srednja Škola slunjss-slunj.skole.hr/upload/ss-slunj/newsattach/1092/skolski… · web viewdio...

SREDNJA ŠKOLA SLUNJ

Srednja škola Slunj

Školski kurikulum

Školska godina 2011/2012.

Slunj, 15. rujna 2011.

Na temelju članka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine" 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. i 90/11.) i članka 37. Statuta Srednje škole Slunj, Slunj, Školska 22, Školski odbor Srednje škole Slunj na sjednici održanoj 15. rujna 2011. godine, uz prethodno mišljenje Vijeća roditelja, a na prijedlog Nastavničkog vijeća donosi:

Školski kurikulum

za školsku godinu 2011/2012.

1. Uvod

Ustanovljenjem specifičnog odnosa, koji je posljedica dugotrajnog društvenog procesa oblikuje se i ukupan školski sustav kakav danas poznajemo. Temeljni dokument, u kojem su dane polazišne sastavnice kurikularnog sustava u hrvatskom odgoju i obrazovanju je Nacionalni okvirni kurikulum. Ostvarenje društveno definiranih zadaća škole zahtijeva traganje za uspješnim načinima odgoja i obrazovanja, kao što su: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja, strategije, metode, vrjednovanje učeničkih postignuća te vrjednovanje i samovrednovanje ostvarivanja nacionalnog i školskog kurikuluma koje je istodobno provjerljivo.

Škola, iako dio nacionalnog sustava, kao samostalna ustanova djeluje i kao poseban sustav individualnih osobina uklopljena u specifično okružje te podiže na zavidnu razinu svoju djelotvornost zadovoljavajući potrebne društvene, obrazovne, kulturne i ine interese tog okružja.

Kvalitetan kurikulum povećat će učinkovitost škole u zadovoljavanju potreba učenika, roditelja i profesora. Posebno se mora naglasiti da svi oni moraju preuzeti odgovornost za djelotvornost rada, postizanje rezultata, a time i ostvarenja temeljnih ciljeva Škole. Izostanak bilo kojeg od ovih subjekata ili njegova neodgovornost, polučit će neuspjeh.

Svaka škola ima svoju posebnost kao institucija u kojoj je utemeljena nastava i školski odgoj, a što je i osnova za razvoj školskog kurikuluma. Istovremeno škola je i društvena institucija jer je uklopljena u cjelokupni društveni sustav (od lokalnog, preko regionalnog do nacionalnog).

Nacionalnim standardima i okvirnim kurikulumom postavljeni su okviri djelovanja škole. Unatoč tome svaka škola je subjekt koji donekle sam upravlja svojim životom. Postoji recipročan utjecaj škole i društva iz čega proizlazi i njezina specifičnost obzirom na uže i šire okružje i utjecaj društva na školu te povratan utjecaj škole na sve segmente društva.

Za izgrađivanje i razvoj kurikuluma Srednje škole Slunj potrebno je krenuti od osnovnih funkcija škole. Ugradnja tih funkcija u polazišta pri izgradnji školskog kurikuluma u biti određuje njegovu osnovnu strukturu koja postaje temelj za definiranje ciljeva unutar školskog kurikuluma.

2. Temeljne funkcije škole

Reprodukcijska funkcija škole podrazumijeva ciljanu reprodukciju postojećih sadržaja i oblika, kao nastojanje za očuvanjem postignutog i na osnovama toga daljnji razvoj i dogradnju.

Srednja škola Slunj, nakon oslobađanja okupiranih područja, nastavlja radom 1996. godine i postepeno s povratkom prognanika i izbjeglica kvalitativno i kvantitativno se razvija i ugrađuje u postojeći hrvatski obrazovni sustav, pri tom intenzivno radeći na stvaranju i razvoju materijalnih i kadrovskih uvjeta. Škola se isto tako prilagođava potrebama lokalne zajednice za deficitarnim kadrovima. U proteklih desetak godina zabilježene su velike promjene u sadržaju obrazovanja (za pojedina zanimanja), a što je karakteristično za obrazovanje na razini države. Tako je do sada škola obrazovala, uz četverogodišnja zanimanja i obrtnike. U školskoj godini 2011/12. upisan je veći broj učenika nego prošle školske godine. Upisani su učenici u obrtnička zanimanja po jedinstvenom modelu obrazovanja (5 automehaničara, 6 tokara i 6 strojobravara). Ohrabruje činjenica da postepeno raste interes za gimnaziju (uz neznatna variranja u pojedinoj godini), što jamči nastavak obrazovanja tih učenika i povratak visokoobrazovnih kadrova na ovo područje, što bi svakako utjecalo na razvoj lokalne zajednice i regije. Osim razreda opće gimnazije upisana su još dva programa u četverogodišnjem trajanju: tehničar za računalstvo i ekonomist

Humana funkcija škole

Škola nije samo mjesto učenja, nego i mjesto življenja učenika i nastavnika. Zato Škola mora zadovoljiti očekivanja učenika, nastavnika i roditelja i ne usredotočiti se samo na brigu za reprodukcijsku funkciju. Škola mora sudjelovati i u kreiranju aktivnosti učenika nakon nastave nudeći im zanimljive izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, usmjeravajući ih na organiziranje slobodnog vremena, odmora, sudjelovanje u humanitarnim aktivnostima, volontiranje u zajednici, zatim na izbor zabave, športa i sličnih aktivnosti.

Personalizacija se označava kao proces nastajanja jedinstvene osobe. Socijalizacija teži uključivanju pojedinca u društvene skupine, a zadaća škole je da pomogne učeniku u isticanju osobnih motiva, sklonosti i mogućnosti kao pripremu za humanizaciju svog života.

Škola mora biti subjektivno, ali i objektivno, projekt sretnog odrastanja i sazrijevanja učenika i to posebno u doživljavanju zajednice.

Programi kurikuluma Srednje škole Slunj, uz poučavanje i odgojne zadaće uvelike služe socijalnim učincima, a posebno se ističe humana zadaća škole. U to će posebno biti uključena stručno-pedagoška služba škole koordinirana od strane ravnateljice škole.

Detaljniji opis provedbe humane funkcije škole bit će obuhvaćen u sadržaju kurikuluma i metodologije nastavnih procesa.

Pedagoška funkcija škole

Zadaća Škole je da odgaja mladi naraštaj za samostalnost i zrelost. Ova je zadaća pedagoška funkcija škole, a teži za slobodom i samostalnošću osobe, ovisno o društvenoj potrebi obrazovanja (nacionalni kurikulum). Pedagoška funkcija, kao pojam, u sebi sadrži dvije temeljne ideje koje planiramo realizirati u procesu provedbe plana ovog kurikuluma:

1. emancipacija – razvojna zadaća pojedinca nije jednostavno cilj učenja koji se ostvaruje nekim nastavnim predmetom. Emancipirana osoba slobodna je od svake vrste uzoraka kontrole i vođenja vlastite osobnosti.

2. Zrelost – je učinak osobne emancipacije. Onaj tko je zreo može samostalno i samosvjesno misliti, osjećati i postupati.

Zrelost i emancipaciju učenika nije moguće postići u jednoj školskoj godini. To su dugoročne zadaće za koje im škola može dati temelje i smjernice kako nastaviti raditi na sebi tijekom cijelog života i učenja.

3. Usmjerenost Škole prema kompetencijama

Ima velik broj razloga da se ponovno počne isticati važnost moralnih i kulturnih dimenzija odgoja i obrazovanja koje omogućuju svakoj osobi da spozna sebe i individualnost drugih ljudi, za što je potrebno znanje, kritičko promišljanje i samouvid. Stoga bi obrazovanje trebalo udovoljiti zahtjevima razvoja znanosti i tehnologija, ali i upoznavanju okoline te razvitku sposobnosti koje svakom čovjeku omogućuju uključivanje u zajednicu i djelovanje kao člana obitelji, građanina djelatnog člana društva. Središnje pitanje koje si postavljaju školski djelatnici je kako danas najbolje pripremiti mladi naraštaj za život. Naime, zadnjih godina bilježimo nagli razvoj znanosti i tehnologije koji je popraćen «informacijskom eksplozijom». Informacije nastaju neslućenom brzinom. Usporedo ovom nevjerojatnom proizvodnjom znanja događa se i tehnološka eksplozija u širenju informacija. Čini se da je nemoguće i pomisliti kako bi se u školama učenike moglo naučiti količinu gradiva koja bi predstavljala neki veći postotak današnjeg ukupnog znanja i samo mali dio informacija koje će trebati znati tijekom života.

Razvoj društva temeljen na znanju i proces globalizacije, naročito jačanje svjetskog tržišta i konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na području društvenog života i života pojedinca: kulturi, znanstvenomu i tehnološkomu razvoju, gospodarstvu, društvenoj povezanosti, položaju i ulozi pojedinca kao građanina te njegovu osobnomu razvoju.

Iz svega navedenog slijedi zaključak da je došlo do promjene temeljne svrhe odgoja i obrazovanja: to više nije puko usvajanje što većeg broja informacija, već priprema učenika za cjeloživotno obrazovanje.

Osnovna karakteristika suvremenog odgoja i obrazovanja je usmjerenost prema kompetencijama:

a) komunikacija na materinjem jeziku - odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralačko usmeno i pismeno izražavanje, tumačenje pojmova, misli, osjećaja, stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u različitim društvenim odnosima i situacijama kao što su: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni život.

b) komunikacija na stranim jezicima - odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pismeno izražavanje i tumačenje pojmova, misli, osjećaja, stavova i činjenica na stranom jeziku u nizu različitih društvenih situacija.

c) matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji –matematička se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkog mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija, a prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za uporabu znanja i metodologije kojima se objašnjava svijet prirode.

d) digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnom i društvenom životu te u komunikaciji.

e) učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitog učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnom učenju, tako i pri učenju u skupini. Kod učenika treba razvijati sposobnost za samostalno učenje kao pripremu za proces permanentnog učenja tijekom cijelog života, bilo organizirano ili samoobrazovanjem. Posebno, učenike treba pripremiti na preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.

f) socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju. Učenje bi trebalo osigurati prihvaćanje kompetencija koje će omogućiti mladim ljudima snalaženje u različitim, često nepredvidivim situacijama, koje će razvijati otvorene, suradničke, kolegijalne i dugoročne odnose. U budućnosti svi bi trebali biti samostalniji u donošenju odluka i imati jače razvijen osjećaj osobne odgovornosti u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

g) inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na sposobnost pojedinca da svoje ideje pretvori u djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata.

h) kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkog izražavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija.

4. Sastavnice Školskog kurikuluma

Temeljne sastavnice Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje će Srednja škola Slunj u cijelosti primijeniti u svom odgojno-obrazovnom radu su:

a. društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti,

b. ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća tijekom odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanja koja znanja svaki učenik treba usvojiti te koje vještine, sposobnosti i stavove treba razviti,

c. načela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti,

d. metode, sredstva i oblici rada,

e. odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržaji,

f. ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i postignuća Škole.

4.1. Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

Odgojem i obrazovanjem izričemo kakvo društvo i kakvog čovjeka želimo. Jedna od značajnih potreba hrvatskog suvremenog društva jest promicanje temeljnih vrijednosti. Takve su, na primjer, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, ravnopravnost, domoljublje, društvena jednakost, solidarnost, dijalog, snošljivost, rad, poštenje, mir, zdravlje, očuvanje prirode i čovjekova okoliša te ostale demokratske vrijednosti. Nabrojene vrijednosti treba postaviti kao temelje odgojno-obrazovnog rada Škole, a time i nove mogućnosti kojima će Škola pridonijeti razvoju hrvatskog nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta unutar složenih globalizacijskih procesa.

Osobitu pozornost Škola će posvetiti sljedećim vrijednostima:

a) Znanje je temeljna razvojna i proizvodna snaga društva. Znanje kroz formalno i cjeloživotno učenje su temeljni pokretači društva i pojedinca. Znanje omogućuje svakom građaninu bolje razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje.

b) Solidarnost podrazumijeva sustavno osposobljavanje na osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe i nemoćne, za siromašne i obespravljene, za međugeneracijsku skrb te za cjelokupno životno okružje.

c) Identitet. Odgoj i obrazovanje mora pridonijeti izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca.

d) Odgovornost. Odgojno obrazovni rad mora poticati svakoga građanina na odgovornost za vlastito učenje, ali i odgovornost za sudjelovanje u društvenom životu zajednice i postizanje općeg društvenog dobra.

4.2. Ciljevi Školskog kurikuluma

Opći ciljevi odgojno-obrazovnog rada Srednje škole Slunj

Opći ciljevi su zapravo opće smjernice iz kojih proizlaze konkretni ili specifični ciljevi obrazovanja. Oni ne mogu biti izravno promatrani i mjereni.

Opći ciljevi zahtijevaju osiguranje sustavnog načina poučavanja učenika kojim će se poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima.

Učenici će nakon završetka školske godine, a posebice nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja:

a) imati razvijene sposobnosti samostalnog učenja, promišljanja informacija te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje tijekom cijelog života,

b) prihvaćene kompetencije tijekom školovanja omogućit će učenicima snalaženje u različitim, često nepredvidivim situacijama, one kompetencije koje će razvijati otvorene, suradničke, kolegijalne i dugoročne odnose,

c) biti samostalni u donošenju odluka i imati razvijen osjećaj osobne odgovornosti u ostvarivanju zajedničkih ciljeva,

d) upoznati i prilagoditi se okolini te razvijati sposobnosti koje će im omogućiti uključivanje i djelovanje kao člana obitelji, građanina i djelatnog člana društva,

e) imati razvijenu svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine hrvatske i njezinoga identiteta,

f) promicati i razvijati svijest o hrvatskom jeziku kao bitnom čimbeniku hrvatskog identiteta, sustavno će njegovati hrvatski standardni jezik u svim područjima života,

g) steći samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost.

Navedene vrijednosti i ciljevi bit će povezani sa sadržajima temeljnoga obrazovanja i svakodnevnoga školskog života. Vrijednosti i opći ciljevi obvezni su za sve nastavnike, profesore u srednjoj školi, stručne učitelje, ravnatelja i stručnog suradnika.

Specifični ciljevi odgojno-obrazovnog rada Srednje škole Slunj

Specifični ciljevi su jasni, konkretni, nedvosmisleni i mjerljivi. Odnose se na ciljeve obrazovanja za pojedina zanimanja, predmete, ali i za jedan nastavni sat. Ciljeve pojedinog zanimanja mjerimo uspješnim savladavanjem sadržaja kurikuluma odgovarajućim mjerilima i ocjenjivanjem, uspjehom na završnom radu ili državnoj maturi. Jesu li ostvareni ciljevi pojedinog nastavnog predmeta ili sata, također vrednujemo tijekom školske godine i konačno završavamo sa sumarnom ocjenom. Svakako i za ova mjerenje postoje skale i kriteriji koje za svoje predmete oblikuju nastavnici.

5. STRUKTURA ŠKOLSKOG KURIKULUMA

Jezgrovni kurikulum

Diferencirani (razlikovni) kurikulum

Školski (specifični) kurikulum

Odnosi se na sve učenike.

Obvezan je za sve učenike, izuzev učenika s teškoćama.

Ocjenjuje se brojčanom ocjenom.

Jedan ili više nastavnih predmeta ponuđenih na nacionalnoj i školskoj razini.

Čini dio obrazovnog standarda učenika.

Ocjenjuje se brojčanom ocjenom.

Fakultativni nastavni predmeti, dodatna i dopunska nastava, izvannastavne aktivnosti, projekti, ekskurzije i druge ponude Škole učenicima.

Može se ocjenjivati brojčano ili opisno, ali i ne mora.

Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

programa

Svrha programa

Način i metoda realizacije

Vremenik realizacije

Način vrednovanja i korištenje rezultata

Troškovnik

Izborni programi i predmeti:

1.Računalne mreže

3.a

Milan Knežević

Proširiti znanje i njegovu primjenu kod učenika za zanimanje tehničar za računalstvo

Nastavni sat

Rad na računalu, demonstracija i vježba

Tijekom školske godine, 2 sata tjedno

Uspješni učenički radovi,

Ocjenjivanje prema mjerilima nastavnika

Korištenje propisanih ocjena

U okviru redovnih materijalnih troškova i redovne satnice nastavnika

2.Uređaji za napajanje

4.a

Milan Knežević

Proširiti znanje i njegovu primjenu kod učenika za zanimanje tehničar za računalstvo

Nastavni sat







Obiteljski posao

1.c

Paulina Cindrić

Razumjeti prirodu i strukturu malog / obiteljskog posla; povezati obiteljske i poslovne ciljeve u vođenju obitelj.posla; prepoznati tržišne mogućnosti obiteljskog posla; upravljati obitelj. proračunom; razvijati samostalnost, timski rad, odgovornost i osobnu kreativnost; primijeniti pripadajuću ekonomsku terminologiju.

Nastavni sat.

Rad na računalu, demonstracija, vježbe.

Dio sadržaja dodatno se usvaja kroz terensku nastavu.






Birotehnika

2.c

Paulina Cindrić

Primjena naučene daktilografije na konkretne primjere u poslovanju

Nastavni sat






U okviru redovnih materijalnih troškova i redovne satnice

Vanjskotrgovinsko poslovanje

3.c i 4.c

Ivica

Katić

Učenici će se omogućiti sagledavanje s šireg ekonomskog aspekta položaj RH u međunarod. razmjeni, upoznati značaj vanjskotrgovinskog subjekta i njihovih poslova

Nastavni sat u okviru redovitog rasporeda.

Metode: predavanja i kritičkog mišljenja

Tijekom školske godine, 2 sata tjedno u svakom razrednom odjelu





Informatika

2.d

Bojan

Grba

Proširiti znanje i njegovu primjenu kod učenika opće gimnazije

Nastavni sat


Tijekom školske godine, 1 sat tjedno




TZK

1.b

SB, TOK, AM

2.b

VI, TOK, AM

Tomislav Flanjak

Pozitivno utjecati na razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te

morfoloških obilježja, a istodobno utjecati na zdravlje i normalan biopsihosocijalni razvoj učenika

Nastavni sat u okviru redovitog rasporeda.

Tijekom školske godine, po 1 sat tjedno u svakom razrednom odjelu

Ocjenjivanje prema mjerilima profesora



Tehničko crtanje

2.b

Dubravko Kralj

Proširiti znanje i njegovu primjenu kod učenika za zanimanja vodoinstalater, tokar i automehaničar. Čitati i primijeniti oznake s tehničkih crteža, uputa, kataloga, tablica, dijagrama.

Nastavni sat


Tijekom školske godine, 1 sat tjedno




Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

programa

Svrha programa



Način vrednov. i korištenje rezult.

Troškovnik

Izvannastavne aktivnosti

Dramsko-recitatorska grupa

Anka

Čuić

Razvijati sklonosti, talente i ljubav prema književnoj umjetnosti

Izvan nastavnog rasporeda, a prema mogućnostima

Tijekom Školske godine

35 sati godišnje

Vrednovanje učeničkih uradaka i njihova izvedba u različitim prigodama u školi i izvan nje.


Novinarska

Vanesa

Volner

Razvijati sklonosti, talente i ljubav prema novinarstvu



35 sati godišnje

Vrednovanje učeničkih tiskanih članaka u školi i izvan nje.


Ekološka grupa

Petra

Krajačić

Razvijati sklonosti, talente i ljubav prema prirodi i njezinom očuvanju

- educirati učenike za odgovornost prema održivom razvoju



35 sati godišnje

Vrednovanje učeničkih uradaka i njihova izložba za različite prigode u školi i izvan nje.


- moguće donacije

Kemičari

Maja Mačešić

Razvijati sklonosti, talente i ljubav prema kemiji i primjeni znanosti u razvoju društva



35 sati godišnje

Vrednovanje učeničkog rada

plasmanom na natjecanjima

U okviru redovnih materijalnih troškova i redovne satnice nastavnika - moguće donacije

Kemija

Ivanka Božičević

Međunarodna godina kemije - Putem jednostavnih pokusa ostvariti osnovne ciljeve IYC2011, naučiti mlade principu kemijske analize i objasniti osnovne pojmove u kemiji.



35 sati godišnje

Rezultati će biti poslani u Globalnu bazu podataka te će se moći naći na službenoj stranici Međunarodne godine kemije


Praktična elektronika

Ivan Bićanić

Usvajanje znanja o osnovnoj strukturi robota i osnova programiranja.Primjena znanja stečenog u redovnom obrazovanju

- razvoj kreativnosti



35 sati godišnje

Vrednovanje učeničkih uradaka i njihova izložba za različite prigode u školi i izvan nje.


Grupa mladeži Crvenog križa

Marinko Tominac

Razvijanje humanih vrednota i volonterskog rada za potrebite u zajednici

Izvan nastavnog rasporeda, a prema mogućnostima i potrebi


35 sati godišnje




Estetska grupa

Tea

Skukan

Razvijanje estetskih mjerila kod učenika

Izvan nastavnog rasporeda, a prema prigodnim događanjima u Školi i izvan nje.


35 sati godišnje


- Prikaz rada na panoima Škole ili izvan nje


- moguće donacije

Geografi

Danijel Žgela

Razvijanje interesa prema geografiji, posebno specifičnosti regije i užeg zavičaja



35 sati godišnje


Prikaz rada na panoima Škole te plasmanom na natjecanjima


Matematičari

Božena Kusanić

Razvijanje interesa prema matematici i priprema učenika za školska, županijska i državna natjecanja

Izvan nastavnog rasporeda, a prema mogućnostima i potrebama


35 sati godišnje (1. i 4. razr.)




Engleski jezik

Irena Smolčec

Razvijanje interesa prema engleskom jeziku i priprema učenika za školska, županijska i državna natjecanja



35 sati godišnje




Vjeronauk

Juraj Tomljanović

Razvijanje duhovnih vrijednosti, kršćanskog načina života



35 sati godišnje

Prikaz rada na panoima Škole prigodnim slikama pričama i izložbama


Fizičari

Ivanka Božičević

Razvijati sklonosti, talente i ljubav prema fiztici i primjeni znanosti u razvoju društva



35 sati godišnje




Njemački jezik

Matej

Jurić

Razvijanje interesa prema njemačkom jeziku i priprema učenika za školska, županijska i državna natjecanja



35 sati godišnje




Latinski jezik

Nina Božičević

Razvijanje interesa prema latinskom jeziku i priprema učenika za školska, županijska i državna natjecanja



35 sati godišnje




Športske aktivnosti

- Nogomet

- Stolni tenis

- Šah

- Odbojka

Tomislav Flanjak

Marinko Tominac

Razvijanje interesa prema športu, natjecateljskog duha i rekreacije



52,5 sati godišnje

52,5 sati godišnje


putem organizacije natjecanja


- moguće donacije

- Aerobik

Paulina Cindrić

Povećati snagu, elastičnost i kardiovaskularni kapacitet organizma.



35 sati godišnje


prikazima vježbi i koreografija.


U tijeku nastavne godine u planu je izvođenje stručnih ekskurzija:

Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

programa

Svrha programa




Troškovnik

Stručna ekskurzija – izlet povodom Dana Škole

- Zagreb

(1.c)

- Tuheljske toplice (1.a,1.d)

- NP Krka, Šibenik (2.a,,2.d,3.d,4.d)

- Čakovec, Toplice

Sv.Martin

(2.c,4.c)

Razrednici

Stručan edukacija učenika


travanj 2012.

Vrednovanje učeničkog rada prema povratnim informacijama od učenika tijekom same realizacije i nastavnog procesa

Troškove putovanja snose roditelji učenika, a moguće su i donacije.

Posjet sajmu Energetike na Zagrebačkom velesajmu

Ivanka Božičević

Vanesa Volner

Milan Knežević

Ivan Bićanić

rujan 2011.

(29.9.2011.)

Posjet lokalnim poduzetnicima

(Blagaj, Točak) (1.c)

Paulina Cindrić

Tijekom nastavne godine

Posjet lokalnim poduzećima

(3.c, 4.c)

Tea Skukan


Edukativni sadržaji u strojarskoj struci

(1.b, 2.b)

(Hidroelektrana „LEŠĆE“; Zagrebački velesajam i „Prvomajska“ Zagreb –tvornica alatnih strojeva)

Tomislav Bunčić


Kulturni sadržaji

(posjeti kazališnim i kino predstavama)

Vanesa Volner Božena Kusanić

Sunčica Povrženić

Teodora Štefanac

Nina Božičević


Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

progama

Svrha programa




Troškovnik

Stručne ekskurzije

Maturalno putovanje

(Budimpešta, Beč, Prag)

Teodora štefanac,

Damira Vučetić,

Milan Knežević

Upoznavanje učenika s drugim europskim zemljama, načinom života i navikama stanovništva, kulturom drugih naroda i povijesnim znamenitostima tih zemalja


Kolovoz (rujan) 2012.

Vrednovanje učeničkog rada prema povratnim informacijama od učenika tijekom same realizacije i nastavnog prcesa

Troškove putovanja snose roditelji učenika, a moguće su i donacije.

U školu su upisani učenici četverogodišnjih strukovnih programa i to:

A razredi za zanimanje tehničar za računalstvo i C razredi za zanimanje ekonomist.

Za njih se planira izvođenje dopunske nastave za potrebe njihove pripreme za polaganje ispita državne mature i to:

Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

programa

Svrha programa




Troškovnik

Dopunska nastava

HRVATSKI JEZIK

Anka Čuić

Vanesa Volner

Priprema učenika četverogodišnjih strukovnih škola za polaganje ispita državne mature

Izvan nastavnog rasporeda, a prema mogućnostima i potrebi

Tijekom školske godine

– godišnja satnica:

po 32 sata za 4.a i 4.c razred

Vrednovanje učeničkog rada prema rezultatima državne mature

U okviru redovnih odobrenih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i redovne satnice nastavnika

MATEMATIKA

Božena Kusanić (4.a)

Helana Obrovac

(4.c)



35 sati za 4.a, 35 sati za 4.c razred

ENGLESKI JEZIK

Sunčica Povrženić

(4.a i 4.c)



po 32 sata za 4.a i 4.c razred

Izvođenje dodatne i dopunske nastave za ostale razrede

Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

programa

Svrha programa




Troškovnik

Dopunska nastava

MATEMATIKA

Helena Obrovac

1. i 2. razredi

Dopunska pomoć radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi.

Izvan nastavnog procesa, a prema mogućnostima i potrebi



35 sati

Vrednovanje učeničkog rada prema rezultatima na redovnoj nastavi

U okviru redovnih odobrenih sredstava MZOŠ-a i redovne satnice nastavnika

Oblik odgojno

obrazovnog rada

Voditelj

programa

Svrha programa




Troškovnik

Dodatna nastava

MATEMATIKA

Helena Obrovac

2. i 3. razredi

Dodatna nastava za učenike koji su savladali program u redovnoj nastavi i pokazuju izričite sklonosti i interese za pojedini nastavni predmet

Izvan nastavnog procesa, a prema mogućnostima i potrebi


- godišnja satnica:

35 sati

Vrednovanje učeničkog rada prema rezultatima na natjecanjima

U okviru redovnih odobrenih sredstava MZOŠ-a i redovne satnice nastavnika

POVIJEST

Teodora Štefanac



35 sati

BIOLOGIJA

Petra Krajačić



35 sati

6. POVEZANOST SREDNJE ŠKOLE SLUNJ S OKOLINOM

U kreiranju kurikuluma Škola polazi sa stajališta da je za uspješno obrazovanje nužna povezanost s okolinom u kojoj djeluje. Osobito je važno međudjelovanje, škole na zajednicu, te svih dijelova zajednice na školu. Obrazovanje je, prije svega, određeno svojom okolinom, a tek nakon toga ono djeluje na društvo, koje ponovno djeluje na odgoj i obrazovanje. Okolina nije homogena struktura, nego se sastoji od više elemenata koji su u međusobnoj interakciji. Najvažnije tri dimenzije društvenog razvoja na koje se odgojem i obrazovanjem nastoji djelovati su gospodarski, kulturno-socijalni i politički razvoj.

To su ujedno i ciljevi vanjske djelotvornosti Škole. Vanjska djelotvornost nije moguća bez unutarnje.

Učinci odgoja i obrazovanja na pojedine segmente zajednice ovise o značajkama svakoga pojedinog segmenta i njihovim međudjelovanjima. Zbog toga učinkovit kurikulum Škole može biti samo onaj koji o tome vodi računa.

Srednja škola Slunj nalazi se na području pod posebnom državnom skrbi. Posljedice Domovinskog rata i nakon 15 godina osjećaju se u svim važnim segmentima. Nerazvijeno gospodarstvo uzrokuje nezaposlenost i socijalne probleme. Obrazovani mladi ljudi ili napuštaju ovaj kraj ili se nakon studija ne vraćaju.

Zadaća škole je da utječe na svijest mladih o potrebi za obrazovanjem te povratkom i oživljavanjem gospodarstva i društvenog života. Srednjoj školi Slunj gravitiraju učenici iz tri općine i grada Slunja: Općina Rakovica, Općina Cetingrad i Grad Slunj koji se nalaze u Karlovačkoj županiji te općina Plitvička Jezera iz Ličko-senjske županije. Učenici svakodnevno putuju iz udaljenih krajeva autobusom, troškovi putnih karata kod nekih prelaze i 1.000,00 kuna. Briga za nužnost obrazovanja koje su svjesni lokalni dužnosnici, pokazala se nakon ukidanja besplatnog prijevoza od strane Vlade. I županije i općine, unatoč skromnim proračunima odmah su reagirale te sudjeluju u participaciji prijevoza.

Škola surađuje s lokalnom zajednicom i u kreiranju sadržaja obrazovanja, posebno za deficitarna zanimanja. Tako Škola provodi istraživanje o potrebi za stručnjacima svake općine, zavisno o razvojnim specifičnostima pojedinoga područja.

Škola sudjeluje u kulturnim i športskim događanjima te obilježavanjima značajnih datuma, čime se učenike nastoji što više vezati uz zavičaj, ali i istovremeno promovirati okolini rezultate rada naše odgojno-obrazovne ustanove.

7. STRATEGIJE I METODE POUČAVANJA U SREDNJOJ ŠKOLI SLUNJ

Izbor strategija i metoda poučavanja gotovo su presudne za ostvarenje ciljeva Školskog i Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

Učenje svakako treba prihvatiti kao proces, odnosno aktivnost i iskustvo kojim učenik postiže razmjerno trajnu promjenu svog ponašanja. Nadalje, trebalo bi promijeniti navike i odnos prema poučavanju, tako da u središtu odgojno-obrazovnog procesa bude učenik, a poučavanje usmjeriti na razvoj njegove osobnosti.

Ako pomognemo učenicima da sami svladaju točne i jasne informacije, ideje, vještine, načine mišljenja, mi ih zapravo poučavamo kako učiti. Možda je, dugoročno gledano, najvažniji učinak učenja, porast sposobnosti za lakše i djelotvornije učenje u budućnosti.

Ono što se dogodi kad učenici ovladaju svojim misaonim procesima jest bolje razumijevanje novih pojmova i novih načina povezivanja informacija.

Kakvo će biti poučavanje, odnosno koje će se metode odabrati ovisi o odnosu i ulozi koju si sami dodjeljujemo u procesu poučavanja. Zadatak nastavnika trebao bi biti da pronađe načine kako učenike motivirati za samostalan i drukčiji način rada, kako ih voditi prema kvalitetnom promišljanju i prihvaćanju informacija. Mudrost profesora isto tako vodi prema djelotvornijem korištenju najrazličitijih izvora znanja.

Kako bi se potvrdila pouzdanost pravog puta, potrebno je neprestano vrjednovati i mjeriti učinke rada. Mjerit će se učinci različitih oblika poučavanja, ne samo da bi se utvrdili posredni učinci (poznavanje pojmova, usvojene činjenice, kreativnost, spretnost, vještine), već i zato da bi se otkrilo koliko je porasla sposobnost učenika za učenje.

Temelj procesa poučavanja je oblikovanje okoline u kojoj učenici mogu međusobno djelovati.

Strategije i metode poučavanja stvaraju razredno ozračje u kojem se provodi nastava i neposredno utječe na ostvarivanje ciljeva kurikuluma. Zadane rezultate i ciljeve polučit ćemo samo ako promijenimo dosadašnji način rada. Učenik treba biti aktivno uključen u sve procese Škole: nastavne, izvannastavne i izvanškolske.

Neposredno poučavanje (predavanje)

Metoda neposrednog poučavanja poznata je u praksi i najčešći je način prenošenja znanja u našim školama. Često se postavlja pitanje ne podupire li ova metoda pasivno učenje? Uloga učenika najčešće se doživljava pasivno. To se zaista i događa kad je izvedena loše i nepotpuno. Neposredno poučavanje poziva profesora da aktivno uključi učenike u raščlambu problema i vježbanje novih vještina.

Metoda neposrednog poučavanja sastoji se od nastavnikova objašnjavanja novog pojma ili vještine većoj skupini učenika, obično razredu, nakon čega slijedi provjera. Ova metoda na razumljiv način pomaže prenijeti osnovne pojmove, načela i vještine pojedine discipline. Učenje s razumijevanjem uključuje uspostavljanje veze novog sa starim znanjem koje su učenici već savladali te vježbu primjene tog novog znanja u novim situacijama. Metoda je posebno korisna za poučavanje sadržaja s dobro definiranim pojmovima ili vještinama. Posebno je korisno primijeniti ovu metodu kad je sadržaj težak i pun novih pojmova.

U prvom dijelu sata nastavnik postavlja okvir za lekciju i izražava svoja očekivanja. Time postiže učenikovu odgovornosti za učenje koje slijedi.

Nakon toga nastavnik prezentira, objašnjava novi pojam ili demonstrira vještinu i daje različite primjere kako bi učenici imali zornu predodžbu o pojmovima koji se prezentiraju. Na kraju prezentacije obvezno se mora provjeriti jesu li učenici razumjeli nove pojmove prije nego ih primjene u fazi uvježbavanja.

Nakon toga slijedi strukturirana vježba u kojoj nastavnik vodi učenike kroz primjere postupno korak po korak. Prolazeći kroz svaki korak učenici vježbaju kao skupina pišući zajedno odgovore. Nastavnikova uloga u ovoj fazi jest dati povratnu informaciju odnosno odgovoriti na učenikove uratke kako bi se potvrdili točni te ispravile pogreške. Vođena vježba daje učeniku mogućnost da samostalno vježba dok je nastavnik još u blizini. Nastavnik pri tom može procijeniti sposobnost učenika da samostalno izvede vježbu.

Samostalna vježba počinje kad su učenici postigli 85% pozitivnih uradaka u vođenoj vježbi. Svrha samostalne vježbe je osnažiti novonaučeno da bi se osiguralo dobro izvršavanje zadataka. To znači da u samostalnoj vježbi učenici vježbaju bez pomoći, a tek naknadno dobiju povratnu informaciju. Vježba se može izvoditi u učionici ili kao domaća zadaća.

Nastavnikova uloga u ovoj fazi je osigurati da se samostalna vježba provjeri ubrzo nakon završetka kako bi se provjerila postojanost dostignute razine znanja ili vještine.

Neposredno poučavanje pristupa sadržaju sistematično, ta je metoda oblikovana tako da pobudi i zadrži motivaciju u svim koracima. Učenikovim uspjehom u savladavanju gradiva, to jest pozitivnom povratnom informacijom nastavnik nastoji stvoriti samopoštovanje kod učenika.

Obrazovni učinci ove metode su svladavanje gradiva i učenikova motivacija, a odgojni učinci su stvaranje samopoštovanja u slučaju uspjeha te sposobnost snalaženja u gradivu.

Suradničko učenje

Obrazovni učinci suradničkog učenja:

· znanje i vještine

· kritičko mišljenje i odlučivanje

· razvijanje vještina timskog rada

Odgojni učinci suradničkog učenja:

· empatija

· odgovornost za posljedice (vlastite i za skupinu)

· svijest o vlastitoj djelotvornosti i korisnosti

· razvijanje komunikacijskih vještina

Život i rad u skupini prirodna je osobina ljudi. I kad želi biti sam čovjek nesvjesno pripada nekoj skupini: obitelji, razredu, nastavničkom vijeću.

Članovi unutar skupine zadovoljavaju neke zajedničke potrebe i imaju zajednički cilj. Unutar skupine djeluju kohezijske sile koje se prepoznaju kao vezanost članova uz skupinu i njihovu motiviranost za postizanje zajedničkog cilja. Njezini članovi žele biti članovi skupine i spremno prihvaćaju norme, odani su skupini i poistovjećuju se s njom. Rad s kohezijskom skupinom vrlo je ugodan jer se u takvoj skupini lakše stvaraju određene norme i prihvaćaju odgovarajuća ponašanja i obveze, brže i lakše se donose odluke, intenzivnije se komunicira ostvarujući tako socijalne interakcije unutar skupine.

Radeći zajedno skuplja se kolektivna energija, odnosno sinergija. Poznato je da je ukupni učinak zajedničkog rada skupine veći od zbroja učinaka svakog pojedinog člana ako radi samostalno. Socijalni modeli učenja koriste se ovom pojavom u izgrađivanju zajednica za učenje.

Vođenje procesa u učionici zapravo znači razvijanje suradničkih veza. Razredna okolina i prevladavajuće ozračje trebali bi osigurati razvoj pozitivne kulture odnosa u učionici i razvijati integracijske i produktivne načine međusobnog djelovanja te norme koje će podupirati odlučnu aktivnost učenika.

Socijalni modeli učenja polaze od toga da je učenik prirodno i ljudsko biće. Oni naglašavaju čovjekovu socijalnu prirodu, a trebali bi upozoriti na to kako učiti socijalno ponašanje i kako socijalna interakcija može unaprijediti učenje. U svakom slučaju, razvoj socijalnog ponašanja te stjecanje znanja i vještina međusobno su povezani.

Suradnički postupci učenja olakšavaju učenje na svim područjima obrazovanja, povećavaju samopoštovanje, socijalne vještine i solidarnost, uz istovremeno usvajanje informacija, znanja i vještina.

Velik broj učenika dolazi u školu kao pasivni promatrač i primatelj znanja. Oni znanje smatraju nečim što se jednostavno treba «nabubati» i time dokazati da se nešto naučilo. Takve učenike treba poticati da se aktivnije uključe u proces učenja tako dugo dok ne počnu sami ulagati trud u svoje učenje.

Učenici moraju biti svjesni svoje odgovornosti za učenje. Razredno ozračje i ostali uvjeti moraju osigurati mogućnost aktivnog učenja, ali učenici su ti koji moraju misliti.

Uloga nastavnika svakako je najodgovornija, jer je on nositelj svih aktivnosti, stvaranja uvjeta za rad i uspostavu odnosa između njega i učenika.

Cilj uspostavljenog odnosa nastavnik-učenik je razvitak učenikove osobnosti i samostalnosti. Treba pomoći učeniku da stvara osobne sudove, da razvija osjećaj osobne odgovornosti.

Nastavnici su posebno važni u razvijanju odnosa, pozitivnog ili negativnog, prema učenju, oni mogu pobuditi radoznalost, samopouzdanje, poticati intelektualnost. Nastavnik je isto tako promicatelj razumijevanja i snošljivosti u razredu. Navedeni ciljevi mogu se postići jedino u ugodnoj i poticajnoj razrednoj okolini u kojoj vlada povjerenje između nastavnika i učenika. Zato treba razgovarati s učenicima puno više, potaknuti ih na iskren razgovor bez ustručavanja.

Učenici su često sputani u svojim razmišljanjima. Oni očekuju od nastavnika da kaže točan odgovor. Oni moraju imati dopuštenje da nagađaju i kreiraju. Nastavnik u ulozi voditelja ipak mora postupati oprezno. To znači da mora napraviti razliku između dopuštenja i raspuštenosti.

Učenicima treba dopustiti da izražavaju svoje mišljenje, što ne znači da im treba dopustiti površnost i neozbiljnost.

Danas su razvijeni mnogi uspješni modeli suradničkog učenja kojim će se koristi profesori tijekom realizacije školskog kurikuluma, a koji će biti prilagođeni sadržaju i cilju pojedine nastavne jedinice.

Strategije i metode kritičkog mišljenja

Kritičko mišljenje je najvažnije intelektualno umijeće u demokratskom odlučivanju. Ono uključuje procese mišljenja od najjednostavnijih do najsloženijih. Kritičko mišljenje počinje informacijom, a završava odlukom. Pritom je razumijevanje informacije tek početak, ali ne i cilj učenja.

Strategije i metode kritičkog mišljenja razvijaju u učenika intelektualne vještine. Pri tom se od učenika traži da opiše, objasni, raščlani, poveže, vrednuje, odnosno zauzme određeno stajalište te da ga obrani. Ove metode koristit će se posebno u predmetima i temama koje nemaju samo jedan valjan odgovor, već učenici mogu imati različita stajališta koja će raspraviti i time razmijeniti mišljenja.

Rasprava

Procesom rasprave razvija se u učenika znanje, vještina donošenja odluka, rješavanje sukoba, vještina komunikacije, suradnja, timski rad i dr.

Posebno su uspješne i zanimljive rasprave o temama koje izazivaju različita, često oprečna mišljenja. Središnje pitanje kontroverze treba postaviti u razumljivom obliku, aludirati na slične pojmove, ideje ili probleme s kojima se učenici susreću u svakidašnjem životu.

U tijeku nastave treba naglasiti valjanost različitih stajališta ohrabrujući učenike da izraze suprotna stajališta bez straha i predrasuda. Ako učenicima promaknu takva mišljenja, nastavnik ih mora potaknuti da ih se prisjete ili ih on sam mora na njih upozoriti. Potrebno je naglasiti učenicima da, unatoč tome što učenici imaju oprečna mišljenja, ako su razumni, mogu uspješno surađivati.

Raspravu treba voditi tako da završi, ovisno o temi, kompromisom ili konsenzusom. Kompromis nije dobro rješenje, jer je svaka strana u raspravi negdje popustila, pa se u najlošijoj varijanti svi osjećaju poraženima. Kod kompromisa, rasprava traje tako dugo, dok na temelju činjenica (a ne pritisaka) jedna strana uvjeri drugu da ima ispravno stajalište te ga na kraju svi prihvate. U slučaju da realno postoji više različitih mišljenja za rješavanje nekog problema (na pr. kod programa političkih stranaka i sl.) rasprava ne mora završiti konsenzusom, već zavisno od cilja nastavne jedinice, određenim zaključkom. Bitno je naglasiti da rezultat ili odluka koja će se donijeti o nekom pitanju na kraju rasprave nije toliko bitna koliko je značajan sam postupak rasprave za razvijanje učeničkih sposobnosti da donose odluke poštujući pritom mišljenja i stajališta drugih.

Raspravu treba zaključiti na temelju procjene da su iskazani svi argumenti i istražene sve vjerojatne posljedice različitih predloženih mogućnosti.

Učinkovito i sažeto ponavljanje ključnih točaka rasprave uključuje i učenika i nastavnika u postupak procjenjivanja, što se kasnije može koristiti za vođenje drugih, novih aktivnosti.

Za vođenje razredne rasprave mogu se postaviti sljedeća pravila:

1. Kad izražavate mišljenje, uvijek ga budite spremni opravdati,

2. Mišljenja drugih uvijek slušajte s uvažavanjem i pristojno,

3. Svatko će dobiti priliku da govori, ali ne svi u isto vrijeme,

4. ne pobijajte ljude, nego ideje,

5. Možete uvijek promijeniti svoje mišljenje, ako za to postoji razlog.

Učinkovito korištenje pitanja

Važan dio kurikuluma je učinkovit lanac pitanja i odgovora. Korištenje pitanja odlučujuće je u postupku učenja i zahtjeva pomno planiranje i pripremu. Dva su osnovna razloga ispitivanja: ono može biti korisno da nastavnik provjeri koliko su učenici naučili, ali ipak glavni cilj strategije postavljanja pitanja je pomoć učenicima u donošenju odluka. Zato treba postavljati pitanja tako da vode u raščlambu situacije, povezivanje i procjenu pojmova, zauzimanje i obranu stajališta. Time će učenici steći vještine kojima će se doživotno moći koristiti u najsloženijim situacijama.

Učinkovitim korištenjem pitanja razvija se u učenika znanje, vještina donošenja odluka, rješavanje sukoba, vještina komunikacije, suradnja, i dr.

Razlikuje se šest kategorija pitanja koja se koriste u razrednoj raspravi:

a) pitanja kojima se provjeravaju znanje, činjenice, odnosno pojmovi,

b) pitanja kojima se provjerava ili pomaže razumijevanje,

c) pitanja kojima se ispituje mogućnost primjene naučenog i daju primjeri iz života

d) pitanja kojima se raščlanjuju ideje, pojmovi, mišljenja, utvrđuju dijelovi cjeline i veze između pojedinih dijelova,

e) pitanja kojima ispituje mogućnost povezivanja dijelova u nove cjeline i generalizacija

f) pitanja kojima se ispituje mogućnost prosudbe i vrednovanja određenih sadržaja, utvrđuje njihova svrha, postavljaju mjerila i konačno donose odluke i zauzimaju stajališta.

Ovu strategiju moguće je strukturirati tako da učenici sami postavljaju pitanja jedni drugima.

Izvor ove hijerarhije pitanja proizlazi iz Bloomove taksonomije (razina znanja) te mogu koristiti kod vrednovanja i ocjenjivanja postignuća svakog pojedinog učenika.

Kako ćemo učenike potaknuti da aktivno sudjeluju u razgovoru?

1. Treba postaviti pitanje i zamoliti učenike da ga rasprave s partnerom,

2. Učenici bi trebali razjasniti svoje odgovore,

3. Učenici bi trebali proširiti svoj odgovor ili odgovor drugog učenika dajući dodatne argumente i informacije,

4. Važno je da učenici što češće oblikuju vlastita pitanja,

5. Nakon postavljanja pitanja treba pričekati sedam sekundi da učenici razmisle prije nego se od njih traži odgovor.

8. EVALUACIJA U PROCESU ODGOJA I OBRAZOVANJA U

SREDNJOJ ŠKOLI SLUNJ

Odgoj i obrazovanje predstavljaju proces, ali i rezultat tog procesa. Oni su višestruko determinirani, pa je teško iznijeti jedinstveno određenje tih pojmova koje bi vrijedilo u različitim društvenim okružjima. Rješenje je u pedagoškom pluralizmu i toleranciji kad je riječ o razlikama, a koji će se primjenjivati u školi tijekom provedbe školskog kurikuluma.

Najsustavnije se odgoj i obrazovanje odvija u školi. Stručno osmišljeni proces odgoja i obrazovanja u školi nazivamo nastava ili nastavni proces, koji uz to što je vrlo dinamičan, on je i izrazito determiniran.

Govoriti o vrednovanju postignuća u odgoju i obrazovanju nemoguće je, a ne krenuti od ciljeva kao polazišta praćenja i ocjenjivanja. Posebnu enigmu izaziva sintagma »cilj odgoja i obrazovanja». U hrvatskom je jeziku uobičajeno izrazom CILJ označiti ono u što se gađa; što se želi pogoditi; ono što se želi postići; čemu se teži. U športu taj izraz označava mjesto do kojeg se trči. Sva ova značenja vrlo su konkretna i mjerljiva.

Prateći ovu logiku, u stručnom, pedagoškom području mogli bismo izrazom CILJ označiti ono što se želi postići, ono čemu se teži, ili «mjesto do kojeg treba stići» (na pr. položiti državnu maturu). Pedagoški ciljevi također moraju biti konkretni i mjerljivi (ocjenljivi).

Problem u utvrđivanju pedagoških ciljeva predstavlja određivanje stupnja konkretizacije. Recimo uz cilj «naučiti funkcioniranje tržišta, koji je uglavnom opći cilj (tema), potrebno je imati i konkretnije ciljeve pojedinih nastavnih jedinica (cijena, ponuda, elastičnost ponude, krivulja ponude, pomaci u krivulji ponude...).

SVRHA I VRSTE EVALUACIJE

Aktivnosti i rezultati učenika prate se i procjenjuju za razne svrhe. Za to se rabe različiti instrumenti i postupci te različiti načini iskazivanja rezultata (postoci, bodovi, rangovi, kvalitativne analize).

Najčešća je podjela na:

Vanjsku evaluaciju – vrednovanje obavljaju subjekti izvan škole

Unutarnju evaluaciju – vrednovanje se odvija u školi od strane nastavnika i učenika

U Hrvatskoj su sada aktualna dva iznimno važna projekta za razmatranje koncepta unutarnje i vanjske evaluacije. Prvi je međunarodni projekt PISA i odnosi se na provjeravanje rezultata učenika na kraju obveznog školovanja, a drugi je projekt uvođenja državne mature za učenike na kraju srednje škole.

U spomenuta dva projekta nije u prvom planu utvrđivanje koliko i koje su informacije učenici usvojili tijekom školovanja, već što s tim informacijama mogu napraviti, gdje ih mogu koristiti. Dakle, na visokoj su cijeni kompetencije koje se odnose na pronalaženje, selekciju i uporabu informacija (kad je u pitanju kognitivno područje razvoja). Većina zadataka iz ispitnih materijala odnosit će se na primjenu informacija i kritičko mišljenje uz iznesene informacije. Nastava orijentirana na program kakva prevladava u hrvatskim školama, ne omogućuje stjecanje takvih kompetencija(učionice u kojima učenici najveći dio vremena provode sjedeći, slušajući i gledajući).

U Školi razlikujemo sljedeće vrste ocjenjivanja

1. Formativno ocjenjivanje Profesori nastoje uočiti učenikove poteškoće i učestale pogreške te poduzeti pedagoške mjere da se te poteškoće prevladaju (rubrika bilješke u imeniku ili posebna bilježnica). Na taj način profesori prate napredovanje svakog učenika te poduzimaju mjere za stvaranje optimalnih uvjeta i pomaganje da svaki učenik postigne vlastiti optimalni rezultat.

2. Normativno ocjenjivanje Za profesora je korisno usporediti rezultate učenika koje poučavaju s rezultatima drugih učenika koje poučavaju drugi profesori. Osim toga, uspoređujući uspjeh jednog učenika s drugim učenicima istog razrednog odjela, profesori mogu lakše odrediti ocjenu na skali za ocjenjivanje.

3. Sumativno ocjenjivanje. Na kraju nekog školskog razdoblja (polugodište, kraj godine) profesori su dužni konstatirati neku sintetičku ocjenu za ukupne aktivnosti i rezultat određenog učenika. Ta ocjena pokazuje sumativno i proces i rezultat tog učenika.

U Slunju, 15. rujna 2011.

Nastavničko vijeće potvrdilo je prijedlog Školskog kurikuluma 14. rujna 2011.

Školski kurikulum je donio Školski odbor na sjednici 15. rujna 2011.

srednja Škola slunjss-slunj.skole.hr/upload/ss-slunj/newsattach/1092/skolski… · web viewdio...

Documents