA. ISTINA, RIJE^

JE O DRUGIM ELEMENTIMA KOJI ]E UTVR\IVATI [TO SE DOGODILO U ODRE\ENOM RAZDOBLJU.NAKON NAVIKAVANJA NA TAKVE ODNOSE, POSTAT ]E NORMALNO DA SE CIJENA ELEKTRI^NEENERGIJE MIJENJA U SKLADU S ONIM [TO SE DOGA\A NA TR@I[TU. DR@IM DA ]E SE BITNOPOVE]ATI POVJERENJE DA JE TAJ PROIZVOD - ELEKTRI^NA ENERGIJA - PODLO@AN TR@I[TU,PODLO@AN RAZVOJU, DA IMA SVOJU CIJENU I DA SE NE MO@E BILO KAKVIM SOCIJALNIM ILIPOLITI^KIM MJERAMA UÎNITI JEFTINIJIM NEGO [TO JEST

’EKONOMIJA SUSTAVA HEP-a NIJE VI[E STVARPOSLOVNIH ODLUKA NITI UPRAVE HEP-a IDIREKTORA NJENIH DRU[TAVA, NEGO SU TU

I NEZAVISNE INSTITUCIJE UKLJUÊNE UODRE\IVANJE EKONOMIJE CIJENE I SVEGA ONOGAÎME SE MO@E OPTERETITI SUDIONIK NA TR@I[TUI KASNIJE POTRO[A^

HEP Vjesnik: Moète li objasniti ho}e li se mo}i ikako o~uvati integrirani sustav ako vladaju}edru{tvo ne zadràva vlasni{tvo nad imovinom,koja se prema pro{lomjese~noj Odluci Nadzornogodbora prenosi na ovisna dru{tva?

Dr. sc. Goran Grani}: Nema nikakvih prepreka da seunutra{nje ustrojstvo, zna~i dono{enje odluka, funkcio-niranje financijskog sustava i svega ostalog - definirada to bude efikasno. Ponovno izdvajam jedan problemkoji je vi{e proizvod slabe prakse koja je postojala uZEOH-u. ZEOH je imao odre|eni sustav decentralizacije,ali ZUR-ovski {to zna~i da je bio uspostavljen odozdo, ane vlasni~ki odozgor. Prema tomu, mehanizmi uprav-ljanja su bili lo{iji jer je "vlast" proizlazila iz tada{njihOOUR-a, a ne iz snage poslovodstva. Sada snaga uprav-ljanja proizlazi iz vlasni{tva {to je u ingerencijama Upra-ve HEP-a i ona odre|uje sva pravila za niè razine. Zatone vidim nikakvih prepreka za sustav da bude puno efi-kasniji od onog u okomito organiziranom dru{tvu. Samo}e biti jasnija odgovornost svih.

ma trebat }e u obzir uzeti najmanje tri mjeseca. Tu su jo{elementi kao {to je te~aj dolara i drugo.

Kada se svi ti elementi uzmu u obzir, dobit }e se odre|enitrì{ni utjecaji. Nakon navikavanja na takve odnose, postat}e normalno da se cijena mijenja u skladu s onim {to sedoga|a na trì{tu.

Vjerujem da se prepoznaje {to je bila na{a namjera da re-strukturiranjem do|emo do svih ovih elemenata. Drìm da}e se bitno pove}ati povjerenje da je taj proizvod - elek-tri~na energija - podloàn trì{tu, podloàn razvoju, da imasvoju cijenu i da se ne moè bilo kakvim socijalnim ili poli-ti~kim mjerama u~initi jeftinijim nego {to jest. Ono {to jebitno u cijeloj reformi - sada se vra}am na Va{e pitanje opovla~enju dràve iz cjelokupnog biznisa - moè se pokazatina dva na~ina. Obi~no se misli da je povla~enje dràve izvlasni{tva lo{e. Me|utim, s druge strane se pokazuje dapostoje negativni utjecaji dràve na ukupno poslovanje, jervlasnik - politi~ki {pekuliraju}i - nije uvijek imao hrabrostida do kraja, realno i objektivno utvrdi kolika je cijena elek-tri~ne energije i da za to osigura uvjete. Ta pri~a, vidite, imasvoje lice i nali~je. Zna~i, intencija je cijelog sustava da sedràva povu~e i da ne moè politi~ki kalkulirati oodre|enom tro{ku. Ona }e djelovati kroz mehanizme nadzo-ra u stvaranju uvjeta, ali ne}e mo}i svojom odlukom prouz-ro~iti, primjerice, da privatni proizvo|a~ zbog toga moèpropasti, oti}i u ste~aj. Mislim da spoznaja o tim potezimapolako "sjeda" u svijest ljudi. Najve}a }e korist biti onogtrenutka kada se cijela pri~a ispri~a do kraja HEP-u, ali prijesvega potro{a~u, kao i onim dràvnim strukturama kojeutje~u na politiku. Treba se shvatiti prava dimenzija o ~emumi govorimo, kako se formira pojedini segment cijene i {tose u kona~nosti u toj cijeni odnosi na potro{a~a. Dakako, smogu}no{}u da ti potro{a~i sutra mogu na trì{tu kupovatielektri~nu energiju od najpovoljnijeg dobavlja~a.

HEP Vjesnik: Za{to se o tako krupnim promjenamamalo zna, nema informacija? Jeste li {to u~inili usmislu edukacije?

Dr. sc. Goran Grani}: Nedovoljno ~inimo, ali nije bilo nimogu}e, jer je u zavr{noj fazi izrada svih dokumenata -podzakonskih akata, temeljem kojih }e se mo}i otvoriti di-jalog s javnosti. Dijalog nije bio mogu} na pravi na~in dokje bila rije~ o razini na~ela, a ne i konkretnim svim ele-mentima. Izrada podzakonskih akata je vrlo zahtjevan po-sao koji je pri kraju i 1. listopada o.g. bi trebala bitidovr{ena izrada tih dokumenata. Tada }e se sna`nije kre-nuti u edukacijsku kampanju o energetskom sektoru, oHEP-u... Mo}i }e se govoriti vi{e konkretno, a ne op}enitoo svakom segmentu HEP-a, o cijeni usluga, o problemimausluga, o razvoju i viziji kako bi sustav mogao funkcionira-ti kao jedinstveni sustav i osigurati kvalitetni proizvod sva-kom gra|aninu.

HEP Vjesnik: Ho}e li se mo}i uspostaviti takva razi-na cijene elektri~ne eneregije, dovoljna da se zana{e trì{te zainteresiraju drugi dobavlja~i elek-tri~ne energije, kojima je interes zarada?

Dr. sc. Goran Grani}: Europsko trì{te, a posebno trì{teonih zemalja koje se sada priklju~uju u Europsku uniju, pai onih koje su ostale izvan njega, je u tranziciji. Nema de-finitivnog trì{ta, jer velike koli~ine elektri~ne energije uprethodnom razdoblju su bile proizvod gospodarskih pro-blema zemalja u tranziciji - pada industrijske proizvodnje ivi{kova energetskih kapaciteta. Istodobno, posebno zem-lje-kandidati za ulazak u Europsku uniju morale su prove-sti restrukturiranje energetskih tvrtki, privatizaciju,tehnolo{ku prilagodbu za{titi okoli{a, ga{enje pojedinihproizvodnih objekata...O~ito da se pokazuje da je slobod-ne energije na trì{tu prema niskim ili damping cijenamasve manje, jer elektri~na energija sve vi{e poprima realnuekonomsku cijenu, {to razvojne planove svih zemalja po-stavlja u druk~iji kontekst. Hrvatska }e se kao ~lanica Eu-ropske unije morati uklopiti u taj trì{ni okvir. To zna~i da}e sve ono {to }e morati imati svaki potro{a~ elektri~neenergije izvan Hrvatske, trebati imati i u Hrvatskoj. Drìmda smo mi taj posao do 2007. godine u stanju obaviti. Nemogu do kraja procijeniti koliko }e na trì{tu biti slobodneelektri~ne energije prema povoljnim uvjetima. Vjerojatno}e se okolnosti mijenjati sezonski. Dakako da }e interesHEP-a biti da zadrì svakog svog potro{a~a. Kada po~negubiti potro{a~e, tada }e prvi put u HEP-u "zazvoniti znakza uzbunu" i to }e biti dovoljan motiv za cijeli sustav HEP-ada po~ne razmi{ljati na druk~iji na~in. U kojoj mjeri i nakoji na~in }e se to reflektirati na male potro{a~e, te{ko jepredvidjeli, ali mislim da }e oni u velikoj mjeri biti vezanina lokalne dobavlja~e. Mo`da }e se na razini cijelih di-stribucijskih podru~ja javljati potencijalni dobavlja~i elek-tri~ne energije. Oni }e biti zainteresirani ako im to budeekonomski isplativo.

Jo{ jedanput nagla{avam da treba razdvojiti ono {to }epotro{a~i morati platiti, {to }e biti standard, a to sutr{kovi distribucije, odnosno mreàrine od onoga {to }ese doga|ati na strani proizvodnje, koja }e biti potpunoizloèna trì{nim uvjetima. Vjerujem da }emo se i {to seti~e mreàrina morati uklopiti u standarde Europske unijei tu o~ekujem pritisak na racionalnost, bolji na~inkori{tenja investicijskih sredstava, ve}u konkurenciju in-vesticija. Postojat }e, naime ograni~enja. Bit }e zanimlji-vo promatrati {to }e se doga|ati unutar HEP-a kada limitmogu}ih tro{kova bude pritiskao na tro{kove poslovanja,investicijsku aktivnost i prioritete. Do sada je uvijek uborbi za investicije bio prisutan interes, ali mislim da}emo vrlo brzo biti u razdoblju kada }e se "siliti" na inve-sticiju. Jer, svaka investicija dodatno pove}ava cijenuusluge. To su pozitivne strane, ne samo trì{ta, nego po-zicioniranja poslovanja svakog segmenta Dru{tva. Vidjet}emo nakon dvije do tri godine, kada }e proraditi brojnimehanizmi. Kroz petogodi{nji Plan razvoja i poslovanjaHEP-a ve} je simulirano poslovanje svakog dru{tva poje-dina~no, ali to je tek po~etak. Jer, jo{ nema ekonomskogpritiska, kojeg }e osjetiti svako dru{tvo ve} u prvoj godi-ni poslovanja. Kada se suo~e s prostorom kojeg im omo-gu}uje cijena i s posljedicama, tada }e se po~eti

razvijati druk~ija filozofija gospodarenja, a do tada se tajproblem osje}a samo teoretski. Tek nakon godinu danamogu se o~ekivati pozitivni efekti gospodarenja u novimuvjetima.

HEP Vjesnik: S obzirom da ste priznati energeti~ar,moè li struka dovoljno neutralizirati politi~ke utje-caje vezane za budu}nost HEP-a?

Dr. sc. Goran Grani}: Moram priznati da politi~kih utje-caja, osim u podru~ju cijene elektri~ne energije, nije bilo.Nadam se da }e tako i ostati do daljnjega. Upravo kroz do-sljednu provedbu cijele reforme, dràva se treba povu}i izenergetike i prestati na bilo koji na~in odre|ivati cijenuenergije. Tada }emo mo}i re}i da u tom smislu nema vi{enegativnih posljedica. Iz iskustva u tri i pol godine rada uVladi, mogu re}i da je sve prisutnije druk~ije razmi{ljanje- ja~anje profesionalne sposobnosti i odgovornosti svega,ne samo tvrtki u dràvnom vlasni{tvu, nego i dràvneuprave. Ja sam vodio Projekt reforme dràvne uprave, kojuèlimo precizno politi~ki razdvojiti od profesionalnog dije-la i ja~ati taj dio, odnosno ne izlagati ga politi~kom utje-caju u smislu dnevnih politi~kih promjena. Ja mislim dacijela dràva mora i}i u tom pravcu. Potvrdit }e se da maladràva mora na dobar na~in ograni~iti to negativnomije{anje dràve u bilo koji segment. Dakako, dràvamora preuzimati odgovornost tamo gdje je to neizbje`no.

Pripremila: \ur|a Su{ec


na{ intervju

’KADA JE HEP POSLOVAOBEZ DOBITI ILI JEPOSLOVAO DUGO GODINA

S GUBITKOM U POSLOVANJU,DAKAKO DA SE CIJELIPROBLEM FINANCIRANJAPOSTAVLJAO TAKO DA GA SERIJE[I - TO JE BIO PROBLEMTAKVE TVRTKE. ALI, MIGOVORIMO O HEP-u KOJIMORA POSLOVATI S DOBITI,KAO I SVAKO TRGOVA^KODRU[TVO U ENERGETSKOMSEKTORU

’KROZ PETOGODI[NJI PLAN RAZVOJA I POSLOVANJA HEP-aVE] JE SIMULIRANO POSLOVANJE SVAKOG DRU[TVAPOJEDINA^NO, ALI TO JE TEK POÊTAK. JER, JO[ NEMA

EKONOMSKOG PRITISKA, KOJEG ]E OSJETITI SVAKO DRU[TVOVE] U PRVOJ GODINI POSLOVANJA. KADA SE SUOÊ SPROSTOROM KOJEG IM OMOGU]UJE CIJENA I S POSLJEDICAMA,TADA ]E SE POÊTI RAZVIJATI DRUKÎJA FILOZOFIJAGOSPODARENJA, A DO TADA SE TAJ PROBLEM OSJE]A SAMOTEORETSKI. TEK NAKON GODINU DANA MOGU SE OÊKIVATIPOZITIVNI UÎNCI GOSPODARENJA U NOVIM UVJETIMA

PREDANI ZAHTJEVI HEP-a VIJE]U ZA REGULACIJU ENERGETSKIH DJELATNOSTI

DOKUMENTACIJA ZA DOZVOLE BIT ]E OBRA\ENA DO KRAJA LISTOPADAPREDSTAVNICI dru{tava HEP grupe su 18. srpnja o.g. Vije}u za regulacijuenergetskih djelatnosti predali zahtjeve za izdavanje dozvola za obavljanjeenergetskih djelatnosti. Zahtjevi su, temeljem Zakona o energiji i u skladu sPravilnikom o uvjetima za obavljanje energetskih djelatnosti, podneseni zaobavljanje sljede}ih djelatnosti:

- Hrvatska elektroprivreda d.d.: za trgovanje, posredovanje i zastupanje natrì{tu elektri~ne energije

- HEP-Proizvodnja d.o.o.: za proizvodnju elektri~ne energije i proizvodnju to-plinske energije

- HEP-Prijenos d.o.o.: za prijenos elektri~ne energije

- HEP-Distribucija d.o.o.: za distribuciju elektri~ne energije

- HEP-Opskrba d.o.o.: za opskrbu elektri~nom energijom

- Hrvatski nezavisni operator sustava i trì{ta: za vo|enje elektroenergetskogsustava i organiziranje trì{ta elektri~nom energijom

- HEP-Plin d.o.o. za: distribuciju plina

- HEP-Toplinarstvo d.o.o. i Toplinarstvo Sisak d.o.o.: za proizvodnju toplinskeenergije, distribuciju toplinske energije i opskrbu toplinskom energijom.

Predsjednik Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti dr.sc.Mi}o Klepo rekaoje da se o~ekuje da }e postupak obrade HEP-ove opse`ne dokumentacije po-trajati do kraja listopada 2003. godine.

Spomenumo da je Vije}u predano vi{e od 50 tisu}a dokumenata HEP-a!

Tatjana Jalu{i}

doga|aj


HEP S POVLA[TENIM KUPCIMA

PILOT PROJEKT OTVARANJA TR@I[TA ZA POVLA[TENE KUPCEPOTAKNUT potrebom informiranja i poblièg upoznavanjas po~etkom rada trì{ta elektri~ne energije u RepubliciHrvatskoj, HEP je organizirao sastanak relevantnih subje-kata u uspostavi i po~etka rada trì{ta, s jedne strane, ipovla{tenih kupaca kao najva`nijih subjekata zbog kojihse trì{te otvara, s druge srane. Sastanku su nazo~ili ~la-novi Uprave HEP-a za prijenos mr. sc. Ivica Toljan, za di-stribuciju, [ime Balabani}, direktor HEP Opskrbe d.o.o.,Mladen @unec te predstavnici Hrvatskog nezavisnog ope-ratora sustava i trì{ta na ~elu s direktorom DavorinomKu~i}em, Romeo Bi{}an iz Ministarstva gospodarstva ipredstavnici Energetskog instituta "Hrvoje Poàr". Sasta-nak je odràn 18. srpnja o.g. u prostorijama HEP-a. Po-vla{tene kupce predstavljali su kupci koji tro{e vi{e od 40GWh elektri~ne energije godi{nje i stoga imaju status po-vla{tenih kupaca, odnosno kupaca koji sukladno zakon-skim odredbama mogu birati svog dobavlja~a elektri~neenergije..

To je prvi takav sastanak ove vrste s temom "Povla{teni kupcii otvaranje trì{ta elektri~ne energije", na kojem se razgovara-lo o: reformi hrvatskog elektroenergetskog sektora i otvaranjutrì{ta elektri~ne energije, o mjestu i ulozi Operatora sustavai Operatora trì{ta na trì{tu elektri~ne energije, o pitanjima usvezi sa stjecanjem statusa povla{tenog kupca, ulozi Vije}aza regulaciju energetskih djelatnosti i Ministarstva gospodar-stva na trì{tu elektri~ne energije, kao i o podzakonskim akti-ma vezanim uz djelovanje trì{ta elektri~ne energije.

Tom je prigodom izraèn stav HEP-a o mogu}nosti pokre-tanja aktivnosti otvaranja trì{ta elektri~ne energije od 1. li-stopada o.g. uz primjenu pilot projekta.

Sude}i prema skoro potpunom odzivu predstavnika 15pozvanih povla{tenih kupaca (sastanku nije jedino nazo~iopredstavnik Brodogradili{ta Split, koji se ispri~ao i zatraìo

prezentacijski materijal) i njihovim reakcijama prigodomrasprave o spomenutim temama, povla{teni kupci suspremni na daljnju uspje{nu suradnju s HEP-om.

Ovaj prvi radni susret, izme|u ostalog, ukazao je na potrebu~e{}ih takvih sastanaka. Naime, predstavnici povla{tenih ku-paca pozvali su predstavnike HEP-a da ih posjete i da se iz-ravno upoznaju s njihovim tehnolo{kim procesima, kako bime|usobna budu}a suradnja bila jo{ uspje{nija, {to je prih-va}eno sa zadovoljstvom.

Nakon razgovora, predstavnici povla{tenih kupaca posjetitisu Naconalni dispe~erski centar, gdje im je izravno pred-stavljena njegova uloga kao Operatora sustava u elektroe-nergetskom sustavu.

(Ur)

Prigodom prvog sastanka s povla{tenim kupcima i prezentacija HEP-a o otvaranju trì{ta elektri~ne energije

Ivo ôvi}, predsjednikUprave HEP-a, dr. sc.Mi}o Klepo, predsjednikVije}a za regulaciju ener-getskih djelatnosti, Ljubi-ca Cveni} iz Sektora zarazvoj HEP-a i Eraldo Ba-novac, zamjenik pred-sjednika Vije}a - pokrajdijela kutija u kojima sudokumenti temeljem kojih}e se dru{tvima HEP-a iz-dati dozvole za obavljanjeenergetskih djelatnosti

Kutije s dokumentimaspremne za transport izHEP-a u prostorije Vije}a

Povla{teni kupci u Hrvatskoj (kupci koji godi{nje tro{evi{e od 40 GWh elektri~ne energije)

- Dalmacijacement - RMC GROUP d.d.- Hrvatske èljeznice- Adria procesna industrija d.d.- DIOKI d.d..- Na{icecement d.d.- TLM-TVP- Beli{}e d.d. Energetika- Ina - Rafinerija nafte- Vetropack- Tvornica cementa Koroma~no- Drvenja~a Fuìne- PAN, papirna industrija- ZET, ispravlja~ke stanice elektrovu~e- MECHEL - @eljezara d.o.o.- Brodosplit - Brodogradili{te Split d.o.o.

SASTANAK UPRAVE HEP-a S KOLEGIJEM DIREKTORA

OSTVARENA DOBIT, VI[E OD FINANCIJSKOG REZULTATASVRHA sastanka Uprave HEP-a, odrànog 17. srpnja o.g. s~lanovima kolegija direktora HEP-a, mogla bi se definirati navi{e na~ina. Prva i uobi~ajena pomisao mogla bi biti da jesastanak odràn uo~i godi{njih odmora, ili nakon {estomje-se~nog razdoblja poslovanja, kada se rezimiraju postignutirezultati ali i dogovara koje mjere treba poduzeti za uspje{noposlovanje i u drugom dijelu godine, kada se ina~e o~ekujunepovoljni vanjski utjecaji.

Ali, s obzirom na nove okolnosti - uspostavi nove poslovnestrukture odvajanjem temeljnih djelatnosti od ostalih servi-snih djelatnosti, najodgovornije ljude HEP-a valjalo je upoz-nati s dana{njim stanjem HEP-a, kao i ostvarenjem obvezapropisanih u podzakonskim aktima - konkretno, s aktivnosti-ma u svezi s izdavanjem dozvola za obavljanje energetskihdjelatnosti. Sukladno promijenjenom HEP-u, predstavljen je ipetogodi{nji Plan razvoja i poslovanja (nulta verzija), prvi ta-kav dokument u restrukturiranom HEP-u, izraèn u novcima.U svakom slu~aju, na ovom sastanku govorilo se o konkret-nim i vrlo zna~ajnim pitanjima, va`nim za funkcioniranjeHEP-a u novim okolnostima. Premda ne toliko primjetno,puno se toga promijenilo u HEP-u, a dobit ostvarena u prvompolugodi{tu kao nova okolnost zna~i vi{e od financijskog re-zultata.

PRIPREMLJENA DOKUMENTACIJA ZADOZVOLE OBAVLJANJA ENERGETSKIH

DJELATNOSTI

Na po~etku ovog radnog skupa svih managera HEP-a, koji suse toga dana okupili u vrlo dojmljivom prostoru 17. kata ho-tela Opera, Ljubica Cveni} izvijestila je o pripremljenojopse`noj dokumentaciji HEP-a, a rije~ je o vi{e od 50 tisu}adokumenata (?!) koja }e se predati dan nakon odràvanjaovog sastanka, 18. srpnja, Vije}u za regulaciju energetskihdjelatnosti. Naime, Vije}e je 30. svibnja o.g. donijelo Pravil-nik o podacima koje su energetski subjekti du`ni dostavitiVije}u za regulaciju energetskih djelatnosti, {to je zakonskaobveza. U tom zahtjevnom poslu sudjelovalo je punostru~njaka iz svih dru{tava HEP grupe, a posao je koordiniraoi objedinio Sektor za razvoj HEP-a.

PETOGODI[NJI PLAN POSLOVANJA IRAZVOJA ODRA@AVA FUNKCIONALNO

STANJE EES-a

S obzirom da je HEP sinonim za elektroenergetski sustav, kaodio provedbenog plana Strategije energetskog razvitkaizra|en je dokument, ~iju je nultu verziju nedavno prihvatioNadzorni odbor - Plan razvoja i poslovanja HEP grupe za raz-doblje od 2003. do 2007. godine. Kako je naglasio pred-sjednik Uprave Ivo ôvi}, to je bio zahtjevan posao zaskupinu stru~njaka HEP-a, jer nije lako napraviti plan poslo-vanja i razvoja HEP-a, osobito ne vi{egodi{nji i osobito ne uuvjetima kada nije u potpunosti poznata organizacija HEP-a.Ali, rije~ je o nultoj verziji, izra|enoj temeljem podloga trgo-

va~kih dru{tava, pa ovaj dokument treba prihvatiti sa svimnjegovim odlikama i manjkavostima.

S najzna~ajnijim dijelovima Plana, sudionike ovog sastankaupoznao je Goran Slipac iz Sektora za razvoj, gdje su obje-dinjene podloge pripremljene u svakom trgova~kom dru{tvu.

Prije svega, naglasimo da je ovaj Plan klju~ni dokumentme|u planskim aktima iz elektroenergetskog sektora. Osobi-to je vaàn, jer odraàva pravo funkcionalno stanje elektroe-nergetskog sustava, kao i mjere i ulaganja koja su potrebnada bi se u sustavu osigurala primjerena tehni~ko-tehnolo{karazina. Vaàn je, jer je uvjet za dono{enje kvalitetnih poslov-nih odluka i to ne samo na razini Uprave HEP-a, nego i na ra-zini trgova~kih dru{tava.

Temeljem planskih pretpostavki, za svako su trgova~kodru{tvo izra|eni financijski pokazatelji i izra~unata je pro-sje~na visina naknada za obavljanje proizvodnje, prijenosa,distribucije i opskrbe elektri~nom energijom. Utvr|eno je {toomogu}uje sada{nja prosje~na cijena elektri~ne energije i ukojoj mjeri ograni~ava razvoj HEP-a te kakve su mogu}nostiinvestiranja uz zadràvanje pokazatelja financijske uspje{no-sti u zadanim granicama.

KOMERCIJALNO ODR@IVA TRGOVA^KADRU[TVA

Svi tro{kovi i cijene elektri~ne energije, odnosno naknade zaobavljanje pojedine djelatnosti u HEP grupi izraène su ustalnim cijenama iz Gospodarskog plana za 2003. godinu.

Za svako se trgova~ko dru{tvo HEP grupe pretpostaviloupravljanje poslovanjem i razvojem tih tvrtki kao komercijal-no odrìvih trgova~kih dru{tava i to definiranjem naknada zaobavljanje pojedinih djelatnosti. Stoga je odabran modelposlovne analize, koji sluì za ispitivanje i ocjenjivanje dosa-da{njeg stanja te predvi|anje i upravljanje budu}im poslo-vanjem i to u funkciji razvoja trgova~kih dru{tava do 2007.godine. Tako je za HEP Proizvodnju, HEP Prijenos, HEP Di-stribuciju i HEP Opskrbu, HEP Toplinarstvo, Hrvatski nezavi-sni operator sustava i trì{ta i ukupno za HEP grupu analizafinancijskih izvje{}a prvenstveno orijentirana na vrijednosneili nov~ane podatke i informacije.

S obzirom da zna~ajan dio investicija u trgova~kim dru{tvimamre`nih djelatnosti otpada na potrebnu obnovu i moderniza-ciju mreà za pruànje javne usluge, {to zna~i da ta sredstvanisu povezana s potrebom izgradnje mreà kao uvjeta za prik-lju~enje novih kupaca - analizira se mogu}nost prikupljanjasredstava u tzv. namjenski fond. Iz tog fonda bi se financiraliprojekti obnove mreà.

Plan razvoja i poslovanja HEP grupe, zna~i, uravnoteùje de-finirane tro{kove poslovanja i investicija te izvora financiranjai to za dijelove investicija koje se odnose na modernizaciju iobnovu prijenosne i distribucijske mreè i investicija koje setrebaju financirati iz naknada za obavljanje usluga.

POTREBE VE]E OD MOGU]NOSTI

Ukupno, plan investicija HEP grupe (samo elektri~na energi-ja) u idu}em petogodi{njem razdoblju iznosi 15,8 milijardakuna, a uz sada{nju prosje~nu prodajnu cijenu elektri~neenergije od 49,67 lipa/kWh mogu}e je osigurati 8,6 milijar-da kuna. Za pokri}e nepokrivenog dijela plana investicijapredvi|eni su vanjski izvori financiranja.

U planu je analiziran utjecaj otvaranja trì{ta na poslovanjeHEP-a, kao i tarifni stavovi i to analizom: vaè}ih tarifnih sta-vova, pove}anjem cijene svih njihovih elemenata u 2004.godini za 10,9 posto, kao i tarifnih stavova za prodaju elek-tri~ne energije uve}anih za iznos potreban za namjenski fondu 2004. godini.

Uslijedit }e razrada tarifnih stavova prema djelatnostima istrukturiranje naknada za obavljanje prijenosa i distribucijeelektri~ne prema obra~unskim elementima, {to je vrlosloèna zada}a. Prva revizija ovog Plana predvi|ena je najka-snije do 30. rujna o.g.

DOBIT IZ POSLOVANJA PRVOGPOLUGODI[TA OD 252 MILIJUNA KUNA

O rezultatima poslovanja ostvarenim u prvom polugodi{tu2003. godine govorio je mr. sc. Darko Beli}, ~lan UpraveHEP-a za ekonomske poslove. HEP je ostvario dobit od 252milijuna kuna (323 milijuna kuna dobit prije oporezivanja), stim da je djelatnost toplinarstva i distribucije plina ostvarilagubitak. U tom je razdoblju porasla potro{nja elektri~neenergije za 3,2 posto, topline za 15 posto i plina za 19,5 po-sto. Ukupni tro{kovi su smanjeni za 1,5 posto. Prihodi i ra-shodi u ovoj godini ne odstupaju od onih iz proteklih godina,a jednako je i s tro{kovima poslovanja. Odobrena sredstva suu trgova~kim dru{tvima korektno angaìrana, a jednako seo~ekuje i u drugom dijelu ove poslovne godine.

Govore}i o Planu investicija za ovu godinu, kojeg je mr. sc.D. Beli} ocijenio vrlo ambicioznim, izvijestio je da je osigu-rano 95 posto sredstava te najavio potpisivanje sindiciranogkredita.

Malo manje optimisti~an je bio drugi dio izlaganja koji seodnosio na potraìvanja i obveze HEP-a. Istina, {to se ti~ecash managementa, pokazalo se da dobro funkcionira, jer susve obveze pla}ene do kraja svibnja, a i smanjena je kratko-ro~na zaduènost HEP-a. Me|utim, sukladno dosada{njemiskustvu, izra|uje se metodologija da se ispegla {pica po-traìvanja krajem godine.

[to se ti~e prihoda i naplate, ove godine se ~ini da je sezonagodi{njih odmora i manje napla}enosti prihoda - zapo~elaranije. Takav trend mora se zaustaviti kako se ne bi nastavio iu srpnju i kolovozu, jer }e se tada pojaviti financijskepote{ko}e.

Prema svim dosada{njim pokazateljima, HEP bi mogao nakraju poslovne 2003. godine ostvariti dobit - zaklju~io je nakraju mr. sc. D. Beli}.

danas i sutra


HEP PROIZVODNJA: NAJVE]I PROBLEM -GORIVO!

U dijelu sastanka rezerviranom za izlaganja direktora trgo-va~kih dru{tava temeljnih djelatnosti, o poslovanju u prvomdijelu godine govorili su njihovi direktori, kao i direktoriHEP Tradea i Hrvatskog nezavisnog operatora sustava itrì{ta. Iz njihovih izlaganja zaklju~imo sljede}e.

Proizvedeno je ukupno 13 posto elektri~ne energije vi{enego u istom razdoblju pro{le godine, stanje elektrana jezadovoljavaju}e, ali najve}i problem je - gorivo, ne samozbog oteàne nabave, nego i dobave, kako je izdvojio JosipGabela, direktor HEP Proizvodnje.

HEP PRIJENOS: ZNAÂJNE INVESTICIJE

Nakon sije~anjske nepogode u podru~ju PrP Split i PrPOpatija, ovo Dru{tvo trpi financijski izdatak od 26 milijunakuna za {tetu na prijenosnim postrojenjima, a financijskusliku prijenosne djelatnosti optere}uje obveza pla}anjakoncesije za podmorske kabele u visini od milijun kuna dokraja godine. Za ovu godinu planirane su investicije u visiniod 670 milijuna kuna - za TS @erjavinec, TS Ernestinovo iobnovu 400, 220 i 110 kV dalekovoda iz Programa Ernesti-novo, rekao je Dragutin Dvorski iz HEP Prijenosa.

HEP DISTRIBUCIJA: NEDOVOLJNAOPERATIVNOST

Ante Pavi}, direktor HEP Distribucije, izloìo je obveze ipote{ko}e ovog Dru{tva. U vrhu prioritetnih obveza je izra-da podloga za mreàrine koje do 9. kolovoza o.g. treba pre-dloìti Vije}u za regulaciju energetskih djelatnosti.Izdvojimo glavne naglaske izlaganja: distribucijska mreànije spremna za rad u trì{nim uvjetima prema na~elimakoja vrijede u Europi, zapo~elo je ostvarivanje ProgramaSplit, Program Rijeka kasni, zbog nedostatka podzakonskihakata usporedo se primjenjuje stara i nova praksa, nijerije{en sukob rukovodne i funkcionalne ovlasti, neujed-na~ena je poslovna praksa u 21 distribucijskom podru~ju,nedovoljna je popunjenost kadrovima u vrhu Dru{tva, ne-primjerena je dobna struktura radnika, puno je invalida rada- a kao posljedica svega toga jest nedovoljna operativnost.Do kraja 2003. godine obveza je HEP Distribucije: izraditimreàrine, provesti program odvajanja Opskrbe, s tim da seizdvajanje mora u potpunosti provesti do po~etka idu}e go-dine, organizacijsko i ra~unovodstveno razdvojiti Inènje-ring i usluge, donijeti nove interne pravilnike.

HEP OPSKRBA: DUGORO^NO POZITIVNITRENDOVI

O tarifnim kupcima brinut }e Sektor za javne usluge, o po-vla{tenim kupcima Sektor za trì{ne usluge, a za sveukupneodnose s kupcima Sektor za komunikaciju s kupcima, s timda }e postojati opskrbni centri - informacija je o HEPOpskrbi njenog direktora mr. sc. Mladena @uneca. [to seti~e naplate elektri~ne energije, dani vezivanja se skra}uju,a dugoro~no postoje pozitivni trendovi u svezi sa stanjempotraìvanja.

HEP TRADE: UNATO^ POTE[KO]A,OÊKUJE SE UREDNA OPSKRBA KUPACA

Uvoz elektri~ne energije u prvom dijelu godine bio jemalo niì od planiranog, hidroelektrane su proizvele vi{e

od plana na u{trb akumulacija, u sustav se isporu~ujeelektri~na energija iz NE Kr{ko i elektrana iz Bosne i Her-cegovine, iznimno je dobra pogonska spremnost elektra-na, a svi zahtjevi kupaca uredno se ostvaruju - kratak jepregled stanja u sustavu, o kojem je govorio Ante Jel~i},direktor HEP Tradea ~ija je temeljna zada}a osiguranje do-voljnih koli~ina elektri~ne energije za kupce HEP-a.Osvrnuo se i na drugi dio ove godine: akumulacijska jeze-ra hidroelektrana su prazna, obavljaju se remonti elektra-na, kupnja elektri~ne energije na europskom trì{tu jeiznimno te{ka i zbog prekapacitiranih prijenosnih putova,ali i zbog ve}e cijene elektri~ne energije i do 30 posto uvrijeme niè sezone.

HRVATSKI NEZAVISNI OPERATORSUSTAVA I TR@I[TA: POVLA[TENI KUPCI

SU IZNIMNO VA@NI

Funkcijski model trì{ta elektri~ne energije u RepubliciHrvatskoj vaàn je dokument, jer na njemu po~iva modeltrì{ta i njegova razvoja, naglasio je Davorin Ku~i}, direk-tor Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{ta. Na-kon po~etnog otvaranja trì{ta, uslijedit }e otvaranjetrì{ta za poravnanje odstupanja, odnosno cjelovita pri-prema u ostvarenju tehni~kih, organizacijskih i zakonskihuvjeta poput informati~ke potpore za trgovanje, trì{nih imre`nih pravila te mjernih pravila. Operator trì{ta osigu-rava elektri~nu energiju za opskrbu tarifnih kupaca, a ope-rativno je provodi HEP Opskrba. [to se ti~e povla{tenihkupaca, oni slobodno ugovaraju koli~inu i cijenu elek-tri~ne energije s energetskim subjektom koji im pruàuslugu opskrbe ako ima dozvolu za obavljanje takve dje-latnosti. Takav ugovor o opskrbi, kao i ugovor s energet-skim subjektom za prijenos ili distribuciju, opskrbljiva~ ipovla{teni kupac du`ni su dostaviti operatoru trì{ta.

OÛVATI INTEGRITET I VLASTITU PAMET,A ULOGE U TOM INTEGRITETU

PODIJELITI NA NAJBOLJI MOGU]INAÎN

Najavljuju}i preferencijalne teme za raspravu - restrukturi-ranje i naplatu, I. ôvi} se osvrnuo na dana{nji i onajbudu}i poloàj HEP-a. Naglasio je da HEP grupu gradimokao koncern s jakim dru{tvima, ali i s vladaju}imdru{tvom. HEP nudi usluge prijenosa i distribucije elek-tri~ne energije, a pitanje je kolika }e razina jedinstva bitinakon definiranja naknada za obavljanje djelatnosti, audaljavanje do kona~nog razdvajanja nije dobro ni za HEP,ni za elektroenergetski sustav, a nije dobro ni za kupce.

Mislili smo da je restrukturiranje autonoman proces, bezutjecaja modela trì{ta i podzakonskih akata, ali nije - re-kao je Nikola Bruketa, direktor Sektora za razvoj HEP-a,govore}i ukratko o restrukturiranju. Premda je ta tema bilaprisutna u svim prezentiranim temama, o restrukturiranju}e se vi{e mo}i govoriti nakon konkretnijih prijedloga ofunkcioniranju trì{ta i dru{tava HEP-a, ali i izra|enih pod-zakonskih akata i dakako nove europske Direktive. Pri sve-mu tomu, trebamo o~uvati integritet i vlastitu pamet,uloge u tom integritetu podijeliti na najbolji mogu}ina~in, a kriti~ki se odnositi prema iskustvima drugih,poru~io je N. Bruketa.

PUNO OTVORENIH PITANJA, A MALOPRECIZNIH ODGOVORA

Prije rasprave o najavljenim temama, Bernarda Peji}, direk-tor Sektora za kadrovske poslove, izvijestila je o pregovori-ma poslovodstva i sindikata HEP-a o novom kolektivnomugovoru. Premda su bili uklju~eni svi sindikati, iz pregovorasu istupili TEHNOS i EKN, ali i s HES-om i Nezavisnim sin-dikatom ostalo je neusugla{eno nekoliko va`nih to~aka,tako da je upitno ho}e li se pregovori nastaviti i dalje.

Na konkretno pitanje predsjednika Uprave o stavovima di-rektora HEP Distribucije u svezi s izdvajanjem djelatnostiopskrbe, Tomo Gali}, direktor DP Elektra Koprivnicaosvrnuo se na prijedlog da se uspostavi autonomna infor-mati~ka potpora HEP Opskrbe, komentiraju}i da je razbija-nje tako va`ne potporne djelatnosti lo{ije rje{enje, jerkoncentracija informati~kih znanja daje bolji rezultat. O pro-blemima u naplati govorio je Damir Karavidovi}, direktorDP Elektroslavonija Osijek, opisuju}i razli~ite smicalice ko-jima se sluè kupci elektri~ne energije, poput primjericezametanja tragova, kao i napore da se potraìvanja naplate.[to se ti~e teku}eg potraìvanja, gospodarstvo biljeì pozi-tivan trend, {to nije slu~aj s kategorijom ku}anstvo. AnteGlavor, direktor DP Elektrojug Dubrovnik izdvojio je pro-blem u naplati potraìvanja od nogometnih klubov. @eljko\erek, direktor DP Elektrodalmacije Split, osvrnuo se na ka-drovske probleme: puno rade uvjek isti ljudi, zakazala jesrednja rukovodna struktura, previ{e je umjetno bolesnihradnika. Predloìo je da se odgovornim ljudima omogu}ive}a fleksibilnost, kao i da se stimuliraju ljudi koji su stalnou pogonu. O za{titi na radu govorio je Antun Crni}, direktorDirekcije za pravne, kadrovske i op}e poslove, upozorava-ju}i na alarmantno stanje - ~etiri smrtna slu~aja zbog neo-preza na radu.

Mr. sc. Ivan Mravak, direktor Sektora za tehni~ke posloveHEP Distribucije osvrnuo se na reorganizaciju, o kojoj sepuno ne govori, premda je rije~ o najve}im promjenama uDP-ima iz kojih se izdvaja opskrba i inènjering i usluge, apreciznih odgovora na brojna pitanja - nema. Rije~ je o si-stematizaciji poslova, a ne ljudi, rekao je Ratimir Orlovac izDP Elektra âkovec, a dinamika posla uvjetuje zajedni~kirad. Skrenuo je pozornost da }e izdvajanje opskrbepove}ati broj ljudi jer, primjerice, monteri ~esto obavljaju iposlove naplate. Zvonko Vidovi}, direktor DP Elektra Vin-kovci upozorio je na ~injenicu da nema puno informacija, ao tim va`nim pitanjima moè se doznati samo u HEP Vje-sniku.

Zaklju~uju}i ovaj sastanak, Ivo ôvi} ga je ocijenio kori-snim jer se, osim kratkog presjeka stanja u HEP-u, mogaoste}i dojam o smjeru promjena u mjesecima koji slijede,jer se ukazalo na prioritete u rje{avanju bitnih problema zaposlovanje HEP-a.

Dakako, pokazalo se da o ovako krupnim temama treba vi{ei konkretnije razgovarati. Jednaki takav sastanak najavljen jeza rujan, to~nije tijekom odràvanja Prvog me|unarodnogsajama energetike od 16. do 21. rujna na Zagreba~kom ve-lesajmu.

\ur|a Su{ec


PU[TEN U POGON OBNOVLJENI DALEKOVOD 110 kV LI^KI OSIK - GRAÂC

VE]A POUZDANOSI LIKE, ALI I DALMACIJE

U TS 110/35 kV Li~ki Osik je 8. srpnja o.g. sve~ano pu{ten upogon obnovljeni dalekovod 110 kV Li~ki Osik - Gra~ac, koji jeu ratu bio znatno o{te}en.

- Sanacija dalekovoda zapo~ela je tek nakon obavljenog piroteh-ni~kog pregleda i nakon {to je trasa bila razminirana. U razdobljuod listopada do prosinca 1997. godine pregledana je i razmini-rana dionica od stupa broj 1 do stupa broj 16 ili 100.600 ~etvor-nih metara, a od kolovoza do studenog 2002. godine takav jeposao bio obavljen na trasi dalekovoda od stupa broj 16 do stu-pa broj 62 ili na podru~ju od 520.700 ~etvornih metara. Ovajzahtjevni i opasni posao obavila je tvrtka AKD Mungos Zagreb,pod nadzorom Hrvatskog centra za razminiranje, a vrijednostposla je blizu sedam milijuna kuna, rekao je prigodom sve~anogpu{tanja u pogon novog dalekovoda direktor Prijenosnog po-dru~ja Opatija dr. sc. Juraj [imuni} i nastavio.

- Pu{tanje u pogon ovog dalekovoda predstavlja zna~ajan koraku pove}anju pouzdanosti i sigurnosti elektroenergetske strukturena podru~ju Like, a jednako tako dalekovod 110 kV Li~ki Osik -Gra~ac predstavlja i pove}anje pouzdanosti napajanja za Dalma-ciju u izvanrednim pogonskim stanjima elektroenergetskog su-stava Hrvatske.

Spomenimo da je dalekovod duljine 55 kilometara, stupovi su~eli~nore{etkasti i ima ih ukupno 201, s tim {to su 154 nosiva,a 47 zatezna. Trebalo je sanirati ukupno 41,4 kilometra daleko-voda od stupa broj 1 do stupa broj 142. Ukupno je podignuto20 novih stupova na mjestima sru{enih, a obnovljeno je osamstupova. Tako|er je montirano 112,5 kilometara vodi~a i 37,5kilometara za{titnog uèta. Osim toga, u dalekovod je ugra|eno1.300 kilometara izolatora, odnosno 140 izolatorskih lanaca.

Radovi na sanaciji dalekovoda zapo~eli su potpisom ugovora,9. travnja 2003. godine i okon~ani su za tri mjeseca. Izvo|a~ ra-dova je Dalekovod d.d. Zagreb, a vrijednost radova 14.445.000kuna. Ukupno, za sanaciju ovog dalekovoda bit }e utro{eno21.445.500 kuna.

Obra}aju}i se nazo~nima sve~anosti pu{tanja u pogon obnov-ljenog dalekovoda, ~lan Uprave HEP-a za prijenos mr. sc. IvicaToljan je naglasio da se kona~no moè re}i da je visokonapon-ska elektroenergetska mreà u Hrvatskoj spremna za trì{te. Utaj posao je u posljednje tri godine utro{eno 300 milijuna kuna,rekao je. êstitaju}i tvrtkama Mungos i Dalekovod na dobro i navrijeme obavljenom poslu, mr. sc. I. Toljan je kazao da daleko-vod Li~ki Osik - Gra~ac bitno pove}ava sigurnost elektroener-getskog sustava cijele Hrvatske i Dalmacije, te povezujeDalmaciju s ostalim dijelovima zemlje.

Uime lokalnih vlasti, nazo~ne su pozdravili i zahvalili HEP-u zam-jenik ùpana Li~ko-senjske ùpanije Emil Tomljanovi} i pro~elniku gradskom poglavarstvu Gospi}a Pavle Paveli}, a novi je daleko-vod blagoslovio vele~asni Luka Blaèvi}, ùpnik ùpe Li~ki Osik.Na sve~anosti je s nekoliko prigodnih pjesama nastupio kvartetKUD Peru{i}.

Ivica Tomi}

slijed


Na po~etku sve~anosti, nazo~ne je pozdravio MihovilBogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s jav-no{}u HEP-a

Trafostanica 110/35 kV Li~ki Osik i dalekovod

O zna~enju dalekovoda sudionike ovogsve~anog doga|aja upoznao je dr. sc.Juraj [imuni}, direktor PrP Opatija

Mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-aza prijenos: kona~no se moè re}i da jevisokonaponska elektroenergetska mreàu Hrvatskoj spremna za trì{te

Dalekovod je blagoslovioùpnik ùpe Li~ki Osikvl~. Luka Blaèvi}

I... sve~ani ~in pu{tanja u pogon: mr. sc. Ivica Toljan i doùpan Emil Tomljanovi}

NAGRADA ZAKLADE HRVOJE PO@AR

ZA STRU^NI I ZNANSTVENI RAD NAGRA\ENPROF. DR. SC. VLADIMIR MIKULIÎ]

U PETAK 4. srpnja o.g. po deveti puta dodijeljena je na-grada Zaklade Hrvatskog energetskog dru{tva HrvojePoàr. Kao i svake godine, i ovogodi{nja sve~ana dodjelaodràna je u hramu znanosti i kulture, Hrvatskoj akade-miji znanosti i umjetnosti.

Dr. sc. Goran Grani}, predsjednik Hrvatskog energetskogdru{tva, najprije se prisjetio profesora Hrvoja Poàra,naglasiv{i kako bi - da je profesor ìv - sigurno bio akti-van za otvaranje novih spoznaja i ideja. Govore}i o Pro-fesoru toplim rije~ima, najavio je promociju knjige oprof. Hrvoju Poàru nakon uru~ivanja nagrada. Uslijedilaje dodjela nagrada.

Za stru~ni i znanstveni doprinos razvoju energetike, do-bitnik nagrade je prof. dr.sc. Vladimir Mikuli~i}. Od1969. godine zaposlen je u Zavodu za visoki napon ienergetiku Fakulteta elektroetehnike i ra~unarstva, gdje idanas predaje kao redoviti profesor. Njegov istraìva~kirad obuhva}a vo|enje i planiranje, s naglaskom na pouz-danosti elektroenergetskog sustava, a posebno zna~ajnaaktivnost odnosi se na podru~je modeliranja pouzdanostiu nuklearnim elektranama te komparativne procjene raz-li~itih izvora za proizvodnju elektri~ne energije. Kao autori koautor objavio je vi{e od 130 studija te znanstvenih istru~nih radova s podru~ja elektroenergetike. ^lan jeHrvatskog nuklearnog dru{tva, Hrvatskog komitetaCIGRÉ, Hrvatskog energetskog dru{tva, Hrvatske akade-mije tehni~kih znanosti, a od 1990. godine predsjedavaHrvatskom sekcijom IEEE.

Tvrtka Mikrotrend d.o.o. Zagreb, dobitnik je nagrade zainovacije na podru~ju energetike za djelo senzor za mje-renje zra~nog raspora generatora. Ova tvrtka bavi se raz-vojem i proizvodnjom visokosofisticiranih, inovacijskihelektroni~kih ure|aja posebne vrijednosti na podru~juenergetike.

Za popularizaciju energetike dobitnik nagrade je ~asopisEGE. Ovaj ~asopis izlazi neprekidno ve} deset godina ido sada je tiskano 46 brojeva na vi{e od 8.000 stranica,a zna~ajan je njegov doprinos razvoju i unaprje|enjuenergetike u Hrvatskoj.

Za izvrstan uspjeh u studiju dobitnik nagrade je @arkoJani}, student ~etvrte godine Fakulteta elektrotehnike ira~unarstva Zagreb, koji je s poloènih 36 ispita postigaoprosje~nu ocjenu 4,44.

Hrvoje Keko tako|er je dobitnik nagrade za izvrstanuspjeh u studiju. Ovaj student pete godine FER-a Zagrebs poloènih 45 ispita postigao je prosje~nu ocjenu 4,64.

Za posebno zapaèn diplomski rad dobitnik nagrade jeBoris Adum, dipl. in`. Diplomirao je pro{le godine naFakultetu strojarstva i brodogradnje Zagreb, a njegov di-plomski rad pod nazivom Utjecaj energetske politike uzgradarstvu na ispunjavanje Kyoto protokola obradio jejedan od mogu}ih na~ina smanjenja emisije stakleni~kihplinova i pribliàvanja Hrvatske ispunjavanju obveza pre-uzetih Kyoto protokolom.

I Sini{a Kneèvi}, dipl. in`. dobitnik je nagrade za poseb-no zapaèn diplomski rad (FER Zagreb). Njegov diplom-

ski rad Utjecaj indeksa raspoloìvosti na optimiranje zra-kaste razdjelne mreè vrlo je zanimljiv i koristan glede li-beralizacije trì{ta elektri~ne energije te je integriran uprogramski paket CADDIN za optimiranje razdjelnihmreà, razvijen u suradnji FER-a i HEP-a.

Petar Saraj~ev, dipl. in`. tre}i je dobitnik nagrade za po-sebno zapaèni diplomski rad. U svom pro{logodi{njemdiplomskom radu (Fakultet elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje u Splitu) pod nazivom Naponska i strujnanaprezanja samonosivog opti~kog kabela ovje{enog nastupove visokonaponskog voda, opisao je djelovanje vi-sokonaponskih vodova na klasi~ne telekomunikacijskevodove.

Na kraju je dr.sc. Goran Grani} uru~io i godi{nje stipen-dije Zaklade Hrvoje Poàr. Ovogodi{nji dobitnici stipen-dija su Davor Bo{njak, Dinko Hrkec, Ivan Kajapi,

Aleksandra Milkovi} i Ivan Vuki}, studenti tre}e i ~etvrtegodine Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva Zagreb.

Uime dobitnika nagrada, zahvalio je prof.dr.sc. VladimirMikuli~i}.

Potom je uslijedila promocija knjige "HRVOJE PO@ARVelikan energetike i moderne sveu~ili{ne nastave" (ured-nika mr.sc. Julija Domca i akademika Boè Udovi~i}a),koja na zanimljiv i neposredan na~in govori o njegovomìvotu i radu.

Promotor prof. dr. Zijad Haznadar, izrazio je zadovoljstvo{to sudjeluje u promociji knjige o svom Profesoru,premda - kako je rekao - svima koji su Profesora pozna-vali niti jedna knjiga o njemu ne}e biti dovoljna.

Tko knjige po{tuje knjigama }e biti po{tovan, poru~io jena kraju promotor Milan Mogu{, potpredsjednik HAZU.

Dragica Jurajev~i}

priznanje


NA DEVETOJ PO REDU GODI[NJOJ SVEÂNOJ DODJELI NAGRADA ZAKLADE HRVOJE PO@AR,PROMOVIRANA JE KNJIGA "HRVOJE PO@AR - VELIKAN ENERGETIKE I MODERNE SVEU ILI[NE NASTAVE"

Prof.dr.sc. Vladimir Mikuli~i} dobitnik je ovogo-di{nje nagrade za stru~ni i znanstveni doprinos raz-voju energetike

Dr.sc. Goran Grani} uru~io je nagradu za izvrstanuspjeh u studiju @arku Jani}u

Ovom je prigodom promovirana knjiga o akademiku Hrvoju Poàru

ÎSTIJA PROIZVODNJA U TERMOELEKTRANAMA HEP-a

U BRIZI ZA OKOLI[, NAJVA@NIJE JE SPRJEÂVANJENASTAJANJA OTPADASUDJELOVANJE termoelektrana HEP-a u projektima ~istijeproizvodnje, ~ime je zna~ajno smanjen njihov negativan ut-jecaj na okoli{, navodilo se kao bitan razlog zbog kojeg jeHEP ove godine zasluìo dràvnu nagradu za za{titu okoli{a.Kroz te projekte, provedene dosad u termoelektranama Si-sak, Osijek, Rijeka i Zagreb, uz u{tede od ukupno5.507.000 kuna godi{nje, ostvarene su za okoli{ doista ve-like koristi: smanjene su koli~ine otpadnih voda i tehno-lo{kog otpada, ostvarena je u{teda pare i prirodnog plina tesu smanjene emisije uglji~nog dioksida u atmosferu. Osimtoga, tim projektima daje dodatnu vrijednost, jer su njiho-vom primjenom dvije termoelektrane, TE Rijeka i TE-TO Za-greb, zapo~ele proces implementacije sustava upravljanjaokoli{em (EMS) prema normi ISO 14001.

NAGLASAK JE NA PREVENCIJI[to, u stvari, zna~i ~istija proizvodnja te kako se ona kon-kretno primjenjuje u Hrvatskoj elektroprivredi? O tome raz-govaramo s mr. sc. Marijanom Hostom, ravnateljemHrvatskog centra za ~istiju proizvodnju:

- îstija proizvodnja je, u stvari, preventivna industrijska stra-tegija koja obuhva}a tehni~ke i organizacijske mjere radirje{avanja uzroka nastajanja otpada te smanjenja otpada iemisija u samom proizvodnom procesu, donose}i uz to i fi-nancijske u{tede îstija proizvodnja, odnosno sprje~avanjenastajanja otpada, danas je osnovni pristup industrije uza{titi okoli{a. Strategije za{tite okoli{a skoro svih zemalja,pa tako i Hrvatske, sprje~avanje nastajanja otpada na izvorustavljaju na vrh hijerarhije kad je rije~ o brizi za okoli{.

îstija proizvodnja osigurava bolje kori{tenje sirovina ienergije, uklanjanje otrovnih i opasnih tvari te smanjenjeemisija i otpada na mjestu nastanka. Za razliku od uobi~aje-ne prakse tretiranja otpada na kraju proizvodnog procesa, u~istijoj proizvodnji, kao preventivnoj za{titi okoli{a, nagla-sak je na pronalaènju samog izvora zaga|enja. Ne zahtijevase nabava nove tehnologije, nego se manjim zahvatima napostoje}oj nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoli{.

- Jedna od temeljnih postavki ovog koncepta je unap-rje|enje postoje}eg stanja. Primjerice, ugradnja filtera je tzv.end of pipe rje{enje. Za razliku od tog pristupa, mi problemrje{avamo "uzvodno". Pojednostavljeno: umjesto daugra|ujemo skup ure|aj za desulfurizaciju, koji ne stvaranovu vrijednost, mi }emo se odmah radije odlu~iti zakori{tenje ugljena bez ili s malo sumpora. Dakako, napravit}emo ekonomsku analizu i vidjeti je li takvo rje{enje i eko-nomski opravdano. Zna~i, u ~istijoj proizvodnji rje{ava seuzrok zaga|enja te se ona ne bavi njegovim posljedicama,obja{njava mr.sc. Marijan Host.

Korist od primjene tehnike i mjera ~istije proizvodnje jedvostruka - pove}anjem uspje{nosti proizvodnje {tede sesirovine i energija te tako ostvaruje financijska korist, a iz-bjegavanjem stvaranja otpada i sprje~avanjem emisija do-prinosi se za{titi okoli{a. Tvrka koja ju provodi, osim {totime ostvaruje zna~ajan ekolo{ki doprinos i financijskeu{tede, na taj na~in gradi i svoj dobar imid`, {to joj dajekredibilitet i veliku prednost u me|unarodnim poslovima tekod doma}ih potro{a~a koji o~ekuju odgovoran odnos pre-ma okoli{u.

IDEJA I NASTANAKIdeja ~istije proizvodnje je, ina~e, nastala po~etkomosamdesetih godina pro{log stolje}a u SAD-u, tada pod

nazivom polution prevention. Premda po~etno u njenomfokusu nije bila briga za okoli{, nego financijske u{tede,posljedi~no je njena primjena dovela i do smanjenogoptere}enja okoli{a, a pokazala se i kao dobar marke-tin{ki potez, jer se kompanija mogla pohvaliti epitetom"zelena". Tada se, po prvi put, za{tita okoli{a ne uzimakao tro{ak, nego kao investicija koja se sama ispla}uje.

Konferencija Ujedinjenih naroda o okoli{u i razvoju,odràna u Rio de Janeiru 1992. godine, ozna~ila je ~isti-ju proizvodnju kao najva`niju strategiju u unaprje|enjukvalitete okoli{a. Organizacija Ujedinjenih naroda za in-dustrijski razvoj (UNIDO) te njegova Organizacija zaza{titu okoli{a (UNEP) danas ve} imaju dugogodi{njeiskustvo u provo|enju projekata uvo|enja ~istije proiz-vodnje. U svijetu danas postoji pribli`no trideset nacio-nalnih centara za ~istiju proizvodnju koji organizirajuobrazovanje stru~njaka iz industrije, vladinih organizaci-ja, znanstveno-istraìva~kih ustanova, sveu~ili{ta i ne-

vladinih udruga te provode projekte ~istije proizvodnje uindustriji.

U Europi su te projekte sustavnije po~ele provoditi skan-dinavske zemlje, osobito Norve{ka, koja je ameri~ku me-todologiju prilagodila europskim potrebama. [ire}i svojasaznanja, proaktivni u pomaganju drugima, najprije susuradnju ostvarili s balti~kim, potom sa srednjoeurop-skim te na kraju s tranzicijskim zemljama, {to se podu-darilo s aktivno{}u spomenutih UN-ovih organizacija natom podru~ju. UNEP je devedesetih godina inicirao nje-no uvo|enje u tranzicijske zemlje, pa su centri za ~istijuproizvodnju, uz financijsku i stru~nu pomo} Norveàna,osnovani u ê{koj, Slova~koj i Ma|arskoj.

HRVATSKI CENTAR ZA ÎSTIJUPROIZVODNJU

Mr.sc. Marijan Host je, doznajemo, saznanja o ~istijojproizvodnji stekao osamdesetih godina u SAD, potom jejedan sli~an projekt proveo u DINI, gdje je nekad radio, as njenim promicanjem nastavio je i u APO-u.

- Odmah sam bio odu{evljen tim konceptom: {tedi{, tose financijski isplati, a ima dobre posljedice za okoli{, iz-

dvaja pozitivne strane ovog preventivnog pristupa za{titiokoli{a, razloge koji su ga privukle ideji ~istije proizvod-nje.

U Hrvatskoj je glavni inicijator uvo|enja ~istije proizvod-nje bio APO, Agencija za posebni otpad. U lipnju 1996.godine s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvomza{tite okoli{a organizirao je okrugli stol sa ~etrdeset su-dionika, na kojemu ih je upoznao s konceptom ~istijeproizvodnje, a na tom skupu objavljena je i deklaracija opotrebi njenog uvo|enja. Idu}e godine zapo~elo je su-stavno uvo|enje ~istije proizvodnje u Hrvatskoj, kao za-jedni~ki projekt UNIDO-a i Vlade Republike Hrvatske. Zainstituciju koja }e to provesti bio je odre|en APO, a sUNIDO-ve strane ê{ki centar za ~istiju proizvodnju. Prvije cilj bio osposobljavanje doma}ih stru~njaka za preda-va~e i konzultante u promoviranju koncepta i primjeni~istije proizvodnje, {to je i u~injeno: osposobljeno jenjih 58 te je proveden 21 demonstracijski projekt u indu-strijskim tvrtkama. Drugi cilj - osnivanje Hrvatskog cen-tra za ~istiju proizvodnju, ostvaren je u velja~i 2000.godine, kada je on utemeljen kao nevladina i neprofitnaustanova. Me|unarodna deklaracija o ~istijoj proizvod-nji, koju je prihvatilo vi{e od pedeset predstavnika vladarazli~itih zemalja i brojne tvrtke, u Hrvatskoj je potpisana11. prosinca 2001. godine, a me|u 16 potpisnika bila jei Hrvatska elektroprivreda.

- Na{a je uloga da i dalje radimo na podizanju svijesti opotrebi preventivnog djelovanja u za{titi okoli{a. S tim ci-ljem, dosad smo odràli 55 seminara, sa 1705 sudionika,osam dugoro~nih treninga u kojima je sudjelovalo 47tvrtki te smo proveli 72 projekta. Kroz te projekte su uhrvatskom gospodarstvu ostvarene u{tede od 8 milijunadolara godi{nje, nagla{ava Marijan Host, dodaju}i kako una{oj zemlji, naàlost, nedostaje bitan element u pro-vo|enju projekata ~istije proizvodnje - kontinuitet:

- To bi, naime, morala postati svakodnevna navika i prak-sa. îstija proizvodnja je, u stvari, ono {to obi~no podra-zumijevamo pod pojmom "racionalizacija", koju bi svakiinènjer u svom djelokrugu rada morao kontinuirano pro-voditi.

ÎSTIJA PROIZVODNJA U HEP-u

U spomenutom UNIDO-ovom projektu (kada je 21 pro-jekt ~istije proizvodnje proveden u 18 industrijskih tvtki),sudjelovala je i TE Sisak s dva vrlo lijepa projekta, uz iz-vanrednu potporu njenog managementa i s timom mladihentuzijasta, kako pohvalno ocjenjuje na{ sugovornik. Po-tom je Hrvatski centar pokrenuo prvi regionalni projekt uHrvatskoj, kojeg je financirala agencija za me|unarodnirazvoj SAD-a (USAID) te zajedno sa @upanijskom gospo-darskom komorom u Osijeku okupio {est tvrtki, me|u ko-jima je bila TE-TO Osijek. Slijedili su TE Rijeka i TE-TOZagreb. Istodobno, uz projekte ~istije proizvodnje u ter-moelektranama se implementira i sustav upravljanjaokoli{em prema normi ISO 14001.

O uspje{nosti provedenih projekata u HEP-u na svojna~in svjedo~i i plakat Hrvatskog centra za ~istiju proiz-vodnju na kojemu su svoje mjesto na{li i oni ostvareni uTE Sisak i TE -TO Zagreb.

Tatjana Jalu{i}


HEP i okoli{

Mr.sc. Marijan Host, ravnatelj Hrvatskog centra za ~isti-ju proizvodnju: ~istija proizvodnja je, u stvari, ono {toobi~no podrazumijevamo pod pojmom "racionalizacija"

PROIZVODNJA DALMATINSKIHHIDROELEKTRANA

DOBRIREZULTATIUPRVOJPOLOVICIGODINE[TO ]E biti do kraja godine jo{ se ne zna! Goran Tomi}, rukovoditelj Odsjeka koordinacijevo|enja mreè PrP Split, odgovorno tvrdi da su hidrolo{ke okolnosti lo{e, a u kategorijiku}anstva biljeì se veliki porast potro{nje elektri~ne energije zbog kori{tenja klima ure|aja.Me|utim, podaci za razdoblje od 1. sije~nja do 30. lipnja o.g., govore da je ostvarena proiz-vodnja na podru~ju Dalmacije (PP HE Jug i HE Dubrovnik) nadma{ila planiranu za 26 posto.Naime, planirana je proizvodnja od 1.285 GWh, a proizvele su 1.616 GWh elektri~ne energi-je. Evo kako su radile pojedine hidroelektrane.

Ostvarenje elektroenergetske bilance na podru~ju PP HE Jug i HE Dubrovnik za razdoblje od1. sije~nja do 30. lipnja 2003.

Objekt Planirano Ostvareno %

HE Zaku~ac 568 730 129

HE Kraljevac 17 21 124

HE Peru}a 33 62 188

HE \ale 46 64 139

HE Orlovac 42 180 429

HE Miljacka 73 58 79

RHE Velebit 204 164 80

HE Golubi} 12 11 92

HE Jaruga 17 9 53

MHE Kr~i} - 0,5 -

HE Zavrelje 2 2 100

HE Dubrovnik-A1 271 314 116

CS Bu{ko Blato - -0,8 -

RHE Velebit - crpni i komp. pogon - -33 -

Ukupno u GWh: 1.285 1.616 126

Proizvedenu elektri~nu energiju preuzela su distribucijska podru~ja u Dalmaciji kako je pri-kazano u tablici.

DP Elektrodalmacija - Split 972

DP Elektra - Zadar 278

DP Elektra - [ibenik 180

DP Elektrojug - Dubrovnik 156

Ukupno u GWh: 1.586

Direktni potro{a~i na mreì DP Elektrodalmacija i DP Elektra [ibenik potro{ili su ukupno 39GWh ili 2,5 posto potro{nje realizirane preko DP-a Dalmacije.

Potro{ilo se i vi{e, jer je na mreì 400-220-110 kV primljeno iz EES-a 516 GWh, a ispo-ru~eno 402 GWh, dok su ukupni gubici elektri~ne energije u mreì 400-220-110 kV u prvompolugodi{tu iznosili 67 GWh.

[email protected].


PROJEKTI ÎSTIJE PROIZVODNJE PROVEDENI UHEP-ovim TERMOELEKTRANAMATE SISAK

"Smanjenje koli~ine otpadnih muljeva i voda u pogonima obrade voda"

Radna i nadzorna grupa: Ivo Malovi}, Gordan Malinar, Ivan [poljari}, Pavao Perovi},Milan Rajkovi}, Marijan Ri~kovi}

Otpad na koji je usmjeren projekt ^P: otpadni mulj hidroksida te{kih metala, karbo-natni mulj, otpadna voda

Financijska u{teda: 4,040,324.28 kn/god.Potrebna ulaganja: 2,300,000 knRok povrata investicije: 7 mjeseci

Pozitivni u~inci za okoli{ - smanjenje:- otpadnog mulja hidroksida te{kih metala 256 t/god. (50 posto)- karbonatnog mulja 14,550 t/god. (85 posto)- otpadne vode 30,000 m3 god. (100 posto)

"Kori{tenje rashladne kondenzatorske vode u kemijskoj pripremi"

Radna i nadzorna grupa: Gordan Malinar, Ivo Malovi}, Ivan [poljari}, mr. sc. ZoranStani}, Bruno Antolovi}, Milan Rajkovi}, Marijan Ri~kovi}, Damir Surko

Otpad na koji je usmjeren projekt ^P: smanjenje ispusta zagrijane vode u SavuFinancijska u{teda: 563.000 kn/god.Potrebna ulaganja: pribli`no 3000 knRok povrata investicije: dva dana

Pozitivni u~inci za okoli{:- koli~ina zagrijane rashladne vode je smanjena za 432000 m3/god., a pare za 7174t/god.

TE-TO OSIJEK

"Mjere za smanjenje potro{nje sirove vode"

Radna i nadzorna grupa: Tihomir Antunovi}, Suzana Brki}, Aleksandar Paradinovi},Vladimir Margareti}, Dragutin Radman, Marijan Ratkov~i}

Mjere ^P: vra}anje one~i{}enih kondenzata iz procesa grijanja mazutnog gospodar-stva u napojne spremnike visokotla~nih kotlova

Financijske u{tede: 231.625 kn/god.Potrebna ulaganja: 250.000 knRok povrata investicije: 1 godina

Pozitivni u~inci za okoli{:u{tede sirove vode: 48.000 m3/god.u{tede pomo}nih sredstava i kemikalija: 25,5 t/god.u{tede energenata (prirodnog plina): 122.340 m3/god.smanjenje koli~ine tehnolo{kog otpada: 41 t/god.smanjenje emisija u zrak (CO2, CO, Nox): 247 t/god.

TE-TO ZAGREB

"Iskori{tenje energije pare na ispuhu ekspandera"

Radna i nadzorna grupa: Danko Petrovi}, Perica Juki}, Nikola Vulas, Sre}ko Mali{,Mira Vugdelija, Ivan Dàja, Marijan Kihak, Franjo Hlavati, Mario Vincek, Tamara Tarnik,Sanja Srnec Pekas, Josip Odak, Sre}ko Rundek, Zdravko Fuchs, Zlatko Radojevi}

Mjera: ugradnja okomitog izmjenjiva~a voda-para 40 t/h protoka dodatne vode koja}e u potpunosti kondenzirati vodenu paru i preuzeti na sebe toplinsku energiju, a kon-denzat }e se iskoristiti u osnovnom kondenzacijskom ciklusu.

Koli~ina pare gubljenja na ispuhu: 13107 t/godi, {to iznosi 92 posto u{tede primje-nom tehnologije ^P u odnosu na prija{nje stanje

Financijske u{tede: 739,326 kn/god.Ukupna ulaganja: 30000 knRok povrata investicije: 14 danaUkupne u{tede na koli~ini pare (dod.vode) gubljenje na ispuhu: 131,070.00 kn/god.Ukupne u{tede na procesu: 608,256 kn/god.

TE RIJEKA

"Od ~istije proizvodnje do ISO 14001"

Projekt je zapo~eo APO 2001. godine. Budu}i da je metodologija uvo|enja ~istijeproizvodnje u mnogome podudarna s metodologijom uvo|enja sustava upravljanjaokoli{em (EMS) tj. ISO 14001, ideja je bila da se kroz prakti~ne projekte ~istije pro-izvodnje TE Rijeka pripremi za certifikaciju prema toj normi. Dobivena je potpunapotpora direktora A. Fi{era, koji se zajedno sa svojim suradnicima (g. Bakula i g.Kavre) aktivno uklju~io u projekt. Obavljena su ~etiri treninga iz ^P i EMS, izra|en jeregistar aspekata i zapo~et je proces ustrojavanja dokumentacije prema zahtjevimanorme ISO 14001.

pogled unatrg

NEKONVENCIONALNI IZVORI ENERGIJE (3)

SVEMOGU]I ILI NEMOGU]I

POÊTNO podrazumijevamo da, pri kvantificiranju ikvalificiranju svojstava nekonvencionalnih izvora, zareferentna uzimamo op}enito znana stanja pojedinogsvojstva konvencionalnih izvora (ugljena, sirove nafte,prirodnog plina, vodnih snaga i fisijskog nuklearnoggoriva) te u odnosu na to atribuiramo nekonvencional-ne izvore.

Moè se pokazati da nekonvencionalni izvori imajupodjednako poèljnih i nepoèljnih svojstava, proma-trani op}enito, kao cjelina (vidi tabli~ni prikaz). Daka-ko, nije ina~e jednaka, a osobito ne na svakom mjestu,u svako vrijeme i u svakoj prigodi, teìnska vrijednostpojedinog svojstva te su sinteti~ki zaklju~ci komplek-sni i podlo`ni parametrima utjecaja.

Poèljna op}enita svojstva nekonvencionalnih izvorasu: velik potencijal, obnovljivost, relativno ravnomjer-na distribucija po povr{ini Zemlje, ne izazivajutro{kove pridobivanja (eksploatacije nalazi{ta, kodsvih fosilnih i nuklearnog goriva), nema tro{kova tran-sporta izvornog oblika od mjesta njegova zahva}anjado mjesta transformacije u koristan oblik, mala je ilinikakva emisija {tetnih tvari na mjestu transformacijeu koristan oblik, malo je optere}enje okoline pri final-nom kori{tenju, mogu}nost diverzificirane primjene iCO2-neutralnost gledaju}i na nju kumulativno, u ~ita-vom procesnom lancu i kroz cjelokupni vremenski cik-lus.

Nepoèljna op}enita svojstva nekonvencionalnih izvo-ra su: mala povr{inska gusto}a (ti su ure|aji za zahvatizvornog oblika velikih dimenzija i masa, {to vodi veli-kom utro{ku aktivnih i konstrukcijskih materijala, za~ije pribavljanje i izradu treba prethodno utro{iti ener-giju i opteretiti okolinu pri tomu, ponekad toliko daure|aji moraju raditi vi{e godina kako bi "vratili" ener-

{to je {to


giju koja je utro{ena za njihovu proizvodnju), nemo-gu}nost transporta i uskladi{tenja u izvornom obliku,velika oscilacija prirodnog dotoka (naj~e{}e 0-100posto, ritmi~no ili ~ak slu~ajno), veliko zauzimanjeprostora na mjestu transformacije u koristan oblik,mali stupanj djelovanja pri tomu, relativno malo tra-janje godi{njeg iskori{tenja instalirane snage postro-jenja za transformaciju, nu`nost rezerve alternativnimrje{enjem i/ili akumuliranjem energije ili u konvencio-nalnom energetskom sustavu ({to vodi djelomi~nomudvostru~enju kapaciteta i slabijem iskori{tenju kon-vencionalnog sustava, pa manje bogate zemlje morajupaziti da nesmotreno ne postanu jo{ siroma{nije) i ne-mogu}nost kogeneracije - istodobne proizvodnje to-pline i elektri~ne energije, radi pove}anja iskori{tenjaprimarne energije.

Pojedini nekonvencionalni oblik ima pojedina op}asvojstva izraèna potpuno, pojedina mogu}e slabije, apojedina svojstva moè imati izraèna suprotno odop}eg. Povoljno je ako, u pojedinom primjeru, izosta-ne neko op}enito nepoèljno svojstvo.

PREDNJAÊ BIOMASA, OTPAD IGEOTERMALNA ENERGIJA

Pogleda li se danas aktualne oblike nekonvencionalnihizvora energije (male hidroelektrane, aktivno toplinskokori{tenje Sun~eva zra~enja, fotonaponsko kori{tenjeSun~eva zra~enja, vjetar, ogrjevno drvo, netradicional-na biomasa i otpaci, geotermalna energija), kod sva-kog postoje odstupanja od op}enitih svojstava, usmjeru pobolj{anja ili pogor{anja. Ipak, skoro svi ak-tualni izvori (stoga su i postali aktualni) imaju podjed-nak broj poèljnih svojstava.

Malu prednost pred drugim nekonvencionalnim izvori-ma imaju biomasa i otpad te geotermalna energija,zahvaljuju}i odre|enoj inverziji stanja svojih u odnosuna op}e stanje pojedinog svojstva. Prakti~ki, glavni suim nedostaci ne tako veliki potencijal i ne osobito rav-nomjerna povr{inska distribucija. Visoka oscilacijaprirodnog dotoka biomase, djelomice i otpada, sanirase mogu}no{}u uskladi{tenja, {to za ve}inu nekon-vencionalnih oblika nije mogu}e. Podjednako - u sre-dini - jesu: ogrjevno drvo, male HE i toplinskokori{tenje Sun~eva zra~enja. Vjetar i fotonaponskokori{tenje Sun~eva zra~enja, jesu malo iza prvospo-menutih izvora te na tom svemu treba temeljiti opred-jeljenja o prioritetu.

Najva`nija prakti~no-provedbena prednost nekonven-cionalnih izvora je - prema mom osobnom mi{ljenju -mogu}nost potpune diverzificirane primjene, djelomi-ce ~ak samogradnje ure|aja i odràvanja u vlastitojreìji, {to omogu}uje aktiviranje osobnog potencijala(koji }e radi neprestanog skra}enja radnog vremenapostajati sve ve}i) oko osobne, ali i dru{tvene - tvarne,mjerljive, nov~ane - koristi, dijelom bez iskazivihtro{kova. Nasuprot prepu{tanju potro{nji energije (svebesmislenije kori{tenje sna`nog automobila, glisera,razli~itih zapravo nepotrebnih, a energetski rastro{nihpomagala), aktiviramo ~ovjeka na strani njezine proiz-vodnje (recimo, prema sloganu: "Bolje kolektor, negogliser!"). Uzorna dru{tva to uspijevaju potaknuti, djelu-ju}i materijalnim, ali istodobno i nematerijalnim poti-cajima.

Marijan KALEA


2003 EWEC, ME\UNARODNA KONFERENCIJA OVJETROENERGIJI

KRITI KO SUÊLJAVANJE TR@I[TA,POLITIKE I TEHNOLOGIJE

U MADRIDU je od 16. do 19. lipnja o.g., u organiza-ciji EWEA (Europian Wind Energy Association) i podpokroviteljstvom Ministarstva ekonomije {panjolskeVlade, odràna Europska konferencija i izlo`ba o vje-troenergiji (EWEC - European Wind Energy Confe-rence & Exhibition). EWEC 2003 je najve}ame|unarodna konferencija o vjetroenergiji do sadaodràna s vi{e od 1500 sudionika, 700 stru~nih ra-dova i vi{e od 200 prezentacija sudionika koji parti-cipiraju neposredno ili kao kooperanti u industrijikoja se bavi eksploatacijom snage vjetra. Po~asnipredsjednik Felipe de Borbon, princ od Asturije, naz-vao je mjesto odràvanja ovog me|unarodnog okup-ljanja srcem drugog po veli~ini svjetskog vjetrotrì{ta, a sudionike je pozdravio i Konferenciju otvo-rio Patrix Cox, predsjednik Europskog Parlamenta.

- Ovo je prvi put da se ovoliki broj proizvo|a~a iz po-dru~ja vjetroindustrije na{ao na istom mjestu kako bipodijelili svoje vizije budu}nosti, rekao je EddieO'Connor, predsjedavaju}i Konferencije i potpred-sjednik EWEA (Belgija) i nastavio. S industrijom koja}e do 2010. godine vrijediti 25 milijarda euragodi{nje, prema scenariju "Wind Force 12", ove go-dine u fokusu na{eg zanimanja bit }e kriti~ko su~elja-vanje trì{ta, politike i tehnologije.

Tijekom ~etvorodnevnog rada ovog stru~nog skupa,obra|ivane su teme iz podru~ja: politika i industrijskirazvoj, politika, trì{ta i financije, industrija i tehno-logija i op}e perspektive i okruènje.

EUROPA PREDNJAÎ POINSTALIRANIM VJETROTURBINAMA

Danas je u svijetu instalirano 34.000 MW u vjetroe-lektranama, od toga u Europi 24.000 MW. Planira seda }e do 2010. godine u Europi biti instalirano ukup-no 85.000 MW, od ~ega 10.000 MW na moru. Uidu}em desetlje}u, odnosno do 2020. godine, insta-lirani megavati bi se podvostru~ili, tako da bi Europana raspolaganju imala 185.000 MW u vjetroturbina-ma, od ~ega bi ih na moru bilo 65.000 MW. Sve seovo moè doznati iz strate{kog dokumenta Wind For-ce 12, koji je nekoliko tjedana ranije prihva}en uBruxelessu, kao i to da }e vjetrosektor 2010. godinipostati trì{te s godi{njom vrijedno{}u od 25 mili-jarda eura i trendom rasta na 75 milijarda eura do2020. godine. Europa }e, prema procjenamavode}ih stru~njaka, prednja~iti u ovom podru~juelektroenergetike.

Me|utim, rije~i Corina Millaisa, izvr{nog direktoraEWEA, ipak sve ove vizije o budu}nosti vjetroenergije,drè pod kontrolom:

- Va`no je napomenuti da nismo zaslijepljeni na{omvizijom: potencijali su, ukoliko se ne realiziraju, samodruga rije~ za neuspjeh. Pretvaranje snage vjetra uzna~ajni izvor energije nije ne{to {to }e "pasti s neba"bez sustavne politi~ke i javne potpore, posebno u smi-slu globalnog ekonomskog okruènja i u svijetu mno-gih razli~itih politi~kih promjena. Mi moramo prona}ionoga tko moè i ho}e definirati na{u budu}nost.

I NA KOPNU I NA MORU

Osim zemalja s dugogodi{njom tradicijom u proiz-vodnji vjetroenergije (Njema~ka, [panjolska, Dan-ska...) sve vi{e su za ovu vrstu proizvodnih objekatazainteresirane i druge svjetske velesile poput SAD,Australije, Japana. U Europi se u proizvodnju elek-tri~ne energije iz vjetroturbina sve vi{e uklju~ujuFrancuska, Nizozemska, Italija, Portugal, Gr~ka, VelikaBritanija, Irska, [vedska...

Na ovom velikom me|unarodnom doga|aju iz po-dru~ja vjetroenergije, bilo je i pet sudionika iz Hrvat-ske. Na{a zemlja, kao perspektivno podru~je zavjetroelektrane, pri ~emu se prvenstveno misli na Dal-maciju, spomenuta je u radu jednog istraìva~kogtima iz SAD.

S MANJOM SNAGOM DO VE]EPROIZVODNJE

Vi{e od 160 tvrtki izloìlo je svoje proizvode, uk-lju~uju}i i najzna~ajnije proizvo|a~e turbina. Najza-nimljivije su sudionicima bile vjetroelektrane namoru, posebno ona koju su predstavili Danci. Oni su usamo {est mjeseci na moru instalirali vjetroelektranuHorns Reef snage 80 x 2 MW, investicijske vrijednosti268 milijuna eura, a u pogon je pu{tena 2002. godi-ne. Njena prosje~na godi{nja proizvodnja procjenjujese na pribli`no 600 GWh elektri~ne energije. Radiusporedbe, na{a HE Orlovac, s instaliranom snagom 3X 79 MW, (ve}om za tre}inu) proizvodi prosje~nogodi{nje 350 GWh. U tijeku je i izgradnja jo{ jednedanske vjetrofarme na moru snage 72 x 2,3 MW koja}e, tako|er, proizvoditi pribli`no 600 GWh i bitipu{tena u rad do kraja ove godine. Danska planira do2020. godine instalirati na moru ukupno 4000 MW.Zanimljiv je i podatak da je u njihovoj vjetroindustrijidanas zaposleno 16.000 ljudi.

Marica @aneti} Malenica

PREMA DOKUMENTU WIND FORCE 12, VJETROSEKTOR ]E 2010. GODINEPOSTATI TR@I[TE S VELIKOM GODI[NJOM VRIJEDNO[]U I TRENDOMRASTA, A EUROPA ]E PREDNJAÎTI U OVOM PODRU^JUELEKTROENERGETIKE

energija vjetra

O POSLOVANJU, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA HEP OPSKRBE

OPSKRBA KAO MODERNA ORGANIZACIJARUKOVODITELJI svih slu`bi za prodaju i odnose s potrošaèi-ma su poèetkom srpnja o.g. u DP Elektra Zadar odràli prvisastanak o naèinu poslovanja novoosnovanog društva -tvrkte kæerke HEP grupe, HEP Opskrba d.o.o. Tom su prigo-dom prezentirane teme: Osnivanje HEP Opskrbe d.o.o., raz-dvajanje Distribucije i Opskrbe, Petogodišnji plan poslovanja,Plan investicija, izrada jedinstvene aplikacije za Opskrbu,novi proizvodi, Izvješæe o naplati, novi naèini plaæanja, po-vlašteni kupci, a komentiran je i Zakon o zaštiti potrošaèa.

OSNOVNO MJERILO USPJE[NOST IOSTVARENI PRIHOD, KAO I IZNIMNA

ODGOVORNOST ZA PRODAJNI OUTPUT IRAZINU NAPLATIVOSTI

Mr. sc. Mladen @unec, direktor HEP Opskrbe je izvijestio na-zoène o osnivanju Društva, odreðenog u HEP grupi kao pri-hodni centar, kojem je osnovno mjerilo uspješnost iostvareni prihod, kao i iznimna odgovornost za prodajni out-put i razinu naplativosti. Aktivnosti vezane za osnivanje Druš-tva oèituju se u izradi Pravilnika o organizaciji i sistematizacijiradnih mjesta, èijim æe se donošenjem stvoriti preduvjetiprelaska radnika u Društvo. S obzirom na dinamiku promjenevanjskih èimbenika, poput otvaranja trìšta elektriène energi-je u Europi, potrebno je provesti promjene u poslovanju kakobi stvorili preduvjete za trìšno natjecanje. Danas granica zapovlaštene kupce iznosi 40 GWh godišnje potrošnje, nosvjetski trendovi pokazuju brzo spuštanje te granice do 1GWh. Za funkcioniranje trìšta elektriène energije potrebno jedonijeti temeljne dokumente poput Mre`nih pravila, Trìšnihpravila, Pravilnika o povlaštenim kupcima, definirati mreàri-ne i drugo. Zapoèinjanje funkcioniranja trìšta oèekuje se po-èetkom listopada ove godine.

Sudionicima sastanka prezentirana je organizacijska shemaHEP Opskrbe, s tim da se planira osnivanje 21 opskrbnogcentra.

Što se, pak, tièe aktivnosti vezanih uz pravne poslove - u ti-jeku je ishoðenje dozvole za obavljanje opskrbne djelatno-sti.

PREDLA@E SE FINANCIRANJE OPSKRBE IZ38 POSTO STALNE MJESE^NE NAKNADE

I 2 POSTO IZ CIJENE kWh

Nadalje, prezentirana su naèela izrade petogodišnjeg plana.Polazna utemeljenja za izradu Gospodarskog plana poslo-vanja HEP Opskrbe d.o.o. su: Naputak Uprave HEP-a d.d. onaèinu planiranja odreðenih prihoda i rashoda u skladu smetodologijom iz Konsolidiranog gospodarskog plana HEPgrupe za 2003. godinu, otvaranje trìšta elektriène energije,ostali troškovi poslovanja, troškovi osoblja, amortizacija, fi-nancijski rashodi i alocirani troškovi HEP-a d.d.

Prigodom izrade plana poslovanja potrebno je osvrnuti sena odreðene pretpostavke.

Tako Bruto princip fakturiranja pretpostavlja model premakojem HEP Opskrba d.o.o. fakturira i naplaæuje ukupno po-trošenu elektriènu energiju (proizvodnu cijenu elektrièneenergije, mreàrinu energetskom subjektu za prijenos,mreàrinu energetskom subjektu za distribuciju, naknaduVijeæu za regulaciju, naknadu Hrvatskom nezavisnom ope-rateru sustava i trìšta, naknadu Opskrbi) i cijeli iznos (osimPDV-a) iskazuje kao svoj prihod, planirajuæi pritom odgova-rajuæe rashode.

Neto princip fakturiranja polazi od pretpostavke da se pri-hod HEP Opskrbe d.o.o. iskazuje u iznosu koji pokrivaukupne rashode HEP Opskrbe d.o.o., uveæane za planiranustopu prinosa kapitala. Spomenuti prihod osigurat æe se te-meljem iskalkuliranog dijela cijene kWh i dijela stalne mje-seène naknade, uvaàvajuæi planirane prodane kWh iplanirani broj kupaca.

U skladu s tim, predloèno je da se financiranje Opskrbepokriva iz 38 posto stalne mjeseène naknade i 2 posto iz ci-jene kWh (trenutaèno je to 1,00 lp/kWh).

Kod formiranja ukupnog prihoda, primijenjena je planira-na stopa rasta potrošnje elektriène energije, temeljena naPlanu razvoja i poslovanja HEP-grupe, od lipnja 2003. go-dine.

NAGLA[EN RAZVOJ INTEGRIRANIHKONTAKTNIH CENTARA

U nastavku ovog sastanka, nazoèni su upoznati s Petogodiš-njim planom investicija, èija su naèela kako slijedi.

- Opskrba bi trebala funkcionirati na "all inclusive" naèelo,što pretpostavlja kupca koji komunicira iskljuèivo sOpskrbom.

- HEP Opskrba d.o.o. se ustrojava kao moderna organizacija,u kojoj dominira naèelo procesne organizacije, uz uvaàvanjefunkcionalnog naèela.

- Uspostavljanje Opskrbe je dinamièan proces, koji æe sepostupno odvijati u ovom (petogodišnjem) razdoblju.

- U Opskrbu nisu ukljuèeni mjerni ureðaji i oèitavanje broji-la. Pomoæne djelatnosti (primjerice, knjigovodstvo, infor-matièki i pravni servis i slièno) su organizirane kaoizvanopskrbne djelatnosti i funkcioniraju prema naèelu "ci-jena usluge", odnosno ugovora.

- Uprava HEP Opskrbe æe obavljati poslove kontroliranja,planiranja i kordinacije, a brojat æe u poèetnom razdobljupribli`no 20 ljudi.

- Rad æe se odvijati u 21 opskrbnom podruèju, koja su suk-ladna dosadašnjoj organizaciji distribucijskih podruèja ipripadajuæih pogona.

- Kod procesa integracije informatièkih sustava, osobito senaglašava razvoj integriranih kontaktnih centara (bivši callcentri), s temeljnim ciljem da se kupcima pruè svi servisikoje daje Opskrba, bez potrebe dolaska u njene prostorije.Osnovna razlika izmeðu call centara i integriranih kontaktnihcentara temelji se na multi-chanel obostranoj interaktivnojkomunikaciji izmeðu kupaca i opskrbljivaèa.

INFORMATIZACIJA, NOVI PROIZVODI IMARKETIN[KE AKTIVNOSTI

Uslijedilo je predstavljanje informatizacije poslovnih pro-cesa, s naglaskom na izradu jedinstvene aplikacijeopskrbne djelatnosti. Sudionici su upoznati sa statusomprojekta. Završena je faza analize i trenutaèno se provodifaza dizajna baze podataka i optimiranja poslovnih procesa.Istodobno, provodi se obuka kadrova za korištenje informa-tièkih programa za modeliranje procesa.

Što se tièe novih proizvoda i drugih marketinških aktivnosti,potrebno je naglasiti da se planira uvoðenje prepaid-a poèet-kom listopada o.g., a taj je Projekt odobrila Uprava HEP-a.

NAPLATA SVE BOLJA

Sudionicima je prikazano izvješæe o trendovima naplate po-traìvanja za šestogodišnje razdoblje, koje ukazuje da jetrend i dalje u padu, odnosno da se naplata potraìvanjasvakim danom poboljšava. Prezentirani su novi naèini pla-æanja poput sms pilot projekta, trajnih naloga i sliènog.

I na kraju, raspravljalo se o novom Zakonu o zaštiti potroša-èa koji stupa na snagu poèetkom rujna ove godine. Do tadaje potrebno provesti pripreme i to: istaknuti Opæe uvjete iTarifni sustav na prodajnom mjestu, kao i maloprodajne ci-jene za kuæanstvo, izmijeniti obraèun za kategoriju kuæan-stvo - maloprodajna cijena, zakljuèiti ugovore sa svimbankama, HP i FINA o dostavi podataka o uplatama istog

dana i to u elektronskom obliku, informatièki poduprijetioblik, prijenos i upotrebu podataka, provesti obvezu osni-vanja povjerenstva za reklamacije potrošaèa u kojem mora-ju biti zastupljeni i predstavnici udruga za zaštitu potrošaèa,kao i osigurati uvjete za pravodobne pisane odgovore naprimljene reklamacije.

Osnivanja nove tvrtke podrazumijeva velika zaduènja i od-govornost, no - kako je reèeno na sastanku s kojeg izvješa-tavamo - temeljne vrijednosti u obavljanju tog zahtjevnogposla predstavlja meðusobno povjerenje i briga za svakogradnika. S tim ciljem, društvo HEP Opskrba ima sve izgledebiti uspješna tvrtka kæerka HEP grupe.

Marija @uùl

najava


Rukovoditelji svih slu`bi za prodaju i odnose s potrošaèima prigodom prvog sastanka o naèinu poslovanja no-voosnovanog društva - tvrkte kæerke HEP grupe, HEP Opskrba d.o.o.

SASTANAK VERBUND-HEP

SURADNJA SE NASTAVLJA

U SJEDI[TU HEP-a u Zagrebu, 15. srpnja o.g. odràn je sa-stanak predstavnika HEP-a s Hansom Haiderom, direktoromaustrijske elektroprivredne tvrtke Verbund i direktorom nje-zine tvrtke k}erke za termoelektrane Antonom Smolakom. IzHEP-a su nazo~ni bili predsjednik Uprave Ivo ôvi}, ~lanUprave za prijenos mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave za proiz-vodnju Mato Paì}, ~lan Uprave za financije mr.sc. DarkoBeli}, direktor HEP-Tradea Ante Jel~i} i direktor Sektora zarazvoj Nikola Bruketa. Najvi{e je bilo rije~i o suradnji au-strijske i hrvatske elektroprivredne tvrtke, uz obostrani zak-lju~ak kako se ona i dalje treba nastaviti.

H. Haider je napomenuo da je Verbund zainteresiran za za-jedni~ku izgradnju s HEP-om jedne termoelektrane loène

ugljenom na hrvatskoj obali Jadrana, izdvojiv{imogu}nost izgradnje dodatnog bloka ili zamjene posto-je}eg bloka 1 u TE Plomin. Ivo ôvi} je potvrdio potrebuHrvatske za izgradnjom novih elektroenergetskih kapacite-ta, ali je pritom ukazao na velike pote{ko}e koje su se do-sad pokazale u njenoj realizaciji. Iskazao je interes zasuradnju s inozemnim partnerima u tom podru~ju, prem-da }e - kako je rekao - oni uskoro HEP-u postati ozbiljnakonkurencija na hrvatskom trì{tu. Verbund je, naglasio je,kao i do sada - me|u najozbiljnijim partnerima Hrvatskeelektroprivrede.

T.J.

odnosi


SAVJETOVANJE O SIGURNOSTI I OKOLI[U U GRADITELJSTVU

ZA ZA[TITU IMOVINE, OKOLI[A I LJUDIME\UNARODNO znanstveno stru~no savjetovanje "Sigurnost iokoli{ u graditeljstvu" odràt }e se ove godine u Zagrebu od 2 do4. listopada , u okviru 1. me|unarodnog sajma za{tite okoli{a,ekotehnologije i komunalne opreme na Zagreba~kom Velesajmu.

Cilj mu je razmjena stru~nih i znanstvenih iskustava iz po-dru~ja ekolo{ke sigurnosti, ekolo{kih i teroristi~kih akcidena-

ta, protupoàrnih materijala i opreme u graditeljstvu, vatrodo-jave, sustava za ga{enje poàra, protupoàrne opreme i pre-ventive, zakonodavstva i normizacije te poticajnih mjeraosiguravaju}ih dru{tava kod za{tite od poàra, protuprovale ivideonadzora, u cilju za{tite imovine, okoli{a i ljudskih ìvotau akcidentnim situacijama.

Za{tita okoli{a, Upravljanje u kriznim situacijama, Za{tita odpoàra u okoli{u, Za{tita od potresa i poàra u graditeljstvu i Osi-guranja - tematske su cjeline ovogodi{njeg savjetovanja, na koje-mu }e uz HEP sudjelovati hrvatske i inozemne tvrtke, znanstveniinstituti, poduze}a iz podru~ja za{tite okoli{a, proizvo|a~i protu-poàrnog materijala i vatroza{titne opreme, predstavnicisveu~ili{ta i drugi. Organizator je SUN ARH - Zagreb i Plasma -Vara`din, a suorganizator Visoka {kola za sigurnost na radu.

T.J.

OKRUGLI STOL OZAKONU O ZA[TITIPOTRO[AÂ

NAJVA@NIJA JEEDUKACIJAPOTRO[AÂU MINISTARSTVU gospodarstva Republike Hrvat-ske je 23. srpnja o.g. odràna rasprava u okviruokruglog stola o Zakonu o za{titi potro{a~a. Naskupu su sudjelovali predstavnici razli~itih mini-starstava, potro{a~kih udruga, inspektorata,Vije}a za telekomunikacije, Vije}a za regulacijuenergetskih djelatnosti, HEP-a, HT-a te ostalih in-stitucija. Govorilo se o zna~aju dono{enja i pro-vedbi Zakona u pogledu preuzetih obveza izSporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju, ome|usobnim odnosima u primjeni Zakona i op}ihpropisa koji ure|uju obvezno pravne odnose natrì{tu roba i usluga te o ostvarenju prava po-tro{a~a.

Pomo}nica ministra gospodarstva Olgica Spevecnapomenula je da }e Ministarstvo ustrojiti novujedinicu, koja }e se baviti za{titom potro{a~a.Ocijeniv{i kako je u promoviranju potro{a~kihprava najva`nija edukacija i promid`ba, najavilaje izlaènje "Potro{a~kog pojmovnika", knjiìcekoja }e potro{a~e upoznati s osnovnim pravimakoja im pripadaju prema spomenutom Zakonu.

Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruga za za{titupotro{a~a "Potro{a~", kazao je kako je ovaj sasta-nak po~etni u serijalu sli~nih skupova na kojima}e se raspravljati o provedbi Zakona. Zakon, kojina snagu stupa po~etkom rujna ove godine ocije-nio je revolucionarnim, tako|er izdvojiv{i va`nostedukacije potro{a~a, koja }e se, rekao je, po~etiprovoditi i u {kolama.

Sudionici skupa potom su ukazali na pojedinenejasno}e i nelogi~nosti koje iz Zakona proizlaze.Kako je napomenula Olgica Spevec, Ministarstvogospodarstva }e ubudu}e biti na raspolaganju zasva pitanja koja }e pomo}i njegovoj {to efikasni-joj provedbi.

T.J.

Hans Haider, direktor austrijske elektroprivredne tvrtke Verbund i Anton Smolak, direktor tvrtke k}erke Verbunda za termoe-lektrane na sastanku u HEP-u izrazili su svoj interes za zajedni~ku izgradnju s HEP-om jedne termoelektrane loène ugljenomna hrvatskoj obali Jadrana, izdvojiv{i mogu}nost izgradnje dodatnog bloka ili zamjene postoje}eg bloka 1 u TE Plomin

[ESTA ME\UNARODNA KONFERENCIJA O KABELIMA U PARIZU

NOVA, ORIGINALNA RJE[ENJAU ORGANIZACIJI Elektroenergetskog dru{tva Francuske(Elektronika, Tehnologija, Informacije i Komunikacije -SEE) u Versaillesu pokraj Pariza odràna je, od 22. do 26.lipnja, [esta me|unarodna konferencija o izoliranim ener-getskim kabelima JICABLE '03. Cilj Konferencije bio je dabude me|unarodni forum gdje bi se izmjenjivale informa-cije iz podru~ja istraìvanja, industrijskog razvoja imre`nog povezivanja kabelima te kabelskog pribora nasvim naponskim razinama. Uvodno predavanje Energija ibudu}nost odrào je Thierry Gaudin, a Okruglom stolu otemi Energetski kabeli i kvaliteta energetskog napajanja po-tro{a~a moderator je bio Paul Grant. Slu`beni jezici bili sufrancuski, engleski i njema~ki.

Prva JICABLE konferencija odràna je jo{ 1984. godine,a potom su slijedile one odràne 1987., 1991., 1995. i1999. godine, kada je prisustvovalo 533 sudionika iz 38zemalja. Na ovogodi{njoj Konferenciji, koja je okupila420 sudionika iz 39 zemalja, raspravljalo se o sljede}imtemama: Industrijski i specijalni kabeli, Niskonaponski isrednjenaponski kabeli i pribor, Visokonaponski i ekstra-visokonaponski kabeli i pribor, Podmorski i istosmjernikabeli, Kabeli budu}nosti, Kabeli i okruènje, Projekti-ranje, Metode testiranja i Dijagnosticiranje stanja, sta-renje i odràvanje.

SVE VE]A PRIMJENA ENERGETSKIHKABELA

Energetski kabeli se sve vi{e upotrebljavaju u prijenosuelektri~ne energije i distribucijskoj mreì. Za to je zasluànzna~ajan napredak u razvoju novih tehnologija materijala iproizvodnih procesa koji }e doprinijeti razumijevanju izo-lacije, termi~kih i termomehani~kih obilje`ja materijala isustava i raspoznavanju prednosti koje donose nove ka-belske tehnologije. Poja~ani pritisak okoline prisilio je ka-belsku industriju na pronalaènje novih i originalnihrje{enja prijenosa. Pronalazak superprovodnih materijala,otpornih na visoke temperature, potaknulo je zanimljivaistraìvanja va`na za budu}nost prijenosnih i distribucij-skih kabela.

Tijekom rada Konferencije odràvane su prezentacije, vi-deo projekcije i tri tehni~ka posjeta kojima se odazvalo 73sudionika. Osim toga, od 23. do 25. lipnja je bila organizi-rana i Me|unarodna trgova~ka izlo`ba koja je, na 165 m~etvornih, ugostila 30 izlaga~a (Francuska, Nizozemska,Njema~ka, Belgija, Italija, Austrija, VB, [vicarska, Kanada,SAD), koji su predstavili materijale, projektiranje, proiz-vodnju, testiranje, polaganje i rukovanje polimerskim izo-liranim energetskim kabelima.

POSOLICA IZAZVALA POZORNOST

Uz nekolicinu sudionika iz Hrvatske, jedini predstavnikHEP-a bio je na{ kolega Sre}ko Aljinovi} iz Odjelaodràvanja splitskog PrP-a, koji je o temi Kabeli i okruènje(grupa B4) izloìo svoj referat Razaraju}a djelovanja poso-lice na 110 kV kabelske stanice na hrvatskoj jadranskojobali (Effests of Sea-Salt Sediment on 110 kV Cable Sta-tions on Croatian Adriatic Coast). U referatu su opisaneokolnosti okoli{a nastajanja posolice i njezino razaraju}edjelovanje na objekte kabelskih postrojenja PrP-a Split.Opisana su iskustva dobivena na novijim objektima, gdjesu ve} pri projektiranju uzeta u obzir razaraju}a djelovanjaposolice. U referatu je naveden i primjer starijeg postro-jenja kod kojeg je naknadno uo~ena potreba za smanjiva-njem razornog djelovanja posolice. Sva ta iskustva mogu

se primijeniti i na ostalim objektima izloènim aeroza-ga|enjima.

- Izlaganje je bilo vrlo zapaèno, {to potvr|uje veliko zani-manje sudionika za dostignu}a u za{titi od posolice u PrPSplit za koja su me naknadno propitivali, kaè Sre}ko Alji-novi}. Prokomentirao je i posjet TS 225/115 kV Villejust,gdje ih je doma}in - RDF, upoznao sa svojim ustrojem iupoznao ih s pojedinim ispitivanjima.

- Demonstrirali su nam ispitivanje beznaponskog stanjakabela te spajanje vodi~a kabela metodom kori{tenja ek-splozivne smjese. Posjet sam iskoristio kako bih doznaomalo vi{e o njihovim problemima s visokonaponskim ka-belima s uljnom izolacijom pod tlakom (LPOF cables), kojeoni uspje{no rje{avaju.

Marica @aneti} MalenicaSnimio: Sre}ko Aljinovi}

spoznaje


REFERAT SRE]KA ALJINOVI]A "RAZARAJU]A DJELOVANJAPOSOLICE NA 110 KV KABELSKE STANICE NA HRVATSKOJJADRANSKOJ OBALI" U KOJEM SU OPISANE OKOLNOSTIOKOLI[A NASTAJANJA POSOLICE I NJEZINO RAZARAJU]EDJELOVANJE NA OBJEKTE KABELSKIH POSTROJENJAPRP-a SPLIT, IZAZVAO JE VELIKO ZANIMANJE SUDIONIKAKONFERENCIJE

JICABLE '03 okupila je 420 sudionika iz 39 zemalja

Na{ kolega Sre}ko Aljinovi} na {estoj me|unarodnoj konferenciji JICABLE '03

HYDRO 2003

RAZVOJ HIDROENERGIJE ULAZIU OBE]AVAJU]E RAZDOBLJEU POSLJEDNJEM su`benom Biltenu pripremljenom za su-dionike Desete me|unarodne konferencije Hydro 2003, or-ganizator Aqua-Media International i izdava~ TheInternational Journal on Hydropower & Dams, objavili suprogram Konferencije koja }e se odràti od 3. do 6. stude-nog ove godine u Cavtatu.

U pregledu programa nagla{eno je da razvoj hidroenergijeulazi u novo vrlo obe}avaju}e razdoblje, a teme Konferencijejasno odraàvaju taj slijed nagla{avaju}i pozitivne aspektehidroenergije, odnos prema odrìvom razvoju, ublaàvanjusiroma{tva i dru{tveni i ekonomski svjetski razvoj.

Program Konferencije uklju~uje prezentacije o budu}oj ulo-zi hidroenergije u gospodarstvu zemalja poput: Indije, Ne-pala, Uzbekistana, Perua i Bazena Nila u Africi. Jednaskupina referata }e se posebno usredoto~iti na ulogu iprednosti hidroenergije u tranzicijskim zemljama jugoi-sto~ne Europe, skre}u}i pozornost na njihov zna~ajan po-tencijal u tom podru~ju.

Nagla{ene teme Konferencije ove godine obuhvatit }e najboljina~in u primjeni projekata i nove pristupe financiranja, s timda se prikaù primjeri na~ela dobrog planiranja u odnosu na

uklju~ivanje ulaga~a, utjecaji na okoli{, zbrinjavanje io~uvanje kulturnog naslije|a i javno ili privatno partnerstvo ufinanciranju.

Ove godine je u rad Konferencija sna`no uklju~ena i Svjet-ska banka, koja }e prikazati potankosti svog Infrastruktur-nog plana aktivnosti i mogu}e modele javnog ili privatnogpartnerstva i planova za trgovanje energijom u zemljamabazena Nila. Sudjelovat }e i predstavnici Asian Develop-

ment Bank, Kreditanstalt für Wiederaufbau i European Inve-stment Bank te predstaviti svoj najnoviji pristupfinanciranju hidro projekata.

Tema sedam skupina radova-referata obuhvatit }e najboljusvjetsku praksu u podru~ju napretka tehnologije u smislupostignu}a u efikasnosti, sigurnosti, ekonomi~nosti ivo|enju hidroelektrana. Tema dvije skupine referata bit }eturbine i pripadaju}a hidromehani~ka oprema, jedna je po-sve}ena generatorima i kontrolnim sustavima, a druge una-prije|enju i obnovi te pobolj{anu tehnika odràvana.Osobito }e se nagla{eno ove godine raspravljati ogra|evinskim radovima.

Spomenimo da }e biti predstavljeno 15 referata iz Hrvatske.

U okviru Konferencije, bit }e postavljena Tehni~ka izlo`ba, atijekom odràvanja i nakon Konferencije predvi|ene sustru~ne posjete hrvatskim hidroelektranama i to: HE Du-brovnik, HE Peru}a, HE Jaruga i HE Velebit.

Zavr{nu ve~eru sponzorirat }e HEP, ~iji su predstavnici ak-tivno uklju~eni u pripremu Konferencije u Cavtatu.

(UR)

prigode


OTKRIVENA BISTA AKADEMIKA HRVOJA PO@ARA U RODNOM KNINU

SIMBOL VELIÎNE I LJUDSKOSTI PROFESORAPOÊTKOM srpnja o.g. otkrivena je bista akademika HrvojaPoàra u njegovom rodnom Kninu, ispred stare gimnazije.Bista je rad akademskog kipara Ante Br~i}a, a postavljenaje zalaganjem i pomo}i Energetskog instituta "Hrvoje Poàr"iz Zagreba.

Bistu je otkrio dr. sc. Goran Grani}, potpredsjednik VladeRepublike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog energetskogdru{tva.

Sve~anost otkrivanja biste je zapo~ela u jutarnjim satima uvelikoj dvorani kninske gimnazije pozdravnim govorom gra-dona~elnika Knina Vinka Mari}a, a o ìvotu i radu Profesoraje potom govorio dr. sc. Goran Grani}.

- Stru~ni rad akademika Poàra i ljudski lik bili su prepoznatlji-vi, a opho|enje s ljudima nadasve prisno i vrlo otvoreno, bez

obzira jesu li bili visoki stru~njaci ili obi~ni mali ljudi. AkademikPoàr bio je otvoren za nove ideje i prijedloge i rado je sa-slu{ao sve, a osobito mla|e suradnike i s njima raspravio nji-hove prijedloge i mi{ljenja, naglasio je dr. sc. G. Grani}.

Unuk akademika Poàra mr. sc. Julije Domac, pozdravio jesve nazo~ne uime {ire obitelji. Ovom je prigodom govorio osvom djedu kakav mu je ostao u sje}anju - vrlo ~esto zaradnim stolom u pisanju knjiga.

U umjetni~kom dijelu programa nastupila je klapa "Knin".

Ovom sve~anom skupu prisustvovala su djeca akademikaPoàra, sin Petar i k}erke Antoaneta i Snjeàna te ostala rod-bina.

@elimir [karica

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU IENERGETIKU D.D. DOBIONAGRADU GRADA ZAGREBA

INSTITUT - MJESTO RAZVOJAI OBJEDINJAVANJAZNANOSTI O ENERGETICI

SKUP[TINA grada Zagreba je, prigodom Dana Grada Za-greba, na sjednici odrànoj 22. svibnja o.g. nagradilaInstitut za elektroprivredu i energetiku d.d. Nagrada Gradadodijeljena je Institutu kao najstarijoj hrvatskoj institucijina podru~ju energetike, koja kontinuirano djeluje pedesetgodina, kao sredi{njem mjestu razvoja i objedinjavanjahrvatske znanosti o elektroenergetici - instituciji visokocijenjenoj i izvan Hrvatske.

U obrazloènju stoji: "Cijeli hrvatski elektroenergetski su-stav zasnovan je na njegovim rje{enjima. Kontinuiranodjeluje kao nezavisna, stru~na i znanstvena potporaHrvatskoj elektroprivredi, a njegova djelatnost obuhva}a iostale gospodarske grane".

(Ur)

PotpredsjednikVlade Republi-ke Hrvatske ipredsjednikHrvatskogenergetskogdru{tva dr. sc.Goran Grani}otkrio je bistuakademikuHrvoju Poàru urpdnom Kninu,ispred staregimnazije, aovomsve~anom ~inuprisustvovali sui ~lanovi profe-sorove obitelji

Gradona~elnik Vlasta Pavi} i predsjednik Skup{tinegrada Morana Palikovi}, prigodom uru~ivanja NagradeInstitutu za elektroprivredu i energetiku njegovom di-rektoru Zdenku Tonkovi}u

IEEE PES 2003. - NAJVE]I SVJETSKI SKUP ELEKTROENERGETIÂRA

SKORO IDEALNA KOMBINACIJA ZNANSTVENIHI IN@ENJERSKIH SPOZNAJA

[TO JE IEEE PES?U razdoblju 13. - 17. rpnja 2003. godine, u Torontu jeodràn godi{nji skup organizacije IEEE PES (Institute ofElectrical and Electronics Engineers - Power EngineeringSociety). IEEE je tehni~ka neprofitabilna organizacija s vi{eod 380 tisu}a ~lanova iz 150 zemalja, a obuhva}a {irokispektar tehni~kih znanosti poput elektroenergetike, ra~unal-stva, telekomunikacija, elektronike i drugog. Osnovni smi-sao postojanja IEEE organizacije je izdavanje knjiga iztehni~kih znanosti koje pokriva (godi{nje IEEE izdaje pri-bli`no 30 posto svjetske literature iz podru~ja elektroener-getike i ra~unalstva), organizacija konferencija (pribli`no300 konferencija godi{nje) i razvijanje razli~itih standarda(u primjeni 900 standarda, razvija se jo{ 700).

[iroki spektar tehni~kih znanosti, koje IEEE pokriva, orga-niziran je u 37 dru{tava (society), me|u ostalima i dru{tvaelektro inènjera (PES). Postavljeni zadatak PES-a jeodràvanje vode}e svjetske uloge u pruànju znanstvenih iinènjerskih informacija vezanih za elektroenergetske su-stave i energetiku uop}e, radi dobrobiti dru{tva u cjelini,ali i kao izvor znanja za svoje ~lanove. IEEE PES ima u svi-jetu pribli`no 24 tisu}a ~lanova iz podru~ja elektroenerge-tike, koji pokrivaju sve njene djelatnosti: istraìvanja irazvoj, planiranja, izgradnju i pogon sustava u cilju sigur-ne, pouzdane i ekonomi~ne proizvodnje, prijenosa i distri-bucije elektri~ne energije te mjerenja i vo|enjeelektroenergetskog sustava. Dru{tvo u cjelini je najve}isvjetski skup stru~njaka s podru~ja elektroenergetike tesigurno omogu}uje najbolji na~in razmjene znanjaizme|u svojih ~lanova. Ve}ina vode}ih ljudi organizacijedolazi iz SAD-a, a glavne konferencije se naj~e{}eodràvaju na podru~ju sjeverne Amerike. Dosada{njapraksa je bila da su se svake godine organizirala dva glav-na skupa, zimski (winter meeting) i ljetni (summer mee-ting) glavni skup. Od ove godine, radi racionalizacijetro{kova, organizira se samo jedan glavni skup, a 2003.

godine odràn je u Torontu. Idu}i glavni skup 2004. godi-ne predvi|en je u razdoblju od 6. do 12. lipnja u Denveru,SAD.

TORONTO - SVIJET U MALOMToronto je najve}i grad Kanade s pribli`no 4,5 milijuna sta-novnika, {to ga ~ini ~etvrtim gradom po veli~ini u sjevernojAmerici. U gradu se govori vi{e od 150 razli~itih jezika, {toje rezultat vrlo otvorene politike useljavanja tijekom po-sljednjih nekoliko desetlje}a. Uistinu je zadivljuju}e kadana jednom mjestu imate prigodu susresti ljude iz doslovnosvih krajeva svijeta. Toronto je grad otvoren za sve, multi-kulturnih obilje`ja i fascinantnog razvoja u posljednjih dva-deset godina. Sredi{te grada sastoji se od niza nebodera(preteìto prostora banaka) moderne arhitekture, me|u koji-ma je dominantan CN toranj kao najve}i samostoje}i toranjna svijetu (visine 553.33 m). Neposredno uz CN toranj iz-gra|en je stadion za baseball i nogomet, "Sky Dome", kojijedini u svijetu ima potpuno pomi~an krov.

Dokaz multikulturalnosti je postojanje ~etvrti poput kine-ske, gr~ke ili talijanske, a zanimljivo je da jedna ulica naperiferiji grada nosi naziv "Croatia Street". Slu`beni turi-sti~ki moto glasi "Toronto - svijet u malom", a doìvljenoiskustvo u tom gradu u potpunosti opravdava ovaj slogan.

Budu}i da je Toronto tijekom ove godine bio jedan od neko-liko gradova u svijetu pogo|enih zarazom SARS-a (neti-pi~ni akutni respiratorni sindrom), kona~na potvrda mjestaodràvanja Konferencije stigla je tek krajem lipnja, kada jeSvjetska zdravstvena organizacija (WHO) ukinula preporukuo izbjegavanju putovanja u Toronto. Tijekom epidemije, uTorontu je od SARS-a umrlo 40 ljudi, a posljednja osobadva dana prije po~etka Konferencije. Sredinom srpnja ubolnicama u Torontu nalazilo se jo{ 17 zaraènih ljudi, odkojih sedmero u kriti~nom stanju, ali novi slu~ajevi zarazenisu registrirani od sredine lipnja. Ukupni ekonomski gubiciKanade radi pojave epidemije se procjenjuju na 1 milijardu

kanadskih dolara (1CAD - 0.7 USD), a samo na smanjenombroju turista koji su posjetili Toronto u razdoblju od oùjkado lipnja (40 posto manje turista nego godinu prije), gradje izgubio 278 milijuna CAD. Da bi se poslala poruka po-tencijalnim turistima o sigurnosti grada, gradske vlasti suza kraj srpnja organizirale veliki koncert skupine RollingStones na otvorenom, za koji je ve} do sredine srpnja pro-dano pribli`no pola milijuna karata, s iznimno niskom cije-nom od 21 CAD (100 kn).

NIJAGARINI SLAPOVI EKOLO[KIUNAKA@ENI

Jedna od najve}ih turisti~kih atrakcija Kanade i SAD-a, Ni-jagarini slapovi, udaljeni su od Toronta 120 km, {to uz vrlo{irok autoput omogu}ava da se iz grada tamo stigne za pri-bli`no sat vremena. Nijagarine slapove ~ine dva golemaslapa - ameri~ki i kanadski. Kanadski slap je u oblikukonjske potkove, pa se s razlogom zove Canadian Horese-shoe Falls. Preko brane smje{tene uzvodno od slapova,voda se usmjerava na kanadski i ameri~ki slap u omjeru90:10 posto. Impresivna je koli~ina vode i veli~ina slapova,posebice kanadskog, preko kojih se voda rijeke Nijagareslijeva iz jezera Erie u jezero Ontario. Autora ovog teksta iz-nenadio je stupanj zaga|enosti spomenutih jezera i samerijeke Nijagare. Imaju}i u vidu da su Nijagarini slapovi jed-no od sedam ~uda svijeta, a cjelokupno okruènje pravaoaza prirodnih ljepota, nevjerojatno je kako je ~itavo po-dru~je ekolo{ki unakaèno. Kao ilustraciju navedene tvrdnjenavedimo samo ~injenicu da golemo jezero Ontario, u kojise rijeka Nijagara slijeva, nije pogodno za kupanje.

KONFERENCIJI PRISUSTVOVALO1200 SUDIONIKA

Generalnom skupu (Konferenciji) IEEE PES 2003. godineprisustvovalo je pribli`no 1200 ljudi, {to je malo manje oduobi~ajenog broja (1800), a razlog tomu je nedvojbeno ne-

izvor znanja


SKORO SVE NOVE METODOLOGIJE, ANALIZE I PRIKAZANE SOFTWERSKE PAKETE OBILJE@AVAÎNJENICA DA SE REZULTATI OD NAJVE]EG INTERESA ISKAZUJU U JEDINICI AMERI^KI DOLAR,VRLO RIJETKO ILI NIKAD U DONEDAVNO UOBIÂJENIM MW, MWH ILI kV [TO, DAKAKO, SLIJEDIÎNJENICU DA JE U MODERNOJ ELEKTROENERGETICI, A U SVIJETLU UVO\ENJA TR@I[NIHODNOSA, NU@NA I SKORO NEIZBJE@NA INTERAKCIJA EKONOMSKIH I TEHNI^KIH ZNANJA

Panorama Toronta slikana s jezera Ontario Transformatorska stanica otvorene izvedbe u sredi{tu Toronta (pogled sa CN tornja)

davna epidemija SARS-a u Torontu. Ve}ina sudionika do{laje iz SAD-a i Kanade, a zna~ajan broj stigao je iz Japana iKoreje. Primije}eni su sudionici iz skoro svih europskihdràva, ali u manjem broju od onih iz sjeverne Amerike.Svoje obrazovno obilje`je skup je dokazao ugo{}uju}izna~ajan broj studenata iz razli~itih dijelova svijeta.

Rad skupa se odvijao kroz prezentacije radova - ~lanaka, pa-nel skupine, predavanja, sastanke studijskih komiteta i Ge-neralnu skup{tinu. Moto konferencije u slobodnom prijevoduje bio: "Unaprje|enje ideja ... transformacija znanja u prak-ti~na rje{enja". Doma}in skupa je bila kompanija TorontoHydro Corporation. [iroki raspon tema obra|enih kroz pre-zentaciju ~lanaka i panel skupina bio je podijeljen u pet glav-nih skupina: Upravljanje opremom, Upravljanje rizikom,Telekomunikacije, informatika i vo|enje, Distribucija elek-tri~ne energije i Razvoj tehnologija u elektroenergetskim su-stavima. Pojedine od zanimljivijih tema uklju~uju sljede}e:Testiranje modela generatora kori{tenih u analizama stabil-nosti, Alati i tehnike za promatranje trì{ta elektri~nom ener-gijom, Utjecaj modeliranja tereta na analize stabilnosti,Primjena FACTS ure|aja u restrukturiranom okruènju, Regu-lacija frekvencije, Aspekti sigurnosti i pouzdanosti u koncep-tu standardne organizacije trì{ta (SMD, Standard MarketDesign), Simulacijski programi za planiranje proizvodnje iprijenosa u okvirima standardne organizacije trì{ta, Izolatori,Aspekti pouzdanosti u distribuciji, Vo|enje prijenosnih su-stava, Distribuirana proizvodnja, Modeliranje vjetroelektranau analizama stabilnosti, Odgovornost za opskrbu u dereguli-ranim trì{tima - slu~aj Latinske Amerike, Novosti u stabili-zaciji EES kroz uzbudne sustave, Napredne metodeprora~una tokova snaga, Stabilnost EES i modeliranje, Alatiza dono{enje odluka u restrukturiranim elektro kompanijama,Planiranje EES s aspekta regulacije u trì{tu, Razvoj u prim-jeni i konstrukciji visokonaponskih prekida~a, Probabilisti~kiaspekti i harmonici, Primjena FACTS i HVDC u cilju unap-rje|enja pogona EES, Nove i brzo razvijaju}e tehnologije,Razvoj tehnologija ograni~enja emisije stakleni~nih plinova uEuropi, Ljudski resursi, Potro{nja u trì{tu, Planiranje i anali-za EES u dereguliranom trì{tu, Posljednja primjena linearnihanaliza, Prijenosna prava, zagu{enja i naknade, Dispe~erskicentri, Revitalizacija i produljenje ìvotnog vijeka stati~kihVAR kompenzatora, Metodologije modeliranja i simulacijeharmonika, Inovativne metode analize EES, Optimizacijskemetode u vo|enju EES, Analize naponske stabilnosti i prak-ti~ne teme, Mjerenja u EES i drugo.

NEIZBJE@NA INTERAKCIJAEKONOMSKIH I TEHNI^KIH ZNANJA

Jedna od panel skupina na konferenciji bila je i "Regionalnotrì{te elektri~ne energije jugoisto~ne Europe - prilagodbaelektroenergetskih sustava".

Zbog velikog opsega tema (deset skupina tema se obra|ivaloparalelno) fizi~ki nije bilo mogu}e pratiti sva izlaganja na Kon-ferenciji. Autor ovog napisa orijentirao se na njemu najzanim-ljivije teme iz podru~ja planiranja razvoja prijenosne mreè unovim, trì{nim okolnostima. Zaokupiti potpunu pozornost po-jedinca mogla je samo ta jedna tema (svakodnevna jutarnja ipopodnevna predavanja) Obra|ivanje teme planiranja prijeno-sne mreè uklju~ivalo je prikaz novih metodologija, matema-ti~kih postupaka, softwera te kriterija za planiranje u trì{nimokolnostima. Op}i dojam autora ovog napisa je da skoro svenove metodologije, analize i prikazane softwerske pakete obi-ljeàva ~injenica da se rezultati od najve}eg interesa iskazuju ujedinici ameri~ki dolar, vrlo rijetko ili nikad u donedavnouobi~ajenim MW, MWh ili kV. To, dakako, slijedi ~injenicu daje u modernoj elektroenergetici, a u svijetlu uvo|enja trì{nihodnosa, nu`na i skoro neizbje`na interakcija ekonomskih i teh-ni~kih znanja.

Osim nabrojanih tema obra|enih kroz prezentacije ~lanaka ipanel skupine, organizirana su i specijalna tehni~ka predava-nja (Dijagnostika kabela, Kraj ìvotnog vijeka energetskih tran-sformatora, Upravljanje instalacijama u elektro kompanijama,Tehnike uzemljenja), profesionalna predavanja (Razvoj u tele-komunikacijskim sustavima, Unaprje|enje SCADA sustava,Moderne heuristi~ke optimizacijske metodologije s primje-nom u EES i Aspekti za{tite u EES). U okviru Konferencijeodràna je izlo`ba inovacija, na kojoj su prikazani proizvodi koji}e se uskoro primjenjivati u elektroenergetskim sustavima.

Zanimljive su bile i tehni~ke posjete organizirane tijekom sku-pa: posjet kompaniji Kinectrics (prija{nji dio Ontario Hydrokompanije), Trench Electric kompaniji, dispe~erskom centruToronto Hydro kompanije te hidroelektrani Sir Adam Beck naNijagari. Istina, zbog toliko opse`nog programa, ve}ina sudio-nika nije mogla sve to popratiti.

PANEL SKUPINA OJUGOISTO^NOJ EUROPI

Panel skupina "Regionalno trì{te elektri~ne energije jugoi-sto~ne Europe - prilagodba elektroenergetskih sustava" orga-nizirana je u okviru Komiteta za energetski razvoj i proizvodnju

elektri~ne energije (Energy Development and Power Genera-tion Committee), a predsjedavali su joj Tom Hammons sasveu~ili{ta u Glasgowu i Peter Donalek iz Montgomery WatsonHarza. Pozvani referati uklju~ivali su sljede}e teme i govornike:

1. Elektroenergetski sustavi jugoisto~ne Europe, T. êrepnal-kovski, ESM

2. Opskrba i potro{nja elektri~ne energije u jugoisto~noj Euro-pi, S. Mijailovi}, EKC

3. Projekt regionalnog planiranja prijenosnog sustava JI Euro-pe, D. Bajs, EIHP

4. Telekomunikacijski sustavi u JI Europi s aspekta koordinira-nog pogona i unaprje|enja trì{ta elektri~ne energije, S. Vir-mani, Electrotek Concepts

5. Uloga i vrijednost hidroelektrana i reverzibilnih hidroelektra-na u predloènom regionalnom trì{tu elektri~ne energije JIEurope, P. Donalek, MWH

6. Modeliranje regionalne elektri~ne mreè JI Europe, V. Kori-tarev, T. Veselka, Argonne National Laboratory

7. EES Bugarske na putu u UCTE, B. Pavlov, NEK

8. Reforma elektroenergetskog sektora Rumunjske radi otva-ranja trì{ta i izazovi, J. Constantinescu, Transelectrica

Preteìto je rije~ o temama obra|ivanim kroz projekte sponzori-rane od USAID-a u posljednje dvije godine na podru~ju jugoi-sto~ne Europe. Panel skupina je bila zadovoljavaju}e posje}ena,~lanci su objavljeni u zborniku radova s konferencije (dostupnou biblioteci Energetskog instituta "Hrvoje Poàr"), prezentacije}e uskoro biti objavljene i na Web-u, a razmatra se izdavanje~lanka u IEEE PES Power and Energy ~asopisu.

NEPROCJENJIVO ISKUSTVOIEEE PES godi{nji skup je bio jedinstvena prigoda za upoz-navanje s najnovijim dostignu}ima u elektroenergetici,znanstvenim spoznajama i prakti~nim rje{enjima te upoz-navanje s na~inima rada velikih i razvijenih svjetskih kom-panija. Prema svojoj organizaciji, takav skup je skoroidealna kombinacija znanstvenih i inènjerskih spoznaja tepredstavlja neprocjenjivo iskustvo za svakog sudionika, po-sebno za mladog ~ovjeka koji ima dovoljno volje da obo-ga}uje svoja znanja. Op}enito gledaju}i, teme kojima su sesudionici bavili jo{ su uvijek daleko od tema koje zaokup-ljaju hrvatske energetske stru~njake.

Davor Bajs


Nijagarini slapovi - pogled na kanadski slap

PU[TENA U POGON TELEKOMUNIKACIJSKA MRE@A VIDOVE GORE

HVAR I KORÛLA PREKO BRAÂDO SPLITAIZRADOM Idejnog projekta, prije godinu dana,zapo~ela je realizacija Projekta mikrovalnih RR vezaobjekta Vidova Gora. Pripremni radovi na objektima,isporuka i montaà opreme te izrada preostale potreb-ne dokumentacije trajala je od prosinca 2002. do svib-nja 2003. godine. Kona~no je u lipnju ove godinesustav pu{ten u rad.

O ovom zadnjem projektu iz podru~ja telekomunikaci-ja, koji je realiziran u PrP Split, govorilo se na pred-stavljanju projekta 3. srpnja o.g. u CDU Vrboran. Tomprigodom su stru~njaci Odjela telekomunikacija split-skog PrP-a, kao investitora, Slu`be za telekomunikaci-je SPI Zagreb i izvo|a~a radova predstavili svojimsuradnicima i gostima smisao njegove realizacije teomogu}avanje daljnjih telekomunikacijskih povezi-vanja proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih objeka-ta u Dalmaciji.

Iskori{tenjem vrijednog resursa HEP-a na radio relej-nom objektu Vidova Gora, povezali su se - u ovoj fazi -kvalitetnim telekomunikacijskim vezama visoke raspo-loìvosti prijenosni objekti, odnosno visokonaponskeTS u Starom Gradu na Hvaru, Blatu na Kor~uli i Makar-skoj sa CDU Vrboran u Splitu. Ovi su objekti, zbogspecifi~nosti terena, do sada bili slabo telekomunika-cijski povezani.

U realizaciji projekta su, uz odjele PrP Split i Slu`bu zatelekomunikacije SPI Zagreb od vanjskih suradnikasudjelovali projektanti, izvo|a~i i isporu~itelji opreme:Projektni biro Split, Brodomerkur i ITEL iz Splita, Mi-cro-link i Siemens iz Zagreba, ZUT iz Trogira te BHTELEKOM iz Sarajeva.

KOJIM PRAVCIMA DALJE?!

Realizacijom ovog projekta otvorene su mogu}nosti zadaljnja povezivanja u telekomunikacijsku mreù HEP-a.Prva je na redu HE Kraljevac, za {to se ve} obavljajuistra`ni radovi. U fazi izrade projekata je i telekomunika-cijsko povezivanje distribucijskih objekata u Blatu, Ma-karskoj i Starom Gradu.

Darko Vilovi} iz Odjela telekomunikacija je prigodompredstavljanja projekta najavio i sljede}e projekte svogOdjela koji su u razli~itim fazama dovr{enosti.

- Nakon realizacije opti~ke veze TS Nereì{}a - VidovaGora realizirat }e se i prsten SDH razine CDU Vrboran -HE Zaku~ac - Vidova Gora - CDU Vrboran, a priprema seteren i za realizaciju RR veza SDH razine prema jugu i RRveze PDH razine prema distribucijskim objektima na oto-ku Visu.

Nakon osnovnih podataka o telekomunikacijskoj mreìVidove Gore, @eljko Kova~, rukovoditelj SPI Podru~nogodjela u Splitu, je opisao zna~aj projekta u realizacijiHEP-ove WAN mreè na podru~ju Dalmacije.

- Zna~aj realizacije projekta RR Vidova Gora u HEP-ovojWAN mreì je u ~injenici da se posredstvom ovog RRsustava sada mogu povezati oni dijelovi HEP-a ura~unalskoj mreì, koji do sada nisu mogli biti doh-va}eni, osim skupim najmom veza kod HT-a. To se od-nosi na dalmatinske otoke, HE Kraljevac i Dubrova~kopodru~je (HE Dubrovnik, TS Komolac, TS Ston i DPElektrojug Dubrovnik), koji se sada mogu jednostavnijepovezati na HEP-ovu mreù. Ovaj sustav pruà i odgova-raju}u sigurnost veza zbog realizacije SDH prstena CDUVrboran - HE Zaku~ac - Vidova Gora - CDU Vrboran.

Tako|er je spomenuto da sli~an RR sustav, koji se pla-nira raditi na Promini, moè imati jednaku takvu ulogukod povezivanja proizvodnih objekata na slivnim po-dru~jima rijeka Krke i Zrmanje te doprinijeti sigurnostiDalmatinskog SDH prstena.

BUDU]NOST JE U BE@I^NIMKOMUNIKACIJAMA

Nakon doma}ina, Darka Vilovi}a i @eljka Kova~a, pred-stavljanje su kratkim osvrtima o poslovanju svojihtvrtki upotpunili predstavnici Micro-linka i Siemensa.

- Mi po~injemo tamo gdje va{ kabel zavr{ava, rekao jepredstavnik Micro-linka Darko Bratkovi}, predstavlja-ju}i tvrtku specijaliziranu za beì~ne komunikacije iovla{tenog distributera vode}ih svjetskih proizvo|a~aopreme iz ovog podru~ja. Nabrojao je i najnovija teh-nolo{ka rje{enja u radijskim komunikacijama primi-jenjena u telekomunikacijskoj mreì HEP-a, uprijenosnim podru~jima Split i Zagreb.

Potom je i Zvonimir Prli} iz Siemensa predstavio svojutvrtku koja je prvo dioni~ko dru{tvo u Hrvatskoj na po-dru~ju telekomunikacija, elektronike i elektrotehnike s1300 radnika.

Uz mr.sc. Branimira Deli}a, direktora Sektora za po-slovnu informatiku i Josipa Stepinca, direktora HEPTelekoma i stru~njaka iz Sektora razvoja, kolegama izSplita - prvenstveno Mariju Remeti i Odjelu telekomu-nikacija kojim rukovodi, ~estitke su uputili za jo{ jedanuspje{no realiziran projekt i kolege iz Osijeka, Opatije,Zagreba i Dubrovnika.


povezivanje


CDU Vrboran

Vidova Gora

Prezentaciju su pratili stru~njaci za telekomunikacije iz Zagreba, Splita, Osijeka, Opatije i Dubrovnika

Darko Vilovi} izOdjela telekomuni-kacija predstavio jeProjekt Telekomuni-kacijska mre`a Vido-ve Gore

@eljko Kova~, rukovo-ditelj SPI Podru~nogodjela Split, govorioje o zna~aju ovogprojekta u realizacijiWAN mre`e na po-dru~ju Dubrovnika

TS Blato

TS Stari Grad

TS Makarska

23

TELEKOMUNIKACIJSKA MRE@A RR OBJEKTA VIDOVA GORA NA BRAÛ

PROJEKT POKRENUO DALJNJI RAZVOJELEKTROENERGETSKI objekti na podru~ju ju`nije odHE Zaku~ac i na dalmatinskim otocima sve do nedavnonisu bili odgovaraju}e povezani s telekomunikacijskommreòm HEP-a, a postoje}e veze skromnih kapacitetanisu mogle zadovoljiti sve ve}e telekomunikacijskezahtjeve.

Prigodom sagledavanja rje{enja za telekomunikacijskopovezivanje elektroenergetskih objekata tog podru~ja,prvenstveno je trebalo voditi ra~una o zemljopisnomaspektu: je li rije~ o otocima ili o kopnenom dijelu kojije vrlo dug i uzak.

Kao najprimjereniji na~in rje{avanja problema pokazalose kori{tenje mikrovalnih radio relejenih veza s isho-di{tem u dominantnim to~kama.

U Projektu mikrovalnih RR veza Vidove Gore (projektniBiro Split, srpanj 2002.) prepoznate su prednosti RRobjekta Vidova Gora na otoku Bra~u te je, u prvoj fazi,predloèna realizacija tri mikrovalne veze PDH razine ijedne mikrovalne veze SDH razine i to prema objektima:TS Makarska, RR veza kapaciteta 8x2 Mbit/s u konfigu-raciji 1+1, TS Blato, RR veza kapaciteta 8x2 Mbit/s ukonfiguraciji 1+1, TS Stari Grad, RR veza kapaciteta8x2 Mbit/s u konfiguraciji 1+1, CDU/TS Vrboran, RRveza kapaciteta 155 Mbit/s u konfiguraciji 2+0.

Tijekom realizacije projekta Vidove Gore vodilo sera~una o postoje}oj telekomunikacijskoj infrastrukturina podru~ju Dalmacije te je ovim projektom postignutdvostruk cilj: povezivanje do sada neodgovaraju}e po-vezanih objekata u telekomunikacijsku mreù ipove}anje sigurnosti i raspoloìvostipostoje}e infrastrukture.

Postoje}a telekomunikacijska magi-stralna SDH mreà na podru~ju Dalma-cije konfigurirana je kao jedan prstenkoji je u dva ~vora povezan na sljede}iprsten SDH mreè na podru~ju PrPOpatija."Splitski" prsten uklju~uje objekte:CDU Vrboran, TS Konjsko, TS Knin, TSGra~ac, TS Li~ki Osik, TS Novalja, TSZadar Centar i CDU Bilice. To~ke pove-zivanja prema slijede}em SDH prstenusu u TS Novalja i TS Li~ki Osik.Kapacitet "splitskog" SDH prstena je155 Mbit/s, a realiziran je u za{titnojkonfiguraciji 1+1.Trenuta~no je ukupan promet signala 2Mbit/s razine u "splitskom" SDH prste-nu za{ti}en, odnosno realiziran je glav-ni i rezervni put za svaku 2 Mbit/sgrupu u prstenu.Objekti TS Meterize, HE Zaku~ac, TSDugi Rat i TS Nereì{}a su opti~kimlancem povezani na CDU Vrboran: TSMeterize, TS Dugi Rat i TS Nereì{}avezama PDH razine, a HE Zaku~ac ve-zom STM-1 razine u konfiguraciji1+1.Realizacija opti~kog prijenosnog putaizme|u TS Nereì}a i Vidove Gore (utijeku) te realizirana RR veza kapaciteta2xSTM-1 izme|u Vidove Gore i CDU

Vrboran omogu}uje zatvaranje prstena na SDH razini:CDU Vrboran - HE Zaku~ac - Vidova Gora - CDU Vrbo-ran. Tako|er se omogu}uje alternativno povezivanje TSDugi Rat, TS Meterize i TS Nereì{}a na PDH razini. Naovaj na~in se, u okviru projekta Vidove Gore, podiè ra-zina raspoloìvosti i sigurnosti u ve} postoje}oj teleko-munikacijskoj mreì za navedene objekte.

SVA OPREMA PRU@A MOGU]NOSTDALJINSKOG NADZORA I

UPRAVLJANJA

Planiranje ove, moèmo je slobodno nazvati, podru~nemreè Vidove Gore, je bio sloèn posao s obzirom da jetrebalo zadovoljiti brojne prometne zahtjeve koje jedin-stvenoj telekomunikacijskoj mreì postavljaju korisnici,odnosno sljede}e podmreè HEP-a: telefonske komuta-cije, procesne informatike, poslovne informatike,za{tite dalekovoda (kabela), obra~unskih mjerenja, vi-deo nadzora objekata, nadzora i upravljanja telekomuni-kacijskom opremom.

Razmi{ljanja o realizaciji projekta su zapo~ela u ljetu2002. godine nakon realiziranog idejnog projekta mik-rovalnih RR veza RR objekta Vidove Gore (PB Split,srpanj 2002.). Uslijedila je daljnja razrada dokumenta-cije. U okviru krovnih ugovora za nabavu telekomunika-cijske opreme u studenom i prosincu 2002. naru~ena jeoprema od glavnih dobavlja~a Micro-link, u podru~juRR opreme i Siemens u podru~ju multipleksne opreme.

Izabarana je najmodernija mikrovalna radio relejnaoprema proizvo|a~a Stratex Networks iz SAD-a, a multi-

pleksna oprema je izabrana da bude u skladu s posto-je}om multipleksnom opremom SDH/PDH mreèHEP-a. Sva oprema pruà mogu}nost daljinskog nad-zora i upravljanja.

Prije montaè aktivne opreme obavljene su sve potreb-ne predradnje i pripreme objekata za prihvat opreme.

Obavljena je obuka osoblja HEP-a u tvrtki Micro-link i toza odràvanje mikrovalnih RR ure|aja, a priprema se iobuka za podupiranje multipleksne opreme u tvrtki Sie-mens.

Po~etkom lipnja o.g., sva aktivna oprema je montirana ipu{tena u rad, a punu funkcionalnost mreà VidoveGore }e posti}i nakon montaè dvaju pasivnih repetito-ra, {to se o~ekuje tijekom srpnja ili najkasnije kolovozaove godine.

Osobito treba naglasiti da uspjeh ovog projekta nijesamo uspjeh Odjela telekomunikacija, ve} i brojnihslu`bi i odjela unutar HEP-a (Slu`ba za telekomunikaci-je, SPI Zagreb, Stru~ne slu`be HEP Prijenosa Zagreb,Ured Direktora, Slu`ba za tehni~ke poslove, Odjel zam-jena i prilago|enja, Odjel za pravne, kadrovske i op}eposlove, Odjel ekonomske poslove, Odjel transporta,Odjel vo|enja, Odjel odràvanja i Odjel telekomunikaci-ja, sve iz PrP Split.

I na kraju jo{ jednaput }emo izdvojiti najva`nije predno-sti projekta Vidove Gore.

• Povezivanje objekata TS Stari Grad, TS Blato, TS Ma-karska u telekomunikacijsku mreù HEP-a kvalitetnimtelekomunikacijskim vezama visoke raspoloìvosti.

Objekti su do sada zbog specifi~nostiterena bilo slabo telekomunikacijski po-vezani.

• Pove}anje raspoloìvosti i sigurnostipostoje}ih telekomunikacijskih veza.

• Iskori{tenje vrijednog reursa HEP-a naradio relejnom objektu Vidova Gora.

• Kori{tenjem opreme u TS Blatosmanjuju se tro{kovi prema HT-u za te-lekomunikacijsko povezivanje HEP-ovihobjekata na podru~ju Dubrovnika (iznaj-mit }e se od HT-a kapaciteti na unu-tarùpanijskom umjesto na me|uù-panijskoj razini).

• Otvaranje mogu}nosti povezivanja HEKraljevac na telekomunikacijsku mreùHEP-a, za {to se obavljaju istra`ni rado-vi.

• Otvaranje mogu}nosti telekomunika-cijskog povezivanja distribucijskih ob-jekata u Blatu, Makarskoj i StaromGradu na telekomunikacijsku mreùHEP-a, za {to se ve} izra|uju projekti.

Najve}a vrijednost projekta Vidove Goreje u tomu {to je pokrenuo zama{njakrazvoja telekomunikacijske mreè HEP-ana podru~ju Dalmacije ju`nije od Splita,tako da navedene pozitivne posljediceovog Projekta ne}e ostati i jedine.

Darko Vilovi}

povezivanje


SDH I PDH VEZE PRP SPLIT

S VRHA BRAÂ U ÊTIRI PRAVCA

Kada od svih vrelih ljetnih dana za odlazak na Bra~ oda-berete onaj crni petak (koji samo slu~ajno nije bio i13.), kada je tu~a uni{tila sve usjeve u Sinjskom polju,pljusak potopio centar [ibenika, a Split utonuo u mrakpritisnut tmurnim nimbusima, onda za to trebate imativaljan razlog. A mi smo ga imali. Gledaju}i s trajekta uneveru koja je prijetila da }e nas susti}i, nismo se po-kolebali. Odlu~ili smo osvojiti najvi{i vrh Jadrana, Vi-dovu goru, i svih njenih 778 m. Do zadnjega. Ali, kakose u neizjedna~enoj borbi s prirodom sve odvijalo ponjenom, tako smo i mi do svog cilja do{li obavijeni bje-li~astim kumulusima i pothla|eni vjetrom koji je, ~inise, pobrkao godi{nja doba. Bez obe}anog panoram-skog pogleda s Gore, sa sun~anim nao~alama svih mar-ki, ali zato bez puno potrebnije lumbrele i vjetrovke danas {titi od kapi nebeskih, morali smo se skloniti uobli`nju konobu i zagrijati travaricom, barem iznutra.

A onda se dvoboj izme|u oblaka i Sunca zavr{io u koristmo}nijeg i ja~eg i mi smo izmilili van, nastoje}i zabora-viti onaj vremenski izgred od prije sat vremena.Ra{}aralo se, rekli bi boduli i ponovno smo mogli vidje-ti sve oko sebe, svu onu beskrajnu ljepotu zbog koje sei dolazi ovdje i ostaje satima magi~no prikovan tim je-dinstvenim pogledom bez granica.

Ali, prije nego {to smo se divili Bolu i Zlatnom ratu tesusjednim srednjedalmatinskim otocima iz pti~je per-spektive, popeli smo se do najvi{e to~ke kako bismoodali priznanje i onomu {to je ~ovjek napravio. Ili, boljere}i, Odjel telekomunikacija Splitskog PrP-a, koji je danprije na Vrboranu predstavio pu{tanje u pogon nove ra-dijsko komunikacijske SDH / PDH mreè na relacijamaCDU Vrboran - Vidova Gora - TS Blato - TS Stari Grad -TS Makarska.

Direktor PrP Split Marko Lovri}, rukovoditelj Odjela te-lekomunikacija Marijo Remeta i koordinator ovih poslo-va Darko Vilovi} poveli su svoje poslovne partnere i

suradnike na ovom projektu, kao i goste iz MUP-a iHrvatskog vojnog zrakoplovstva, koji u ovom projektuvide i {ansu za rje{avanje svojih problema, da svojimo~ima vide rezultate realizacije ovog projekta koji seubudu}e namjerava {iriti i prema novim pravcima.

- Ove na{e nove veze omogu}it }e nam kvalitetnijeupravljanje na{im elektroenergetskim objektima kojiimaju specifi~ne lokacije. Ovim vezama, koje su tekprvi korak za novu tehnologiju veza unutar HEP-a, po-vezali smo na{e otoke s Dispe~erskim centrom naVrboranu. Imamo i rezerve koje moèmo ponuditi nakori{tenje i ostalim sudionicima (MO, MUP...), ~iji supredstavnici ovdje danas s nama, zainteresirani za in-

formacije na kojima su utemeljenje telekomunikacije,rekao je Marko Lovri}.

Predstavnik izvo|a~a radova Micro-linka, Dragutin Jan-kovi} rekao je da se njihova tvrtka ponosi ovom poslov-nom referencom u kojoj su tehnologijom na najvi{ojrazini povezali tri otoka na ovako visokom punktu kakavje Vidova Gora.

- Mi ~vrsto stojimo iza ove tehnologije i odlu~ni smo ispremni sudjelovati i u daljnim fazama razvoja ovih vezaprema na~elu "klju~ u ruke."

Na ~eli~nom radiorelejnom stupu, koji je tu postavljenprije trideset godina, prvih 12 metara pripada HEP-u ina tom segmentu Micro-link je instalirao svu potrebnuopremu.

OTOK BEZ VODE I PUTOVA

I dok se na samoj Vidovoj Gori nema puno toga za vidjeti- s nje se, pak, moè vidjeti panorama okolnog arhipela-ga koja fascinira mnogobrojne turiste i posjetitelje na{egnajvi{eg otoka. Otoka kojem je Priroda dala visinu, ali muje uskratila vodu. Stoga ne ~udi {to ga je njegov najve}isin Vladimir Nazor prozvao Otokom bez vode i Otokombez putova. Taj nadahnuti zapis o rodnom otoku uklesaoje narod Bra~a u kamenu plo~u i postavio je na VidovojGori, nebu pod oblake, sad ve} davne 1972. godine.

Danas vi{e Bra~ nije otok bez vode i bez putova. Dobioje vodu s kopna, dobio je i asfalt, stigla mu je civilizaci-ja u koli~inama koje vjerojatno nije niti èlio. Oduzeli sumu mir koji je tu stolje}ima nara{uvao samo onaj opje-vani cvr~ak na ~voru crne smr~e. Ali, izme|u onog {toje izgubio i onog {to je dobio jo{ uvijek ponosito stojizauvijek njegova i samo njegova Vidova Gora. A na njojradiorelejni objekt s telekomunikacijskom mreòmHEP-a.


RADIJSKO KOMUNIKACIJSKOM SDH / PDH MRE@OM NA RELACIJAMA CDU VRBORAN - VIDOVA GORA - TS BLATO -TS STARI GRAD - TS MAKARSKA USPOSTAVLJENE SU VEZE KOJIMA SU POVEZANI NA[I OTOCI S DISPEÊRSKIMCENTROM NA VRBORANU, KAO PRVI KORAK ZA NOVU TEHNOLOGIJU VEZA UNUTAR HEP-a

BRAÔto~e bez vode. Izvori ne klju~aju na tvojim proplanci-ma. Potoci ne teku niz tvoje klance. Pije{ rosu jutarnju iki{u no}nu {to ti je nose olujni oblaci, sinovi Jadrana iMediterana. Udaraju ìtki mlazovi o moj krov, teku glo-gotaju}i kroz `lijebove. Slijevaju se u cisternu {to jesam dubih i gradih. A srce mi raste od radosti s togadara koji dolazi s visoka.

Oto~e bez vode. Hvala ti {to me nau~i è|at i ~eznuti zane~im ~itav svoj ìvot.

Oto~e bez putova. Na tebi, ~ak i danas, ponajvi{e staze iprolazi drevnih ov~ara i gonja~a mazgi. Papci i kopitamrve kamen, ljudska ih noga brusi. Omastiv{i ih pokat-kada kapljama krvi.

Al? se zato tvoji sinovi ne boje ni najteìh putova po{irokom svijetu onkraj kanala i onkraj oceana. Njihovesu noge ~vrste, obiknute kamenu i dra~u. Gaze bez stra-ha po svim cestama i puteljcima odlaska i povratka.

Oto~e bez putova. Ti me nau~i kako se hoda ma kud biloneranjivih stopala, tvrdih gleànja.

VLADIMIR NAZOR

Slika za sje}anje na vrhu Bra~a Relejni objekt Vidova Gora prije 30 godina (snimio Ivo Rumora) i danas


DOVR[ENA LOKALNA RAÛNALNA MRE@A U OSIJEKU

JEDINSTVENA INFORMATI^KA INFRASTRUKTURAU PROSTORIJAMA Sektora za poslovnu informati-ku-Podru~nog odjela Osijek, u HEP-ovoj zgradi poz-natijoj pod starim nazivom RDC, odràna je 18. srpnjao.g. Prezentacija dovr{etka radova na poslovima iz-gradnje LAN lokalne ra~unalne mreè (Local Area Net-work) na razini osje~kog dijela HEP-a. Ova lokalnara~unalna mreà najve}i je infrastrukturni ICT (Infor-rmation Communication Technology) projekt u HEP-uod po~etka 2003. godine, koji u potpunosti obuhva}asloène objekte na lokaciji Zeleno Polje, gdje se nala-ze radni i proizvodni pogoni HEP Distribucije, HEPProizvodnje, HEP Prijenosa i Sektora za poslovnu in-formatiku. Lokalna ra~unalna mreà realizirana je pre-ma standardima najnovije ICT tehnologije i kao takvapredstavlja dugoro~nu i kvalitetnu ra~unalno-komuni-kacijsku infrastrukturu ~itavog dijela HEP-a u Osijeku.

Povezanost LAN Zeleno Polje - LAN TE-TO, ostvarenaje vezom koja je realizirana prokopom ispod cesteizme|u dviju lokacija. Imaju}i na umu da su proteklihgodina svjetlovodom povezani glavni HEP-ovi objektiu gradu Osijeku, (veza Zeleno Polje - C. Hadrijana 3 i7 i [etali{te kardinala F. [epera), dovr{etkom ove dvi-je lokalne ra~unalne mreè uspostavljena je jedin-stvena informati~ka infrastruktura HEP-a u Osijeku.Tako se cjeloviti monitoring ra~unalne mreè,mogu}nost dinami~kog dodavanja novih priklju~nihto~aka, formiranje mogu}ih VLAN (Virtual Local AreaNetwork) na razini cijele gradske mreè, osiguravajukvalitetan rad i razvoj ICT funkcija svih dijelova HEP-ana ovom podru~ju.

îtav projekt vodio je Tim za izgradnju, imenovanOdlukom direktora Sektora za poslovnu informatiku, ukojem su bili isklju~ivo stru~njaci osje~kog HEP-a:Vladimir Redèp voditelj te Jozo Bere~i}, MustafaDeli} i Zoran Kordi}. Nagla{avamo da je izvoditelj ra-dova LAN Zeleno Polje i LAN TE-TO bila tvrtka Com-puter Systems d.o.o. iz Zagreba.

Utemeljenje topologije ovih lokalnih ra~unalnih mreà~ini arhitektura kabliranja s hijerarhijskom strukturomzvijezde. Ta se struktura sastoji od podsustavaoì~enja s kabelskim zavr{ecima, a to su mreà objek-ta (kampus) mreà zgrade (okomiti razvod) te vodo-ravna mreà zgrade i mreà radnog prostora.

LAN Zeleno Polje obuhva}a sloèni kampus na lokaci-ji Zeleno Polje, kojeg ~ine objekti i radni prostori di-stribucije, prijenosa i Sektora za poslovnu informatiku.Samo u ovaj posao ugra|eno je 64550 metara FTP

kabela, 2800 metara zidnih kanalica, 1300 metara te-lekomunikacijskih priklju~nih kabela, 1483 priklju~neto~ke i 1220 metara svjetlovodnog kabela. Ukupnavrijednost ovih radova iznosila je 2.700.000 kuna.

Drugi ve}i zahvat koji je obavljen tijekom ove godineje LAN TE-TO Osijek. On obuhva}a proizvodne i radnepogone HEP Proizvodnje d.o.o. TE-TO Osijek na loka-ciji Zeleno Polje, pri ~emu treba naglasiti da izvedbaLAN-a osigurava i funkcionalno uklapanje objekata,koji su jo{ u izgradnju u okviru TE-TO Osijek.U mreù

je ugra|eno: 18800 metara FTP kabela, 1500 metarazidnih kanalica, 5500 metara telekomunikacijskih ka-bela, 450 priklju~nih to~aka i 2000 metara svjetlo-vodnog kabela.

Skromnoj Sve~anoj prezentaciji dovr{etka ovogzna~ajnog posla, koju su obavili stru~njaci izvoditeljaradova, nazo~ili su svi direktori i njihovi najbliì su-radnici iz distribucije, prijenosa i proizvodnje u Osije-ku.

Julije Huremovi}

povezivanje


REAGIRANJE POVODOM NAPISA "OSPOSOBITI HEP ZA TR@I[NU UTAKMICU" O IZLAGANJUDR. SC. NIKOLE ÛPINA OBJAVLJENOG U PRO[LOM BROJU HEP VJESNIKAKAO uvijek kad je rije~ o nastupima mog kolege N. ûpi-na, ~itatelj se mora sloìti s mnogim njegovim navodima,kao da naglasim primjerice onaj o podobnosti i sposob-nosti. No, uvijek ima i navoda koji su polemi~ni. Tako au-tor tvrdi da mu njegov ~lanak u kojem daje prijedlog opodjeli mreè izme|u Prijenosa i Distribucije nije objav-ljen u ~asopisu "Energija" {to imenuje "mrakom". înjeni-ca jest da mu ~lanak nije objavljen, a razlog je u tomu {tose N. ûpin nije pridràvao osnovnih pravila koja vrijede

za sve autore, a takva pravila on kao stari suradnik"Energije" dobro poznaje. Naime, svaki ~lanak bez obzirana renome autora prolazi jednu ili vi{e recenzija, ovisno ozna~aju ~lanka. Pri tomu nije va`no slaù li se recenzentiili ne slaù s nekim postavkama autora. Korekcije, prim-jedbe i sugestije recenzenata dostavljaju se autoru i, upravilu, se dolazi do kompromisnog rje{enja, pa se ~lanakobjavljuje. U konkretnom slu~aju, autoru su 27. oùjka2002. godine dostavljene primjedbe recenzenata u 12

to~aka na koje on do danas nije odgovorio. Dakako da mu~lanak nije objavljen. Je li to "mrak" ili bi "mrak" bio kad bipodobnim autorima objavljivali ~lanke bez recenzijeostavljam ~itateljima na prosudbu. Poznavaju}i kolegu N.ûpina i njegov temperament, siguran sam da }e i daljenastaviti suradnju s ~asopisom "Energija".

Z. Cvetkovi}Glavni urednik "Energije"

Mr. sc. Branimir Deli}, direktor Sektora za poslovnu informatiku sa suradnicima, direktori osje~ke distribucije,prijenosa i proizvodnje predvo|eni Josipom Gabelom, direktorom HEP Proizvodnje i Damirom Kopjarom, direk-torom Sektora za termoelektrane, uz ~lanove Tima koji je uspje{no vodio ovaj projekt pratili su prezentaciju oLAN mreì u osje~kom dijelu HEP-a

Lokalna ra~unalna mreà kao dugoro~na i kvalitetna ra~unalno-komunikacijska infrastruktura osje~kog dijela HEP-a

INFORMACIJE SMS-om I ELEKTRONI^KOM PO[TOM

PILOT PROJEKT ZA DUBROVA^KO PODRU^JEODNEDAVNO, kupci elektri~ne energije koji ìve na po-dru~ju DP Elektrojug Dubrovnik mogu stanje svog po-dra~una, vrijeme o~itanja brojila, usluge obra~una,mogu}nosti dostave o~itanja, pla}anje ra~una, vi{e i niètarifnim stavove, primanje marketin{kih poruka, nove po-godnosti i ostale informacije - saznati kori{tenjem e-mailai SMS-a.

Korisnikom ovih usluga moè postati svaki kupac dubro-va~kog podru~ja ako popuni pristupnicu tiskanu u okvirupromocijskog letka i po{alje je na adresu ozna~enu napla}enom odgovoru. U letku su dane i ostale upute zakupce koji kori{tenjem SMS-a i e-maila mogu brè i jed-nostavnije do}i do informacije.

Dakako, za sada je rije~ o pilot projektu koji se primjenjujena podru~ju DP Elektrojug Dubrovnik, a uskoro i u ostalimdistribucijskim podru~jima u Hrvatskoj.

(Ur)

HEP i kupci elektri~ne energije


DRUGA SVJETSKA UÊNI^KA GLOBE KONFERENCIJA

LOKALNA OTKRI]A, GLOBALNO RAZUMIJEVANJEU HRVATSKOJ, u [ibeniku je pod pokroviteljstvom Vlade RepublikeHrvatske - temeljem zna~ajnih rezultata u implementaciji GLOBE pro-grama i dostignu}a u radu {kola - od 29. lipnja do 4. srpnja o.g.odràna Druga svjetska u~eni~ka GLOBE konferencija. Prva konferen-cija odràna je 1998. godine u Finskoj.

Konferencija je okupila brojne u~enike, nastavnike, znanstvenike idràvne koordinatore s ciljem da se razmijene iskustva i prikaù po-stignuti rezultati provo|enja GLOBE programa. Sudjelovali su u~eniciiz cijelog svijeta, za koje je ova Konferencija bila prigoda za prikazi-vanje vlastitih istraìva~kih projekata s podru~ja mereorologije i feno-logije, kao i rezultata ispitivanja pokrova, vode i tla. Osim plenarnihizlaganja i izlaganja sudionika, odràne su terenske radionice i to napodru~lju Nacionalnog parka Krka i na otoku Obonjanu, gdje suu~enici u istraìvanjima neposredno sura|ivali sa znanstvenicima.

Gosti [ibenika i Hrvatske do{li su iz svih krajeva svijeta, iz: Argentine,Bahreina, Kameruna, Cipra, ê{ke, Egipta, Estonije, Finske, Nje-ma~ke, Islanda, Japana, Libanona, Norve{ke, Poljske, Katara, [pa-njolske, [vicarske, Tajlanda, SAD-a i Velike Britanije.

Spomenimo da je potporu u organizaciji Svjetske u~eni~ke GLOBEkonferencije dao i HEP, za {to je od organizatora dobio Zahvalnicu.

(Ur)

[TO JE PROGRAM GLOBE?ZNANSTVENO obrazovni program GLOBE (Globalnou~enje i opaànje za dobrobit okoli{a), pokrenut je 1994.godine u SAD. Danas je u program uklju~eno skoro 100dràva i skoro 13.500 {kola. Takva GLOBE {kola postojina svakom kontinentu, pa i na Antarktiku. Hrvatska jeme|u prvima pristupila tom svjetskom ekolo{kom progra-mu, a glavni nositelj je Ministarstvo prosvjete i {porta.

U Hrvatskoj su u GLOBE program uklju~ene 122 {kole,{to je svrstava u sam vrh zemalja s najve}im brojem uk-lju~enosti {kola u ovaj program. U velikom broju {kola uHrvatskoj se aktivno i kreativno ostvaruju programskezada}e, redovito se obavljaju mjerenja i unose rezultati ujedinstvenu svjetsku bazu podataka. Programom supredvi|ena i redovita u~eni~ka mjerenja i opaànja uokoli{u iz neposredne blizine {kole i to u dijelu atmosfe-re, vode, tla i pokrova. Rezultati istraìvanja se me|usob-no upotpunjuju i povezuju, ~ime se ostvaruje programcjelovitog pra}enja stanja okoli{a.

Program, u svakom slu~aju, doprinosi boljem i potpuni-jem razumijevanju ekolo{kih odnosa i promjena u glo-

balnom okoli{u. Brojni stru~njaci podupiru i sura|uju uprogramu GLOBE, nagla{avaju}i zanimanje za u~eni~kamjerenja i opaànja. I nastavnici su potvrdili da ostvari-vanje programa GLOBE popravlja kvalitetu i osuvremenji-vanje nastave, posebice u podru~ju prirodoslovlja igeografije, kao i u brojnim drugim predmetima. Odno-sno, doprinose ostvarivanju ideje suvremenog obrazo-vanja, jer se primjenjuje istraìva~ki, problemski,interdisciplinarni, djelatni i sudioni~ki pristup, uz ovlada-vanje suvremenim tehnologijama i komunikacijom po-sredstvom interneta na stranim jezicima.

Sudionici Globe programa, naime, izra|ujuistraìva~ke projekte, temeljene na podacima o stanjuokoli{a. Razmi{ljaju}i globalno, a djeluju}i lokalno,GLOBE u~enici djelatno sudjeluju u pra}enju stanjaokoli{a i uklju~uju se ili sami poti~u aktivnosti za pro-vo|enje i unaprje|enje za{tite okoli{a u svojim sredi-nama. Time se promi~e ostvarivanje partnerstvaizme|u {kola, lokalne uprave, gospodarskih subjeka-ta, nevladinih udruga i svih onih koji sudjeluju uostvarivanju odrìvog razvoja.

RIJEKA DRAVA I ODR@IVI RAZVOJ

PREOSTALO ISKORI[TENJE DRAVE (I SAVE) - U OKVIRUVI[ENAMJENSKIH HIDROTEHNI^KIH SUSTAVA

POSTOJE]E STANJEIZGRA\ENOSTI DRAVE

Regulacijskim radovima sa svrhom za{tite od {tetnog djelo-vanja voda du` rijeke Drave u pro{losti su se gradili: obram-beni nasipi, presijecali rije~ni meandri, regulacijskegra|evine za za{titu i stabilizaciju obala i kanalska mreà uzaobalju za brù odvodnju zaobalja. Osim toga, posljednjihgodina nekontrolirano i prekomjerno se eksploatira {ljunak urije~nom koritu i inundaciji.

Izvedenim regulacijskim zahvatima smanjena je duljinarije~nog korita, tako da je na dionici od u{}a Mure do Duna-va, duljina rije~nog korita Drave smanjena na 60 posto pri-ja{nje duljine.

Smanjenjem duljine rije~nog korita, pove}ala se erozijskasnaga rijeke, tako da se energija rijeke Drave tro{ila njenimusijecanjem u tlo, {to je izazvalo produbljenje rije~nog kori-ta. Time se izravno izazvalo smanjenje vodostaja rijeke Dra-ve. Nizvodno od u{}a Mure, mali vodostaji Drave snièni suza dva metra, srednji vodostaji za 1,5 metar, a velike vode uprosjeku za 0,5 metar, u odnosu na stanje prije 100 godina.

Smanjenjem vodostaja rijeke Drave, nizvodno od u{}a Mure,izravno se utje~e na razinu podzemnih voda zaobalja. RijekaDrava ve}im dijelom godine postala je recipijent koji drenirazaobalje, a manjim dijelom godine prehranjuje zaobalje.

Vi{egodi{njim mjerenjem razina podzemnih voda utvrdilo senjihovo kontinuirano sniènje. Na prostoru {ume (hrastalu`njaka) Repa{ (210 Km r.p.), u posljednjih 100 godina re-

gistrirano je sniènje razine podzemnih voda u prosjeku za1,3 m. Du` ~itave rijeke Drave, od u{}a Mure do utoka u Du-nav, do{lo je do sniènja podzemnih voda u zaobalju. Time jesmanjena kapilarna sposobnost zemlji{ta (zbog njegovestrukture) {to izravno utje~e na vegetacijsku reprodukciju bi-ljnog svijeta.

Najslikovitiji dokaz negativnog utjecaja sniènja podzemnihvoda vidljiv je kod aktualnih su{a u Hrvatskoj na prostoru Po-dravine, Posavine i Slavonije (koje usput re~eno leè navodi), koje su imale razmjere elementarnih nepogoda u po-ljoprivredi zbog presu{enog tla.

Sniènje razina podzemnih voda izazvalo je proces sukcesijabiljnih vrsta od hidrofita ka mezofitima. Posebno je evidenti-rano poja~ano su{enje starih stabala hrasta lu`njaka.

Nizvodno od u{}a Mure, proces produbljenja rije~nog koritarijeke Drave, izazvan regulacijskim zahvatima, dodatno je in-tenziviran u drugoj polovici 20 stolje}a izgradnjom uzvodnihhidroelektrana u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, smanjenjempronosa nanosa. Tomu doprinosi i rad HE Dubrava, koja nijekoncipirana kao posljednja kompenzacijska elektrana na rije-ci Dravi. Nakon izgradnje HE Dubrava planirala se izgradnjaHE \ur|evac zajedno s Republikom Ma|arskom.

Izgradnjom hidroelektrana u gornjem i srednjem dijelu Dra-ve, osim koristi od proizvodnje elektri~ne energije, osiguraobi se visoki stupanj za{tite zaobalja od poplava te ve}im dije-lom zaustavio proces produbljenja rije~nog korita izazvan re-gulacijskim radovima, a time i sniènje razine podzemnihvoda zaobalja.


mi{ljenje

OÛVANJE POSTOJE]EG STANJA DOLJNJE DRAVE, ZA [TO SE ZALA@U BROJNE EKOLO[KE UDRUGE, [UMARI IREPUBLIKA MA\ARSKA, NEODR@IVO JE JER SE TIME TRAJNO OGRANIÂVA UKUPNI RAZVOJ REPUBLIKEHRVATSKE POSEBNO U: SUSTAVNOJ ZA[TITI OD [TETNOG DIJELOVANJA SVIH VODA, MODERNOJPOLJOPRIVREDI, POBOLJ[ANJU KVALITETE VODA, PROIZVODNJI OBNOVLJIVE ENERGIJE, ZA[TITI [UMA ODSU[ENJA, ZA[TITI BIOLO[KE RAZNOLIKOSTI I OP]EG EKONOMSKOG I DRU[TVENOG RAZVOJA

O RIJECI DRAVI

Rijeka Drava izvire u ju`nom Tirolu - Italija kod mjestaDobbiaco. U svom gornjem toku te~e Austrijom, zapad-no od Dravograda ulazi u Sloveniju i nakon 144 km kodSredi{}a na Dravi dolazi u Hrvatsku. Duljina rijeke Dra-ve kroz Hrvatsku je 350 km, od ~ega je na duljini od135 km rijeka zajedni~ka granica s Republikom Ma|ar-skom. Na 250. km Drava prima svoju najve}u pritokuMuru. Ukupna duljina rije~nog korita Drave je 776 km saslivnom povr{inom od 41238 km2. Srednji godi{nji protokDrave uzvodno od Mure je 335 m3/s, a s Murom 534 m3/s.Povr{ina sliva Drave od u{}a Mure do Dunava je 31100km2. Velike vode stogodi{njeg pojavljivanja Drave prijeu{}a Mure iznose 2600 m3/s, a s Murom 3079 m3/s.

Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (ki{no-ledenja~ki)vodni reìm. Obiljeàva ga mala vodnost zimi, a velika udrugoj polovici prolje}a i po~etkom ljeta. Najmanji protociDrave su u sije~nju i velja~i, dok su velike vode tijekomsvibnja, lipnja i srpnja, zbog otapanja snijega i leda.

Rijeka Drava u pro{losti je ~esto plavila.. Posljednja velikapoplava 1965. godine nanijela je velike {tete graduVara`dinu i okolici. U razdoblju od 1964. do 1999. godinezabiljeèna su 54 velika vodna vala.

Na srednjem i nizvodnom toku rijeke Drave, od Slovenijedo u{}a u Dunav, rijeka Drava formirala je aluvijalnu doli-nu. Aluvijalna dravska dolina nastala je dinamikom rijekeDrave izme|u ma|arske visoravni te Slovenskih Gorica,Ivan~ice, Kalnika, Bilogore, Papuka i Krndije na hrvatskojstrani. Obilje`je rijeke Drave u aluvijalnom dijelu njenogtoka je nestabilnost i vi{estrukost njenog korita, koje je ustalnoj popre~noj dinamici.

Ljudskom potrebom za pro{irenjem ìvotnog prostora, usvrhu obrane od poplava i erozije obala, du` rije~nog koritaDrave, provodili su se regulacijski radovi i gradili obram-beni nasipi. S regulacijskim radovima na rijeci Dravizapo~elo se jo{ po~etkom 17. stolje}a, a sustavno i konti-nuirano posljednjih 200 godina.

U prvoj polovici 20. stolje}a uo~en je veliki hidroenergetskipotencijal rijeke Drave, pa je 1918. godine izgra|ena prvahidroelektrana (HE Fala - Slovenija). Od tada se kontinuiranona gornjem i srednjem toku rijeke Drave izgradilo u: Austriji12 hidroelektrana, u Sloveniji osam i u Hrvatskoj tri. RijekaDrava u Austriji i Sloveniji potpuno je kanalizirana kroz hi-droelektrane.

Na prostoru Hrvatske na rijeci Dravi, od slovenske granicedo Donje Dubrave, u duljini od 81 km izgra|ene su: HEVara`din, HE âkovec i HE Dubrava.

Na nizvodnom dijelu rijeke Drave od u{}a Mure do Osije-ka, do 1989. godine postojao je projekt vi{enamjenskogure|enja i kori{tenja Drave na takozvanoj "dionici od zajed-ni~kog interesa", kojeg su zajedni~ki razvijale Hrvatska iMa|arska. Jednostranim progla{enjem parka prirode Dra-va-Dunav s ma|arske strane 1992. godine, mogu}nost iz-gradnje na nizvodnoj Dravi ograni~ena je na potezu odBotova do Ferdinandovca na teritoriju Republike Hrvat-ske, na kojoj Hrvatska planira izgradnju HE Novo Virje.

Izgra|enost na Dravi (i planira-ni objekti na hrvatskoj strani)

Vodomjerni profil Botovo –trend sniènja malih, srednjih ivisokih godi{njih vodostajaDrave u razdoblju od 1876. do1998. godine

Razine podzemnih voda u zaobalju na prostoru akumulacijasu se povisile, dok su se na dijelu odvodnih derivacijskih ka-nala - zbog njihovog drena`nog utjecaja - snizile u odnosuna prija{nje stanje.

Na dijelu starih korita, izme|u strojarnice i restitucije, i daljeje prisutan u~inak lokalnog produbljenja rije~nog korita ko-jeg izazivaju protoci biolo{kog minimuma.

Izgra|ene hidroelektrane na rijeci Dravi u Hrvatskoj, koncipi-rane su kao vi{enamjenski hidrotehni~ki objekti, premda oneu zami{ljenoj funkciji nisu u potpunosti realizirane: navod-njavanje poljoprivrednog zemlji{ta, sustavno ure|enje voda izemlji{ta u zaobalju (provedba komasacije, melioracije),ambijentalno oblikovanje i uklapanje u prostor te ure|enjestarih korita. Razlog tomu je ~injenica {to su financirani kaojednonamjenski ili dvonamjenski objekti (za proizvodnjuelektri~ne energije i dijelom za regulaciju Drave, odnosnozaobalja i za{titu od poplava).

Uo~ene negativnosti i nedovr{enosti izgra|enih hidroelektra-na se mogu otkloniti i dopuniti te ih dovesti u potpunu fun-kciju vi{enamjenskih hidrotehni~kih sustava, dakako, uzfinancijsku participaciju ostalih korisnika vode i zemlji{ta. Utom smislu su djelomi~no izvedeni zahvati na HE âkovec(ure|enje starog korita izgradnjom rije~nih pragova), a jed-nako se planira u HE Vara`din i HE Dubrava.

Ostalo je nerije{eno pitanje koncepcijskog ure|enja i

kori{tenja vode i zemlji{ta nizvodnog dijela rijeke Drave odu{}a Mure do Dunava, duljine 250 km.

O~uvanje postoje}eg stanja doljnje Drave, za {to se zalaùbrojne ekolo{ke udruge (eko-turisti~ka rijeka Drava), {umarii Republika Ma|arska (progla{enjem parka prirode Dra-va-Dunav) prema mom mi{ljenju je neodrìvo, jer se timetrajno ograni~ava ukupni razvoj Republike Hrvatske posebnou: sustavnoj za{titi od {tetnog dijelovanja svih voda, moder-noj poljoprivredi (s navodnjavanjem), pobolj{anju kvalitetevoda, proizvodnji obnovljive energije, za{titi {uma odsu{enja, za{titi biolo{ke raznolikosti i op}eg ekonomskog idru{tvenog razvoja.

OGRANIÊNJA URE\ENJU I KORI[TENJUNIZVODNE DRAVE

Planiranje sustavnog ure|enja i kori{tenja rijeke Drave i zem-lji{ta nizvodno od u{}a Mure zapo~elo je sedamdesetih go-dina pro{log stolje}a zajedni~kom suradnjom Ma|arske itada{nje Jugoslavije.

Rezultat te suradnje bio je Sporazum (1988. godine) o pla-niranju realizacije ~etiri vodne stepenice (VS) - \ur|evac,Bar~, Donji Miholjac i Osijek i zajedni~koj izgradnji VS\ur|evac. Planirani objekti bili su zami{ljeni kao vi{enam-jenski hidrotehni~ki sustavi - VHTS za: obranu od poplava,regulaciju rije~nog korita, odvodnju i navodnjavanje zaoba-lja, komasaciju i arondaciju zemlji{ta, proizvodnju elek-

tri~ne energije, rije~nu plovidbu, izgradnju komunalne in-frastrukture, za{titu prirodne i kulturne ba{tine te {port irekreaciju.

Me|utim, 1989. godine, ma|arska strana prekinula je sve ak-tivnosti na pripremi izgradnje kao nezainteresirana za izgrad-nju, o ~emu je i slu`beno 1992. godine obavijestila hrvatskustranu. Republika Ma|arska je 1996. godine rijeku Dravu -od u{}a Mure do Donjeg Miholjca s pripadaju}im zaobaljemuz lijevu obalu (28.229 ha)- proglasila parkom prirode "Dra-va-Dunav".

Kako HE Dubrava nije koncipirana kao posljednja stepenicadravskog lanca, sve negativne utjecaje uzvodnih HE na niz-vodnu dionicu rijeke Drave potrebno je kompenzirati izgrad-njom jednog ili vi{e VHTS -a.

U skladu s tim, Vlada Republike Hrvatske je odlukom od 7.srpnja 1992. godine obvezala HEP i Hrvatske vode da na-stave rad na istraìvanju i pripremi ure|enja i energetskogkori{tenja rijeke Drave na dionici od HE Dubrava do Ferdi-nandovca, rje{enjem koje se najbolje prilago|uje interesimaRepublike Hrvatske.

Zada}a HEP-a i HV, na temelju navedene Vladine odluke, bilaje ishoditi uvjete izgradnje VHTS, temeljem kojih bi se vred-novale mogu}nosti i ispitala rentabilnost budu}e izgradnje.Odabrana je dionica od profila botovskih mostova do Fedi-nandovca, odnosno ~itav zahvat s planiranim objektima i

o~ekivanim zna~ajnim utjecajima na okoli{, smje{tenimunutar teritorija Republike Hrvatske.

Dràvna granica izme|u Republike Hrvatske i RepublikeMa|arske du` lijevog zaobalja udaljena je od planiranih ob-jekata VHTS Novo Virje od 0,25 do 7 km. Samo manjim dije-lom (pribli`no 0,25 km) staro korito rijeke Drave na potezuod brane do restitucije nalazi se na teritoriju RepublikeMa|arske.

U tom smislu provela su se istraìvanja, izradila studijska iprojektna dokumentacija.

Cjelokupan propisani postupak potreban za dobivanje uvjetaizgradnje za VHTS Novo Virje po zakonima Republike Hrvat-ske proveden je zaklju~no s 2000. godinom.

Me|utim, Republika Hrvatska ratificirala je 1996. godineKonvenciju o prekograni~nim utjecajima na okoli{, takozva-nu Espoo konvenciju.

Sukladno navedenoj Konvenciji, mjerodavno ministarstvoRepublike Hrvatske uputilo je Republici Ma|arskoj obavijesto planiranom zahvatu te zatraìlo o~itovanje u svezi s namje-ravanim zahvatom, a vezano za mogu}e utjecaje na okoli{ naprostoru Republike Ma|arske, koja je 2001. godine zatraìlaprovedbu postupka procjene utjecaja na okoli{ VHTS NovoVirje u skladu s Espoo konvencijom.

Postupak razmjene podataka i definiranje "zna~ajnih utjecajana okoli{" VHTS Novo Virje na prostor Republike Ma|arske,

izme|u hrvatske i ma|arske strane, traje ve} dvije godine smalim izgledima za uspjeh, zbog razli~itog koncepcijskogpristupa ure|enja i kori{tenja rijeke Drave i zaobalnog zem-lji{ta.

Problem je u deklarativnom sadràju me|unarodnog doku-menta, bez objektivnog kriterija utvr|ivanja zna~ajnih utjeca-ja na okoli{. U okolnostima kada se Republika Ma|arskaparkom prirode Drava-Dunav suprotstavlja razvojnom projek-tu VHTS Novo Virje, Espoo konvencija dovodi provedbuza{tite okoli{a na oporbu razvojnim projektima, a ne na pro-micanje odrìvog razvoja. Jednostranom odlukom RepublikeMa|arske progla{enjem parka prirode Drava-Dunav, s kojimse zadràva postoje}e stanje (a na koji se ne primjenjujeEspoo konvencija), koje je prema mom mi{ljenju neodrìvo,ograni~ava se pravo Republici Hrvatskoj za realizaciju pro-jekta vi{enamjenskog ure|enje i kori{tenje rijeke Drave i za-obalja u skladu s na~elom odrìvog razvoja.

Stoga je, za realizaciju ovakvih projekata, potrebna pomo}dràve. U stru~nom smislu je zbog toga nejasna nedavna iz-java hrvatskog Premjera, prigodom posjeta Ma|arskoj, kojipromovira novi projekt pod nazivom "Eko-turisti~ka rijekaDrava".

S obzirom da je rijeka Drava na prostoru planirane HE NovoVirje u blizini a manjim dijelom i zajedni~ka sa susjednomdràvom, potrebno je njeno kori{tenje prethodno utvrditi

me|udràvnim bilateralnim sporazumom te usuglasiti pro-vedbenu dokumentaciju (objektivne kriterije i mjerila) zautvr|ivanje "zna~ajnih utjecaja na okoli{" koji }e jednoz-na~no vrijediti za obje strane.

Nepoduzimanjem mjera revitalizacije rijeke Drave i zaobalja,nizvodno od Mure, odnosno zadràvanjem postoje}eg stanja,ugroàva se biolo{ki svijet i budu}i razvoj ~itavog podru~ja.

Stoga se zalaèm za realizaciju vi{enamjenskih hidroteh-ni~kih sustava s kojima se cjelovito i sustavno moè uprav-ljati vodama i zemlji{tem prema na~elu odrìvog razvoja.

Izgradnja vi{enamjenskih hidrotehni~kih sustava su zahtjev-na i skupa rje{enja, ali u svakom slu~aju znatno jeftinija od{teta koje vi{ekratno izazivaju jednonamjenski zahvati (regu-lacijski radovi). [tete od posljedica su{e u poljoprivredisamo u ovoj godini procijenjene su na 1,5 milijarda kuna.Jednako je ili sli~no i na rijeci Savi u Republici Hrvatskoj.

Preostalo iskori{tenje Drave i Save za potrebe hidroenrgetikemogu}e je jedino u okviru vi{enamjenskih hidrotehni~kih su-stava. HEP kao zainteresirana strana je samo jedan odmogu}ih korisnika voda za proizvodnju hidroenergije i ni ukojem slu~aju nije primaran interesent i korisnik. UdjelHEP-a u realizaciji moè biti samo proporcionalan mogu}ojostvarenoj koristi od hidroenergije. Zbog toga je va`na pot-pora i pomo} dràve i participacija ostalih korisnika.

Miljenko Ivica


Stoljetnitrendpove}anjadubina dorazinapodzem-nih voda u{umiRepa{, sgodi{njimoscilaci-jama

Satelit-ska slikaprostoraHE NovoVirje

OZNAÂVANJE ELEKTRI^NE ENERGIJE

JE LI DOISTA UNUTRA, ONO [TO PI[E IZVANA?MINISTRI za energetiku zemalja ~lanica EU dogovorili su se ustudenom 2002. godine o uvo|enju obveznog ozna~avanjaelektri~ne energije. Ali na struju se ne moè jednostavno zali-jepiti natpis!? Kako je to onda zapravo s obvezom ozna~ava-nja elektri~ne energije?

"Ozna~avanje na svakoj vre}ici s bombonima, na svakoj pa-kovini paste za zube ve} je odavno zakonska obveza", govoriEdda Müller, ~lan upravnog odbora Saveznog udruènja sre-di{njica potro{a~a (vzbv e.V.), "za{to ne i kod struje?" Njezinoudruènje ve} odavno zahtijeva ozna~avanje elektri~ne ener-gije prema ekolo{kim mjerilima prosudbe.

Ali to {to je tako jednostavno kod prehrambenih proizvoda ilisredstava za njegu tijela, jer se njihov sadràj i naputci pri-premanja mogu preispitati kemijskim analizama, kod struje jepuno zamr{enije. Elektri~na energija nema nikakav karakteri-sti~an, de{ifriraju}i "osobni opis". Sastav toka elektrona uvi-jek je jednak i podrijetlo nabijenih ~estica nije prepoznatljivo.Kako moè, primjerice, jedan potro{a~ ekolo{ki prihvatljivestruje biti siguran, da je pri proizvodnji elektri~ne energije,koju on kupuje, primarna energija dobivena od Sun~eve to-pline, snage vjetra ili vode? On moè uvijek dvojiti da je taelektri~na energija proizvedena od lignita ili da dolazi iz nuk-learnih elektrana.

Uistinu, iza struje, koju uvijek jednake kvalitete dobivamo izuti~nice, stoji zbrka najrazli~itijih izvora, isporu~itelja i na~inaproizvodnje diljem Europe. Sada bi Europska unija èljelaunijeti malo vi{e svjetla u tu tamu.

OBVEZA OZNAÂVANJA ELEKTRI^NEENERGIJE MOGU]A SAMO NA RAZINI

NAPAJANJABudu}i da struja na uti~nici to ne pokazuje, ozbiljniponu|a~i ekolo{ke struje (kao "enercity Strom & care, Han-nover) mogu svoje proizvode ponuditi na trì{tu samo uzpomo} bilanciranog jamstva kvalitete. Oni vjerodostojnimdokumentima jam~e, da (provjerljivo) opskrbljuju mreù snajmanje toliko "zelene struje" iz novih postrojenja (zna~ine iz ve} davno otpisanih hidroelektrana), koliko zajednopreuzimaju svi kupci ekolo{ke struje. Na taj na~in potro{a~imogu biti sigurni, da s vi{om cijenom za ekolo{ku strujudoista pomaù proizvodnju elektri~ne energije iz obnovlji-vih izvora.

Ta obveza ozna~avanja elektri~ne energije, kako je odlu~ilaEU, mogu}a je iz fizikalnih razloga samo na razini napaja-nja, odnosno preuzimanja energije. Ona se odnosi na cjelo-kupnu koli~inu isporu~ene elektri~ne energije jednogdobavlja~a.

Ubudu}e bi trebao svaki isporu~itelj elektri~ne energije de-rivirati strukturu svoje "ukupne mje{avine struje" prema tre-nutnim izvorima primarne energije: ugljen, plin, nuklearnaili obnovljiva energija. To se mora zbivati u javnosti pristu-pa~nim medijima, kako bi kupci uz cijenu mogli uspo-re|ivati i ekolo{ki sastavnicu kvalitete pojedinihproizvo|a~a. Osim toga, svaki potro{a~ trebao bi te obavije-sti dobivati i na svom ra~unu za potro{enu energiju. Uz izvorenergije, na njemu treba biti vidljivo i optere}enje okoli{a teproizvedeni radioaktivni otpad. Jo{ se vodi rasprava oto~nom oblikovanju dokumenta za ozna~avanje, {to prika-zujemo u dodatku.

STRUKTURA ISPORUÊNE ELEKTRI^NEENERGIJE - SAMO UNATRAG, DAKAKOBudu}i se ukupna koli~ina elektri~ne energije, koju ispo-ru~uje opskrbljiva~, u pravilu sastoji od vlastite proizvodnjei kupljene energije na europskom trì{tu, mje{avina struje

izra~unava se iz strukture vlastite proizvodnje iodgovaraju}ih podataka drugih isporu~itelja. Kod nedovolj-no poznatog podrijetla, primjerice kod uvezene elektri~neenergije, trebala bi nadomjestno vrijediti "mje{avina struje"iz odnosne zemlje, sve dok se ne uvede ozna~avanje elek-tri~ne energije u svim zemljama podrijetla. Uz ovu, u naj-boljem slu~aju privremenu neto~nost, na~in ozna~avanjapokazuje jo{ jedno slabo mjesto: zbog nemogu}nosti to~nopredvidivog razvoja ponude i potra`nje na trì{tu elektri~neenergije, struktura isporu~ene elektri~ne energije mo}i }ese, dakako, dati samo unatrag, primjerice za prethodnotromjesje~je.

S planiranim ozna~avanjem ne}e postati nepotrebnisada{nji oblici prodaje elektri~ne energije proizvo|a~aStadtwerke Hannover AG kao "enercity Strom & care" ili"enercity Strom & more". Naime, to ozna~avanje razli~itihnositelja energije ni izdaleka ne sadrì sva mjerila za pro-sudbu, kakva se jam~e kod energetskih proizvoda enercit-yja. Tako, primjerice, razlikovanje primarne energijedobivene od ugljena ili plina u mje{avini elektri~ne energijejednog ponu|a~a jo{ uvijek ne upu}uje na to, je li strujaproizvedena u uobi~ajenim kondezacijskim elektranama ili- {to je ekolo{ki razboritije - u kombi-kogeneracijskim po-strojenjima (sprega snage i topline), kao {to je to slu~aj kodproizvoda "enercity Strom & more".

Visokovrijedni proizvodi kao "enercity Strom & care"tako|er ne}e biti u potpunosti opisani planiranimozna~avanjem. Taj proizvod ekolo{ke struje, ne samo da beziznimke potje~e iz obnovljivih izvora (s doplatom na nor-malnu cijenu za ovaj proizvod potpomaè se jo{ i nova iz-gradnja obnovljivih proizvodnih postrojenja). O tomuplanirano ozna~avanje elektri~ne energije ne govori ni{ta.

Uz sve to, Stadtwerke Hannover AG mora progutati jo{ jed-nu gorku pilulu. Premda ni u jednoj od svojih elektrana neproizvodi nuklearnu struju i uz to su sva proizvodna postro-jenja kombi-kogeneracijska, prema predvi|enom propisumorat }e ra{~lamba elektri~ne energije isporu~itelja Stad-twerke pokazivati i jedan manji udjel nuklearne struje. Ka-paciteti vlastitih elektrana, istina, pokrivaju pribli`nopotro{nju elektri~ne energije u podru~ju vlastite distribucij-ske mreè Stadtwerke Hannover. Dodatne koli~ine, koje seprodaju izvan prirodnog podru~ja opskrbe radi uspje{nogzadràvanja na trì{tu, dobavljaju se sa trì{ta elektri~nomenergijom i neizbje`no djelomi~no potje~u iz nuklearnihelektrana centrala. Gledano tako, {to se ti~e eko-kvaliteteelektri~ne energije, potro{a~i u Hannoveru ìve doista po-vla{teno.

Pripremio: @eljko Medve{ek(Izvor: Umweltbericht 2002 der Stadtwerke

Hannover AG)

prepoznatljivost

emisijestakleni~kih plinova

radioaktivniotpaci

visokoopte}enje

prosjekNjema~ka

100=

maloopte}enje

uzorak strujePlus

Prijedlog ozna~avanja za elektri~nu energiju (Institut za ekologiju Freiburg)


ENERGETSKA KRIZA NA NOVOM ZELANDU

SU[A I REZULTATI DEREGULACIJE

POZNATI novozelandski Sky Tower, sa svojih 328 metaravisine, najvi{a gra|evina na ju`noj hemisferi i iznimno po-pularna destinacija brojnih turisti~kih putovanja u azij-sko-pacifi~koj regiji, krajem travnja je utonuo u - mrak.Sva glavna rasvjetna tijela, osim onih koja su ostala aktivi-rana iz sigurnosnih razloga, uga{ena su. Razlog tomdoga|aju nije kvar ili novozelandska tuga radi gubljenjajedrili~arskog pokala America Cupa, ve} je puno ozbiljniji- nedostatak elektri~ne energije.

Ga{enje svjetala Sky Towera dio je nacionalne marke-tin{ke kampanje koja ima za cilj deset postotno smanjenjepotro{nje energije, kako bi se prevladala velika energetskakriza, koja po drugi put u posljednje tri godine prijeti ma-lom ali vitalnom gospodarstvu dràvice na kraju svijeta.

DVIJE TRE]INE NOVOZELANDSKEENERGIJE PROIZVODI SE U

HIDROELEKTRANAMANeposredni uzrok krize jest iznimno su{na godina, zbogkoje su energetski kapaciteti postali nedostatni. Pribli`nodvije tre}ine novozelandske energije proizvodi se u hidro-elektranama, pribli`no 22 posto iz plinskih termoelektrananapajanih iz poznatog plinskog polja Maui, manje od 7posto iz geotermalnih elektrana i ostatak iz termoelektranana ugljen i vjetroelektrana. Vi{e od dvije tre}ine hidroener-gije, a skoro 45 posto ~itave nacionalne energije, dolazi saplanina Ju`nog novozelandskog otoka, na kojem je ovegodine zabiljeèno iznimno malo padavina, {to je uzroko-valo kriti~no nisku razinu vode u akumulacijskim jezerima.

No, pravi uzrok nevolje za ve}inu Novozelan|ana jest ne-zadovoljavaju}e stanje nastalo kao rezultat deregulacijeenergetskog trì{ta. "Moramo uvesti znatne izmjene u mo-del energetskog trì{ta." priznala je i premijerka HelenClark.

"Osnovni problem jest neuobi~ajena su{a, a ne nedostatakproizvodnih kapaciteta." izjavio je ministar energetika PeteHodgson. Ali, ve}ina stru~njaka smatra kako je osnovni

problem da trenuta~ni na~in organizacije energetskogtrì{ta ne daje pravodobne signale kako bi se uo~io nedo-statak proizvodnih kapaciteta i ne poti~e planiranje investi-cija. Tako je izme|u 1996. i 1999. godine pu{teno u rad1275 MW instalirane snage, a izme|u 1999. i 2002.g.samo 117 MW.

NUKLEARNA ENERGIJA BI MOGLARIJE[ITI ENERGETSKE POTE[KO]E

Sli~no je i s operatorom prijenosnog sustava, Transpo-wer, koji investira u nova postrojenja jedino kada seprona|e vanjski investitor. S obzirom da takvih nema,tro{kovi na nacionalnoj razini koji nastaju radi nedo-statnog sustava daleko nadma{uju tro{kove pravodob-nih investicija.

Uz ~injenicu da je ve}ina hidropotencijala iskori{tena, naputu izgradnji novih obnovljivih izvora energije stoji i Re-source Management Act, dokument koji je potencijalniminvestitorima nametnuo goleme administracijske prepre-ke. Sporazum u Kyotu, kojeg je novozelandska Vladapotpisnica, postavio je prepreku pred masovnijekori{tenje ugljena kao energetskog izvora, premda gaNovi Zeland ima toliko da bi zadovoljio njihove energet-ske potrebe za idu}ih 600 godina.

Ozbiljna je kriza toliko uzdrmala javni ìvot da je parla-mentarna zastupnica Ken Shirley izjavila kako bi NoviZeland, poznata nenuklearna oaza, trebao razmotritiupotrebu nuklearne energije kako bi rije{ila svoje ener-getske pote{ko}e.

Tradicionalno disciplinirani gra|ani sa svoje strane{alju signal vladi time {to u{teda energije, umjesto pla-niranih deset, doseè tek 2 - 3 posto.

S obzirom da je zima u Novom Zelandu u razdoblju odlipnja do rujna, pravi se problemi tek o~ekuju.

Gordan Bakovi}

FOTOZAPA@AJ

NEKAD MO]AN STROJ, DANAS NEOBI AN EKSPONATKADA je HE Jaruga svoju staru turbinu agregata 2 iz 1937. godine zamijenila no-vom, nije se tek tako nje odrekla. @ele}i je o~uvati u svojoj neposrednoj blizini ipohvaliti se drugima svojim predanim radom svih ovih {ezdesetpet godina, kolikoje prebacivala vodu preko svojih lopatica, direktor Pogona HE na Krki Kaja Krstu-lovi} i posada elektrane dosjetili su se mudrog rje{enja. Ponudili su dijelove stareturbine Nacionalnom parku Krka, u kojem je smje{tena HE Jaruga, kao izlo`benieksponat. Ideja je prihva}ena, betonski temelji postavljeni i tonama te{ki ekspo-nat se, krajem travnja, na{ao na svom novom radnom mjestu. A to je plato pokrajzida prve HE Jaruga, one iz 1895. godine koje vi{e nema i na koju podsje}a tek ukamenu isklesani podsjetnik. Njemu }e se, nakon ure|enja okoli{a, pridruìti ivi{ejezi~ni natpis o turbini sa svim za nju zna~ajnim tehni~kim podacima.

Lijepo je ~uti i informaciju da su se NP Krka i na{ Pogon HE na Krki dogovorili i ojo{ jednom vidu suradnje. Naime, od 2004. godine, ovaj na{ objekt bit }e premautvr|enom rasporedu, otvoren i za turiste koji budu posje}ivali NP. Ovog ljeta po-sjeti ne}e biti dopu{teni zbog opse`nih zahvata koji se obavljaju na opremi tije-kom lipnja, srpnja i kolovoza.

[email protected].

OSNOVNI PROBLEM ENERGETSKE KRIZE JEST NEUOBIÂJENA SU[A, ALI VE]INA STRU^NJAKA SMATRA DA JE TOTRENUTA^NI NAÎN ORGANIZACIJE ENERGETSKOG TR@I[TA KOJI NE DAJE PRAVODOBNE SIGNALE KAKO BI SEUOÎO NEDOSTATAK PROIZVODNIH KAPACITETA I NE POTIÊ PLANIRANJE INVESTICIJA

iskustva drugih

31

NOVI POGLEDI

NOVE VIZURE PRIJENOSNE MRE@E

OTVARANJE novog cestovnog pravca kroz Velebit, obo-ga}enje je Hrvatske u svakom, pa i vizualnom pogledu.Dovoljno je vidjeti jedinstvene geolo{ke strukture kao {tosu ~unjasto brdo Zir, pa doìvjeti bliski pogled na zname-nite Tulove grede... Iznad svega, impresionira tunel Sv.Roka kao neka do sada ~uvana ljepotica unutar na{e na-cionalne planine. Koliko ih je jo{ takvih? Navire nekakoona Me{trovi}eva da su njegovi najljep{i kipovi ostalineisklesani u mramornoj planini Mose}u. Sam Velebit sPodvelebitskim kanalom izbliza doimaju se onima koji suvidjeli svijeta doista jedinstvenim susretom planine imora i to ~ak u europskim i svjetskim razmjerima. Stoga}e pravi ispit cestovni pravac polagati u o{trim zimskimuvjetima, kao uostalom i prijenosni vodovi, ~iji su izola-torski lanci ve} i sad nagnuti u odnosu na okomicu.

Putnika-namjernika energetskog kova u novoj autocestiipak najvi{e izazivaju nove vizure na{ih prijenosnih vo-

dova. To su pogledi na dijelove prijenosne mreè dosada rezervirani samo za one koji su ih gradili i odràva-li, a danas su uz one impozantne stupove na velebit-skom prijevoju Prezid nova vizura prijenosne mreè zasvakog obi~nog putnika. Zaustavili smo se i snimili dje-li} nekad zvane Ju`ne magistrale 400 kV, danas 400 kVvoda Meline-Obrovac, na kojem smo sredinom osam-desetih godina radili pokuse uklopa i isklopa i snimanjasklopnih prenapona u tijeku pu{tanja magistralnog vodau pogon. Tu je i nova vizura starog 220 kV vodaKonjsko-Brinje, nekad jedine magistralne veze sje-ver-jug. Eto, tako se na jednom mjestu prepli}u va`nikoridori suvremene Hrvatske: za putovanje robe i ljudi (iideja) te za transport najva`nijeg energenta - elektricite-ta. Na tu spoznaju o va`nosti obaju tipova koridora trebaskretati pozornost svakom putniku davanjem i koli~in-skih podataka (napon, prijenosna snaga, propusna

mo}) da bi se stekao potpuni uvid u zna~aj ljudskih in-tervencija u jedinstveni krajobraz.

Na ulazu u impozantni tunel Sv. Rok, nazvan poobli`njem li~kom selu, naviru i odre|ena pitanja idvojbe. Primjerice, je li tu doista bilo mjesta i za ka-belsku galeriju, kao dio budu}eg novog voda 400 kV"sjever-jug", tako potrebnog ve} i sada kod na{ih pri-rodnih nepogoda najvi{eg stupnja (poàri vegetacije,vjetrovi s ledom, morska sol s vlagom)? Ako spome-nuta pitanja zna~aja na{ih koridora nisu naglasak doj-ma {to ga nova cesta ostavlja obi~nimputnicima-turistima u brzoj trci prema jedinstvenimhrvatskim plaàma, ipak otvaranje novih cestovnihpravaca nama svakako name}e i temu novih elektroe-nergetskih koridora na tom potezu.

Ante Sekso-Telento

na raskri`ju


Impozantna "zmija" nove autoceste sa stupom starog dalekovoda 220 kV Konjsko-Brinje

Ulaz u tunel Sv. Rok s li~ke strane: je li to mogao biti prolaz za kabelsku dionicubudu}eg voda 400 kV?

Susret dvaju va`nih koridora: 400 kV vod Obrovac - Meline i dionica autocesteGornja Plo~a - Zadar

DALMACIJA U U@ARENOM OBRUÛ: HEP TRPI NAJVE]E MATERIJALNE [TETE

PO@AR GUTA ENERGETSKA POSTROJENJAPOSLJEDNJE dane srpnja i po~etak kolovoza Dalmacija je provela u uàre-nom obru~u. Od njene sjeverne granice na velebitskoj Paklenici pa do kraj-njeg konavoskog juga, gorjela je na vi{e desetaka mjesta. Dok ovo pi{emo,poàri na srednjedalmatinskim otocima Bi{evu, Hvaru i Bra~u ve} {esti danzaredom jo{ uvijek nisu poga{eni. âk i ki{a, koja je sjeverni dio Jadrana iunutra{njost zemlje ba{ ovih dana obdarila malo niìm temperaturama iublaìla tragove su{e, u ovim krajevima nije vi|ena ve} mjesecima, a i sadanas je mimoi{la. Ljudi kaù da je tlo potpuno suho u dubini od jednog metra.Pa jo{ kad na takvo tlo do|e vatra, kada je poprati burin, tramuntana ilimae{tral, onda se ona razgori nevjerojatnom brzinom i pokosi sve pred so-bom. U utorak, 29. srpnja, ujutro na vi{e je mjesta po~eo gorjeti Hvar, ubru{kim valama, Malom i Velom Grablju, tunelu Dubovici, Bogomolju,Su}urju. Nestale se borove {ume, nisko raslinje, maslinici, polja lavande. Usrijedu ujutro po~eo je gorjeti Bra~ kod Miraca i Dra~evice. I opet su se u pe-peo pretvorili borovi, makija, maslinici. Zatvorene su ceste, a iz cijele zemljestiè pomo} dobrovolja~kih vatrogasnih dru{tava.

BI[EVO: NEMA VI[E, PRIJE NEPUNA DVA MJESECAIZGRA\ENOG 10(20) kV KABELA

U srijedu poslijepodne u uvali Porat zapalilo se Bi{evo. Nakon l5 sati ve} sepolovica otoka zacrnjela. Sutradan ujutro zaustavljena je vatra nadomak Me-zoporta, malo prije nego je ekipa splitske Elektrodalmacije pristigla obi}i tra-se svojih dalekovoda. Oko nas je dim sukljao na nekoliko razli~itih mjesta, navrhovima brda buknuo bi na trenutke plamen, nad nama je nadlijetao kana-der, pod nama je pepeo jo{ bio vru} i neugodno opasan. A, mi se upornouspinjali i spu{tali te{ko prohodnim brdom, smrknuti, zaprepa{teni, u potpu-noj nevjerici, diù}i stalno pogled ne bi li u zraku ugledali dio one suvreme-ne tehnologije, onog 10(20) kV kabela zvanog axces, kojega smo u duljiniod blizu 1,5 km podigli u zrak prije nepuna dva mjeseca. Jo{ nam zvone uu{ima rije~i veselja ljudi iz vi{kog Pogonskog ureda, koji su vjerovali da suse napokon rije{ili bi{evskih kvarova i ispada. Dio njih je i danas ovdje, na~elu s upraviteljem Ivanom Draì}em, a iz splitskog dijela DP-a na{li su sevoditelj radova na ovom objekut Vinko Fistani}, projektant dalekovoda BrunoCetin, referent za osiguranje Fe|a Klari} i referent Boris Kova~evi}, koji jedanas u ulozi kamermana. Obilazak trase trajao je do u kasno poslijepodne.Guma na cipelama je potpuno pocrnjela, opekotina na nozi se omjehurila, aodje}a, kosa, ruke, sve je poprimilo boju i miris gareì. Dalekovoda vi{e nijebilo, a nestali su i neki dijelovi niskonaponske mreè.

HVAR: VI[E OD STOTINU IZGORJELIHDALEKOVODNIH STUPOVA

Na otoku Hvaru ve} je u plamenu nestalo 1.100 hektara zelenih povr{ina.Me|u 975 gasitelja bilo je i pripadnika êtvrte i Druge gardijske brigade. Brojizgorjelih stupova jo{ nije potpuno poznat, jer sve trase nije mogu}e pregledatidok vatra ne bude poga{ena. Ono {to znamo je da je ta brojka pre{la stotinu,da nekoliko naselja nema elektri~ne energije i da }e ljudi iz Pogona Hvar hitnoizmijeniti stupove kako bi tijekom prvog kolovo{kog tjedna svi potro{a~i imalinapajanje. Za hitne radove izmijenit }e prvih {ezdeset stupova, a u ispomo} }eim vjerojatno do}i kolege Slu`be za izgradnju i usluge.

BRA^: PO@ARI KATASTROFALNIH RAZMJERA, NA[IOBJEKTI IZBJEGLI VE]E [TETE, ZA SADA

Na otoku Bra~u, poàri su dosegli katastrofalne razmjere, spominje se ve}1.700 hektara uni{tenog raslinja, ali na{i su objekti za sada izbjegli ve}e {tete.

Na kraju kaìmo da su dvije tre}ine otoka Bi{eva izgorjele u bijesnoj vatrenojstihiji. Istina je i da su uni{tene dvije stare kamene ku}e, da je nestao i ponekivinograd i da sam se nad svim time rasplakala. Ali me u svim izvje{}ima, no-vinskim, radijskim, televizijskim, strahovito ~udi da nitko nije na{ao za shodnospomenuti da je upravo HEP pretrpio najve}e materijalne {tete. I da su zbog te{tete i potro{a~i energetski vra}eni puno godina unatrag.

Vero~ka Garber

vatra

Opoàrena jedna od najljep{ih bi{evskih {uma Dio o~uvane trase

Otopoljeni aluminij oko ~eli~nog uèta kerirao je za-nimljive kuglice nakita

Bruno i Vinko "spajaju" kabel na tlu

Ovako je na Bi{evu bilo prije mjesec dana ...a ovako je danas

Vatra je otopila i betonske nogare stupova, koji sena dodir pretvaraju u prah

Mi odlazimo s Bi{eva, vatra ostaje

Zajedno su nestali vinogradi, suhozid i na{ dalekovod

33

HE VINODOL

POSTROJENJE ]E BITI KAO NOVOU POGONU HE Vinodol, Proizvodnog podru~ja Zapad, uspje{nose nastavljaju veliki poslovi, ~iji }e krajnji rezultat biti revitalizacijaagregata. Tako }e nakon dovr{etka zapo~etih zahvata to biti potpu-no novi agregati s ve}im proizvodnim kapacitetima i zna~ajno pro-duljenim rokom trajanja. Iznimka su turbinska kola agregata dva,koja su na razini od pribli`no 60 posto ìvotnog vijeka.

Lani je zamijenjen generator broj tri, koji je do 1. srpnja ove go-dine bio u probnom pogonu. Sada je spreman za redovnu proiz-vodnju. Ovog ljeta, okolnost niskih vodostaja iskori{tena je zazamjenu generatora broj dva. I taj posao uspje{no je obavljen,pa je jo{ jedan novi stroj krenuo u probni pogon 1. srpnja o.g., aod 8. kolovoza zapo~inje zamjena tre}eg generatora. Dovr{etakovog posla o~ekuje se krajem rujna.

ZAMJENJUJE SE ISUSTAV TURBINSKE REGULACIJE

Osim montaè novog generatora, u tijeku je i opseàn, sloèn istru~an posao zamjene sustava turbinske regulacije, a obavljenaje rekonstrukcija privodnih tijela na sva tri generatora.

Napomenimo da je ve} u svibnju ove godine u HE Vinodol obav-ljen redoviti godi{nji remont.

Posao demontaè starog i montaè novog generatora, na javnomnatje~aju je dobila tvrtka Kon~ar, koja je i proizvo|a~ stroja.Ostale poslove obavili su tvrtka Andino Ljubljana te njen konzor-cijalni partner Energoremont Karlovac i tvrtka IEI iz Opatije.

Prema rije~ima Mirka Zub~i}a, direktora HE Vinodol, posao seobavlja kvalitetno.

CHE FU@INE - ZAMJENAROTORA TURBINE I CRPKE

Drugi veliki posao koji se obavlja ovog ljeta u okviru Pogona HEVinodol jest zamjena rotora turbine i crpke u CHE Fuìne. Najavnom natje~aju za taj posao koji je zapo~eo 1. lipnja a zavr{it}e do 15. rujna ove godine, odabrana je tvrtka Turboin{titut Ljub-ljana. Umjesto bron~anih, bit }e ugra|eni rotori od nehr|aju}eg~elika. Kad posao bude dovr{en, osim trajnosti strojeva pove}at}e se mogu}nost crpljenja vode i raspon izme|u niè kotedoljnje i vi{e kote gornje vode, ~ime }e se voda bolje iskori{ta-vati.

Istodobno se obavlja i sanacija generatora da bi mu se produljiovijek trajanja. Sanaciju izvode kao kooperanti Energoinstitut iEnergocontral Zagreb.

U CHE Fuìne zatekli smo cijelu smjenu na okupu, ali ne na od-moru. Svi su tog dana radili u podno`ju statora, a s njima u rad-noj odje}i i s alatom u rukama i rukovoditelj Pogona Gorski kotarJosip Kauzlari}.

- Radi se punom parom. Osim zamjene rotora turbine i crpke, iz-vadili smo i rotor generatora radi revizije i ispitivanja, a tako|erobavljamo i reviziju i ispitivanje statora. Moète slobodno napi-sati da je sada prvi put od 1957. godine, kada je elektranapo~ela s radom, sva oprema demontirana. Pola stolje}a bespri-jekorno je funkcionirala. Rotor generatora nije bio vani, {to zna~ida nije servisiran pune 24 godine, naglasio je J. Kauzlari}.

U posjetu CHE Fuìne bili smo 9. srpnja. Tada je bilo ve} mjeseci pol dana kako dotoka u akumulacije skoro da nije ni bilo. Niskarazina vode iskori{tena je za nastavak, ina~e kontinuiranog, poslasanacije obale jezera Bajer u Fuìnama. Tvrtka MITEH Lokveangaìrana je na izradi obalnih zidova na novim temeljima umje-sto starih i ve} dotrajalih. Usput se zamjenjuju i uteg i sajla naglavnom zatvara~u zasunske komore Fuìne. Tako|er se obavlja izamjena servo motora za pogon leptirastog zatvara~a crpke.Ovaj posao povjeren je TURBOTEH-u Karlovac.

Sve u svemu, dok strojevi miruju, a vodostaj opada - u Pognu HEVinodol PP HE Zapad radi se najvi{e i to skoro na svim mjesti-ma. Do prvih jesenskih ki{a koje }e, nadamo se, napuniti aku-mulacije - strojevi }e biti kao novi: servisirani, podmazani,isprobani i spremni da svaki kubik vode iz jezera Bajer, Lokve ,Lepenica i Potko{ pretvore u kilovatsate elektri~ne energije.

Ivica Tomi}


veliki poslovi

Mirko Zub~i}, direktor Pogona HE Vino-dol: revitaliziramo sve agregate Radovi u utrobi strojarnice u HE Vinodol

Rukovoditelj Pogona Gorski kotar Josip Kauzlari} s alatom u rukama pomaè svojim radnicima u CHEFuìne


Radnici CHE Fuìne na poslu u podno`ju generatora

Pola stolje}a strojevi su radili besprijekorno, kaèJosip Kauzlari}

Pogled u strojarnicu CHE Fuìne

HE OZALJ

KONSOLIDACIJA TEMELJNE ZONE ZGRADE HE OZALJ 1 -NAJDELIKATNIJI I NAJOSJETLJIVIJI POSAO

Hidroelektrana Ozalj na prekrasnoj rijeci Kupi, mala je elektrana ipogon s tek 22 radnika, koji unato~ malobrojnosti nastoje obavljatikvalitetno opseàn i stru~an posao proizvodnje elektri~ne energijete odràvanja i rekonstrukcije postrojenja i opreme. Ovog ljeta,osim redovitih poslova, odvija se jo{ jedan zahtjevan posao - kon-solidacija temeljne zone arhitektonski vrlo zanimljive i lijepe starezgrade HE Ozalj 1.

Rije~ je o opse`nom i sloènom gra|evinskom zahvatu, za kojegje potreba uo~ena jo{ 1979. godine. Naime, te godine obavljenaje sanacija brane injektiranjem trupa brane i kontakta brane sa sti-jenom. Tada je uo~eno da ispod strojarnice HE Ozalj 1 ima protokavode, {to je bio jasan znak da je podloga propusna, odnosno da unjoj ima {upljina. Otada su obavljeni brojni gra|evinski zahvatipoput oja~anja brane na desnom boku, ali je posao konsolidacijetemeljne zone zgrade ~ekao sve do danas.

O pripremama za taj posao rukovoditelj Pogona HE Ozalj MirkoKranj~ec kaè:

- Napravili smo program svih potrebnih radova. Najprije smo2000. i 2001. godine obavili potrebne pripremne gra|evinske ra-dove za konsolidaciju temeljne zone i za{titu od podzemne vodezgrade HE Ozalj 1. Ugradili smo difuzorske zatvara~e 2001. godi-ne, a godinu dana kasnije, zna~i lani, obavili smo sanaciju difuzo-ra. Sada je u tijeku tre}a i najva`nija faza posla - konsolidacijatemeljne zone. Idu}e godine }emo, prema planu, urediti i izlaznikanal.

Nadalje, rukovoditelj pogona M. Kranj~ec nas je informirao da jetijekom obavljanja posla ugra|ivanja difuzorskih zatvara~a u iz-laznom kanalu izmjeren protok vode ispod zgrade od 10 do 15

prostornih metara u minuti. Ta mjerenja su samo potvrdila ono{to se ve} znalo, da je gra|evina napravljena na propusnoj po-dlozi te da postoji opasnost od ispiranja i slabljenja temeljnogatla.

OBAVLJA SE POSAO KOJI SE INAÊ RADIU FAZI IZGRADNJE

Gra|evinski inènjer Marin Vilovi}, koji nadzire te poslove, dodat-no nam je rekao:

- Kada je gra|ena ova elektrana i brana 1907. godine, nije bio poz-nat postupak izrade injekcijske zavjese. Tada se radilo za dana{njevrijeme zastarjelom tehnologijom zabrtvljavanja. Nakon dugogo-di{njeg rada elektrane, moglo se o~ekivati da voda poru{i barijere isebi otvori putove ispod objekta. Ali, to je prijetnja za eroziju teme-ljnog tla. Mi danas, postavljaju}i injekcijsku zavjesu, zapravo obav-ljamo posao koji se u pravilu radi u fazi izgradnje objekta. Mi garadimo skoro sto godina poslije. Kada dovr{imo posao, ne}e samobiti za{ti}ena temeljna zona od negativnog utjecaja vode, nego }ese i smanjiti gubici vode iz akumulacije.

Posao se odvija u dvije faze. Najprije su izvedeni priprem-no-istra`ni radovi, koji su zapo~eli 19. svibnja o.g., a drugoj fazi -zna~i glavnim radovima konsolidacije temeljne zone - pristupilose nakon pra`njenja akumulacije 30. lipnja ove godine. Planiranoje da se radovi dovr{e do 1. kolovoza 2003. godine, ali premarije~ima na{ih sugovornika, posao }e prema dotad ostvarenoj di-namici vjerojatno biti dovr{en i prije planiranog roka.

Izvo|a~ radova vrijednih 782.023 kune je GRASA d.o.o. Zagreb.Ina~e ovaj iznos predstavlja otprilike polovicu sredstava pred-vi|enih za odràvanja tijekom ove godine.

Obojica na{ih sugovornika uvjeravala su nas da se nigdje u hi-droelektranama trenuta~no ne izvode delikatniji i osjetljiviji po-slovi od ovih u Ozlju. Zadovoljni su kvalitetom i brzinomizvo|enja radova,

Saznali smo i o drugim bitnim poslovima u elektrani.

- Tijekom potpune obustave proizvodnje, izvodimo i radove naodràvanju hidromehani~ke opreme te remontu i popravcimadruge opreme koja je, ina~e, pod vodom kad elektrana radi.Uz to, izvode se radovi na elektroenergetskoj opremi kao,primjerice, na hidrauli~kom pogonu predturbinskih zatvara~a,reviziji turbinske opreme, reviziji aku baterije i njezinih isprav-lja~a. Prije toga obavljena je revizija uzbude generatora 1, 2,3, 4 i 5. Ekipa iz HE Ozalj samostalno je izvela remont mosnedizalice u He Ozalj 1. Iz Plana investicija, ugovorena je rekon-strukcija plo~e signalizacije HE Ozalj 1, koja je u fazi izrade iprema planu bit }e isporu~ena do 31. srpnja 2003. godine. Iztog Plana ugovorena je i rekonstrukcija sinkronizacije HE Ozalj2, koja je u fazi izrade i za sada se ugovorne obveze i rokovipo{tuju. Nabavljeni su i nu`ni planirani alati i instrumenti, apriprema se i nabava ostalog {to }e ovisiti o raspoloìvimsredstvima, saznajemo od M. Kranj~eca.

Na kraju spomenimo da je, unato~ velikim poslovima, elektra-na ostvarila proizvodnju za prvih {est mjeseci 2003. godinepribli`no planiranoj, {to je rezultat jo{ zna~ajniji kada se zna daovdje radi samo 22 radnika, {to je svakako premalo za sada{njiopseg poslova proizvodnje, odràvanja i rekonstrukcija.

Ivica Tomi}

veliki poslovi

36

Rukovoditelj Pogona HE Ozalj Mirko Kranj~ec u dogovoru o radovima Nadzorni gra|evinski inènjer Marin Vilovi}: u vrijeme izgradnje HEOzalj 1 i brane 1907. godine, nije bio poznat postupak izrade injek-cijske zavjese

Stari grad Ozalj, gdje su stolovali Zrinski i Frankopani te pogled s vidikovaca Starog grada na Kupu, branu i HE Ozalj


Zahtjevni radovi na sanaciji temljenog tla i zgrada HE Ozalj 1

HE GOJAK

AKUMULACIJA SABLJACI ISPRA@NJENANAKON 22 GODINE!

AKUMULACIJSKO jezero HE Gojak - Sabljaci, potpuno jeispra`njeno prvi put nakon 1981. godine. Pra`njenje je po~elo 2.srpnja 2003. godine u koordinaciji svih korisnika akumulacije. Ciljpra`njenja akumulacije jest izvo|enje nu`nih montaèrskih igra|evinskih radova na objektima i opremi u vlasni{tvu HE Gojak.Naime, zakonska je obveza HE Gojak da odràva opremu i objektete sanira o{te}enja na betonskoj i zemljanoj brani, kao i da uredio{te}ene obale akumulacijskog jezera. Taj posao posljednji putobavljen je prije 22 godine. Da bi se moglo pristupiti objektima,koji su ina~e stalno pod vodom, akumulacija je ispra`njena douspostave prirodnog toka rijeke Zagorske Mre`nice.

Ovom poslu, dakako, prethodile su opse`ne i zahtjevne pripre-me. Sukladno Pravilniku o kori{tenju i reguliranju voda u aku-

mulacijama Sabljaci i Bukovik te tehni~kom promatranju brana,imenovana je Komisija za pra}enje potpunog pra`njenja aku-mulacije Sabljaci u kojoj su bili, osim predstavnika HE Gojak, igra|evinski inspektor, inspektor za{tite okoli{a te predstavniciHrvatskih voda Poglavarstva Grada Ogulina i [portskog ribolov-nog dru{tva Ogulin. Akumulacija je ispra`njena, riblji fondo~uvan u prirodnom koritu rijeke Zagorske Mre`nice, a svi zain-teresirani mogli su zapo~eti svoj dio posla. Najvi{e zahvata,dakako, ima HE Gojak. Evo {to nam je o tomu rekao direktor HEGojak Milan Sabljak:

- Jo{ pro{le godine sastavljen je cjelovit plan aktivnosti napra`njenju akumulacije Sabljaci. U tom stru~nom poslu, osim

nas iz HE Gojak, sudjelovali su i stru~njaci Elektroprojekta d.d.Zagreb, Instituta gra|evinarstva d.d. Zagreb te Instituta za elek-troprivredu. Definiran je plan praènjenja akumulacije teizra|ena projektna dokumentacija za odràvanje hidromeha-ni~ke opreme, sanaciju betonskog dijela brane i ulazne gra|evi-ne, ure|enje nasutog dijela brane i ure|enje dijela erodiranogzemlji{ta na obali akumulacije, kao i ~i{}enje akumulacije odtrave i naplavina.

Kako je jezero vi{enamjenski objekt, u posao su uklju~eni svikorisnici i svi zainteresirani subjekti, po~ev od ribolovaca do ti-jela samouprave i dràvnih institucija.

veliki posao

Marijana Salopek, tehni~ki rukovoditelj HE Gojak: mo-limo Boga da sada ki{a ne pada, a nakon zavr{enogposla da je padne {to vi{e

Jo{ko Zub~i},rukovoditeljposlova naakumulacijiSabljaci,direktorPogona HEGojak Ogulin,Milan Sabljaki tehni~kirukovoditeljMarijanaSalopek nabraniispra`njenogjezereSabljaci

38

Ispra`njena akumulacija Sabljaci

Nakon svih priprema, 1. srpnja po~elo je pretpra`njenje akumu-lacije do minimalne kote, a drugog dana se zapo~elo s potpunimpra`njenjem jezera. Ve} 3. srpnja voda se povukla u prirodno ko-rito rijeke Zagorska Mre`nica. Uspostavljen je prirodni tok s pro-tokom vode od pribli`no jedan i pol prostorni metar u sekundi.Srpanj i kolovoz ove godinu su iznimno suhi, {to pogodujezapo~etim poslovima. O~ekujemo da }e se sli~no vrijemezadràti do 30. srpnja do kada }emo zavr{iti sve poslove koji suovisni o razini vode i kada }emo zapo~eti s punjenjem akumulaci-je. Svi poslovi se koordiniraju s drugim korisnicima akumulacije iobavlja se stalni stru~ni nadzor. Za izvo|enje kapitalnog remontahidromehani~ke opreme izabran je Alstom Karlovac. Sanacija be-tonskog dijela brane i kamene obale nasute brane povjerena jeSpegri Split, a ure|enje dijela erodirane obala akumulacije izvest}e GTM Gavan Ogulin. Posao je stajati blizu tri milijuna kuna.

OSTALI POSLOVI U HE GOJAKIstodobno s velikim poslom pra`njenja akumulacije Sabljaci isanacije objekata i opreme u HE Gojak, obavljaju se i drugi vrlo

bitni poslovi. Me|u njima je kapitalni remont generatora tri.Posao je povjeren tvrtki Kon~ar GIM. Ugra|uje se i uzbuda nasva tri agregata. Posao je preuzeo Kon~ar INEM. Kon~ar KET iPrP Zagreb preuzeli su posao ugradnje relejne za{tite, a Institutza elektroprivredu pobrinut }e se za ugradnju monitoringa zaparcijalna izbijanja na generatorima. Izmje{tanje ormara uzbu-de ku}nog agregata obavljaju radnici HE Gojak, a povezivanjeelektrane s TK sustavom HEP-a obavit }e Domen Rijeka.

Osim ovih poslova, intezivno se priprema ugovaranje velikogzahvata zamjene turbine i sustava turbinske regulacije, atako|er i za rekonstrukciju vlastite potro{nje, te ure|enje isto-smjernog napajanja i ugradnju blokova za rekonstrukciju 35 kVpostrojenja.

Marijana Salopek, tehni~ki rukvoditelj Pogona HE Gojak o timposlovima ukratko nam je rekla:

- Svi zahvati su potanko pripremljeni i odvijaju se prema planu.Sada molimo Boga da ki{a ne padne do kraja srpnja kako bi ihdovr{ili, a onda }emo Ga moliti da padne ki{a i napuni akumu-

laciju kako bi mogli provesti ispitivanja i probnu proizvodnju, anakon toga, napokon, i mi }emo na zasluèni godi{nji odmor.Ovoga trenutka svi radnici HE Gojak maksimalno su angaìranina remontu, ra~unaju}i i smjensko osoblje, odnosno turbino-vo|e i uklopni~are, jer je deùrstvo - budu}i da je proizvodnjapotpuno obustavljena - svedeno s tri na samo jednog ~ovjeka.Kad dovr{imo ove poslove, o~ekuju nas mnogi drugi koje smove} iscrpno isplanirali i pripremili. Pred nama su zamjena turbi-na i turbinske regulacije. U tijeku je postupak dono{enja odluka.Cilj je velikih poslova, koji slijede, pove}anje snage elektrane,produljenje ìvotnog vijeka strojeva te bolje iskori{tavanje vode.Ra~unamo da }emo idu}e godine zamijeniti jednu, a 2005. ipreostale dvije turbine. Realno, za dvije do tri godine imat }emopotpuno revalitiziranu elektranu i takvu }emo ostaviti u naslije|emla|im nara{tajima.

A {to se radi na terenu na ispra`njenoj akumulaciji Sabljaci i ustrojarnici HE Gojak najbolje pokazuju fotografije.

Ivica Tomi}

Radovi na brani

39

Strojarnice HE Gojak tijekom remonta

POGONSKI URED SUNJA DP ELEKTRA SISAK

ULJU\ENIJI UVJETI - NAPOKON

NA PUTU prema Sunji, naprije u potpuno obnovljenojposlovnoj zgradi sisa~kih elektra{a zaustavljamo se ukratkom razgovaru s direktorom Zvonimirom Ke~om.Spomenimo da su, kako smo saznali, sisa~ki elektra{izapo~eli radove na investicijama, kako redovnim, tako ina sanaciji naponskih okolnosti, a u tijeku su i pripremniradovi na sanaciji i obnovi (SIO) u ratu uni{tene mreè.Ovogodi{nji Plan SIO teàk je 18,5 milijuna kuna i obuh-va}a 48 kilometara niskonaponskih mreà te 32 kilometraDV 10(20) kV. Na podru~ju Dvora, zajedno s USAID-om,obnavljaju svoja elektroenergetska postrojenja. Do sadaje ukupno obnovljeno 80 posto elektroenergetskih po-strojenja ovog Distribucijskog podru~ja, koje je jedno odnajteè nastradalih u Domovinskom ratu. Bez napona jo{imaju manjih ra{trkanih naselja, a ove je godine u planurazminiranje tih vrlo nepristupa~nih terena. Na kraju Z.Ke~ nagla{ava kako jo{ uvijek ~ekaju na izgradnju kapi-talnih objekata (TS Sisak, TS Sunja i TS Hrvatska Kosta-nica), bez kojih ne mogu jam~iti pouzdanost napajanja. Uplanskom dokumentu postoje, samo treba jo{ zatvoriti fi-nancijsku konstrukciju.

MANJE RATNIH O@ILJAKA

Postoje mjesta koja vam se poput ljudi uvuku pod koù,prema kojima jednostavno osje}ate vi{e... Jedno od tak-vih mjesta za mene je svakako Sunja, koju svaki puta po-sje}ujem s osobitim veseljem i nadom da }u je zate}i uboljem stanju od onog koje mi ostaje u sje}anju kada jenapu{tam. A tamo me, kao i obi~no, do~ekuje uvijek do-bro raspoloèn voditelj Pogonskog ureda Sunja, TomoDoli}. Prisje}aju}i se na{ih pro{lih susreta u Sunji, oso-bito mi je u sje}anju ostala skela kao jedino sredstvo do-laska u Sunju, pa ratom obiljeèna èljezni~ka postajakao svjedok stra{nih ratnih sukoba...

A Sunja je svakako sada u malo boljem stanju, manjeje ratnih oìljaka. Sunjani su dobili obnovljenu zgraduHrvatske po{te, u sredi{tu grada novi kru`ni tok, ob-novljena je jedna od njezinih pet vodenica, a uskoro }ei izgradnja nove èljezni~ke postaje... A {to je zatamo{nje elektra{e najva`nije - njihova poslovna zgra-da ima novo lice i nali~je. Obnovljena zgrada i dvori{niprostor bio im je pro{logodi{nji boì}ni dar, pa sadanapokon rade u ulju|enim uvjetima, a njihovi potro{a~idolaze u pravu blagajni~ku prostoriju. I svi su ovdjezbog toga jako zadovoljni, pa tako i na{e stare znaniceDubravka Vrbanek, referent prodaje, Nada Crnkovi},administrator, kao i njihovi kolege Radoslav Arbutina izProdaje, Branko Boro{, monter Slu`be prodaje i Darkoî~i}, referent za priklju~ke (i jako ponosan otac dvoi-polmjese~nog Josipa). U novoj blagani~koj prostorijiimaju ~ak i klima ure|aj, pa im je u ove sparne ljetnemjesece znatno lak{e raditi, a strankama ~ekati.

Na prvi pogled stje~e se dojam da je u Sunji ìvot ljep{inego ranijih godina. Ali, samo naizgled. Naime, ovdje

izravno


ZA PRO[LOGODI[NJI BO@I]NI DAR SUNJSKI SU ELEKTRA[I DOBILIOBNOVLJENU POSLOVNU ZGRADU S PRAVOM BLAGAJNI^KOMPROSTORIJOM!

Tomo Doli}, upravitelj Pogonskog ure-da Sunja: zadovoljni smo s poslomobavljenim ove godine

Sunjski elektra{i napokon u novoob-novljenoj zgradi

Novom (i prvom do sada) blagajni~kom prostorijom zadovoljni su i elektra{i i potro{a~i

Radoslav Arbutina referent je mjernihure|aja

Branko Boro{, monter Slu`be prodaje i Darko î}i}, referentza priklju~ke: neka nam svi zavide {to nemaju na{eg Tomu za{efa

jo{ uvijek, osim Po{te, Policije, Elektre, {kole... ni{tadrugo ne radi. Nikako da se mjesto gospodarski oporavii krene u bolje, {to ovdje svi ~ekaju i prièljkuju.

A na{ih 24 ovda{njih elektra{a ìve i rade trude}i se danjihovih 3.400 potro{a~a imaju pouzadnu opskrbu elek-tri~nom energijom i da sve {tima. [to se ti~e obnove,99 posto njihovih potro{a~a ima napon, odnosno gdjeima ljudi tamo ima i elektri~ne energije. Ove godine,doznajem, naglasak je na investicijskom odràvanju, za-postavljenom tijekom vi{egodi{njih prioriteta obnove.Tako su dotjerali i staru mreù u sredi{tu Sunje, koju sujedva krpali. Vrlo su zadovljni s do sada u~injenim ra-dovima, a i vrijeme im je, sre}om, bilo naklonjeno. Ovesu godine dotjerali i 10 kV vod prema Dubici, gdje supodigli betonske stupove i ugradili 15 rastavlja~a na ne-priostupa~nim podru~jima. Zahvaljuju}i dogovoru smje{tanima mjesta Bobovac, koji daju doprinos ugra|evinskim radovima, betonu i rje{avanju imovin-sko-pravnih odnosa, dovr{avaju pripremu za izgradnjuosam kilometara niskonaponske mreè i interpolacijunove trafostanice na negda{njoj prvoj crti boji{nice.Ina~e, njihov je teren u velikoj mjeri o~i{}en od mina,osim dionice Hrastovac - êtvrtkovec koju treba razmi-nirati i izgraditi novi dalekovod.

Kada bi radili samo na odràvanju, kaù da bi ih bilodovoljno, ali ovdje rade sve od pripreme do lokacijskedozvole, kako bi bili {to u~inkovitiji. Tako i investicijepreteìto rade sami ili uz pomo} kolega iz drugih po-gona njihovog DP-a. Pro{le su godine, pak, oni poma-gali svojim kolegama iz Gline.

JO[ UVIJEK BEZ VLASTITOGNAPAJANJA

Sunjani ulaù goleme napore kako njihovim po-tro{a~ima ne bi bila uskra}ena isporuka elektri~neenergije zbog duljeg beznaponskog stanja, unato~tomu {to nemaju vlastitog napajanja (u ratu uni{tenaTS 35 kV Sunja tek je pro{le godine razminirana). Nai-me, jo{ se uvijek napajaju s ~etiri strane, zbog ~egasvaki kvar na bilo kojojoj od tih strana osje}aju i njiho-vi potro{a~i. Strpljivo ~ekaju da do|u na red, a do tadanjihovo odràvanja pogonskog stanja grani~i s umjet-no{}u. Ipak, kaè upravitelj T. Doli}, sretni su ponaj-vi{e zbog toga {to nema ve}ih havarija i jer nemajupovreda na radu. Sada imaju bolju mehanizaciju i vozi-la, ali ih jo{ ti{te lo{e radio-veze, zbog ~ega su radnicina terenu oslonjeni na (privatne) mobitele.

Njihovi potro{a~i, unato~ te{kom gospodarskom sta-nju, svoje ra~une podmiruju vi{e-manje uredno, paprema rije~ima T. Doli}a imaju samo dva potro{a~a sdugom ve}im od 2.500 kuna, njih 11 duguje vi{e od1.000 kuna i 70 du`nika im duguje vi{e od 500 kuna.Sve u svemu, s naplatom su zadovoljni.

Na kraju doznajem da se sljede}eg dana sastaju s eu-ropskom donatorskom tvrtkom ASB, koja }e s 50.000eura financirati obnovu Sunje. Na{i su se elektra{i kan-didirali za pobolj{anje javne rasvjete, kako u samojSunji, tako i u okolnim mjestima. Pa neka svjetlijasvjetlost obasja Sunju, jer njezini su ìtelji to sigurnozasluìli. Budu}i da je 22. srpnja Dan op}ine Sunja -~estitamo svima, a osobito na{im elektra{ima i pri-druùjemo se èljama za njihovu veseliju sutra{njicu.

Dragica Jurajev~i}

Pogled na Sunju, njezinu obnovljenu crkvu i novi kru`ni tok u sredi{tu grada

Na èljezni~koj postaji uskoro }e zapo~eti izgradnja novog modernog èljezni~kog kolodvora

U Sunji naSunji obnov-ljena je jednaod njezinihpet vodenica,koje su i te-meljni motivnovogsunjskoggrba i zastave

Marijan Luk{i}, poslovo|a s 39 godina staà i Stjepan Brlekovi},VKV majstor s 34 godine staà: mi smo kandidati za mirovinu

îtavim putem od Siska do Sunje pratilesu nas rode, ugnije`dene na na{im stu-povima


TS 400/220/110 kV @ERJAVINEC

U OÊKIVANJU OPREME

[TO JE novoga na gradili{tu Trafostanice @erjavinec? Stanje"snimamo" 21. srpnja, pod temperaturom od 35 stupnjeva Cel-zijusovih, u pratnji i uz stru~no vodstvo nadzornog inènjeraJurja Br~i}a iz Prijenosove slu`be za pripremu izgradnje i iz-gradnju.

U rasklopnom postrojenju 400 kV dovr{ena je izrada navoznihgreda za transformatore TR 1 i TR 2. Izbetonirani su svi temelji ra-svjetnih i gromobranskih stupova, a nastavljena je izradaoplo~nika oko preostalih relejnih ku}ica. Zapo~elo je polaganjesignalnih, upravlja~kih i energetskih kabela te njihovo postavlja-nje na metalne police u kabelskim kanalima.

U rasklopnom postrojenju 220 kV izbetonirani su svi temelji i~eka se izrada i isporuka ~eli~nih konstrukcija. Dovr{ena je izradakabelske kanalizacije i polaganje temeljnog uzemljiva~a.

U rasklopnom postrojenju 110 kV dovr{ena je izrada temelja ra-svjetnih i gromobranskih stupova. Skoro u potpunosti poloèni suupravlja~ki i signalni kabeli te su oni povezani s dijelom ispo-ru~ene visokonaponske i sekundarne opreme. êka se isporukapreostalih strujnih mjernih transformatora, ~iji su tvorni~ki pre-

gled i ispitivanja u tijeku. Nakon toga }e po~eti povezivanjevisokonaponskih aparata i sabirnica po poljima.

Energetski transformator 400/110 kV, 300 MVA (TR2) je ispitan i~eka transport, kao i ranije dovr{eni TR 1.

Na gradili{te su dopremljeni ispitani tipi~ni ormari sekundarneopreme upravljanja, za{tite, mjerenja i signalizacije, zajedno scentralnim jedinicama te se oni postavljaju u odgovaraju}e relej-ne ku}ice.

O~ekuje se skora doprema na gradili{te te montaà 400 kV ra-stavlja~a (tip CB 420-I-20), koji su tvorni~ki pregledani i ispitani(41 komad).

Prije pregleda i ispitivanja, predstavnicima HEP-a su uru~enepotvrde o prihvatljivosti izvje{taja o tipskim ispitivanjima te ela-borat i potvrda o zadovoljavanju seizmi~kih naprezanja za rastav-lja~e i zemljospojnike 420 kV. Dostavljene su i potvrde ozadovoljavanju dinami~kih i seizmi~kih naprezanja za transforma-tore 400 MVA, 300 MVA, 20 MVA i 630 MVA.

Tatjana Jalu{i}


zapis s gradili{ta

Relejna ku}ica RK 400 s crvenim obrubom, dogovorenom bojom za 400 kV postrojenje Istovar ormara sekundarne opreme u relejnu ku}icu RK 200

Sve je spremno za spajanje strujnih mjernih transformatora u 110 kV polju

Upravlja~ko signalni kabeli u RK 101 su poloèni islijedi povezivanje


Strujni i naponski mjerni transformatori u RP 400 kV

Povu~eni kabeli pripremaju se za spajanje na VN aparate uRP 400 kV

Ku}ni transformatori 20(10)/0,4 kV, 630 kVA

Navozne grede i temelj ~ekaju transformator T2 400/110 kV,300 MVA O~ekuje se postavljanje rubnjaka uz prometnice

Oprema istosmjernog i izmjeni~nog napajanja u upravlja~koj i zgradi pomo}nih po-gona

Juraj Br~i} s predstavnicima izvo|a~a radova na mjestu gdje }e do}i transformator T2

TS 400/110 kV ERNESTINOVO

INTENZITET RADOVA SVE VE]I

PRATE]I zbivanja na gradili{tu TS 400/110 kV Ernestinovo ti-jekom proteklog mjeseca, uo~ili smo nekoliko zna~ajki, ono{to se trenuta~no doga|a i {to je vrijedno zabiljeìti. Kao naj-bitniji pokazatelj da se ozbiljno shva}a datum dovr{etka ovogelektroenergetskog objekta, jest na gradili{tu svakodnevnopove}anje gra|evinskih radova, posebno onih u unutra{njemdijelu svih postoje}ih objekata. Najve}i napredak je u uprav-lja~koj zgradi, gdje se doslovce u svakoj prostoriji ne{to radi.Jednostavno re~eno, ta je zgrada trenuta~no najve}i gra|evin-ski zahvat na gradili{tu. No, niti radovi na ostalim objektimanisu u ve}em zaostatku.

Zgrada srednjeg i niskog napona gra|evinski je potpunodovr{ena, a svoj kona~ni izgled poprimaju i sve relejneku}ice. Malo ve}i zaostatak primje}ujemo na zgradi pomo}ihpogona, posebno u unutra{njem dijelu objekta, no kako nasuvjeravaju izvo|a~i radova - to je samo privid, jer su pripremeza izvo|enje tih radova gotove i do na{eg idu}eg javljanja i tu}e biti zna~ajnijih pomaka.

Velikih novosti ima i na vanjskim postrojenjima, posebno na400 kV strani, gdje su u tijeku ve} zavr{ni radovi ure|enja te-rena. Na taj na~in, preostali elektromonta`ni radovi mo}i }e senormalno odvijati i u lo{ijim klimatskim uvjetima. [to se, pak,ti~e 110 kV postrojenja - tu su radovi najdalje odmakli, pri~emu nagla{avamo da su oni iznad razine zemlje prakti~ki go-tovi.

Kako bi i ovog puta na{im ~itateljima iznijeli potankosti svihdoga|aja na gradili{tu TS Ernestinovo, za razgovor smo se po-novno obratili Ivanu Cavoru, glavnom nadzornom inènjeru iztvrtke Kon~ar-konzorcij. Njegovi podaci o stanju gotovosti ra-dova ipak su najrelevantniji i kao uvijek, on ih dijeli u tri skupi-ne: isporuku opreme, gra|evinski radovi te montaà ~eli~nekonstrukcije i elektromonta`ni radovi. Evo {to smo zabiljeìli.

- Posebno va`no za nas je da su na gradili{te trafostanice ve}isporu~eni svi preostali mjerni transformatori 110 kV, potomsabirni~ki rastavlja~i 400 kV, a redovito i kontinuirano pristiùupravlja~ko-signalni i energetski kabeli kojih je do sada ispo-ru~eno vi{e od 140 kilometara. Zbog te ~injenice govorimo, dabudem skroman, o normalnoj dinamici elektromonta`nih rado-va na obje naponske razine.

Kada su u pitanju gra|evinski radovi, koji su i dalje najopse`nijiposao na gradili{tu, po~et }emo od onoga ~ime se moèmopodi~iti. To je svakako zgrada srednjeg i niskog napona, koja jeu potpunosti gotova i spremna za prihvat cjelokupne elektroe-nergetske opreme. Da je tomu tako, pokazuju majstori li~iocikoji dovr{avaju fasadu zgrade. Relejne ku}ice su tako|er uzavr{noj gra|evinskoj izvedbi, a u dvije od njih ve} su okon~anii elektromonta`ni radovi.

Kao {to smo u uvodu naveli, najop{irniji poslovi na gradili{tusu oni koji se na prvi pogled ne vide. Treba u}i u unutra{njostobjekata da bi se vidjelo koliki je zapravo trenuta~ni intenzitetradova. Unutra{nji dio upravlja~ke zgrade i zgrade pomo}nihpogona posebni su gra|evinski zahvati. Ovdje smo zateklimajstore koji recimo, u prizemlju izvode hidroizolaciju podo-va, elektroinstalatere koji dovr{avaju instalacijske poslove,majstore zidare koji u svim prostorima obavljaju zavr{ne rado-ve `bukanja zidova, majstore koji ugra|uju PVC stolariju. Navanjskom dijelu zgrade radi se na postavljanju termoizolacije,a zapo~eli su i poslovi postavljanja ~eli~ne konstrukcije zakose krovove. Jednako je, samo ne{to manjeg intenziteta i nazgradi pomo}nih pogona.

Intenzivni su i radovi na postrojenju oko energetske pri-gu{nice, gdje su u tijeku poslovi izvedbe nove uljne i oborin-ske kanalizacije, {to tako|er spada u zavr{ni dio radova. Krajpri~e o gra|evinskim radovima za ovo izvje{}e, odnosi se na

postrojenje 400 kV. Ovdje je u zavr{noj izvedbi uklanjanje gor-njeg sloja zemlje te postavljanje i valjanje prvog sloja tucanogkamena.

[to se ti~e elektromonta`nih radova, jedan od va`nijih poslovakoji je ovdje u tijeku, jest dovr{avanje polaganja uzemljenja,~iji radovi djelomice sprje~avaju odvijanja pojedinih drugihposlova. Od poslova koji su u potpunosti gotovi, izdvajamookon~anje montaè svih postolja nosa~a aparata, osim ispredenergetskih transformatora gdje treba izraditi jo{ osam novihtemelja. Dovr{ena je, tako|er, montaà novih portala za prihvatopreme u 400 kV postrojenju.

Od ve}ih poslova, u tijeku je montaà kabelskih polica na 400kV strani, dok je u postrojenju 110 kV ve} zapo~elo polaganjekabela oko zgrade srednjeg i niskog napona pa sve do relejnihku}ica te dalje do aparata u trafo polju. Na galeriju zgrade ve}je une{ena i usidrena sva energetska oprema, a u prizemlju sedovr{ava montaà kabelskih polica za uvo|enje energetskih iupravlja~ko-signalnih kabela do postrojenja na galeriji. Odposlova koje smo posebno uo~ili, izdvajamo dovr{etak mon-taè primarnih veza izme|u sabirnica i aparata u poljima po-strojenja 110 kV te uvla~enje "for{pana" za provla~enje kabelakroz kabelsku kanalizaciju. A u postrojenju 400 kV zatekli smomehanizaciju i ljude koji dovr{avaju izradu nosa~a aparata imontaù sabirni~kih rastavlja~a.

Ukupno gledaju}i, stanje radova na trafostanici 400 kV Erne-stinovo je zna~ajno uznapredovalo, zbog ~ega - ponovno na-gla{avamo kona~an datum dovr{etka cjelokupnog posla ne}edo}i u pitanje. Slavonija i Baranja }e do kraja ove godine po-novno dobiti sna`nu elektroenergetsku ~vornu to~ku, kakvu jeimala prije Domovinskog rata.

J. Huremovi}

zapis s gradili{ta

Zavr{ni radovi na upravlja~koj zgradi - postavlja se toplinska izolacija Treba ukloniti jo{ deset metara starog kabelskog kanala

44

Kabeli se razvla~e kroz kabelsku kanalizaciju Montirani su strujni transformatori u trafo polju 400 kV

U unutra{njosti upravlja~ke zgrade dovr{ava se hi-droizolacija podova

U doljnjoj eta`i upravlja~ke zgrade spajaju se elektri~ne instala-cije

Spajaju se rastavlja~i na sabirnice 110 kV

Ispod sabirnica 400 kV zavr{ni je sloj tucanika i krupnog pijeska Zavr{ni radovi postavljanja postolja nosa~a rastavlja~a 400 kV

Ure|uju se spojni vodovi na vodnim poljima 110 kV Zavr{ni radovi na monta`i prigu{nice 110 kV 50 Mvar

45

NACIONALNI PARK MLJET

DANA[NJI SVIJET ANTI^KE MELITE

NA MLJETU sam bila dvaput dosad. Prvi put sam nakratkooplovila Malo i Veliko jezero i oto~i} sv.Marije, a drugiput, ako me pam}enje sluì, razgledala trafostanice kojeje splitska Slu`ba za izgradnju i usluge gradila za potrebepogona desalinizacije morske vode. Oba puta vratila samse onoliko o~arana koliko i nesretna. âk i pri tako kratkimobilascima ne moète ne osjetiti kako vas ovaj otok svomsilinom uvla~i u svoja modrozelena tajanstva, kako vasomami svojim mirisima soli i smole, pa njime hoditeushi}eni i zaneseni, kako ste nenadano iz obi~nosti pre{liu vrijeme bajki i ~eznutljivo i{~ekujete da vas ~arolija pret-vori u nimfu. A kada ga napustite i vratite se u sada{njost,za sve okrivite njegove klisure i {pilje, pje{~ane zavale iOdiseja, alepske borove i ~esvinu. I to more koje ga je usvim nijansama neotkrivenih boja okruìlo. I stvorilo.Pronalazak krivca nije mi olak{ao, a ~e`nja za povratkompostala je dio mene.

ZOV OTOKAPrigoda se ukazala kada sam saznala da na otoku postojina{a poslovnica u kojoj rade petorica radnika DP ElektrojugDubrovnik i o kojima nikada nismo pisali. Zov otoka postaoje zaglu{an kada sam nedavno pro~itala da je WWF - Svjet-ska zaklada za prirodu, proglasila Vis, Lastovo i Mljet,zbog njihove neoskvrnute ljepote, me|u deset zadnjih raj-skih mjesta na Sredozemlju. Dogovorila sam sve potankostiputovanja i krenula dan ranije, kako bih uhvatila jutarnjubrzu prugu koja polazi iz gru{ke luke. Moj ugodni sugovor-nik i pratitelj na dana{njem vija|u je mr. sc. @eljko Batino-vi} - Campo, voditelj poslova za{tite na radu u Elektrojugu i~ovjek koji popravke kabela u jezerima Nacionalnog parkaima u malom prstu. Putem se prisje}amo kako su ranijihgodina na{i radnici izvla~ili 10 kV kabel s dna jezera, po-pravljali ga na malim ribarskim brodi}ima i vra}ali ponovnona dno, a sve to bri`no paze}i da se ne naru{i jedinstvenipodmorski svijet. I dakako, pod nadzorom i uz suglasnost(koju je bilo te{ko pribaviti) stru~njaka i za{titara razli~itihprofila.

ZAMJENAPODMORSKOG KABELAUZ OÛVANJE KORALJA

- Nu`no je zamijeniti, a to je posao koji nam predstoji uskoro,trideset godina stari podmorski kabel 10 kV koji napaja naseljeSoline i oto~i} sv. Marije - kaè @. Batinovi} i dalje obja{njava -Jo{ uvijek ~ekamo odobrenje Instituta za oceanografiju zbognalaza vrijednih koralja, jer bi polaganje novih kabela moglougroziti to nalazi{te. U ovom trenutku sve je u stanju mirovanja inema inicijative niti sa strane @upanije, ekologa ili Elektrojuga.A, dotle potro{a~i trpe ~este kvarove na dotrajalom objektu.Moj suputnik mi tako|er skre}e pozornost na morski krajobrazuz koji plovimo, Elafite, blizinu Pelje{ca, prolaz izme|u oto~i}aOlipe i Jakljana, Mljetski kanal... S gu{tom ponavljam gradivoo najljep{em i najzelenijem jadranskom otoku, njegovih 37 ki-lometara duljine i prosje~no tri kilometra {irine, osmom poveli~ini u na{em moru, o njegovoj blagodatnoj klimi vrlo to-plih ljeta i blagih, ki{ovitih zima, vodama jezera koje obilujuhranjivim solima, o ~istom zraku i bujnoj vegetaciji koja i naj-vru}e dane ~ini ugodnima i bez te{ke omare. I bez svih ovihprisje}anja ja sam znala koliko }e mi biti te{ko napustiti ovajslatki rajski vrt, ~ije su {ume neko} bile nastanjene mno{tvomp~elinjaka i koji je po medu i dobio ime (melita, gr~. i mell,mellis, lat.). Kako bih se razbudila skre}em razgovor na ozbi-ljnije teme, one koje su nas dovele na Mljet.

UPOZNAJMO ENERGETSKI KRVOTOK ILJUDE KOJI O NJEMU SKRBE

Treba upoznati njegov energetski krvotok i ljude kojima je toosnovna briga. A, oni nas do~ekuju u Sobri, donedavnosamo ribarskom, a danas ve} trajektnom i turisti~kom nase-lju, odakle svi zajedno kre}emo u njihovo radno sjedi{te uBabinom Polju. S iznimkom Igora Popovi}a, koji je danasmorao obaviti lije~ni~ki pregled, na{i su doma}ini MiljenkoKlobasa, brigadir i vo|a grupe, u HEP-u ve} 17 godina,Bo{ko Hajdi}, elektromonter ve} 15 godina, Peri{ Bu{urelo,deset i Ivo Matana, ~etiri godine - obojica elektromonteri.Njih petorica organizacijski pripadaju Pogonskom uredu

Ston, a i njihov otok je najbliì upravo Pelje{cu, pa se odatle idvostrano napaja 10 kV podmorskim kabelom iz Prapratna ijednakim takvim iz Dinga~a.

U Babinu Polju, op}inskom sredi{tu otoka, smje{tenom nanajvi{oj naseljenoj nadmorskoj to~ki, vrlo slikovitom i vrloduga~kom naselju s nizom crkvica razli~itih stilova, stièmodo pogonske zgrade, odnosno sjedi{ta Hrvatske elektropri-vrede na otoku Mljetu. Sre}om da je natpis o pripadnostispomenutoj tvrtki dobrano izblijedio, pa }e slu~ajni putnikte{ko mo}i nabasati na ovu adresu. Jer, u bajkoviti svijetanti~ke Melite, nadomak samog Nacionalnog parka, te{ko jei zamisliti ljep{i smje{taj za radnike najzna~ajnije hrvatsketvrtke.

POSLOVNICA U KONTEJNERU?!Za odabir ovog kontejnera trebalo je ma{te i smjelosti. Nakontoliko godina rada, jo{ uvijek se iznenadim kako ma{ta kodnas funkcionira.

Kada sam ih zapitala kako im je unutra, ~ula sam u jedan glassimfoniju dojmova. Jedno je prevagnulo: zimi je puno lak{e,jer imaju grijalicu.

- Ljeti oko podne bude tristo stupnjeva - govore oni i nastav-ljaju. Kada smo jutros u{li ve} je bilo 40 stupnjeva Celzijuso-vih. Evo, ako èlite u|ite unutra i provjerite, ali mi vam to ne bisavjetovali. Ohrabrih se i u|em. Nisam imala gdje zapisatipodatke. Miljenko i @eljko pate zajedno sa mnom i od suput-nika u tren oka postaju supatnici. De~ki za to vrijeme {etkajuokolo. Nedaj Boè da vam zatreba sanitarni ~vor, morali bi gapotraìti u najblièm kafi}u.

- Kontejner smo dobili prije 17 godina, a prije njega radilismo u jednoj garaì. To je bilo jo{ gorje, govori Miljenko. A,oni rade ba{ sve i u svako doba dana na raspolaganju susvojim potro{a~ima i svojoj mreì. Zovu ih doma i oniuska~u neovisno o dobu dana ili no}i, o vremenu ili nevre-menu. Oni obavljaju o~itanja, iskap~anja, sve ono {to je usjedi{tima razdijeljeno po slu`bama na otoku je posao njihpetorice.

izravno

SVI ZAHVATI U NACIONALNOM PARKU PODLIJE@U POSEBNIM MJERAMA ZA[TITE - KAKO NA KOPNU - TAKO I U MORU,JER NE MO@E SE POSAO OBAVLJATI TAKO DA SE UNI[TI OKOLI[ ZAGA\ENJEM ILI ONEÎ[]ENJEM (PRIMJERICE ULJNIMKABELIMA), A TAKO\ER TREBA [TO PRIJE UKLONITI OSTATAK ZRA^NOG DALEKOVODA, JER PREDSTAVLJA STALNUOPASNOST OD PO@ARA

46

Dalekovod pod Proùrskom lukom Jo{ je kilometar dalekovoda na drvenjacima koje trebazamijeniti

ZA ZAMJENU JO[ KILOMETARDRVENJAKA

Zapisujem podatke iz osobne karte i uvijek se ugodno izne-nadim s kojom lako}om, kako rado i s nekakvim ponosomna{i ljudi govore o dosad izgra|enim objektima svog po-dru~ja. Ili im je to najlak{a tema, ili im je stvarno drago bro-jiti kilometre dalekovoda i kabela? Bez obzira koji je razlog,na{ prelijepi zeleni otok ima 24 TS 10/0,4 kV, 50 km dale-kovoda 10 kV, 20 km KB 10 kV, blizu 30 km podmorskog 10kV kabela i pribli`no 35 km mreè niskog napona. Rijetkonaseljen, posljednjih desetlje}a i ve}inom raseljen, otokdanas broji malo vi{e od tisu}u ìtelja i blizu 900 po-tro{a~a.

Prije godinu dana obavili su doista velik i zna~ajan posao,dakako uz ispomo} iz Dubrovnika. Nalogom dràvnog in-spektorijata bilo je nu`no ukloniti preostali dalekovod 10 kVna drvenim stupovima koji je prolazio cijelom duljinom Na-cionalnog parka i kablirati ga. Ranijih su godina ve} kabli-rali ~etiri kilometra dalekovoda, lani jo{ {est i sada jepreostao samo jedan kilometar drvenjaka.

- Svi zahvati u Nacionalnom parku podlijeù posebnim mje-rama za{tite - nagla{ava @. Batinovi} - kako na kopnu, tako iu moru. Ne moè se posao obavljati tako da se uni{ti okoli{,zaga|enjem ili one~i{}enjem (primjerice uljnim kabelima),a tako|er treba {to prije ukloniti ostatak zra~nog dalekovo-da, jer predstavlja stalnu opasnost od poàra.

BENEDIKTINSKI REDOVNICISV. MARIJE ZASLU@NI ZA

RAZVOJ PISMENOSTII KULTURE

Zaputili smo se prema Nacionalnom parku, udahnuli zgu-snutu borovinu i opojan miris suhog bilja, osluhnuli miloz-

vu~an pjev raznolikih pjevica, ~eznutljivo bacili pogled nabistrinu Velikog i Malog jezera i benediktinski samostan,zami{ljaju}i vrijedne opate kako u hladu stoljetnih {uma, uti{ini mora i kamena, u svom skriptoriju prepisuju liturgij-ske knjige, misale, brevijare, kako stolje}ima unaprijedostavljaju mudrost vremena. Benediktinski redovnici sv.Marije zaslu`ni su za razvoj pismenosti i kulture uop}e, ali iza razvoj vje{tine graditeljstva, glazbe, uzgoja maslina iloze. Njima moèmo zahvaliti da jezera izgledaju ovako, jersu se do 17. stolje}a punila samo podvodnim kanalima.Oni su pro{irili tjesnace i kanal, more je ispunilo jezerskiprostor i po zakonu plime i oseke po~elo otjecati prema ot-vorenom moru. Tako to traje do dana{njih dana. Kroz tje-snac more ulazi {est sati i u jednako tolikom vremenu izlazi,a mudri redovnici su jako strujanje na tom mjestu iskoristiliza pokretanje mlina. Da ih je bilo pustiti, sigurno bi otkrili ielektranu.

I tako je, puno stolje}a nakon - zbog jedinstvene ljepote togkrajobraza, stoljetnih mediteranskih {uma, specifi~ne pri-rodne jezerske cjeline, kulturno-povijesnih spomenika:anti~ke pala~e i starokr{}anske bazilike u Pola~ama, spo-menutog samostana na oto~i}u sv. Marije, te drugih prirod-nih vrijednosti - sjeverozapadni dio Mljeta progla{en 1960.godine Nacionalnim parkom.

NITKO POPUT NAS NE TRO[I TOLIKOKATODNIH ODVODNIKA

A, mi pratimo dalekovodnu putanju kroz borove i razgovara-mo o nu`nosti njegova {to brèg otklanjanja.

- Najvi{e pote{ko}a u radu stvara nam upravo dalekovod nadrvenim stupovima, onaj izvan Nacionalnog parka, koji pro-lazi duljinom cijelog otoka - kaè Miljlenko. - Ne samo da jeprijetnja zbog mogu}eg opoàrenja, nego je i podloàn~estim kvarovima, star je vi{e od 35 godina i na vrlo je

te{kom i nepristupa~nom terenu, a poznato je da ju`ni diootoka trpi najve}a atmosferska pra`njenja na podru~ju ju`neDalmacije. Tu je i jako jugo i posolica, pa ìca samo pukneko od {ale. Mislim da nitko ne tro{i toliko katodnih odvodni-ka kao mi. A, otok je doista dug, nas samo petorica, nedo-staje nam i kvalitetnija oprema za rad, primjerice,hidrauli~ka platforma (korpa) za rad na visini. Nemamo nidizalicu, pa ve}e terete dièmo ru~no. Mo`da smo danasjo{ mladi, ali sigurno je da takvo prekomjerno naprezanjeugroàva zdravlje, a nas nema tko zamijeniti.

Njima kad samo jedan ~avli} fali moraju na kopno, u dubro-va~ko sredi{nje skladi{te. Trebalo bi stvoriti ve}e zalihematerijala, a gdje ga smjestiti? Tako se dogodi da ne{to po-fali tijekom ve}ih kvarova, a putovanje na kopno dodatni jegubitak vremena i dulje razdoblje bez elektri~ne energije zapotro{a~e.

Ono {to ih ~eka ili {to prièljkuju je dovr{enje izmjena ni-skonaponske mreè na isto~nom dijelu otoka, zamjena sta-re stupne trafostanice u naselju Maranovi}i, jer je u lo{emstanju, nesigurna naponski i prijete}a za okoli{, pa su njenouklanjanje naloìli i inspektori. Lani su izgradili tri nove tra-fostanice, u Pola~ama, Pomeni i Sobri.

Ovi mladi ljudi zagrintaju kojiput zbog u~estalog rada izvanradnog vremena i zato jer nikad nisu sigurni kada }e mo}ikoristiti odmor. A sve se to ba{ nikako ne nagra|uje. Otkadim je kolegica Mara oti{la u mirovinu prije koju godinu,vi{e im iz Stona ni HEP Vjesnik ne stiè !?!

Ali, na Mljet neizostavno treba do}i. Treba prikupiti novuìvotnu snagu i otkriti du{i pravo bogatstvo. A uz to otkritida se pravo bogatstvo na{e tvrtke nalazi u ljudima koji tamorade - u njima petorici o kojima ovisi cijeli otok.

Vero~ka Garber


Nova TS zamijenila je stupnu u luci Pola~e

Izrada spojnice na podmorskom kabelu u Mljetskom jezeru Bo{ko Hajdi} na stupu u Babinom polju

Podmor-ski kabelo{te}ensidrenjem

Stara STS u Maranovi}ima koju treba hitno zamijeniti Kabel se moè izvla~iti i popravljati samo na ovakvim brodovima

TS 110/35 kV STON

NIJE ODOLJELA ZOVU DALJINSKOG VO\ENJAJEDINA visokonaponska transformatorska stanica na Pe-lje{cu, TS 110/35 kV Ston, pu{tena je u pogon 1960. godi-ne. Pro{irena je ve} ~etiri godine kasnije kada je izgra|en DV110 kV Ston - Dubrovnik i upravlja~ka zgrada. Postrojenje110 kV izvedeno je s jednostrukim sabirnicama, ima tri dale-kovodna polja, dva transformatorska polja (transformatori susnage 20 MVA) te mjerno polje. Na svojim sabirnicamau~voruje tri vrlo zna~ajna 110 kV dalekovda (DV Komolac,DV Neum i DV Blato) i predstavlja zna~ajnu ~vornu to~ku pri-jenosne mreè na podru~ju ju`ne Dalmacije. Ova TS imazna~ajnu ulogu i u distribucijskom smislu, jer predstavlja je-dinu pojnu to~ku 35 kV distribucijske mreè za cijeli poluo-tok Pelje{ac, ju`no obalno i oto~no podru~je premaDubrovniku.

I u kasnijim godinama zamjenjivani su dotrajali dijelovi opre-me, a uz {estero~lanu trajno organiziranu posadu, koja jeprovodila nadzor i upravljanje, s TS tijekom vi{e od ~etiri de-setlje}a nije bilo nikakvih problema. Ali, mijenjaju se vreme-na i obi~aji {to bi rekli stari Latini, pa tako ìve i ìvahnestanice, poput ove, zamjenjuju one druge, bez ìve du{e, ilimrtve, kako bi to slikovito rekao jedan na{ kolega uklopni~ar.

- Zbog va`nosti ovog postrojenja, velike udaljenosti od grad-skih sredi{ta, racionalizacije poslovanja i nedostatka kadra,ve} odavno se ukazala potreba za {to hitnije uvo|enje ovogpostrojenja u sustav daljinskog vo|enja (SDV), obja{njava miJadranko Radovanovi}, tehni~ki direktor PrP Split.

Me|utim, TS Ston }e biti ne{to izme|u, autmatizirana, ali nei potpuno mrtva. Bit }e u njoj dvo~lana posada (Ante Bitu-nac, koji jedini ostaje od njih pet i koji }e dobiti jo{ jednogpripravnika) i pomo}ni radnik. Ali, to }e biti od sljede}e go-dine. A kako je sada, uvjerila sam se sredinom srpnja, kadasam krenula u inspekciju s tehni~kim direkotorom PrP SplitJadrankom Radovanovi}em i Darkom Biukom, odgovornomosobom iz Odjela ZIP (zamjene i prilago|enja).

O ^VORI[TIMA I ÔKOTIMA

Puno je lipo i}i tako s inènjerima na put. ûje{ sve o kabeli-ma, glavama i rastavlja~ima, o ~vori{tima i naponskim polji-ma, ali i onima koja nisu pod naponom, ali su zato pod~okotima i odazivaju se na ime vinograd. A ako treba biratiizme|u, primjerice, pokojeg megavoltampera ili maligana,nemamo se {to dvoumiti, ni inènjeri ni ja.

I tako, rije{eni bitnih dvojbi glede mjernih jedinica, prelazimomeku granicu i pribliàvamo se poluotoku Pelje{cu koji je poz-nat po na{oj visokonaponskoj TS Ston. Istina, poznatiji je pojo{ pone~em, ali o tomu u nekom gastronomskom prilogu.

RADOVI UZ NAPON

A sada na posao. [to kad se temelji saliju i u~vrste?

- Dovr{etkom pripremnih radova, omogu}it }e se ugradnjanove opreme za upravljanje, signalizaciju, za{titu i mjerenje, asamim tim i uvo|enje u SDV, kaè Darko Biuk, koji }e nadziratiovu fazu radova.

Izvo|enje radova na platou 110 i 35 kV postrojenja se odvija ublizini napona, jer postrojenje istodobno mora ispunjavati svo-ju funkciju u prijenosnom i u distribucijskom smislu. Dodovr{etka radova u TS Ston, blokirani su izlazni rastavlja~i u110 kV vodnim poljima Neum i Komolac. Tako|er se, zbogdemontiranog 110 kV mjernog polja, relejna za{tita poljaNeum i Komolac napaja iz naponskih mjernih grana VP Blato.Spomenute gra|evinske radove u TS Ston izvodi tvrtka Bu-dim-Brijezi d.o.o. iz Stona.

KRAJEM GODINE"UMIROVLJENI^KA FE[TA"

Kako opreza nikad dovoljno, umjesto da gledam one mrtva~keglave koje me upozoravaju na prisutnost visokog napona i

opasnost, ja se odlu~ujem za sigurnost i udobnost uklopnice iza ìve ljude, kako bi to lijepo rekao jedan od mojih {efova jer,kona~no, ovo je jo{ uvijek ìva trafostanica.

U smjeni je Ratko Prkut, ali dok ovaj tekst osvane u na{em gla-silu - on }e ve} uìvati plodove svog ~etiri desetlje}a dugogminulog rada. Naime, posljednji dan srpnja je i njegov po-sljednji radni dan. Otkad je, jo{ davne 1958. godine, postaostipendist Elektroprivrede, Ratko se vi{e nije odvajao odHEP-a. Pro{etao je kroz TS Bilice u [ibeniku, TS Komolac krajDubrovnika i kona~no se, 1965. godine, zadrào u blizini rod-nog mjesra Hodilj, u TS Ston.

- Bilo je puno lijepih dana koje smo proveli ovdje zajedno. Do-bro smo se slagali i druìli jer smo isto godi{te. Bili smo najbo-lja TS u PrP Split u kojoj nikad nije bilo ni radnih ni ljudskihproblema, kaè R. Prkut. On }e, kao i kolega Ivo Kunica koji jeumirovljen krajem lipnja ove godine, ostati u smjeni, po ugo-voru, do kraja godine kada }e se stanica automatizirati. Njiho-ve radne kolege Ante Glavini} i Ivo Vuleti} ve} su umirovljenikrajem 2001. godine. Kad se svih ~etvero kona~no oprosti sasvojim radnim mjestom uklopni~ara napravit }e, kako naja-vi{e, veliku i nezaboravnu umirovljeni~ku fe{tu.

A onda }e se i Ivo i Ratko okrenuti moru, vrtu, maslinama,bo}ama...

- Falit }e mi jedan od mojih poslova koje sam radio tolike godi-ne, kaè Ivo Kunica, misle}i na onaj uklopni~arski, koji je radiotridesetosam godina u istoj, ovoj TS.


izravno

Gradili{te u TS Ston, gdje gra|evinske radove izvodi tvrtka Budim-Brijezi iz Stona


Dogovor izme|u predstavnika investitora PrPSplit Jadranka Radovanovi}a, Mije Tadijanca iDarka Biuka i predstavnika izvo|a~a, Pere Bu-dimira, direktora tvrtke Budim-Brijezi d.o.o.

U TS Ston proveli su svoj radni vijek, asada se opra{taju od nje: Ivo Kunica i Rat-ko Prkut, kolege i prijatelji

Miro Konjuh, pomo}niradnik, i nadalje }e sebrinuti o okoli{u, a skok-nut }e - prema potrebi -i do TS Opuzen

BEZ TRE]E NEMA SRE]E

Mala i skrivena na raskri`ju izme|u Hodilja, Stona i êsvi-nice, TS Ston postala je pravo gradili{te. Ne ba{ nje`nizvukovi gra|evinskih strojeva taknuli su u njen djevi~anskimir i opasno ga na~eli:

- Pripremni radovi obuhva}aju ugradnju elektromotornihpogona na rastavlja~e, zamjenu manjeg broja aparata(mjernih transformatora i rastavlja~a), izgradnju temelja zaaparate i upravlja~ke ormare, izradu kabelskih kanala, cijevii okana te adaptaciju stare radionice u novu upravlja~nicu,kaè Mijo Tadinac iz Odjela zamjena i prilago|enja kojinadzire gra|evinske radove. On je nekako posebnouzbu|en, {to te{ko moèmo dovesti u vezu s ovim bu{oti-nama koje nam pokazuje. Ali, ubrzo sve saznajemo. Su-pruga mu je upravo u rodili{tu i i{~ekuje se sretan ishod.Mijo ima dvije k}erkice i ne treba nam dodatne mudrostipa da zaklju~imo kako se ovog puta o~ekuje produìteljloze Tadinac! Ali, Mijo je postao ponosni otac tre}e k}erki-ce. Svi koji smo s njim proìvljavali te posljednje sateis~ekivanja iskreno mu ~estitamo.

ZAMIJENJENE STARE KABELSKE ZAVR[NICE NA HVARU

NOVE GLAVE ZA STARU TEHNOLOGIJU

HVAR i njegovi susjedni srednjodalmatinski otocikona~no su odahuli. Tijekom prve polovice srpnja, to~nijeod 2. do 14., visjeli su samo na jednoj ìci i napajali seisklju~ivo iz Stona. U tom razdoblju obavljena je zamjenakabelskih zavr{nica (glava) u KS 110 kV Travna na otokuHvaru. S obzirom da su se radovi odvijali u srcu turisti~kesezone, odgovorni ljudi splitskog PrP-a pobrinuli su se dane bude neugodnih iznena|enja te da turistima idoma}em stanovni{tvu ne padne mrak na o~i usred dugihi toplih ljetnih dana. Organizirali su posebna deùrstva u110/35 kV Ston na Pelje{cu i TS 110 kV Blato na Kor~uli.

- Sada s olak{anjem moèmo re}i da je sve dobro pro{lo ida su planirani radovi obavljeni na najbolji mogu}i na~in, uzadanom roku i visoko profesionalno, podnosi izvje{}eSre}ko Aljinovi}, odgovorna osoba iz Odjela odràvanjaPrP-a Split.

Stare uljne kabelske zavr{nice tipa STK EHU 132 zamijen-jene su uljnim zavr{nicama Kabeldon APEBO 1452K-TBXB-185. Radove na montaì novih zavr{nica obavioje, prema najvi{im normativima, stru~njak {vedske tvrtkeABB Simeon Popov, uz tehni~ku i radnu potporu radnikaOdjela odràvanja. Kako izvedba postrojenja nije omo-gu}avala zatvaranje uljne cirkulacije izme|u kabelskihzavr{nica i kabela u KS Travna, u kabelu se stvorio podtlakkoji je, radi lo{eg brtvljenja u KS Slatina na Bra~u s kojomje povezana podmorskim kabelima, uzrokovao ulazak zra-ka u instalaciju. Taj problem je rije{en zamjenom mano-metra i degasifikacijom kabelskih zavr{nica, odnosnokabela u KS Slatina.

I nakon ove obnove i montaè novih glava ostaje ~injenicada je jo{ uvijek rije~ o staroj tehnologiji. Prema tomu, naHvaru, osim ve} spomenutih glava, ni{ta nova!

Marica @aneti} MalenicaSnimio: Sre}ko Aljinovi}

Zamjena kabelskih zavr{nica u KS 110 kV Travna na otoku Hvaru obavljena je uspje{no u srcu turisti~ke sezone

Montaù novihzavr{nica obavio jeprema najvi{im stan-dardima stru~njak{vedske tvrtke ABBSimeon Popov, uz teh-ni~ku potporu radnikaOdjela odràvanja

nu`da

49

DR. SC. MARIJA O@EGOVI] - PRVA @ENA DISPEÊR U HRVATSKOJ

UZ DANA[NJU TEHNIKU I ZNANSTVENADOSTIGNU]A - MOGLO BI BITI I BOLJEDR. SC. Marija Oègovi}, umirovljeni redoviti profesorFakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnjeSveu~ili{ta u Splitu, ove godine obiljeàva neobi~an ju-bilej: 50 godina otkako je postala prva èna - elektroe-nergetski dispe~er u Hrvatskoj, odnosno biv{oj dràvi, avjerojatno i {ire. Tek desetlje}ima poslije, naslijedila juje Snjeàna ûi} ]oko koja je danas, tako|er, jedinaèna dispe~er, kako u HEP-u tako - prema informacijamas kojima raspolaèmo - i u Europi.

Svoju radnu karijeru dr.sc. Marija Oègovi} zapo~ela jeu HEP-u davne 1953. godine i to kao dispe~er. Nakon je-danaest godina rada odlu~ila se za profesorski poziv ipre{la na Fakultet, gdje je i umirovljena. Nedavno je, po-slije to~no pedeset godina, sa svojim suprugom Karlom,na{im umirovljenim kolegom, posjetila na Vrboranusada{nji Dispe~erski centar Dalmacije i upoznala se snovim uvjetima rada i suvremenom tehnologijom koja jena raspolaganju njenim kolegama - nasljednicima.

Premda tijekom tog kratkog posjeta nije mogla vidjeti i~uti sve {to ju je zanimalo, uspjela je kao iskusni ener-geti~ar o svemu ste}i odre|eni dojam i stoga smo je za-molili da nam odgovori na nekoliko pitanja.

HEP Vjesnik: Kako je bilo biti dispe~er prije pede-set godina?

Dr. sc. Marija Oègovi}: Ako mislite na mjesto i uvjeterada dispe~era pedesetih godina pro{log stolje}a, ondaje to izgledalo ovako: pisa}i stol i na njemu dva"mu{i~ava" telefona od kojih je jedan induktorski (to jeonaj s ru~icom kakvu ima starinski mlinac za kavu).To~no vrijeme je pokazivala okrugla budilica koju su,pak, kontrolirali na{i ru~ni satovi. Na stolu su bili papiri:pogonski dnevnik za upis podataka i pogonskih doga|ajadojavljenih telefonom, knjiga depe{a, pogonska uput-stva... Na zidu velika shema postoje}e mreè kopirana naozalitu. Ne znate {to je ozalit? Nije ni va`no. Skoro samzaboravila spomenuti petrolejku.

HEP Vjesnik: [to se tada moglo vidjeti na toj zidnojshemi, odnosno kakvom smo mreòm raspolagali?

Dr. sc. Marija Oègovi}: Najve}a elektrana je bila HEKraljevac sa 64 MW snage, pa HE Manojlovac s 24 MW iHE Jaruga sa 6 MW. Stara HE Ro{ki slap, 800 kW, sin-kronizirana je na mreù nekoliko godina kasnije. Tada sepojavila i industrijska TE Jugovinil u Ka{tel Su}urcu od16 MW, s kojom je Elektroprivreda imala ugovorni od-nos. To je od izvora bilo sve. Ve} su bili izgra|eni nekivodovi za napon 110 kV na betonskim stupovima. Odnjih je DV Kraljevac-Lozovac bio pod naponom 60 kV, avod Kraljevac-Mostar pod naponom 35 kV. Od zate~enihstarih vodova bili su jo{ samo 60 kV vod Kraljevac-DugiRat-Dujmova~a kod Splita te 30 kV vod Manojlovac-Lo-zovac-TEF kod [ibenika i jo{ 30 kV vod Lozovac-Zadar.To su bili vodovi prijenosnog obilje`ja, premda pod na-ponom niìm od 110 kV. Sustav Dalmacije bio je odvo-jen od ostalih dijelova tada{nje dràve. Spomenuti voddo Mostara bio je radijalan. U Mostaru je radila mala TE,a bila je u nadle`nosti dispe~era u Splitu. Sje}am senevjerice kolega u Mostaru kad su prvi put ~uli ènskiglas.

Veliki dio Dalmacije tada jo{ nije bio elektrificiran.Opskrbljivali smo tri industrijska diva: tvornicu karbida icijanamida "Dalmacija" u Dugom Ratu, TEF kod [ibenikai TAL (Tvornicu aluminija) kod Lozovca. Op}a potro{njarasla je stopom od pribli`no 10 posto godi{nje. Sve je to

trebalo uzeti u obzir kod izrade godi{njih planova proiz-vodnje i dnevnih planova rada elektrana. Uvijek je biloaktualno pitanje: ho}e li se pojaviti ciklona u \enovskomzaljevu koja pouzdano donosi ki{u?!

HEP Vjesnik: Dispe~erski posao obavljali ste skorojedanaest godina. Koje su se promjene dogodile ti-jekom tog desetlje}a u radu Slu`be?

Dr. sc. Marija Oègovi}: Uvijek je bilo promjena koji-ma se trebalo prilagoditi. Dovr{ena su 110 kV ~vori{taKraljevac, Dugi Rat, Meterize i Bilice, udvostru~ena je110 kV veza Kraljevac-Metrize-Bilice. Krajem 1960. go-dine pu{tena je u rad HE Peru}a, povezana 110 kV vo-dom na TS Meterize. Izradnja velike akumulacijeuzvodno od HE Peru}a potpuno je izmijenila reìm vodaCetine, a time i na{ na~in rada. Ve} sredinom 1962. go-dine krenula je u pogon prva faza HE Zaku~ac, a uspo-stavljena je i 220 kV veza Zaku~ac-Mraclin, pa Dalmacijavi{e nije bila elektroenergetski otok. Moram re}i da su sebitno popravile i telefonske veze, ali i umnoìle, odnosnobilo je puno vi{e zvonjave. Daljinski prijenos podatakanisam do~ekala.

Vjesnik HEP-a: Na Vrboranu ste se uvjerili da di-spe~eri danas imaju zna~ajnu suvremenu tehni~kupotporu (daljinska mjerenja, daljinsko upravljanje,uvid u stanje mreè na ekranima, trenutnu dojavuispada...). Me|utim, nije nam promakla Va{a izja-va: Moglo bi biti i bolje! [to ste pod tim mislili?

Dr. sc. Marija Oègovi}: Razlika je doista velika, alimislim da bi prema mogu}nostima dana{nje tehnike i uzprimjenu novih znanstvenih dostignu}a, mogla biti ive}a. To "bolje" ne bi bilo vidljivo, vjerojatno ne bi bilonekih novih kutija. Rije~ je o softverskoj nadgradnji. Negovorim potpuno kompetentno, jer nemam cjelovit uvidu dana{nje stanje, mo`da ipak negdje ne{to postoji.Mogu se posluìti primjerom incidenta koji je 15. svib-nja cijelu Dalmaciju ostavio u mraku, a nikakve oluje ilinevremena nije bilo. Bila je rije~ o prenapregnutom po-gonskom stanju, bez rezervnih prijenosnih mogu}nosti.Postoje programi koji na temelju skupa daljinski prene-senih pogonskih podataka, automatski procjenjuju rizikod nekog ispada tamo negdje, a do kojeg moè i nemora do}i. Ukoliko takav rizik postoji, taj }e program todojaviti i re}i: ostane li ovakvo stanje, moglo bi vam sene{to ru`no dogoditi, poku{ajte to rije{iti bolje. Slijedipitanje trajanja uspostave normalnog stanja, a dok do teuspostave ne do|e - potro{a~i su bez napajanja. I tumogu pomo}i smi{ljeni ra~unalni programi orijentiranina konkretnu mreù i njene stvarne mogu}nosti. U testvari se upli}e i hijerarhija u pogledu nadle`nosti i od-govornosti, koja ima bitan utjecaj na uspje{nost rada.Lo{e je, primjerice, kada "trgovci" elektri~nom energi-jom, {to je sada moderno, dobiju prevlast nad na{omstrukom.

Suprug i ja radimo ve} godinama na ud`beniku "Elek-tri~ne energetske mreè", a do sada je objavljeno pet odpredvi|enih osam svezaka. U ~etvrtom svesku su tri od~etiri poglavlja posve}ena mogu}nostima suvremenogplaniranja i vo|enja pogona elektroenergetskog sustava.U petom svesku su preteìto tomu posve}ena dva po-glavlja. Osnovni naputci, zna~i, postoje, a ostvarenje iprimjenu bi trebalo povjeriti timu ili timovima koji bi setek morali specijalizirati za te poslove.

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

VELIKI DIO DALMACIJE PRIJE 50 GODINAJO[ NIJE BIO ELEKTRIFICIRAN.OPSKRBLJIVALI SMO TRI INDUSTRIJSKADIVA: TVORNICU KARBIDA I CIJANAMIDA"DALMACIJA" U DUGOM RATU, TEF KOD[IBENIKA I TAL (TVORNICU ALUMINIJA)KOD LOZOVCA. OP]A POTRO[NJARASLA JE STOPOM OD PRIBLI@NO 10POSTO GODI[NJE. SVE JE TO TREBALOUZETI U OBZIR KOD IZRADE GODI[NJIHPLANOVA PROIZVODNJE I DNEVNIHPLANOVA RADA ELEKTRANA. UVIJEK JEBILO AKTUALNO PITANJE: HO]E LI SEPOJAVITI CIKLONA U \ENOVSKOMZALJEVU KOJA POUZDANO DONOSIKI[U?!

.... prije 50 godina - prva èna dispe~er

razgovor s povodom


Dr. sc. Marija Oègovi} danas i ...

VRTI^KI PROJEKT STRUJA - KAKO ONA NASTAJE?

IZ PRSTI]A IZLAZE "PECKE"OSMERO DJECE iz Dje~jeg vrti}a "Petar Pan" iz Faàne, upotrazi za znanjem, zimus su s tetama Ljiljanom Braji} iLjiljanom Folo, odgajateljicama skupine "Cvjeti}i" - posjeti-li TS Dolinka i Centar daljinskog upravljanja u Puli. MilanZenzerovi}, {ef dispe~era, bio im je u~itelj i doma}in.

Svako dijete iskazuje svoje interese, pa su u vrti}u podije-ljeni u nekoliko skupina prema osobnim sklonostima. Ovaskupina djece pokazuje posebno zanimanje prema - struji.

- Uo~ila sam takvo zanimanje kod djece i stoga smo orga-nizirali izlet - posjet TS Dolinka. A evo nas sada u Centru.Bit }e to poticaj za dje~je stvarala{tvo i kreativnost. Svatkood njih zanima se za ne{to drugo. Bitno je to uo~iti, poticatii njegovati. U radu s djecom pred{kolskog uzrasta najbitni-je je za razvoj njihove li~nosti upravo uo~iti njihove sklono-sti i poticati ih, kaè teta Ljiljana Braji}.

U {etnji kroz "Dolinku" djecu je proveo M. Zenzerovi} i bi-ranim je rije~ima, dostupnim razumijevanju dje~jem uzra-stu, opisao kako nastaje struja. U trenutku odu{evljenjamali Matija Baf uskliknuo je: Joj, ovo je jako zanimljivo i to}u u vrti}u crtati. Ina~e, mali Matija Baf i Matej Ljubi},obojica {estogodi{njaci, iskazuju posebnu sklonost premastruji i upravo su oni inicijatori "Projekta struja". Tijekom

posjeta uo~avali su potankosti i postavljali zanimljiva pi-tanja. Jedno od njih je gdje odlaze gromovi? Na pitanjesvog vodi~a, barba Milana, o tomu {to bi se dogodilo danestane struja, odgovorili su: zapalili bi svije}u, do{li bi dolimitatora i upalili ga, ne bi imali telefona, a ako bi nas net-ko zvao ne bi to ~uli, mogli bi oti}i i do trafostanice i re}i imda naprave novu struju.

U Dolinki su vidjeli kabele i, kaù, crtat }e struju, svidjelaim se, osobito veliki sme|i prekida~i i antene.

Na kraju su Matija i Matej slikovito objasnili kako nastajestruja.

- Moramo se jako, jako jedan do drugoga stisnuti i nasloni-ti, polako se gurkati, pa nam na prsti}ima izlaze "pecke".

U projekt su uklju~eni i roditelji, dobri tate su tako napravi-li strujni krug u vrti}u. Projekt se u vrti}u provodi godinudana, a planiraju i posjet trgovinama elektromaterijala.Dje~je ideje stalno se osmi{ljavaju i razvijaju, jer kako tetaLjiljana Braji} kaè - rad s djecom najljep{i je posao nasvijetu.

Ruà @mak

upoznavanje


Milan Zenzerovi} otkriva tajne Malom Matiji

Ovdje je Pula i ovdje je centar daljinskog upravljanja Neobi~na skupina za dispe~erskim pultom

Matija i Matej, mo`da budu}i energeti~ari, prigodom zimskog posjeta TS Dolinka

SVE POJEDI, SINKO...I TANJUR I @LICU...

Svi znaju da se moè jesti kukuruz - ali moè{ li jestipomo}u tanjura, {alica i vilica izra|enih od kukuruza? Bezproblema. I usput moè{ smanjiti otpad i potro{nju nafte,kaù zagovornici proizvoda koji se prirodno ne{kodljivorazgra|uju. Premda nije potpuno istinito da 'sve {to moè{izraditi iz nafte moè{ i iz kukuruznoga klipa', kako re~eRandy Cruise, farmer iz Nebraske, istina nije ni daleko.

Kukuruz se moè uporabiti u izradi okoli{no prihvatljiveplastike i vlakana, a prona{ao si je i put do proizvoda: ododje}e do materijala za pakiranje hrane. Razgra|ivanjevre}ice napravljene od kukuruznoga materijala traje pri-bli`no mjesec dana. Usporedite to sa stolje}ima kolikotreba da se raspadne vre}ica od materijala dobivenog iznafte.

Tehnologija obe}ava dovoljno da bi Sony, Cargill Dow iDuPont usko~ili u tu pripovijest. Okoli{tarci zasadpridràvaju prosudbu dok proces nije pro{ao iscrpnijuprovjeru, ali priznaju da je potencijal golem.

Izvor podataka: Seattle Times, Associated Press, Phil Roo-ney, 6. svibnja 2003.

Podsjetilo me da se pojavila tvrtka koja misli da je prona{lana~in da za{titi autorska prava na intelektualnom vlasni{tvu.Rije~ je o izumu nosa~a podataka, medijske podloge koja }ese raspasti 48 sati nakon otvaranja za{titne omotnice. Tako}e CD ili DVD trajati koliko je dovoljno da se pogleda kakavfilm, a za dva dana materijal }e zbog brze korozije postatineuporabljiv. Gomila kritike sru~ila se na naizgled naivnu, azapravo zlo}udno glupavu ideju. Na stranu s jarko svijet-le}om ~injenicom da se u 48 sati sve moè komotno presni-miti na trajniju podlogu; zapravo videoteke ne èle brinuti otomu jesu li posu|iva~i vratili posu|eno, pa im umjestoposu|ivanja filmove èle prodavati.

Nije li polako dosta izravne proizvodnje otpada? Ve} smo~esto zajedno razmi{ljali o beskrajnim gomilama vre}ica,kutijica, folija i bo~ica koje ~esto ko{taju (vrijede?!) i vi{eod sadràja koje ~uvaju. Sad se, zna~i, nudi i film kvarljivijiod mlijeka! Zar bi to opet trebao biti napredak potekao izkakvog nevjerojatnog uma, ~ije se tanke misli naj~e{}e od-bijaju od uredskih zidova, bez ikakvih iznimnih dodira s pri-rodom ili ìvotom? Sebi za utjehu, ne vjerujem u uspje{anrazvoj takve politike. Ali realno - tko mene pita?

Jer, s druge strane kovanca, zar ne gledamo i kupujemosvakog dana proizvode da bismo ih odmah bacili? U jednojod stotina besmislenih ritualnih gesta, dodaju nam tako utrgovinama kruh uhva}en listom papira. Ljudi, vide}i bijeloodmah misle ~isto, i forma je kao zadovoljena... a svaka bimikroskopska analiza rasvijetlila tu zabludu, kad bi bilo vo-lje da nam bude bolje; oprostite zbog stiha. A kud' ode po-slije onaj list?

Kovanac ovaj put ima vi{e od dvije strane, jer u slu~ajuproizvodnje iz materijala koji bi se ina~e odbacivao, jo{ ktomu i da se dobije prirodno i ne{kodljivo razgradivi proiz-vod, sve su dobre okolnosti na strani pobolj{anja. Tada seodmah moè razmi{ljati o djelotvornoj zamjeni te{ko raz-gradivih materijala, pa ~ak i u slu~ajevima kad je proizvodve} u svojoj idejnoj razini - besmislica. Jo{ }emo se dugodogovarati oko svrsishodnosti potro{nje energije, ali zapo~etak ~ini se boljim proizvesti neotrovno nego otrovno,uporabiti i oporabiti prirodno obnovljive materijale i usputzaprije~iti {tetu koja }e nastati neispravnim odbaciva-njem...

Jo{ pet ili {est milijuna ovakvih primjera i posumnjao bih usvoja iskustva.

EKO... NOMIJA, LOGIJA, ILI LOGIKA?

Prosje~na djelotvornost goriva ameri~kih automobila ikamiona dodirnula je dvadeset i dvije godine star rekordod 20.4 milje po galonu u 2002. godini, kako nagla{avaU.S. EPA (Ameri~ka agencija za za{titu okoli{a). Ta jestatistika u iznimnom kontrastu prema znatnim po-bolj{anjima u drugim podru~jima motornog prijevoza.Od 1981. godine, prosje~na snaga motora pove}ala se93 posto, a prosje~no ubrzanje (mjereno u vremenu po-trebnom da se iz mirovanja dostigne 60 milja na sat) po-bolj{ano je 29 posto.

Okoli{tarci taj izvje{taj vide kao znak da se ekonomizira-nje gorivom ne}e popraviti dok to ne zapovijedi vlada,ne{to {to sada{nja administracija ne bi rado provodila.Industrija se ne slaè, tvrde}i da je odgovor u boljoj teh-nologiji, jer je primjetno da djelotvornija tro{ila gorivame|u korisnicima nisu tako popularna kao potro{no ja~imodeli. Sve zajedno, osobni automobili i lak{i kamioni,odgovorni su za potro{nju 40 posto ukupne nafte i zajednu petinu ameri~ke emisije uglji~noga dioksida.

Izvor podataka: New York Times, Danny Hakim, 3. svib-nja 2003.

Jedna pra{njava milja duga~ka je 1609,344 metra, a ga-lon ima 3,785411784 litre. Sad znate precizno. A pripovi-jest o potro{nji je malo druk~ija. Sje}am se davnih danakad mi se na dnevnom redu jedanput odjedanput pojavilopitanje novog automobila. U razgovorima s prijateljima,tema izbora vozila uvijek je dinami~na; ~ovjeka za pet mi-nuta moè{ reducirati na devet suza, u~initi potpunomneznalicom bez pojma i ukusa, bez smisla za ekonomiju;~ak ga imenovati lo{im voza~em, a to je uvreda koja sesamo benzinom dade sprati! A sve od silnih savjeta i po-plave mi{ljenja instant - eksperata. U najboljoj namjeri.

Na kraju smo ipak zaklju~ili da je najva`nija cijena kilome-tra. Ona podrazumijeva i auto, i gorivo, i dijelove, i pranje,i servisiranje, i tro{kove registracije, a sve to raspodjeljujese i optere}uje radni vijek i prevaljeni put. Ni tada, kao nidanas, nije se puno rije~i tro{ilo na svrsishodnost tih kilo-metara; svaki je razlog bio jednako dobar. Makar i lo{.

Opel Kadett ko{tao je onda{njih 26 milijuna dinara, a ru-ska Volga to~no polovicu, 13 milijuna. I kupio sam Volgu,ra~unaju}i da jo{ jednu mirno mogu utro{iti kroz gorivo ihara~ prije nego uop}e dosegnem Kadetta. Zna~i, cijenakilometra naglo se srozala. Na vozilo nisam imao nikakvihrealnih primjedaba. Volgu su u to doba u Austriji ~ak rabilikao diplomatski auto. Izda{na prostranost i udobnost da-leko su nadilazili dvostruko skuplje i upola manje Opelovovozilo, a potro{nja nije bila dvostruka. Mondenost zna~kena prednjoj maski lako sam zanemario, trebalo mi je pri-jevozno sredstvo, a ne lijepa igra~ka.

Ne vjerujem da se na~in odabira vozila me|u razumnimsvijetom odonda promijenio; cijena pre|enog kilometra jo{je uvijek jedini pravi na~in. Zasad ne vidim za{to moramplatiti dvostruko da bi imao automobil koji tro{i upola ma-

nje i, fizi~ki vjerojatno a komercijalno potpuno sigurno, netraje ba{ dugo. Kad bi oni makar htjeli... podupirali i omo-gu}ili... {to ne}e... onda bih i ja... jednako svjesno i ostali...ali slabe su {anse... igre bez granica... razumijemo se, ne?

BISTRO, VIDRO!

Engleska vidra, omiljena ìvotinja za koju se mislilo da jepotpuno nestala s nacionalnih vodnih putova, pokazujezapanjuju}e znake brzog oporavka. Vidre se sada moguna}i na skoro 35 posto engleskih rijeka i mo~vara, a to jepeterostruko pove}anje u odnosu na broj otprije 25 godi-na, kako pokazuju rezultati promatranja koje je objavilaVlada. Populacija vidre opadala je u Britaniji i u ~itavojEuropi strmo u {ezdesetim godinama, preteìto zbogra{irene uporabe pesticida. Pobolj{anje kvalitete vodepomoglo je da se vrsta oporavi, ba{ kao i stanje ribljegfonda, a i zbog promjena u na~inu ure|enja obala. Ali,zagovornici vidre upozoravaju da se zadovoljstvo ovak-vim stanjem treba uìvati oprezno, nagla{avaju}i da seìvotinje u odre|ene dijelove zemlje nisu vratile dovoljnobrzo te da automobili jo{ uvijek predstavljaju veliku pri-jetnju vidrama koje povremeno odlutaju na ceste.

Izvor podataka: BBC News, Alex Kirby, 12. svibnja 2003.

Engleska je iz Temze razumnim postupanjem u~inila rije-ku u kojoj opet ima pastrva, a razina zaga|enja prije togzaokreta nadma{ivala je i onu uobi~ajene velegradske ka-nalizacije! Zna~i, nije da se ne moè. U nas se mora priz-nati da je za relativno nizak stupanj zaga|enosti zaslu`naspora ili zaustavljena industrijalizacija, tako da se uzdu`ne isprike iznimkama, relativnu ~isto}u ne moè ba{potpuno pripisati savjesnosti na{ih gra|ana, 'gra|ana' iostalih; a ni djelotvornosti za{titnih mehanizama.

[tovi{e, etika zabranjuje nezasluèn ponos; ~ovjek semoè mirne savjesti ponositi samo vlastitim posti-gnu}em. Ni izdaleka kolektivno ne pripadamo savjesni-ma, urednima, odgovornima i ~istima. Na~in na koji semnogi odnose prema nenadma{nim bogatstvima jednok-ratne prirode Lijepe na{e, doista zasluùje grdnju prijesvake pohvale. Dandanas, dok su mediji svih vrsta i profi-la prepuni izda{nim podacima o posljedicama ~ak i naiz-gled neznatnih one~i{}enja, moramo gledati kakonemu{ti automobile peru na potocima ili kako su namobale trajno povje{ene plasti~kim vre}icama ujedna~eneprljave boje i gusto}e. Morali bi se za~uditi kako se dugove} ~udimo olupinama survanim niz svaku tre}u padinu,bez obzira je li rije~ o parkovima prirode ili ne. A ostaci bi-jele tehnike... ~ije je to?

Uz dana{nju tehnologiju bilo bi mogu}e povezati robu skupcem, o{inuti {teto~ine globom koja }e se pamtiti, papolako, kao ljudi skrenuti prema zdravom razumu.

Za takvo {to potrebno je inicijative koja je pokazana uprimjeru preveniranja zloporabe jednog od sredstavaosobne samoza{tite, tzv. tazera. Ure|aj pomo}ustla~enog plina izbacuje dvije elektrode, ìcom povezanes visokonaponskim izvorom. Udar struje onesposobipogo|enog napada~a. Ako se tkogod dosjeti spravu rabitinapada~ki, uz elektrode izleti i nekoliko tisu}a si}u{nih li-sti}a s posebnim brojem; toliko da ih nije mogu}e svepokupiti. Broj je u trgovini prigodom kupnje ubiljeèn uzime kupca. Otprilike onako kako je pri kupnji automobilabroj karoserije... i tako dalje.

Ali na àlost... i tako dalje. Jo{ dalje.

ZAGA\IVA^ PLA]A... OSTALI TAKO\ER

General Motors, tvrtka koju je Okoli{na za{tita (udrugaEnvironmental Defense) nedavno nazvala Globalnim gri-


kugla na kosini (VII.)

Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijetaSkuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}

ja~em broj jedan, napreduje malim koracima premapro~i{}enju flote svojih vozila, da ne spominjemo ima-ge. Kompanija je najavila dodati tehnologiju smanjenjapotro{nje svojim SUV (Sport utility vehicles, vozilima za{port) i kamionetima do 2008. godine, po~ev{i s triSUV-a sljede}e godine. Tehnologija volumena prema po-trebi koja je primjenljiva kod {est- ili osamcilindarskihmotora, automatski isklju~uje pojedine cilindre kad serabi manje snage, pobolj{avaju}i tako ekonomiziranjegorivom do pribli`no osam postotaka.

Okoli{tarci nisu previ{e impresionirani, predlaù}i da biproizvo|a~i trebali raditi SUV-ove koji izvla~e do 40 miljapo galonu, uz druge postoje}e tehnologije. Zadràvaju}ipogled prema dugoro~nom planu, GM razvija svojHy-wire auto koji vozi uz vodikove gorive }elije, ali tatehnologija ne}e popunjavati izlo`be novih modela ba-rem jo{ 10 do 20 godina. U me|uvremenu, General Mo-tors je nedavno isporu~io tri jednovolumenska vozila sgorivom }elijom u Washington, D.C. gdje }e ih rabiti~lanovi ameri~kog Kongresa.

Izvor podataka: Planet Ark, Reuters, 13. svibnja 2003.

... a mene pri registraciji ka`njavaju s dodatnih 550 kunazato {to tro{im ekolo{ko gorivo. Premda u ispu{nomsadràju od autoplina ne ostane ni{ta {kodljivo netko je,~ini se, razvio tipi~ni 'hrvatski Yale' (jal) zbog relativno ni-ske cijene kombinacije propan-butana, pa pricvrljio navrh~itave investicije jo{ i taj ~udnovati porez na dobrobitzemlje, prirode i dru{tva. Recite i sami; ne trebam katali-zatora, raspolovljena je nabava i zbrinjavanje otpadnogulja, slu{am mirniji rad motora, koristim doma}i proiz-vod... Uz to, dodatno pla}am ekstra tehni~ki pregled plin-skog ure|aja, a svake tri godine i ispitivanje tla~neposude... Ipak, ~ini se da nije dovoljno, pa me dru{tvododatno stimulira i nametom u visini vrijednosti goriva zapribli`no 1200 kilometara. Na naivne upite slijeè se ra-menima.

Tada se zapravo pokaè da eko ovo ili ono u nas nijeshva}eno. Zalud sva deklarativna briga, zalud nampred{kolski odgoj, akcije ~i{}enja okoli{a, legislatura ispecijalisti, sve do ministarstva, kad nije mogu}e uo~itidobrobit u jednom elegantnom potezu stimuliranja upo-rabe ekolo{kih goriva. Odakle potreba da se iz sva~eg iz-rezbari kakav hara~, to ba{ i nije te{ko otkriti. Potrebeuvelike nadma{uju raspoloìvo, pa je normalno (hmm...)da se grozni~avo traga za izvorima. Neshvatljivo je,me|utim, da se u u{tedama i nadalje ne vidi prihod,premda je taj bonus sveprisutan, na{iroko i nadaleko vid-ljiv i treba ga samo ozbiljno uzeti. Tro{iti manje jest imativi{e, to je matemati~ki i logi~ki, logijski i logisti~ki jasno ijednostavno u svom trenutnom u~inku, kao pekmez od{ljiva.

Nedavno je Fiat zapo~eo serijski ugra|ivati sustav za au-toplin u nekoliko novih modela, uz op}e odobravanjeokoli{taraca. Dosad su se ti ure|aji ugra|ivali samo do-datno. Zar to nije na~in da se smanji jedan od znatnijih,zama{nih oblika potro{nje i optere}enja na okoli{u? Da-kako da jest. Ali, kao {to je nedavno u Engleskoj izvedenpred sud ~ovjek koji je sâm proizvodio i tro{io svoj biodi-zel, tojest rafinirano otpadno jestivo ulje, i jo{ u svom vla-stitom automobilu, tako valjda postoji i 'izgovor koji sli~ina opravdanje' za plinsku globu, premda otvoreno sum-njam da okoli{ od tog novca ima ikakve koristi.

Paradoks leì negdje drugdje - u razumijevanju bezshva}anja, u stimuliranju bez poticanja, u u~incima bezdjelotvornosti. Ukratko, u memoriji bez pam}enja. I pada-ju listovi kalendara...

NA NAPONU VE]EM OD 110 kV

NA NEDAVNOJ prigodnoj izlo`bi u DP ElektraKrièvci, a prigodom HEP-ove dodjele nagrada naj-boljim u~enicima, izloèno je nekoliko rijetkih ek-sponata prete`no s pro{logodi{nje velike izlo`be uGradskoj galeriji pod naslovom "Krièva~ko svjetlo".Oni se, naime, ~uvaju za budu}i stalni postav uprvom ve}em hrvatskom izlo`benom prostoru zaelektroenergetiku nazvanom "Muzej Munjara". Spo-menimo da su ovog puta izloèni u potpunoj funkciji:

prvi elektromotor Ma|ara A. Jedlika (stariji od motoraSiemensa, Grammea i drugih), potom prva Edisono-va àrulja s ugljenom niti (kao replika), potom prvaoriginalna izvedba moderne àrulje s volframovomniti na{eg suizumitelja F. Hanamana (to~no u stotojgodini prvog patenta), pa model za zabavu Teslinogtransformatora... Ipak, najve}i interes i gu`va su bili(kako se lijepo vidi na priloènoj slici) kod vjernogmodela tzv. Van de Graaffovog generatora.

53

Dok Upravitelj pogona u Krièvcima I. [afran podiè napon, najhrabriji da se "podigne" na potencijal iznad 110tisu}a volta (110 kV) bio je lokalni krièva~ki majstor Valent Soka~ (ina~e poznati hrvatski {porta{-maratonac), okojem smo pisali u HEP Vjesniku

Ipak, u~inci visokog napona s vi{e od 110 kV najbolje su se vidjeli na kosi mlade i hrabre Zagrep~anke San-je Miklin - HEP-ove nagra|ene u~enice, a mo`da i budu}eg visokonaponskog stru~njaka ili nuklearnogfizi~ara

VAN DE GRAAFFOV GENERATOR U KRI@EVCIMA

za najhrabrije

DESETA ME\UNARODNA DISPEÊRSKA REGATA - SPLIT 2003

OPERATORI SUSTAVA, TR@I[TA, TREJDERI... IOVE GODINE ZAJEDNO NA MORU, UZ VJETAR!VREMENA i nazivi tvrtki se mijenjaju, ali nazivi tradicio-nalnih susreta ostaju. Ovo je deseti tradicionalni susretoperativnog osoblja Europe. Svi ovdje prisutni rade po-slove u energetskom podru~ju, odnosno proizvodnji,prijenosu, kupoprodaji ili nekoj srodnoj djelatnosti.

Zajedno su operatori sustava, operatori trì{ta, trejderi,ljudi iz njihove tehni~ke potpore nazvani razli~itim ime-nima, ovisno o zemlji, odnosno tvrtki koju zastupaju.Dolaze iz Italije, Austrije, [vicarske, Ma|arske, Sloveni-je, BiH, Makedonije i Hrvatske. Ve}ina njih se poznajeotprije, a ima i onih koji su u Regati prvi put. Ovo je pri-goda za bolje upoznavanje i razmjenu iskustava. Kolikoje poznato, ovakav susret ljudi koji rade u energetici najednakim ili sli~nim poslovima unutar Europe se nigdjene odràva.

Sve~ano otvaranje ovogodi{nje, desete po redu Me|una-rodne dispe~erske regate, dogodilo se u prostorima na{enajve}e hidroelektrane Zaku~ac. Dobrodo{licu svim su-dionicima uputio je direktor Hidroelektrane S. Ti~inovi}.Direktor Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{taD. Ku~i} je pozdravio sve goste i zahvalio sudionicima nanjihovu odzivu.

Pred vikend je moreplovcima, kako se neki me|usobnonazivaju, bio dug morski put od Omi{a, Vrboske, Pal-miàne, Visa, S}edra, Ne~ujma do Splita.

[arolika skupina podijeljena u posade na brodovimapreuzima svoje obveze i hita prema prvom odredi{tu. Avjetar, kao i svake godine ~esto treba "traìti". Suncejako grije, previ{e! U relativno malom, zapravosku~enom prostoru, idu}ih }e nekoliko dana ljudi raz-li~itih navika, godina, èlja biti isklju~ivo upu}eni jednina druge. Zna se iz ranijih iskustava da svaki pojedinactreba doprinijeti dobroj i tolerantnoj atmosferi i tad }esve {timati. S tim ciljem postoji obi~aj da se pripremerazli~ita jela, specifi~na za svaku zemlju iz koje gost do-lazi. Dakako da se sve sitnice na brod ne mogu donijeti,ali znamo se sna}i i prilagoditi u svim okolnostima.Stoga su razli~ite domi{ljatosti uvijek dobro do{le i vrlocijenjene. Kona~no, zar nije utemeljenje u obavljanjuna{eg posla upravo domi{ljatost?

Spomenimo da je i ovogodi{nja Dispe~erska regataodràna pod pokroviteljstvom uprave HEP-a, kojoj du-gujemo zahvalnost za svu potporu. Tako|er iskazujemozahvalnost svim sponzorima, doma}inima i svim ljudi-ma koji su na bilo koji na~in pomogli organizaciji oveRegate. Tu nagla{avamo ljubazno osoblje HE Zaku~acuz napomenu da kolege i kolegice iz Splita zbog poslanisu mogli sudjelovati u Regati, ali su nas do{li pozdra-viti i pomo}i i stoga im hvala.

Postoje i pobjednici u vi{e kategorija, ali najve}i su onikoji su svojoj sredini donijeli radost druènja, prija-teljstva upoznavanja i pozitivne energije usmjerene zasve ljude oko sebe.

U prilogu s ovogodi{nje Regate ne}emo, kao {to smo to~inili ranije, opisivati potankosti. Jer, najbolje govorefotografije. Prilaèmo i one stare snimljene prije 16 go-dina (?!), za podsje}anje.

Niko Mandi}

jedinstveni susret


Fotografije iz albuma: ovako je bilo prije 16 godina

Na brodusu kr{nimomcispremnina mor-ske idrugeizazove

Trojicakolega izMa|ar-ske


Ovdje su svi s broda "Ana"

Treba i je-sti

Pjevati ilifotografi-rati?

Dio va`ne opreme: timun, kompas...

jedinstveni susret

U {pilji su gu{tiPred ulaskom u Modru {pilju na Bi{evu

Skok s broda!Zajedno: Hrvati, Ma|ari, Makedonci i [vicarci

Najbolja usluga i kava na otoku Visu

56

Razmjena iskustava uz razgovor, ali kojih

Ku{ajte delicije na ma|arski na~in

"Modeli mre`e"

57

^ovjek u moru! Tko zna taj zna, pa i kad je tisno

PREDSTAVLJENA KNJIGA CRTE@A I KARIKATURA NULLA DIESSINE LINEA (NIJEDAN DAN BEZ CRTE)

MILORADU KRE[I]U U SPOMEN

U PROSTORIJAMA Elektrodalmacije Split, po~etkomsrpnja o.g.predstavljena je jedna zanimljiva knjiga.Zanimljiva zbog puno razloga. Kao prvo, zato jer je toknjiga crteà i karikatura pok.Milorada Kre{i}a -Juri}a, dipl.in`. energetike, koji je ~itav svoj radni vi-jek vezao za Hrvatsku elektroprivredu. Kao drugo, zatojer su njemu u spomen knjigu objavili njegovi razredniprijatelji i kolege iz splitske Klasi~ne gimnazije,to~nije maturanti 8.b. Zanimljivim }emo na}i i odabirnjezina naslova - Nulla dies sine linea - (Nijedan danbez crte ) koji, zahvaljuju}i starorimskom piscu Plini-ju, puno bolje ocrtava na{eg Milorada nego gr~kogslikara Apela. Mogli bi nabrojiti jo{ puno neobi~nihpotankosti koje su pratile organizaciju i samu ve~erove promocije, ali }emo se suglasiti s onima koji suprimijetili da i nije moglo biti druk~ije kada je o Kre{irije~. Jer, najva`nije, {to se upravo iz rije~i o njemu injemu posve}enih dalo i{~itati, je ta nevjerojatnapuno}a i zadovoljstvo kojima je zapremao prostoredu{a svih koji su ga poznavali.

INICIJATIVA HEP-a ZA DODJELUGODI[NJE NAGRADE MLADIM

KARIKATURISTIMA "MILORAD KRE[I]"

Veliki je skup, uime organizatora i doma}ina, pozdravioTon~i Cvitanovi}, voditelj Ureda direktora DP Elektrodal-macija i tom prigodom informirao o inicijativi HEP-a zadodjelu godi{nje nagrade mladim karikaturistima, kojabi nosila ime Milorada Kre{i}a. Uime izdava~a knjige,skupu se najprije obratio Andro Peri} i naglasio da je ovopeta knjiga u kojoj su kori{tene karikature M. Kre{i}a. Tri

su izdane prigodom godi{njica mature: Monumenta - za25 godina, Commentarii - za 33 godine (prema njegovimrije~ima ovo je najbolja knjiga i vrlo bogato ilustrirana) iza 40 godina mature 2001. godine izdana je Mi i MM, i unjoj posebno poglavlje s Kre{i}evim crteìma. êtvrtaknjiga na kojoj je M. Kre{i} sura|ivao je vrlo neobi~nakuharica s jo{ neobi~nijim receptima - [to su jeli prviSpli}ani.

Uime svih znanaca i prijatelja, uime obitelji pok. M.Kre{i}a, A. Peri} se zahvalio svima, a posebno Elektro-dalmaciji, koji su pomogli da se ova knjiga objavi i ovave~er njemu posveti.

VELIKI POSAO UZ MILORADOV OSMIJEH

Drugi ~lan uredni{tva i autor najve}eg broja tekstova uovoj knjizi, Dragan Jutroni}, ispri~ao je koliko su dugo ina koji na~in tragali i do{li u posjed albuma, ~asopisa,arhiviranih crteà, odba~enih komadi}a bilje`nica mu-dro kori{tenih u vremenima kada je papir bio deficitan,kako su te hrpe papira raspore|ivali prema podru~jima ivremenu nastajanja, kako su selektirali vi{e stotina na-crtanih portreta ....kako ih je u svom tom poslu nepre-kidno pratilo sje}anje na Miloradov osmijeh. Tako|erje objasnio kako su od tog golemog broja crteà nastalapoglavlja u ovoj knjizi i kako su ih tematski grupirali. Na

pomo}i se posebno zahvalio udovi Mirandi Kre{i}, kojaim je ustupila na kori{tenje cjelokupnu arhivu svog su-pruga.

GUBITAK ZA HRVATSKU KARIKATURU

Jo{ vi{e sje}anja i osmijeha, radosti prijateljevanja i za-jedni~kog rada u istoj tvrtki, nogometnih utakmica je-danput tjedno, marjanskih {etnji, komentara ìvotnihzgoda, ispri~ao nam je Ivo Santica, a stru~ni osvrt naMiloradov crte` i njegovu dugogodi{nju suradnju u hu-moristi~kom prilogu Slobodne Dalmacije (Pomet) tebrojnim drugim ~asopisima (@ulj, Berekin, Studentskilist, HEP Vjesnik) dao je karikaturist @arko Lueti}. Pri-tom je rekao da se u crteìma M. Kre{i}a osje}ala gole-ma energija, angaìranost ali i grafi~ka jednostavnost.Bjelina kao ploha odigrala je jednako va`nu ulogu koli-ko i {rafirani dio. Govorio je o oku za detalj, o nizuvrhunskih radova, o velikom gubitku za hrvatsku karika-turu.

Na kraju je mladi student gitare na Umjetni~koj akade-miji, Josip Dragni}, i prvi ro|ak Milorada Kre{i}a, od-svirao skladbu {panjolskog skladatelja F.M. Torrobe,pa je tako predstavljanje ove zanimljive knjige, uz ugo-dan uvod, dobilo i jednako ugodnu zavr{nicu.

Vero~ka Garber

prigoda


NA[ KRE[O

KRE[INE karikature uvijek su bez rije~i. Ne mislimopri tomu na poneku rije~ obja{njenja ukomponiranuu crte`. @elimo re}i da ispod slike ne}ete na}i le-gendu, komentar, dijalog. Crte` govori sam za sebe,bilo da ubada u neki problem, bilo da ga samo naz-na~ava.

Ideje mu nikad nisu bile prizemne, vulgarne, pojed-nostavljene, na prvi pogled lako shvatljive naj{iremkrugu ~itatelja, bolje re~eno gledatelja. Crteì mu senaj{e{}e baziraju na temama iz gr~ko-rimske mito-logije ili povijesti umjetnosti, pa traè od konzumen-ta i neko osnovno predznanje, ako èli potpunouìvati u ponu|enomu.

Milorad svojim radovima ne ujeda, ne ismijava, ni-koga ne poniàva. On se veselo i dobrodu{no smije.Dr. sc. Tonko Maroevi} za njegove crteè objavljeneu knjiìci Commentarii kaè da su bockavi, ne gric-kavi, a postavljanje figura u odgovaraju}i povije-sno-umjetni~ki okvir ili kontekst upravo jeneodoljivo.

To osobito dolazi do izraàja kod takozvanih poli-ti~kih karikatura, kad na aktualna dru{tvenadoga|anja reagira na svoj specifi~ni povijesno-um-jetni~ki na~in. A i kako bi druk~ije mogao reagiratisplitski klasi~ar?

(iz predgovora knjigeNulla dies sine linea)

Andro Peri}, prigodom predstavljanja knjige pok Milo-rada Kre{i}a, govorio je o {kolskom razredu splitskeKlasi~ne gimnazije, koji je zamislio izdati ovu knjigu

Mladi gitarist, student Umjetni~ke akademije JosipDragni} i prvi ro|ak pok. M. Kre{i}a, izvedbomskladbe {panjolskog skladatelja F.M. Torrobe,upotpunio je ugodan ukupni dojam ove prigode

Predstavljanje knjige sa zanimanjem su pratili ~lanovi obitelji, kolege, prijatelji i {tovatelji golemog opusa karika-tura pok. M. Kre{i}a

PORE^KA POGONSKA GLUMA^KA [KVADRA

KAD MONTERI GLUME ?!

SUDIONICI ove pri~e su Azeglio Picco, zaposlen od1981. godine u Pogonu Pore~, poslovo|a u interventnojslu`bi dispe~era u drugoj smjeni(u drami glumi Centu-riona memorijusa), Danijel Krevatin, tehni~ar za doku-mentaciju, a donedavno elektromonter u ekipi zaodràvanje TS, Dalibor Babi}, elektromonter naodràvanju DV u visokom naponu i Damir âji}, elektro-monter u izgradnji. Trojica "D" u Pogon Pore~ zaposlenasu od 1996. godine.

Za sebe kaù: najprije smo radnici struke, a potom glum-ci - amateri u Dramskoj radionici pri Pu~kom otvorenomu~ili{tu Pore~, koja je osnovana 1995. godine. Osnovaoju je profesor (latinskog i povijesti) Branko Mrku{i},Spli}anin po ro|enju, Vukovar~anin po duljini radnogstaà. Naime, vihor Domovinskog rata ponovno ga dovo-di u mediteransko podru~je, u Pore~. Na sre}u u Pore~,jer svojom osebujnom li~no{}u oboga}uje kulturnu sce-nu i doga|aje Pore{tine.

Profesor je, kako kaù njegovi suradnici, alfa i omegaDramske radionice. Entuzijast i izvrstan sugovornik, prviscenski uspjeh biljeì 1993. godine sa srednjo{kolcimaiz Pore~a. Postavio je Sofoklovu Antigonu na suvremenna~in. Od glumaca je traìo da glume u patikama i rifla-ma, pa su kriti~ari predstavu nazvali "Antigona u patika-ma".

Prisje}aju}i se tih dana, Profesor kaè:

- Kada sam uo~io da je ipak logisti~ka potpora priU~ili{tu, s njenom ravnateljicom gospo|om Restovi} do-govorio sam osnivanje Dramske radionice 1995. godine.Dali smo nekoliko zgodnih projekata poput AntidrameAlbee Zoo story , koja je izvedena prvi put na otvorenom.Pa, na otvorenom Bakari}evog "Hasanagu". I, jedanscensko - glazbeni kola` Nick Cave "Uìvo izvan tijela".Imali smo uspjeha po Istri. A onda sam pripremao brojnedruge projekte u koje se uklju~uju va{i monteri. Najprijedolazi Picco, jer smo se poznavali odranije. U njemu samodmah prepoznao nevjerojatnog entuzijasta za teatarskudjelatnost.

Kada sam pro{le godine nakanio postaviti moj scenskioratorij "Apoteoza Mavra ..." zamolio sam Picca za pomo}u pronalaènju glumaca. Rekao mi je da ima izvanrednuekipu, ljude u koje ima povjerenja. I doista, kada samupoznao te mlade ljude, a to je bilo njihovo prvo scenskoiskustvo, ostao sam za~u|en i zapanjen voljom, snalaè-njem i izvanrednom disciplinom, {to je za mene najbitnijejer sam starog kova. Ta je ekipa okosnica cjelokupnogprojekta. Predstava je u gradu izazvala pravu senzaciju. Usamom Pore~u rasprodane su tri predstave. S dramomsmo gostovali u Pecuhu i Olaszu (predstava je odràna unjihovim crkvama). U~ili{te Pore~ nas je financiralo, adoma}in nam je bilo Hrvatsko narodno kazali{te iz Pecu-ha. Bez razmi{ljanja, odmah sam tu istu ekipu angaìrao iza sljede}i projekt, za moju dramu "Oletta", koja je u bitijedna travestija, deheroizirani Otello.

A {to o svemu misle monteri - glumci, amateri?

Picco: Osobni prvi susret sa scenom imao sam sedam-desetih godina u dramskoj radionici u osnovnoj {koli uPore~u, zajedno s prijateljem istogodi{njakom i kolegomDamirom Milo{em. Dijelom smo sa suradnjom nastavili i

u srednjoj {koli. Kako sam se ja usmjerio prema elektre-nergetici, a on turizmu - bio je to kraj suradnje, ali ne iprijateljstva. Premda je dramska aktivnost skoro zamrla,Damir je ostao vjeran sceni kao najja~i dramski amaterPore~a. Po~etkom devedesetih godina se susreo s profe-sorom Mrku{i}em. Ponovno se budi dramska aktivnost ugradu. Od srednje {kole do 1998. bio sam daleko od sce-ne i "dasaka". U jednom razgovoru s Damirom o novomprojektu koji je Profesor pripremao ("Gabriel" od Supeka)ponovno sam se uklju~io u dramsku radionicu.

Uz D. Milo{a tako postajem okosnica dana{nje radionice,gdje sam i tehni~ki tajnik. A povratak sceni? Povratak jeku}i! Odraz je to ljubavi i vezanosti za film, dramu i kaza-li{te. îni mi se da je to oduvijek u meni. Uvijek sam po-sje}ivao kazali{te, a u prosjeku gledam tri filma.Bavljenjem glumom, bez obzira na puno obveza - posao,dru{tveno - politi~ki rad (u dva mandata bio sam vije}niku Gradskom vije}u) i obitelj (imam k}erku koja studirapravo, a sin je u gimnaziji, supruga radi) - opu{ta me.

S Danijelom i Daliborom kontaktiram skoro svakog dana,a teme o kojima razgovaramo su raznorodne. Suradnja sProfesorom je fenomenalna.

Na{ dolazak u Dramsku radionicu je prvi susret sa sce-nom ovog tipa - kaù Danijel i Dalibor. Danijel dodaje:Sve je izgledalo vrlo zanimljivo. Imao sam silnu tremu, alismo dobar tim, pa je trema nestala. Nakon treme nastupaentuzijazam.

A Dalibor: U po~etku nisam bio jako zainteresiran, ali ka-snije sam zavolio na{e probe, susrete i nastupe, a iznim-no sam obogatio svoje slobodno vrijeme.

A {to kaù njihovi kolege iz Pogona Pore~? U po~etku suih zadirkivali, ali kako je vrijeme prolazilo, a predstava seodvijala, mogu im samo ~estitati. Jer, predstava je pravikulturni doga|aj.

R. @mak

na{i izvan HEP-a


"APOTEOZA MAVRA MUÊNIKA I PRVOGA BISKUPA PARENTIUMA DREVNOGA" JE PRVOPORE^KO UPRIZORENJE DRAMSKOG TEKSTA S PORE^KIM SADR@AJEM

D. âji} kao Elidije Akolita (prvi s lijeva), D. Krevatin u liku prefektovog familijara (prvi s desna), A. Picco u likuokrutnog Centuriona Memoriusa (drugi s desna), D. Babi} u liku vojnog tribuna (u sredini) i prof. B. Mrku{i} uliku prefekta (kle~i)

O DRAMIDrama "Apoteoza Mavra mu~enika i prvoga bisku-pa Parentiuma drevnoga", autora profesora BrankaMrku{i}a u njegovoj reìji i scenskom uprizorenju,prvi je dio pore~kog diptihona koji se zbiva u 3. i4. stolje}u u Pore~u. To je prva tiskana drama uIstri i prvi komad s doga|ajima iz Pore~a. Iz togvremena malo je povijesnih doga|aja. Fabula jeizmi{ljena, samo su povijesna lica gradski patronMavar i pore~ki sveci, o kojima naàlost ima malopodataka.

Lica prizora su Prologus kojeg glumi Denis Mika-tovi}, Mavar (Maurus), rimski patricij i prvi pore~kibiskup (glumi Damir Milo{), Elidije Akolit (Damirâji}).

Nakon izvedbe kriti~ari su ovu dramu nazvali -Anti~ki triler (~ime se Profesor posebno ponosi).Rije~ je o borbi Rimljana i Kr{}ana, koji su sepo~etkom 3. stolje}a po~eli pojavljivati u Pore~u.To je i borba Rimljana kao osvaja~a s porobljenimHistarskim stanovni{tvom.

Drama "Apoteoza ...." tiskana je 1995. godine (adruga drama Profesora "Zatvoreni krug" godine1998. u Pore~u), a izdava~ je Pu~ko u~ili{te. Godi-ne 2001. Profesoru je dodijeljena Nagrada Sv.Mavra - nagrada Grada Pore~a, za kulturnu i publi-cisti~ku djelatnost.

Valja re}i, kako je prvi dio drame snimljen na filmuu atriju Bazilike. Ove godine u planu je snimanje ipreostalog dijela u autenti~nom ambijentu. Autorfilma je Dean Cvek.

VLADIMIR I SILVANA BRNEÎ] SPASILI IZ MORA NIKOLU CVJETKOVI]A

HEPOVAC SPASIO HEPOVCA!U SUBOTU, 14. lipnja 2003. godine, u sjeni velike regatezvane Fiumanka, u rije~koj se luci odvijala prava drama ukojoj su se jedan ~ovjek i njegova supruga borili protivprirode i tehnike, ne bi li spasili jedan ljudski ìvot.Uspjeli su i postali junaci dana. Mu{karac koji je riskiraovlastiti ìvot da bi spasio tu|i zove se Vladimir Brne~i} ive} 26 godina radi u Pogonu Opatija DP ElektroprimorjeRijeka kao dispe~er, a njegova hrabra i prisebna suprugazove se Silvana.

Tog dana su supru`nici u svojoj barci "Val" lagano ploviliprema rije~koj luci. Start Fiumanke namjerno su propu-stili, jer im je trebalo odmora budu}i da su prethodneno}i do sitnih sati uìvali u ve~eri dalmatinskih pjesamau Guvernerovoj pala~i u Rijeci. Upravo je to njihovozaka{njenje spasilo ìvot Nikoli Cvjetkovi}u, tako|er rad-niku HEP-a, Prijenosnog podru~ja Opatija.

Prisje}aju}i se dramti~nog doga|aja V. Brne~i} kaè:

- Dok smo plovili prema rije~koj luci, primijetio sam jedangumeni gliser koji je velikom brzinom pro{ao pokraj nas,ali nisam na njega obra}ao veliku pozornost. Koju minutukasnije ugledao sam gliser, bez posade, kako se divlje -o~ito pod puni gasom, vrti u krug i propinje po morskimvalovima izazvanim burinom. Znao sam da ne{to nije uredu te sam odmah radiostanicom koja je sre}om bila uk-lju~ena alarmirao mjerodavne ustanove na obali. îmsam im javio za doga|aj, ne oklijevaju}i, pribliìo samsvoju barku gliseru, koji je i dalje divljao bez kontrole. Da-kako da sam morao paziti da ne do|e do sudara. Kadsam se pribliìo, ugledao sam jednu ruku i dio glave kakovire iz zapjenjenih morskih valova. Odmah sam javio naobalu da je ~ovjek u moru i pribliìo barku unesre}enomkoliko god sam mogao. Moja supruga Silvana, ina~eIstrijanka s ]i}arije, nau~ena uz mene na more, nije seuspani~ila. Stala je na malu platformu na{e barke, dohva-tila unesre}enog ~ovjeka, koji je ve} pomalo malaksavaojer je vidno krvario, dràla ga za ruku iznad vode, dok samja lagano pomaknuo barku izvan podru~ja opasnog zbognekontroliranog okretanja gumenog glisera. Kad sambarku smjestio u relativno sigurnoj zoni, sko~io sam umore i uhvatio utopljenika koji je obilno krvario iz rana naprsima i na glavi, a lijeva ruka mu je slobodno plutala kaoda je otkinuta od tijela. Bio je te{ko ozlije|en, jako je krva-rio ali je bio pri svijesti i stalno je ponavljao re~enicu: {tomi je ovo trebalo? Nisam ga èlio premjestiti na platfor-mu, jer sam se bojao da mu je mo`da o{te}ena kra-lje`nica. Pri~ekao sam dolazak broda "Vid" Lu~kekapetanije Rijeka i uz pomo} njegove posade une-sre}enog smo izvukli na platformu i ùrno otpremili naobalu gdje je ve}, zahavljuju}i mom pozivu, ~ekala hitnapomo}. Kasnije sam saznao da su lije~nici rekli da je do-bro {to smo brzo intervenirali, jer je nesretni ~ovjek izgu-bio puno krvi i svako odga|anje zna~ilo bi smrt.

Nisam tada razmi{ljao ni o ~emu drugom ve} samo otomu kako spasiti ìvot. Tek kada je sve bilo gotovo, kadasam oprao svoju i njegovu krv, po~eo sam se tresti kao ugroznici. Nisam imao pojma koga sam spasio, ali kadsam kasnije saznao njegovo ime, prezime i radno mjesto- sjetio sam se da je to kolega kojeg poznajem iz vi|enja.Posjetio sam ga odmah u bolnici, ali tada jo{ nije bio spo-soban primati posjete. Kasnije mi se zahvalio, kao i nje-gov brat koji je to u~inio ranije. Ali, moram priznati dasam najve}e priznanje dobio od mojih mladih odbojka{a,juniora, koji su me zatrpali sms porukama i s odu{evlje-

nim ~estitkama u stilu: Treneru ponosimo se Vama!êstitke te djece natjerale su mi, moram priznati, suze neo~i.

Vladimir je {porta{ od glave do pete. Prvi put je registri-ran kao odbojka{ jo{ 1971. godne i od tada je aktivan uovom {portu, kao igra~, trener i {portski du`nosnik. Svasre}a za unesre}enog Nikolu, ina~e visokog i krupnog~ovjeka. Naime, Vladimir je tako|er vrlo visok i zahvalju-ju}i {portskom ìvotu jak mu{karac, a samo takav je mo-

gao napraviti pothvat. Dakako, snaga i korpulencija, pa nipliva~ko umije}e ne bi bili dostatni za spas jednog ljud-skog ìvota da Vladimir nije ~ovjek od mora. Ro|en je uIki na morskoj obali u ribarskoj obitelji. Od najmanjihnogu vezan je uz more. Ne moè zamisliti ìvot bez morai bez barke. Primorci bi rekli za njega, iskusan morskivuk.

- Nikad u ìvotu nisam bio bez barke niti to mogu zamisli-ti. Kakav bi to ìvot bio? Kaè nam kroz smijeh VladimirBrne~i} i nastavlja. Moja supruga i ja svake godinegodi{nji odmor i slobodne dane provodimo krstare}i pomoru. Sjevernojadransku obalu i otoke poznajemo kaovlastiti dèp, a znamo se otisnuti do Kornata, pa i dalje.Evo i sada se spremamo krenuti na trotjedno krstarenje sprijateljima. More, gitara, malo ribe i vina, to je sve {tonam treba da se osje}amo sretnima. More je moja naj-ve}a ljubav, a najve}a mi je ìvotna èlja da nabavim ve}ibrod, pa da se otisnem na krstarenje.

[to jo{ re}i o obitelji Brne~i}. Vladimir je, osim sveganabrojanog, po~asni predsjednik i trener Odbojka{kogkluba Opatija, dugogodi{nji je predsjednik Op}inskog{portskog saveza Opatije, predsjednik je vrlo aktivnogDru{tva dobrovoljnih davatelja krvi u Opatiji, a i sam jedarivao krv 59 puta. Ukratko, svestrana osoba. Supruga

Silvana, uz njega je zavoljela more i nau~ila sve o njemu,pa je mogla bez panike pomo}i u spa{avanju ~ovjekapreko kojeg je, prema njegovu sje}anju, dva puta veli-kom brzinom pre{ao vlastiti gliser, nanijev{i mu te{ke iza ìvot opasne ozljede. Hrabra i prisebna, a za one kojije ne znaju, dodajmo i vrlo {armantna èna. I otresita, jerje spasitelje pristigle na brodu Lu~ke kapetanije o{tro iglasno upozorila da ne {kljocaju fotoaparatima ve} pri-sko~e upomo} njezinom suprugu, koji je ipak jedini, uz

unesre}enog bio u moru i do tada je ve} dva puta bio po-topljen, zajedno s povrije|enim ~ovjekom. Sin Anton jepred upisom na elektrotehni~ki fakultet u Rijeci, zna~i,vjerojatno budu}i hepovac.

Dok pi{emo ovaj tekst, Nikola Cvjetkovi} iza{ao je iz bol-nice i uspje{no se oporavlja. Nismo ga htjeli uznemira-vati i podsje}ati na doga|aj koji bi vjerojatno volio {toprije zaboraviti. @elimo mu brz opopravak.

Njegovi spasitelji, bra~ni par Brne~i}, provode aktivangodi{nji odmor plove}i oko sjevernojadranskih otoka iposje}uju}i brojne prijatelje koje imaju na skoro svakomotoku. Za hranu nema problema, jer nema dana kada Vla-dimir ne ulovi poneku ribu. ôvjek voli more, a ono volinjega. Ne bez ponosa kaè:

- U na{oj obitelji nikad se nije kupila ni jedna riba, a jede-mo je skoro svaki dan!

Sada, kada je sve sretno pro{lo, mogu se zbijati i {alepoput one da je distribucija spasila prijenos. Neka je.Najva`nije je da je spa{en jedan ljudski ìvot, a sudbinaje htjela da hepovac spasi hepovca. A, ovo je pri~a kak-vu moè ispri~ati samo ìvot, pri~a o humanosti pripad-nika velike hepovske obitelji.

Ivica Tomi}

pothvat


Silvana i Vladimir Brne~i} ispred lu~ice u Opatiji u kojoj je vezana i njihova sedammetarska barka "Val", s koje suspasili jedan ljudski ìvot

NENAD MATO[I], VATERPOLIST, VESLA^, TRIATLONAC

SAMO TREBA HTJETIU NENADA je puno toga nenadanog. Godinama radite uistim zgradama tvrtke, stotinu puta ste razgovarali okoje~emu, ~itavom ste spektru tema dali svoju boju,puno puta vas je prevezao na posao ili s posla, i onda sejedanput, potpuno slu~ajno, na teniskom turniru izne-nadite da ~ovjek nije samo {portski pra{inar, nego pravipravcati marinac. I da je njemu more prva ljubav bila. Ida je prije {esnaest godina do{ao u Elektrodalmacijuraditi kao ~ita~ brojila s dva preostala ispita na pravu. Ida je nakon dugogodi{njeg rada u dru{tvenom standar-du danas Nenad Mato{i}, dipl.iur., voditelj Odsjekaop}ih poslova. Pa, da mu ne pofali raznolikosti prido-dao je poslu jo{ i ~lanstvo u brojnim povjerenstvima,primjerice onom za stambene kredite ili onom za spor-na potraìvanja.

Ali, vratimo se prvoj ljubavi. O njoj se govori u stilu: radoprisjetio, nikad zaboravio, otplakao, odbolovao... ali nikadne}ete ~uti da je netko svoju prvu ljubav oplivao. E, s Ne-nadom vam je ba{ tako. ûdna neka mu{ka osoba - jo{je ostala i vjerna! Re}i }ete da nije te{ko ostat vjeranmoru. I tu }emo se usuglasit, ali Neno je morao ponekadplivati i protiv struje. Dogodilo se to u njegovoj ~etrnae-stoj godini, kada mu je otkriven povi{eni krvni tlak - a onnije odustao.

Po~eo je plivati deset godina prije toga, sudjelovao nanekoliko prvenstava biv{e dràve, ali nije imao - kakokaè - neke posebne rezultate. Onda je dvije godineproveo veslaju}i u ~etvercu i osmercu, u "Gusaru" i"Mornaru". A, kada su mu lije~nici otkrili visoki tlak,Neno je odlu~io za "Mornar" igrati vaterpolo. Ve} nakongodine dana u{ao je u prvu mom~ad i punih {esnaestgodina bio prvoliga{ki igra~. Najve}i uspjeh s Klubomje osvajanje europskog Kupa pobjednika kupova 1986.godine.

Objasnio je to ovako:

- U po~etku sam plivao jer su me roditelji odveli u {koluplivanja, onda sam veslao jer su mi veslali i prijatelji, alinakon toga otkrio sam terapeutsko djelovanje {porta ivi{e me ni{ta od njega nije moglo odvojiti. I dan danastako se lije~im, svaki mi trening spu{ta razinu krvnog tla-ka, ali je jako va`no znati gdje je granica.

Nakon prvoliga{kog igranja, Neno odlazi u vaterpolskumirovinu. To je vrijeme kada {port po~inje prihva}atikao rekreaciju. Igra tenis i uspje{no se nosi na lokalnimturnirima, posebice u igri parova. Posljednjih nekolikogodina tr~i sprint - triatlon nazvan "Marjanski |ir". Nat-jecateljske discipline su vrlo zanimljive a jo{ vi{e zah-tjevne: 750 metara plivanja, 20 kilometara vo`njebicikla i 6 - 8 kilometara tr~anja !? (Pa, ti ovo nazovirekreacijom)

USPJE[AN U KATEGORIJI "PLUS 45"

Lani je Neno osvojio bron~anu medalju u kategoriji onihiznad 45 godina. On to zove plus 45.

- Ova medalja za mene ime posebno zna~enje i draà mije od svih uspjeha u vaterpolu, premda je vaterpologlavna tema ovog na{eg razgovora. Ovdje najvi{e do|edo izraàja moj "killer instinct", onaj nagon koji me tjerada kada se ne~ega uhvatim, onda to guram do kraja. Jasam u stanju i puzaju}i zavr{iti triatlon. Bitno je ne pre-dati se i do}i do kraja. To je natjecanje u kojem svaki put

isku{avam vlastite snage i svaki put iznova samog sebepobje|ujem.

Svih ovih godina vaterpolo nikad nije prestalo. Bez ob-zira je li rije~ o moru ili bazenu. Odre|eno je vrijemeigrao u veteranskom vaterpolskom klubu "Zenta", ali ve}dugo godina druì se, pliva i natje~e s klubom "[ipan",jednako tako veteranskim, onim plus 45. Za~udilo meime kluba, ali Neno je objasnio da su oni svehrvatskiklub i da je osniva~ i voditelj, Jure Pri`mi}, podrijetloms tog ju`nog otoka. Zna~i, petorica su iz Splita, trojica sdubrova~kog podru~ja, jedan iz Zagreba i jedan iz [vi-carske....

PROGLA[EN NAJBOLJIMIGRAÊM U CAPETOWNU

Lani su na Novom Zelandu, izme|u osam najboljihsvjetskih mom~adi u kategoriji iznad 45 godina, osvojiliprvo mjesto i zlatnu medalju. Ove godine tijekomoùjka, u Capetownu, u Ju`noafri~koj Republici, tako|erje odràno otvoreno prvenstvo. Natjecale su se dvijeskupine po osam mom~adi i na{i su de~ki osvjili prvomjesto. Tamo je Neno, koji naj~e{}e igra beka, osvojiopokal najboljeg igra~a. Krajem lipnja u slovenskomKranju, (a pri~ekali smo da se Nenad vrati s ovog natje-canja), odràno je prvenstvo Europe.

- Osvojili smo bron~anu medalju, ali ja je smatramuspjehom jer nismo bili kompletni. Nije ba{ uvijekmogu}e da se svi okupimo, ali smo ipak potvrdili uspjehi osvajanje bron~ane medalje u Splitu 2001. Nekakonam europska prvenstva teè padnu, ali meni je uviklip{e osvojit broncu nego izgubit u finalu i bit drugi -obja{njava Nenad razlo`no. - Ali sve }emo u~init da do-godine budemo spremni za svjetsko prvenstvo u Italiji.Nama je problem {to treniramo pojedina~no, svak zasebe i imamo vrlo mali broj zajedni~kih treninga, za raz-

liku od Talijana ili Ma|ara koji imaju svoje veteranskelige. Mi ~ak nemamo ni veteranske turnire. I samo vodi-teljima mom~adi, koji brinu o cjelokupnoj klupskoj logi-stici, moèmo zahvalit za sve dosada{nje uspjehe.Dakako, i dragim prijateljima, grupi "More", koji nas uvi-jek prate i koji pjesmom ispune du{u, ne samo na{unego svih koji su ih ~uli.

Na kraju sam ovog svestranog {portskog rekreativca pi-tala kako uspijeva sve sti}i. Odgovorio je da samo trebahtjeti.

Vero~ka Garber

na{i izvan HEP-a


Nenad Mato{i} progla{en je najboljim igra~emprvenstva u Capetownu

Mom~ad Vaterpolo kluba"[ipan" osvojila je prvenstvo Ju`noafri~ke Republike

PRVI TEAM BUILDING HEP OPSKRBE d.o.o.

ZA BOLJU ATMOSFERU NA POSLU!

JEDNODNEVNI IZLET U UVALU KRU[ÎCANA CRESU

Prvi team building HEP Opskrbe d.o.o. dogodio se 13.srpnja o.g. Uz radnike Opskrbe, organizacija je bila u ruka-ma Ede Virginija, direktora HEP Odmor i rekreacija, koji je utom poslu "pravi majstor". Premda je vrijeme polaska biloranih {est sati, {to za spava~e i nije najidealnije, svi su sti-gli na dogovoreno mjesto u dogovoreno vrijeme. Krenulismo, zna~i u to rano jutro ispred Fakulteta elektrotehnike ira~unarstva. Hrana i pi}e za put bili su osigurani jo{ pret-hodnog dana, {to se svidjelo svima, osobito onima kojivole malo prigristi ve} rano ujutro. Autobus je bio popunjenentuzijastima, kojima nije manjkalo dobrog raspoloènja.Odredi{te - otok Cres, uvala Kru{~ica.

Putovalo se u dvije etape. Prva kopnenim putem od Zagrebado Bakra, udaljenog dva i pol sata vo`nje autobusom, pre-teìto auto-cestom (novootvorena dionica auto-ceste

skra}uje put, osobito obilaznica grada Karlovca). Druga,morskim putem od luke Bakar do otoka Cresa, udaljenog trisata plovidbe brodom "Vila Velebita II".

Prva dionica puta svladana je relativno brzo. Na{a skupinaizletnika, ve}inom ljudi iz Opskrbe, autobusom se uputilaprema Bakru gdje su nam se pridruìle kolege iz distribucij-skog Ekonomskog sektora. Nakon ìvopisnog putovanja{umovitim predjelima Gorskog kotara, autobus se spustiovijugavom cestom prema Bakru. Smjestili smo se u29-metarski brod kapaciteta do pribli`no 80 putnika - "ViluVelebita II". Nakon kra}eg zadràvanja u Bakru zbog jutarnjekave, brod se otisnuo iz lu~ice. Pro{li smo pokraj otokaKrka, gdje je na{e energetsko oko zapazilo goleme sprem-nike nafte. Ve} tijekom plovidbe, vidjelo se da upoznavanjekolega ide sve bolje. Druk~ije okru`je nametnulo je idruk~ije teme razgovora za koje na poslu nikad nema vre-mena. Opu{tenost je bila normalna posljedica cjelokupnogkonteksta.

ISPUNJENI SVI UVJETI ZA UGODU

Blizu 11 sati brod je stigao do odredi{ta, uvale Kru{~icaduge 600, a duboke 30 metara. Osim kapetana o nama suskrbili jo{ dva ~lana posade, koji su spustili pomo}ni~amac u more za one koji su htjeli suhi sti}i do plaè. Velikbroj izletnika ipak je odlu~io pokazati svoje pliva~kevje{tine i stigli su do obale - prije pomo}nog ~amca. Sviuvjeti za dobar osje}aj bili su tu: plaà, sunce, more i dobroraspoloèni ljudi. Uz kupanje i sun~anje vrijeme je

(pre)brzo prolazilo, a ugodan miris ro{tilja poja~ao je inte-res za brzi povratak na brod. Kuharicama sve pohvale, hranaje bila vrlo ukusna. U poslijepodnevnim satima ponovnosmo se kupali, bilo je i natjecanja u skokovima, pojedincisu kartali, a bilo je i onih koji su nakon obilnog ru~ka - za-drijemali. Prije napu{tanja uvale dokazali smo, dakako, dasmo ekolo{ki osvije{teni hepovci. Sme}e smo spakirali uvre}ice i ponijeli sa sobom. Uvala Kru{~ica bila je dobardoma}in, a mi smo bili dobri gosti.

NAKON IZLETA BOLJA KOMUNIKACIJA IVI[E TOLERANCIJE NA POSLU

Povratak u Bakar usporila je bura, koja je uporno pratilabrod cijelim putem i produljila plovidbu za sat vremena.Nakon takvog dana bili smo doista umorni i nakon {to smose smjestili u autobus, slatko smo zaspali. U Zagreb smostigli tek poslije pono}i, jer smo na izlazu s auto-cestenai{li na kolonu vozila od skoro dva kilometra. Ali to nijemoglo utjecati na ukupni doìvljaj dana, premda smo bilisvjesni da novi radni dan zapo~inje za samo nekolikosati.

U danima koji su uslijedili na poslu, mogao se primijetitipozitivan u~inak prvog team buildinga. Na op}e zado-voljstvo, kolege su lak{e i otvorenije komunicirali, a kodve}ine se i pove}ao prag tolerancije. Ono {to smo o teambuildingu znali iz teorije, isprobali smo u praksi.

Marija @uùl

~ovjek ~ovjeku


STRES SE MO@E IZBJE]I

STRES NA POSLU SVE VE]IU odnosu na prija{nje nara{taje, danas je stres na radnommjestu sve ve}i, dok su se tjelesni napori smanjili, poka-zalo je istraìvanje. Stru~njaci misle da se u ve}inislu~ajeva stres moè izbje}i. Barbara Marnach iz osigura-vateljske ku}e AOK drì da se stres na radnom mjestu nemoè mjeriti te da je on subjektivan: ono {to je stresnojednoj osobi ne mora nu`no biti stresno drugoj.

- Izvor stresa moè biti strah od gubitka posla. Jednakiu~inak moè imati lo{a radna atmosfera ili nepopularnostneke osobe, rekla je B. Marnach.

Stru~njaci upozoravaju da se stres mora shvatiti vrlo oz-biljno jer moè oslabiti tjelesni obrambeni sustav, paosobe pod stresom ~e{}e obolijevaju.

Izloènost stresu moè dovesti do psihosomatskih pore-me}aja, kao i do kroni~nih bolesti. Moè imati i {tetneposljedice na privatni ìvot, premda odnos moè biti iobrnut: nesporazumi izme|u partnera mogu pove}atiskonost stresu na radnom mjestu. Prvi simptormi stresasu stalne glavobolje, bol u o~ima, napetost i nesanica.Savjetnica za organizaciju Nicole Truckenbold kaè da je

vrlo va`no prepoznati te simptome i da uzroci stresamogu biti razli~iti. "Neki radnici pretjeruju s poslom i od-jedanput èle napraviti sve, a drugi se pak ne mogu orga-nizirati. Ljudi mogu izbje}i stres tako da odrede prioritetei usredoto~e se na ono najva`nije", savjetuje N. Trucken-bold.

Ostali ~imbenici koji utje~u na pojavu stresa su nedovo-ljno sna i nezdrava prehrana. Stru~njaci drè da sma-njenju stresa pomaè bavljenje {portom, jer sniàvarazinu andrenalina, kao i razli~ite tehnike opu{tanja, po-put joge i meditacije.

Izvor: Hina

[TO JE TEAM BUILDING ?

Team building moè se definirati kao skup aktivnosti rekre-acijskog i edukacijskog obilje`ja s ciljem stvaranja zajed-ni{tva i povjerenja, a potekao je od ameri~kih sociologa ipsihologa. Program podrazumijeva snalaènje u novom,nepoznatom okruènju, daleko od radnog mjesta i sigurno-sti civilizacije. Jednostavnije re~eno, team building je nizzabavnih strate{kih igara u kojima sudjeluje jedan ili vi{etimova. Moè imati natjecateljsko obilje`je. Pomagala koja~lanovi tima mogu koristiti su ograni~ena i kod svih jedna-ka. Snala`ljivost, spretnost i ma{tovitost klju~ni su zauspjeh pojedinog tima.

ZA[TO TIM?

Sama rije~ tim podrazumijeva skupinu okupljenu naodre|enom projektu ili zadatku. Upravo je taj tim polaznato~ka ovog programa. Bitno je da nije rije~ o jednoj osobive} da vi{e ljudi ovisi jedan o drugom. Aktivnosti suosmi{ljene na taj na~in da kona~ni rezultat cijelog timaovisi o svakom pojedinom ~lanu. Timski rad je utemeljenjsvakog team buildinga, a sve igre razvijaju i nagla{avajusposobnost pojedinca, zajedni{tvo i natjecateljski duh.

SVRHA ?

Krajem osamdesetih godina pro{log stolje}a, team buildingpostaje bitan ~imbenik svakog uspje{nog poduze}a.Istraìvanja su pokazala da ovakav vid zabave pobolj{ava od-nos me|u zaposlenicima i uvelike pove}ava produktivnostrada. Ljudi koji rade u velikim tvrtkama ~esto su prisiljenipuno vremena provoditi s kolegama. Naj~e{}e radnu sredi-nu ne moèmo birati, ali ono {to moèmo napraviti je stvoritiugodnu atmosferu na svom radnom mjestu.

Ono {to smo o team buildingu znali iz teorije, isprobali smo u praksi

IGRA - ODRASTANJE - @IVOT

DU[U OSLOBODITI ZA LJUBAV, JER SE ZAMR@NJU NEMA VREMENABUDU]I da su igra~ke sredstva za igru, bit im se moè odre-diti tek u odnosu prema igri. Kao sredstva, one smisao i vri-jednost dobivaju tek prema igri kojoj sluè. Njihova }evrijednost svakako biti toliko ve}a, koliko su nu`nija za igru ikoliko je igra vrijednija po sebi. ôvjeku kao slobodnombi}u, ona to svakako jest vi{e i neposrednije od rada kojim seljudske potrebe zadovoljavaju tek posredno, odnosno kojimse pribavljaju tek sredstva za njihovo zadovoljenje, a ono sepotom ~esto doga|a upravo kao igra. Uostalom, ljudi rade izato da bi se mogli igrati, ali se nitko ne igra da bi mogao ra-diti. Igra je svrha, a rad tek sredstvo. Stoga, ako su ~ovjekusredstva za rad potrebna, onda su mu igra~ke jo{ potrebnije.Potrebnije ne da bi odràvao goli ìvot, ve} da bi ga u~inioljudski smislenijim.

ODRE\UJU LI SE IGRA I IGRA^KAUZAJAMNO?

Igra~ke su, zna~i, vrlo {iroka i sloèna tema u okviru koje suza odgoj posebno va`na pitanja vezana uz dje~je igra~ke.Primjerice: {to je odre|eno ~ime - igra igra~kom, ili obrnu-to? Ili se igra i igra~ka odre|uju uzajamno?

Kao sredstvo igre, igra~ke su neporecivo odre|ene igrom to-liko koliko je nu`no da bi odre|enoj igri mogle posluìti. Sto-ga, djeca biraju takve igra~ke kakve im za igru koju èle igratitrebaju, a ako to ne mogu - nastoje u tu svrhu prilagoditi oneigra~ke koje su im na raspolaganju. Ta prilagodba moè biti isamo u ma{ti, pa se kutija za {ibice primjerice moè za tre-nutak pretvoriti u stol ili ormar, ali i u osobni automobil, ka-mion ili ne{to drugo. Dakako, u ma{ti je puno toga mogu}e,pa se sve moè zamisliti kao ne{to drugo. U tom smislu ne-mogu}e je uvijek i do kraja sputati ma{tu, bez obzira kakvejoj se ograde postavljale. No, ni najìvlja ma{ta nije bezograni~enja i sklonosti, pa ponu|ene igra~ke itekakoodre|uju mogu}u igru.

ODRASLI IGRA^KAMA POSREDUJU DJECIKULTURU I VLASTITE VRIJEDNOSTI

Dobaci li se, primjerice, skupini djece lopta - ona se njomesigurno ne}e igrati kauboja i indijanaca, nego neku od igriloptom. Naprotiv, daju li se djeci pi{tolji, pu{ke, strelice isli~no, oni njima ne}e igrati nogomet, grani~ara i ko{arkuve} najvjerojatnije upravo kauboja i indijanaca, ili lopova ipolicajaca, rata ili tomu sli~no. To zna~i da igra~ka, kao i sva-ko sredstvo, nije vrijednosno neutralna, ve} nosi poruku. Onaupu}uje na svrhu zbog koje je nastala. Igra~ka sugerira na~inigre. To znaju proizvo|a~i igra~aka, ali i roditelji. Stogaigra~ke oblikuju ili kupuju za poèljni na~in igre djece kojimaih namjenjuju. Igra~ke su, zna~i, sredstvo zabave, ali i sred-stvo komunikacije, ne samo djece me|usobno nego i odra-slih s djecom. Odrasli igra~kama posreduju djeci kulturu ivlastite vrijednosti. Oni djecu igra~kama odgajaju ili even-tualno manipuliraju.

RODITELJI ÊSTO KUPUJU IGRA^KEPRVENSTVENO KAO STATUSNE

SIMBOLE(?!)

To zna~i da dobra igra~ka treba sluìti igri, ali i odgoju - utoli-ko ukoliko se igra i odgoj proìmaju upravo odre|enomigra~kom. To ne zna~i da je i igra sredstvo odgoja, jer bi jenjeno pretvaranje u sredstvo dovelo u pitanje kao igru - ve}zna~i da se odgoj jednim, i to ne malim, dijelom doga|aupravo kao igra. Stoga se igra~ki, da bi bila dobra igra~ka,postavljaju odre|eni zahtjevi koji proizlaze iz biti igre i odgo-ja. Temeljni je zahtjev u tom smislu da igra~ka zadovoljavadjetetove potrebe za igrom i odgojne potrebe {to raznovrsnije

i potpunije. Nadalje, da bude razvojno poticajna i pogodna zastvarala{tvo. Da nije opasna za djetetovo zdravlje i da je po-godna za higijensko odràvanje. Pri tomu je uvijek va`no daje u svim vidovima primjerena mogu}nostima djeteta. Zbogop}e kulturne va`nosti igra~aka, njihovu kreiranju i izradi tre-ba se posvetiti najve}a pozornost. Stoga je dobra igra~ka upravilu rezultat vi{eznanstvenih i me|uznanstvenih istraìva-nja te stvarala~kog napora onih kojima je do odgoja i kulturestalo. Skupe, ali jednodimenzionalne mehani~ke igra~ke,koje djeca mogu samo pasivno promatrati, naj~e{}e su kaoigra~ke bezvrijedne, a roditelji ih kupuju prvenstveno kao sta-tusne simbole.

JEDNOSTAVNO I TE[KO PITANJE:TKO SAM JA?

Jedna od osnovnih djetetovih potreba pri njegovu odrastanjuu ~ovjeka je utvr|ivanje vlastitog identiteta. "Tko sam ja?",presudno je pitanje svake ljudske egzistencije, koje nijednarazbu|ena svijest ne moè zaobi}i. To {to mnogi odrasli ljudina njega prestanu traìti odgovor, manje je znak njihoveodraslosti, a neusporedivo vi{e egzistencijalnog umora zbogkojega pristaju na uobi~ajeno, na svakodnevno, na naviku,premda ni{ta od toga nije odgovor na ono tako jednostavno iistodobno tako te{ko pitanje, kojim su kao djeca posegnuli zaistinski ljudskom egzistencijom, za ljudski smislenim ìvo-tom.

Traìti i prona}i sebe u svojoj osobnosti nije lako. Stoga jeosobna identifikacija kojom dijete utvr|uje vlastiti identitetskoro neizbje`no pra}ena identifikacijom, odnosno poistov-je}ivanjem s uzorima, u opona{anju u kojima dijetepoku{ava prona}i sebe. Kako je identifikacija s uzorima izrazneizgra|enosti vlastite osobnosti, to je razumljivo da je onanajsna`nija u najranijoj dobi. Kasnije ona pomalo slabi, pa~ak prerasta u otpor i pobunu prema prija{njim uzorima, toli-ko vi{e koliko je ovisnost o tim uzorima bila ve}a, jer sesamo tako vlastita osobnost i moè ste}i.

IDEALI SU BITAN DIO SVAKE RAZVIJENIJEDUHOVNOSTI

Me|utim, nesigurnost i te{ko}e u utvr|ivanju vlastitog iden-titeta navode pojedince, ne samo na krajnje nekriti~ko prih-va}anje uzora, nego i na njihovo slijepo oboàvanje, ~ime ihpretvaraju u idole koje slijede i kojima se pokoravaju bez po-govora. Ako je, zna~i, idolatrija i prihvatljiva kod djece i mla-deì, kod starijih ljudi ona je nedvojben znak nedoraslosti,odnosno nerazvijenosti vlastite osobnosti. Ne treba, stoga,~uditi ako su idolima skloniji autoritarno odgajani pojedinci,odnosno ako je u autoritarnim dru{tvima sklonost k idolimazakonita pojava, pa se vo|e uzvisuju i {tuju kao bogovi ili ba-rem kao heroji. U patrijarhalnim dru{tvima to se izraàva itako da se vo|e nazivaju o~evima nacije, pa im se iskazuje iposlu{nost kakva se u patrijarhalnim dru{tvima o~ekuje oddjece spram o~eva.

Idole, me|utim, nikako ne bi trebalo poistovjetiti s idealima,koji su bitan dio svake razvijenije duhovnosti. Ljudi se, nai-me, kako od svih drugih bi}a tako i me|usobno razlikujuupravo po idealima kojima teè i kojima je no{en njihovìvot. @ivot bez ideala i nastojanja da se ozbilje sveo bi se napuko preìvljavanje, odnosno ìvotarenje.

BRBLJANJE O SMRTI

Svakodnevno se o ìvotu i smrti ozbiljno govori upravo tolikomalo koliko se o njima brblja puno. Televizija, radio, film, no-vine, ~asopisi, ud`benici... prepuni su potankosti iz ìvota

onih koji su slavni i poznati, a jednako tako neprestano seprikazuju ili spominju umiranje, ubijanje, odnosno smrtmnogih. Ali, sve je to nekako daleko. Sve su to ne~iji tu|iìvoti i tu|e smrti. @ivoti i smrti koji se ljudi ti~u upravo tolikokoliko je potrebno kako bi to bile teme njihovih ispraznih raz-govora. êstim brbljanjem o ìvotu i smrti èli se zapravo iz-bje}i ozbiljan razgovor o njima. Ako je, naime, brbljanjegovor o onomu {to je neva`no, onda se ono o ~emu se punobrblja pretvara u neva`no. Brbljanjem o smrti pretvara se smrtu ne{to banalno i neva`no, ne{to {to se ~ovjeka ne ti~e i ~egase ne treba bojati. Jednako, pak, tako brbljanjem o ìvotu iz-bjegava se odgovoriti na zahtjevno pitanje o smislenostiìvota, osobito ako je taj ìvot sveden na naviku, rutinu, ritual,odnosno na ìvotarenje. Pitanje je, me|utim, treba li se iza{to bojati smrti? [to je uop}e smrt i moèmo li dokazativlastitu smrtnost? Pitanje je moè li se ìvjeti, a ne tek ìvota-riti, bez neprestanog promi{ljanja ìvota i domi{ljanja njego-va smisla. Pitanje je moè li se uop}e ìvot ozbiljno osmislitibez oslonca na smrt koja nije tek ~injenica o drugomu, negoprije svega vlastita mogu}nost u svakom trenutku. Pitanje je,naime, nije li ìvot, odnosno svaki doìvljaj, istinski mogu}tek kad je osvije{ten i razbu|en u svojoj jedinstvenosti i ne-ponovljivosti, u jedinstvenosti i neponovljivosti trenutka, a tozna~i upravo u mogu}nosti da ga vi{e nikada ne bude.

Jer, ìvot koji nije po navici, po inerciji - odnosno ìvot ukojem se samo brblja i o kojem se samo brblja, ìvot samou odricanju za neko neizvjesno bolje sutra, ìvot na povr{iniod danas do sutra, ìvot koji izbjegava suo~enje sa samimsobom - koji, zna~i, nije ìvotarenje s mislima na neki istin-ski ìvot negdje drugdje ili u neko drugo doba, nego jestistinski ìvot ba{ tu i sada, u kojem se ne}e dogoditi da sesa razbu|enom svije{}u ogoli sav besmisao jednog ìvota-renja. Takav ìvot u svakom trenutku mora biti suo~en smogu}no{}u svoje negacije, zna~i sa smr}u.

BITI OTVOREN @IVOTU

Stoga je tek jedna ireligiozna svijest suo~ena sa smr}u pot-puno predana ìvotu. Upravo tu i sada. Dakako, ne i bez po-misli na sutra. Jer, vlastita smrt nije ~injenica, niti se moèdokazati kao nu`na, ve} je domi{ljena mogu}nost samogìvota koji se kroz spoznaju te svoje mogu}nosti istinskiosmi{ljava i u potpunosti iscrpljuje trenutak. Biti u svakomtrenutku svjestan mogu}nosti da je on mo`da posljednji,zna~i u svakom trenutku biti svjestan njegove posebnosti ineponovljivosti. Zna~i biti potpuno otvoren ìvotu. Zna~i ot-voriti se svijetu. Zna~i du{u osloboditi za ljubav, jer se zamr`nju nema vremena. Jednako tako ni za povr{nost doìv-ljaja.

Suo~iti se sa smr}u zna~i, suo~iti se sa iznimno{}u trenutkakoji se ìvi, sa vje~no{}u koja je prisutna u svakom takvomtrenutku u njegovoj neponovljivosti. To ne zna~i da se jedanosmi{ljen ìvot ne nada kako bi, osim svojeg danas, imao isvoje sutra. Naprotiv, ba{ se kroz to sutra osmi{ljava i ovodanas, ali se ne odga|a, nego se upravo doga|a. Stoga,osmi{ljeni ìvot iscrpljuje svaki svoj trenutak ostavljaju}i seotvorenim za sljede}i, pa kao takav nije mogu} niti tako da seìvi danas ne misle}i na sutra, niti pak da se ìvi za sutra, nemisle}i na danas, nego da se misle}i na sutra ìvi ve} danas,upravo sada. Zna~i, tek sa svije{}u o mogu}nosti da ga ve}za trenutak vi{e ne bude, ìvot zadobiva puninu. Sama se svi-jest razbu|uje, osjetila bivaju tanko}utna, a osje}aji zadobi-vaju snagu.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

ìvot i smrt


U BREGOVIMA GRANIÂRA

@IVOTNE PORUKE OSJE]AJU SESAMO U PRIRODIKAD poè{ki planinar krene s Trga Svetog Trojstva na jug upohode grani~arskom kraju, po}i }e ili preko brda Soko-lovca ili dolinom potoka Vu~jaka. Izme|u Sokolovca sa za-padne strane, Kamena ili Topolnika s istoka, te~e on krozjagodnja~ku dolinu od svog izvora kod Gradskih Vrhovacai nestaje u vodama Orljave u Poègi. Vode u klancu tiho sevuku kroz sjene okolnih breùljaka. Od njegova dna uzdiùse oni negdje i do dvjesto metara uvis. U sezoni dugotraj-nih proloma oblaka, potok poprima vu~ju }ud. Ru{e}i svepred sobom, na nekim mjestima ~ak i vlastito korito, vodeu njemu brzaju sve dok ih onako podivljale kod Babinogvira u Poègi ne proguta Orljava. Usred ljetnih sparina, kadsjajno Sunce cijeli dan topi asfalt na baroknom trgu, kla-nac ve} u ranim ve~ernjim satima rashladi sve. Trbu{astimboltama prostruji svje` planinski zrak, pa {eta~i na glav-nom poè{kom korzu moraju i na samo Petrovo u toplijuodje}u.

SAMO NO]U ZEMLJA MIRUJE

S puta kroz Jagodnjak, uz potok Vu~jak podno Sokolovca skojeg je fra. Luka Ibri{imovi} zajedno s Poèànima krenuona negda{nje jaha~e apokalipse s istoka, ~esto se vidikako na plavim nebesima kruè jastrebovi. Lete kao nekadorao, neumrli simbol poè{ke pro{losti u grbu grada. Nekiga vinogradari {tuju i kao za{titnika vinogradara. îm seon vine u visine, jato ~voraka zbri{e sa zrelog gro`|a gla-vom bez obzira. Stari su Poèàni u sve prostore odlazili nasvoje nedjeljne izlete. I{lo se do {icane ili do {umarije fi-jakerima ili pje{ice. Bili su to doga|aji koji su sve dodana{njih dana ostali u romanti~nim pri~ama grada naOrljavi. Uz vijugavi tok Vu~jaka, pokraj katoli~kog i pravo-slavnog groblja, ispod vinograda {to se niz rumeni soko-lova~ki kamen proteù sve do dna korita nose}i u svojimtrsovima upaljene jesenske grozdove, planinari pune du{ui ~iste tijelo, vjeruju}i da }e tako lak{e osjetiti one ìvotneporuke koje svoju jasno}u dobiju samo u prirodi. Zimi, umaglama klanca, u njenim mekim prostorima kad se nabijelim stazama pipaju tragovi, te poruke dobivaju nekuposebno o{tru zimsku jeku. Lome}i se zanosno me|u bre-govima, vra}aju se ponovno k nama poput neke intimne~arolije. U ostalim godi{njim dobima planinar }e ovdje~uti melodiju {ume. Rose koje se tu zarose dulje kaplju sli{}a, a u ti{ini {ume ~uje se kako pada ìr i kesten i kakose gnijezde na suhom li{}u. U praskozorja, u podne, u su-tonu, zemlja se ovdje dotjeruje, {minka. Samo no}u onamiruje, spava. U zvi`duku planinskog vjetra i u fantazijiboja, na njoj rastu i zriju svi {umski i biljni plodovi, a uutrobi joj leì nafta.

Iza Vrhovaca pod gradom kad se ve} pro|u Kurja~ine (408m), ~eka nas dolina u kojoj se pred Srednjim Lipovcem nasjever smjestilo selo [krabutnik. Oko sela, na ju`nimobroncima Poè{ke gore, {krtare polja i kao klin se zabija-ju sa svojim malim dolinama u obli`nje {umarke. Od nji-hovih pitomih gajeva u vrletima gorja, po~injuprostranstva hrastove i bukove {ume. Mnoge staze i pute-ljke ugazio je u njima ~ovjek love}i vepra i jelena i ru{e}ibukvu za vatru u pe}i. U labirintu staza snalaze se samonajbolji. I sami lugari kaù da se zbog malog neoprezalako moè u njima zalutati. Istina, ne izgubi se radi te nez-gode puno vremena traè}i iz nje izlaz, nego nekoliko sati.(Hodanje po markiranim stazama u Poè{kom gorju je si-gurno).

KOD GRANIÂRA PROZORISE SJEKIROM BRI[U

Seoske ku}ice u Srednjem Lipovcu do~ekale su nas u pri-jepodnevnom nedjeljnom miru nekako pretiho. Napo~etku sela pred ku}om, na klupi pod lipama, odmaraose doma}in. Kao iz pu{ke je odgovorio da pozna Antu Lo-vri}a, predsjednika HPD "Sokolovac" iz Poège. Dodao jekratko: - On je iz Kapele... Poslije tog razgovora lako nala-zimo svoga Antu. êkao je on na{u skupinu u lova~kojku}i na padinama Prline i êpine bukve. Ina~e, grani~areprati glas da se kod njih prozori sjekirom bri{u. Smirenalica tih ljudi govore da je to odre|ena ru`na pro{lost,pro{lost kada su zbog svojih plemenitih rodoljubnihosje}aja ~amili u zatvorima Stare Gradi{ke, Lepoglave i naGolom otoku. Selo je u 19. stolje}u bilo rasuto po okol-nim bregovima. Me|u zadnjima s njih se na sada{nju lo-kaciju spustila obitelj Tkal~evi}. Na brdu je ostala samocrkva i grobovi. Jo{ u onda{njoj Orljavici (Srednji Lipo-vac), kad su biblijske tajne rijetko silazile me|u ljude,spominje se crkva Svetog Luke iz 18. stolje}a. Povje-sni~ari nam govore i pi{u da se jo{ od 1275. i 1277. godi-ne na tom mjestu nalazi kapelica, na ~ijim se temeljima izidovima nadogra|uje ova dana{nja crkva.

DANAS VATRE GOREU SAMO TRI KREÂNE

Potomci grani~ara u svom u{orenom selu, ~ije su se ku}estisnule uz potok Rinovicu, {tuju kult kamena bjeli{a. Vjer-ni tradiciji i zakonima svoje zemlje, nastavili su kao i nji-hovi preci paliti kre~. Nekada, dok na zemlji jo{ nisuharale ozonske rupe, uz ku}e u selu buktilo je i po dvade-set kre~ana. Do kasno u no} iz vulkanskih grotla pe}i pa-dalo je svjetlo na preplanula seoska lica. Na vreloj magmipekle su se patke i guske, pili}i i zeleni kukuruzi. Danassamo gore vatre u tri kre~ane... I u mojoj ulici Kalvariji uPoègi ponekad se ~uje: Kre~aaa,... Kre~aaaa,... Kre~aaa.A nekada - govore s nekom sjetom - vozili smo ga sve doBanove Jaruge i dalje, da ljudi s njim zabijele svoje ku}e iokre}e vo}ke. U selu su jo{: Fi}kovi}i, îkardi}i, Bani}i,Dodovi}i, Mladinovi}i, Mari~evi}i i drugi starosjeditelji,domoroci, grani~ari. Svoju kru{nu mrvu uvijek su dijelili sdrugima. Nije im to te{ko padalo ako su do njih u dobrojnamjeri silazili s obli`njih bregova.

VRELO MARKOVAC - ZAGONETNIZDENAC

Jugoisto~no od Maksimovog hrasta (616 m), Poè{kogorje skriva u sebi jo{ i mnoge druge zanimljivosti. U neg-da{njoj Vojnoj krajini kod Vrbove, na ju`nim obroncimagorja, odakle s vrhova vode brzaju u Savu, posebno pri-vla~no mjesto je vrelo Markovac. Kroni~ari su zapisali daje onda{nji puk na kamenim plo~ama zagonetnog zdencauklesao imena svih zemaljskih vladara koji su njegovommladom vodom gasili è|. Dolazili su oni u inspekcijuVojne krajine, zanimaju}i se posebno za utvrde na graniciprema Osmanlijskom carstvu. Nakon, zavr{etka vladarskihposlova i ugodnog odmora u sjenama zdenca, carevi au-strijske imperije i njeni velmoè zadovoljno su se vra}ali usvoje bedemske dvore, ostavljaju}i grani~aru pravo da nakamenu kraj izvora ovjekovje~i njihov posjet. Tako je nanjema~kom jeziku nastao zapis:

"(Josip II. rimski car, uzvi{eni, god. 1768. piju}i iz ovogvrela proslavio je na{e sretno doba (i) vodu svojim car-skim imenom".)

Na njema~kom iz kasnijeg vremena jo{ je jedan zapis:

"(Nadvojvoda austrijski Maksimilijan god. 1777. piju}i izizvora po primjeru brata pohvalio je ovu ljekovitu vodu.")

Poslije zapisa na onda{njem slu`benom jeziku, s desnestrane spomenika nalazi se natpis na hrvatskom jeziku:

"Nadvojvoda Mar{al Albrecht Junak od KustocePutuju} po slavonskoj Krajini napi se vodeiz ovoga zdenca Dne 12. svibnja 1868."

Na lijevoj strani nalazio se jo{ jedan hrvatski natpis:

"Dragutin grof Khuen Hedervary,Ban kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,Putuju} dne 2. listopada 1891. ovim krajemNapio se vode iz ovoga vrela, posvetio jeBlagu uspomenu di~nog ovog spomenikaNeumrlom slavom imena svoga."

U kona~nici, kada nas umor nakon vi{e sati hoda jo{ nijenapu{tao, a zadovoljstvo u valovima polako osvajalo du{u,bilo je ugodno na traktorima i traktorskim prikolicama vra-titi se u Poègu. To je ve} postala tradicija. Na toj cesti,kad sretnete biciklistu {to se iz Poège vra}a ku}i, vidjet}ete kako za sobom vu~e granu. To je odli~na ko~nica dase negdje niz padinu ne strmeknete - kaù Lipov~ani - za-dovoljni {to su prona{lim patentom pomogli sebi i tehni-ci... Eto, tako potomci grani~ara uvijek u pravom trenutkuprisko~e nesebi~no u pomo}... Kad bi samo to bio na{planinarski dug...!?

Milan Kau~i}

za znatièljne


Crkva sv. Luke u Srednjem Lipovcu izgra|ena natemeljima kapelice iz 13. stolje}a

Vrelo Markovac, na ~ijim su kamenim plo~amauklesana imena svih zemaljskih vladara koji sunjegovom mladom vodom gasili è|

BICIKL KAO VOZILO URBANE SADA[NJOSTI

VO@NJA BICIKLOM VI[ESTRUKO KORISTIJEDAN od problema posljednjih godina u ve}im hrvat-skim gradovima, a osobito u gradu Zagrebu, je kretanjeljudi i roba, a posebno je zna~ajan zbog vrlo te{kih po-sljedica za kvalitetu ìvota. Problem se o~ituje uone~i{}enju zraka, pove}anoj buci, o{te}enju kulturneba{tine i drugog. Zbog takvog stanja, potrebno je hitnopoduzeti izvanredne mjere, da bi se sprije~ilo daljnjeone~i{}enje svega i pove}anje motoriziranog cestov-nog prijevoza ljudi i roba i potaknulo razli~ite oblike al-ternativnog prometa.

Jedno od alternativnih prijevoznih sredstava u gradovi-ma, koje naàlost ima sekundarnu ulogu, jest bicikl.Pozitivni su primjeri u tom smislu gradovi Vara`din iâkovec.

PREKINUTA DUGA ZAGREBA^KATRADICIJA

Danas bicikl naj~e{}e koriste u rekreacijske i turisti~kesvrhe mla|e dobne skupine, ali u okviru nove, druk~ijeorganizacije prometa - znatnije kori{tenje bicikla moglobi dovesti do osjetnog pobolj{anja stanja okoli{a.

Biciklizam u Zagrebu ima dugu tradiciju, a njegovipo~eci javljaju se 1885. godine, kada je osnovan i prvibiciklisti~ki klub. U to je vrijeme bicikl bio dostupansamo bogatim gra|anima, ali je s vremenom postaoosnovno pu~ko prijevozno sredstvo. Jo{ 1960. godinena biciklisti~ki je promet otpadalo 45 posto ukupnogprometa na podru~ju grada Zagreba, dok je na prilaznimpravcima grada taj postotak varirao od 18 posto do 74posto. Nakon {ezdesetih godina, naglim porastom mo-torizacije, biciklisti~ki je promet skoro i{~ezao s promet-nica grada. I zakonski propisi gradske uprave doprinosilisu slabijem kori{tenju bicikla, zbog zabrane dolaska usredi{te grada. 1987. godine, radi si-gurnosti prometa. Ta je zabrana ukinuta1995. godine, kada se ponovno inteziv-nije po~inje razmi{ljati o mjerama zapove}ano kori{tenje bicikla.

Bicikli kao na~in prijevoza danas se uZagrebu malo koriste. Prema anketi-ranju doma}instava 1999. godine,samo se 0,7 posto putovanja obavljabiciklom. Istodobno, 51 posto doma-}instava izjasnilo se da posjeduje ba-rem jedan bicikl, pa stoga postoji po-tencijal za ve}e kori{tenje bicikla kaoprijevoznog sredstva. Glavni razlog ne-dovoljnog kori{tenja je nedostatak ob-jekata za bicikliste u gradu, osobitobiciklisti~kih staza, odlagali{ta za bi-cikle, postojanje arhitektonskih mjera,ali i pomanjkanje navika za kori{tenjebicikla.

IPAK NAPRAVLJENI PRVIKORACI

U gradu Zagrebu su, u pogleduuvo|enja biciklizma napravljeni prvikoraci. Na mnogim mjestima u gradu,gdje je za to postojala mogu}nost,iscrtane su biciklisti~ke staze, postav-

ljena je potrebna vodoravna i okomita signalizacija,ure|ena odlagali{ta za bicikle na ulazima u pje{a~kuzonu i na ostalim mjestima, gdje se o~ekuje ve}i brojbiciklista, pri svakoj rekonstrukciji ili gradnji novih ra-skri`ja ili prometnica vodi se ra~una o biciklisti~komprometu te se izvode spu{teni rubnjaci s rampama radilak{eg kretanja biciklista.

S o~ekivanim pove}anjem prometne gu`ve, koja seo~ekuje u budu}nosti u gradu Zagrebu, ve}i broj putni-ka koristit }e alternativna prijevozna sredstva. Kori{te-nje bicikla }e biti potaknuto i od strane Gradskogpoglavarstva, kao sredstva smanjenja ovisnosti o pri-vatnom automobilu i istodobno promoviranje prijevoz-nog sredstva koje bitno pobolj{ava zdravlje i op}ukondiciju sa sna`nim obilje`jima o~uvanja okoli{a ienergije. Broj stanovnika koji }e koristiti bicikl, bit }e uuskoj vezi sa sigurnim, pouzdanim i pogodnim bicikli-sti~kim stazama, jer voziti slalom izme|u automobila ilipje{aka, vrlo je opasan pothvat. Europska iskustva po-kazuju da odvajanje biciklista i ostalih korisnika pro-metnica bitno smanjuju potencijalne nezgode ipove}ava privla~nost biciklizma kao kulture ìvljenja.

AUTOMOBILI SVUGDJE?!

U Zagrebu bi hitno trebalo poduzeti ~itav niz mjera, kakobi se biciklima moglo za lijepog vremena po bicikli-sti~kim stazama putovati na posao ili neku od obrazovnihustanova - {kolu, fakultet i drugdje. Na ve}ini glavnihpravaca prema sredi{tu i kroz sredi{te grada postoje{iroki nogostupi, koje bezbolno mogu dijeliti pje{aci ibiciklisti. Me|utim, u mnogo slu~ajeva, dio nogostupasada koriste nedopu{teno parkirani automobili, pa }euvo|enjem biciklisti~kih staza biti potrebno poja~ano

provo|enje kontrole parkiranja da se parkirana vozila uk-lone s nogostupa. Bit }e potrebno jo{ smanjiti visinurubnjaka, da se omogu}i pristup biciklima, treba popra-viti povr{ine nogostupa, postaviti odgovaraju}u signali-zaciju, treba pobolj{ati rasvjetu na mnogim mjestima ijo{ puno toga, da bi biciklistima bilo omogu}eno ne-smetano kretanje po gradu. Dobro bi do{la jedna {iradru{tvena akcija kao primjerice: biciklom do radnogmjesta, dan bicikla... i sli~no.

Osim stvaranja uvjeta za bolju i sigurniju vo`nju bicikli-ma, grad Zagreb bi {to prije, radi smanjenjaone~i{}enja okoli{a te promoviranja zdravog na~inaìvota, trebao poduzeti brojne akcije, kakve se u svijetuve} godinama provode, a odnose se na davanje priori-teta vozilima javnog prijevoza, izgradnji javnih garaà,izvo|enjem zahvata na postoje}oj mreì prometnica ucilju pobolj{anja protoka vozila, izbjegavanje prometa iparkiranja gradskim povr{inama teretnih vozila i takoredom.

Pove}avanjem ìvotnog standarda, a samim timemogu}no{}u nabave osobnog vozila kori{tenjem kredi-ta te kulturom ìvljenja koja u na{im prostorima nalaèposjedovanje barem jednog osobnog automobila,moè se o~ekivati da }e promet u gradu Zagrebu bitisve intenzivniji sa sve ve}im brojem automobila naprometnicama i zato je doista va`no i nu`no u~initi sve,kako bi se alternativnim prometnim sredstvima, kao {toje bicikl, dalo vi{e prostora i mogu}nosti za vo`nju gra-dom.

MIJENJAJMO LO[E NAVIKE

Lo{e navike sjedenja u poslovnom prostoru, pred tele-vizorom, u automobilu, potrebno je mijenjati u smislu

stvaranja uvjeta i pokretanjem akcija,koje nagla{avaju potrebu za kretanjemi zdraviji na~in ìvljenja. To je potrebnou~initi zbog mladih kojima je potrebanpozitivan primjer pona{anja, rada, dje-lovanja i akcija.

Vozite bicikl, ali u sada{njim uvjetimaoprezno, jer jo{ nema uvjeta za sigurnuvo`nju, a nekultura na{ih voza~a osob-nih vozila prisutna je svakodnevno, jernemaju razumijevanja za potrebe osta-lih ljudi, koji idu pje{ice ili se voze bi-ciklima.

Vo`njom bicikla ste}i }ete bolju kondi-ciju, poja~ati vitalni kapacitet plu}a,oja~ati mi{i}e i sigurno }ete seosje}ati bolje, a jednako tako }ete datisvoj doprinos o~uvanju zdravijeg oko-li{a. Svaki trenutak koji provedete nabiciklu umjesto u automobilu, produljit}e vam ìvot i pove}ati kvalitetu ìv-ljenja.

Za{to ne produljiti dugu tradicijuvo`nju biciklom u Zagrebu, ali i u dru-gim gradovima?

Edo Virgini

ljep{i ìvot


RIJEKA JADRO

VJEKOVNO VRELO, RIJEKA HRVATSKIH KRALJEVA,HRVATSKI JORDAN ILI ENDEMSKI DRAGULJ?

[TO JE RIJEKA? Sneni vodotok, blistavi slap, zaboravljeni ru-kavac ili ìvi izvor? Rijeka moè biti i sje}anje, metafora ìvotaili uvijek nova sada{njost. Ne nadajmo se uvijek bogatstvuspoznaje na kraju puta - odgovor se ~esto skriva u samomtraènju.

Putnik koji Dalmacijom slijedi konture obale, neizostavno }epro}i kroz Solin i mostom skoro neprimjetno pregaziti rijekuJadro. Premda na prvi pogled ne osobito upe~atljiva i sa svo-jih 4,5 kilometara svakako ne impresivno duga rje~ica, ipak }eskrivenom ljepotom i povijesnim konotacijama opravdatiusputno zastajanje i pozornost.

Kako je Jadro nevelik duljinom i izvor i u{}e, premda ih nijezgodno posje}ivati pje{ice, mogu se vidjeti s obli`njih pro-metnica. Voze}i se brzom cestom Split-Klis pod sivim litica-ma isto~nog Mosora, moète promatrati izvor u dolini iza kojerastu industrijska postrojenja. Premda Jadro opskrbljuje svo-jim vodama stotine tisu}a ìtelja ovog dijela Dalmacije, nje-govo slivno podru~je jo{ nije do kraja obja{njeno. Poznato jetek da je spletom kra{kih ponornica spojen sa Cetinom, poputobli`nje rje~ice @rnovnice. S obzirom da Cetina prima vode sjo{ vi{ih podru~ja u Bosni i Hercegovini, mo`da je ba{ u tomutajna neiscrpnosti vrela podno Mosora.

Iznimna kvaliteta hladne vode Jadra jo{ je u antici bila razlo-gom uspostave jakih civilizacijskih upori{ta u blizini. Podtada{njim nazivom Jader (ilirskog podrijetla, poput identi~nognaziva za grad Zadar) bila je jednim od ishodi{ta nastanka Ilir-ske Salone, koja }e kasnije pod rimskom upravom postati sje-di{tem Colonie Martie Julie.

Grad je "golem, velik kao pola Carigrada", kako je zabiljeìoslavni car-pisac Konstantin Porfirogenet, napajao svoje fonta-ne, terme i privatne vodotoke upravo vodom iz rje~ice, na~ijem je u{}u vjerojatno bila i anti~ka luka.

Ljudsko je umije}e ve} u to doba produljilo tok rje~ice na um-jetan na~in - gradnjom poznatnog gravitacijskog vodovodakoji je napajao Dioklecijanovu pala~u. Promatraju}i danasnjegove akvadukte i tunele, nije te{ko zamisliti golemekoli~ine plemenitog kamena, robovskog rada i ìvota koji suutro{eni kako bi se nedaleka carska pala~a napojila svjeìm iz-vorskim vodama. Je li u temelju zamisli o vodovodu stajalacarska zamisao da za ìvota potvrdi svoju grandioznost ili je,kako se moglo ~uti za najrecentnijeg simpozija posve}enogDioklecijanu, pala~a od samog po~etka bila zami{ljena - pok-raj carskog ljetnikovca - i kao velika anti~ka tvornica sukna,koja je tro{ila goleme koli~ine vode, do danas nije to~no do-kazano. Sam je vodovod duljinom od devet kilometara dvo-struko nadma{ivao samu rje~icu. Napajao je glavni spremniksmje{ten pokraj sjevernih vrata pala~e, da bi se voda potomgranala unutra{njim vodovodom sve do carskih odaja.

NAKON PADA SALONE, 12 STOLJE]ASPLI]ANI NISU KORISTILI VODU JADRA

Sedmo stolje}e vra}a Jadro u prvotno stanje. Bujica narodapreplavljuje Zapadno rimsko carstvo i po~inje novo poglavljepovijesti. Salona pada, a izbjeglice u negda{njoj carskojpala~i za~inju naselje koje }e se prozvati Splitom. Najvjerojat-nije u opsadi pala~e, nakon pada Salone, razoren je vodovod.Rasipanje same konstrukcije je nastavljeno i u idu}im sto-lje}ima, ne zbog razaranja, ve} stoga {to je lokalno stanov-ni{tvo velike koli~ine kamena koristilo za - gradnju. Pro}i }edvanaest stolje}a prije nego {to stanovnici Splita iznova neokuse bistre vode iz podmosorskog izvora. Nemirna povijest i

upoznajmo Hrvatsku


PUTNIK KOJI DALMACIJOM SLIJEDI KONTURE OBALE, NEIZOSTAVNO ]E PRO]I KROZ SOLIN IMOSTOM SKORO NEPRIMJETNO PREGAZITI RIJEKU JADRO. PREMDA NA PRVI POGLED NEOSOBITO UPEÂTLJIVA I SVAKAKO NE IMPRESIVNO DUGA RJEÎCA, IPAK ]E SKRIVENOMLJEPOTOM I POVIJESNIM KONOTACIJAMA OPRAVDATI USPUTNO ZASTAJANJE I POZORNOST

Poneki dio krajolika koji izmi~e suvremenoj vi-zuri podsje}a na vrijeme kada je Jadro bio in-spiracijom putopiscima

Akvadukt prema Dioklecijanovoj Pala~i

"[uplja crkva" - krunidbena bazilika kralja ZvonimiraHE Vrilo

nedostatak materijalnih sredstava su nagnali stanovnikepala~e da radije kopaju zdence nego da popravljaju monu-mentalni vodovod, tako da je voda Jadra potekla iznova Spli-tom tek 1880. godine.

No osim tijelu, vode Jadra su sluìle i duhu. U srcu dana{njegSolina, "oko Gospinog otoka na ovoj rijeci" napisao je nadbi-skup Ante Juri} "mjesto je gdje su na{i preci prvi put pokr{ta-vani. Zovemo je Jadro, jer je to na{ hrvatski Jordan."

GOSPIN BUNARI] - NEPRESU[NO VRELO

Pojedini drè da je upravo Gospin Otok bio prvim naseljemHrvata u ovom kraju, kao i da su upravo na njemu prvi hrvatskiknezovi utvrdili svoje stanove kao u pradomovini iza Karpata:zidovima i nasipima od drva, o{trog kolja i pletenog pru}a. Naistom su oto~i}u, uz kraljevski dvor u Solinu, bile smje{tenecrkve Blaène Djevice Marije i sv. Stjepana, koje je dala izgra-diti kraljica Jelena. Kod izgradnje temelja za zvonik dana{njeùpne crkve Gospe od Otoka, tijekom vrelog kolovoza 1898.godine, don Frane Buli} je na{ao stotinu komada od kojih jenakon mnogo stolje}a iznova sloèn nadgrobni natpis hrvatskekraljice: "U ovoj grobnici po~iva Jelena, slu`benica bo`ja,èna kralja Mihajla, majka kralja Stjepana. Ona se odri~e sjajaprijestolja... godine 976. Od utjelovljenja Gospodinova... Onaìve}i za budu}e kraljevstvo postade majkom sirota i obranomudovica. A ti, ~ovje~e, pogledav{i ovamo reci: Boè, smiluj jojse du{i!" Obje su crkve sru{ene za ratova s Turcima, da bi ka-snije na temeljima crkve sv. Stjepana izrasla dana{nja crkvaGospe od Otoka. Jadro, koje oplakuje oto~i} s obje strane, kaoda ovdje dobiva prinovu - Gospin bunari}, od naroda tako naz-vano vrelo za koje nije zabiljeèno da je ikad presu{ilo.

Odmah pokraj oto~i}a {epure se u mirnoj vodi ure|enogrje~nog toka patke i labudovi, uljep{avaju}i sredi{te Solina.

Narodna je legenda o~uvala pri~u prema kojoj je u Solinu ok-runjeno sedam hrvatskih kraljeva, vjerojatno potaknutu broj-nim i poznatim crkvama koje se na ovom podru~ju nalaze teznanim obi~ajem da se kraljevi pokapaju u istoj crkvi u kojojsu se okrunili. Nije stoga ~udno da se hrvatska povijest kodobilaska Jadra mije{a s geografskim zna~ajkama.

NASUKANA KAMENA LA\A IZ HRVATSKEPOVIJESTI

Po{av{i uzvodno, putnik }e nai}i na ru{evine tzv. [uplje crkve,u kojoj se 1075. godine okrunio kralj Zvonimir. Izgra|ena je natemeljima stare kr{}anske crkve, a danas slovi kao jedna odnajmonumentalnijih ranokr{}anskih bazilika na isto~nojadran-skoj obali. Prvotno izgra|ena na samoj obali Jadra, kasnije jepoplavljena radi podignute razine rje~ice, kojoj je obli`nji po-tok sv. Ilije nanio mulj i stvorio prirodnu barijeru.

Danas je kraljevska crkva tek slikovit tlocrt od zidova. S tri la|e,duljine vi{e od 26 metara i {irine vi{e od 13 metara, doimlju se tiostaci i sami poput nasukane kamene la|e iz hrvatske povijesti.

MLINICE ZAMIJENILE MALEHIDROELEKTRANE

Jadro je, ve} samim tim {to se preprije~io izme|u Mosora imora, i rijeka mostova. Vi{etra~ni, pje{a~ki, èljezni~ki ili nabrzinu sklepani mostovi su dio sada{njosti kao i vjekovne po-vijesti ove rje~ice. Uz njih su najpoznatija zna~ajka brojne mli-nice (vodenice - mlinovi). Za hrvatskih se narodnih vladara uispravama spominju i "kraljevi - mlinari", jednostavnom fra-zom opisuju}i gospodarsku osnovicu njihova vladanja. Spo-minju se i u kasnijim zapisima, potvr|uju}i svoju va`nost uìvotu kraja sve do prvog svjetskog rata. "Moju su pozornostprivukli mali mlinovi" pi{e njema~ki putopisac - prirodoslovacErnst Friedrich Germar 1811. godine u svojoj knjizi "Reisenach Dalmatien", opisuju}i jednostavnu, a efikasnu konstruk-ciju. "Mlinski kamen po~iva na temelju kola {to leè skoro vo-doravno. Do njega je drugi mlinski kamen, i eto ~itavogmlina". Glavno gospodarsko blago tijekom stolje}a, mlinovisu u novije doba bili zamijenjeni malim hidroelektranama.Tako je 1908. godine pu{tena u pogon TS "Vrilo" radi napaja-nja tvornice cementa "Majdan", a 1920. ona postaje osnovicomelektrifikacije kraja, a za po~etak se jednim DV 10 kV i sa samo3 TS 10/0,4 kV pristupilo zamjeni 60 godina stare plinske jav-ne rasvjete grada Splita.

JADRO - IHTIOLO[KI REZERVAT

Ako se krene od izvora, mogu}e je zamisliti Jadro kakav je ne-kada bio, uz jablanove, tihi vodotok i danas tek pokoju pticu."Ispod kamenja na|u se mnoge pastrve. Premda ih doma}inilove, one ipak dosegnu teìnu od po 8 funti (4 kg)" primijetioje u svoje vrijeme marljivi putopisac Germar. Rije~ je o jednojod 28 endemskih vrsta Jadranskog sliva - mekousnoj pastrvizvanoj solinka, koja Jadru donosi status ihtiolo{kog rezervata.Osim u koritu rje~ice, pastrva ima i u rje~nom ribogojili{tu, alitu je rije~ o unosnoj kalifornijskoj vrsti.

No, pri~a o fauni oko Jadra tu ne zavr{ava, jer je danas povodomjavne rasprave ideja da se u predjelu oko izvora rje~ice oformizoolo{ki vrt, upotpunjuju}i time vizuru ~iste i bistre rje~ice kojaje za~eta ugo|ajem sredi{ta Solina i Gospinog Otoka.

Posvetimo li vi{ak vremena Jadru i obi|emo li ~itav vodotok,upitat }emo se - {to je Jadro? Vjekovno vrelo, rijeka hrvatskihkraljeva i kraljica, hrvatski Jordan, ili endemski dragulj sapetindustrijalizacijom?

Vjerovatno, ipak, ono {to sami stvorimo od njega.

Gordan Bakovi}Snimio: Jurica Ti~i}

Umjetno jezero u sredi{tu Solina Nekada i danas - rijeka mostova, od kojih su nekivi{etra~ne promentice, a poneki tek pje{a~ke staze

Ga{pine Mlinice (vodenice) - 1700. godine iz-gra|ene od kamenja obli`nje "{uplje crkve"

Vodenice i mostovi - stoljetne zna~ajke Jadra

Smiraj prema u{}u

67

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Studentski dom, teniski tereni, ariston, kokil, raskomadanost, Eso, nota, Iri,Sandi, Udaj, M(iroslav) K(rleà), L, ovjerava~, R, Al, jarnik, Una, vike, bez,o~aj, erist, razrada, diktat, mjenja~, jalovo, E, OTAN, dupini, osinjak, VK,Aru, Ilok, K, Nil, Bo, okida~.

DRUGE [PORTSKE IGRE REGIONALNOG ODBORA ZAJU@NU HRVATSKU UDRUGE BRANITELJA HEP-a

JEDNOG vikenda po~etkom ljeta okupilo se uBa{kom Polju stotinu na{ih radnika iz svih trijudjelatnosti od Zadra do Dubrovnika. ^lanovi Udru-ge branitelja HEP-a, Regionalnog odbora za ju`nuHrvatsku (ROJH), odràli su svoje druge {portskeigre. Pozdravljeni toplim rije~ima dobrodo{licekoje im je uime doma}ina uputio Tihomir Lasi} izsplitske Elektrodalmacije, na{i su branitelji ova tridana proveli u pravom {portskom nadmetanju. A,ono su organizirali u ~ak sedam disciplina: malomnogometu, ko{arci, {ahu, strelja{tvu, bo}anju,stolnom tenisu i plivanju. Postignuti rezultati izavr{ni poredak pobjednika nisu ni na trenutak po-mutili dobro raspoloènje.

Evo i tog poretka.

Mali nogomet: 1. [ibenik - Zadar (udruìvanjeovih dvaju gradova donijelo je prvo mjesto u naj-popularnijem {portu), 2. Split, 3. Dubrovnik.

Ko{arka: 1. [ibenik, 2. Dubrovnik, 3. Split.

[ah: U finalu su igrali Zadar (Vitomir Lasi}) i Split II(Ivo [uman) i Zadar je pobjednik s rezultatom 2:0.

Strelja{tvo: Od jedanaest natjecatelja najbolje re-zultate postigli su: 1. Ivan Bali} - Split (135 kru-gova), 2. Dario Ga{par - Vrgorac (130 krugova), 3.Ozren Ga{par - Vrgorac (110 krugova)

Bo}anje: 1. Split, 2. Drni{, 3. Metkovi}, 4. Obro-vac

Stolni tenis: 1. Metkovi}, 2. Plo~e, 3. Omi{

Plivanje

Slobodno 50 m: 1. Nenad Mato{i} (Elektrodalma-cija Split), 2. @eljko [eparovi} (HE Dubrovnik), 3.Danijel Vukovi} (Elektrojug Dubrovnik)

Prsno 50 m: 1. Danijel Vukovi} (Elektrojug Du-brovnik), 2. Ante Despot (HE na Krki i Zrmanji), 3.Lucijan Para|ina (Elektrodalmacija Split)

Le|no 50 m: 1. Danijel Vukovi} (Elektrojug Du-brovnik), 2. Ante Despot (HE na Krki i Zrmanji), 3.Nenad Mato{i} (Elektrodalmacija Split)

S pu{kom 25 m: 1. @eljko [eparovi} (HE Dubrov-nik), 2. Nenad Mato{i} (Elektrodalmacija Split), 3.Danijel Vukovi} (Elektrojug Dubrovnik)

Delfin 25 m: 1. Nenad Mato{i} (ElektrodalmacijaSplit), 2. @eljko [eparovi} (HE Dubrovnik), 3. Da-nijel Vukovi} (Elektrojug Dubrovnik).

I na kraju moè se samo zaklju~iti da je prelijepookru`je makarske rivijere te gostoljubivost iuslu`nost osoblja hotela "Alem", koji su omogu}ilijednako uspje{no odvijanje {portsko- natjeca-teljskog i zabavno-opu{taju}eg dijela programa,doprinijelo da ove Druge {portske igre ~lanovaROJH-a proteknu u kolegijalnom i prijateljskomduhu.

Vero~ka Garber

{port


Mali kulinarski atlas svijeta (9)

INDIJANi{ta bez za~inaREPUBLIKA Indija (na hindu: Bhaarat Juktarashtra) s pribli`no milijun sta-novnika slijedi susjednu mnogoljudnu Kinu, a i njena kuhinja poput kineskei europske (francuske), ~ini posebnu veliku svjetsku kulinarsku skupinu.

Na indijsku kuhinju utjecali su kroz povijest i razli~iti osvaja~i, od Perzi-janaca i Arapa do Mongola i Europljana, a brojnost nacija i vjera dodatnosu doprinijeli raznolikosti kuhinje. Kako, primjerice, hinduisti ne jedugovedinu, muslimani svinjetinu, a djainisti ne jedu ni meso ni podzem-ne dijelove biljaka - formirane su razli~ite, prilago|ene kuhinje takvimvjerskim regulama, uklju~uju}i i vegetarijansku (na jugu zemlje).

Me|u namirnicama prevladava rià (vi{e od 100 vrsta) uz druge mahu-narke, ali i mlijeko, jogurt, meki sir i prokuhani maslac ghi (sirovi ma-slac se zakuha i procijedi), dok od mesa prevladava ov~etina (na sjeveruzemlje). Indija je i jedna od rijetkih azijskih zemalja u kojoj se pripremakruh, a najpoznatiji ~apati (sli~i na{im mlincima, samo je mek{i).

Indijska kuhinja obilato koristi brojne za~ine (za neka jela i vi{e od 30!),a jela su ~esto ljutkastog okusa (posebno na jugu). Najvi{e se koristecimet, |umbir, papar, chilly, klin~i}, ~e{njak i kumin, a od za~inskihsmjesa curry, garam masala i aromati~ni umak ~atni. I jo{ jedna napo-mena: u Indiji se tradicionalno jede - prstima!

JANJE]I CURRYSastojci: 1 kg janjetine, 2-3 glavice luka, 4 re`nja ~e{njaka, 3 kri{kedùmbira (ingvera), 2 `lice pra{ka curry, 3 klin~i}a, komadi} kore cime-ta, sol prema okusu, 1 raj~ica, 2 `lice prokuhanog (ili sirovog) maslaca.

Priprema: Nareìte meso na nekoliko centimetara velike ko-madi}e. Zdrobite cimet i klin~i}e, zgnje~ite ~e{njak inareìte luk. Na vru}em maslacu poprìte luk i dodajte~e{njak. Posudu pokrijte i pirjajte dok luk ne omek{a. Do-dajte dùmbir i promije{ajte, dodajte narezane komadi}emesa i jo{ jedanput promije{ajte.

U manjoj posudi izmije{ajte cimet, klin~i}e, pra{ak curry,sol i malo vode i tu mje{avinu dodajte mesu. Jelo potomostavite da kuha jedan sat. Pola sata prije nego je kuhano,dodajte raj~icu razrezanu na ~etiri dijela.

BIRJANI (PEÊNA RI@A S POVR]EM)Sastojci (za 4 - 6 osoba): 350 g riè basmati ili druge kvalitetne riè du-gog zrna, 700 ml vode, i/4 `li~ice {afrana u prahu, 1 `lica toplog mlije-ka, 3 `lice ghija ili biljnog ulja, 2 `li~ice mljevenog korijandera, 1 `li~icakurkume, 3 oguljena i na kocke narezana krumpira, 200 g blan{iranogsvjeèg graha, 4 blan{irane, oguljene i zgnje~ene raj~ice, 3 `lice sitnonasjeckanog li{}a svjeèg korijandera ili per{ina, 3 `li~ice soli, 2 `li~iceruìne vodice (dobiva se i tako da se u vodi preko no}i ostave latice mi-risne vrtne ruè), 150 ml jogurta i 35 g zdrobljenih lje{njaka ili oraha.

Priprema: Riù operete i ocijedite te stavite u uzavreluvodu. Posudu pokrijete i kuhate na laganoj vatri 15 minuta.

U `lici toplog mlijeka namo~ite {afran. U posebnoj posudizagrijte ghi (ili ulje) i uz mije{anje dodajte sve za~ine u pra-hu i poprìte. Nakon nekoliko sekundi dodajte narezanikrumpir i uz mije{anje lagano prìte pet minuta, odnosnodok blago ne posme|i. Dodajte grah, raj~icu i polovicu li-stova korijandera (per{ina) te kuhajte pokriveno uz povre-meno mije{anje dok povr}e ne omek{a. Prema potrebidodajte vodu.

Kuhanu riù posolite, dodajte jogurt, ruìnu vodicu i mlijekosa {afranom te vilicom lagano promije{ajte. Nakon pet minutapolovicu riè sloìte u nama{}eni lim ili sli~nu posudu i priti-snite. Na taj sloj riè jednakomjerno rasporedite povr}e i pok-rijte preostalom polovicom riè. Sve zajedno jo{ malopritisnite, posudu zatvorite alufolijom i pecite 15-20 minuta upe}nici zagrijanoj na 140 stupnjeva Celzijusovih.

Pe~eni birjani nareìte na komade i ukrasite lje{njacima(orasima) i listovima korijandera (per{ina). Servirajte vru}e.

Putuje i kuha: Darjan ZadravecU sljede}em nastavku: Argentina

Sudionici Drugih {portskih igara Regionalnog odbora za ju`nu Hrvatsku Udruge braniteloja HEP-a

Mirna ruka, o{tro oko i korisni savjet kolege za bolji rezultat

Nabo}ali{tuje uvijekzanimljivo

TRI DANA [PORTSKOG NADMETANJA

ODJEL ZA STANDARD ORGANIZIRAO ODMOR ZA DJECU U ZAGREBU

OVDJE JE ZAKON!

I OVO je ljeto, Odjel za standard organizirao aktivan odmorza djecu radnika HEP-a, uzrasta od 7 do 14 godina, u tjed-nim ciklusima tijekom srpnja od ponedjeljka do petka.Svakog jutra roditelji su mogli ispred sjedi{ta HEP-a iliElektre u Gunduli}evoj ulici u Zagrebu predati svoju djecuu sigurne ruke voditelja programa, prof. Josipa Puljka te ihpreuzeti na istom mjestu potkraj radnog vremena.

SADR@AJAN PROGRAM

Kao i proteklih nekoliko godina, program je i ovog srpnjabio uobi~ajen: ponedjeljak je bio namijenjen izletu naSljeme, a ostali dani rekreaciji u Rekreacijskom centru Ter-moelektrane-Toplane na @itnjaku. Tu je svakako najatraktiv-niji bio bazen, u kojem su nepliva~i mogli pro}i {koluplivanja, a oni koji znaju plivati popraviti svoju tehniku ilise oku{ati u skokovima u vodu. Uz to, nije manjkalo nidrugih {portskih sadràja. Uz razli~ite igre u vodi, koje suosmislili Josip Puljko i njegov pomaga~ Neno Ver{nik,u~itelj plivanja iz Zagreba~kog pliva~kog kluba, mogao seigrati nogomet, stolni tenis, badminton... Tjedno je u pro-gramu sudjelovalo pribli`no 40 djece.

Ovo je doista dragocjena akcija na{eg Odjela za standard:djeci radnika HEP-a umjesto boravka na vru}em asfaltunudi puno korisnije sadràje te istodobno rje{ava brigenjihove roditelje, kojima je ponekad te{ko kvalitetno orga-nizirati vrijeme svojoj djeci od po~etka {kolskih praznikado njihovog godi{njeg odmora. Pritom, nije neva`na prih-

vatljiva cijena ovog sadràjnog programa od 140 kuna,koja je pokrivala prijevoz autobusom, kartu za ì~aru, pe-dago{ki nadzor i topli obrok, {to je bitno manje od cijenedrugih sli~nih programa organiziranog odmora za djecu uZagrebu tijekom ljeta.

Premda ih na Sljeme nismo slijedili (tu je, saznajemo, biloodli~no, ali malo naporno), prvu skupinu posjetili smo uRekreacijskom centru TE-TO gdje je, kao i uvijek, ìvo i ve-selo. Mali{ani su pod budnim okom voditelja, koji morajupaziti na red, preduhitriti nezgode bilo koje vrste, brinuti dane izgore na suncu, umiriti one malo ìvlje, potaknuti oneplahe, osmisliti aktivnosti tako da nikomu nije dosadno, alii dati dovoljno vremena i za predah...

DJECA SU PREKRASNA!

Na{ prvi sugovornik, Gordan Radakovi} (10), kaè da ov-dje uìva u kupanju, skakanju u vodu i u dobrom dru{tvu.Mihaela Zavr{ak (6,5) odli~no se sna{la me|u starijim pli-va~ima, a i ambijent joj je poznat jer je tu, kaè, dolazila statom. I Lucija Babi} (8) uìva u kupanju i ~avrljanju s pri-jateljicama. Sara Bjedov (11) je u ovaj program uklju~enave} tre}u godinu, a zna biti i po dva tjedna, kako bi joj brèi ljep{e pro{lo vrijeme kad nema {kole. Ida Komneni}(9,5) lani je ovdje bila prvi put, a kako se oboàva kupatido{la je i ove godine. Tata je blizu, tu u Toplani, a i mamaje u HEP-u. Tako|er, upoznala je puno novih prijatelja ~ijemame i tate rade u HEP-u. Stric Joà, otkriva nam, nije

strog: -... osim kada se moramo mazati i onda moramoostati bijeli kao klaunovi.

- Ja znam za{to vi nas sve to ispitujete, hrabro nam seobratila najmanja lima~ica, Sara Skenderovi}, koja ovu je-sen kre}e u {kolu (ina~e, ni uz najve}a uvjeravanja u~iteljaplivanja nije htjela plivati bez svojih rukavica), otkrivaju}i:- Da to napi{ete u novinama! Ho}e li to biti Jutarnji iliVe~ernji?

U obli`njoj zgradi de~ki igraju stolni tenis. Dominik Va-lidì} (9), Borna Vla{i} (10), Filip Po`gaj (11), BornaKo{uti} (10), Silvio Musi} (12) i Gordan Radakovi} (10)rekreiraju se na zelenom stolu, o~ekuju}i revan{, nakon{to su u pliva~koj {tafeti pobijedili ekipu cura.

- Ovdje je zakon!, tvrdi Borna Ko{uti} i dodaje: - Ljep{enego doma!

I njegovoj sestri, Teni, tako|er je ovdje odli~no. Bazen,dru{tvo... ma sve je super!, kaè. Antonela Validì} (12)slaè se s prijateljicama u ocjeni da je velika {teta {to ovegodine nema sladoleda, koji im je prija{njih godina tu bionadohvat ruke.

A da bi bazen na{e mali{ane do~ekao spreman, o tomu suovog prvog tjedna brinuli student Robert Gori~ki i u~enikStjepan Su{ec. Zaduèni su za nadzor kvalitete vode, briguo ~isto}i i urednosti okoli{a bazena, a paze i na red. Uz tosi je Stjepan namijenio ulogu D.J-a, pu{taju}i glazbu koja

ljeto na bazenu

70

Igre u vodi: treba dohvatiti loptu koju baca Neno

KAO I PROTEKLIH NEKOLIKO GODINA, PROGRAM ZA DJECU RADNIKA HEP-a NA BAZENU REKREACIJSKOG CENTRATE-TO JE I OVOG SRPNJA BIO UOBIÂJEN: PONEDJELJAK JE BIO NAMIJENJEN IZLETU NA SLJEME, A OSTALI DANIREKREACIJI I ZABAVI

Veselo dru{tvo u Rekreacijskom centru s voditeljima Joòm i Nenom

De~kima su najdraì atraktivni skokovi u vodu

Cure su, popra}ene velikim bodrenjem, ipak na krajupobijedile de~ke

je trenuta~no in, {to ovdje upotpunjuje pravi opu{teni ljet-ni ugo|aj.

Jeste li se umorili od ovog, ne ba{ laganog, posla? - pita-mo Josipa Puljka, koji ve} godinama pun entuzijazmaustraje u provo|enju ove akcije. Umorio se, veli - nije,premda bi, priznaje, volio da mu se pridruè malo mla|esnage. Obja{njava nam za{to ne posustaje u organizacijiovog programa za djecu:

- U prvom redu, roditelji mogu biti mirni, jer znaju gdje imje dijete, znaju da nije na cesti i izloèno svakojakim utjeca-jima dok oni rade. S druge strane, neoprostivo bi bilo danam ovakvi na{i {portski sadràji stoje neiskori{teni.

Podne je. Vrijeme za predah, za ru~ak u restoranu Toplin-skih mreà. Djeca staju u red i uzimaju svoj obrok, a pri-tom im pomaù Ljiljana Stani} i Dragica Mlinarevi}.

- Djeca su krasna, prekrasna, puno bolja od nekih odraslih.Pravo su nam osvjeènje! Nisu izbirljiva, malo jesu glasniji,ali to su djeca. Omiljena im je hrana, zna se, prèni krumpi-ri}i. Zaslugu za ovakav red i disciplinu treba pripisati njiho-vom voditelju. Lijepo ih je za vidjeti, zaklju~uju jednoglasno"tete kuharice".

Nakon ru~ka, povratak na bazen i priprema za uzvratno pli-va~ko nadmetanje. Ovoga puta pobje|uju cure, tako da jesada neodlu~eno, no odlu~no natjecanje bilo je ipak u ko-rist pliva~ica. A mi se nadamo da }e izvrsni dojmovi sovoga aktivnog ljetnog odmora "odlu~iti" u korist njegovognastavka idu}ih godina, na radost djece i njihovih roditelja.

Tatjana Jalu{i}


Iva Jalu{i} i Nika Skenderovi} osmislile su koreografiju u sinkroniziranom plivanjuOsvjeènje pod tu{em: Lucija Babi}, Sara Bjedov i Anamarija Va-lidì}

Stolni tenis - jednaod razbibriga

Tete kuhariceodu{evljene sudjecom

Udru{tvuse boljejede

Dovi|enjado idu}egljeta, kaodaporu~ujeBornaVla{i}

ûvari bazena: Robert i Stjepan

NIJE SMIJE[NO S MOJE PONISTRE

HEP KAO PA[TA-FA@OLMoja je mater vrsna kuharica. Dok je otac bio ìv,~esto je kuhala pa{tu-faòl s rebricama ili kranjskimkobasicama. No, svakog su puta mater, otac i sestra, ai teta Marija, znali re}i da je pro{la pa{ta-faòl bila bo-lja ranije, bolja od ove dana{nje. I tako godinama.Stalno sam slu{ao tu re~enicu, tu njihovu prosudbu.Jednog sam dana zaprosvjedovao: "Stan'te malo! Pazar je dana{nja pa{ta-faòl ba{ tako lo{a?!" Svi ~etverozinuli su na mene: "Ma {ta ti zna{ kad je nikad nisi niku{ao!" Istina, ja ne volim pa{tu-faòl. Bez obzira na tu~injenicu, nisu me smeli, pa sam dalje traìoobja{njenje. "Ako je, zna~i, svaka prethodna bila bolja,svaka nova pa{ta-faòl je sve lo{ija."

Dakako da to nije bilo tako. No, za{to sam ispri~ao ovuprehrambenu pri~u? Dva su razloga.

Prvi. Svakodnevno nas bombardiraju reklamama o raz-li~itim proizvodima i uslugama. Ve} godinama nasproizvo|a~i pra{ka za pranje rublja uvjeravaju da jenjihov novi super pra{ak za 20, 30 ili 50 posto bolji odonog prethodnog. To moè zna~iti da novi, za razlikuod starog ili konkurencijskog, sve o~isti. Pa, dobro, ka-kav je taj pra{ak za pranje bio prije pet ili 10 godinaako tek ovaj novi sve opere? Zna~i li to da je prija{njirublje prljao, a ne prao?!

Ima jo{ tak-vih primjera.Kao, primje-rice, cijene.Super cijena!!! Ma zna li se {to zna~i rije~ super? Da-kako da ne zna. Super na latinskom zna~i iznad.Zna~i, rije~ je o cijenama iznad svih ostalih. Tko jelud reklamirati svoj proizvod sa super cijenom, cije-nom iznad cijena svih drugih proizvo|a~a ili trgova-ca? Lud je onaj koji ne zna.

Koji je drugi razlog? E, pa mnogi su nas napadali i na-padaju nas - hepovce. Uskoro }e do}i vrijeme kad }eHEP biti pa{ta-faòl, ona stara pa{ta koja je bila boljeod nove. Zna~i, bolji onaj stari od novog HEP-a, svihtih opskrba, vije}a, liberalizacija, deregulacija, priva-tizacija... A kako }e tek biti kad do|u stranci, a tekna{i neki novi gulikoè koji }e se u elektro-biznis tekubaciti... Stranci ne}e do}i na na{e socijalne cijene,a ne}e ni otezanja u pla}anju biti. Tko }e sve te novetvrtke i institucije platit? Pa, oni kojima sada HEP nevalja. Ma, {to ne valja. HEP je super. Dajte mi dva pi-jata pa{ta-faòla! Makar je ne volim.

Dr Aèn

srpanj-kolovoz 2003 - inet · 2016. 5. 10. · hep s povla{tenim kupcima o otvaranju tr`i{ta 7...

Documents