Sociofonetski pristup Sociofonetski pristup naglašavanju u općem naglašavanju u općem

hrvatskomhrvatskom

Kolegij Kolegij Ortoepija 1 Ortoepija 1 Profesorica Gordana Varošanec-ŠkarićProfesorica Gordana Varošanec-ŠkarićAsistentica Gabrijela KišičekAsistentica Gabrijela KišičekStudenti Marko Bezak i Borna Studenti Marko Bezak i Borna SiriščevićSiriščević

Socionfonetika kao grana sociolingvistike bavi se proučavanjem fonetskih varijabli koje su uvjetovane socijalnim kontekstom. Sociofonetski pristup sastoji se u istraživanjima provedenima u govornoj populaciji i bavi se živim, govorljivim jezikom te jedan od načina istraživanja je praćenje odstupanja od kodificirane norme pojedinog jezika( standarda).

Uvod: U posljednje vrijeme učestalija su istraživanja naglasnih

oblika budući da se novoštokavska četveronaglasna norma sustavno opire tijekom godina nekim naglasnim oblicima u verificiranoj govornoj normi.( Varošanec-Škarić, Govor, 18.)

Dakle, uobičajeno je gledište da naglasak treba prilagoditi književnom sustavu. To znači ako su u verificiranoj normi zabilježeni silazni naglasci na unutarnjem ili zadnjem slogu višesložnih riječi trebali bi se prilagoditi standardizaciji tako da preskoče za slog i postanu uzlazni ili da na mjestu silaznih naglasaka postanu uzlazni, tzv, prilagođeni naglasci.

Drugi je problem zbog neutralizacije u govoru kratkosilaznoga i kratkouzlaznog naglaska, primjerice: jèzik- , -

No, hipotetički je sociofonetska opreka poželjnosti između ta dva naglasna oblika neznatna u odnosu na neke sociofonetski neprihvatljive naglasne oblike tipa: bez dinara, časopis, televizija, indikator itd.(Varošanec-Škarić, Govor, 18.)

Ispitanici:Ispitanici:

Ispitanici su bili studenti fonetike 2. i Ispitanici su bili studenti fonetike 2. i 3. godine Filozofskog fakulteta u 3. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ocjenama od 1 do 7 Zagrebu. Ocjenama od 1 do 7 označavali su stupanj poželjnosti označavali su stupanj poželjnosti parova izografnih heterofona. Zatim parova izografnih heterofona. Zatim je pomoću statistike dobivena je pomoću statistike dobivena vrijednosna ocjena određenog vrijednosna ocjena određenog oblika.oblika.

U ovom ispitivanju istraživala se poželjnost za U ovom ispitivanju istraživala se poželjnost za nekim kategorijama naglasnih oblika u kojima nekim kategorijama naglasnih oblika u kojima se uporabna norma ne slaže uvijek sa se uporabna norma ne slaže uvijek sa kodificiranom. Procjenjitelji te norme bili su kodificiranom. Procjenjitelji te norme bili su studenti fonetike, a parovi izografnih studenti fonetike, a parovi izografnih heterofona koje su procjenjivali bili su neki heterofona koje su procjenjivali bili su neki oblici genitiva i dativa, prijelazni oblici, oblici genitiva i dativa, prijelazni oblici, europeizmi na -or i –izam, posuđenice i europeizmi na -or i –izam, posuđenice i toponimi. Ispitivao se i odnos prema toponimi. Ispitivao se i odnos prema neutralizaciji brzog i sporog naglaska. U želji neutralizaciji brzog i sporog naglaska. U želji za standardom su potpuno neprihvatljivi oblici za standardom su potpuno neprihvatljivi oblici poput bez dinara, u govoru, u oblaku, za djecu, poput bez dinara, u govoru, u oblaku, za djecu, niz vodu, televizija, indikator itd. Ipak ne niz vodu, televizija, indikator itd. Ipak ne postoji opreka u stupnju poželjnosti između postoji opreka u stupnju poželjnosti između brzog i sporog na istom mjestu. Dakle brzog i sporog na istom mjestu. Dakle prijelazni oblici možda nisu potrebni.prijelazni oblici možda nisu potrebni.

1.1. Imenice tipa časopis:Imenice tipa časopis:

2. 2. Neki genitivni, lokativni i Neki genitivni, lokativni i dativni oblici:dativni oblici:

3. Europeizmi na –or i –3. Europeizmi na –or i –izam:izam:

4. Posuđenice na –ija i –4. Posuđenice na –ija i –er:er:

5. Prijelazni oblici:5. Prijelazni oblici:

6. Toponimi:6. Toponimi:

7. Neutralizacija u govoru 7. Neutralizacija u govoru kratkosilaznoga i kratkosilaznoga i kratkouzlaznog:kratkouzlaznog:

Zaključak: Standardna hrvatska prozodijska osnovica jest

novoštokavski četveronaglasni sustav, a u kodifikaciji bi se trebale uzeti obzir neke silnice verificirane u govoru. Prelaženje silaznog naglaska, oslabljeno ili neoslabljeno, ne bi trebalo biti obavezno unutar prozodijske riječi u nekim opisanim kategorijama riječi. U hrvatskoj standardnoj prozodiji prirodna je pojava da silazni naglasak bude i može biti u sredini riječi, pogotovo u nekim toponimima, imenicama stranog podrijetla( na posljednjem slogu), nekim genitivnim oblicima te u složenicama hrvatskog i stranog podrijetla.

Zaključak: Sociofonetska istraživanja opisuju stanja

skolebanja, silnice koje su u nekom aktivne u prihvaćanju nekih oblika, ne propisuju standard, ali u duljem vremenu utječu na njega. Ne može se u standardologiji u potpunosti zanemariti volja govornika o poželjnosti standardnih oblika. Ne treba se bojati da će to generirati standardološki prozodijski kaos.

Osjećaj standarda jest aktivno stanje, živost, nikako ne mrtav umjetno stvoreni jezik. Zna se da standard nikad neće biti ni kaotično stanje ni petrificiran pravilima govorni standard.

Literatura Literatura

Gordana Varošanec-Škarić: Gordana Varošanec-Škarić: Poželjnost nekih kategorija Poželjnost nekih kategorija izografnih naglasnih izografnih naglasnih heterofona( Govor, 18.)heterofona( Govor, 18.)

Razlikovna prozodija, Ivo Razlikovna prozodija, Ivo Škarić( Jezik, 48.)Škarić( Jezik, 48.)

Vladimir Anić: O jednom akcentskom Vladimir Anić: O jednom akcentskom procesu u različitim službama procesu u različitim službama književnog jezikaknjiževnog jezika