RUKOVANJE TERETOM 2

ZNAČAJ BRODOVA ZA PRIJEVOZ GENERALNOG TERETA

- Brodovi za prijevoz generalnog tereta svojim konstrukcijskim obilježjima omogućuju prihvat sljedećih kategorija tereta:

- Pojedinačnog raznovrsnog tereta- Tereta koji je paletiziran- Pakovanog u bale, svežnjeve i slične jedinice tereta

- Određene kategorije tereta zbog svojih obilježja nije moguće na učinkovit način prevoziti kontejnerskim brodovima- Brodovi za prijevoz generalnog tereta zauzimaju značajan udio u svjetskoj pomorskoj floti

OSNOVNA OBILJEŽJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ GENERALNOG TERETA

- Liberty brodovi građeni za vrijeme II. sv. rata u SAD kao pomoćni brodovi- Ukupno je izgrađeno 2400 brodova- Deplasman 14245, nosivost 10000 t, duljina 135 m, širina 17,3 m, gaz 8,5 m, brzina 11,5 čv

- Victory brodovi su duljine 139 m, širine 19 m, gaza 7.6 m, brzine 17 čvorova, nosivosti 10850 t- Victory i Liberty brodovi su imali tri skladišta ispred nadgrađa i dva skladišta iza nadgrađa

- Klasični brodovi za prijevoz generalnog tereta:- uobičajeno manji skladišni prostor- najčešće pored skladišta imaju međupalublje- grotla su manjih površina- teretni uređaji manjih nosivosti (do 22 t)

- Suvremeni brodovi za prijevoz generalnog tereta:- prostrani skladišni prostori- nemaju međupalublja- grotla su najčešće površine skladišta- teretni uređaji većih nosivosti (do 45 t)

- Brodska skladišta zauzimaju prostor od dvodna do prve palube u visinu, a po širini se prostire od jednog do drugog boka broda- Svako brodsko skladište je odvojeno vodonepropusnim pregradama- Brodska skladišta, kao i međupalublja se označavaju od pramca prema krmi broda- Brodovi s nadgrađem na sredini imaju skladišta ispred i iza nadgrađa

- Bočne stijenke skladišnih prostora kod klasičnih brodova obložene su bokoštitnicama- Suvremeni brodovi imaju dvostruku stijenku u skladišnom prostoru- Otvori brodskih skladišta nazivaju se teretnim grotlima- Dimenzije grotla ovise o tipu broda

- Grotla se zatvaraju raznim vrstama poklopaca

- Kod klasičnih brodova za prijevoz generalnog tereta u su vodonepropusni- Utječu na brzinu i tijek prekrcaja tereta- Značajni za očuvanje tereta tijekom prijevoza i prekrcaja

- Za drenažu skladišnih prostora brodovi su opremljeni kaljužnim zdencima (nalaze se na lijevoj i desnoj strani)- U brodska skladišta se ulazi željeznim ljestvama kroz otvor grotla ili palubnu kućicu- Skladišni prostori su kod brodova za prijevoz generalnog tereta uobićajeno opremljena CO2 sustavom za gašenje požara

- Linijski brodovi nosivosti 10000 t imali sudva duboka tanka, u srednjem skladištu- Kapacitet takvih jeuobičajeno iznosio 500 - 600 m3- Duboki tankovi najčešće su se koristili za prijevoz ulja, loja, dok se ostali teret rijetko slagao u navedene prostore- Tijekom plovidbe praznog broda duboki tankovi su ispunjavani balasnom vodom- Suvremeni brodovi nemaju duboke tankove

- Klasični linijski brodovi su u određene brodske prostore moglislagati robu koja je zahtjevala nižu temperaturu- Skladišta su obložena izolacijskim materijalom, a rashladne spirale su bile postavljene po bočnim stjenkama i stropu- Kao rashladni medij koristio se amonijak, ugljična kiselina i freon- Danas se takav teret prevozi posebnim vrstama brodova ili u rashladnim kontejnerima

PLANIRANJE UKRCAJA TERETA

- Prijava tereta- Preliminarni plan tereta

- Potrebno je utvrditi da li se teret može prihvatiti obzirom na:- nosivost broda (zona plovidbe, dozvoljeni gaz, potrebne zalihe)- kapacitet (S. F. , dimenzije tereta)- obilježja tereta- stabilnost broda i naprezanje

- U planu posebno naznačiti- opasan teret- vangabaritni teret- teški teret

- Plan ukrcaja tereta mora udovoljiti sljedećim zahtjevima:- Redoslijedu prekrcaja tereta po iskrcajnim lukama

- Označavanje partija tereta i većih koleta za pojedinu luku- Treba voditi računa da ne dođe do iskrcaja veće ili manje količine tereta- Količini tereta po skladišnim prostorima

- ravnomjerni raspored teretamasa tereta Sk(x) = ukupna masa tereta x (kapacitet Sk(x) / kapacitet ∑ Sk)

- puni skladišni prostorimasa tereta sk(x) = kapacitet Sk (x) / S.F.

- Poprečne stabilnosti- Ovisi o vertikalnom rasporedu tereta (potrebno osigurati zadovoljavajuću

stabilnost)

- Utjecaj na učvršićivanje tereta- Uzdužne stabilnosti te željenom trimu i gazu broda

- Potrebno osigurati optimalni trim- Najveći dopušteni gaz

- Naprezanje brodske konstrukcije- lučki uvjeti- Plovidba

- Prekrcaj balasta- Voditi računa o stabilnosti i naprezanju brodske konstrukcije

- Moguća popuna zaliha- Utjecaj na stabilnost

PRIPREMA BRODA ZA UKRCAJ TERETA

- Brodska skladišta treba pomesti i odstraniti ostatke prijašnjeg tereta- Skladišta se peru morskom vodom, a ispiru slatkom vodom- Uobičajeno se posušuju uporabom ventilacije, a po potrebi se može koristiti i piljevina- Zračenjem i ventilacijom iz skladišta je potrebno odstraniti neugodne mirise- Kaljuže i usisne košare moraju se temeljito očistiti

PRIPREMA BRODA ZA UKRCAJ TERETA

- U slučaju postojanja nametnika provesti fumigaciju- Potreba za deratizacijom kada su zamjećeni glodavci

-Svjedodžba o deratizaciji-Svjedodžba o oslobođenju o deratizaciji

- Izvršiti ventilaciju skladišnih prostora- Odstranjivanje neugodnih mirisa- Odstranjivanje vidljivih korozijskih produkata na stijenkama, pokrovu dna, na sponjama, polusponjama i potpalubnoj oplati- Provjera ispravnosti:

- protupožarnog sustava- balastnog sustava (nepropusnost pokrova dvodna)

- Teret se podlaže i oblaže zaštitnim materijalom- Zaštitni materijal sprečava doticaj tereta s čeličnim dijelovima brodske konstrukcije- Teret se najčešće podlaže podlogama od drva- Podloge se mogu postaviti na dno skladišta u poprečnom smjeru, uzdužno, te dvostruko

- Namjena zaštitnog materijala:- Onemogućava pomicanje tereta tijekom putovanja, trenje između pojedinih koleta, te trenje između koleta i oplate broda- Onemogućava dodir koleta s vodom koja se slijeva u stonove- Služi za izgradnju provodnih kanala za ventilaciju određenih vrsta tereta

- Podlogama se uklanjaju neravnine dna brodskih skladišta, paluba i tereta- Oblogama se odjeljuju partije i pojedinačni komadni teret- Materijal za podlaganje mora biti suh, bez mirisa, čist, bez uljnih mrlji i nametnika- Upotrebljavane potklade, oblage i podloge skladišta potrebno pregledati

- Kao materijal za podlaganje se najčešće koriste:- letve, daske, gredice, iverica- kokosovo vlakno- španjolska trska- podloge na bazi papira

UKRCAJ BRODA

- Sva vremena početka i završetka prekrcajnih operacija moraju biti zabilježena u brodski dnevnik- Zabilježiti gaz, stanje zaliha i balast- Nadzirati ukrcaj tereta prema planu tereta (oštećene kolete vratiti)- Voditi računa o vremenskim prilikama ako se izvodi ukrcaj osjetljivog tereta- Zabilježiti svako oštećenje broda i opreme nastalo uslijed neodgovarajućih prekrcajnih operacija- Voditi računa o podlaganju i oblaganju tereta te kanalima za provod zraka ako je to primjenjivo- Poduzeti mjere predostrožnosti kod ukrcaja opasnog tereta- Odvajati partije tereta ako je primjenjivo- Nadzirati učvršćenje tereta ako je primjenjivo- Imati uvid u Radni plan ukrcaja- Nakon kompletiranja ukrcaja i učvršćenja tereta vodonepropusno zatvaranje brodskih skladišta (grotla i pristupnih mjesta)- Proračuni stabilnosti i naprezanja brodske konstrukcije- Priprema broda za plovidbu

- Palubni teret treba krcati u skladu s pravnom regulativom te potrebno voditi računa o sljedećem:

- Osigurati pristup sigurnosnoj opremi, sondama i odušnicima- U slučajevima kada slaganja onemogućava sigurno kretanje po palubi potrebno osigurati pristupni put do pramca s rukohvatima

- Izrada i potpisivanje Završnog plana ukrcaja- Završni plan tereta sadrži:

- ime broda- vrsta tereta- masu tereta i broj koleta- luke ukrcaja i iskrcaja- broj teretnice- gaz broda- stanje bunkera- stanje balasta- stanje pitke vode- stanje kaljuža- podatke o vangabaritnim, teškim i opasnim teretima

- Dostavlja se brodaru, krcatelju i primaocu tereta

ČUVANJE TERETA TIJEKOM PUTOVANJA

- Zapovjednik broda izravno je odgovoran za stanje tereta tijekom putovanja- Promjena klimatskih zona s velikim kolebanjima temperatura i vlažnosti najčešći je uzrok kvarljivosti tereta- Pod vlagom u zraku se podrazumijeva vodena para koja se u većoj ili manjoj mjeri nalazi u slobodnom zraku- Apsolutna vlažnosti zraka – je količina vodene pare u određenom volumenu zraka- Maksimalna vlažnost zraka – je najveća količina vodene pare koju može primiti 1m3 zraka dok ne dođe do kondenzacije vodene pare- Relativna vlaga zraka je broj koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi taj zrak na toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen

- Kako se zrak hladi, relativna vlažnost raste, kada relativna vlažnost dođe do 100% zrak se ohladi na temperaturu stvaranja rose- Temperatura pri kojoj počinje kondenzacija vode je temperatura rosišta- Porastom količine vlage, raste i temperatura rosišta

- Uređaj koji se koristi za mjerenje vlažnosti zove se psihrometar ili higrometar

- Određivanje temperature rosišta- Razlikom temperature suhog i mokrog termometra i temperature suhog termometra ulazimo u tablicu za određivanje temperature rosišta

- Izvori vlage u skladišnim prostorima su:- Vodena para koju sadrži zrak- Slobodna vlaga u teretu

- teret prije ukrcaja izložen kiši, snijegu, ledu- Higroskopska vlaga u teretu

- vlaga koju teret sadrži zbog svoje prirode- Vlaga u ambalaži tereta- Voda koja je dospjela u brodska skladišta zbog propuštanja poklopaca grotla- Voda koja ishlapljuje iz stonova

- Određene vrste tereta da bi se sačuvale od oštećenja uslijed orošavanja treba ventilirati- Ventilacija može biti prirodna i umjetna- Prirodna ventilacija se obavlja pomoću zračnika s vjetrolovkama- Sustav umjetnog provjetravanja skladišta i ostalih dijelova broda sastoji se od:

- kanala za dovod i odvod zraka- od raznih varijanti ventilatora- uređaja za sušenje zraka- uređaja za mjerenje i nadzor

- Plovidba iz hladnijih krajeva u toplije može uzrokovati kondenzaciju vlage na teretu- Ventilaciju tereta prekinuti kada je temperatura zraka 2.7°C viša od temperaturetereta

- Kada brod prelazi iz toplijih krajeva u hladnije dolazi do orošavanja stijenki oplate skladišta

- Potrebno dobro ventilirati skladišta da bi teret što prije poprimio temperaturu vanjskog zraka

- Općenito skladišta tereta treba ventilirati kada je potrebno treba odstraniti ili spriječiti orošavanje tereta- Vrijedi da je provjetravanje potrebno poduzeti:- Kad god pouzdano mjerenje pokaže da je zraka ispod rosišta zraka oko tereta koji treba zaštititi.- Proizlazi da vanjski zrak može odstraniti vlagu iz brodskog skladišta pa se provjetravanjem može primjeniti- Iznimno je provjetravanje potrebno poduzeti u slučaju odvođenja topline s površine tereta

PREDAJA TERETA

- Preporuča se pisanje Protesta prije otvaranja grotla u slučaju da postoji opravdan razlog očekivanja štete na teretu- Protest može biti učinjen bez uvida u stvarni obim štete, ali obavezno uz ostavljanje prava proširenja protesta- Vještacima koji nastupaju u ime primaoca treba mogućiti kontroliran uvid u brodsku administraciju- Oštećen teret se mora ustaviti u zatečenom stanju do pregleda vještaka- Pored zapisa obavezno je napraviti fotografije oštećenog dijela tereta

- Uputno je odrediti masu tereta na brodu na temelju gaza (draft survey) i za određene vrste generalnog tereta- Polazeći od Završnog plana tereta izvodi se planiranje iskrcaja i balastiranja broda- Teret se isporučuje na temelju validne teretnice- Oštećeni teret je potrebno izdvojiti i staviti ga pod nadzor- Potrebno je evidentirati sva oštećenja broda i opreme nastalog uslijed neprimjerenih prekrcajnih operacija

POVIJEST KONTEJNERSKOG BRODARSTVA

- Promatrajući kroz povijest prijevoz roba je bio učinkovitiji morskim putem nego kopnom- Danas se približno 90% robne razmjene na globalnoj razini odvaja morskim putem- Sagledavajući povijesni razvitak prijevoza roba može se zaključiti da čovjek kontinuirano koristi „kontejner“ u transportnom lancu- Stari Egipćani koristili su pletene košare pri prijevozu suhog tereta morem, te amfore pri prijevozu tekućina

- Prekrcaj roba se značajno poboljšava primjenom:- drvenih sanduka u prijevozu generalnog tereta- bačava raznih oblika i dimenzija za prijevoz tekućina- vreća pri prijevozu rasutog tereta- mehanizacije za prekrcaj tereta- čeličnih samarica- paleta (dimenzije 4x4 stope)

- April 26, 1956. godine označio je prekretnicu u prijevozu roba morem.

- T-2 tanker ideal X isplovio je s teretom kontejnera iz Port Newark (New Jersey) za luku Houston (Texas)

- Tanker je bio preuređen na način da je iznad glavne palube izgrađena drvena paluba za prijevoz kontejnera- Dužina kontejnera: 35` (dužina tadašnje kamionske prikolice)

INTEGRALNI TRANSPORT

- Integralni transport podrazumijeva tehnologiju uzastopne upotrebe transportnih sredstava raznih prometnih grana da bi se omogućio prijevoz „od vrata do vrata“, odnosno od proizvođača do krajnjeg korisnika- Generalni teret u spomenutoj tehnologiji se objedinjuje u veće pretovarne jedinice koje omogućuju:

- postizanje većih pretovarnih učinaka- veću zaštitu robe

- Tehnologije kod integralnog tereta se uobičajeno pojavljuju u tri oblika i to kao:- jedinični teret- paletizacija- kontejnerizacija

OBILJEŽJA I PODJELA MORSKOG BRODARSTVA

- Linijsko brodarstvo predstavlja:- organiziranu i logističko osmišljenu ponudu kapaciteta linijskih brodova koji imaju ustaljen, za dulji vremenski period određen, red plovidbe između više ukrcajno iskrcajnih luka.

- Osnovna obilježja linijskog brodarstva su sljedeća:- brodar ili više njih najčešće određenu liniju održavaju s više brodova koji supribližno sličnih obilježja- ticanje luka se obavlja po unaprijed obznanjenom redu plovidbe linijskog broda- u svakoj luci ticanja brodar uobičajeno nudi određeni udio ukupnog brodskog prostora o ovisnosti o procjenama potrebnog kapaciteta u ostalim lukama linije- linijskim brodovima se prevozi suhi, najčešće pakovani i komadni teret, uobičajeno pronuđen od većeg broja krcatelja- brodovi mogu, ali i ne moraju posjedovati vlastiti teretni uređaj

BRODOVI ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA

- Kontejneri se mogu prevoziti morem sljedećim kategorijama brodova:- namjenskim brodovima za prijevoz kontejnera- polukontejnerskim brodovima- brodovima za prijevoz klasičnog generalnog tereta- brodovima mješovitog tipa

- Navedene kategorije brodova se općenito razlikuju:- prema konstrukcijskim obilježjima- opremljenosti prekrcajnom opremom- primjenjivom tehnologijom prekrcaja

- načinom odvijanja servisa

- Namjenski kontejnerski brodovi- Brodovi u potpunosti namjenjeni prijevozu kontejnera- Prvenstveno namjenjeni prijevozu kontejnera te odgovarajuće opremljeni u tu svrhu- Konstrukcijskim obilježjima omogućavaju direktan pristup kontejnerima koristeći „spredere“ te ostalu opremu.- Brodovi su najčešće izgrađeni s dvostrukom oplatom skladišnih prostora

- U skladišnim prostorima nema međupalublja- Karakteristična je značajna palubna nosivost- Pojedini kontejnerski brodovi nisu opremljeni poklopcima grotala skladišnih prostora- Nadgrađe i strojarnica se kod suvremenih brodova za prijevoz kontejnera pomiču s krma prema srednjem dijelu broda- Zbog postizavanja zadovoljavajuće stabilnosti opremljeni su balastnim tankovima većeg kapaciteta- Balastne pumpe omogućuju brzo trimovanje broda

- Kapacitet kontejnerskih brodova izražen u TEU jedinicama- Dozvoljeno površinsko oprerećenje je izraženo kao točasko opterećenje po TEU, odnosno FEU- Veličina kontejnerskih brodova je izrađena njihovim kapacitetom:

- ULCV (Ultra Large Container Vessel) iznad 10,000 TEU- Post-Panamax 5,000 – 10,000 TEU- Panamax, see slide 3,000 – 5,000 TEU- Feedermax 2,000 – 3,000 TEU- Feeder 1,000 – 2,000 TEU- Manji feeder brodovi ispod 1,000 TEU

- Polukontejnerski brodovi- Pogodni za prijevoz generalnog tereta i kontejnera- Skladišni prostori prilagođeni prekrcaju i slaganju standardnih kontejnera- Nosivost palubnih površina i površina skladišnih prostora predviđena su u pravilu za ukrcaj do četiri visine kontejnera (nosivost po kontejnerskoj poziciji približno 75 t/m2)- Brodovi imaju pored skladišnog prostora i jedno međupalublje- Opremljeni teretnim uređajem

- Brodovi za prijevoz generalnog tereta- Obzirom na konstrukcijska obilježja i opremu općenito se razlikuju suvremeni i klasični brodovi za prijevoz generalnog tereta- Klasični brodovi za prijevoz generalnog tereta- Kontejneri su se u početku ere kontejnerizacije prevozili brodovima namjenjenim za prijevoz generalnog tereta- Kontejneri su se slagali na:

- površine skladišnog prostora i međupalublja ispod grotla te na palubu- Brodovi su bili opremljeni teretnim uređajima- Učvršćenje se izvodilo klasičnom opremom (čelik čela, škopci, pritezivači).

BRODOVI ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA

- Brodovi za prijevoz kontejnera mješovitog tipa- Ovi tipovi brodova mogu koristiti dvije tehnologije prekrcaja- U ovu kategoriju se prvenstveno ubrajaju: ro-ro kontejnerski brod, putničko kontejnerski brod, brod za prijevoz rasutog tereta i kontejnera- Brodovi su opremljeni opremom za učvrščivanje kontejnera- Mogu imati vlastitu prekrcajnu opremu- Osnovna prednost takvih tipova brodova je u boljoj iskoristivosti kapaciteta, prvenstveno prostora otvorene palube

KONTEJNERA KAO SREDSTVO OBJEDINJAVANJA TERETA

- Kontejner je: čvrsta, zatvorena, na vremenske prilike otporna, stalno uporabljiva transportna jedinica, s najmanje jednim vratima izrađena od različitih materijala po određenim međunarodnim normama, upotrebljava se za prijevoz robe morem, kopnom i zrakom- Kontejnerizirana pošiljka predstavlja jedinstvenu cjelinu s kojom se u prijevoznom procesu ne rukuje sa pojedinim komadima robe već kontejnerom

- International Standard Comittee 1961. godine formalno prihvaća veličinu kontejnera- Twenty Foot Equivalent Unit - TEU (20' duljina, 8' širina, 8,5' visina)- Forty Foot Equivalent Unit - FEU (40' duljina, 8' širina, 8,5' visina)

- High Cube označava kontejner visine 9,5'

- Podjela kontejnera prema materijalu gradnje:- čelični- aluminijski- kombinacija drva i polyestera

- Podjela kontejnera prema namjeni:- Kontejneri za suhe terete- Kontejneri za tekuće terete- Kontejneri s termičkim karakteristikama

PLANIRANJE UKRCAJA KONTEJNERA

- Plan tereta kontejnerskog broda prikazuje raspored kontejnera na brodu- U pravilu na brodovima kapaciteta do 3000 TEU jedinica plan izrađuje odgovorni časnik na brodu- Na brodovima većih kapaciteta plan izrađuju planeri logističke podrške kontejnerskom brodu- Plan se izrađuje polazeći od prijave kontejnera namijenjenih ukrcaju u određenoj luci- Na listi posebno moraju biti naznačeni kontejneri s opasnim teretom, vangabaritnim teretom, kontejneri s termičkim karakteristikama, kontejnerske platforme- Obilježja opasnog tereta posebnu su opisana u manifestu opasnog tereta koji se dostavlja brodu

Indetifikacija kontejnera

- identifikacijski sustav kontejnera se sastoji od elemenata koji moraju biti prikazani zajedno i označavaju :

- kod vlasnika (označava se s tri velika slova abecede)- kod vrsta kontejnera (označen slovom U - opća namjena, J - sklopivi ili Z -

prikolica)- registracijskog broja od 6 znamenaka

- Pozicija kontejnera na kontejnerskom brodu definirana je uzdužno, poprečno, te po visini- Bay je prostor u uzdužnom smislu u koji se može smjestiti kontejner- Bay-vi su označeni od pramca prema krmi broda (20' bay-evi označeni neparnim brojevima 01, 03, 05, 07... , odnosno 40 bay-evi parnim brojevima 02, 04, 06, 08...

- Row je kontejnerska pozicija u poprečnom- Pozicije se označavaju od uzdužnice broda u desno te u lijevo- U slučaju parnog broja pozicija od uzdužnice u desno su neparne pozicije (01, 03, 05...), dok se pozicije od uzdužnice u lijevo označavaju parnim brojevima (02, 04, 06...)- Kod neparnog broja poprečnih pozicija centralna se označava sa 00

- Tier označava poziciju kontejnera po visini- U skladištu se po visni pozicije kontejnera prikazuju sa 02, 04, 06, ...- Na palubi se po visni pozicije kontejnera označavaju počevši s 80, 82, 84, 86, ...

- Prikaz kontejnerskog plana ukrcaja- Svaka iskrcajna luka označena drugom bojom- Uobičajeno se u svakom kvadratu plana naznači slovčana oznaka iskrcaje luke i ukupna masa kontejnera

- Preliminarnim planom rasporeda kontejnera potrebno je utvrditi da li se teret može prihvatiti obzirom na:

- kapacitet (broj TEU jedinica)- nosivost broda (zona plovidbe, dozvoljeni gaz, potrebne zalihe)- dozvoljenom opterećenju po stupcu kontejnera- stabilnosti broda i naprezanje

- U planu posebno naznačiti:- opasan teret- vangabaritni teret- teški teret

- Bay plan- Prikaz razmještaja kontejnera za svaki pojedinačni bay- Obavezno sadrži identifikacijsku oznaku kontejnera, te ukrcajnu i iskrcajnu luku

- Raspored kontejnera na brodu uvjetovan čimbenicima koji utječu na dva osnovna segmenta plovidbe, sigurnost i ekonomski učinak- Obzirom na gore navedene čimbenike na raspored kontejnera utječu:

- Rotacija putovanja- Stabilnost i opterećenje konstrukcije broda- Broj kontejnera obzirom na kapacitet broda i obilježja samih kontejnera- Dozvoljena površinska opterećenja po kontejnerskoj jedinici- Postojanje opasnog tereta u kontejnerima

- Boravak broda u luci

UKRCAJ KONTEJNERA NA BROD

- Tijekom ukrcaja kontejnera na brod odgovorni časnik (kod brodova manjeg kapaciteta), odnosno logistička podrška brodu (kod brodova većeg kapaciteta) valja voditi računa o:

- slaganje kontejnera se mora provoditi u skladu s planom ukrcaja- obratiti pozornost na ispravnost carinskih plombi- evidentirati oštećenja kontejnera- održavati brod bez bočnog nagiba- posebnu pozornost posvetiti ukrcaju kontejnera s opasnim teretom- upisivati vrijeme rada prekcajne opreme- posebnu pozornost posvetiti ukrcaju kontejnera s termičkim karakteristikama- izvoditi usporedbu proračunatog i očitanog gaza

UČVRŠĆIVANJE KONTEJNERA NA BRODU

- Učvršćenje prvenstveno mora onemogućiti pomak kontejnera na brodu- Općenito se može razlikovati dva osnovna sustava učvršćenja:

- učvršćenje kontejnera na ćelijskom kontejnerskom brodu, te- na ostalim brodovima za prijevoz kontejnera

- Na ćelijskom kontejnerskom brodu kontejneri se posebno ne učvršćuju do visina vodilica- Iznad razina vodilica uobičajeno se još dva reda učvršćuju polugama

- Na ostalim brodovima za prijevoz kontejnera za učvršćenje se koriste zakretni zatvarači, konusni nosači i poluge za učvršćenje- Zakretni zatvarači se općenito dijele na:

- klasični zakretni zatvarači- poluatomatski zakretni zatvarači- automatski zakretni zatvarači

- Konusni nosači se koriste u skladišnim prostorima broda

NADZOR TIJEKOM PLOVIDBE

- Redovito provjeravanje učvršćenja tijekom putovanja broda, te po potrebi izvoditi njegovo pritezanje- Izvoditi stalni nadzor kontejnera s termičkim karakteristikama- Voditi računa o mogućoj pojavi parametričkog valjanja broda i mjerama koje valja poduzeti- Izbjegavati ekstremne vrijednosti GMo corr, bilo prevelike, ili premale- Voditi računa o mogućim tekućinama koje potječu od sadržaja kontejnera, posebno kad se radi o kontejnerima s opasnim teretima

ISKRCAJ KONTEJNERA S BRODA

- Iskrcaj kontejnera mora slijediti plan iskrcaja za određenu luku- Voditi računa da je otpuštena oprema za učvršćenje kontejnera- Nadzirati tijek iskrcaja kontejnera i bilježiti sva oštećenja kontejnera, te broda i opreme- Tijekom iskrcaja brod održavati bez bočnog nagiba- Bilježiti vremena rada prekrcajne opreme

OPĆA OBILJEŽJA RO RO TEHNOLOGIJE

Ro-ro (eng.Roll on-roll off) dokotrljaj-otkotrljaj teret Označava tehnologiju prekrcaja tereta u horizontalnom smjeru Teret se ukrcava na brod vlastitim kotačima ili prekrcajnim sredstvom koje izvodi

horizontalnu manipulaciju Teret se ukrcava na brod preko ukrcajne rampe,koja spaja obalu i brodsko skladište Teret se iskrcava nakon prijevoza morem,koristeći iste tehnologije kao na

ukrcaju,preko iskrcajne rampe,koja spaja brodsko skladište i obalu

Značajke ro ro tehnologije

Povezivanje cestovnog i pomorskog prometa koje :

omogućuje odvijanje brzog i sigurnog prometnog procesa pruža mogućnost prijevoza pomorskim putem bez prekrcaja tereta s

cestovnih prijevoznih sredstava na brodove,i obrnuto

Značajno povećan učinak prometne infrastrukture i prometne suprastrukture Smanjuje se zakrčenosti morskih luka te povećava obrt ro-ro brodova Omogućuje ubrzanje protoka robnih tokova kopnenim prometnicama.

Neovisnost o lučkoj suprastrukturi i umanjena potreba za korištenjem infrastrukturnih objekata

Zahtjeva najniže lučke investicije jer ro-ro brodovi mogu obavljati:

ukrcaj i iskrcaj tereta gotovo u svakoj luci,jer je potreban samo operativni vez i

operativna površina uz taj vez bez dizalica i skladišnih površina.

Ro-ro tehnologija omogućuje izmjenu redoslijeda luka iskrcaja tereta bez premještanja tereta i uvećanih manipulacijskih troškova

Nedostaci ro-ro tehnologije Osnovni nedostatak ro-ro brodova je u neadekvatnoj iskorištenosti brdskog prostora

karakterističnog za slaganje tereta na kotačima. U usporedbi s potpuno kontejnerskim brodovima,ro-ro brodovi gube 1/3 korisne

brodske površine iz razloga:

relativno veliki razmak između prikolica,poluprikolica i drugih vozila radi lakšeg pristupa i manevriranja

neiskorištenost prostora ispod prikolica, poluprikolica i drugih vozila,kojeg zauzimaju kotači

zauzetost prostora unutarnjim prekrcajnim rampama moguće slaganje jednog reda tereta na kotačima po visini

OBILJEŽJA BRODOVA

Ro-ro brod ima u pravilu jednu otvorenu palubu,te jednu ili više paluba unutar trupa broda.

Prostori unutar trupa nisu u uzdužnom smislu razdijeljeni vodonepropusnim pregradama,izuzev prostora ispod glavne palube.

Glavna paluba je smještena unutar trupa Visina nadvođa ove kategorije brodova je relativno mala Brodovi su opremljeni s najmanje jednim otvorom na trupu koji omogućava

horizontalni prekrcaj tereta

Pristup unutrašnjim palubama je omogućen rampama ili liftovima Opremljeni su učinkovitim balastnim sustavom Ventilacijski sustav mora omogućiti najmanje deset izmjena zraka po satu Drenaža palubnih prostora mora biti odgovarajućih perfomansi te opremljena

alarmom Na palubama je postavljena oprema za učvršćivanje tereta

Kapacitet ro-ro brodova može biti izražen količini jediničnog tereta kojeg može prihvatiti na ukrcaj,odnosno u dužini parkirnih traka na palubama

Dozvoljeno površinsko opterećenje je izraženo u t/m2, te kao osovinsko opterećenje

Posebnu pozornost obratiti na nosivost rampi kao vitalnog elementa broda Dostupan plan naplavljivosti brodskih prostora

Postoje razne podjele ro ro brodova obzirom na pojedina obilježja.Najznačajnije podjele se temelje na:

veličini i gazu prema vrsti i namjeni dužini relacije prema generaciji gradnje ( I,II,III,IV)

Prema gazu razlikuju se ro-ro brodovi gaza do 6,0 i brodovi iznad toga gaza.

Polazeći od kategorija tereta koji se može prihvatiti na prijevoz općenito razlikujemo:

Ro-ro brodove za prijevoz vozila Ro-ro brodove za prijevoz željezničkih vagona kombinirane Ro-ro brodove

Prema namjeni se dijele u 7 grupa:

Ro-ro obuhvaća pojam izvornog ro ro broda koji izvodi prekrcaj isključivo horizontalnom manipulacijom

ACA ro ro putnički brododvi za prijevoz vozila i prikolica na kraćim relacijama

HYBER miješani ro ro brodovi namijenjeni prijevozu ro ro tereta i nekog specijalnog tereta

Ro- ro brodovi za duge relacije se dijele na:

R grupu- obuhvaća izvorni ro ro brod za prijevoz tereta na kotačima C grupu –sačinjavaju kombinirani brodovi koji koriste ro ro za

ukrcaj tereta na kotačima i lo lo tehnologiju za ukrcaj kontejnear G grupu ulaze brodovi za prijevoz ro ro tereta na kotačima i

generalnog tereta lo lo tehnologijom H grupu sačinjavaju brodovi za prijevoz za ukrcaj i prijevoz

posebno teških i volumenioznih tereta

CAPA brodovi koji pored ro ro tereta mogu ukrcati i 12 putnika

CACA brodovi duge i kratke plovidbe ro ro tehnologije za prijevoz automobila

CONV –RO RO brodovi koji imaju tradicionalnu opremu za suhi teret te kombiniranu opremu s ro ro prilazom za jednu ili više paluba

CONT tradicionalni brodovi za prijevoz kontejnera s mogućnošću ro ro prilaza na jednu ili više paluba

Generacijski se ro-ro brodovi mogu podijeliti u 4 kategorije: Ro-ro brodovi prve generacije

dužina 100 m,širina 16m, nosivosti 3.800 t rampa duljine 12 m,širine 5m prva uporaba početkom šezdesetih godina 20.stoljeća)

Ro-ro brodovi druge generacije:

duljine 150m,širina 20m,nosivosti 6.000 t, rampa duljine 18m,širine 7m, prva uporaba sredinom šezdesetih godina 20.stoljeća

Ro-ro brodovi treće generacije:

duljina 190m,širina27m,nosivost 18.000t rampa duljine 34m,širine 15m prva uporaba početkom sedamdesetih godina20.st

RO-RO brodovi četvrte generacije:

duljina 228m,širina 35m, nosivost 18.000t

rampa duljine do 50m,širine 24m prva uporaba krajem sedamdesetih godina20.st

Posebno građeni za prijevoz raznovrsnih tereta koji su uobičajeno složeni u osnovnim jedinicama prijevoza ro ro tehnologije ( kamion,prikolica i sl.)

Mjere ro- ro brodova i njihov međusobni odnos prvenstveno ovise o vrsti tereta za koje su namjenjeni

Širina znatno veća u odnosu na brodove za prijevoz konvencionalnog tereta

omogućuje smještaj većeg broja voznih traka brodovi prestabilni,nepoželjno pri plovidbi

Izvorni ro ro brod nema palubna grotla

Prostrana skladišta (oblika garaža) koja nisu odijeljena stalnim nepropusnim pregradama:

skladišta čine jednu cjelinu omogućuje bolju uzdužnu prohodnost i slaganje vozila

Ugradnja pramčanih i krmenih vratiju omogućava učinkovitiji prekrcaj

Palube posebno ojačane kako bi preuzele masu vozila s teretom

Brodovi uobičajeno imaju tri palube:

glavna paluba ima direktan pristup na obalu pomoću rampe ili bočnih vrata

gornja i donja paluba se krcaju pomoću liftova ili unutrašnjih rampi ( fiksne ili prilagodljive)

Visina između paluba iznosi između 4,5 i 7m Visina od 7m omogućuje ukrcaj 2 kontejnera Brodovoi za prijevoz automobila imaju više vertikalnih paluba ( visina između

paluba od 1,6 do 2,20m) Zbog različite visine vozila javlja se veliki neiskorišten prostor

Kako bi se nesmetano odvijao prekrcaj tereta nagib rampi ne smije biti preko 14% Poprečni nagib broda ne smije biti veći od 3 do 5% Kod rampi s više sekcija razmak između sekcija ne smije biti prevelik Neki ro ro brodovi posjeduju odvojene rampe za ukrcaj palube i skladišnog prostora s

obale Dužina brodske rampe uvjetovana je visini palube ukrcaja i visini obale (od 2- 50 m) Prema kutu koji zatvaraju s uzdužnicom dijele se an : aksijalne,otklonjene i krmene

okretne rampe

UKRCAJ TERETA NA RO RO BRODOVE

Roll on- Roll off prekrcaj tereta se izvodi u horizontalnom smjeru,na kotačima ( otkotrljaj –dokotrljaj)

Jedinica tereta se na brod može dovesti:

vlastitim pogonom te pomoću prikolica,poluprikolica i LUF sustavom koje tegli posebno

konstruirano vučno vozilo

Kod LUF sustava kontejneri se grupiraju u veće jedinice ( 4-6 kontejnera složenih na LUF postolje) koje tegli posebno vučno vozilo

Tijekom prijevoza morem:

teret ostje na prijevoznom sredstvu,zajedno s njime se učvršćuje ili iskrcava sa prijevoznog sredstva i slaže na predviđenu poziciju.

OBILJEŽJA TERETA

Tereti koji se prevoze ro-ro brodovima ubrajaju se u kategoriju generalnih tereta. Općenito tereti koji se prihvaćaju na prijevoz ro- ro brodovima mogu biti

standardizirani ili različitih oblika i dimenzija Tereti tijekom prijevoza morem mogu ostati složeni na transportnom sredstvu kojim

su ukrcani ili se mogu slagati izravno na brodsku palubu Prijevoz teških i vangabaritnih tereta uvjetovan obilježjima broad Opasne terete je potrebno slagati u skladu s brodskom svjedodžbom o opasnim

teretima i zahtjevima IMDG koda

PLANIRANJE UKRCAJA TERETA

Prijava tereta Mora sadržavati značajna obilježja tereta Časnik odgovoran za teret mora prikupiti sve dostupne podatke o teretu Preliminarni plan tereta

Potrebno je utvrditi da li se teret može prihvatiti obzirom na:

a) nosivost broda b) obilježja tereta c) stabilnost broda i naprezanje

U planu posebno naznačiti:

a) opasan teret b) vangabaritni teret

Plan ukrcaja tereta mora udovoljiti sljedećim zahtjevima:

Redoslijedu prekrcaja tereta po iskrcajnim lukama

Treba voditi računa da se iskrca predviđeni teret dostupanKod suvremenih ro-ro brodova voditi računa o podiznim pregradama u trupu

Poprečnoj stabilnosti

Ovisi o vertikalnom rasporedu tereta ( potrebno osigurati zadovoljavajuću stabilnost)Utjecaj na učvršćivanje tereta

Uzdužne stabilnosti te željenom trimu i gazu broda

Potrebno osigurati optimalan trimNajveći dopušteni gaz

Naprezanja brodske konstrukcije

Lučki uvjeti Plovidba

Prekrcaj balasta

Voditi računa o stabilnosti i naprezanju brodske konstrukcijeOdržavati uspravan brod

Računalna podrška s grafičkom podlogom za izradu plana slična kao kod brodova za prijevoz klasičnog generalnog tereta

Značajno je napomenuti korištenje prostornih planova

Potrebno je posebno označiti prostor za brodsku opremu

Za svaku palubu izrada detaljnog plana ukrcaja

PRIPREMA BRODSKIH PALUBA ZA PRIHVAT TERETA

Palube moraju biti pometene i odstranjene sve nečistoće Sve zauljene površine moraju biti odmašćene Oprema za učvršćivanje mora biti sakupljena i pregledana,te odvojena neispravna

oprema Provjeriti stanje kaljužnog sustava i nepovratnih ventila Uključiti ventilacijski sustav, ili kod ro –ro brodova starije gradnje omogućiti prirodno

prozračivanje prostora Posebno provjeriti stanje brodskih rampi,te podiznih pregrada

OBILJEŽJA RASUTIH TERETA

Rasuti tereti su tereti bez ambalaže koji se ukrcavaju, prevoze i iskrcavaju kao takvi Udio takvih tereta u prekomorskoj razmjeni iznosi preko 30%. Prema IMSBC Code ( International Maritime Solid Bulk Cargoes Code ) se mogu

podijeliti u tri osnovne grupe:

A – rasuti tereti koji mogu postati žitki B – rasuti tereti koji sadrže kemijski aktivne supstance opasne po brod i ljude C – tereti koji nisu uključeni u grupe A i B

U rasutom stanju se najčešće prevoze žitarice, ugljen i rudače

MOGUĆE OPASNOSTI OD RASUTIH TERETA TIJEKOMPREKRCAJA I PRIJEVOZA

Pomak tereta zbog malog kuta rasipanja tereta Pomak tereta zbog utjecaja vlage u teretu, stvaranje "žitkih površina" Kod određenih tereta dolazi do oksidacije što zahtijeva prozračivanje prije ulaska u

teretne prostore Zbog prirode pojedinih vrsta tereta na površini tereta se javljaju zapaljivi i eksplozivni

plinovi. Zbog kemijskih reakcija unutar pojedinih vrsta tereta može doći do samozapaljenja Određene kategorije tereta mogu predstavljati infektivnu opasnost za posadu

OBILJEŽJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ RASUTIH TERETA

Brodovi za prijevoz tereta u rasutom stanju su jednopalubni brodovi, s prostranim skladišnim prostorima grotlima koja se mogu protezati do 3/4 širine.

Klasični brodovi ove kategorije su s jednostrukom oplatom , dok se suvremeni grade kao brodovi s dvostrukom oplatom

Nadgrađe i stroj su smješteni na krmenom dijelu broda. Građeni su po mješovitom sustavu građe ( paluba i bočni tankovi po uzdužnom

sustavu, a bokovi broda između bočnih tannkova poprečnom sustavu gradnje). Mogu biti konstruirani za prijevoz :

žita ili rude, ugljena kombinacije različitih vrsta rasutog tereta a često se izvodi kombinacija (OBO ili OO Carrier ).

Prema veličini se razlikuju : Mini bulkers do 10000 DWT Handy sized do 35000 DWT Handy max do 50000 DWT Panamax do 80000 DWT Cape sized max do 180000 DWT VLBC iznad 180000 DWT

Mogu biti opremljeni vlastitim uređajima za prekrcaj ( najčešće brodovi do 80000 DWT)

PRAVNA REGULATIVA KOJA SE ODNOSI NA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA

International Code for the Safe Carriage of Grain in Bulk. International Code for the Construction and Equipmnet of Ships Carrying Dangerous

Chemicals in Bulk (IBC Code). Code of Practice for the Safe Loading and Unloading of Bulk Cargoes (BLUCode) IMSBC Code means the International Maritime Solid Bulk Cargoes Code Resolutions of the 1977 SOLAS Conference, regarding the Inspection and Surveys of

Bulk Carrier Vessels. MSC/Circ. 908 (June 1999), Appendix C, Uniform Method of Measurement of the

Density of Bulk Cargoes. MSC/Circ. 646 (June 1994) Recommendations for the Fitting of Hull

StressMonitoring Systems (also MGN) 108 M

PRIPREMA BRODA ZA UKRCAJ TERETA

Razmatranje prijave tereta Izrada Preliminarnog plana ukrcaja vodeći računa o sljedećim čimbenicima:

nosivosti broda ( zona plovidbe, dozvoljeni gaz, potrebne zalihe) poprečnu stabilnost, te uzdužni raspored tereta faktoru slaganja ( gustoći tereta), kutu rasipanja, vlažnosti temperaturi, te ostalim obilježjima tereta.

Navedene podatke dužan je dostaviti krcatelj, unajmitelj ili brodar. Kako bi mogao sigurno boraviti na mjestu priveza i izvoditi prekrcajne operacije

potrebno je prikupiti podatke o :

obilježjima opreme za prekrcaj manipulacijama balastom dubinama na mjestu priveza, prilazu luci gustoći vode obstrukcijama na mjestu priveza, te prilaza najmanjem dopuštenom gazu na dolasku najvećem dopuštenom gazu na odlasku

Dužnost zapovjednika broda je da konzultira i sve dostupne publikacije koje predstavljaju sttručan izvor podataka za teret koji se namjerava ukrcati i luku.

Tijekom planiranja uzdužnog rasporeda tereta valja voditi računa :

smičnim silama momentima savijanja najvećim dopuštenim masama tereta po pojedinim skladištima

Teret se u uzdužnom smislu može slagati: ravnomjernim popunjavanjem skladišnih prostora alternativnim slaganjem tereta skladišnim prostorima blok slaganjem tereta po skladišnim prostorima popunjavanjem svih skladišnih prostora do punog kapaciteta osim jednog

Međunarodna konvencija o teretnoj vodenoj liniji nalaže da zapovjednik na brodu rasopolaže svim potrebnim informacijama kako bi se izbjeglo naprezanje koje prelazi dozvoljeno.

Zahtjeva se da brod posjeduje priručnik ukrcaja u kojem se nalaze podaci:

neophodni za proračun stabilnosti, proračunima naprezanja rukovanje balastom, dozvoljenim opterećenjem skladišnih prostora, te mogućim ograničenjima tijekom prekrcaja.

Priručnik, kao i uređaj koji se koristi za proračune mora biti odobren od strane klasifikacijskog društva

PRIPREMA SKLADIŠNIH PROSTORA

Skladišni prostori moraju biti pometeni i očišćeni od ostatka prethodnog tereta Brodski stonovi moraju biti očišćeni te utvrđeno da:

kaljužni sustav ispravno funkcionira, nema mirisa koji bi mogli onečistiti teret, te je preko rešetkastog poklopca postavljen juteni prekrivač

Sustav rasvjete skladišnih prostora mora biti u ispravnom stanju. Odstranjivanje korozijskih produkata sa stijenki skladišnih prostora Pranje skladišta morskom vodom ( ako se zahtijeva)

PRIPREMA UKRCAJA TERETA

Prije početka operacija ukrcaja uobičajan je pregled broda od strane vještaka krcatelja. Potrebno je prihvaćanje plana ukrcaja od strane odgovorne osobe terminala Dogovoriti način razmjene svih relevantnih informacija Dogovoriti signal za zaustavljanje ukrcajnih operacija Brodu prosljediti podatak o masi tereta koja ostaje na traci nakon zaustavljanja ukrcaja Dogovoriti termine u kojima će se određivati ukrcana masa na brodu, ako je

primjenjivo Prosljediti brodu ograničenja tijekom prekrcaja ( bunkera, radova u stroju, vrućih

radova, itd.) Posebni zahtjevi vezani uz premještaj broda tijekom ukrcaja, ako je primjenjivo

Odrediti sekvencionalne količine tereta za ukrcaj po svakom skladištu Odrediti masu tereta koja će poslužiti za dovođenje broda na željeni trim Potrebno je odrediti gustoću vode uz brod Napraviti početni draft survey, ako je primjenjivo obzirom na vrstu terata

UKRCAJ TERETA I NADZOR TIJEKOM UKRCAJA

Stalni nadzor ukrcajnih operacija od strane odgovornog časnika Strogo pridržavanje obostrano prihvaćenog plana ukrcaja Održavati stalnu komunikaciju između broda i terminala Pratiti naprezanja brodske konstrukcije tijekom ukrcaja Usklađivanje debalastiranja s prekrcajnim operacijama Određivanje smičnih sila i momenata savijanja nakon svakog segmenta ukrcaja Prijava šteta na brodu i opremi tijekom ukrcaja.

KOMPLETIRANJE UKRCAJA TERETA

Zahtijeva se poravnavanje tereta, ako je to primjenjivo Očitavanje gaza i određivanje trima broda Izrada završnog plana tereta Proračun poprečne stabilnosti za zahtijevane segmente putovanja Proračun smičnih sila i momenta savijanja Proračun završnog draft surveya, ako je primjenjivo obzirom na vrstu tereta Poduzimanje fumigacije tereta, ako je primjenjivo Priprema broda za plovidbu

NAJČEŠĆE NEUSAGLAŠENOSTI KOJE UGROŽAVAJU SIGURNOST BRODA TIJEKOM UKRCAJA

Slaba komunikacija između broda i odgovorne osobe terminala Nepridržavanje tijeka plana ukrcaja tereta Odstupanje od mjera i zahtijeva navedenih u priručniku ukrcaja Nesimetrična raspodjela tereta Prekoračenje prekrcajnih količina u pojedinim segmentima ukrcaja Ukrcaj tereta ne slijedi manipulacije balastom

ISKRCAJ TERETA

Predaja pisma spremnosti, ako je primjenjivo Pregled tereta od strane vještaka primaoca tereta i njegov ograničen pristup brodskim

dokumentima i knjigama Izvođenje početnog draft surveya Izvođenje iskrcaja u skladu s obostrano prihvaćenim planom iskrcaja Nadgledanje iskrcaja od strane ovlaštenog časnika Balastiranje broda mora biti usklađeno s iskrcajem tereta Izvođenje završnog draft surveya

RUKOVANJE I PRIJEVOZ RASUTIH TERETA MOREM

1.Code of practice for the safe loading and unloading of bulk carriers Nakon niza pomorskih nesreća IMO donosi niz pravila i preporuka za brodove za

prijevoz rasutog tereta koje se odnose na:o poboljšanje čvrstoće,o održavanje,o ukrcaja i iskrcaja, teo poboljšanog pregleda

Pravila i preopruke usvojene od strane IMO pod nazivom CODE OF PRACTICE FOR THE SAFE LOADING AND UNLOADING OF BULK CARRIERS (BLU code)

Kod se prvenstveno odnosi na segment plovidbe broda Uključuje prekrcaj i prijevoz svih rasutih tereta osim žitarica

1.1. BLUE code Kod predstavlja preporuke za brodare, zapovjednike, unajmitelje, krcatelje, operatore

terminala za siguran prekrcaj i rukovanje rasutim teretima Kopija koda mora biti dostupna na brodu, u uredu brodara, unajmitelja te na

terminalima Valja naglasiti da pojedini terminali imaju uzance koje trebaju biti publicirane

2. Prikladnost broda i terminala

2.1. Općenito Brod mora imati važeće brodske svjedođbe tijekom cijelog putovanja uključujući i

određeni broj dodatnih dana zbog mogućeg kašnjenja Brod mora u svakom pogledu udovoljavati zahtijevima tereta Traži se od brodara odnosno unajmitelja da je brod u svakom pogledu:

o sposoban za plovidbu i prekrcaj tereta,o odgovarajuće održavan teo da ima barem jednog časnika koji govori jezikom koji se koristi na terminalima

ili engleskim jezikom Brod mora udovoljavati zahtijevima sigurnog pristupa terminalu i njegovoj opremi

2.2. Brodovi Brod namijenjen prijevozu određene kategorije rasutog tereta mora udovoljiti

sljedećim zahtijevima:o vodonepropusnostio posjedovanje knjige trima i stabiliteta i priručnika ukrcajao opremljenost odgovarajućim skladištima i skladišnim otvorima

Opremljen uređajem za proračun naprezanja Pogon, oprema i ostali pripadci broda moraju biti u zadovoljavajućem stanju i

certificirani

2.3. Terminali Terminal mora omogućiti siguran prihvat broda vodeći računa o:

o dubini uz obaluo dimencijama brodao opremi za privez i bokobranimao sigurnom pristupu na brod i mogućim obstrukcijama prekrcaja

Prekrcajna oprema terminala mora biti certificirana Oprema za vaganje tereta mora biti kalibrirana Osoblje terminala mora biti odgovarajuće uvježbano Odgovorna osoba terminala mora voditi računa da je osoblje uključeno u prekrcaj

odmorno

3. Postupci između broda i terminala prije dolaska broda

3.1. Izmjena informacija općenito Brodu moraju biti dostavljene informacije o terminalu, a terminalu o brodu

3.2. Informacije date od strane broda Brod dostavlja sve podatke značajne za sigurnost broda i terminala te kako bi se

učinkovito izvodile prekrcajne operacije Stanje balasta i potrebno vrijeme za debalastiranje Kombinirani brodovi (OBO ili OO) moraju dostaviti i dodatne podatke vezane

prvenstveno uz prethodne terete Brod mora posvjedočiti da su brodska skladišta pripremljena za prihvat tereta

3.3 Informacije koje terminal mora proslijediti brodu Naznačiti mijesto priveza i dostaviti njogova obilježlja Obilježlja prekrcajne opreme Ograničenja pri debalastiranju, ako postoje Podatke o prepostavljenom vremenu priveza, početku i završetku prekrcajnih

operacija Odgovorna osoba terminala bi trebala voditi računa o tome da brodu pravovremeno

budu dostupni podaci o teretu

4. Postupci između broda i terminala prije početka prekrcaja

4.1. Principi Zapovjednik broda je odgovoran za siguran tijek prekrcajnih operacija Detalji prekrcajnih operacija moraju biti naznačeni u planu prekrcaja i prihvaćeni od

strane terminala Odgovorna osoba terminala je odgovorna za prekrcaj u skladu sa sekvencama

prekrcaja po grotlima, a u skladu s planom prekrcaja

4.2. Postupci Plan prekrcaja s navedenim masama po svakom grotlu mora, te sekvencama ukrcaja

biti obostrano prihvaćen Potrebno uskladiti prekrcaj s operacijama balastiranja broda Dogovoriti masu i skladišne prostore za dovođenje broda na željeni trim Zapovijednik mora biti obavješten o masi tereta koja ostaje na prekrcajnoj opremi

nakon prekida operacija Obavezna komunikacija između broda i odgovorne osobe terminala

4.3. Primjena Preporučene forme plana ukrcaja ili iskrcaja prikazane u prilogu (mogu i druge forme

uvjetom da sadrže iste podatke) Plan se može zamjeniti jedino u slučaju da je pripravan i usvojen revidiran plan od

obiju stranaka Plan prekrcaja se čuva šest mjeseci Kopiju plana dostaviti lučkim vlasitma

5. Ukrcaj tereta i rukovanje balastom

5.1. Općenito Nakon prihvaćanja plana prekrcaja zapovjednik i odgovorna osoba terminala

dogovaraju redoslijed operacija Odgovorna osoba terminala mora obavjestiti zapovjednika o svakom povećanju mase

u manipulativnom zahvatu Zahtijevi terminala moraju biti u skladu s BC kodom Obavezna komunikacija i razmjena informacija Nakon kompletiranja prekrcaja potvrda da su operacije izvedene prema planu

5.2. Dužnosti broda Zapovjednik je dužan obavijestiti terminal o izmjenama u debalastiranju i svim drugim

radnjama koje bi imale mogući utjecaj na ukrcaj Brod mora biti bez bočnog nagiba, a mali nagib je dozvoljen jedino kad to zahtijeva

ukrcaj Potreban stalni nadzor ukrcaja od strane zapovjednika

5.3. Dužnosti terminala Pridržavanje dogovorenog plana ukrcaja i o svakoj izmjeni obavijestiti zapovjednika Održavati brod bez bočnog nagiba, a ukrcajne mase unutar 1%

6. Iskrcaj tereta i rukovanje s balastom

6.1. Općenito Nakon prihvaćanja plana prekrcaja zapovjednik i odgovorna osoba terminala

dogovaraju redoslijed operacija Obavezna komunikacija i razmjena informacija Nakon kompletiranja prekrcaja potvrda da su operacije izvedene prema planu, te

prijavljena eventualna oštećenja Obavezna prijava radova održavanja koji uključuju uporabu iskre ili otvorenog

plamena

6.2. Obveze broda Zapovjednik je dužan obavijestiti terminal o izmjenama u balastiranju i svim drugim

radnjama koje bi imale mogući utjecaj na iskrcaj Potrebno se pridržavati svih mjera propisanih predostrožnosti (ventilirati skladišta,

sigurnost priveza, praćenje vremena, gaza ,trima, bočnog nagiba) Svaku štetu na brodu i opremi evidentirati i prijaviti Osigurati ravnomjerni poprečni iskrcaj Zapovjednik nadgleda iskrcaj i posvjedočuje da je iskrcana cjeloukupna količina tereta

Prilozi

1. Preporučeni sadržaj pravilnika terminala i luka2. Plan ukrcaja/iskrcaja3. Brod/obala lista provjere4. Preporuke kod ispunjavanja liste provjere brod/obala5. Forma liste informacije o teretu

MEĐUNARODNI KODEKS O SIGURNOM POSTUPANJU KRUTIM TERETIMA U RASUTOM STANJU

PRIJEVOZ KRUTIH TERETA U RASUTOM STANJU Temeljeno na međunarodnom kodeksu o sigurnom postupanju krutim teretima u

rasutom stanju IMSBC Code ( International Maritime Solid Bulk Cargoes Code ) Primjenjuje se na brodove bez obzira na veličinu koji se koriste za prijevoz žitarica u

rasutom stanju , a na koje se primjenjuje dio C glave VI izmjenjene i dopunjene SOLAS konvencije iz 1974.

Razmještaj tereta - Brodska struktura ne smije biti preopterećenao posebno za rasuti teret S.F. 0,56m3/t ili nižeo uzdužni raspored masa slično kao za generalni teret-najveća masa t koja se

krca u pojedino skladište ne smije biti veća od vrijednosti 0,9L x B x To koristiti se svim dopunskim podacima o proučiti primjere iz knjige trima i stabiliteta

Razmještaj tereta -Održavanje stabilnostio stabilnost mora biti iznad najniže prihvatljive navedene u knjizi trima i

stabilitetao izračuni stabilnosti za odlazak i najlošiji uvjeti tijekom putovanjao teret velike gustoće krcati u skladišne prostore , a ne u međupalubljao kod tereta velikih gustoća procjeniti moguće posljedice pri plovidbi u otežanim

uvjetima s velikim MoGo kod rasutih sipkih tereta odrediti potrebu postavljanja pregrada u djelomično

punim skladištima

Razmještaj tereta - Prekrcaj teretao izvršiti pregled prostora za ukrcajo pregled kaljužnih sustava , sondio zaštita električnih uređajao smanjiti mogućnost ulaska prašine u prostore nastambi posade i druge

prostorije tijekom prekrcaja

Siugurnost osoblja i broda - Opasnost od trovanja korozije i gušenjeo tereti podložni oksidacijio određeni tereti kad su vlažni oštećuju kožu,oči,sluzniceo mnogi tereti koji se prevoze u rasutom stanju mogu dovesti do smanjenja

kisikao krcatelj je dužan dostaviti obavjesti zapovjedniku o obilježjima teretao kontrolirani ulazak u zatvorene prostore

Siugurnost osoblja i broda - Opasnost po zdravlje zbog prašineo održavati visok stupanj osobne higijene osoba koje su izložene prašini

Siugurnost osoblja i broda - Zapaljiva atmosferao mogućnost eksplozije , posebno tijekom prekrcaja (potrebna pojačana

ventilacija i škropljenje tereta)o neki tereti mogu ispuštati zapaljive plinove (prostor,kao i susjedne prostore

potrebno ventilirati , korištenje indikatora)

Siugurnost osoblja i broda - Sustav ventilacijeo posebno učinkovit kod prijevoza rasutih tereta koji ispuštaju otrovne ili

zapaljive plinove Siugurnost osoblja i broda - Žitarice pod fumigacijom u tranzitu

o fumigaciju treba obaviti prema zadnjoj verziji o upotrebi pesticida na brodovima

Ocjena pogodnosti pošiljke za siguran prijevoz Pribavljanje podataka

o krcatelj mora dati podatke o prirodi teretao otrovnost, zapaljivost, korozivnost, stupanj vlažnosti, kutu osipanja, S.F. ....itd

Svjedodžbe o ispitivanjuo svjedodžbu ili svjedodžbe krcatelj o prirodi tereta mora dostaviti zapovjedniku

u luci ukrcaja Postupci uzimanja uzorka

o provode se po standardiziranom postupkuo uzorci se uzimaju prije ukrcaja na određenim pošiljkama i mjestima koja su

znatno drugačijao uzorak uzimaju osposobljene osobe

Ocjena pogodnosti pošiljke za siguran prijevoz Učestalnost uzimanja uzorka i ispitivanja radi utrvrđivanja stupnja vlažnosti pri kojem

dolazi do sipkosti teretao ispitivanja se obavljaju u određenim vremenskim razmacima 6mj. 3mj. i češćeo uzimanje uzorka za utvrđivanje vlage do 7 dana prije početka ukrcaja ,

odnosno obavezno nakon obilnijih padalina

Ocjena pogodnosti pošiljke za siguran prijevoz Postupak uzimanja uzorka koncentrata uskladištenog na hrpi

o postupak je ovisan o svojstvima teretao postoje međunarodni i nacionalni standardio dijelove uzorka treba uzeti prema odgovarajućem obrascu iz poravnane grupe

(nacrtati plan hrpe razdjeljenje u područja)o uzorak treba uzeti 50cm ispod površine o u pravilu broj uzoraka određuje nadležna vlasto -uzorak se smješta u spremnik

Postupci poravnanja Opće zaštitne mjere

o teret treba poravnati na prikladnoj razini do stjenki prostora

o prostore za teret treba ispuniti koliko je god to moguće Posebne zaštitne mjere

o brodovi duljine 100m i kraći Kod manjih brodova važnost poravnavanja tereta nije naglašena

o brodovi sa više paluba Teret dobro poravnan ako se krca samo u skladišta , međupalublja

moraju biti zatvorena kod ukrcaja tih prostora

Određivanje kuta osipavanja Neke od metoda određivanja kuta osipanja

o Metoda nagibne kutije koristi se za zrnate nekorozivne materijale koji imaju zrno manje od

10mm labolatorijsko ispitivanje

o Alternativni postupci mogućnost primjene na brodu

Tereti koji mogu postati žitki Svojstva značajke i opasnosti

o tereti koji mogu postati žitki sastoje se dijelom od usitnjenih komada koji sadrži vlagu

o ako je sadržaj vlage iznad stupnja vlažnosti do kojeg je dopušten prijevoz može doći do pomicanja tereta uslijed žitkosti tereta

o posljedica žitkosti tereta može biti preljevanja tereta sa boka na bok

Tereti koji mogu postati žitki –postupci ispitivanjao Laboratorijsko ispitivanje

određuje se sadržaj vlage reprezentativnih uzoraka tereta koji će se krcati

o Kontrolno ispitivanje pomoćnom metodom valjkasta limenka zapremnine 0,5 litara limenka se naglo ispušta iz ruku s visine od 0,2m postupak se ponavlja 25 puta u razmacima od 2min utvrđuje se postojanje vlage u slobodnom ili tekućem obliku u slučaju pojave vlage potrebna izvršiti labolatorijska ispitivanja

Prijevoz krutih otpadaka u rasutom stanju Općenito o prijevozu otpadaka

o pod otpadcima se podrazumjevaju kruti materijali u rasutom stanju koji sadrže ili su kontaminirani jednim ili više sastojaka na koje se odnose odredbe ovog kodeksa , a koji se prevoze radi spaljivanja,potapanja ili sl.

o nadlažna vlast mora odobrit i izdat valjane isprave o u slučaju bilo kakve neposredene opasnosti po posadu,brod ,okoliš zapovjednik

je dužan obavjestiti nadležne vlasti

DodaciA. popis tereta u rasutom stanju koji mogu postati žitkiB. popis materijala u rasutom stanju koji mogu postat kemijski opasni C. popis materijala u rasutom stanju koji ne postaju žitki a niti su kemijski opasni

D. postupci labolatorijskog ispitivanja i aparati koji se za to koriste E. plan djelovanja u opasnosti s materijalima navedenim u dodatku BF. preporuke o ulasku u zatvorene prostore

OBILJEŽJA ŽITARICAŽitarice označuju:

Pšenicu, kukuruz, Zob, raž, ječam, rižu, Grahorice, Sjemenje, kao i Njihove prerađevine koje se ponašaju na sličan način kao žitarice u prirodnom obliku.

OBILJEŽJA SIPKIH TERETA Žitarice se ubrajaju u sipke rasute terete pod uvjetom da kut prirodnog priklona

iznosi 35 i manje, Kod rasutih tereta površinski dio se lako presipa što može izravno ugroziti

sigurnost broda, Stoga je propis razmatrane kategorije tereta propisan mnogim međunarodnim u

nacionalnim propisima. Najznačajniji međunarodni propisi koji reguliraju prijevoz razmatrane kategorije

tereta su: SOLAS, glava 6 International Code for the Safe Carriage of Grain in Bulk Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes (BC CODE).

ZAHTJEVI PRI PRIJEVOZU ŽITARICA Svaki brod prije ukrcaja žita dužan je nadležnoj upravi podnijeti na prihvaćanje

proračun kojim se dokazuje da će brod udovoljavati postavljenim uvjetima:

Tijekom ukrcaja, Putovanja, te Dolaska na odredište.

Nakon što je proračun usvojen brodu se izdaje dozvola za ukrcaj žita.

Ispravljena metacentarska visina ne smije biti manja od 0,30m, Pretpostavljeni kut nagiba uslijed pomaka žita ne smije biti veći od 12,

odnosno 5, Pričuva dinamičke stabilnosti ne smije biti manja od:

0,075 metar radijana, 4,296 metar stupnjeva, 14, 104 stopa stupnjeva

Kut opsega statičke stabilnosti ne smije biti manji od 60, Najviša vrijednost poluge statičke stabilnosti ne smije nastati prije 35, Poluga statičkog stabiliteta kod bočnog nagiba 30 ne smije biti manja od 0,20m, Poluga statičkog stabiliteta kod bočnog nagiba 20 ne smije biti manja od 0,14.

Volumetrički moment žita Uvjetovan oblikom i ispunjenošću pojedinog skladišnog prostora žitom, Kod pomaka žita dolazi do formiranja dva klina čiji volumen ovisi o raspoloživom

prostoru i volumenu raspoloživog žita koje može oblikovati klin, Pretpostavljeni pomak žita će stoga biti uvjetovan popunjenošću skladišnog

prostora, te zasebno se razmatraju utjecaji punog i djelomično popunjenog skladišnog prostora.

Volumetrički moment punog skladišta Kod punog skladišta do pomaka tereta može doći samo unutar grotla, Uzima se da je najveći kut nagiba žita prema horizontali u grotlu iznositi

15; Volumetrički moment za puna skladišta se može računati po sljedećem

izrazu: Vol mom=vol.klina x d Kod punih skladišta dolazi do dlijeganja žita prvenstveno zbog vibracija

trupa.

Volumetrički moment djelomično popunjenog skladišta Za djelomično puna skladišta se uzima da će u odnosu na horizontalu iznositi 25

Pojavljuju se dva klina (iznad i ispod horizontalne ravnine) Volumeni klinova se računaju zasebno: Za djelomično puna skladišta se uzima da će u odnosu na horizontalu iznositi 25

Vol.mom=vol.klina1 x d1+vol.klina 2 x d2

Kod brodova s bočnim tankovima također se uzima da će kut nagiba žita u odnosu na horizontalu iznositi 25.

Horizontalna i vertikalna komponenta nagibnog momenta Horizontalna komponenta se pojavljuje uslijed naknadnog slijeganja žita Nagibni moment se može iz volumetričkog momenta proračunati: Nagibni moment=Vol.mom x

Nagibni moment=Vol.mom. / S.F.

Korekcija nagibnih momenata faktorom C

Korekcija se izvodi:

Ako to zahtijeva nadležna Uprava, U slučaju da u brodskoj dokumentaciji o prijevozu žita nema posebne krivulje

vertikalne komponente, te Kada se kod proračuna centracije uzima težište tereta

Nagibni mom(full. skl.)=Nag. mom x 1,06Nagibni mom(slack. skl.)=Nag.mom x 1,12

Korekciju C nije potrebno izvoditi: U slučaju da u brodskoj dokumentaciji o prijevozu žita postoji posebna

krivulja vertikalne komponente, Kada brod podliježe kriteriju bočnog nagiba od 5

Pretpostavljeni kut nagiba uslijed pomaka žita

tan =NM(corr) / D / MoG (corr)

Proračunati kut nagiba ne smije iznositi više od 12, tj. 5

Ako se pojavi kut veći od naznačenog žito se ne može krcati i složiti na planirani način,

Napomena: korekcija početne metacentarse visine za utjecaj vertrikalne komponente nagibnog momenta provodi se ako takva krivulja postoji, te ako to nadležna uprava zahtjeva,

Vrijednost ove korekcije se proračunava po obrascu:

CG1=VkNM / D

Konstrukcija krivulja poluga statičke stabilnosti

Krivulju poluga statičke stabilnosti konstruiramo na jedan od poznatih načina

polazeći od podataka iz brodske dokumentacije o stabilonosti

Poluge nagibnog momenta

Polugu nagibnog momenta za uspravan brod određujemo prema sljedećem

izrazu:

0=MoGcorr x tan

0=Nmcorr / D

Zbroj nagibnih momenata po potrebi korigirati za faktor C

Poluga nagibnog momenta pri kutu nagiba od 40

40=0 x 0,8

Korekcija 40 faktorom C je obavezna ako je horizontalna komponenta

nagibnog momenta prethodno ispravljena faktorom C,

Puna skladišta C1=NM x 0,08843 / D

Djelomično popunjena C2=NM x 0,15389 / D

40=0 x 0,8+C1 + C2

Korekcija nije potrebna ako horizontalna komponenta nagibnog momenta

nije prethodno ispravljena faktorom C

Korekcija poluge nagibnog momenta( 40) za utjecaj vertikalne komponente

nagibnog momenta se provodi ako je kod proračuna poluga statičke stabilnosti

(GH) korištena vrijednost KG ispravljena samo za utjecaj slobodnih površina,

a brodska dokumentacija o prijevozu žita sadrži krivulju vertikalne

komponente.

Vrijednost korekcija poluge određujemo izrazo:

Korekcija za faktor C nije potrebna ako: Ako se korekcija izvodi faktorom C, Nadležna Uprava ne predviđa ovu korekciju, Kada je kod proračuna poluga GH vrijednosti KG ispravljena samo za utjecaj

slobodnih površina, a brodska dokumentacija sadrži krivulju V kNM.

Kad smo odredili vrijednosti poluga nagibnih momenata spojimo ih pravcem.

Proračun površine ispod krivulje U praksi najčešće za proračun površine ispod krivulje koristimo Simpsonovo pravilo, Računamo površinu do 40 ili većeg kuta ako to zahtjeva brodska dokumentacija o

prijevozu žita, Površinu ispod krivulje računamo izrazom:

Proračun površine ispod krivulje momenta naginjanja Površina označena s A se određuje izrazom:

Površina označena s B se određuje izrazom:

Vrijednost () se odredi iz konstruirane krivulje, ili se odredi izrazom :

Određivanje pričuvne dinamičke stabilnosti (RDS)RDS=F-A-B

Brodovi koji podliježu kriteriju kuta nagiba 12, a nemaju razmatranu tablicu:

Proračunom se dokazuje da će tijekom cijelog putovanja poluga GH ispravljena za polugu momenta nagiba pri kutu od 40 biti veća od 0,307m

Ovime se ne izravno dokazuje udovoljavanju uvjeta minimalne pričuvne stabilnosti, ali uz uvjet da:

Krivulja statičke stabilnosti ima sličan oblik kao i krivulja stanja nakrcanosti koji odgovara razmatranom, te da

Krivulja ne dostiže maksimalnu vrijednost prije kuta od 40; Odnosno da kut naplavljivanja ne nastupi prije kuta nagiba od 40.

Ukoliko se na razmatrani način ne dobiju zadovoljavajući rezultati potrebno je izračunati RDS Simsonovim izrazom.

Specifičnosti zahtjeca pri prijevozu žita od strane Uprave USA Zahtjeva se da se metacentarska visina ispravlja za vertikalnu komponentu

nagibnog momenta. Poluga (40) se ispravlja za utjecaj vertikalne komponente nagibnog momenta. U slučaju da brodska dokumentacija daje vrijednosti najviše dopuštenog

nagibnog momenta dovoljno je dokazati da zbroj konkretnih nagibnih momenata iznosi manje od najvećeg dopuštenog.

U slučaju da brodska dokumentacija ne daje vrijednosti najviše dopuštenog nagibnog momenta on se proračunava kao površina trokuta ABC.

Specifičnosti zahtjeva pri prijevozu žita od strane Uprave Australije

Brodovi koji podliježu kriteriju kuta 5: Dokazati da kut nagiba uslijed pomaka žita neće prelaziti 5 nakon

ukrcaja, tijekom plovidbe i dolaska u luku, ili Ispravljena metacentarska vrijednost nagibnih momenata biti manja od

najvećih dopuštenih navedenih u tablicu.

Brodovi koji podliježu kriteriju kuta 12 i posjeduju tablicu najvećih dopuštenih nagibnih momenata:

MoG corr >0,30m, Kut bočnog nagiba nije veći od 12, Nagibni moment, ispravljen po potrebi za ukrcaj vertikalne komponente, manji

od najviše dopuštenog.

Brodovi koji podliježu kriteriju kuta nagiba 12, a nemaju razmatranu tablicu Pored udovoljavanja zahtjeva za minimalnim MoG corr i kutu nagiba od 12 te da će

tijekom cijelog putovanja poluga GH ispravljenja za polugu momenta nagiba pri kutu od 40 biti veća od 0,307m.

Ovime se ne izravno dokazuje udovoljavanju uvjeta minimalne pričuvne stabilnosti, ali uz uvjet da:

Krivulja statičke stabilnosti ima sličan oblik kao i krivulja stanja nakrcanosti koji odgovara razmatranom, te da

Krivulja ne dostiže maksimalnu vrijednost prije kuta od 40, Odnosno da kut naplavljivanja ne nastupi prije kuta nagiba od 40.

POVIJEST TANKERSKOG BRODARSTVA

Prvi prijevozi tekućeg tereta na Sredozemlju u 3 st.p*n.e. Norvežani i Englezi mnogo kasnije prevoze tekuće terete u bačvama Kinezi su među prvima u svijetu prevozili naftu posebno građenim brodovima:

■ prostor za teret podijeljen poprečnim pregradama■ poznavali i svojstvo ekspanzije tereta

Danas se prijevoz tekućeg tereta obavlja posebno građenim brodovima pod nazivom tankeri

1861. godine zabilježen je prvi prijevoz zemnog ulja u drvenim bačvama preko Atlantika jedrenjakom “Ellsabeth Watts*

1869. godine brod "Charles** je bio opremljen metalnim tankovima koji su bili zaštićeni drvom

Prisutni problemi kod razmatranog načina prijevoza:- izgubljeni prostor- diletacija tereta- pare tereta- prekrcaj tereta

1886. godine izgrađen prvi brod namijenjen isključivo prijevozu tekućeg tereta "Gluckauf"

Na kraju II. Sv. rata najveći tanker je Imao 23000 DWT 1965. godine sagrađen američki tanker Manhatan od 107.000 dwt. Godina 1967. jedna je od ključnih u razvoju tankerskog brodarstva zbog zatvaranja

Sueskog kanala Konjuktura tankerskog tržišta 1973. godine, veliki broj tankera iznad 200.000 DWT Jedan od najvećih brodova tog vremena je tanker "Globtik Tokyo” (ukupne nosivosti

483.644 t, IBP 360 m, te gaza 28 m) 1977. godine se ponovo otvara Sueski kanal Najveći broj velikih tankera završava u rezalištima ili su usidreni kao ploveća

skladišta.

OPCA PODJELA TANKERA

Svojstva tereta uvjetuju tehnološka I konstrukcijska obilježja brodova za prijevoz tekućih tereta iz čega proizlazi osnovna podjela tankera na:

> Tankere za prijevoz sirove nafte (crude carrlers)> Tankere za prijevoz naftnih produkata (product carriers)> Tankere za prijevoz kemikalija (Chemical carriers)> Tankere za prijevoz ukapljenih plinova (LNG, LPG,...)

OPCA PODJELA TANKERA ZA PRIJEVOZ NAFTE I PRODUKATA

Products - tankeri za produkte sirove nafte, najčešće 100.000 DWT Handysize — tankeri ukupne nosivosti od 10.000t do 40.000t Handy max — tankeri ukupne nosivosti od 40.000t do 60.000t Pa namax — tankeri ukupne nosivosti od 60.000t do 80.000t Afra max (Average Freight Rate Assestment) - tankeri ukupne nosivosti od 80.000t

do 120.000t Suezmax - tankeri čija veličina ograničava prolaz Suezom, ukupne nosivosti od

120.000t do 180.000t VLCC (Very Large Crude Carrier) - tankeri ukupne nosivosti od 200.000t do 320.000t ULCC (Ultra Large Crude Carrier) - tankeri ukupne nosivosti iznad 320.000t

KONSTRUKCIJSKA OBILJEŽJA TANKERA ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Suvremeni tankeri imaju dvostruku oplatu boka i dvodna Uzdužne i poprečne pregrade dijele trup tankera u više tankova Tankeri manjih veličina imaju ugrađenu jednu uzdužnu nepropusnu pregradu. Na početku i kraju teretnog prostora smješteni su uski prazni prostori, tzv. koferdami.

Sustav balasta je potpuno odvojen od sustava tereta Građeni po uzdužnom sustavu gradnje

> uzdužna rebra> uzdužno ukrepljena paluba I nepropusna pregrada> jaka okvirna rebra (postavljaju se svakih 4-5 metara)> okvirne sponje

Koeficijent glavnog rebra se približava jedinici (0,95 - 0,98) Koeficijent istisnine iznosi od 0.80 do 0.85

Tankeri za prijevoz sirove nafte Opremljeni jednom palubom Posjeduje glavnu prekrcajnu liniju tereta (eng. Mianifold) Na palubi je smještena manja dizalica s svake strane broda Centralni komunikacijski most (eng. catwalk) uzdužno postavljen po palubi

omogućava prolaz od nadgrađa do pramca.

Tankeri za prijevoz naftnih, produkata Nosivost uobičajeno do 100. 000t, brzina od 14-16 čv Sposobnost prijevoza više vrsta tereta u isto vrijeme Opremljen s većim brojem manjih tankova Sistemi cjevovoda su drugačiji od sistema na tankerima za sirovu naftu

> svaki tank Ima svoj cjevovod za ukrcaj i iskrcaj tereta, te svoju pumpu tereta.

Shuttle tanker

Općenito pripadaju kategoriji konvencionalnih tankera koji izvode privez i prekrcaj preko usidrene plutače

Ukrcava se uskladištena nafta s nalazišta Brod ima bolje manevarske sposobnosti u usporedbi s klasičnim tankerom Opremljen sustvom dinamičkog pozicioniranja. Nosivost shuttle tanker iznosi približno 120.000t

TANKOVI TERETA

Prema rasporedu i obilježjima tankova tereta razlikuju tankeri sa:

- dvostrukim trupom- središnjom palubnom konstrukcijom- dvostrukim dnom

- tankovima odvojenog balasta u dijelu uzdužnlce - tankeri s dvostrukom bočnom oplatom- tankovima odvojenog balasta u dijelu uzdužnice i u području dvostrukog dna

SUSTAV PREKRCAJA TERETA

Na tankerima se prekrcaj tereta izvodi u dvije izvedbe, i to kao:- Sustav prekrcaja tekućeg tereta pomoću pumpne stanice- Sustav prekrcaja tekućeg tereta pomoću uronjenih pumpi

Pumpe tekućeg tereta su većinom centrifugalne pumpe (udvoljavaju po kapacitetu, dobavnoj visini i dimenzijama).

Sustav prekrcala tekućeg tereta preko pumpne stanice Pogonski strojevi pumpi smješteni su u strojarnici Pumpe se pogone kratkim vratilom koje prolazi kroz j nepropusnu pregradu između

strojarnice i pumpne stanice Pumpna stanica smatra se opasnim zbog mogućnosti požara i eksplozije od plinova Kapacitet pumpi mora omogućiti prekrcaj tankera u vremenu od 12 do 24 sata Sustav prekrcaja tereta pomoću uronjivi h pumpi tereta Sustav prekrcaja tekućeg tereta vrlo je pogodan za produkt tankere koji prevoze više

vrsta tekućih tereta u većem broju tankova.

Uronjene centrifugalne pumpe mogu biti pogonjene:- hidromotorom uronjenim s pumpom»- elektromotorom u protueksplozivnoj izvedbi postavljenim na otvorenoj palubi

iznad same pumpe Glavni spojni cijevovod tereta Priključak cijevovoda za prekrcaj tereta se može nalaziti na:

- Središnjem dijelu broda- Krmi- Pramcu

Posušivanje tankova tereta Nakon što se tank tereta isprazni započinje se sa posušivanjem (eng. cargo stripping) Ostatak tereta zaostao u glavnoj cijevi pumpe se potiskuje u cjevovod za iskrcaj tereta

na palubi: - Inertnim plinom- zrakom

Preostala količina tereta koja ostane u zdencu nakon posušivanja ovisi prvenstveno o obilježjima zdenca i visini otvora pumpe

Sustav grijanja tereta Viskozitet svih tekućina opada s porastom temperature, te tako nafte i naftnih

produkata. Grijanje je izvedeno cijevima položenim u obliku serpentina ili palubnim grijačima. Kao mediji za zagrijavnje se koriste; para, topla voda, zagrijano ulje Cijevovodi sustava grijanja ulaze u tank preko pokrova tankova Sustav inertnog plina Eksplozija u tanku može nastati ako se ispune sljedeći uvjeti:

□ zapaljive pare koje nastaju isparavanjem tereta□ kisik koji mora biti prisutan u točno određenom omjeru u smjesi sa zapaljivim parama□ izvor paljenja dovoljne energije

Eksplozija će se izbjegnuti ukoliko jedan od ova tri uvjeta nije zadovoljen Inertnim plinom nazivamo smjesu plinova ili plin koji ne podržava gorenje Sastoji se najvećim dijelom od dušika, ugljičnog dioksida i kisika Kod upotrebe inertnog plina mora se voditi računa o kompatibilnosti tereta i inertnog

plina Dušik je plin koji se može koristiti za svaki teret Za dobivanje inertnog plina koristi se generator inertnog plina ili ispušni plinovi Inertni plin za tankove tereta ne smije sadržavati više od 5% kisika po volumenu Provjetravanje i odzračivanje tankova tekućeg tereta može se razmatrati kao

održavanje pretlaka:□ tijekom plovidbe broda□ tijekom prekrcaja

Kao dodatna mjera sigurnosti, na cjevovodu sustava inertnog plina može se ugraditi i sigurnosni P/V ventil čiji je zadatak spriječiti pojavu potlaka Ili pretlaka iznad dozvoljenog

Razlikuju se dva osnovna načina inertiranja tankova:- Inertiranje tankova potiskivanjem - Inertiranle tankova mješanjem inertnih plinova i zapaljivih para tereta

Inertiranje tankova potiskivanjem Inertni plin ulazi u tank malom brzinom i potiskuje eksplozivne pare koje kroz

odušnik izlaze u atmosferu Inertni plin je lakši od para tereta, zadržava se iznad njih i potiskuje Ih prema dnu

tanka Potrebna manja količina inertnog plina te se istovremeno može inertirati nekoliko

tankova Tlak inertnog plina bi trebao tijekom plovidbe broda iznositi 0,02 bara, koncentracija

kisika ne smije prelaziti 5 posto. Tijekom iskrcaja postoji najveća opasnost od eksplozije zbog miješanja plinova tereta

s kisikom u zraku. Sistem inertnog plina mora biti uključen, a inertni plin se uvodi s malim nadtlakom Pri korištenju ventilatora inertnog plina treba provjeriti da li je dovod svježeg zraka

potpuno zatvoren

Pranje tankova Najveća opasnost od požara i eksplozije prijeti na tankerima kada su djelomično

prazni, a naročito nakon iskrcaja cjelokupnog tereta Pranje tankova se može izvesti:

- Morem- slatkom vodom- parom- sirovom naftom

Pranje tankova vodom proizvodi veću količinu emulzije. Sustav za pranje tankova se općenito sastoji od:

- pumpi za pranje tankova- linija za pranje tankova- strojeva za pranje, te- grijača

Pranje tankova vodom i morem Kod pranja vodom i morem koriste se Isti strojevi i cjevovodi kojima se vrti pranje

sirovom naftom Može se vršiti pranje toplom i hladnom vodom Emulzija vode i ulja se posprema u taložni tank Količina onečišćene vode može biti umanjena ako čišćenju vodom prethodi COW

Pranje tankova sirovom naftom (COW) Postupak pranja tankova sirovom naftom se provodi na način da se

- dio tereta sirove nafte koji se iskrcava provodi se kroz sustav za 1 pranja tankova

- sa snažnim mlzom peru površine tankova- te se talog sa dna pomiješa sa tekućom naftom i- na taj način iskrca iz tanka

Naknadno ispiranje tankova vodom će se vršiti jedino ako brod treba da ide na dokovanje, te ako se namjerava ukrcavati čisti balast kod brodova koji nemju odvojene tankove

Uređaj za pranje s mlaznicama može biti:- prijenosni i spuštati se kroz za to predviđene otvore u tank tereta ili- može biti pričvršćen u tanku

Postoje strojevi sa jednostrukom i dvostrukom mlaznlcom, te mu kapacitet ovisi o strukturi tanka i broju strojeva u tanku

Cjevovod za pranje tanka mora biti fiksan i spojen na iskrcani cjevovod te nezavisan od drugih brodskih sustava

Ovisno o dobavi nafte za pranje razlikuju se otvoreni i zatvoreni ciklus pranja

Zatvoreni ciklus pranja sirovom naftom Sirova nafta za pranje tankova crpi se iz određenog tanka (slop tanka) te se tekućina

nakon pranja ponovo vraća u taj isti tank

Otvoreni ciklus pranja sirovom naftom Sirova nafta za pranje tankova uzima se iz tankova koji se iskrcavaju, a tekućina se iz

opranih tankova vraća u predviđeni tank (najčešće slop tank).

Postoje dvije metode pranja tankova: Jednostepeno pranje, Dvostepeno pranje.

Dvostepeno pranje Češće je u upotrebi, kod njega se odvojeno koristi pranje vrha i pranje dna, Pranje vrha počinje kada u tanku ostane približno 1/3 tereta, Kod pranja dna nivo nafte ne smije biti veći od 1m, a pri kraju ciklusa dno treba dobro

posušiti,

Maksimalni broj strojeva koji mogu raditi simultano za vrijeme pranja vrha je ograničen mogućnošću sustava da održi tlak linije.

Ciklus pranja vrha tanka bi trebao završiti kada je tank gotovo prazan, Broj strojeva u upotrebi za pranje dna je ograničen usisnim kapacitetom ejektora, Kako bi se osiguralo zadovoljavajuće pražnjenje tanka brod mora biti zatežan.

Jednostepena metoda pranja Koristi se kada je tank potpuno prazan pa se zahtjeva rad ejektora za vrijeme

cijele operacije pranja.

BALASTNI SUSTAV BRODA

Svaki novi tanker za sirovu naftu od 20 000 ili više tona nosivosti ili produkt tanker veći od 30 000 mora imati odvojene balastne tankove,

Kapacitet takvih tankova mora biti dostatan da brod može obavljati sigurno putovanje u balastu bez potrebe za korištenjem tankova tereta,

Balast se ne smije krcati u teretne prostore, osim u slučaju kada se zbog vremenskih prilika koje se očekuju na putu time podiže ne ophodna sigurnost broda,

Takav balast se poslije mora iskrcati sukladno pravilima i sve je potrebno upisati u „Oil Record Book“.

Tankovi moraju biti tako smješteni da sprječavaju ispuštanje nafte u slučaju sudara,

Bočni balastni tankovi koji se protežu od glavne palube do prostora dvostrukog dna nigdje ne smiju biti tanji od 2 metra,

Prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno manji od B/15 ili 2 metra, gdje je B širina broda,

Cijeli prostor teretnih tankova treba biti okružen balastnim tankovima.

PLANIRANJE UKRCAJA TERETA

Gustoća

Definira se kao masa po jedinici volumena (kg/m3), pojednostavljeno se može tumačiti kao masa jedinice volumena mjerena u odsutnosti zraka.

Gustoća varira sa promjenom temperature. Zbog toga se gustoća daje za specifičnu temperaturu od 15C,

Gustoća data za specifičnu temperaturu od 15C se naziva prava gustoća ili gustoća u vaqkuumu i pokazuje stvarnu masu.

Pretvaranje iz prave gustoće u prividnu gustoću (gustoću na zraku) se izvodi pomoću tablica.

Relativna gustoća i API specifična težina (prema American Petroleum Institute) je u općoj uporabi u Britaniji i USA,

Relativna gustoća je zamijenila opće poznati izraz specifična težina koji se ranije koristio u industriji nafte.

Relativna gustoća na

Relativna gustoća na

API gustoća na

Relativna gustoća 15/20C- označava masu razmatranog volumena u vakumu na temperaturi od 15C u odnosu na masu istog volumena vode u vakumu od 20 C

Prividna relativna gustoća 15/20C- označava masu razmatranog volumena na zraku pri temperaturi od 15C u odnosu na masu istog volumena vode na zraku pri temperaturi od 20C,

U sljedećoj tablici prikazane su prava i prividna gustoća vode za neke temperature:

Temperatura(C) Prava gustoća u vakumu Prividna gustoća na zraku4 1,00000 0,9988815 0,99913 0,99805

15,56(60F) 0,99904 0,99796

ZNAČAJNA OBILJEŽJA TEKUĆIH TERETA

Ispravci volumena i gustoće

Korekcija volumena na temperaturu gustoćeVCF- volumen correction factor

Korekcija gustoće na temperaturu volumena:DCC-Density correction per degree centigrade

VCF/DCC faktori su publicirani u ASTM tablicama (American Standards on Technical Measurements)

Jedinica tekućeg tereta Barrel (bbl)

Kao jedinica mjere nafte i naftnih produkata se često koristi barel (bbl), Mjera iz vremena prijevoza nafte i naftnih produkata u drvenim

bačvama, 1 barrel= 35 imperial gallons=42 US gallons = 159 litre.

OBILJEŽJA NAFTE I NAFTNIH PRODUKATA

Sirova nafta (eng. Crude Oil)- mineralno ulje koje se sastoji najvećim dijelom od mješavine ugljikovodika prirodnog podrijetla, ovisno o nalazištu različite je gustoće i viskoziteta.

Teška sirova nafta(eng. Heavy Crude Oil)- vrsta sirove nafte specifičnih obilježja koja se eksplatira u određenim područjima kao što su Orinoco (venezuela), Athabasca (Canada), Olenik (Sibir/Russia).

Teška sirova nafta ima sljedeća obilježja: Gustoću približno jednaku vodi ili veću, Veliki viskozitet( može biti u čvrstom obliku pri temperaturi okoline), Tijekom prekrcaja i prijevoza, te prerade se poduzimaju posebne

tehnološke mjere, Općenito sadrži visoku količinu sumpora te nekih metala (nikal,

vanadium).

Prema MARPOL konvenciji razlikuju se sljedeće kategorije produkata sirove nafte koji po obilježjima pripadaju uljima teške gradacije (eng. Heavy Crude Oil):

Heavy fuels s gustoćom > od 900kg/m3 pri temperaturi od 15C, Fuel Oils s gustoćom < od 900 kg/m3 pri temperaturi od 15C ili viskozitetom

> 180mm2/s pri temperaturi od 50C. Bitumen, Čvrsti ostaci, Emulzije.

Ostali najčešći produkti u prijevozu morem: Motorni benzini, Plinsko ulje, Kerozin, Petrolej.

PRIPREMA BRODA ZA UKRCAJ TERETA

Izrada Preliminarnog plana ukrcaja vodeći računa o sljedećim čimbenicima: Nosivosti broda( zona plovidbe, dozvoljeni gaz, potrebne zalihe), Poprečnoj stabilnosti, te uzdužnom rasporedu tereta, API specifična težina (gustoća tereta), Temperaturi tereta, Ostalim značajnim obilježjima tereta.

Podatke o teretu dužan je dostaviti terminal. Listama provjere utvrditi spremnost broda i terminala za ukrcaj tereta, Pregled tanka, ako je moguće izvoditi putem otvora za viziranje, Prije početka ukrcaja posebno provjeriti da li su otvoreni odušnici, ventili za ukrcaj, te

spojena linija za prihvat inertnog plina. Otvaranje ventila na linijama, Zbog smanjivanja početnog trima najprije se izvodi ukrcaj tankova od sredine prema

pramcu, Smanjena prekrcajna norma na početku-kontrola sustava, Poželjno ostaviti dva centralna tanka djelomično popunjena- trimovanje i sigurnost.

UKRCAJ TERETA

Završna faza ukrcaja:

Postupno smanjivanje prekrcajne, Popunjavanje bočnih pa centranlih tankova, Pratiti visinu ullage-a

Zaustavljanje ukrcaja izvodi terminal, Mjerenje ullage-a i temperature, Izvodi se određivanje ukrcane količine tereta (eng. Ullage report) Unos proračunate količine u teretnicu, Uručivanje protesta (ako je razlika veća od 0,15%).

ISKRCAJ TERETA

Listama provjere utvrditi spremnost broda i terminala za iskrcaj tereta. Terete koji se iskrcavaju o temperaturnom režimu valja voditi računa o temperaturi, Prije početka iskrcaja posebno provjeriti da li su otvoreni ventili za iskrcaj, te uključen

sustav inertnog plina. Otvaranje ventila na linijama i zatvaranje ventila izravne ukrcajne linije (eng.drop

ventila) Smanjena prekrcajna norma na početku- kontrola sustava i ujednačavanje tlaka u

prekrcajnoj liniji. Voditi računa da svi tankovi ne dođu u isto vrijeme u fazu posušivanja, osigurati

barem minimalni protok tereta prema terminalu. Usporedno s iskrcajem pranje tankova sirovom naftom, Balastiranje započeti čim kasnije ako se radi o iskrcaju grijanog tereta, U hladnim područjima kod iskrcaja nafte s visokom temperaturom krutišta dobro

isprazniti liniju kod zaustavljanja, Tankovi tereta se mogu posušivati eduktorom na način da se recirkulacija izvodi iz

slop tanka preko pumpe tereta, Nakon posušivanja pristupa se sondiranju tankova, Utvrđuje se količina preostalog tereta koji se nije mogao posušiti i izdaje Potvrda

(ROB)

International safety guide for oil tankers and terminalsISGOTT predstavlja prirucnik koji sadrži preporuke za tankere i osoblje terminala za prijevoz i rukovanje sirove nafte i produkata na siguran nacinPrirucnik je nastao spajanjem dva zasebna prirucnika (tanker safety guide i internationaloil tanker and terminalsafety guide)Prirucnik ne pokriva materiju vezanu uz dizajn i konstrukciju brodova i terminala već u pravilu samo postupke Prirucnik je koncipiran u dva dijela

1. opisani postupci djelovanja koji omogucuju izvođenje aktivnosti na siguran nacin2. sadrži tehnicke detalje i pojasnjenje postupaka

opasnosti od zemnog ulja i produkatazapaljivost:zapaljenjem se progresivno izlucuju plinovikoji gore vidljivim plamenomkolicina plinova ovisi o hlapljivosti tereta

plinovi su zapaljivi jedino kad se postigne odgovarajuci omjer sa zrakom opseg zapaljivosti 1% do 10 % udjela u zrakuzagrijavanjem s povecava kolicina zapaljivih paratemperatura tekucine pri kojoj se pojavljuje koncentracija zapaljivih para na donjoj razini naziva se tocka zapaljivosti tekucineklasifikacija prema zapaljivosti podjela zemnog ulja i produkata s obzirom na zapaljivostne hlapljivi –temperatura zapaljenja 60 ° C ili visa kod testa s zatvorenim cepomtakoder ce se nehlapljivi tereti tretirati kao hlapljivi -kada postoji bilo kakva sumnja u obilježja-kada se nehlapljivim teretom rukuje na temperaturi iznad temperature zapaljivosti umanjenoj za 10° COstaci pogonskog goriva trebaj biti tretirani kao hlapljiviGustoća para Pare zemnog ulja i produkata su u pravilu teze od zraka i inertnog plina

OtrovnostUdisanje manje kolicine para može uzrokovati smanjene prosuđivanja te vrtoglavicu a veće kolicine mogu biti fatalneMiris para može varirati također se može doci do stanja neosjetljivosti na miriseNikada se ne smije utvrđivati prisutnost para osjetilima

Opce mjere predostrožnosti na tankerimaOpći principiKako bi se izbjegao rizik požara i eksplozije natankerima potrebno je izbjegnuti prisutnost zapaljivih para i izvora zapaljenja u istom prostoru te vremenuU prostorima tereta i ostalim prostorima gdje dolazi do protoka tereta za ocekivati je pojavu zapaljivih para stoga treba obavezno eliminirati bilo kakav izvor paljenjaU nastambama posade postoje izvori paljenja stoga onemoguciti ulazak zapaljivih paraU strojarnici i prostorima kotlova stalno prisutni izvor zapaljenja te je potrebno onemoguciti pojavu para tereta ili pogonskog gorivaPotrebno nadzirati pojavu para u brodskim radionicama spremistima i pramcanom kasteluPusenje i nezasticeni izvor svjetlaPusenje dozvoljeno samo na mjestima i u vremenu određenog od zapovjednikaUpaljaci i sibice dozvoljeni samo u nadgradu te mjestima odredenim za pusenjeNazasticeni izvori svjetla i otvorena vatra su zabranjenina palubi i svim mjestima gdje se mogu pojaviti opasne pareKuhinja Osoblje u kuhinji se mora pridržavati svih mjera predostrožnostiPrijenosne svjetljke i elektricna opremaMora biti odobrena od kompetentne organizacijeZnacajna je odgovarajuca izolacija takve opremePosebnu pozornost obratiti na napojni kabelVHF/UHF prijenosni primopredajnik mora biti izrađen u sigurnosnoj izvedbi

Baterije na satovima pacemekerima slusnim aparatima nece ugroziti sigurnost

Radioprijemnici fotoaparati racunalana oprema i sve drugo sto sadrži baterijska punjenja i proizvodi bljesak treba biti u protueksplozivnoj izvedbiUgrađena elektricna opremaSigurnosne izvedbe i redovito održavanaSinteticka odjecaNe uzrokuje znacajni staticki elektricitetSinteticki materijali nisu pogodni za odjecu koja se koristi na visim temperaturamaAntensko odasiljanjeOdasiljanje na frekvencijama od 300 kHz do 30 MHz isijava znacajnu energiju na udaljenostima koje mogu prelaziti 500 mZahtijeva se:-Uzemljenje izložene palubne opereme-obustava koristenja opreme za komunikaciju tijekom pojave opasnih plinovaVruci radoviOpcenito se podrazumijevaju svi radovi koji ukljucuju iskru elektricni luk te pojavu bilo kakvog oblika vatreVruci radovi izvan strojarnice (u pojedinim slucajevima i unutar) mogu biti dozvoljeni u skladu s nacionalni i internacionalnim pravilimaPosebna dozvola za vruce radove mora biti ishodovana od strane meritornih vlastiZapovjednik procjenjuje opravdanost izvođenja vrucih radova poduzima mjere sigurnosti te potrebne mjere predostroznostiZapovjednik je dužan o vrucim radovima obavjestiti odgovornu osobu terminalaDužnosti za vrijeme izvođenja vrucih radova moraju biti u potpunosti razradeneSve operacije s teretom balastom ukljucujuci ciscenje tankova degazaciju inertiranje moraju biti zaustavljene prije pocetka vrućih radovaProstor izvođenja vrućih radova mora biti očišćen i ventiliran postotak kisika 21% a zapaljivih para manje od 1 % u atmosferi prostora

Ostali prostori te linija tereta moraju biti adekvatno pripremljeniSedimenti tankova ostaci tereta moraju biti udaljeni ne manje od 10 mKod izvođenja vrucih radova na otvorenoj palubi tankovi tereta i slop tanovi u radiusu 30 m moraju biti počišćeni i inertirani (kolicina zapaljivih para u atmosferi tanka manja od 1%)Tankovi balasta i ostali prostori u blizini moraju biti degazirani i pripremljeni za vruce radoveIzvođenje radova na cjevovodima i ventilima može biti dozvoljeno nakon sto su odvojeni od sustava hladnim radovimaPrije pocetka radova odgovorni casnik mora provjeriti atmosferu u prostoru te ostalim prostorima prema zahtjevu Odgovarajuca protupožarna oprema se mora nalaziti u neposrednoj bliziniProstor mora biti stalno ventiliran i atmosfera provjeravanaOprema za zavarivanje te ostala oprema koja se koristi mora biti temeljito provjerena prije uborabeUporaba alataOprema za pjeskarenje i oprema pogonjena mehanicki se u pravilu ne ubrajau vruce radove međutim mora udovoljavati posebnim uvjetimaRucna sredstva za skidanje korozijskih produkata mogu se koristiti bez odobrenja za vruce radove uz zadovoljavanje posebnih uvjetaOprema izrađena od aluminija se ne smije povlaciti preko željeza

Zaštita tankova žrtvovanim anodama je ogranicena na uporabu cinkovih anoda (magnezijeve i aluminijske mogu proizvesti iskru)Smjestaj anode mora biti odobren od mirotorne organizacijeGorenje bez vanjskog izvora zapaljenja se pojavljuje kod nekih materijala natopljenih uljima (posebice biljnog porijekla)Samozapaljenje se pojavljuje kod naftnih produkata kada se zagriju u dovoljnoj mjeriStroj i prostorije kotla Posebnu pozornost treba posvetiti izvrima iskre plamenicima visokotlacnim cijevima kolektoru ispusnih plinova te svim ostalim zagrijanim povrsinama

Pojava iskrenja na izlazu iz dimovodnih cijevi zahtijeva momentalni prekid svih operacija s teretom i balastomOdčađivanje ispusnih cijevi kotla provesti tijekom putovanja uz prethodno konzultiranje s časnikom na mostuPreporuca se uporaba nezapaljivih i netoksičnih tekućina za čišćenjePropuštanja i prosipanja ulja nisu samo moguc uzrok požara nego i kliznuća i pada osobaZnačajno je održavati osobnu higijenu nakon kontakata s uljimaAtmosfera u neposrednoj blizini odusnika tankova goriva također predstavlja moguću opasnost od zapaljenjaPosebne mjere opreza u hladnim podrucjimaObratiti posebnu pozornostna prekotlacne i vakumske ventile te na sve elemente gdje se pojavljuje kondenzacijaKod brodova s inertnim plinom na palubni nepovratni sustav (deck water seal)Treba voditi racuna o operativnosti protupožarnog sustava i sustava napajanih paromUlazak u zatvorene prostoreDužnost zapovjednika je da utvrdi koji prostori na brodu spadaju u tu skupinu te odobri postupke pri ulaskuProstorije pumpi Općenito prostorije pumpi sadrže najveću koncentraciju cjevovoda tereta na broduTakođer sadrži brojne izvore paljenja sto zahtijeva odgovarajuću razinu održavanja i nadzor i inspekcijske pregledeRutinsko održavanje prostorija pumpi podrazumijeva posušivanje kaljuža i sprečavanje pojava para teretaPostupci održavanja pregleda i nadzora svih elemenata u prostorijama pumpi moraju biti propisani

Kako bi se održala povoljna atmosfera u prostoru zahtijeva se odgovarajuća ventilacija (mehanicka)Ventilacija i provjera sadržaja para i udjela kisika mora biti konstantna tijekom prekrcajnih operacija i uvijek kad su osobe u prostorijiStrogo se preporuča da za ulazak u prostorije pumpi budu usvojeni postupci od strane operatora bez obzira dali postoji ugrađeni detektor para

Jasni postupci trebaju biti usvojeni pred ulasku provjeru udjela para i pracenje atmosfereMora postojati komunikacijski sustav s vitalnim dijelovima broda te alarmni sustavUlaske u prostorije pumpi zbog rutinske inspekcije tijekom prekrcaja tereta treba ograniciti zbog izloženosti osobljaOdržavanje elektricne opreme mora biti u skladu s uputstvima proizvođačaBrod mora posjedovati posebne prirucnike koji se odnose na tu problematiku Održavanje i nadzor ventilacijskog sustava prostorija pumpi se mora izvoditi redovito kako bi se na vrijeme ustanovilo istrošenost komponenetiPosušivanje tereta mora biti izvedeno linijama i pumpama u svakom teretnom prostoru i slop tankuPodizanje razine sigurnosti u prostorijama pumpi moguće je postići ugradnjom - deteketora za kontinuirano praćenje para udjela kisika temperature na vitalnim djelovima pumpi - alarma visoke razine tekućine u stonovima u strojarniciOdgovarajućem sustavu nadzora mogućih propuštanja pumpi i cjevovodaMogućnost inertiranja prostorija pumpi u nuždiPostavljanjem odgovarajućeg broja kompleta aparata za disanje

Dolazak u luku Izmjena informacijaOpćenito se podrazumijeva da tanker razmijeni sve potrebne informacije s odgovarajućim subjektima koji imaju utjecaj na siguran prihvat i prekrcaj brodaRazmjena informacija tankera i meritornih vlasti:Podaci uključuju podatke o brodu ime luke i ETA podatke o teretu, priroda tereta, tehnicki naziv, naziv u općoj uporabi točka zapaljivosti te kolicinaRaspodjela tereta na brodu Opremljenost inertnim plinomZahtjevi za predaju slopa ako postojeBilo kakav nedostatak na brodu ili opremi

Razmjena informacija tanker- terminal:Podaci o gazu dolaska i ocekivanom najvecem gazu na odlaskuZahtjev za tegljacimaPotreba za spajanje na liniju inertnog plinaPostotak kisika u tankovima teretaDa li postoji zahtjev za čišćenje tankova teretaDa li postoji bilo kakvo propustanje na sustavu za rukovanje teretomZahtjev za popravkom koji bi mogao prouzročiti kašnjenje brodaDa li ce se provesti pranje tankova sirovom naftomPodaci o glavnom cjevovoduPodaci o planiranom tijeku prekrcajnih operacija

Razmjena informacija terminal – tankerNajniža razina vode uz vez te salinitetPotreban broj priveznih konopa i strana priveza te raspoloživost tegljačaBroj i obilježje obalnog prikljuckaPodaci o mjestu privezaNajveća dopuštena brzina prilaza te kut prilazaPosebni znakovi tijekom manevra privezaPodaci o planiranom nacinu prekrcaja ili predloženim promjenamaZahtjevi tijekom pranja tankova sirovom naftom Obavijesti o ograničenjima obzirom na prirodni okolis i ogranicenja prilikom prekrcajaRaspoloživost opreme za prihvat slopa

Pripreme za dolazakTerminal mora osigurati brodu sve potrebne informacije o obilježjima luke čim je prije mogućeInformacije o privezu moraju sadržavati podatke o svim relevantnim čimbenicima koju utječu na siguran privez

- informacije će se razlikovati ovisno o obilježjima mjesta priveza

Privezna oprema tankera u svakom pogledu mora biti pripremljena za privez

Ulazak ili izlazak iz lukeOsiguranje plovnosti i vodonepropusnosti brodaPrihvat tegljača uz bok brodaPrihvat dozvoljen jedino uz odobrenje zapovjednikaPotiskivanje dozvoljeno jedino na označenim pozicijama

Ograničenja bokobrana na mjestu privezaVoditi racuna o enegiji absorbcije bokobranaVoditi racuna o kutu i brzini prilazaPrivez brodaSigurnost osoblje tijekom privezaSigurnost broda na mjestu privezaBrod mora ostati sigurno privezan uz zadana ogranicenja meteoroloskih i oceanoloskih elemenata koja su opce prihvacena na termiluSpajanje linija pocinje uz dozvolu odgovorne osobe terminala i zapovjednika brodatek kad dobiju potvrdu da je brod sigurno vezan

Vrsta i kvaliteta konopa za privezPreporuca se da konopi budu iste vrste i kvalitete

Samopritezajuća vitla ne smiju biti postavljena na samopritezajući režim rada zbog mogućnosti pomicanja brodaVoditi racuna o prekidnoj čvrstoći konopa i podeenoj sili popustanja kočionog sustava vitlaOdržavati vitla u ispravnom stanjuKorištenje privezne opreme terminala mora biti pod nadzorom odgovorne osobe

Vez na plutačuPoduzeti sve mjere predostrožnosti isto kao kod priveza na obalni vezOsigurati dobru komunikaciju zapovjednickog mosta s časnicima na pramcu i krmi Privezni sustav nije unificiran i često je dosta zahtjevan

Otpuštanje u nuždiSredstva priveza moraju omoguciti momentalno otpuštanje priveznih konopa u slucaju potrebeNa pramcu i krmi broda moraju biti postavljeni konopci za tegalj broda u nuždi

Opće mjere opreza kada se brod nalazi na privezuNavedene mjere opreza u ovom poglavlju se odnose natanker i terminal

Mjere sigurnosti i postupci u nuždiTanker mora uskladiti svoje postupke s zahtjevima terminala i lokalnim pravilimaTijekom boravka broda na terminalu na brodu i terminalu mora biti odgovarajući broj osobaTijekom priveza broda na plutači mora postojati stalni nadzor opterećenja na konopcima privezaNakon priveza tankera odgovorna osoba terminala stupa u vezu s odgovrnim časnikom broda i dogovara sigurnosne postupke i mjere (mjere za pušenje i mjere u kuhinji)Sidra se tijekom veza naterminalu ne koriste moraju biti osigurana ali spremna za upotrebu

Upravljanjem privezom za vrijeme boravka broda na terminaluBrodska posada je konstanatno i često nadzirati priveznu opremu a povremeno i odgovorna osoba terminalaUporaba tegljača se zahtjeva kada je zbog utjecaja vanjskih sila za očekivati pomicanje broda

OPĆE MJERE OPREZA KAD SE BROD NALAZI NA PRIVEZU-Upravljanje privezom tijekom priveza broda na plutaču

-Privezni konop treba održati napetim-Na pramcu treba postaviti člana posade koji će motriti privez i fleksibilni cjevovod-Stanje pripravnosti-Protupožarni sustav:

-Dva protupožarna priključka gašenja morskom vodom u stanju pripravnosti na početku i završetku glavnog cjevovoda-Protupožarni aparati postavljeni uz glavni cjevovod

-Pripravnost za isplovljenje vlastitim pogonom-Glavni poriv i svi ostali porivi moraju moraju biti u punoj pripravnosti za isplovljenje.-Imobilizacija broda moguća jedino uz prethodno dopuštenje vlasti i terminala.

OPĆE MJERE OPREZA KAD SE BROD NALAZI NA PRIVEZU-Komunikacija-Komunikacijska oprema mora zadovoljavati sigurnosne standarde-Odgovorni časnik i odgovorna osoba terminala u stalnoj vezi-Postojanje mogućnosti prioritetne komunikacije-Dostupna lista odgovornih osoba s telefonskim brojevima-Pristup put brod-kopno-Brodski siz ili pritsupni most terminala mora biti postavljen čim bliže nadgrađu, propisno osiguran, opremljen i osvjetljen -Neovlaštenim osobama zabranjen pristup-Zabranjen pristup osobama s upaljenim cigaretama i opijatima

OPĆE MJERE OPREZA KAD SE BROD NALAZI NA PRIVEZU-Komunikacijska oprema-Sva komunikacijska oprema treba biti odobrena za tu kategoriju brodova-Radovi na gatu terminala ili na tankeru-Dozvole treba zahtijevati za radove s otvorenim plamenom, električarske radove, te hladne radove koji proizvode plamen.-Dozvola mora specificirat vrstu radova, opremu, osobe, vrijeme trajanja i uvjete koji moraju biti zadovoljeni.

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA-Podaci koje terminal dostavlja tankeru-Informacije se dostavljaju odgovornom časniku na brodu

-Podaci koji se dostavljaju kod ukrcaja i opskrbe gorivom-Podaci o teretu-Zahtjev da tankovi budu pripremljeni-Ukrcajna norma-Potrebno vrijeme za zaustavljanje pumpi-Najveći tlak u sistemu-Način komunikacije-Ograničenja, ako postoje

-Podaci koji se dostavljaju brodi kod iskrcaja-Nalog iskrcaja tereta prihvatljivog od strane terminala-Količina namijenjena iskrcaju-Iskrcajna norma-Najveći tlak u sistemu-Način komunikacije-Ograničenja, ako postoje

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA-Podaci koje tanker dostavlja terminalu-prije početka ukrcaja ili iskrcaja odgovorni časnik mora dostaviti sljedeće informacije terminalu

-Podaci koji se dostavljaju terminalu od strane broda kod ukrcaja i opskrbe gorivom:

-Podaci o teretu-Najveća prihvatljiva ukrcajna norma-Najveći prihvatljivi tlak u sistemu-Najveća prihvatljiva temperatura tereta-Količina balasta, vrijeme potrebno za iskrcaj i najveće nadvođe na dolasku-Količina i kvaliteta slopa-Kvaliteta plina za inertiranje-Ograničenja, ako postoje

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA

Podaci koji se dostavljaju terminalu od strane broda kod iskrcaja:-Specifikacija tereta-Obilježja tereta koji zahtijevaju posebnu pažnju

-Podaci o razmještaju tereta po tankovima i količinama , ako brod nije pun-Količina i kvaliteta slopa-Iskrcajna norma i tlak u sistemu-Postupak čišćenja tankova nakon iskrcaja-Potrebno vrijeme balastiranje broda-Ograničenja, ako postoje

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA-Prihvaćeni plan ukrcaja tereta-Polazeći od razmjenjenih informacija dogovor glede operacija mora biti u pisanoj formi i sadržavati sljedeće:

-Ime broda, datum, mjesto priveza-Ime i potpis odgovorne osobe terminala-Raspored tereta na dolasku i odlasku-Obilježje tereta i zahtjeve pri manipulaciji teretom-Dogovor uključuje i PLAN UKRCAJA TERETA koji pokazuje očekivano vrijeme te:

-Sekvence ukrcaja tankova uzimajući u obzir debalastiranje, izbjegavanje onečišćenja tereta, pražnjenje cjevovoda, gaz i naprezanje.

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA-Plan ukrcaja nadalje mora sadržavati sljedeće:

-Početnu i maksimalnu ukrcajnu normu te vremenu zaustavljanja vodeći računa o prirodi tereta , kapacitetu cjevovoda i sustavu provjetravanja tankova, maksimalnom tlaku, pojavi statičkog elektriciteta itd.-Metodu ventiliranja tankova vodeći računa o tlaku para, ukrcajnoj normi, atmosferskim uvjetima-Podatke o opskrbi gorivom i zalihama-Postupke zaustavljanja u nuždi

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA

-Prihvaćeni plan iskrcaja tereta-Polazeći od razmjenjenih informacija dogovor glede operacija mora biti u pisanoj formi i sadržavati sljedeće:

-Ime broda, datum i mjesto priveza-Ime i potpis odgovorne osobe terminala

-Raspored tereta na dolasku i odlasku-Obilježja tereta i zahtjeve pri manipulaciji teretom-Za svaki teret moraju biti navedeni podaci o količini, obalnim tankovima koji se ukrcavaju i brodski koji se iskrcavaju , iskrcajnim ratama, tlaku i temperaturi tereta, ograničenjima zbog statičkog elektriciteta

RAZMJENA INFORMACIJA TERMINAL TANKER PRIJE POČETKA PREKRCAJNIH INFORMACIJA-Dogovor uključuje i PLAN ISKRCAJA TERETA koji pokazuje očekivano vrijeme te:

-Sekvence ukrcaja tankova uzimajući u obzir balastiranje, izbjegavanje onečišćenja tereta, pražnjenje cjevovoda, čišćenje tankova, trim i nadvođe, naprezanje

-Plan ukrcaja nadalje mora sadržavati:-Početnu i maksimalni iskrcajnu normu,kapacitet cjevovoda i sustavu provjetravanje tankova, maksimalnom tlaku, statičkom elektricitetu itd.-Metodu ventiliranja tankova vodeći računa o tlaku para, ukrcajnoj normi, atmosferskim uvjetima-Podatke o opskrbi gorivom i zalihama-Postupke zaustavljanja u nuždi

RUKOVANJE TERETOM I BALASTOM

-Transfer između brodova-Za transfer između brodova te između broda i barže potrebno odobrenje meritornih vlasti-Strogo pridržavanje uputa u „Ship to Ship Trasfer Guide (Petroleum)“.-Postupak transfera tereta između dva broda privezana na terminalu koristeći prekrcajni cjevovod terminala mora biti usuglašena između sve tri strane-Značaj se pridaje i odgovarajućim postupcima komunikacije

-Tankovi tereta s nadtlakom o podtlakom-Nastaju uslijed nestručnog rukovanja ili zastoja vizualnih komponenti prekrcaja tereta-Posljedice se očituju u štećenjima na strukturi tankova i sustavu prekrcaja tereta-Zaštita se može postići postavljanjem senzora te uređajima koji automatski djeluju u slučaju prekoračenja dozvoljenog tlaka.

POSTUPCI KOD BRODOVA SA DVOSTRUKOM OPLATOM

-Značajke stabiliteta-Nadzor prostora dvostruke oplate-Postupci ulaska u prostore dvostruke oplate-Postupci prozračivanja prostora-Postupci koje treba poduzeti u slučaju curenja tereta-Inertiranje postupka dvostruke oplate-Degazacija, inertiranje i ulazak u tankove-Ćišćenje tankova-Postupci sa balastnim tankom nakon utvrđivanja onečišćenja teretom

UGRAĐENI SUSTAV INERTNOG PLINA-Općenito-Izvori inertnog plina-Kvaliteta inertnog plina-Metode izmjene atmosfere tanka-Kontrola atmosfere u tanku tereta-Primjena inertiranja kod operacija sa tankovima tereta-Mjera opreza koje treba poduzeti kako bi se izbjegle opasnosti po zdravlje

ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE-Općenito-Opasnosti za dišni sustav-Provjera atmosfere prije ulaska u zatvoreni prostor-Uvjeti ulaska u zatvorene prostore-Oprema za zaštitu dišnog sustava-Radovi u zatvorenom prostoru-Spašavanje iz zatvorenog prostora-Umjetno disanje

POSTUPCI U NUŽDI-Općenito -Plan u nuždi za terminal-Plan u nuždi za tanker-Požar na brodu u plovidbi ili na sidru-Požar na brodu privezanog na terminalu-Požar ili eksplozija na vezu-Bacanje tereta

STVARANJE I DISPERZIJA PLINOVA UGLJIKOVODIKA-Uvod-Stvaranje plinova i odzračivanje-Disperzija plinova

-Čimbenici koji utječu na disperziju-Smanjivanje razine opasnosti od ispuštenih para ugljikovodika na najmanju moguću mjeru -Ukracj tereta s vrlo visokim tlakom para

MJERAČI PLINOVA-Mjerenje koncentracije para ugljikovodika-Catalytic filament combustile gas indicator-Non-catalytic filament combustile gas indicator-Refractive index meter-Instalirana oprema za otkrivanje zapaljivih para -Mjerenje niskih koncentracija otrovnih plinova -Korištenje analizatora kisika-Uzorak plina ili postupci uzorkovanja-Filteri u liniji uzorkovanja

STATIČKI ELEKTRICITET-Pojava opasnosti od statičkog elektriciteta -Opće mjere opasnosti od statičkog elektriciteta-Ostali izvori statičkog elektriciteta-Mjerenje i uzrokovanja koja mogu biti opasna-Uzemljenje i katodna zaštita

PROTUPOŽARNE MJERE I OPREMA-Teoretske postavke nastanka požara i eksplozije-Vrste požara-Sredstva gašenjem-gušenjem-Sredstva gašenjem-hlađenjem-Gašenje sredstvima koja kemijski reagiraju s vatrom-Oprema za gašenje na tankeru-Fiksna oprema na tankeru za gašenje hlađenjem-Fiksna oprema na tankeru za gašenje gušenjem

PRILOZI-Dodatak A

-Brod/obala liste provjere-Upustva za ispunjavanje brod/obala liste provjere-Primjer pisma koje se izdaje zapovjedniku tankera na terminalu

-Dodatak B-Postupci u slučaju požara

-Dodatak C

-Tipična slijepa prirubnica-Dodatak D

-Ciljevi za prekrcaja tereta

POVIJESNI PREGLED PRIJEVOZA UKAPLJENIH PLINOVA MOREM-Prvi prijevozi ukapljenog plina morem bio je u bocama pod tlakom koje su bile učvršćene na palubi broda-1931. godine se pojavljuje prvi namjenski izgrađen broda za prijevoz plina-Nakon 2. svjetskog rata izgrađuje se „Nathalie O. Warren“ prvi, znatno veći, brod namijenjen prijevozu proprana-U istom razdoblju dolazi do preinaka brodova suhih tereta ugrađivanjem uspravnih cilindričnih boca-1953. godine brodogradilište Marstrands započinje s izgradnjom većegbroja tankera kapaciteta 1042 m3 za prijevoz ukapljenog naftnog plina za dansku brodarsku kompaniju Trans Kosan-1954. godine u brod „Sorine Tholstrup“ ugrađen je samo jedan vodoravni spremnik zapremnine 1750 m3

-Ranih sedamdesetih godina se na tržištu brodskog prostora pojavljuju više od 130 brodova za prijevoz ukapljenog naftnog plina-Deset godina kasnije se broj brodova za prijevoz ukapljenog plina povećao za više od 30 brodova s kapacitetima i preko 20 000 m3

-Zahtjev za prijevoz prirodnog plina zahtijeva nova konstrukcijska rješenja u tehnologiji prijevoza i prekrcaja.

PRAVNA REGULATIVA PRIJEVOZA UKAPLJENIH PLINOVA MOREM-1968. godine IMO (IMCO) započeo s donošenjem pravila za prijevoz opasnih tereta u rasutom stanju-1975. godine prihvaćen Kodeks za konstrukciju i opremu brodova koji prevoze plinove u tekućem rasutom stanju (IGC Code)-SOLAS konvencija – glava VII (poziva se na IGC Code)-International Maritime Dangerous Goods – IMDG Code

OBILJEŽJA TERETA -Ukapljeni plinovi udjelom predstavljaju značajan i ekolški prihvatljiv izvor energije -Prirodni plin LNG se nalazi i eksplatira diljem svijeta:

-U smjesi prirodnog plina dominira metan-Vrelište je -161,5 stupnjeva C

-Temperatura samozapaljenja 585 stupnjeva C-Gorivo visoke ogrijevne moći

-Naftni plinovi LNG mješavina ugljikovodika-Nastaju preradom zemnog ulja-Najviše zastupljeni propan i butan-Nema pripremnih faza za korištenje energije

-Ukapljeni plinovi se obično prevoze:-Pod određenim tlakom-Polupothlađeni i pod određenim tlakom, te-U potpunosti pothlađeni

-Obilježja ukapljenog plina će općenito uvjetovati obilježja :-Sustava za ukapljivanje plina-Skladišnog prostora-Sustava za regasifikaciju plina

OBILJEŽJE BRODOVA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENOG PLINA-Skladišni prostori su prilagođeni obilježjima određenih kategorija ukaplenih plinova-Tankovi tereta kao skladišni prostori općenito se mogu razmatrati kao:

-Integralni tankovi:-dio su strukture trupa broda-podvrgnuti istim silama i naprezanjima kao i trup broda

-Membranski tankovi-sastoji se od omotača (membrane) koji imaju odgovarajuću izolaciju-membrana podnosi termalna i ostala naprezanja, te-skupljanje bez nabiranje membrane

-Polumembranski tankovi-samostojeći u stanju kada u njima nema tereta-sa teretom poduprti graničnicima na dnu, vrhu i stranicama tanka

-Neovisni tankovi-Samonosivi –stijenke spremnika u potpunosti preuzima opterećenja koja se unutar spremnika javljaju zbog tlakova

-Neovisni znači da se grade neovisno o trupu broda i da trup broda služi samo za preuzimanje njihove težina-Dijele se na tankovove:

-Tipa A izgrađen po uobičajeno propisanim zahtijevima od strane klasifikacijskog društva-Tipa B konstruiran po principu testnih modela, metoda za određivanje stupnja opterećenja i zamora, te mogućih puknuća-Tipa C obuhvaća posude pod tlakom koje moraju udovoljiti uvjetima čvrstoće

OBILJEŽJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA

Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova pod tlakom.

Prevoze teret na temperaturi okoline. Koriste se u pravilu za prijevoz LPG ili amonijaka. Opremljeni su tankom tipa „C“ (pressure vessel) u potpunosti ili djelomično ugrađeni ispod palube. Tankovi su od ugljeničnog čelika i podnose i podnose tlak do 20 bara. Nije potrebna toplinska izolacija i nema dvostruke barijere. Brodska skladišta se ventiliraju zrakom, a iskrcavaju se pumpama ili kompresorima.

Brodovi za prijevoz polupothlađenih ukapljenih plinova pod tlakom.

Najčešće su opremljeni tankovima tipa „C“ tanks-max.radnog tlaka 5.7 bara i najniže temp.pothlađivanja – 48 stupnjeva. Ne zahtjeva se druga barijera i u pravilu se tankovi izrađuju od posebnih legura čelika. Smanjena je debljina oplate i zahtjeva se sustav za pothlađivanje i izolaciju tankova. Prekrcaj se izvodi linijom koja je pothlađena ili pod pritiskom.

Brodovi za prijevoz potpuno pothlađenih ukapljenih plinova.

Plin se prevozi potpuno pothlađen približno na atmosferskom tlaku. Za prijevoz značajnih količina LPG, amonijaka ili petroleum products kapaciteta od 20 000 do 100 000 kubičnih metara.

Vrste tankova : - nezavisni tankovi s jednostrukom oplatom i tankovima dvodna (tip „A“ samostojeći do 0.7 bara)

- nezavisni tankovi s dvostrukom oplatom- integrirani tankovi (ugrađeni u dvostruku oplatu)

- polumembranski tankovi (ugrađeni u dvostruku oplatu)

Opremljeni sa 6 tankova s longitudinalnim pregradama. Opremljeni su sustavom za ukapljivanje. Tankovi odgovarajuće izolirani. U pravilu opremljeni sa grijačima tereta i pumpama tereta.

Brodovi za prijevoz etilena.

Ukapljeni plin se prevozi pothlađen na tlakovima nešto povišenim u odnosu na atmosferski. Koriste se za prijevoz etilena, LPG i kemijskih plinova. Brodovi su konstruirani za prijevoz, ukrcaj i iskrcaj više različitih tereta istovremeno. Teret se može zagrijavati i hladiti tijekom ukrcaja, plovidbe i iskrcaja. Najčešće imaju ugrađene tankove tipa „C“. Ne zahtijeva se druga barijera i opremljeni su sustavom za ukapljivanje. Tankovi odgovarajuće izolirani. Zahtjeva se dvostruka oplata za terete temperature ispod – 55 stupnjeva C. ( za tankove tipa „A“,“B“ ili „C“)

Brodovi za prijevoz LNG.

Prevoze potpuno pothlađene ukapljene plinove. Na tlaku približno jednakome atmosferskom. Koriste za za prijevoz metana na – 161 C, i za prijevoz etilena na – 104 C.Tipovi tankova koji su ugrađeni na LNG brodove u zadnjih 20 godina:

- Gaz transport membrane- Technigaz membrane- Kvaerner Moss spherical-type „B“- Samostojeći prizmatični tank tipa „B“

Isparavanja tereta se koriste kao pogonsko gorivo. Prostor oko tankova inertiran osim u slučaju sferičnih tankova „B“ koji može biti ispunjen suhim zrakom.

Samonosivi sferični tankovi.

Sustav se sastoji od samonosivog sferičnog tanka. Tankovi su sferične konstrukcije. Vrlo otporni na pucanje ili lom. Nemaju sekundarnu barijeru. Standardno su izolirani s polistirenskom pjenom. Na gornjoj polovici kružni perforirani cjevovod za hlađenje tokom plovidbe. Teret se iskrcava uronjenim pumpama na dnu tanka. Oblik omogućuje bolje sakupljanje tereta i kontrolu iskrcaja. U središtu tanka se nalazi središnji cijevni toranj, učvršćen za kupolu.

Toranj omogućuje ulaz u tank prilikom održavanja, te su po njemu postavljeni : cijevi i kabeli pumpi tereta, pumpe za hlađenje tankova, senzori za nadzor stanja tereta, cjevovodi za hlađenje tanka i cijev za uzimanje uzoraka. Tank oslonjen po ekvatorijalnom prstenu na cilindrični nosač zavaren za dno broda. S obzirom na način na koji je rješeno naslanjanje tanka na dvostruku oplatu, postoji više konstrukcija, a najuspješnija je Kvaerner Moss.

Samonosivi prizmatični tankovi.

Tankovi su samostojeći, a na pokrov dvodna i dvostruku oplatu broda oslanjaju se preko elastičnih gumenih umetaka. Tankovi su u pravilu od aluminija. Izolacija, koja predstavlja i zaštitni sloj tanka, se sastoji od omotača ekspandirane poliuretanske pjene i fleksibilnih brtvi. Ispod tanka se nalazi posuda za posušivanje. Uzdužne i poprečne pregrade umanjuju utjecaj zapljuskivanja i utjecaja slobodnih površina. U tankovima postoji više pumpi za iskrcaj tereta.

Membranski tip tankova.

Osnovu tanka predstavlja membrana od invara (Gaz Transport) ili od nekorodirajućeg čelika (Technigaz) koja je u izravnom dodiru s teretom.Izolacija je smještena iza membrana te štiti oplatu od niskih temperatura te prenosi statička i dinamička opterećenja tereta na oplatu broda.Općenito se koriste 3 vrste membranskih spremnika: GT MARK III, GT NO. 96, GT CS-1. Tankovi su integrirani u strukturu trupa broda (paluba, dvostruka oplata boka, dvodno). Skladišni prostori (tankovi) između strojarnice i pramčane sudarne pregrade. Ulaz u tankove je omogućen kroz posebne otvore na vrhu tanka. Termičke dilatacije kompenziraju bez naprezanja membrane.

Tip GT No. 96.

Sastoji se od dva sloja sanduka od šperploče s materijalom za toplinsku izolaciju (perlit) i dvije metalne membrane.Primarna i sekundarna metalna membrana prepreka su istjecanju ukapljenog plina. Metalne membrane debljine 0,7mm su od Invara (vrlo mali koef.termičkog rastezanja).

Tip spremnika Technigaz Mark III.

Spremnici se sastoje od primarne i sekundarne membrane, te toplinske izolacije. Primarna je membrana izrađena od nehrđajućeg čelika i naborana je kako bi se omogućilo termičko rastezanje i skupljanje membrane. Toplinska izolacija iza primarne membrane izrađena je od slojeva sanduka od šperploče unutar kojih se nalazi armirana poliuretanska pjena. Unutar izolacije nalazi se sekundarna membrana-kompozitni materijal načinjen od aluminijske folije i vlakana od fiberglasa.

Tip spremnika GTT CS1

Projektiran od tvrtke GTT, a ujedinjuje karakteristike spremnika No. 96 i Mark III.Primarna membrana izrađena od Invara, debljine 0,7mm. Izolacija se sastoji od dva sloja, između kojih se nalazi sekundarna membrana. Izolacija se sastoji od drvenih sanduka ispunjenih poliuretanskom pjenom. Sekundarna membrana je kompozitni materijal načinjen od dva sloja mreže od staklenih vlakana između kojih se nalazi aluminijska folija.

Priprema broda za ukrcaj tereta.

Pri izradi preliminarnog plana ukrcaja ukapljenih plinova valja voditi računa o sljedećim čimbenicima : - nosivosti broda (zona plovidbe, dozvoljeni gaz, potrebne zalihe)

- poprečnoj stabilnosti, te uzdužnom rasporedu tereta- gustoći tereta- temperaturi tereta- tlaku tereta- pripremi skladišnog prostora- ostalim značajnim obilježljima tereta

Podatke o teretu dužan je dostaviti terminal.

Prije početka ukrcaja potrebno je provjeriti : - brodski cjevovod tereta sa pripadajućim ventilima

- uskladiti rad ventila- indikatore na sustavima tereta- djelovanje ventila za zatvaranje sustava tereta u izvanrednim

situacijama- rad balastnog sustava- rad sustava inertnog plina

- rad protupožarnog sustava i opreme

Sve provjere moraju biti obavljene prije dolaska broda u luku.

Tankovi tereta broda za prijevoz ukapljenog plina nakon isporuke iz brodogradilišta ili nakon radova su otvoreni i ispunjeni atmosferom. Potrebno je održavati atmosferu tankova suhom. Prije zatvaranja tankova provesti temeljiti pregled strukture i opreme tanka.Sušenje atmosfere tankova kao prvi korak u pripremi sustava tereta može se postići : -koristeći suhi zrak dobiven sušilicom i puhalicu generatora intertnog plina bez uključivanja plamenika

- korištenjem inertnog plina iz obalnog postrojenja- koristeći inertni plin iz brodskog sustava inertnog plina

Sušenjem se mora postići da točka rosišta bude ispod -40 stupnjeva C.

Inertiranje sustava tereta se u pojedinim slučajevima provodi zajedno sa sušenjem tereta. Inertiranje se provodi tako da se postotak kisika smanji na volumenski udio manji od 5% zbog: -eksplozivne smjese s ugljikovodicima iz tereta -moguće reakcije određenih tereta s kisikom

Inertiranje se najčešće provodi metodom razređivanja ili potiskivanja, ovisno o tipu tanka i raspoloživoj količini plina.Bitno je postići da u sustavu tereta ne ostane zračnih jastuka bogatih kisikom, inertiranje s nadtlakom.Nadtlak inertnog plina omogućuje i provjeru ispravnosti sustava tereta.

Pothlađivanje je posljednja operacija koja se provodi prije ukrcaja tereta. Provodi se na način da se inertni plin zamjenjuje s parama tereta na temperaturi okoline. Parama tereta je nužno potisnuti ugljični dioksid i dušik jer se ne mogu ukapljiti brodskim postrojenjima. Operacija isparavanja se može poduzeti tijekom plovidbe ako posebni brodski tankovi sadrže dovoljnu količinu plina za tu namjenu. Kad se proces isparavanja provodi na terminalu mješavina inertnog plina i ugljikovodika odvodi se posebnom linijom. Prije početka ukrcaja provodi se inspekcija tankova i provodi određivanje količine para koje su isporučene brodu.

Prije početka ukrcaja tereta koji se prevoze u pothlađenom stanju izvodi se pothlađivanje tankova zbog termalnog šoka, te prevelikog tlaka uslijed naglog isparavanja tekućeg tereta.

Stupanj pothlađivanja ovisi o izvedbi sustava prijevoza tereta i temperaturi prijevoza tereta. Brodski priručnik za rukovanje teretom daje sve postupke vezane za pothlađivanje, te temperature za pojedine terete. Pothlađivanje se izvodi ubacivanjem male količine tekućeg tereta sa kopna u tankove preko linije za isparavanje ili preko linije tereta. Para koja nastaje se može odvoditi na kopno ili brodski sustav za ukapljivanje. Pothlađivanje se provodi dok se isparavanje počne zaustavljati i sakupljati tekućina na dnu tanka.

Ukrcaj tereta.

Prije početka ukrcaja potrebno je listama provjere utvrditi spremnost broda za ukrcaj.Neposredno prije ukrcaja valja utvrditi stanje: - sigurnosnog ventila tanka i vrijednosti alarma visokog pritiska

- sustava komunikacija između broda i terminala

Potrebno je dogovoriti :

-najveći protok, temperaturu i tlak tereta, te rješavanju isparenog dijela tereta-usporedno debalastiranje s ukrcajem tereta-način određivanja količine tereta u tankovima, ako je primjenjivo

Nakon navedenih radnji započinje ukrcaj tekuće faze tereta (polagano).

Nadzor tereta tijekom putovanja.

Kod polupothlađenih i potpunopothlađenih ukapljenih plinova sustav ukapljivanja mora raditi prema potrebi kako bi se održali temp i tlak u predviđenim granicama. Značajno je osigurati ravnomjeran povrat kondenzata po tankovima. Na nekim LNG brodovima isparavanja se koriste kao pogonsko sredstvo broda (parne turbine). Kod brodova za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom potrebno je osigurati nepropusnost tankova i držati temp u granicama dozvoljene (visoke temp okoline).Stalna provjera sustava tereta (propuštanja dobavne linije dušika i ostalih komponenti sustava).Na LNG brodovima se provjeravaju područja gdje bi moglo doći do zamrzavanja (područje oko tankova). Suvremeni LNG brodovi opremljeni sustavom za nadzor temperature unutarnjeg dijela trupa. Potrebno poduzeti sve mjere opreza pri ulasku u zatvorene prostore (liste provjere). Na brodovima membranskog tipa je potrebno izvoditi kontrolu pritiska na pregradama tankova tereta.

Iskrcaj tereta.

Dolaskom broda na iskrcajni terminal pritisak i temperatura u skladu s zahtjevima terminala.Oprema za rukovanje teretom (cjevovod, pumpe, ventili, ESD sustav i ostala oprema za nadzor iskrcaja) mora biti u ispravnom stanju.Pripremne radnje prije početka iskrcaja :-listama provjere utvrditi spremnost broda i terminala-provjera komunikacija-provjera ESD sustava-izmjera razine tereta i utvrđivanje količine tereta.

Nakon povezivanja cjevovoda i vodova ESD može započeti provjera pritiska i pothlađivanje cjevovoda.Iskrcaj se može izvoditi različitim metodama ovisno o :

- vrsti broda- obilježjima tereta- načinu skladištenja na kopnu

Iskrcaj komprimiranjem tereta u tankovima se izvodi kod ukapljenih plinova pod tlakom i tankova tipa C.

Iskrcaj bunarskim ili uronjenim pumpama, broj korištenih pumpi ovisi o :-broju iskrcajnih tankova i-protoku koji može primiti terminalPotrebno je pratiti rad pumpi radi konstantnog pritiska. Kad se nivo tereta spusti na donju granicu pritvaraju se ventili pumpi i cjevovoda.Kada se rashlađeni teret iskrcava u skladište na kopno na temperaturu okoline koriste se zagrijači i buster pumpa.

Iskrcaj tereta mora biti cijelo vrijeme nadziran vodeći računa pritom o stabilitetu i naprezanjima trupa. Postupak balastiranja pored ostalog mora omogućiti pogodan trim i osigurati opterećenje trupa unutar graničnog. Isparavanje zbog cirkulacije topline u pravilu nije dovoljno da bi se održao potreban pritisak koji pada uslijed ispumpavanja tereta. Dodatno se ubacuju pare tereta preko povrata s obale ili skretanja dijela tereta na brodski isparivač. Nakon kompletiranja iskrcaja izvodi se : -drenaža cjevovoda i odvajanje -određivanje količine preostale tekućine... -određivanje količine predanog tereta...

Putovanje broda u balastu.

Brodovi namjenjeni prijevozu pothlađenog ukapljenog plina uobičajeno zadržavaju manju količinu plina za održavanje temp.Na LNG brodovima ostatak tereta bi trebao omogućiti pokretanje sustava za ukapljivanje. Kod LNG brodova membranskog tipa zadržava se određena količina tereta na dnu tanka, bez potrebe za cirkulacijom.Na brodovima s tankovima tipa B nužno zadržati nešto veću količinu za rad pumpi za prskanje. Na brod s palubnim tankovima preostala količina se može prepumpati u njih u slučaju......

U slučaju da sljedeći teret namijenjen ukrcaju nije kompatibilan s prethodnim vještak provodi inspekcijski pregled.Upute za utvrđivanje kompatibilnosti za različite terete su dati u brodskom priručniku za rukovanje teretom.Kako bi se utvrdilo stanje tankova bez tereta potrebno je : -uklanjanje preostale tekućine -zagrijavanje tankova -inertiranje -prozračivanje

Navedeni slijed isti kod ulaska u tankove zbog pregleda kao i pripreme broda za suhi dok.

Kod tankova pod tlakom ili polupothlađenih tankova preostala tekućina se može ukloniti pod pritiskom (lako uklonjiva tekućina). Kod teško uklonjive tekućine se primjenjuje postupak isparavanja. Većina suvremenih LPG brodova opremljena grijanim spiralama u zdencima pumpi tereta.Kod brodova bez spirala isparavanje se izvodi pomoću kompresora koji cirkuliraju vruću paru po dnu tanka i para ulazi u kopresore na vrhu tanka.

S inertiranjem se može započeti kada se iz tanka ispari sva tekućina te kada je temp viša od točke rosišta inertnog plina.U slučaju kada se ne zahtijeva vizualni pregled tanka postupak se može zaustaviti kada je sadržaj prethodnog tereta ispod preporučene vrijednosti za prihvat novog tereta.Nakon toga slijedi postupak ubacivanja para sljedećeg tereta.U slučaju potrebe prozračivanja mora se osigurati 21% kisika u atmosferi tanka.

PRIJEVOZ HLAĐENOG TERETA MOREM

Prijevoz hlađenog tereta se većim djelom izvodi u linijskom servisuPreteča suvremenog prijevoza hlađenog tereta je prijevoz banana u grozdovima

Sljedeći iskorak u prijevozu bi bio ambalažirano voće i povrće u kutijama čija je manipulacija ručnaSuvremeni prijevoz podrazumijeva korištenje sredstva integralnog transporta (paleta i kontejneri)Kontejnerski promet hlađenih roba je stalno u porastuProsječni porast prometa hlađenih tereta je u porastu prosječno do 4% godišnje

OSNOVNA OBILJEŽJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ HLAĐENOG TERETA

Brodovi za hlađeni teret su brodovi specijalizirani za prijevoz tereta koji tokom prijevoza zahtjeva temperaturu različitu od temperature okolineSvjetsku flotu brodova za prijevoz hlađenog tereta čini približno 1000 brodovaBrodovi za hlađeni teret su najčešće duljina do 150 m širine 20 mBrzina brodova uobičajeno iznosi 18-23 čvSkladišni kapacitet broda se izražava volumenomSkladišni prostori su obloženi slojem izolacijskog materjalaBrodovi su opremljeni dvostrukim dnom koji se koristi za smještaj balasta i teškog gorivaKaljužni sustav broda mora biti učinkovitStabilnost broda mora udovoljavati zadanim kriterijima u svim fazama putovanjaNajveći broj brodova je opremljen vlastitim prekrcajnim sredstvimaSkladišni prostor obično sačinjava do četiri skladišna prostora sa međupalubamaDno skladišnih prostora je obloženo podnicamaOpremljen sustavima hlađenja skladišnih prostoraMogu održavati temperaturu od – 30 do +13 CBaterije za hlađenje smještene na svakoj palubi skladišnog prostoraPalubni prostori za prijevoz suvremenih brodova za rashladni teret su opremljeni za prihvat kontejneraSustav hlađenja mora omogućavati:Učinkovitost održavanja temperature okolišaBrodske generatore većih snagaSustav nadzora opreme i rada sustava hlađenjaOdržavanje potrebne vlažnosti u skladišnim prostorimaUčinkoviti kaljužni sustav skladišnih prostoraSuvremeni brodovi dodatno opremljeni sustavom: kontrole atmosfere skladišnog prostora i inertnog plinaOsnovni zahtjev u prijevozu hlađenog tereta je sačuvati teret u dobrom stanjuČuvanje tereta se postiže hibernacijom tereta: pothlađivanjem tereta, smanjivanjem kisika (inertiranjem). Inertiranjem je moguće uništiti i nametnike na teretu, smanjenjem kisika se reducira aktivnost nametnika, ograničenjem kisika na 0.5% tijekom 96 sati se postiže 100% uništenje nametnika

Kontrola atmosfere hlađenih prostoraOdržavanjem kakvoće hlađenih tereta na osnovu temperature i vlažnosti se smatra zastarjelim. Kontroliranom atmosferom se nadzire i održava stanje teretaStanje tereta u nadziranom prostoru se izražava u BTUKontrolirana atmosfera omogućava: održavanje tereta u zahtjevanom stanju mirovanja, dozrjevanje tereta (ako je potrebno) i sprječavanje pojave gljivicaSuvremeni prijevoz hlađenih tereta morem može se odvijati: klasičnim brodovima za prijevoz hlađenog tereta,brodovim za prijevoz hlađenih tereta koji prekrcaj obavljaju preko bočnih vrata, kontejnerskim brodovima

Klasični brodovi: namjenjeni prijevozu paletiziranog tereta i tereta u kutijama, uobičajeno opremljeni teretnim uređajima manjih nosivostiBrodovi sa bočnim otvorima: bočna vrata omogućuju: veću brzinu prekrcaja, manju mogućnost oštečenja tereta tjekom prekrcaja, bolju ekonomsku učinkovitost broda, teretni liftovi omogućavaju prekrcaj tereta bez obzira na morske mjene, osnovna prekrcajna sredstva su viljuškari, GUBITAK TEMPERATURE U SKLADIŠNIM PROSTORIMA JE PUNO MANJI NEGO KOD KLASIČNIH BRODOVA.Brodovi za prijevoz rashladnih kontejnera:Kontejnerski brodovi se opremaju za prihvat rashladnih kontejnera sredinom 80-tihBrod mora biti opremljen el. priključnicama za rashladne kontejnereSnaga brodskih generatora mora biti dostatnaKontejneri su uobičajeno većih masa te treba voditi računa o PSL-u

UVJETI PRIJEVOZA HLAĐENOG TERETA

Hlađeni tereti koji se prevoze morem se općenito prema načinu prema temperaturama mogu podijeliti na: pothlađene terete (temperatura od -1.8 C do +13 C)Smrznute teret (temperatura -18C) i dubokosmrznute terete (temperatura do -30C)Najčešći tereti koji se ubrajaju u ovu kategoriju su meso, riba, voće, povrće, mlječni proizvodi.Hlađeni tereti su većinom namjenjeni ljudskoj prehrani, najveći broj država ima striktna sanitarna pravila kojima se zabranjuje uvoz i promet oštećene robeZbrinjavanje oštećene robe predstavlja veliki problem za brodara i njegova osigurateljaOsnovni uzroci štete na teretu su: kvar sustava za hlađenje, odstupanje od zadane temperature, nepravilno slaganje tereta, pomicanje tereta, neodgovarajuća ambalaža.Općenito se posljedice mogu sagledavati kroz: prerano dozrijevanje i štete uslijed odmrzavanja (meso, riba)Krcatelj je dužan prije početka ukrcaja dostaviti sve podatke vezane za: pripremu brodskih skladišta, prihvat tereta, prijevoz tereta, iskrcaj tereta.U slučaju bilo kakve nejasnoće zapovijednik je dužan zatražiti pojašnjenja u pismenom obliku, zatražiti potvrdu o ispravnosti planiranje radnje.Prije prihvata tereta zapovijednik broda će ishodovati potvrdu od ovlaštene osobe kojom se: potvrđuje da su skladišni prostori u zadovoljavajućem stanju te utvrđuje da je sustav hlađenja ispravan. Rashladni kontejneri također prije ukrcaja moraju biti pregledani i certificirani.Brodar mora pokazati usaglašenost s zahtjevima prijevoza tereta.Sve potvrde o usaglašenosti se moraju čuvati u slučaju bilo kakvog zahtjeva od primaoca tereta zbog štete na teretu.

KONTEJNERI S TERMIČKIM OBILJEŽJIMA

Kontejner s termičkim karakteristikama je kontejner standarnih dimenzija, osnovne konstrukcije izgrađene od čelika.Rashladni kontejneri općenito mogu održavati temperaturu do -18°C : izotermički, rashladni kontejner

ZNAČAJ NADZORA RASHLADNIH KONTEJNERA

Tijekom pomorsko plovidbenog putovanja rashladni kontejner biva izložen raznim vanjskim čimbenicima: olujno more koje onemogućava pristup i izravni vizualni nadzor, putovanja koja iziskuju prijelaz iz različitih klimatskih područja, ograničen broj članova posade.

Potrebno je brodove koji prevoze rashladne kontejnere opremiti odgovarajućim sustavom nadzora.

DISLOCIRANI NADZOR NEELEKTRIČNIH VELIČINA RASHLADNOG KONTEJNERA

Klasično nadziranje zahtjeva značajnu uključenost članova posade, kao i ostalih odgovornih osoba za nadzor.Prvi pokušaji u razvoju sustava daljinskog prijenosa podataka očitanih s kontejnera složenog na brodu ili kontejnerskom terminalu se pojavljuje krajem 70-tih godina prošlog stoljeća. Uvođenjem mikroračunalne tehnike u rashladne jedinice pojavljuje se mogućnost slanja informacija o stanju tereta i režimu rada rashladne jedinice na određeno kontrolno mjesto ili zapovijednički most.Dosadašnja primjena ograničavala se uglavnom na sakupljanje podataka samo u jednoj točki ili na vrlo ograničenom broju pozicija.Poboljšanje mjerenja o stanju unutar kontejnera moguće je izvesti instaliranjem i povezivanjem grupe senzora pomoću CANbus standarda (contoller area network bus)Na elektroničku kontrolnu jedinicu ECU ECU (electronic control unit)Podaci s mjerenih osjetnika spremljeni u elektorničkoj kontrolnoj jedinici uspoređuju se s zadanim graničnim vrijednostima nadziranih parametra.U brodskom računalnom sustavu tereta podatke dobivene iz svakog pojedinog kontejnera potrebno je nadopuniti s podacima o lokaciji kontejnera na brodu.Dodatni nadzor obavlja se s pozicija dopunskih mjesta kontrole tereta.Koristeći brodski satelitski navigacijski sustav podaci iz brodskog računalnog sustava tereta se automatski dostavljaju na server.Moguće je u određenim vremenskim intervalima dostavljati SMS poruke na mobilne telefone s vrijednostima zadanih parametra i svako stanje alarma.Tehnologija mjerenja neelektričnih veličina unutar rashladnih kontejnera još uvijek je bazirana na upotrebi konvecionalnih mjernih osjetnika te korištenju standardnih žičnih i bežičnih tehnologija.Nove mogućnosti nadzora su uvođenjem svjetlovodne tehnologije polazeći od njenih prednosti kao što su:

- malo prigušenje i veliki kapacitet prijenosa podataka- male dimenzije i težina, mali trošak materijala- smanjenje zapremnine i težine kabela- nemetalna izvedba tako da nisu podložni utjecajima vanjskih elektromagnetskih polja,- nemogućnost pojave prenapona, iskrenja, kratkog spoja i požara na nitima.

PRIJEVOZ DRVA MOREM

UVODDrvo se u najvećem broju slučajeva prevozi morem prevozi u obliku:A – balvanaB – rezane građeC – jamskog drva

Prosječan faktor slaganja drva iznosi 1,39 t/mDrvo se često krca u kombinaciji s drugim teretimaPlaniranje putovanja uvjetovano i obilježjima drvaPravila koja se odnose na prijevoz drva zahtjevaju da drvo bude kompaktno složeno i odgovarajuće učvršćeno

OZNAKA NADVOĐA I DODATNA OZNAKA NADVOĐA ZA DRVOBrod namjenjen prijevozu drva da bi imao oznaku nadvođa i dodatnu oznaku nadvođa mora udovoljiti uvjetima:

- Visina kaštela mora iznositi najmanje 0,07 LOA (ne manje od standardne visine)- Brod duljine 75 metara standardna visina kaštela 1,8 m- Brod duljine 125 metara standardna duljina 2,3 m- Brodovi duljine do 100 m moraju imati povišenu palubi na krmenom dijelu

STABILNOST

Detaljni podaci o stabilitetu broda uzimajući u obzir teret drva na palubi- Upotreba tablica i dijagrama- Mogućnost određivanja perioda valjanja

Stabilnost u svakom trenutku prekrcaja i prijevoza drva na palubi mora biti:- Pozitivna- U skladu s pravilima koje je odobrila Uprava

Zapovjednik broda je dužan tijekom ukrcaja:- Obustaviti ukrcaj kod neočekivanog naginjanja broda te- U slučaju sporog valjanja broda

Prije isplovljenja dužan provesti radnje da:- Brod bude u uspravnom položaju- Ima odgovarajuću metacentarsku visinu- Udovoljava zahtjevima navedinima u Knjizi trima i stabilnosti- Udovoljava propisanim zahtjevima stabilnosti

Povećanje mase tereta drva na palubi je moguće uslijed:- Upijanja vlage , posebno kod suhog drva- Nagomilavanja leda na palubi- Mase vode koja se zadržava između tereta drva na palubi

Negativan utjecaj smanjenja mase na MoG uslijed:- Potrošnje zaliha tijekom plovidbe- Učinak slobodnih površina u tnakovima i stonovima

SLAGANJE

Prije ukrcaja tereta na palubi potrebno je:- zatvoriti skladišta i postaviti odgovarajući morski vez na poklopcima grotla

- zaštititi zrašnike skladišnih prostora- odušnike, cjevovode i ventile- očistiti sve palubne površine- postaviti stupove za učvršćivanje i palubne vezove

Teret treba slagati na načina da:- osigurava pristup svim djelovima broda koji se redovito koriste, te udovolji zahtjevu njihove vodoneporopusnosti u slučaju potebe- sigurnosna oprema, sonde i ventili budu dostupni- omogući odgovarajuće učvršćenje- ne ometa vođenje navigacije

Visina i raspored tereta drva na palubi:- Brodovi koji tjekom plovidbe ulaze u zimsku zonu visinu drva treba ograničiti na 1/3 B max.

Visinu tereta drva na palubi treba ograničiti tako da se:- Osigura zadovoljavajuća preglednost- Održava potrebna stabilnost tijekom plovidbe- Izbjegne nepotrebno udaranje valova na prenjem dijelu- Voditi računa o dopuštenom maksimalnom opterećenju palubnih površina

Na brodovima koji imaju označene teretne linije za drvo:- Preko cijele raspoložive palube do kremenog nadgrađa- Poprečno koliko je moguće bliže stranama broda- Uobičajno do visine palubnih kućica

UČVRŠĆIVANJE

Svaki vez mora:- Prelaziti preko tereta drva na palubi- Prelaziti po teretu po čitavoj svojoj duljini- Pričvršćen na odgovarajućim točkama zahvata na palubi- Imati odgovarajuće naprave za pritezanje- Imati napravu za reguliranje duljine

Vezovi i sastavni dijelovi moraju:- Imati odgovarajuću prekidnu čvrstoću- Imati ograničeno rastezanje- Biti bez trajnih deformacija nakon pokusnog opterećenja

Žabice kod učvršćenja čelik čelom moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:- Moraju biti u srazmjeru s debljinom čelik čela- Najmanje 4 komada s odgovarajućim razmacima od 15 cm- Sedlasti dio žabice na živi kraj čelik čela, a U- dio na mrtvi kraj- Moraju biti stegnute da primjetno uđu u čelik čelo

Stupovi se postavljaju kad to zahtjeva vrsta, visina i svojstva drva na palubiPostavljeni stupovi moraju imati sljedeća svojstva:

- Izrađeni od čelika ili drugog materijala odgovarajuće čvrstoće- Razmak između njih ne smije prelaziti 3 m- Adekvatno učvršćeni- Prema potrebi dodatno utvrđeni za strukturu broda

Rasuto ili pakirano rezano drvo- Svaki svežanj drva treba osigurati s dva veza- Najveći razmak vezova se određuje prema najvećoj visini:

- Za visinu do 4 m razmaka mora biti ne manji od 3 m- Za visinu iznad 4 m razmak mora biti 1,5 m

Trupci, djelomično obrađeni trupci i stupovi- Mora biti učvršćen, drva treba osigurati s dva veza- Najveći razmak vezova ne smije biti veći od 3 m- Razmatrani teret drva složen na poklopce grotla treba dodatno učvestiti

PREGLED I NADZOR

Sve vezove i sastavne dijelove za učvršćenje drva na palubi treba:- Ispitati- Označiti- Certificirati

Zabranjeno je primjenjivati postupke kojima se mogu:- Prikriti oštećenja opreme- Smanjiti mehanička svojstva- Čvrstoća

Vizualni pregled opreme se obavlja u razdobljima koji ne prelaze 12 mjeseci.Vizualni pregled točaka zahvata je potrebno obavljati prije početka ukrcaja.

OSOBNE MJERE ZAŠTITE TIJEKOM UKRCAJA

- Lučki radnici i članovi posade koji izvode poslove ukrcaja, slaganja i učvršćivanja moraju biti adekvatno opremljeni zaštitnim sredstvima

Komunikacija nadgrađe pramac moguća je :- Koristeći prolaze ispod palube- Prolaze na obije strane palubnog tereta osigurane zaštitnom ogradom

Sigurnosno uže se može koristiti umjesto prolaza- Postavlja se na 1 m iznad palubnog tereta i što bliže uzdužnici- Mora biti dobro zategnuto- Ostavljeni otvori na palubnom teretu trebaju biti zaštićeni- Kod stepenastog složenog teretapostaviti ljestve ili kosine

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA

- Vezove pregledati i po potrebi zategnuti- Pomno planiranje putovanja- Tijekom lošeg vremena odabir najpovoljnijeg kursa i odgovarajuće brzine

Uzgoroci mogućeg naginjanja broda tijekom putovanja:- Redovna potrošnja zaliha- Pomak tereta- Prodor vode- Zauzimanje ravnotežnog položaja pri određenom nagibu

SAVJETI O POSTUPCIMA SLAGANJA

Postizanje čim kompaktnije cijeline s ciljem:- Spriječavanje popuštanja veza- Povezivanje tereta- Smanjiti na najmanju moguću mjeru naplavljivanje svežnja

Vezovi moraju spriječiti pomicanje:- Povećanjem trenja- Djelovanjem sila prednaprezanja- Djelovanje sila protivnim smjeru pomicanja

Vezovi trebaju ispuniti sljedeće zahtjeve:- Čvrstoća najmanje mora biti jednaka onoj preporučenoj u kodeksu

- Potrebna zategnutost vezova mora biti prisutna tijekom cijelog putovanja

Pomicanje plaubnog tereta može bii uzrokovano:- Olabavljenih vezova- Nedovoljne čvrstoće vezova- Nedovoljnog trenja uslijed leda ili mokre površine- Nedovoljne čvrstoće stupova- Naglog valjanja i posrtanja- Udara valova

Potrebno brod održavati ravnim zbog sila na stupove.Potrebne dodatne mjere opreza tijekom vođenja broda.

Vezovi moraju biti u skladu s kodeksom i mogu se razvrstati:- Poprečne vezove (koriste se između drugog i trećeg reda. Pritežu seručno između stupova)- Čelična užad (koristi se pored lančanih vezova. Prelazi s jedne na drugu stranu broda i

obuhvaća čitav teret)- Ukrižna čelična užad (služi za pritezivnje složaja drva na palubi. Vezovi moraju biti stalno

zategnuti)- Lančani vezovi (prelaze preko vrha složaja. Pričvršćuju se za postojeće prstenove i druge

raspoložive točke zahvata.)

PAKIRANO DRVO I DJELOMIČNO OBRAĐENI TRUPCI

Svežnjevi drva se u pravilu vezuju trakama:-tvrdo vezivanje -meko vezivanjeSvežnjevi ne moraju biti standardnih veličina i ravni na oba kraja.Svežnjeve u kojima je drvo slabo zbijeno i nejednoliko ne smije se krcati na palubu.Svežnjevi koji se krcaju na palubu moraju biti adekvatno pripremljeni.Djelomično obrađeni trupci se odvajaju trakama.Nesmije biti praznih prostora u svežnju.Prije početka ukrcaja palubnu površinu treba odgovarajuće pripremiti.Kod sustava poprečnog vezivanja svežnjeve se u pravilu slaže u smjeru uzdužnice broda. (krajnji redovi obvezno)Drvo na palubi treba krcati da se oblikuje zbijen složaj s ravnomjernom površinom.Svaki prazan prostor je potrebno ispuniti komadima drva.Krajeve svakog složaja treba poravnati da ne strši izvan boka broda.Velike i teške grede treba slagati odvojeno od svežnjeva.

PREPORUKA ZA STABILNOST BRODOVA KOJI PREVOZE DRVO NA PALUBI

Zadovoljeni uvjeti stabilnosti ne oslobađaju zapovjednika odgovornosti.Treba voditi i o svim ostalim čimbenicima na sigurnost broda. (vremenski utjecaji, zona plovidbe itd. )Teret treba biti pričvršćen u skladu s Priručnikom.Zahtjeva se proračun krivulja stabilnosti.Opseg i segmenti krivulja stabilnosti moraju odgovarati zahtjevima navedenima u Knjizi trima i stabilnosti, odnosno preporučenih kriterija za ovu kategoriju brodova.

STANDARDNI UVJETI KRCANJA

Odnose se na brod:- Potpuno nakrcan na odlasku, uključujući i palubni teret, s punim zalihama- Potpuno nakrcan na dolasku, uključujući i palubni teret, s 10 % preostalih zaliha

Pretpostavke za proračun stanja opterećenja:- Utvrditi količinu i vrstu tereta na palubi (ako je moguće)- Uvjeti stabilnosti moraju odgovarati najlošijim uvjetima plovidbe- Kod dolaska pretpostavka povećanje mase palubnog tereta za 10 %- Uzeti mogućnost stvaranja leda na palubi

PRIBLIŽNO ODREĐIVANJA STABILNOSTI BRODA POMOĆU PERIODA VALJANJA

- Izraz za određivanje stabilnosti pomoću perioda valjanja se koristi kada ne postoji druga mogućnost

- Istraživanja su pokazala da sljedeći izraz daje najprihvatljivije rezultate :

- Točnost ove metode opada kada je GMo manji ili jednak 0,20 cm- Na otvorenom moru ova metoda također nije pouzdana

Ako postoji mogućnost treba napraviti više mjerenja.Vrijednost GMo se može dobiti koristeći odgovarajući dijagram

Postupak obavljanja ispitivanja:- Brod mora biti u zatvorenom akvatoriju (lučko područje)- Potrebno je da brod izvede jedan potpuni njihaj- Štopericom pratiti najmanje 5 uzastopnih njihaja- Odgovarajućim načinom zavaljati brod- Mjerenje i računanje započeti kada se brod slodobno valja- Vezovi moraju biti otpušteni- Mora biti dovoljno dubine ispod kobilice

MOGUĆNOST OPASNOSTI TIJEKOM PRIJEVOZA DRVA

Palubni stupovi mogu uzrokovati neželjene posljedice ako nemaju zahtjevana obilježja:- Nisu propisno postavljeni i učvršćeni- Nemaju odgovarajuću mehaničku čvrstoću- Postolja stupova su pslabljena

Uporaba platnenih traka za učvršćivanje se mora izvoditi na primjeren način:- Potrebna češća provjera radi istezanja- Izbjegavati oštre bridova na priažnicama grotla- Oštećenja vlakni na spojevima sa kukama i ostalim metalnim dijelovima od korozije

Upotreba plastičnih prekrivača za zaštitu drva:- Plastične ambalaže sprečavaju upijanje vlage- Mora sadržavati premaze s visokim stupnjem trenja- Izbjegavati moguća oštećenja tijekom prekrcaja i učvršćivanja

Daljinsko otpuštanje učvršćenja tereta:- Palubni teret koji se iz bilo kojeg razloga pomakao može ugroziti sigurnost broda i posade- Učvršćenje palubnog tereta se automatski otpušta oslobađanjem krajeva čelik čela za

osiguranje (eng. Wiggle Wires)- Valja voditi računa da ne dođe do nenamjernog ili preuranjenog otpuštanja- Teret drva u vodi predstavlja opasnost za druga plovila

POJAM TEŠKIH TERETA

Kategorija tereta u koje se ubrajaju tereti čija masa prelazi 30 t.Zbog dimenzija i mase zahtjevaju poseban pristup tijekom prekrcaja, slaganja te učvršćivanja.Doprema i otprema takvih tereta kompenim prometniama predstavlja ograničavajući čimbenik.Tereti nisu standardizirani pa se za svaki teret zahtjeva poseban pristup.Prije početka prekrcaja potrebno je:

- Provjeriti stanje opreme za prekrcaj- Proučiti priručnike i planove opreme

Prekrcaj se može obavljati:- Vlastitim prekrcajnim sredstvima- Obalnim prekrcajnim sredstvima- Posebno opremljenim bodovima- Plovnim dizalicama

Priprema opreme za prekrcaj ovisi o njenim obilježjima.Voditi računa o mogućnostima iskrcaja u odredišnoj luci.

ZAHTJEVI STABILNOSTI

Brod mora imati zadovoljavajuću poprečnu stabilnost:- proračun najvećeg kuta nagiba:- tijekom operacije prekrcaja- nakon izvedene operacije prekrcajaSlobodne površine tekućina u tankovima svesti na najmanju moguću mjeru.Potrebno zadržati pozitivnu stabilnost tijekom prekrcaja.Dovoljna dubina ispod kobilice.

UVJETI PREKRCAJA TEŠKOG TERETA

Tijekom prekrcaja teškog tereta potrebno je voditi računa o:- Stabilnosti- Preporukama navedenim u priručnicima i planu- Stanju opreme za prekrcaj- Odgovarajućem privezu broda- Palubi – šista od obstrukcija- Brodskoj ogradi – spuštena ili skinuta (ako je prihvatljivo)- Izvođenju prihvata tereta na određenjim točkama

PLANIRANJE PUTOVANJA

Potrebno je osigurati siguran prijevoz od ukrcajne do odredišne luke.Brodu se mora osigurati siguran prihvat u ukrcajnoj i iskrcajnoj luci.Brod mora biti opremljen dostatnom količinom materijala za podlaganje i učvršćivanje.U pravilu učvršćivanje izvodi posebno obučena skupina lučkih radnika.Planiranje putovanja je specifično uspoređujući ga s planovima putovanja za ostale kategorije.Plan isporuke teških tereta mora biti izrađen prije početka gradnje tereta.Troškovi prijevoza tereta su značajni.Potrebno je poznavati točne gabarite tereta i njegovu masu.

U slučaju plutajućeg tereta potrebno je odrediti njegov gaz, točku trimovanja, te poznavati gustoću vode.Potrebno je pomno pratiti i odabrati razdoblje s najpovoljnijim oceanološkim i meteorološkim uvjetima.

RAZMATRANJE PRIKLADNOSTI BRODA- razmatranje obilježja broda i njihova komparativna analiza s obilježjima tereta- razmatranje cijene najma i dostupnosti broda za predviđeno razdoblje isporuke- obilježja broda koja utječu na učinkovitost izvođenja pomorskog poduhvata (brzina, potrošnja, kapaciteti tankova)- mogućnost prihvata i prekrcaja broda u ukrcajnoj i iskrcajnoj luci

PLANIRANJE SLAGANJA TERETA-nakon što su poznati detalji o teretu (dimenzije tereta, masa tereta, dimenzije baze ili nosača) može pristupiti slaganju uzimajući u obzir:

- obilježja tereta obzirom na moguću izloženost vremenskim prilikama- djelovanje akceleracije na teret- potrebu za podlaganjem tereta

PLANIRANJE UČVRŠĆENJA-planiranjem učvršćenja potrebno je obuhvatiti:

- vrstu učvršćivača (materijal izrade i obilježja)- točke zahvata na brodu i teretu- odrediti akceleraciju za lokaciju smještaja tereta- izvesti proračun uzdužnih, poprečnih i vertikalnih sila koje djeluju na jedinicu tereta- napraviti plan sustava učvršćenja- izvesti proračune za moguće pomake tereta

POSTAVLJANJE UČVRŠĆENJA-teški tereti uobičajeno spadaju u kategoriju visoko vrijednih tereta te su i oštećenja financijski značajna-površina smještaja tereta mora biti čista-oprema za učvršćenje mora biti dimenzionirana prema teretu i certificirana-materijal za podlaganje mora biti dimenzioniran i obilježjima odgovarati zahtjevima tereta-učvršćivače je potrebno odgovarajuće i ujednačeno pritezati

AKVIZICIJA TERETA-krcatelj je dužan zapovjedniku dostaviti sve relevantne podatke o teretu koji uključuju:

-opis tereta-bruto masu tereta-osnovne dimenzije-težište tereta-posebne mjere opreza-podatke o točkama zahvata i način prekrcaja-podatke o točkama učvršćenja

-sve nejasnoće je potrebno pojasniti prije početka ukrcaja tereta

PREKRCAJNA SREDSTVAJumbo Derrick

-najčešće najvećeg dopuštenog opterećenja do 150 t-brod opremljen s jednim ili više takvih prekrcajnih sredstava-posebno dizajniran teretni jarbol-moguć zajednički prekrcaj s dva prekrcajna sredstva

Stuelcken Derrick-omogućava prekrcaj dva skladišna prostora-najčešće najvećeg dopuštenog opterećenja do 250 t-podizanje deriča korištenjem 4 vinča-podizači tereta opremljeni sa dva vinča

Plovne Dizalice-danas se sve više koriste u Off Shore industriji-opremljene su vlastitim pogonom-najčešće sustav za pozicioniranje

Brodovi Dizalice-brodovi dizalice su brodovi specijalizirane namjene za prekrcaj teših tereta-nisu opremljeni skladišnim prostorima-izvedba: -jednotrupna

-katamaranskog oblika-konstrukcijski brod prilagođen teretnom uređaju-dobrih manevarskih obilježja (mogućnost pozicioniranja)-nosivost dizalica u pravilu iznad 1000 t

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKOG TERETABrodovi s ro – ro tehnologijom prekrcaja

-prekrcaj tereta se izvodi u horizontalnom smjeru-pogodan za luke koje nemaju prekrcajna sredstva-brodovi su relativno malog gaza-za slaganje tereta mogu imati skladišne prostore i palubu ili samo palubne površine-opremljeni krmenim rampama s velikim osovinskim opterećenjem

Brodovi s flo – flo tehnologijom prekrcaja-brodovi koriste mogućnost naplavljivanja ili djelomičnog urona za prekrcaj tereta-teret se kod tehnologije djelomičnog urona slaže na palubu (promjena gaza od 6 do 14 metara), dok kod tehnologije naplavljivanja u skladišni prostor-balastni tankovi i pumpe su velikog kapaciteta

Brodovi s lo – lo tehnologijom prekrcaja-prekrcaj tereta se izvodi u vertikalnom smjeru-obilježjima prilagođeni prihvatu teškog tereta te ostalog generalnog tereta-mogu biti opremljeni jednom ili više dizalica najvećeg dopuštenog opterećenja koje nerjetko prelazi 800 t-nadgrađe u pravilu smješteno na pramčanom dijelu

-izvorno se brodovi za prijevoz generalnog tereta koristili i prijevoz teških tereta-suvremeni višenamjenski brodovi pored teškog tereta imaju mogućnost prihvata kontejnera, generalnog i rasutog tereta-pojedini brodovi imaju uzdužne pregrade u skladišnim prostorima te mogućnost vertikalnog pregrađivanja-u pravilu opremljeni prekrcajnim sredstvima najvećeg dopuštenog opterećenja i iznad 350 t

POVIJESNI PREGLED-razmjena dobara morem seže u daleku prethistoriju

-prvi prijevozi robe trgovačkim brodovima zabilježeni su u Staroj Grčkoj, Egiptu i Kini-širenje tržišta i zahtjevi koje postavljaju pokreću tehnološki razvoj u prijevozu tereta morem-općenito se tereti u pomorskom prijevozu mogu podijeliti u sljedeće kategorije:

-suhi rasuti tereti-tekući tereti-generalni tereti-kontejnizirani tereti-ro – ro tereti

KONVENCIONALNA OPREMA ZA PREKRCAJ GENERALNOG TERETASustav dvostrukih samarica

-izvodi se prekrcaj pomoću dvije samarice-kut između samarica se u pravilu kreće između 90° i 120°-potrebno stalno praćenje trajektorije tereta

Sustav jednostrukih zakretnih samarica-koristi se za podizanje i premještaj tereta-moguća zajednička upotreba dviju samarica-izrađene od kvalitetnijih materijala

Samarice posebnih izvedbi-napredak u prekrcajnim operacijama zahtjevao nove izvedbe prekrcajnih sredstava-suvremeni brodovi posebnih namjena mogu biti opremljeni sa samaricama za prekrcaj srednje teških do teških tereta

Hallen Derrick-veća brzina kretanja u odnosu na klasične samarice-operativne do nagiba broda od 15°-najveće dopušteno opterećenje (SWL) od 22 do 40 tona-jedan operator po samarici-kontrola podizanja/spuštanja tereta, te zasebno kretanje samarice

Velle Derrick-sličnog dizajna kao Hallen-ima zaseban vinč za podizanje i zakretanje samarice-namijenjen prekrcaju različitih vrsta tereta

PREGLED I NADZOR TERETNOG UREĐAJA-najveće dopušteno opterećenje otisnuto na tijelu samarice i svim pripadajućim dijelovima-uobičajeno se prihvaća da je najveće dopušteno opterećenje 1/5 prekidnog opterećenja-prije početka prekrcajnih operacija 1. č.p. mora posvjedočiti ispravnost teretnog uređaja-prema zahtjevima navedenim u Knjizi teretnog uređaja i ISM kodu potrebno je izvoditi planirane preglede i održavanje-testiranje teretnog uređaja je potrebno izvoditi:

-nakon instalacije-poduzimanja zahvata nakon značajnijih kvarova-u intervalima koji ne prelaze 5 godina

TESTIRANJE OPREME-provodi se u vremenskim intervalima ne većim od 5 godina-test se može provoditi na dva načina: -podizanjem utega

-korištenjem dinamometra-svjedodžba se izdaje na 5 godina-sve izmjene opreme se upisuju u Knjigu teretnog uređaja-obvezno čuvati i certifikate ugrađene opreme-samarica i njena oprema se moraju redovito pregledavati i održavati prema zahtjevima ISM

BRODSKE DIZALICE-kompaktnije strukture u odnosu na samarice-brzo i precizno rukovanje-suvremene dizalice su u pravilu nosivosti do 45 t-zahtijevaju veći stupanj održavanja-rukovanje od strane obučenog i certificiranog operatera-veće manipulativne brzine i pri rukovanju tereta većih masa-horizontalno i vertikalno gibanje limitirano krajnjim prekidačima (iako se mogu zakretati za 360°)-smještene izvan uzdužnice broda, uobičajeno na jednom boku-opremljena čelik čelima posebne strukture-kada se upotrebljavaju dvije dizalice zajedno obvezno koristiti spreder ili drugo certificirano sredstvo sličnih obilježja-kabina operatora smještena na mjestu koje omogućava najbolji pregled

BRODSKE MOSTNE DIZALICE-suvremeni brodovi vrlo rijetko opremljeni ovom vrstom dizalica-kretanje uzduž teretnog prostora broda-koristi se u otvaranju i zatvaranju skladišnih prostora-zahtijevne za održavanje-najveće dopušteno opterećenje uobičajeno do 25 t-dohvat izvan broda uobičajeno do 35 m

PREKRCAJNA OPREMA ZA GENERALNI TERET-generalni teret radi lakšeg prekrcaja se objedinjuje ili zahvaća: -pascima

-mrežama-platformama

-pasci mogu biti različiti po obliku, tvrdoći i materijalu od kojih se izrađuju-pasci mogu biti izrađeni od: konopca, čelik čela, lanaca, poliesterskih traka-najjednostavniji su pasci od čelik čela, konopa ili danas najčešće poliesterskih traka (duljine najčešće od 2 do 4 m)-uobičajeno opremljeni na krajevima sa upletkama i kukama-za krcanje osjetljive robe u manjim sanducima ili kutijama upotrebljavaju se mreže:

-od konopa-elastičnog čelik čela-mreže s drvenom podlogom

-za krcanje uvećanog tereta mogu se koristiti:-platnene prostirke-drvene platforme

-bačve se ukrcavaju s posebnim lančanim pascima-limovi se prekrcavaju s dvostrukim pascima s posebnim kukama-bale papira se prekrcavaju s posebno prilagođenim hvatačima

PREKRCAJNA OPREMA ZA TEŠKI TERET-pod teškim teretima se podrazumjevaju: -masivni tereti

-tereti velike zapremine-zbog bolje uzdužne preraspodjele masa obvezno korištenje spredera

PREKRCAJNA OPREMA ZA RASUTI TERET-rasuti teret se može prekrcavati korištenjem: -grabilice

-konvejora-grabilice se mogu postaviti na kuku brodskog teretnog uređaja-ovisno o vrsti tereta razlikuju se u izvedbi-nosivost im može iznositi od 2 do 20 i više tona-konvejori se mogu koristiti za ukrcaj odnosno iskrcaj tereta ili za obje trgovačke operacije

PREKRCAJNA SREDSTVA NA KONTEJNERSKOM TERMINALU-lučka suprastruktura u funkciji tehničke opremljenosti je osnovni čimbenik propusne moći pristana-učinkovitost prekrcajno transportnih sredstava tako izravno utječe na duljinu vremenskog razdoblja izvođenja trgovačkih operacija-obana prekrcajna sredstva na lučkom kontejnerskom terminalu se prema svojim tehnološkim obilježjima klasificiraju u tri osnovne vrste: -prekrcajni mostovi

-prekrcajni tornjevi-mobilne kontejnerske dizalice

Prekrcajni mostovi-prekrcajni mostovi u tehnološkom smislu obavljaju manipulaciju slagalište – brod – slagalište i obratno-most je prema morskoj strani te prema slagalištu opremljen krakom-po stazi kraka se kreće upravljačka kabina s nosećim elementom hvatača kontejnera-dio kraka prema morskoj strani je podiznog tipa-prekrcajnim mostovima je moguće ostvariti prekrcajni učinak od približno 20 kontejnera po satuPrekrcajni tornjevi-u tehnološkom smislu obavljaju operaciju obala – brod – obala -ima samo kran prema morskoj strani (podiznog tipa)-prekrcajni učinak ovih sredstava iznosi 30 i više kontejnera po satu-tehnička obilježja temeljem kojih je u pravilu izvedena generacijska podjela prekrcajnih tornjeva su:

-nosivost hvatača-dohvat prema moru-visina podizanja tereta-brzina kretanja hvatača-brzina podizanja hvatača

-osnovni pokazatelj kojim se utvrđuje pripadnost određenoj generaciji prekrcajnih tornjeva je dohvat prema morskoj strani:

-Panamax – veličina ispod 44 metara od obalne tračnice-Standard Post Panamax – dohvat od 44 do 48 metara-Extra Post Panamax – dohvat veći od 48 metara

-porast veličine kontejnerskih brodova ima za posljedicu povećanje duljine kraka (60 i više metara)-uvođenjem računalne tehnike koja omogućava brži zahvat i veću brzinu kretanja hvatača