srbi i francuzi miniraju našu konferenciju o sarajevskom atentat

3
58 5.2.2014. AKTUAL 59 5.2.2014. AKTUAL Povjesničar Husnija Kamberović za Aktual govori o sarajevskom atentatu 1914. i kako pojedine zemlje "miniraju" skorašnju međunarodnu konferenciju povodom 100. obljetnice početka Velikog rata INTERVJU HUSNIJA KAMBEROVIć K L U B /NAPISAO/ VANJA MAJETIć / [email protected] /SNIMKE/ SAšA ZINAJA I AKTUALOVA ARHIVA ”Srbi i Francuzi miniraju našu konferenciju o sarajevskom atentatu” BOSANSKOHERCEGOVAčKI POVJESNIčAR prof. dr. Husnija Kamberović kao direktor sarajevskog Instituta za istoriju od 19. do 21. lipnja u Sarajevu organizira međunarodnu konferenciju povjesničara o atentatu na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i Prvi svjetski rat koji je nedugo potom izbio te trajno promijenio svjetske povijesne tokove

Upload: husnija-kamberovic

Post on 22-Jul-2016

217 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

O uzrocima Prvog svjetskog rata, sarajevskom atentatu, prilikama nakon svršetka Velikog rata, današnjih pogleda na taj sukob, ali i s kakvim se sve neprilikama kao jedan organizator međunarodne konferencije susreo.

TRANSCRIPT

Page 1: Srbi i Francuzi miniraju našu konferenciju o Sarajevskom atentat

585.2.2014.AktuAl

595.2.2014.AktuAl

Povjesničar Husnija Kamberović za Aktual govori o sarajevskom atentatu

1914. i kako pojedine zemlje "miniraju" skorašnju međunarodnu konferenciju

povodom 100. obljetnice početka Velikog rata

intervju husnija kamberovićk l u b

/nApisAo/ vanja majetić / [email protected] /sniMke/ saša zinaja i aktualova arhiva

”Srbi i Francuzi miniraju našu konferenciju

o sarajevskom atentatu”bosanskohercegovački

povjesničar prof. dr. Husnija Kamberović

kao direktor sarajevskog Instituta za istoriju od 19. do

21. lipnja u Sarajevu organizira međunarodnu konferenciju povjesničara o atentatu na

prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i Prvi svjetski rat koji je nedugo potom izbio

te trajno promijenio svjetske povijesne tokove

Page 2: Srbi i Francuzi miniraju našu konferenciju o Sarajevskom atentat

605.2.2014.AktuAl

615.2.2014.AktuAl

Direktor sarajevskog Instituta za istoriju povjesničar prof. dr. Husnija Kamberović već je duže vrijeme posvećen organizaciji međunarodne

konferencije povjesničara koji će se održa-ti od 19. do 21. lipnja u glavnom gradu Bo-sne i Hercegovine gdje je i simbolički puc-njevima u austrijskog prijestolonasljednika započeo Prvi svjetski rat, a na kojoj bi taj sukob naroda trebalo sagledati s više stra-na, a sve povodom 100. obljetnice Velikog rata. Povjesničar Kamberović kao jedan od najboljih poznavatelja povijesnih prili-ka u Bosni i Hercegovini za Aktual govori o uzrocima Prvog svjetskog rata, sarajev-skom atentatu, prilikama nakon svršetka Velikog rata, današnjih pogleda na taj su-kob, ali i s kakvim se sve neprilikama kao jedan organizator međunarodne konferen-cije susreo.

AKTUAL: Kako s vremenske distance sa-gledavate sarajevski atentat i sve ono što se kasnije dogodilo u Bosni i Her-cegovini?Nakon sto godina podjele i različiti pogle-di na atentat su gotovo identični različitim pogledima koji su postojali u vrijeme aten-tata. U vrijeme atentata u lipnju 1914. re-akcije su bile različite. Jedni su taj čin straš-no osuđivali, posebice Muslimani i Hrvati koji su prosvjedovali, to je bila reakcija, re-volt i osuda na ono što se dogodilo u Sara-jevu. S druge strane, 1914. godine osjećalo se kroz novine i izvješća da srpsko stanov-ništvo nije bilo na strani onih koji su osu-đivali ubojstvo prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, no, naravno, ne tako otvoreno.Ocjene i pogledi na taj događaj vrlo su ra-zličiti. Jedni su u tome vidjeli herojsko dje-lo, dok su drugi u tome prepoznali klasičan teroristički čin, čiji počinitelji zaslužuju sva-ku osudu, a takav je stav većine Bošnjaka i Hrvata i danas.

AKTUAL: Jedan od počnitelja atentata, Gavrilo Princip, godinama je smatran herojem, osobito nakon Drugog svjet-skog rata.Princip je zapravo najviše slavljen na ovim prostorima iza 1945. godine. Sliku Princi-pa kao heroja najviše su izgradili komuni-sti, premda je on slavljen i prije, no ne u to-likoj mjeri. Između dva svjetska rata vodile su se oštre debate vezane za odgovornost za početak rata i nije bilo najpametnije promo-virati Principa kao velikog heroja, iako je on slovio kao velika povijesna ličnost, a njegovi su posmrtni ostaci 1920. prebačeni iz Češke, gdje je umro u zatvoru, u Sarajevo. Nakon Drugog svjetskog rata komunisti su identi-ficirali Principov pucanj s njihovom vlasti-tom borbom protiv nacističke Njemačke, pa je tako izgledalo da je socijalistička Jugosla-vija nikla na idejama Gavrila Principa. Je li

netko heroj ili zločinac vrlo je teško odgo-voriti, osobito povjesničarima, jer je to za-pravo pitanje percepcije samog događaja, no pravo je pitanje jesu li Princip i pokret Mlada Bosna djelovali samostalno ili po na-logu jednog kruga srbijanske političke i voj-ne elite koja se nakon pobjeda u balkanskim ratovima počela osjećati kao sila koja ima velike planove i čiji su se strateški interesi nakon potiskivanja Osmanskog carstva po-čeli usmjeravati prema zapadu.

AKTUAL: Možemo li reći da su Princip i ostali atentatori bili izmanipulirani?U svakom slučaju Princip i ostali bili su na vezi s organizacijom Crna ruka i vojno-oba-vještajnim strukturama srpske vojske koja ih je gurnula u čin koji je poslije koštao Sr-biju i čitavi svijet jako puno. Atentatori sva-kako nisu mogli djelovati sami. Postoje in-formacije kako su Nikola Pašić, tadašnji srpski ministar vanjskih poslova, i određeni krugovi oko njega znali za prelazak skupine

iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu te kako su, navodno, poslane neke instrukcije graniča-rima da zaustave njihov prelazak, međutim za to nije bilo volje jer je vojna struktura u Srbiji imala svoje ljude na granici koji su ih pustili da uđu u Bosnu s oružjem. Pored toga, zna se kako su vježbali pucanje u Be-ogradu gdje su se, ne samo instruirali, već i vojnički obučavali. Pašićevi ljudi su zna-li da se nešto događa, no ne sve detalje, što doznajemo iz činjenice kako je srpski vele-poslanik u Beču austro-ugarskim vlastima uputio informaciju da se nešto sprema. Pa-šić je nakon atentata čak u ime srpske vlade Beču uputio žaljenje, no to nije ključni ar-gument u pitanju je li on znao ili ne za aten-tat koji se sprema.

AKTUAL: Kakav je stav bio Bošnjaka, Hrvata i Srba spram Austro-Ugarske?Bošnjaci su se nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine suprotstavlja-li monarhiji, jer su svim nitima bili vezani za osmansku državnu tradiciju, no nakon balkanskih ratova bili su svjesni činjeni-ce kako je monarhija predstavljala manju opasnost po njihov opstanak nego što su to predstavljali njihovi istočni susjedi. Jedan dio muslimanske elite prihvatio je Austro-Ugarsku, no jednim je okom uvijek gledao prema Istanbulu, vjerujući kako će doći do obnove Osmanskog carstva. Nakon Balkan-skih ratova kod njih su se raspršile iluzije o obnovi Osmanske imperije te su prihvatili

Austro-Ugarsku kao svoj državno-prav-ni okvir, a nakon atentata u Sarajevu čak je proglašen i džihad protiv Srbije. Hrvati su, pak, smatrani najodanijim elementom Habsburške monarhije u Bosni i Hercego-vini, iako su često izražavali svoje nezado-voljstvo navodnom probošnjačkom politi-kom monarhije. Srbi su 80-ih i 90-ih godina pretprošlog stoljeća zajedno s Bošnjacima vodili pokret za vjersku autonomiju, jer su vjerovali da preko Osmanskog suverenite-ta Bosnu i Hercegovinu mogu ući u sastav Srbije. Nakon ankesije Bosne i Hercegovi-ne 1908. shvatili su da nema govora o tome da će Bosna i Hercegovina ući u sastav Sr-bije, nakon čega je došlo i do velike krize iz-među odnosa Beča i Beograda. Ono što je jako važno jest da je Habsburška monarhi-ja u Bosni i Hercegovini omogućila ravno-pravni vjerski i kulturni razvoj za sve tri za-jednice, jer su mudro zaključili kako je za ostvarenje mira potrebno pridobiti lokalno stanovništvo na svoju stranu. Jedino što Beč nije htio dopustiti da se Bosna i Hercego-vina izvuče iz Austro-Ugarske i tu granicu nikada nije htio prijeći, što tadašnji srpski politički lideri nisu nikako mogli podnije-ti, pa su stoga i podržali mlade atentatore.

AKTUAL: Nakon ubojstva Franje Ferdi-nada dolazi do masovnih demonstra-cija i nereda?Nakon atentata izbile su oštre i masovne an-tisrpske demonstracije, osobito u Sarajevu i većim mjestima, stradali su mnogi srpski dućani, pa čak i sarajevski hotel Europa koji je bio u vlasništvu jednog srpskog trgovca. Pale su i žrtve, no protesti su se vrlo brzo smirili, jer su vjerske vođe pozivale na pre-kid nereda. U tome je prednjačio tadašnji reis ul ulema Džemaludin Čaušević koji je u zaštitu uzeo Srbe i pozvao svoje sunarod-njake da prestanu s paljenjem i pljačkom.

AKTUAL: Kako je dočekan rat i mobili-zacija u Bosni i Hercegovini?U prvi mah je dočekana s oduševljenjem, jer se smatralo kako monarhija zove na okr-šaj, pa su kod Bošnjaka postojale i parole: "Za cara i domovinu". Odmah nakon aten-tata je i službeno proglašen džihad, iako su se muslimani u tom ratu borili na strani Au-stro-Ugarske.

AKTUAL: Koliko je Bošnjaka sudjelova-lo u Prvom svjetskom ratu? Bošnjaci su kao vojnici bili jako hvaljeni u monar-hiji, a nedavno je u austrijskom gradu

Je li netko heroj ili zločinac vrlo je teško odgovoriti, osobito povjesničarima, jer je to pitanje percepcije samog

događaja, no pravo je pitanje jesu li Princip i pokret Mlada Bosna djelovali samostalno ili po nalogu srbijanske političke i vojne elite

neposredno prije atentata prijestolonasljednik Franjo Ferdinand je posjetio gradsku vijećnicu; ubrzo nakon

što je ispalio hice u Franju Ferdinada i njegovu suprugu, Gavrilo Princip je

uhićen i jedva izbjegao linč stanovnika Sarajeva (lijevo)

U vrijeme atentata reakcije su bile različite. Jedni su taj čin strašno osuđivali, posebice muslimani i hrvati koji su prosvjedovali, dok se s druge strane osjećalo kako srpsko stanovništvo nije bilo na strani onih koji su osuđivali ubojstvo austrijskog prijestolonasljednika. Jedni su u tome vidjeli herojstvo, dok su drugi u atentatu prepoznali klasičan teroristički čin

sarajevski atentator Gavrilo Princip (u krugu) uhićen je netom nakon atentata i osuđen na višegodišnju robiju koju je služio u Češkoj do svoje smrti; prijestolonasljednik Franjo Ferdinad

neposredno pred atentat (dolje lijevo); razglednica koja prikazuje ubojstvo prijestolonasljednika i

njegove supruge Sofije (dole desno)

Page 3: Srbi i Francuzi miniraju našu konferenciju o Sarajevskom atentat

625.2.2014.AktuAl

635.2.2014.AktuAl

Welsu postavljen i spomenik bošnjač-kim vojnicima iz Prvog svjetskog rata.Ne zna se točan broj, jer su mobilizirani muškarci bili raspoređivani u bosanske re-gimente, a to znači da su unovačeni musli-mani, Hrvati i Srbi. Jedan dio muslimana se borio u dobrovoljačkim odredima srpske vojske, ali je jedan dio muslimana i stradao, osobito u istočnoj Bosni nakon što su srpske snage kontraofenzivom u jesen 1914. došli nadomak Sarajeva. No, tokom 1915. nakon što su srpske snage potisnute prema Srbiji, dio srpskog stanovništva iz Bosne se povu-kao zajedno s vojskom prema Srbiji.

AKTUAL: Je li srpska vojska prisilno mo-bilizirala u svoje redove muslimane iz Sandžaka i Crne Gore?Nemam podatke o tome, no ne bi čudilo da je toga bilo.

AKTUAL: Pred kraj rata u Hrvatskoj se pojavljuje tzv. Zeleni kadar. Je li bilo sličnih skupina i u Bosni i Hercegovini?Postojale su neke skupine, no ne u tolikoj mjeri kao u Hrvatskoj. Kraj rata je u BiH bio vrlo čudan. Naime, na tom prostoru nije bilo velikih vojnih operacija, austro-ugar-ska vojska se povukla, a primopredaja vla-sti bila je, da tako kažem, regularna, kao što se danas smjenjuju vlade nakon izbora. U listopadu 1918. godine prve postrojbe srp-ske vojske ušle su na područje Bosne i Her-cegovine, no ne kao ratnička vojska, jer au-stro-ugarska vojska na tom teritoriju nije vodila značajne vojne operacije. Srpska voj-ska je nakon ulaska u Sarajevo fino dočeka-na, u Oficirskom domu priređen je sveča-ni prijem na kojem je sudjelovala tadašnja sarajevska elita.

AKTUAL: Je li kraj rata dočekan s olak-šanjem?Treba reći kako u Bosni nije bilo značajnih vojnih operacija i frontovskog ratovanja, osim djelimično u jesen 1914, no bilo je gla-di i nestašice. Stvorena je nova vlast i nove društvene prilike. Stanovništvo se oslobađa kmetstva, pa se čak pale i begovski čardaci, a zemlja koju su dotad obrađivali proglaša-vali su svojim vlasništvom.

AKTUAL: Vrlo brzo po okončanju dolazi do agrarne reforme u kojoj musliman-sko stanovništvo gubi svoje posjede?Muslimani su najviše izgubili u toj refor-mi, jer su oni bili najveći vlasnici posjeda i tu je novostvorena država primijenila mo-del prema kojoj je seljaci koji ju dotad ra-dili na posjedima begova postali vlasnici zemlje ukoliko su u kontinuitetu deset go-dina obrađivali tu zemlju. Zemljoposjedni-cima je, pak, obećana naknada za oduzetu zemlju, ali ona nije isplaćena u cjelosti. Po-stoji jedan primjer kada je jedan beg pisao srpskoj vladi ironičnim tonom kako mu je

drago da mu se isplaćuje naknada u malim iznosima jer se, tobože, vlast brine da on taj novac ne zapije. U svakom slučaju, agrarna je reforma uništila sve velike posjede koji su dotad postojali.

AKTUAL: Kako su Bošnjaci gledali na ju-goslavenski pokret?Još za vrijeme Austro-Ugarske kod dijela muslimana postojala je skupina koja je bila vezana uz srpsku nacionalnu ideju, a opet s druge strane postojale su skupine koje su se priklonile hrvatskoj nacionalnoj ideji. Bila je i skupina koju je predvodio Mehmed Spaho koja je podržavala jugoslavensku ideju, no ona se prilično kasno uključila u ta nastoja-nja. Većina nije sudjelovala u nastanku jugo-slavenske države, jer su bili u uvjerenju kako će se monarhija održati. Muslimanska poli-tička elita zapravo nije imala koncept što na-praviti dalje, pa su čak posljednjem austrij-skom caru Karlu uputili prijedlog da Bosna

i Hercegovina dobije svojevrsnu autonomi-ju u sklopu monarhije, što su u to doba bile već zastrajele ideje, jer zašto tražiti autono-miju u sklopu države koja se urušava. Izme-đu dva rata jugoslavenski je koncept za mu-slimane bio prihvatljiv, jer su smatrali da je to rješenje unutar kojeg mogu očuvati svoj identitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine. Upravo je to bila ključna ideja, ne stvara-nje Jugoslavije, već očuvanje jedinstva i te-ritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

AKTUAL: Vratimo se na recentne do-gađaje vezane uz obilježavanje stogo-dišnjice sarajevskog atentata. Srbi na-javljuju masovne proslave Vidovdana i obilježevanje atentata. Kako na to gle-daju Bošnjaci?Zaigrala se opasna igra oko Vidovdana. Ne vidim nikakve razloge da se u Sarajevu slavi nešto što se dogodilo prije 100 godina. Sma-tram kako nema mjesta nikakvom slavlju,

velikim proslavama i podizanju spomenika, jer to unosi još veći razdor u ionako podi-jeljenu zajednicu. Moje je osobno mišljenje da se u Sarajevu treba prisjećati početka Pr-vog svjetskog rata na način kako se Japan-ci prisjećaju Hirošime i Nagasakija, dakle s dužnim pijetetom prema žrtvama, mirno i skrušeno. Smatram da se samo kvalitet-nim razgovorom može dati doprinos razu-mijevanju onoga što se desilo 1914. godine.

AKTUAL: Hoće li manipulacije s obljet-nicom znatno utjecati na političko sta-nje u Bosni i Hercegovini, budući da je 2014. godina i izborna godina?Izgleda da mnogi instrumentaliziraju obljetnicu u političke svrhe, osobito u Re-publici Srpskoj. Mnogi koriste obljetnicu kao sredstvo nacionalne homogenizacije i okupljajna vlastitog izbornog tijela. Sto-ga mislim da Sarajevo ne treba kroz takve najavljene slavljeničke manifestacije obij-ležavati obljetnicu, jer se time ide na ruku onima koji obljetnicu instrumentaliziraju u svoju korist.

AKTUAL: Što će se sve događati na znanstvenom planu vezano za obljet-nicu sarajevskog atentata?U Sarajevu će se u organizaciji Instituta za istoriju i još sedam instituta iz europskih zemalja (Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Bugarske, Makedoni-je) od 19. do 21. lipnja održati velika znan-stvena konferencija o atentatu i događajima koji su uslijedili nakon njega. Odlučili smo da ne idemo s konferenciju uoči samog Vi-dovdana jer smo svjesni da će se atmosfe-ra jako zagrijati, ali i iz praktičnih razloga, jer smatramo da ne treba riskirati i raditi

takav skup u trenutku kada situacija može biti jako napeta. Imamo negativna iskustva iz 1914. i 1992. godine kada su neki neod-govorni mangupi napravili kaos.

AKTUAL: Tko će sve sudjelovati u radu konferencije?Sudjelovat će više od 130 znanstvenika iz 28 zemalja svijeta. Valja napomenuti kako će se i u ostalim državama tim povodom održati znanstvene konferencije, no ova je jedinstvena po svojoj brojnosti zemalja su-dionica. Žao nam je što kao suorganizato-re konferencije nemamo institucije iz Veli-ke Britanije, Francuske, Rusije, Srbije i Crne Gore, mada su prisutni povjesničari iz tih zemalja. jer ne promatramo samo događa-je na Balkanu, već u širem kontekstu, no to nije naša krivnja, jer se radi o njihovoj ne-zainteresiranosti za sudjelovanjem. Ono što nam je posebnu drago jest da konferencija neće biti skup istomišljenika.

AKTUAL: Pojedini miniraju konferenci-ju. O čemu se radi?Francuzi su, uz podršku Beograda, u star-tu našu konferenciju, iako mi nije jasno iz kojih razloga, pokušali minirati i progla-sili je revizionističkom, navodeći kako je organiziraju predstavnici sila poraženih u Prvom svjetskom ratu. To su gluposti, jer naše namjere nisu revizionističke, već otvo-reno razgovarati o povijesnim činjenicama. Francusko aktivno djelovanje protiv konfe-rencije i lobiranje da se iz europskih fondo-va financijski ne podrži ova konferencija je razočaravajuće, jer se radi o europski orijen-tiranom projektu, a Bosna i Hercegovina je-dini put vidi kroz europske integracije. Ova-kav francuski stav nije dobra poruka nama koji Bosnu i Hercegovinu vidimo u europ-skim integracijama. Naprotiv, on ohrabruje one koji rade protiv europskih orijentacija.

AKTUAL: Za kraj, treba li prema vašem mišljenju vratiti uklonjene stope Ga-vrila Principa na mjesto gdje su bile do 1992. godine?Jasno je da je na tom mjestu nakon Dru-gog svjetskog rata promoviran kult Gavri-la Principa. Postojale su stope koje su saču-vane i za vrijeme posljednjeg rata sklonjene u muzej, kao što je krajem Prvog svjetskog rata izgrađen i spomenik Franji Ferdinandu, pa nakon rata srušen. Upravo zbog toga što je bio dio ovog grada ja bih podržao ideju da se vrate Principove stope, ali i da se obi-lježi mjesto gdje je nekad stajao spomenik prijestolonasljedniku, naravno ne da se po-digne spomenik radi promoviranja Franje Ferdinanda, jer on uopće ne postoji u kul-turi sjećanja ovog grada, već u obliku male spomen ploče koja bi podsjećala kako je tu nekoć bio spomenik. No, mislim da u ova-ko napetoj atmosferi kakva vlada sada, nije vrijeme za takvo što.

Francuzi su, uz podršku Beograda, u startu našu konferenciju, iako mi nije jasno iz kojih razloga, pokušali minirati i proglasiti je revizionističkom navodeći kako je organiziraju predstavnici sila poraženih u Prvom svjetskom ratu. To su gluposti, jer naše namjere nisu revizionističke, već želimo otvoreno razgovarati o povijesnim činjenicama

prijestolonasljednikova odora i automobil nalaze se u bečkom Vojnom

muzeju u kojem se nalazi najveći broj izložaka vezanih za Prvi svjetski rat i

područje Balkana u svijetu

bosanske regimente borile su se tijekom Prvog svjetskog

rata na mnogim bojišnicama, a postrojbe su činili pripadnici sva tri naroda Bosne i Hercegovine