Sretan Uskrs!Receptura, tehnologija i tehničko rješenje - vlastiti izumi ‘50-ih (4-5)

Podravka najcjenjeniji brand među hrvatskim kupcima (7)

L I S T D I O N I Č K O G D R U Š T VA ‘ P O D R AV K A ’ K O P R I V N I C A

G O D I N A X L I X , B r o j 1 9 3 6 , P e t a k 2 6 . o ž u j k a 2 0 1 0 .

PODRAVKA 03

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA

PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Dijana Jendrašinkin

Urednica: Ines Banjanin

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn: www.borisbenko.com

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-220 (urednik) 048/651-505 (novinari)

Faks: 048/621-061

e-mail: novine@podravka.hr

Tisak: Kersch Offset

IMPRESSUM

Drage Podravkašice i Podravkaši,pred nama je najveći kršćanski blagdan Uskrs. Želim da ga, kao

što to i priliči, provedete što ugodnije sa svojim najmilijima. Vjerujem kako ćete u tome uspjeti, premda nije lako potpuno ostati bezbrižan u vremenima koja nam nameću strepnju i neizvjesnost, ali i daju priliku da pokažemo kako možemo biti još bolji. Moramo biti svjesni kako izni-mno zalaganje svakoga od nas može doprinijeti većem i boljem cilju. Podrav-ka je svoje ciljeve jasno zacrtala i oni su odveć poznati; rast i razvoj kompanije temeljeni na racionalnim promišljanjima. Podrazumijeva to, drage moje Podrav-kašice i Podravkaši, optimalno korištenje svih resursa koje imamo, izniman mar koji trebamo ulagati u naš svakodnevni rad te spremnost da se i sami mijenjamo kada to posao od nas zahtijeva. Promjene su naša nužnost, iako ih se bojimo jer ne znamo što donose. Treba uvijek gledati naprijed, ne osvrtati se za prošlosti i očekivati pozitivno. Podravka mora i može naprijed, naravno uz pomoć svih vas, prije svega uz čvrstu želju sva-kog njezinog zaposlenika da ono što radi, čini za dobrobit kompanije. Ova godina velika je prekretnica za Podravku jer smo u godini koja nije nimalo ružičasta u po-slovnom svijetu. Svakodnevno smo svje-doci brojnih problema s kojima se susre-će većina hrvatskih kompanija. No, pitate se kako vi kao pojedinci možete pomoći?

Jednostavno, za početak promislite kakva će vam biti blagdanska trpeza i što će se naći na njoj. Podravkin asortiman uistinu je bogat i ako će on krasiti vaš uskrsni stol, već ste napravili mnogo. Sačuvati radna mjesta primarni nam je za-datak u 2010. godini, a to možemo samo ako ćemo čvrsto podupirati hrvatsku in-dustriju. Podravka je predvodnica razvoja ovoga kraja, ali i tvrtka od državnog in-teresa. Zahvaljujući brojnosti i različitosti svojih proizvoda uvijek će biti jedna od najvažnijih, najposebnijih i najinternacio-naliziranijih hrvatskih kompanija.

Sigurno ste već negdje pročitali da se barem jedan Podravkin proizvod prodaje u više od pola milijuna pro-

davaonica diljem svijeta. Impresivno, zar ne? No, da biste danas gotovo u cijelom svijetu mogli pronaći barem jedan Po-dravkin proizvod bile su potrebne godi-ne rada, dobre poslovne odluke i kvalitet-ni zaposlenici. Dobrih poslovnih odluka ne smije nam nedostajati, kao ni želje da nam Podravka bude kompanija s kojom ćemo se ponositi te koja će odolijevati svakojakim pritiscima. Mnoge teškoće koje su nas pratile uspjeli smo prevladati, pa vjerujem kako ćemo se zajedno uspje-ti othrvati i trenutačnim problemima koji nas pritišću. Još jednom, svima vama i va-šim obiteljima želim sretan Uskrs.

Vaš Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke

Uvodnik

Cjenik oglasnog prostora u listu ‘Podravka’

(1/1)oglasni prostor cijele stranice200 x 275 (+3) mm2.000,00 kn

(1/2)oglasni prostor polovice stranice80 x 231 mm ili 165 x 115 mm1.000,00 kn

(1/3)oglasni prostor na zadnjoj stranici108 x 150 mm700,00 kn

(1/4)oglasni prostor četvrtine stranice80 x 110 mm500,00 kn

REPORTAŽA04

Receptura, tehnologija i tehničko rješenje - vlastiti izumi ‘50-ihKada govorimo o počecima proi-

zvodnje juha u Podravki krajem ‘50-ih godina, valja se prisjetiti

i samozatajnog dijela tima prof. Zlate Bartl, Podravkinih inženjera i majstora. I kada je uspješno riješeno pitanje recep-ture i savladana tehnologija proizvod-nje mesnog koncentrata za goveđe i kokošje juhe, gdje je na ponos Podrav-kaša koncentrat kokošje juhe vlastito tehnološko rješenje i izum, trebalo je još tehnički riješiti pitanje pakiranja novih juha u kutije i vrećice. Prvih godina rada i proizvodnje novih juha proizvodnja se odvijala u jednostavnim operacijama. Trebalo je uzimati pripremljene kom-ponente, izmiješati ih, potom napuniti pripremljene vrećice, zapakirati i staviti u komercijalnu ambalažu. Sve se to u počecima radilo isključivo ručno. Kod mesnih i kokošjih kocki veliki je problem bio formiranje pripremljene smjese u kocke i postizanje jednake težine. Kako su Podravkine juhe odmah u startu bile prihvaćene i postale tražene, ne-

minovno je bilo i povećanje proizvod-nje za što su bili neophodni strojevi. U nabavu novih strojeva nije se moglo, jer nije bilo novaca, ali su tu bili Podravkaši poput ing. Vjekoslava Pavlovića i Ignaca Mihokovića te majstora Izidora Popijača – Žige. - Mi smo tih godina pomno analizirali prehrambenu industriju u Europi, imali smo svoju knjižnicu u kojoj je bilo dosta literature kao i puno časopisa iz Njemač-ke, Engleske u kojima smo vidjeli što se događa na području jušnih koncentrata. U tome su tada prednjačile Švicarska i Njemačka pa i Francuska. Prof. Bartl ima-la je kolegicu u Francuskoj i preko nje smo nabavili i literaturu za dehidrirane proizvode. Kako smo već imali dio pret-postavki za takvu proizvodnju, željeli smo to početi proizvoditi. Podravka je tada zbog problema s voćnim proizvo-dima loše poslovala pa se trebala spojiti s nekim drugim poduzećem, ali zahva-ljujući ljudima u Koprivnici ipak do toga nije došlo i mi smo počeli raditi na tom

novom asortimanu. U to je vrijeme bilo teško pronaći ambalažu, aluminijsku foliju pa i natrijev glutaminat kojeg se jako teško nabavljalo. S proizvodnjom juha nismo krenuli na veliko, već onako skromno i to samo s pet provrtnih juha jer nam je to odgovaralo u odnosu na postojeći mesni program. U početku smo kupovali mesni ekstrakt, no kasnije smo ga počeli proizvoditi i sami i to go-veđi. Za to smo koristili vakuum kotlove na Voću. Iako se u svijetu nije proizvodio kokošji ekstrakt, mi smo smatrali da i to moramo imati i unatoč svim teškoćama u samoj proizvodnji uspjeli smo ga pro-izvesti. Smjesu koju smo proizveli labo-ratorijski, formiranu masu, stavili smo u “flajš” mašinu i na nju su majstori stavili nastavak oblika kutije šibica tako da smo dobili oblik briketa. To su uradili dečki iz održavanja Franc Vrhoci, Joža Ban, Ivo Vratić i Branko Grošić. Bilo je to dosta primitivno riješeno; na nosačima od čelične šipke i žiletima kojima se rezala smjesa koja je izlazila iz mašine na traku.

> Slogom, suradnjom i uvažavanjem mišljenja kolega, do svih se rješenja zajednički dolazilo Na slici: Ignac Mihoković, Vjekoslav Pavlović, Izidor Popijač

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

REPORTAŽA 05

Tako su dobiveni jednaki briketi od 22 grama koji su išli ili u kartonske kutijice ili po jedan u pripremljene vrećice juha gdje se uz njih još grabilicom stavljala pripremljena tjestenina. Novi asortiman juha koji je krenuo, povukao je odmah i postojeći asortiman voća. Kada je do-šao ing. Pavlović s faksa, on je napravio briketirku većeg kapaciteta čime je pro-izvodnja krenula i ozbiljnije. Na traci je tada s jedne i druge strane bilo po 25 žena koje su radile u tri smjene bez pre-stanka, prisjeća se Ignac Mihoković tih dana i prvih početaka proizvodnje.- To su sve bili alati koji su služili za odre-đene svrhe. I ta “flajš” mašina je isto tako bila pomoćni uređaj da se formira ta kocka, briket. Prije se to ručno stavljalo u male kalupe pa se potom pakiralo. Time se išlo na ovu traku i rezanje noževima gdje se dobila potrebna težina. I sada je kapacitet te mašine već bio toliki da žene na traci nisu stigle odmah sve zapakirati pa se moralo slagati i sa strane. Nije to bio stroj, već alat koji je služio svrsi. Ka-snije se išlo na strojeve, a danas je sve to drugačije. Danas se odredi proizvod koji se formira, formira se tvornica i onda se ide u izgradnju linije, dakle od početka do kraja. Mi smo to skupljali doslovce zbrda i zdola, gdje i kako smo mogli, iskoristili smo i stare miješalice. Koristili smo one materijale koje smo tada mogli naći, nije bilo rostfraja i slično. Bili su to alati koji nisu ni sluge današnjim stroje-vima, oni su stvorili i formirali proizvod koji je bio jako dobar i koji je digao dalje sve. Najmodernija je tada bila vakuum baterija u Podravki, govori ing. Pavlović te dodaje:

Tu je važna stvar da je postojala sloga među ljudima i da smo mi svi težili ka tome da se to što bolje riješi, sva-

ki savjet se slušao. Dakle, vladala je sloga i jedno zajedništvo. Da je tada svatko gle-dao na svoju stranu, ne bismo to postigli. - Sve je to išlo lijepo i s voljom. Surađi-vali smo s našim inženjerima na realiza-ciji njihovih zamisli. Tada smo te zamisli ostvarivali bez nekog alata, imali smo samo neki mali tokarski stroj. Tu briketir-ku je konstruirao ing. Pavlović, a mi smo je izradili, sve je to bilo dosta jednostav-no. Ing. Pavlović je znao doći u održa-vanje i reći: Žiga, bi ti mogao ovakvo nešto napraviti? Gledao sam, nije baš jednostavno, no ako bude išlo, ja bum to napravil. I ja sam napravil, taj put puž kojim je riješen jedan problem. Da, trebalo mi je za to vremena, ali sam na-pravio tako da je i ing. Pavlović na kraju

bio zadovoljan i rekao: Dobro bude. Ing. Pavlović nam je uvijek dolazio s malim skicama kako bi nešto trebalo izgledati, nije tada bilo nacrta, porazgovarali smo, dogovorili se i napravili. Sve je funkcio-niralo. Do rješenja smo dolazili samo na temelju vlastitog iskustva, prisjeća se Po-pijač i nastavlja:- Ideje koje su dolazile od ing. Pavlovića nas su u početku ljutile jer je svakih 15 dana trebalo nekaj mijenjati. No znao sam dečkima reći: Dobro je to, dobro, dok ide, znači da nešto ide na bolje.Ta prva briketirka smanjila je količinu

ručnog rada u Podravki, čime je prestala potreba za 15-ak žena koje su radile na kalupima. One su bile raspoređene na nove poslove. Tom priručnom briketir-kom, alatom, ostvarena je nova dobit koja je odlukom svih ljudi ponovno ulagana u proširenje firme i tako je krenulo. Važna karika u tim počecima rada bili su i elek-tričari s rješenjem pitanja zatvaranja na-punjenih vrećica juha. Kao što su strojevi odigrali ulogu u industrijskoj revoluciji i gurnuli svijet naprijed, očito je i Podrav-kina briketirka –”flajš” mašina – pomogla da Podravka krene naprijed.

> Kao što su strojevi odigrali ulogu u industrijskoj revoluciji i gurnuli svijet naprijed, očito je i Podravkina briketirka pomogla da Podravka krene naprijed

Danas se prvi “stroj” - briketirka čuva u Muzeju prehrane

Prve kutijice Podravkinih proizvoda

NOVOSTI06

Za gospodarstvenike Podravine i Prigorja ove godine oko 40 milijuna kuna kredita

Dionice Podravke zadovoljile uvjete za uključenje u Crobex 10

Sastanak dobavljača roba i usluga iz Koprivničko-križevačke županije i predstavnika Podravke

U HGK Županijskoj komori Kopriv-nica članovima Poslovnog kluba gospodarstvenika Koprivničko-

križevačke županije prezentirana je kre-ditna politika naše županije s osvrtom na poticajne mjere gospodarstva Vlade RH. Naime, nedavno su objavljeni natječaji za poduzetničke kredite u kojima Ministar-stvo gospodarstva i Koprivničko-križe-vačka županija subvencioniraju kamatu, a novac osiguravaju poslovne banke. Na sastanku je koprivničko-križevački župan Darko Koren naglasio kako županija već 11 godina kontinuirano kreditira podu-zetništvo, a danas je, zbog opće neli-kvidnosti i sveprisutne krize, potrebna aktivnija suradnja s poslovnim bankama. Županijski gospodarski pročelnik Marijan Štimac istaknuo je pak kako će se ove godine za program mikrokreditiranja lo-kalnih projekata razvoja izdvojiti fond od 4,5 milijuna kuna, a za lokalne projekte

razvoja malog gospodarstva 35 milijuna kuna. Kroz ove natječaje gospodarstveni-cima Podravine i Prigorja nude se u ovom trenutku definitivno najniže kamatne sto-pe od 4,2 do 4,5 posto godišnje. Natječaji za ova relativno jeftina sredstva bit će otvoreni do iskorištenja kreditnog fonda, a radi ubrzanja postupka dobivanja kre-dita Povjerenstvo za provedbu postupka javnog natječaja će se češće sastajati. Uz to, prema rečenom na sastanku, znatno je pojednostavljena i dokumentacija ve-zana za natječaje.Također, na sastanku Poslovnog kluba tajnica Centra za mirenje Mirjana Ko-šec i tajnica Stalnog izabranog sudišta pri HGK Andreja Čavlina prezentirale su rad Centra i Sudišta od njihovog osniva-nja 2002. godine te prednosti postupka mirenja koje su, prema rečenom na pre-zentaciji, uspješno riješene u 80 posto slučajeva. (B. F.)

Dionica Podravke naći će se 29. ožujka u blue chip indek-su Zagrebačke burze Crobex 10. Komisija za indeks je 11. ožujka izvršila prvu reviziju tog indeksa i to na te-

melju podataka o trgovanju za razdoblje od 1. rujna prošle do 28. veljače ove godine, koja je pokazala da su dionice Podravke zadovoljile uvjete za uključenje u Crobex 10.Podravka će u sastavu indeksa zamijeniti Jadroplov i to zato što

upravo splitski brodar nije zadovoljio uvjete za ostanak u Crobexu 10. Crobex 10 je na Zagrebačku burzu stigao 7. rujna prošle godine i tada dan završio na 1071,23 boda. Budući da je 16. ožujka na kraju dana vrijedio 1161,06 bodova, od debija je skočio 8,39 posto.Najvišu vrijednost zabilježio je 14. listopada 2009., kada je trgo-vanje zaključio na 1206,98 bodova, a to je i jedini put da je zavr-šio iznad 1200 bodova.

U organizaciji HGK Županijske komore Koprivnica i Obrtničke komore našega grada sastali su se predstavnici dobavlja-ča roba i usluga iz Koprivničko-križevač-ke županije i predstavnici Podravke. Kao što je naglasio čelni čovjek Podravke i koprivničke Županijske komore Miro-slav Vitković, sastanak je iniciran s ciljem da se na tržišnim principima otvori pro-stor za širu i kvalitetniju suradnju između Podravke i dobavljača roba i usluga iz Po-dravine i Prigorja. Naime, prema riječima člana Uprave Podravke Branka Vuljaka, prošle je godine 715 dobavljača iz našeg kraja ostvarilo promet s Grupom Podrav-ka u iznosu od 433,8 milijuna kuna, što čini promet od 26 posto svih domaćih dobavljača u našoj tvrtki. - Smatram da prostora za širu i kvalitet-niju, ozbiljniju i transparentniju suradnju ima i već će se početkom travnja vidjeti prvi rezultati ovog iniciranog sastanka, rekao je Vuljak.Inicijativu za ovaj sastanak pozdravio je i saborski zastupnik Stjepan Milinković te posebno istaknuo kako Podravka nikada nikome nije ostala dužna. Uz daljnji kvali-tetniji nivo suradnje s dobavljačima uslu-ga prijevoza, održavanja, nabave tehnič-kog materijala i ostalih usluga iz naše županije, Podravka je ozbiljnije krenula i u segment primarne proizvodnje.- Ove godine ćemo na 800 hektara u na-šoj županiji saditi sirovine koje će kasnije biti u brendiranim proizvodima Podrav-ke. Mislim da je uspješan spoj primarne proizvodnje i prehrambene industrije komparativna prednost Hrvatske prije ulaska u Europsku uniju, rekao je Miro-slav Vitković. (B. F.)

NOVOSTI 07

Podravka najcjenjeniji brand među hrvatskim kupcima

Lero – zlatni sponzor CMC Festivala u Vodicama

Prema rezultatima istraživanja mišljenja građana o proizvodima koji nude naj-bolji omjer kvalitete i cijene, Hrvati su na

prvo mjesto stavili Podravku – 16,5%, a slijede je Kraš – 11,2% i Vindija – 10,5%. Zanimljivo je da se pri samom vrhu još jednom smjestila Podravka i njezin brand Vegeta, a među Ri-bljim konzervama – Eva. Zaključak je to istra-živanja koje je provedeno pod nazivom “Best Buy Award”, a proveli su ga GfK, konzultantska kuća PriceWaterhouseCoopers i tvrtka Axios. Vodstvo tvrtke Best Buy Award Croatia pre-zentiralo je ovog tjedna rezultate istraživanja predstavnicima Podravke.

Cijelo istraživanje je složeno, obuhvaća 150 kategorija, no ključan je odgovor na pitanje: “Koji biste proizvod ili uslugu, ili kojeg biste proizvođača ili davatelja usluge u Hrvatskoj izdvojili kao onog koji pruža istovremeno vr-hunsku kvalitetu, ali i povoljnu cijenu?”. Također je zanimljiva činjenica da među naj-cjenjenijim brandovima u Hrvatskoj nema stranih kompanija, ali i to da su prvih sedam u ukupnom poretku isključivo prehrambe-ne kompanije (Vegeta i Eva ističu se kao brandovi u šumi naziva kompanija). Anketari ocjenjuju kako to puno govori o percepciji “najbolje kupnje” hrvatskih građa-

na, ali i da potvrđuje činjenicu da se mjeseč-na potrošačka košarica prosječnog Hrvata u velikoj mjeri sastoji od prehrambenih artika-la, dok za druge stvari nema novaca. Cilj istraživanja, kažu organizatori, bio je dobiti uvid u percepciju Hrvata o robnim markama proizvoda i usluga te proizvođača za koje se smatra da daju najbolji omjer kva-litete i cijene (tzv. best buy), ali i da se hrvat-ske kupce educira o tome što je to zapravo prava “najbolja kupnja”. Naime, u Hrvatskoj kao i u mnogim tranzicijskim zemljama, naj-boljom kupnjom se još uvijek smatra ili ono najjeftinije ili ono najskuplje.

Podravka je Zlatni sponzor CMC Festivala Vodice 2010. koji će trajati 18. i 19. lipnja. Na konferenciji za novinare odr-žanoj 17. ožujka u Zagrebu, član Uprave Podravke Marin

Pucar i izvršni direktor CMC Televizije Mario Kovač potpisali su ugovor prema kojemu će Podravka na festivalu predstaviti svoj brand iz asortimana pića - Lero. Na konferenciji su otkrivena i imena nekih od ukupno 22 izvo-đača koji će nastupiti u Vodicama, a 31. ožujka u 16 sati na CMC

Televiziji bit će objavljena imena svih izvođača. CMC Festival na-stao je na inicijativu izdavačke kuće Croatia Records, Hrvatske diskografske udruge te CMC Televizije, a osmišljen je kao revijal-ni festival hrvatske diskografije, koji je po svojoj koncepciji prvi i jedini takve vrste kod nas. Okuplja priznate domaće glazbenike koji se uključuju na poziv matičnih izdavačkih kuća, a sudeći pre-ma izvođačima, već je u začetku prepoznat kao jedan od rele-vantnijih glazbenih događaja godine.

RAZGOVOR08

Direktorica službe Priprema izvo-za Ljiljana Šapina zaposlila se u Podravki prije 25 godina. Radila

je u Financijama na poslovima refe-renta naplate izvoza u Službi deviznih

poslova, a potom postaje voditeljica Maloprodaje. Bogato poslovno iskustvo nastavlja u Gastro prodaji kao voditelj prodaje institucionalnim potrošačima, a neko je vrijeme radila i na mjestu po-

moćnika direktora prodaje zamrznutog programa.U službu Priprema izvoza koja je tada bila upravljačka služba Zajednički po-slovi tržišta došla je 2005. godine kao

Izazovi oplemenjuju rad

> Ljiljana Šapina, direktorica službe Priprema izvoza

Piše: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek

ambalažom, skladištima, prijevozom, institutom, kontrolom kvalitete, špedi-cijom. I osobito dobro surađujemo sa službama koje pokriva gospođa Katari-na Matijević, a koje su nama od izuzet-nog značaja za brzu reakciju kada nam nešto zatreba oko izvoza. Naime, zna se dogoditi da je kamion na granici, a još nešto dodatno zatraži carinska kontrola zemlje u koju izvozimo. Tada je nužno brzo reagirati. Informatika nas također veoma dobro prati i u vrlo kratkom vre-menu prilagodi sva informatička rješe-nja potrebna za bilo kakvu promjenu. I stalno su u traženju novih rješenja koja bi ubrzala i olakšala, kako onima na trži-štu, tako i nama koji izvozimo. Mi zaista možemo reći da naše potrebe razumiju i uvažavaju svi, od pojedinih službi u Podravki do Uprave i spremni su nam pomoći onog trenutka kada nam za-treba i veoma smo zahvalni na tome. To daje dodatne motive za rad.Može li se služba u budućnosti dalje razvijati s pretpostavkom da se pove-ćava obim poslovanja?- Služba se sigurno može razvijati jer svaki djelatnik koji radi u Pripremi izvo-za ima specifična i vrlo vrijedna znanja. Imali smo dosta odljeva kadrova zbog odlaska u mirovinu, ali su njihovi kolege preuzeli i njihove poslove, a došlo je i nekoliko novih mladih ljudi željnih zna-nja i rada te uz već postojeće kolegice i kolege vrlo brzo su se izuzetno dobro uklopili. Raditi u službi Priprema izvoza znači stalno učenje te stjecanje novih i vrijednih znanja. Vjerujte, svaki djelat-nik te službe je vrijednost koja se teško može zamijeniti. Radujemo se poveća-nju obima poslova i svako povećanje za nas je samo još jedan novi izazov.

Za kraj, kako se vi osjećate kao dugogodišnja Podravkašica? Tu, prije svega, mislim na vaša raz-

mišljanja o budućnosti kompanije.- Podravku vidim kao jaku internacio-nalnu kompaniju, odgovornu i socijalno osjetljivu. Podravka puno ulaže u kvali-tetu svojih proizvoda i stalno osluškuje želje i potrebe svojih potrošača, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, i sigurna sam da će oni to uvijek znati prepozna-ti. Ponosna sam što sam dio Podravke i znam da zaposlenici koji su danas u Po-dravki u službi Priprema izvoza i u svim njenim cjelinama, zajedno sa mnom di-jele ponos i odanost svojoj kompaniji, rekla je na kraju razgovora simpatična Ljiljana Šapina.

pomoćnik direktora službe, a pripaja-njem službe sektoru Logistika, kada je služba i dobila naziv Priprema izvoza, postaje direktorica službe. Bilo je to prije otprilike četiri godine. Inače, Ljiljana je diplomirala na zagrebačkom Ekonom-skom fakultetu, a sada je na poslijedi-plomskom znanstvenom studiju smjera Vanjske trgovine na istom tom sveučili-štu. Položila je sve ispite i trenutno piše magistarski rad na temu Korporativno upravljanje. Iz ovih prethodnih podata-ka vidi se kako Ljiljana ima vrlo bogato poslovno i životno iskustvo u Podravki. Kako funkcionira Služba pripreme izvoza, bilo je prvo pitanje za Ljiljanu.- Služba Priprema izvoza sastavni je dio sektora Logistika i pokriva sva tržišta na koja Podravka izvozi. Prioritetni zada-tak službe je tehnička priprema izvoza u dogovoru s našim internacionalnim poduzećima, njihovim planovima i potrebama. To uključuje svakodnevnu komunikaciju s tržištima, pripremu i pri-bavljanje sve potrebne dokumentacije koja je potrebna za otpremanje robe na tržišta (fakture, certifikati, uvjerenja o ispravnosti proizvoda, dokazi o pori-jeklu…), uvažavajući pravila i zakonske propise svake pojedine zemlje. Naša služba ima 22 zaposlenika – 19 u Ko-privnici i 3 u Zagrebu. Najveći dio ope-rativnih poslova odvija se u Koprivnici, a djelatnici u Zagrebu kontaktiraju prije-voznike kontejnerima i brodovima, pri-bavljaju dozvole u nadležnosti Hrvatske gospodarske komore, veleposlanstava pojedinih zemalja i specijalne dozvole prema specifičnim traženjima pojedinih zemalja. U službi se promptno i preci-zno prate sve zakonske promjene, kako u zemlji, a vezane na izvoz, tako i na svakom tržištu gdje izvozimo. Da bi se izvoz mogao nesmetano odvijati po-štujući zakonske procedure i carinske formalnosti, dio službe bavi se uvozom radi izvoza, dokazivanjem sljedivosti, u suradnji sa špedicijom tarifiranjem no-vih proizvoda, izdavanjem EUR-a1., koji omogućuje, ovisno o sastavu proizvoda i bilateralnim sporazumima sa svakom pojedinom državom s kojom je spora-zum potpisan, da kupci mogu uvesti naše proizvode bez plaćanja carine. U službi imamo ovlaštenog izvoznika što znatno olakšava i ubrzava otpre-

mu robe na tržišta s nižim troškovima. Treći segment službe pokriva poslove oko praćenja zaliha i desortiranosti na pojedinim tržištima. Svakog tjedna pri-premaju se podaci o zalihama o isteku roka po trećinama u Koprivnici za sva tržišta i podaci se šalju na svako tržište. To se radi u kontinuitetu već oko 5 go-dina i to je dovelo do toga da izvoznih proizvoda koji su zastarjeli uopće nema, a proizvoda kojima je isteklo dvije tre-ćine isteka roka ima tek sporadično i to se promptno rješava u dogovoru s trži-štem. Pratimo i desortiranost pojedinih tržišta i izvještavamo o tome nadležne direktore sektora. U tom dijelu službe vodi se i nadzorna knjiga izvoza.Koji su najčešći problemi u vašem po-slovanju, a tu, prije svega, mislim na prilično opsežnu papirologiju vezanu za carine, deklaracije itd.?- Ja to ne bih nazvala problemima, već izazovima koji uvijek znače nova sazna-nja koja oplemenjuju rad. S obzirom na vrlo česte zakonske promjene, osobito sada zbog prilagodbe zakona prema zakonima Europske unije, naravno da se svakodnevno događaju promjene u pripremama za otpremu robe – mije-njaju se izvozna pravila, dokumentacija, certifikati. Međutim, djelatnici službe Priprema izvoza imaju vrlo visoka i so-fisticirana znanja o svojim tržištima na koja izvoze i svaka promjena se vrlo brzo uvede. Još se nije dogodilo da ijedan proizvod zbog ikakve promjene nije isporučen.Kako su zadovoljni partneri s kojima surađujete?- Imamo izvanredne odnose s partne-rima s kojima surađujemo, sa špediteri-ma u svakoj pojedinoj zemlji, s kupcima s kojima se vrlo uspješno dogovaramo, a i s veterinarskim inspektorima. Tako-đer i s carinskim organima kojima smo dužni podnijeti svu dokumentaciju na uvid i koji kontroliraju izvoz Podravke. U neprekidnim smo kontaktima i s HGK te pojedinim ministarstvima i njihovim agencijama te smo vrlo zadovoljni tom suradnjom. No, posebno moram napo-menuti da imamo izvanrednu suradnju i u našoj kompaniji. S obzirom na karak-ter izvoznih poslova, usko surađujemo s nabavom, centralnom pripremom pro-izvodnje, proizvodnjom, kontrolingom,

RAZGOVOR 09

> Rad u službi Priprema izvoza znači stalno učenje te stjecanje novih i vrijednih znanja

ZAPOSLENICI10

Prije devet godina u Beogradu je osnovano Podravkino predstavništvo u kojemu danas radi oko 80 ljudi. Od dana osnutka ostali su raditi Dubravka Jevtić, Nevenka Sandić,

Zoran Jokanović i Katarina Petković. U razgovoru s rođenom Beograđankom Katarinom koja je jedno vrijeme živjela u Hrvat-skoj, na Pelješcu i kojoj je inače i tetka radila u Podravki saznali smo više kako se radi na srpskom tržištu, ali i kako se u Podravki može graditi karijera. Naime, Katarina je u beogradskoj Podrav-ki prije devet godina počela raditi kao tajnica, a danas je asi-stentica direktora prodaje. - Jako sam zadovoljna što sam u Podravki prošla nekoliko rad-

nih mjesta, od tajnice, službe fakturiranja i voditeljice te služ-be pa sve do asistentice direktora prodaje. Naime, na svim tim radnim mjestima stekla sam iskustva koja mi i te kako dobro dođu u prodajnom segmentu, gdje radim od 2006. godine. Sve u svemu, raditi u Podravki je jako lijepo, a moram naglasiti kako sam u našoj kompaniji upoznala i svog muža koji je na žalost sada bivši Podravkaš pa sam zbog svega toga i emotivno ve-zana za Podravku.Kakva je atmosfera na poslu?- Po meni, rijetke su tvrtke koje njeguju tako pozitivnu atmosfe-ru. Svi ljudi s kojima radim su sjajni i korektni, super surađujemo, imamo puno međusobnog razumijevanja. Također, vezano uz moj prodajni posao znamo organizirati razne team-buildinge na kojima često radimo od jutra do mraka, ali navečer se ipak ima vremena za druženje i opuštanje. Iako sada imam ukupno oko 16 godina radnog staža, nadam se da ću jednoga dana dočekati i mirovinu u Podravki. Tu bih pak htjela naglasiti kako sam počela raditi odmah nakon srednje škole, a zahvaljujući Podravki uspjela sam uz rad završiti i fakultet.Do sada ovo sve zvuči idealno. Zar nema nikakvih problema? Primjerice, kako ste zadovoljni primanjima?- Naravno, u svakom poslu ima lijepih i manje lijepih trenutaka, problema te čak povremeno i iznenađujućih trenutaka. Ali to su čari rada u prodaji, definitivno dinamika, rad s ljudima i kon-stantno učenje i usavršavanje. Što se pak tiče primanja, naravno u tom segmentu uvijek može više i bolje. Sigurno danas ne po-stoji nitko tko neće reći da bi plaće trebale biti veće, ali osobno sam zadovoljna. U ovo vrijeme krize koja trese naše društvo či-njenica je da nema nekih naznaka da će plaće biti veće, ali kada usporedim kako žive ljudi u nekim drugim tvrtkama, mislim da mi Podravkaši možemo biti zadovoljni.Katarina, kako se živi u Beogradu?- S jedne strane lijepo je živjeti u našoj metropoli, a s druge strane u tom gradu se stalno živi u nekom grču. Stalno smo u trci, nema opuštanja, a moj dodatni problem i problem moje obitelji je što živimo kao podstanari. No, meni je nekada bilo znatno teže jer je od početka osnivanja Podravke u Beogradu nas nekolicina radila, kako se kaže, od jutra do mraka. Danas je ipak Podravka u Srbiji znatno veća i organiziranija, a ja i sebe u bližoj i daljnjoj budućnosti vidim kao lojalnu Podravkašicu.Dobro, gdje onda vidite Podravku u budućnosti na srpskom tržištu?- Iako je Podravka već sada prehrambena kompanija, vodeća na ovim prostorima, našu kompaniju u budućnosti vidim puno, puno jačom i boljom te poželjnijom, u kojoj će raditi motivirani Podravkaši te rastom i uspješnošću svoje kompanije, osigurava-ti i sebi svijetlu budućnost, rekla je na kraju razgovora jedna od prvih Podravkašica u Srbiji Katarina Petković.

Podravka u Srbiji ima svijetlu budućnost

Piše i snimio: Boris Fabijanec

> Razgovor: Katarina Petković, asistentica direktora prodaje Podravka Beograd

NOVOSTI 11

Uspješna prezentacija jela na bazi Podravkinih proizvoda za tvrtku Pleter

Članovi osječkog izviđačkog kluba Javor posjetili Podravku

Sindikati daruju svoje članove u povodu Uskrsa

U zagrebačkom restoranu Pleter Podravkini promotori kulinarstva predvođeni svojim direktorom Dra-

ženom Đuriševićem organizirali su uspješ-nu prezentaciju jela na bazi Podravkinih proizvoda za 80-ak kuhara, šefove kuhinja i direktore nabave tvrtke Pleter. Na stolovima restorana našla se tom pri-godom, između ostalog, plata Danica, njoki s gorgonzolom, pileći rižoto, pisa-nica Štefani, svinjski medaljoni u umaku od gljiva, rolada od piletine punjena blitvom, goveđi file u tamnom umaku, mnogobrojni prilozi i kisele salate na bazi povrća, a za desert su posluženi kolači iz bogatog programa Dolcele – čokoladni Muffinsi, kremšnite, parfe i jogurt kocke te savijača od višanja i jabuka. Naravno,

gosti su bili više nego zadovoljni po-nuđenim delicijama, a samim time je promocija u potpunosti uspjela. Koliko je bila važna ova promocija najbolje po-kazuje i to što je tvrtku Pleter osnovala hrvatska Vlada i preko nje se vrši usluga gotovo kompletne prehrane MORH-a, a od nedavno ta tvrtka radi i za još neke državne institucije u segmentu prehra-ne, poput Porezne uprave. Tendencija im je pružanje usluga i još nekim vanj-skim korisnicima pa tvrtka predstavlja značajan potencijal u gastro segmentu. Zbog toga je i na prezentaciji bio direk-tor Podravkinog Gastra Marko Csik koji je istaknuo kako s Pleterom Podravka želi imati što kvalitetniju i dugoročniju po-slovnu suradnju. (B. F.)

Podravku su ovoga mjeseca u okviru svojih izviđačkih aktivnosti “Upoznajmo Hrvat-sku” posjetili članovi izviđačkog kluba Javor iz Osijeka. S ciljem vlastite edukacije, članovi ovog izviđačkog kluba došli su u posjet svojim ko-legama, članovima odreda izviđača Bijeli Javor iz Koprivnice. Bila je to ujedno i prilika za potpisivanje izviđačke Povelje prijateljstva koju su ove dvije izviđačke organizaci-je, uz nazočnost gradonačelnika Koprivnice Zvonimira Mršića, potpisale u Gradskoj vijećnici. Za svog boravka u koprivnici gosti iz Osijeka upoznali su se s Podravkom, zatim su razgledali Muzej prehrane, a pozitivne dojmove o Koprivnici i Podravki zao-kružili u Podravkinom rekreacijskom centru u Starigradu. (V. I.)

U povodu blagdana Uskrsa već se niz godina u Podravki provodi darivanje za-poslenika. Kao što smo već ranije pisali, Podravka je svojim radnicima darivala uskrsnicu u iznosu od 400,00 kuna u naravi, a u blagdansko ozračje darivanja uključili su se tradicionalno i sindikati koji djeluju u Podravki. Sindikat PPDIV odlučio je i ove godine da-rivati svoje članove pa su članovi PPDIV-a Sindikalne podružnice Podravka d.d. do-bili bon u vrijednosti od 300,00 kuna koji mogu uz predočenje osobne iskaznice iskoristiti za proizvode iz asortimana rob-nog centra KTC u Koprivnici. Ostale sindi-kalne podružnice PPDIV-a unutar Grupe Podravka svoje će članove tradicionalno darivati Uskrsnom šunkom.Nezavisni sindikat Podravke (HUS) svo-jim članovima poklanja uskrsnicu koju će moći realizirati u prodavaonici KTC-a u Koprivnici, u ulici Ivana Česmičkog na Danici. Uz predočenje osobne iskazni-ce, članovi mogu odabrati proizvode iz asortimana trgovine u vrijednosti od 300,00 kuna, a svoju uskrsnicu mogu re-alizirati u vremenu od 22. ožujka do 12. travnja ove godine. Sindikat koncerna Podravka (SINPOD) za svoje je članove pripremio prigodne pakete, šunku nadopunjenu sirom u vri-jednosti preko 250 kuna, koje će sindikat podijeliti svojim članovima.Na taj će način Podravka i sindikati pobolj-šati kućne proračune zaposlenika. (V. I.)

NOVOSTI12

Petnaestak ekipa na Memorijalnom turniru

Željka Orehovec ponovo najbolja koprivnička sportašica

To su u tradicionalnoj anketi Zajednice športskih udruga grada Ko-privnice odlučili sportski novinari i djelatnici koprivničkih klubova. Istovremeno je za najboljeg sportaša proglašen Sandro Frankol iz

Hrvačkog športskog kluba Podravka, dok su za najbolje momčadi iza-brani RK Podravka Vegeta i NK Slaven Belupo. U konkurenciji sportaša s invaliditetom najuspješniji su bili Damir Pravdić i klub Latica. Najuspješ-nija perspektivna sportašica u 2009. godini je Lea Vukojević (RK Podrav-ka Vegeta), a najuspješniji perspektivni sportaš u 2009. godini je Luka Mi-halec, HŠK Podravka. Svečanost proglašenja sportaša godine održana je u novoj sportskoj dvorani OŠ Antun Nemčić Gostovinski koja još nije dobila uporabnu dozvolu, ali će uskoro otvoriti svoja vrata učenicima i brojnim klubovima koji djeluju u gradu. Nagrade najboljim sportašima uručivali su gradonačelnik Zvonimir Mršić i predsjednica Zajednice sport-skih udruga grada Jasmina Stričević, koji su objavili i ustanovljenje godiš-nje nagrade za razvoj sporta. Prvi dobitnik je Krešimir Vrhoci za rad u ŠRK Koprivnica i organizaciju manifestacije Ribolovci svome gradu. (J. L.)

Tradicionalni Memorijalni turnir u malom nogometu posvećen osamnaestorici poginulih Podravkinih branitelja održan je u ožujku u koprivničkoj Sportskoj dvorani. Na turniru, kojeg je or-

ganizirala Udruga branitelja Podravke (UBIUDR), sudjelovalo je 15-ak ekipa iz Koprivnice, Varaždina i Splita. Prvo mjesto osvojila je ekipa Juha, drugo Splita, a treće Belupa. Za najboljeg strijelca proglašen je Ivica Dr-žaić, a vratara Miro Kapetanović. - Svake je godine sve veće zanimanje među Podravkinim braniteljima za ovakve turnire. Uskoro ćemo orga-nizirati i natjecanje u kuglanju, ali i u drugim sportovima, prije svega zbog druženja onih koji su sudjelovali u hrvatskom Domovinskome ratu, rekao je Mladen Pavković, predsjednik UBIUDR Podravka.

Najbolje ekipe na kraju natjecanja

NOVOSTI 13

Čokolino višebojci iz Nove Gradiške i Rijeke osvojili karte za Šetnju s dinosaurima

Novogradiška škola Ljudevita Gaja prošle je sezone dobila priznanje za najbolju navijačku atmosferu i

stoga je ponovo mogla ugostiti Čokolino višebojac. Učenici i nastavnici učinili su to na maestralni način – nadmašivši sami sebe. Navijanje je bilo još vatrenije, lica obojana još maštovitijim crtežima, veselje maskira-nih navijačkih skupina još bučnije, a vlastitu himnu Čokolino višebojcu ispjevanu lani sada su pjevali svi zajedno. Silina emocija i neskrivene radosti iznenadila je i Niko-lu Jurčevića, osvajača brončane medalje na svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, danas člana stručnog stožera hrvatske reprezentacije koji je biranim rije-čima pohvalio projekt Podravke i Sportskih novosti pokrenut na inicijativu njegovog vatrenog kapetana Zvone Bobana. Osim navijača, odlični su bili i plesači koji su uvjež-bali koreografije na temu najpoznatijih na-vijačkih songova, časna sestra Mihaela koja je uz gromoglasnu podršku s tribina vješto zabila penal popularnom Juri te mala Lana Kao koja je u stihovima opjevala svijet po

svom. A višebojci su doslovce ginuli na tere-nu za svaki bod. Deblji kraj u tome izvukao je Antun Severović iz sedmog razreda koji je uganuo gležanj. Morala je uskočiti njegova zamjena, a Antun je jedva susprezao suze zbog peha. Naime, na prošlogodišnjem Čokolino višebojcu finale mu je izmaklo za dlaku, jer je izgubio u pripetavanju. No Lino je otjerao tugu s njegovog lica dodijelivši mu dvije karte za Šetnju s dinosaurima u zagrebačkoj Areni. Medvjedić Lino kojeg su učenici OŠ Ljudevita Gaja doslovce izljubili od glave do pete, nagradio je i 6.b razred za najoriginalniju grupnu masku. Uz Čokolino napitak darovao im je i pozivnicu na veliko finale na kojem će njihovu školu predstav-ljati Andrea Klarić i Tomislav Valentić, oboje iz 6.c razreda.Na Šetnju s dinosaurima u zagrebačku Are-nu poći će i Riječani Vanja Vučković, koja je u reperskom stilu predstavila svoj rad na temu „svijet po tvom“ te Ivan Vujević i Ana Pol koji su pobijedili u sportskom dijelu Čokolino višebojca u OŠ Ivana Zajca. A u školi je po-bijedila radost. I kod velikih koji su odavno

izašli iz đačkih klupa i kod malih koji su na najljepši način uvidjeli kakve nezaboravne trenutke može pružiti škola. Mirza Džomba, legendarni rukometaš i Ana Vilenica, sve po-pularnija glumica, ponovo su došli u svoju osnovnu školu, prošli kroz razrede u kojima su stjecali prva znanja, oduševivši ne samo sadašnje učenike, nego i svoje bivše učitelje. Svi su im željeli stisnuti ruku, slikati se s nji-ma, upitati ih čega se najviše sjećaju, kakve su ocjene imali, pamte li prve ljubavi…

Ravnateljica škole Branka Mencer na-prosto je sijala od zadovoljstva i odlu-čila da među učenike svoje škole upiše

i Dražena Turinu Šajetu, koji se kao poznati “čokolinoljubac” pridružio Čokolino višeboj-cu. Ana, Mirza i Šajo s ogromnim osmjesima na licima dva su sata djeci dodavali lopte, pomagali im u potezanju užeta, zabavljali ih svojim dosjetkama, dijelili im nagrade. Vrckava atmosfera puna pobjedničkog duha osvojila je i članove Uprave Podravke i Sportskih novosti Krunoslava Bešvira i Janka Goleša, koji su i ovom prilikom potvrdili da prekrasna Čokolino priča ide dalje. (J. L.)

Blanki drugo svjetsko dvoransko zlatoNakon što je osvojila dvostruku svjetsku krunu na otvorenom, Blanka Vlašić

ponovila je to i na svjetskom dvoranskom prvenstvu. Drugu zlatnu medalju osvojila je u Dohi, obranivši tako zlato osvojeno prije dvije godine u Valenci-

ji. Tako je Blanka postala prva koja je uspjela pobijediti na posljednja četiri svjetska prvenstva. Do pobjedničkog postolja Blanka je došla premoćno. Iz prve je preskoči-la sve visine uključujući i onu pobjedničku od dva metra koja je bila nedostižna za njene konkurentice. Iza nje plasirala se Španjolka Ruth Betia, dok je bronca pripala Amerikanki Howard. – Blanka je u Dohi uz izvrsnu fizičku pripremljenost pokazala i psihičku stabilnost, jer nije podlegla medijskim pritiscima te je pokazala da je snaž-na i doista najbolja – rekao nam je po povratku iz Dohe otac i trener Joško Vlašić.

NOVOSTI14

Kako korisno iskoristiti svoje slobod-no vrijeme pokazao je Vlado Ša-barić koji je već više od 16 godina

konobar u Podravkinom ugostiteljstvu. Uputivši se u proljetno jutro u Pivnicu Kraluš, Vladu smo zatekli na svojem uo-bičajenom poslu, no okruženog s puno prigodnih uskršnjih aranžmana, koje on zajedno sa svojom suprugom Šteficom osmišljava i izrađuje. Prekrasni, unikatni i pomalo neuobičajeni su aranžmani koje poklanja poznanicima i pri-jateljima, a nešto ih, kako kaže, završi i na trži-štu. Svoj talent otkrio je unazad šest godina, od kada svaki dan i svako slobodno vrijeme koristi za izradu aranžmana, adventskih vije-naca i ukrašavanje različitih predmeta. - Uzimam sve ono što se inače baca, raz-bijeni tanjur, razbijenu čašu, odbačenu granu... i na njima osmišljavam svoju ide-ju ukrašavanja ili oslikavanja. Ideju koju osmislim u konačnici dotjeruje supruga

Štefica. U povodu ovogodišnjeg Uskrsa na starom sam trsu, kojega je u vinogra-du iskrčio moj otac, uz ispuhana prava jaja koja sam oslikao koristeći više boja, osmislio uskršnje aranžmane koje je na kraju dotjerala moja supruga. Ljudi su po-kazali veliki interes za njih, tako da sve što uradim ubrzo i ode, govori Vlado koji u šali dodaje noseći kavu gostima – Ja sam vam veliki živčenjak, pa se osmišljavajući i izrađujući ove aranžmane smirujem.Danas već priprema vrbovu šibu koju će osušiti i oguliti kako bi od nje dobio bijelo drvo koje će opet iduće godine koristiti za izradu novih aranžmana. Svaki aran-žman je unikat za sebe i nema dva ista. Objasnio nam je da najprije izradi jedan za sebe, a zatim krene raditi više njih. Na kraju nam je priznao da otkako radi ove aranžmane, kada posjećuje prijatelje, ne kupuje poklone jer sve uvijek obraduje svojim originalnim poklonima.

Dobro prihvaćene večeri poezije i glazbe u Pivnici “Kraluš” nastavljene su u utorak, 16. ožujka. Prostore popularnog Podravkinog ugostiteljskog objekta u večernjim satima

ispunili su stihovi i pjesme Marice Hasan te glazba na gitarama u izvođenju učenika Glazbene škole “Fortunat Pintarić” iz Kopriv-nice. Uz samu autoricu Maricu Hasan, njezine stihove, do sada objavljene u pet knjiga kazivale su i Marijanka Miholek, Milica Pocza, Ivo Kovač Kaj, Ankica Bistrović, Tereza Salajpal, Katica Ra-jić-Popijač, Marija Hegedušić i Domagoj Švabek. Sljedeća večer poezije i glazbe u Pivnici “Kraluš” u organizaciji literarne sekcije KUD-a Podravka održat će se u travnju.

> Podravska reč Marice Hasan

Ideje nastaju iz odbačenih predmeta

Večer poezije i glazbe u Pivnici “Kraluš”

Uskršnja izložba slika i pisanicaPrigodna uskršnja izložba slika i pisanica postavljena ispred Po-dravkinog restorana prehrane u Koprivnici, tematski je vezana uz najveći kršćanski blagdan Uskrs. Slike je izložila Štefanija Vulić iz Delova, a Mirjana Posavec izlo-žila je pisanice, simbol Uskrsa, znak ljubavi ili privrženosti, pro-ljetnog buđenja i novog života. Mirjana Posavec zaposlena je u Podravki, u Kontroli kvalitete gdje na istim poslovima radi već dugi niz godina, a u slobodno vrijeme bavi se još i heklanjem, štrikanjem i izradom tapiserija. Izložene pisanice rađene su u decoupage tehnici (salvetna tehnika) i „heklanjem“ ispuhanih jaja. Izložba se može razgledati do 9. travnja, a slike se mogu ku-piti po prigodnoj cijeni. (A. V.)

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je-dan je od najčešćih psihijatrijskih po-remećaja, a njegova učestalost u općoj

populaciji je 2 do 3%. Najčešće počinje oko 20-te godine života, s podjednakom učestalošću kod žena i muškaraca. Može se javiti i u znatno ranijoj dobi. Uz ovaj poremećaj često se isto-vremeno javljaju i drugi poremećaji, posebice depresija i socijalna fobija. Opsesije su neželjene ideje, slike ili impulsi koji se uporno ponavljaju, a osoba ih doživljava kao “neželjene”. Kompulzije su ponavljajuća stereoti-pna ponašanja ili radnje koja se moraju provo-diti prema određenim pravilima. Izvršavanjem tih radnji osoba pokušava smanjiti svoj osjećaj nelagode i tjeskobe, no prilikom provođenja sa-mih radnji ne osjeća nikakav užitak niti na kraju dobiva osjećaj da taj “zadatak” može završiti ili ispuniti. Jednu skupinu čine bolesnici s opsesijama o pr-ljavštini i zarazi, a njihovi se rituali obično odnose na kompulzivno pranje i izbjegavanje zaraženih predmeta. Drugu skupinu čine bolesnici s pato-loškim brojanjem i kompulzivnim provjerava-

njem, dok se u trećoj skupini nalaze opsesivni bolesnici bez kompulzija. Neki bolesnici (naziva ih se “hrčci”) ne mogu ništa baciti zbog različitih strahova vezanih uz čin bacanja. Kod većine su istovremeno prisutne opsesije i kompulzije. Posljedica opsesivnih misli obično su kompul-zivni rituali koji uključuju npr. pretjerano pro-vjeravanje, pranje ili brojanje. Kompulzivnim ritualima pokušava se smanjiti osjećaj tjeskobe, no osoba koja provodi te rituale osjeća kao da ih čini pod prisilom. Rituali su različiti, a uključu-ju provjeravanje, pranje, brojanje, ponavljanje, izbjegavanje te općenito težnju savršenstvu. Ta-kve osobe brinu zbog prljavštine ili zaraze i silno se trude izbjeći ih. Stalno provjeravaju jesu li npr. ostavili upaljeno glačalo ili štednjak ili otključana vrata. Usprkos stalnim provjerama, njihova se sumnja ne smanjuje, nego se ponekad i pove-ćava, a pokušaj da ritualima kontroliraju svoju tjeskobu često dovede do suprotnog ishoda – rituali na kraju “kontroliraju” oboljelu osobu. Npr. ako su rituali vezani uz opsesiju nečistoćom, rad-nje pranja ruku počinju se sve više ponavljati. Kako opsesije često uključuju zabrinutost o

tome da bi se nekoga moglo ozlijediti (npr. da bi nekako mogli skriviti nesreću) ili strah od kon-taminacije, osoba izbjegava situacije u kojima bi se nešto takvo moglo dogoditi. Od rituala najčešći su potreba za ponavljanim provjera-vanjem stvari, dodirivanjem stvari, brojanjem, razmišljanja da će se bližnjima dogoditi neko zlo ili nametanja misli koje su zabranjene osobnim vjerskim uvjerenjima, preokupiranost redom i simetrijom, gomilanje nepotrebnih stvari, itd. Osobe s agresivnim mislima i porivima strahuju od njih i velik dio vremena provode kontrolira-jući ih, no ne sprovode ih u stvarnosti. Smatra se da se u podlozi većine opsesija nalazi osjećaj srama i potreba za cjelovitošću.

Ranije se smatralo kako je ovaj poremećaj prilično rijedak, no razlog tome bilo je nedovoljno poznavanje i prepoznavanje

simptoma, a oboljeli su često tajili svoje smet-nje i nisu tražili stručnu pomoć. Budući da su osobe zahvaćene ovim poremećajem svjesne besmislenosti svog ponavljajućeg ponašanja i nametajućih misli, to su dodatni razlozi koji do-vode do odgođenog traženja stručne pomoći.

SAVJET LIJEČNIKA 15

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

učestalost i klinička slika

Piše: dr. Tihana Jendričkowww.zdravobudi.hr

> Posljedica opsesivnih misli obično su kompulzivni rituali koji uključuju npr. pretjerano provjeravanje, pranje ili brojanje

Za Uskrs se širom Europe kuhaju i boje, a potom sakrivaju i uz bučno veselje traže, uskršnja jaja. Jaje je od

pradavnih vremena simbol plodnosti, obi-lja, proljeća i novog života, pa su ih primje-rice mnogo prije pojave kršćanstva ljudi međusobno razmjenjivali kao prigodni simbol novih početaka. U srednjem vijeku za Uskrs su gospodari darivali svoje sluge običnim jajima, a oni okrunjenih glava svoje su podanike za vjernost nagrađivali jajima ukrašenim zlatnim listićima. Uskršnje se pi-sanice pojavljuju tek kasnije, a izgleda da su se jaja počela kuhati i bojiti iz vrlo praktičnih razloga. Kako se nekad u vrijeme 40-dnev-nog posta uz meso, mlijeko i sir nisu smjela jesti ni jaja, ljudi su ona koja su u tom razdo-blju snesle kokoši morali nekako sačuvati za poslije. Stoga su ih prije nego što su postala neupotrebljiva skuhali i produžili im vijek trajanja, a da bi ih potom mogli razlikovati od onih sirovih, u vodu za kuhanje dodavali su biljke koje su ih obojile, primjerice lupinu luka, špinat, ciklu i slično. Već od 12. stoljeća jaja su se tradicionalno počela bojiti na uskršnju subotu, da bi se potom s ostalim namirnicama stavljala u uskršnju košaricu i nosila u crkvu na po-svećenje. Nekoliko stoljeća kasnije nastao je običaj da djeca na uskršnju subotu tra-

že obojena jaja koja su odrasli sakrili oko kuće i u vrtovima. U početku se iz tko zna kojih razloga djeci govorilo da jaja u vrto-ve donose lisice, rode i kukavice, a ne ko-koši. Nešto kasnije, u 16. stoljeću najprije u Njemačkoj, ta se važna uloga, naravno, ne bez razloga počela pripisivati uskršnjim zečevima koji su početkom proljeća, sa svojim tek okoćenim brojnim potomcima u potrazi za hranom, neustrašivo jurišali na okućnice i vrtove prepune mladog i sla-snog proljetnog zelenila. Naravno, zec je kao neobično plodna životinja koja dobi-va potomke i do osam puta godišnje, bio simbol života, plodnosti i prije nove ere, primjerice još u starom Egiptu.U 19. stoljeću uskršnji zec se počinje pojav-ljivati i u dječjim slikovnicama te se na nje-govu sliku i priliku počinju izrađivati prve igračke i slastice od marcipana i čokolade. No, osim što je postao uskršnji simbol koji djeci donosi šarena uskršnja jaja, zec se, uglavnom pečen, početkom 16. stoljeća sve više počinje pojavljivati i na bogatom uskršnjem stolu koji je do tada bio neza-misliv bez janjetine. No, unatoč tome što nestaje kao blagdansko pečenje, janje kao omiljeni uskrsni simbol koji utjelovljuje ne-vinost Krista (za Uskrs sresti janje na putu nekad je značilo veliku sreću!) ipak ostaje

na svečanoj uskrsnoj trpezi. Lik uskršnjeg janjeta, simbola nemoći i smrti nevinog Krista, otiskuje se u maslacu ili na kruhu za svečani uskršnji doručak i ko-risti za prigodne uskršnje kolače i peciva. K tome, uskršnje janje postaje omiljeni motiv i na tradicionalnim uskršnjim svijećama. Uskršnje svijeće koje su se za tu prigodu bogato ukrašavale i s motivima križa, stabla, goluba i sunca, simboliziraju Isusa, njegovu pobjedu nad zlom i nadu u novi život.

Tradicionalno, na Veliki petak, u crkvi su se gasile sve svijeće u spomen da je Isus umro, a njegovo svjetlo nesta-

lo, a na uskršnju su se nedjelju opet palile simbolizirajući njegovo uskrsnuće i povra-tak. Običaj da se u uskršnjoj noći zapaljene svijeće unose u mračnu crkvu i ponovo je osvjetljavaju, jer Bog je svjetlost, potje-če još iz 4. stoljeća. Iz istih razloga, u noći sa subote na nedjelju, palile su se i još se uvijek pale simbolične uskršnje vatre. Već stoljećima, navečer ljudi sakupljaju drva koja su im ostala od ogrjeva te na što vi-šem brijegu nastoje zapaliti što veću vatru (krijes ili vuzmenku), kako bi je vidjelo što više ljudi, jer svakoga tko u uskršnjoj noći ugleda njenu svjetlost očekuje sreća, dok će svatko tko kući ponese njen pepeo biti zaštićen od bolesti i svakog drugog zla.

COOLINARIKA16

> U 19. stoljeću uskršnji zec se počinje pojavljivati u dječjim slikovnicama

Uskrsni simboliAutor: Valerija Rodek - http://valika.coolinarika.com/

COOLINARIKA 17

> Za Uskrs valja skuhati šunku i jaja, naribati hren, ispeći blagdanska peciva i kolače. Među njima svakako je i uskrsna pletenica ukrašena kuhanim jajima. Prava ljepotica za vaš blagdanski stol

Uskrsna pletenica Sastojci:20 g svježeg kvasca

80 g šećera

250 ml mlijeka

600 g Pšeničnog glatkog brašna tip 550 Podravka

1 žličica soli

2 žličice naribane korice limuna

2 jaja

Za premazivanje:1 razmućeno jaje

Za ukrašavanje:3-5 kuhanih jaja

Posluživanje: Uskrsna pletenica nosi se na blagdan u crkvu i jede za “vuzemni fruštruk”.

Savjet: Tijekom pečenja pletenicu prekrijte papirom da ne bude pretamne boje

Vrijeme pripreme: 2 h

Energetska vrijednost na 100 g: 241 kcal / 1007 kJ

1 Kvascu dodajte žličicu šećera i malo toplog mlijeka, razmutite i pustite da se diže 5 minuta.

2 Brašnu dodajte sol, šećer, limunovu koricu, dignuti kvasac, jaja i pre-ostalo mlijeko. Izradite glatko tijesto i ostavite pokriveno na toplom mjestu da se diže dok se volumen ne udvostruči.

5 Pletenica može biti duguljasta, okrugla ili u obliku srca. Pripre-mljenu pletenicu pustite da se diže oko 15 minuta, a zatim je pecite u pećnici zagrijanoj na 180°C oko 40 minuta.

3 Dignuto tijesto premijesite i podijelite na 3 ili 4 dijela, ovisno od koliko dijelova želite isplesti pletenicu.

4 Ispletite pletenicu. Na pletenicu rasporedite kuhana jaja (ili oboje-ne pisanice) te je premažite razmućenim jajetom.

Priprema:

Obavijest o prodaji deterdženta

MOZAIK18

Odjel prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da orga-nizira prodaju deterdženata proizvođača SAPONIA - Osijek, uz mogućnost plaćanja na 3 rate putem ustega na plaći i to:

- Deterdžent FAKS aquamarine, pakiranje 10 kg po cijeni od 103,32 kn/pakiranje- Deterdžent RUBEL, pakiranje 10 kg po cijeni od 86,10 kn/pakiranje- Omekšivač Ornel Romance, pakiranje 5 litara po cijeni od 35,67 kn/pakiranje- Ornel 4 x koncentrat Calming, pakiranje 5 litara po cijeni od 59,04 kn/pakiranje- Tipso extra, pakiranje 5 litara po cijeni od 38,75 kn/pakiranje- Likvi automat tabs 4u1 (32 kom.), pakiranje po cijeni 44,46 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 1. travnja na tel. 651-781 ili 651-954 i na e-mail: mirjana.cahunek@podravka.hr

Napomena: Podjela deterdženta odvijat će se 8. travnja od 13.30 do 15.30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolodvorska 1.

EUROSPUŽVA d.o.o. Dravska bb

48000 KOPRIVNICATel/fax: 048/647-070

Sindikalna prodaja asortimana Eurospužve u Domu željezničara Koprivnica 29. i 30. ožujka 2010. u 6

mjesečnih rata za zaposlenike Podravke, Belupa i Danice.

Eurospužva nudi i poseban popust u povodu Uskrsa, akcijske cijene ručnika, posteljine i plahti te veliki

izbor stolnjaka od damasta.

Tradicija i kvaliteta s domaćih polja

Francuska salata

MOZAIK 19

400 g krumpira200 g mrkve280 g Graška Podravka150-200 g Krastavaca rezanih na kocki-ce Podravka150 g gotove majoneze1-2 žlice kiselog vrhnjasol, papar u prahu

Oguljeni krumpir narežite na kockice, stavite u kipuću posoljenu vodu i kuhajte oko 10 minuta (da krumpir omekša), oci-jedite i ohladite. Mrkvu isto tako narežite na kockice i zajedno s graškom skuhajte. Ocijeđeno kuhano povrće dobro ohladi-te i stavite u zdjelu. Dodajte krastavce re-zane na kockice, majonezu, kiselo vrhnje, papar u prahu, po potrebi još posolite i lagano izmiješajte. Francusku salatu do-bro ohladite i poslužite uz pečena mesa ili hladne nareske.

Složenost: jednostavno.

Podravka je oduvijek sinonim sigurnosti i kakvoće, vrhun-skog okusa i praktičnosti proizvoda. Asortiman sterilizira-nog povrća Podravka odgovor je na vašu potrebu za uku-

snim, brzim i kvalitetnim jelom. S domaćih polja koriste se mladi i sočni plodovi posebno probranih i uzgojenih sorti, najbržim putem transportiraju do prerađivačkog pogona na suvremenu i po namirnice nježnu tehnološku obradu, a sve u svojstvu očuva-nja hranjivih sastojaka i autentičnog okusa povrća. Tako uz bogatstvo vitamina i minerala tijekom cijele godine, šte-dite vrijeme namijenjeno nabavkama, pripremi zimnice i imate uvijek u tren oka gotovo i hranjivo jelo. Podravka sterilizirano po-vrće možete jesti samostalno u obliku salate, koristiti ga za pri-premu priloga, finog variva ili kao dodatak već gotovim jelima.

Delikates krastavci rezani na kockice Vođena inovativnošću i zdravim stilom života, Podravka je asortiman obogatila hrskavim, ukusnim, čvrste konzistencije, prepoznatljivog okusa i dekorativnog izgleda delikates krastav-cima rezanima na kockice. Prikladni za raznovrsnu upotrebu, poseban će okus dati hladnim i toplim umacima, preljevima i salatama. Vrlo su cijenjeni zbog svoje sočnosti i ugodno osvježa-vajućeg okusa, korisni za organizam zbog mineralnih sastojaka. Na etiketi proizvoda predložena su 4 recepta koja možete kom-binirati tijekom cijele godine. Delikates krastavci – za gurmane koji uživaju u jelu. Dobar tek želi Vam Podravka!

Podravkin restoranJelovnik za ožujak i travanj

29. 03. ponedjeljak Varivo grah s kiselim kupusom, kuhani hamburger

31. 03. srijeda Pohana pureća prsa, krumpir seljački, salata

07. 04. srijeda Pečena svinjetina, krumpir dinstani, salata

02. 04. petak Juha, prženi oslić, krumpir salata

30. 03. utorak Đuveč, rizi - bizi, salata

06. 04. utorak Varivo mahune, kuhana kobasica, voće

01. 04. četvrtak Mađarski gulaš, kolač

08. 04. četvrtak Juneći ragu, kukuruzni žganci, salata

09. 04. petak Ćufte u rajčici, pire krumpir, kolač

CRTA: Ivan Haram

ija - Hans

Kolač od ananasaŽumanjke, šećer i maslac pjenasto

izmiješajte. Dodajte mljevene ora-he i snijeg od bjelanjaka te lagano

promiješajte. Smjesu izlijte u lim za peče-nje (20x32 cm) koji ste obložili papirom za pečenje i pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C 25 minuta. Pečeni biskvit izvadite iz lima i ohladite. Na biskvit položite kekse namočene u sirup iz kompota ananasa, zatim položite kolutove ananasa tako da popune sve praznine. Šlag izmiješajte električnom miješalicom do željene čvrstoće i premažite preko pripremlje-nog kolača. Kolač dobro ohladite i poslužite.

Sastojci:140 g maslaca140 g šećera4 jaja100 g mljevenih oraha20 kom. Petit keksa (160 g)1 Kompot od ananasa Podravka 400 ml Šlaga 5+ Dolcela

Savjet: Biskvit možete premazati džemom ili marmeladom pa će keksi bolje prianjati na biskvit.

Vrijeme pripreme: 50 minuta.

Količina: za 20 kocki