Sportski logos Sportski Logos

Download Sportski logos Sportski Logos

Post on 06-Feb-2017

218 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<ul><li><p>1 </p><p> ISSN 1512-875X (Print) ISSN 2233-0852 (Online) </p><p>NAUNO-STRUNI ASOPIS </p><p>Mostar, juni 2014. godine </p></li><li><p>2 </p><p>SPORTSKI LOGOS NAUNO-STRUNI ASOPIS </p><p>Izdava Nastavniki fakultet Mostar Odsjek za sport i zdravlje </p><p>Za izdavaa dr. sci. Asim Peco </p><p>Glavni urednik dr. sci. Ekrem olakhodi </p><p>Odgovorni urednik dr. sci. Almir Popo </p><p>Redakcija asopisa </p><p>dr. Izet Rao, dr. Nijaz Skender, dr. Ekrem olakhodi, dr. Damir edovi, dr. Munir Talovi, dr. Lejla Salihamidi, dr. Husnija Kajmovi, dr. Almir Popo, dr. Rijad Novakovi </p><p>Sekretar redakcije dr. sci. Damir edovi </p><p>Recenzentski odbor </p><p>prof. dr. Izet Rao (BiH), prof. dr. Maja Kazazi (BiH), prof. dr. Ivica Radovanovi (Republika Srbija), prof. dr. arko Kostovski (Republika Makedonija), prof. dr. Farid Ljuca (BiH), prof. dr. Branimir Miki (BiH), prof. dr. Nusret Smajlovi (BiH), prof. dr. Munir Talovi (BiH), doc. dr. Ekrem olakhodi (BiH), prof. dr. Nijaz Skender (BiH), prof. dr. Asim Peco (BiH), prof. dr. Husnija Kajmovi (BiH), dr. sci. Almir Popo (BiH), dr. sci. Rijad Novakovi (BiH), dr. sci. Izet Bajramovi (BiH) </p><p>Lektor-korektor prof. Sanja Merzi </p><p>Naslovna strana prof. dr. Mirsad Begovi, akademski slikar Reprodukcije na naslovnoj strani - Hans Enri, iz kataloga "Sport Passion", Olimpijski muzej, Lozana </p><p>Adresa Univerzitetski sportsko-rekreacioni centar "Midhat Hujdur-Hujka" 88104 Mostar Kontakt telefon: 036/514-212 Godina 12, broj 22 (2014) </p><p>tampa: IC tamparija Mostar asopis izlazi dva puta godinje Tira: 200 primjeraka </p><p>Indexirano u: Index Copernicus; EBSCOHost; COBISS.BA </p></li><li><p>3 </p><p>SADRAJ </p><p>Aldvin Torlakovi, Munir Talovi, Gordana Mani, Eldin Jelekovi EFEKTI SPORTSKO-EDUKACIJSKOG MENADMENTA U SPECIFINIM PROGRAMIMA SPORTSKE KOLE.........................................................................................................................4 Zehrudin Jaarevi, Indira Jaarevi TRANSFORMACIJA USVOJENOSTI MOTORIKOG ZNANJA UENICA OD PETOG DO OSMOG RAZREDA U JEDNOGODINJEM NASTAVNOM PROCESU.................................13 Amir Topoljak, Sulejman Kendi, Adem Salihagi ISTRAIVANJE ZDRAVSTVENOG SPORTA U REGIONALNOM SPORTSKOM TURIZMU........................................................................................................................................18 Nedad Vuk, Fuad Bajraktarevi, Zinaida Malovi SOCIODEMOGRAFSKI PODACI I SPREMNOSTI NA RIZIK I INICIJATIVU U OSTVARIVANJU ZADATIH CILJEVA MENADERA..............................................................26 Lejla Salihamidi, Faris Varelija LATENTNA STRUKTURA BAZINO-MOTORIKOG PROSTORA KOD STUDENTICA.................................................................................................................................33 Faris Varelija UTJECAJ SISTEMA PREDIKTORA SITUACIONE EFIKASNOSTI KOARKAA NA KRITERIJSKU VARIJABLU UKUPNO PROVEDENOG VREMENA NA PARKETU.............39 Upute za autore...............................................................................................................................45 </p></li><li><p>4 </p><p>Aldvin Torlakovi Munir Talovi Gordana Mani Eldin Jelekovi </p><p>EFEKTI SPORTSKO-EDUKACIJSKOG MENADMENTA U SPECIFINIM PROGRAMIMA SPORTSKE KOLE </p><p> Izvorni nauni rad </p><p> Saetak </p><p> Cilj istraivanja bio je analiziranje i utvrivanje efikasnost sportsko-edukacijskog menadmenta u specifinim programima sportske kole (kola plivanja). Ispitivanje je provedeno na uzorku od 1.538 uenika etvrtih razreda (787 djeaka i 751 djevojica) iz 45 osnovnih kola sa podruja Kantona Sarajevo, BiH (kolska 2011/12. godina). Generalni zadatak menadmenta bio je organizacija, distribucija i kontrola realizacije sportsko-edukacijskog programa. Podaci o efekasnosti realizacije programa plivanja dobijeni su mjerenjem istih varijabli u dvije vremenske take (prije i poslije programa). Za analizu rezultata testiranja koriten je T-test za zavisne uzorke (differences are significant at p &lt; 0,050) kao i procentualna analiza. Za stavove ispitanika koritena je petostepena skala u kojoj su bili ponueni odgovori na pitanja. Rezultati T-testa su pokazali visoku statistiku znaajnost kod varijabli za procjenu znanja plivanja (p = ,000), kao i u ukupno preplivanoj dionici izraenoj u metrima (p= ,000). Na osnovu analize ankete o utiscima prema aktivnostima u kojima su bili ukljueni, jasno se vidi da je program bio dobro planiran i struno prilagoen velikoj veini ispitanika. Na osnovu dobijenih rezultata moe se zakljuiti da je primjenjeni model sportsko-edukacijskog menadmenta pokazao efikasnu koordinaciju svih segmenata, to se pozitivno odrazilo na edukaciju osnovnih plivakih elementa kod ispitanika. Kljune rijei: organizacija i upravljanje u sportu, plivanje, vankolske i vannastavne aktivnosti </p><p> THE EFFECTS OF SPORT-EDUCATIONAL MANAGEMENT IN SPECIFIC </p><p>PROGRAMS OF SPORT SCHOOLS </p><p>Original scientific paper Abstract </p><p> The aim of the research was analyzing and stating the efficiency of sport-educational management in specific sport schools program/curriculum (swimming school). The research itself had been conducted on sample comprising of 1.538 pupils of 4th grade (787 boys and 751 girls), from 45 Elementary schools from Sarajevo Canton, Bosna and Herzegovina (school year 2011/2012). General task of management was organization, distribution and control of carrying out the sport-educational program. Data collected on the efficiency of program realization had been obtained by measuring of the same variables within two time points (prior and after the curriculum). For the purpose of test analysis T-test for subordinate samples has been used (differencies are significant at p </p></li><li><p>5 </p><p>1. UVOD Pretpostavka je da e napretku i razvoju kineziologije kao struke i kao naunog polja moi najvie doprinositi to bolje obrazovani kadrovi (Juki i sar., 2010). Moe se rei da je menadment u sportu, nauna i praktina disciplina koja se shvata kao proces planiranja, organizovanja, voenja i kontrole, kako bi se ostvario prethodno postavljeni cilj (uki, 2011). Naime, jedan je od osnovnih ciljeva tjelesnog vjebanja kolske djece jeste pozitivan utjecaj na sve njihove bazino-motorike sposobnosti. Dodatna tjelesna aktivnost, prema veini dosadanjih istraivanja (Niin, 2000; Marius, 2009; Rui, 2011; Torlakovi, 2013) poveava pozitivne efekte kako tjelesnog razvoja tako i motorike sposobnosti djece. Vano je naglasiti da dva sata nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja sedmino nije dovoljno za zadovoljavanje bioloke potrebe uenika za kretanjem, a posebno da znaajnije utjee na transformaciju njihovih sposobnosti i ostalih dimenzija linosti uenika (Torlakovi, 2010). Stoga je uloga sportsko-edukacijskog menadmenta od iznimne vanosti za pripremu i realizaciju specifinih modela vannastavnih i vankolskih sportskih aktivnosti za uenike. Upravo taj organizacijski oblik rada ima za cilj smanjenje razlike izmeu nauno dokazane potrebe djece i mladih za tjelesnom aktivnou i njenog stvarnog provoenja u sistemu sportskog odgoja i obrazovanja (Milanovi i sar., 2013). Meutim, organi uprave u kolama ne mogu uvijek odgovoriti na mnogobrojne obaveze koje se pred njih postavljaju, a naroito ne u situaciji ako se radi o pojaanom interesu uenika za ukljuivanje u vannastavne, odnosno vankolske organizacijske oblike rada (Prskalo i sar., 2007). Odgojno-obrazovni rad u kolskoj nastavi realizira se na osnovu godinjeg programa rada kole koji mora biti zasnovan na nastavnom planu i programu. Vannastavne aktivnosti uenika obuhvataju njihove razliite aktivnosti u koli i organizaciji kole izvan programa redovne nastave. Slobodnijom organizacijom, planskim izvoenjem i raznovrsnijim sadrajem vannastavnih aktivnosti, zadovoljavaju se posebne sklonosti i interesovanja uenika, te su site integralni dio odgojno-obrazovnog rada kole. Zadaci i programski sadraji vannastavnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada kole, u skladu sa standardima, a ostvaruju se putem drutava, sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika (Skuptina KS, 2004). Potrebno je istai da se kola plivanja, kola skijanja, kao i drugi specifini oblici nastave iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj organiziraju i realiziraju u skladu sa nastavnim planom i programom (Skuptina KS, 2011). Shodno spomenutom, razliite sportske kole ne provode se iskljuivo zbog ostvarivanja ciljeva i zadaa kole, ve im je osnovni cilj zadovoljavanje (poveanih) individualnih potreba uenika za sportskom aktivnou i kretanjem, te njihov pozitivan utjecaj na razvoj antropolokog statusa djece. Imajui u vidu da je visok nivo sportske nauke, sportske edukacije, trenane i upravljake tehnologije, direktno uslovljen ljudskim resursima u sportskom manadmentu (Malacko, 2008), cilj ovoga istraivanja bio je analiziranje i utvrivanje efikasnosti organizacije i upravljanja projektno-programskim aktivnostima sportske edukacije uenika (osnovnim elementima plivanja) kroz specifian program sportske kole. 2. METOD RADA 2.1. Opis istraivanja Nakon to je pripremljen plan i program specifine sportske kole (uenje plivanja), u okviru vannastavnih aktivnosti za djecu etvrtih razreda osnovnih kola sa podruja Kantona Sarajevo (kolska 2011/12), odreen je sportsko-edukacijski menadment (tabela 1). Generalni cilj i zadatak menadmenta bio je organizacija, distribucija i kontrola realizacije sportsko-edukacijskog programa. Kako bi osigurao to kvalitetniji nivo realizacije plana i programa, menadment je bio u stalnoj koordinaciji sa predstavnicima resornog ministarstva, slubenicima opinskih slubi za drutvene djelatnosti, upravama kola u kojima djeca pohaaju redovnu nastavu i menadmentom FASTO. Mjesto odravanja programa bio je kompleks nadkrivenog bazena u Sarajevu. </p></li><li><p>6 </p><p>Tabela 1. -Tim Sportsko-edukacijski menadment </p><p>projekt menader magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja supervizori nastave (mentori) profesori sporta i tjelesnog odgoja koordinator diplomirani sociolog finansijska analitika diplomirani ekonomista saradnik za promociju sportski novinar edukatori/instruktori studenati - FASTO </p><p> U praksi se pokazalo da je organizacija prijevoza djece do mjesta realizacije ovakvih i slinih modela sportske kole od velikog znaaja za dinamiku i efikasnost realizacije projekta. Shodno tome, u pripremnoj fazi definirani su modeli prijevoza uenika do mjesta realizacije aktivnosti i nazad. Primijenjena su tri modela (tabela 2) organiziranog prijevoza polaznika sportske kole koja su se pokazala vrlo efikasna. </p><p>Tabela 2. -Modeli organizacije prijevoza djece </p><p>Model prijevoza Opis modela </p><p>1 Za kole iz neposredne blizine plivalita dolazak je bio najjednostavniji, s obzirom da su djeca mogla i sama dolaziti do mjesta realizacije sportske kole. </p><p> 2 </p><p>Ovaj model prijevoza uenika ogledao se u organiziranom prijevozu uenika autobusom od kole do plivalita i nazad, u pratnji nastavnika razredne nastave. Pokazao se izuzetno funkcionalnim i realiziran je u organizaciji opinskih slubi i kolske uprave. </p><p>3 Ovaj model podrazumijevao je dolazak uenika do mjesta realizacije sportske kole u pratnji roditelja. Prije poetka realizacije programa u bazenu, roditelji ispitanika su popunili prijavne listove u kojima su navedene osnovne informacije za svakog ispitanika. Na prvom satu provjereno je njihovo plivako znanje, te su na osnovu inicijalnog testiranja selektirani u homogene grupe. Kao model procijene inicijalnog i finalnog stanja uzete su preplivana duina izraena u metrima i utisak instruktora na osnovu kojeg su ispitanici selektirani u jednu od slijedeih grupa: nepliva, pluta, polupliva, pliva poetnik i pliva (tabela 3). Program je realizovan u ciklusima od dvanaest sati u deset termina, s tim da su prvi i posljednji sat bili blok sati u sklopu koih je uraeno inicijalno i finalno testiranje. Rasporedi termina sportske kole plivanja bili su prilagoeni rasporedu redovne nastave u koli (u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima). Neposredni edukatori (instruktori plivanja) bili su studenti master studija Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu u okviru pedagoke prakse, pod mentorstvom diplomiranih profesora sporta. U realizaciji programa uestvovalo je ukupno 59 studenata/edukatora. Radili su sa grupama od 8 do 10 ispitanika. Program kole plivanja realiziran je u blago nagnutom bazenu dubine 40100 cm, sa prosjenom temperaturaturom vode od 29,4C. Programske aktivnosti provoene su tokom jedne kolske godine (2011/12). Za svaku grupu ispitanika primijenjen je program kontinuiranih vannastavnih aktivnosti u periodu od 2 sedmice, svaki radni dan po 60 minuta. Svakom ispitaniku u programu kole plivanja ponuen je anonimni anketni upitnik koji je sadravao tri pitanja vezana za miljenje (stav) o sportskoj koli u kojoj je uestvovao. Analizom anketnog upitnika dobiveni su rezultati koji opisuju utiske i stav ispitanika o ovakvom obliku sportske kole kroz vannastavne aktivnosti. </p></li><li><p>7 </p><p>2.2. Uzorak ispitanika Ispitivanje je provedeno na uzorku od 1.538 ispitanika (uenika etvrtih razreda) iz 45 osnovnih kola sa podruja Kantona Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Uzorak je inilo 787 djeaka i 751 djevojica. 2.3. Uzorak varijabli Testiranje i ocjenjivanje vrio je struni tim metodom ekspertne procjene prema unaprijed zadatim kriterijima. Ocjena poznavanja plivanja definirana je na osnovu procjene adaptacionih parametara potrebnih za boravak u vodi (tabela 3), kao i preplivane dionice izraene u metrima. Ispitanici su ocijenjeni brojano od 1 do 5 (tabela 4). Radi se o modificiranim kriterijima savjetovalita u Lipiku 1983. godine (Kazazovi i sar., 2007). </p><p>Tabela 3. - Testovi za procjenu osnovnih elemenata kretanja u vodi </p><p>Varijabla Test/procjena Mjera/evidencija </p><p>GGL gnjuranje glave Moe/Ne moe potopiti glavu pod vodu uz dubok izdah ROP ronjenje predmeta Moe/Ne moe zaroniti i izvaditi lagani predmet sa dubine od 220 cm SNP skok na noge u plitku vodu Smije/Ne smije skoiti na noge u plitku vodu od 140 cm SND skok na noge u duboku vodu Smije/Ne smije skoiti na noge u vodu dubine 220 cm PNS plutanje na stomaku Moe/Ne moe plutati na stomaku &gt; 5 sekundi PNL plutanje na leima Moe/Ne moe plutati na leima &gt; 5 sekundi </p><p>Tabela 4. -Model ocjenjivanja za varijablu procjene poznavanja plivanja </p><p>Ocjena Procjena kretne radnje OCJENA 5 </p><p>pliva Samostalno skoi na noge u duboku vodu, prepliva duinu od najmanje 50 metara, dva stila, i samostalno izae iz bazena. </p><p>OCJENA 4 pliva poetnik </p><p>Samostalno skoi na noge u duboku vodu, prepliva slobodnom tehnikom duinu od najmanje 25 metara i samostalno izae iz vode. </p><p>OCJENA 3 polupliva </p><p>Samostalno skoi na noge, prepliva slobodnom tehnikom 1024 metara i izae iz bazena samostalno ili uz pomo instruktora. </p><p>OCJENA 2 pluta </p><p>Moe se krai period odravati plutanjem na prsima i preplivati slobodnom tehnikom do 10 metara, te izai iz bazena sam ili uz pomo instruktora. </p><p>OCJENA 1 nepliva Nema nikakvih znanja o plivanju. </p><p> Anketni list je sadravao tri pitanja sa ponuenim odgov...</p></li></ul>