socijalizacija i emocionalni razvoj djece

7/22/2019 Socijalizacija i Emocionalni Razvoj Djece

1/10

UVOD

Biti roditelj je snano emotivno iskustvo, uzbudljivo, puno zabave i zadovoljstva, aliistovremeno jako izazovno i stresno. Svi se roditelji brinu da li e biti u stanju podii sretno izdravo dijete. Da bi se djeca u potpunosti razvila potreban im je netko tko e ih voljeti i tko eih razumjeti te pokuati odgovoriti na njihovu jedinstvenu osobnost na osjetljiv i njean nain.

Svakodnevni trenuci ispunjeni ljubavlju izmeu roditelja i djece, ine sastavni dio zanjegovanje njegovog zdravog socijalnog, emocionalnog i intelektualnog razvoja. !ije vanosamo to roditelji kau ili ine, ve kako utjeu na dijete. Djeca koja se osjeaju voljenom,

potovanom i njegovanom, su sretna djeca. Sva ova iskustva na bitan nain pomau razvitipresudne dijelove djejeg mozga koji mu omoguuje razmiljanje, kretanje, osjeanje, tesmijeh i ljubav.

"mocije su jedan od najvanijih initelja koje utjeu na cjelokupno #unkcioniranjepojedinca i imaju glavnu ulogu u ivotu. Svako malo dijete na podraaje iz svoje okolinereagira emocionalno.$drasli emocije esto jednostavno prepoznaju i razlikuju, ali mnogo teee ih opisati i de#inirati.

$vim seminarskim radom pokuala sam poblie objasniti razumijevanje emocionalnograzvoja i predoiti injenice koje nam govore da je nemogue izolirati emocionalni i socijalnirazvoj od drugih razvojnih podruja kod djece. $dnosi koje dijete gradi prvo prema bliskimosobama, a zatim i prema drugim ljudima pripadaju emocionalnoj i socijalnoj domeni razvoja,to znai da nije mogue komunicirati ili misliti bez osjeaja, niti je mogue osjeati bezmiljenja. %pravo ovi meusobno povezani razvojni procesi, znai utjecaj socijalnogkonteksta na emocionalni razvoj kod djece je tema ovog seminarskog rada.

&


2/10

1. EMOCIJE

"mocije su prvi jezik u svih ljudi i univerzalni kod u izgradnji odnosa s ljudima kojinas okruuju.& 'omunikacija novoroeneta s vanjskim svijetom zapoinje prvim krikom idrugim oblicima (npr. dodirnim, mirisnim) odmah po roenju. *aj prvi jezik je posebno bitan

jer dovodi do razvoja snanog i bliskog emocionalnog odnosa s roditeljima (tzv. privrenosti)

i ujedno je odreujui u izgradnji svih kasnijih odnosa s ljudima. *ako se ranomemocionalnom razvoju poklanja sve vea panja kako u istraivanjima tako i u programimaskrbi za mentalno zdravlje djece.+

od emocijama (osjeajima) podrazumijevamo unutarnje reakcije, dok se njihovovanjsko izraavanje putem izraza lica ili gesti naziva a#ektima. -nogi istraivai smatraju dau poetku postoji blisko veza izmeu onoga to dojenad osjea i onoga to pokazuje, drugimrijeima u samom poetku ljudskog razvoja a#ekt tono pokazuje emociju. $drasli koji brinuo sasvim malom djetetu usmjeravaju se na situaciju koja im omoguava razumijevanje uzrokadjetetovih emocija, pa e tako razmiljati koje su trenutne potrebe djeteta ili to je iz okolinedovelo do emocionalne reakcije. !a pozitivne e emocije reagirati ukljuivanjem u

emocionalnu razmjenu, a kod negativnih e nastojati ukloniti uzrok i smiriti dijete.

"mocije i njihove razvojne promjene u prvoj godini ivota nije mogue prouavatiizvan odnosa roditeljdijete, upravo zbog toga to su one i pretpostavka zdravog razvoja testvaranje uvjeta da se spomenuti odnos od trenutka roenja to skladnije razvija. % tom susmislu i brojne hrvatske bolnice, od rodilita do djejih bolnikih odjela, uinile kvalitetne

pomake u organizaciji zbrinjavanja djece od njihovih prvih dana omoguivi prisustvo oca naporodu, zajedniki boravak majki i novoroeneta u istoj sobi, kao i prisustvo roditelja uzbolesno dijete na bolnikom lijeenju.

1.1. Emocionalna komunikacija i psihiki razvoj djece

*emeljne spoznaje o emocionalnom razvoju, te osobito razumijevanje pitanja topridonosi zdravom emocionalnom razvoju djeteta, a to su rizini imbenici, bitna susastavnica obrazovanja svih strunjaka koji dolaze u kontakt s djecom i njihovim roditeljima,

pa tako i strunjaka iz srodnih podruja.

/ane su interakcije i emocionalne razmjene u velikoj mjeri u #unkciji djetetova uenjaodnosno psihikoga razvoja. % nizu znanstvenoodgojnih radova pokazalo se kako razvoj

komunikacijskih sposobnosti zapoinje rano i to zahvaljujui genetskim pretpostavkama koddjeteta i jednako vanim posebnim poticanjem koje dolazi od roditelja i koje se odvija uemocionalno skladnoj atmos#eri.

*ako se u djeteta razvijaju komunikacijske sposobnosti koje utjeu na cjelokupnostnjegova razvoja ve od samog djetetovog roenja. $brasci ranog poticanja djeteta su uroditelja bioloki utemeljeni ali mogu biti narueni uslijed razliitih imbenika poput

psihosocijalne nezrelosti za roditeljstvo, duevnih bolesti, osobito depresije ili uslijeddugotrajne izloenosti stresu, primjerice uslijed djetetove bolesti.

&&. 0e1is -, 2aviland 3, editors. 2andbook o# emotions. !e1 4ork5 6uil#ord7 +888, str. +9+:.+Bjeli !. ;skustva majke nedonoeta.


3/10

/oditelji zapadaju u krizu zbog neizvjesnosti i strepnji u pogledu djetetovog zdravlja irazvoja, te prestaju biti optimalni poticatelji djetetova emocionalnog razvoja. Stoga brinui oemocionalnom zdravlju djeteta valja brinuti i o roditelju te njemu osigurati dobruin#ormiranost o mjerama koje se poduzimaju jer to olakava suoavanje sa stresom i

psiholoku podrku jer e to imati pozitivne posljedice i za dijete.

-nogi autori na prvom mjestu spominju potrebu za toplim i podravajuim odnosom,te navode da je takvo zadovoljavanje bitnije za emocionalni i intelektualni razvoj. Djeca kojase osjeaju voljeno i primaju obilje pozitivnih emocija od svojih najbliih, uspjenijeuspostavljaju pozitivne odnose i pruaju ljubav prema drugima i prema sebi. oznatineuroznanstvenici nazivaju prve godine ivota periodom u kojem djeca razvijajurazumijevanje osobnosti.

oljeti nekoga znai brinuti o njegovimosjeajima, a pretpostavka toga je moi prepoznati i razumjeti osjeaje drugoga. Stoga kako

djeca postaju svjesnija sebe i vlastitih osjeaja, trebaju pomo odraslih u otkrivanju kako seosjeaju drugi ljudi. /azne istraivanja pokazala su da djeca brzo napreduju u razumijevanjurazliitih aspekata emocija tijekom predkolskog i ranog kolskog razdoblja, a osimempatine i podravajue obiteljske okoline i razliiti programi, primjerice u kolskomokruenju, mogu unaprijediti djeje razumijevanje tuih emocija, te ih uiniti socijalnokompetentnijima.9

1.. Emocionalni razvoj djece

%svajanje emocija odnosi se na izraavanje i percepciju emocija. ?aza usvajanjaemocija ukljuuje re#leksne reakcije, karakteristike temperamenta te usvajanje odreenihemocionalnih obiljeja. %z sposobnost emocionalnog reagiranja, djeca ue prepoznavatiemocije, ovisno o genetskim predispozicijama i karakteristikama temperamenta. $va se #azauglavnom odvija u ranom djetinjstvu. Djeca od roenja u dodiru s okolinom pokazuju svojeosjeaje te ue prepoznavati i kontrolirati emocije. ozitivne emocije kao to su srea,iznenaenje te negativne emocije poput ljutnje, tuge, straha, smatraju se osnovnim emocijamai mogu se prepoznati vrlo rano u djetinjstvu.

@est osnovnih emocija koje se javljaju u ranom djetinjstvu jesu radost,interesAiznenaenje, ljutnja, strah, tuga i gaenje. !e postoje jasni dokazi lokalizacije

primarnih ugodnih i neugodnih emocija kao ni sloenijih emocija u razliitim podrujimamozga. Do sada je utvreno da su pozitivne emocije vie povezane s lijevom stranom velikogmozga, a negativne emocije s desnom stranom.

?aza di#erenciranja emocija odnosi se na povezivanje kao i odvajanje izraza i osjeajaprema ili od odreenog konteksta ili ponaanja. % #azi di#erenciranja dolazi do modi#ikacijesignala iz okoline, pri emu se taj proces odvija pod utjecajem uenja te prvenstvenoobiteljskih obrazaca ponaanja, a emocionalne reakcije povezuju se s novim kontekstom.Dakle, ova #aza ukljuuje strategije koje su usklaene s drutvenim oekivanjima, a

9Pons F, Harris PL i Rosnay M. Emotion comprehension between 3 and 11 years. European Journal o!e"elopmental Psycholo#y, $%%&' 1(1$)*1+$.

9


4/10

omoguuje minimaliziranje ili pretjerano naglaavanje izraavanja emocija kao i prikrivanjenekih emocija. :

% ranom djetinjstvu djeca u interakciji sa svojim roditeljima di#erenciraju imodi#iciraju svoje izraavanje emocija, oponaaju roditelje i tako stvaraju obiteljske obrasce

ponaanja. %z primarne emocije koje se javljaju vrlo rano nakon roenja, u drugoj polovici

druge godine ivota djeca postaju svjesna svog emocionalnog ponaanja vezanog uz primarneemocije teue sloenije emocionalne procese koji su preduvjeti za razvoj, na primjer, zavisti i

empatije. ;zmeu druge i tree godine djeca u skladu sa steenim i do tada nauenimstandardima i normama ponaanja razvijaju sloene emocije ponosa, krivnje i srama,zbunjenosti i prkosa.

6lavno obiljeje emocionalnog razvoja u djejoj dobi je prepoznavanje emocija putemsocijalizacije. % predkolskoj dobi raste djeja prilagodba na identi#ikaciju emocionalnihizraaja i situacija iz okoline koje se mogu jasno verbalizirati na temelju njihovih vlastitihemocija i emocija drugih. okazatelji dobrog emocionalnog stanja djeteta su djeja

sposobnost kontroliranja irokog raspona emocionalnih doivljaja i prikladnih reakcija u timemocionalnim situacijama.

Djeca koja su ovladala svojim emocionalnim doivljajima smatraju se emocionalnokompetentnim. "mocionalna kompetencija ukljuuje djeju sposobnost prikrivanja emocijakao i vidljiva ponaanja koja otkrivaju doivljena emocionalna iskustva.

ostoje i tipine razvojne #aze u doivljavanju i izraavanju emocija. /azvojne #aze suuvjetovane biolokim sazrijevanjem, sve sloenijim situacijama u djetetovom okruenju, kao isazrijevanjem intelektualnih sposobnosti koje omoguuju djetetu razumijevanje situacije i

planiranje vlastitog ponaanja Dakle, djeca imaju snane autentine osjeaje i vrlo ogranienusposobnost da ih priope okolini. =

Dijete treba pomo odraslih kako bi5

dolo u dodir sa svojim vlastitim osjeajima, osvijestilo svoju potrebu i unutarnjestanje

nauilo imenovati svoje osjeaje i govoriti o njima, spoznati kakvih sve osjeajaima

nauilo prepoznavati osjeaje kod drugih, dijeliti svoje osjeaje s drugima steklo iskustvo izraavanja osjeaja na razliite naine razumjelo emocionalnu reakciju na neki dogaaj i steklo sposobnost predvianja

njezinih posljedica nauilo da je mogue odabirati naine izraavanja i ponaanja u emocionalnim

situacijama

1.!. "roces socijalizacije emocija

"mocionalni razvoj djeteta ne ovisi samo o uroenim #aktorima. rije bi se reklo daone odreuju tei ili laki nain na koji dijete postaje svjesno sebe i svog bivanja unutar

svoje okoline. $d najranijih odnosa s majkom i bliskim osobama dijete biva prepoznato ili ne,:Furlan, . -1//0, o"2eo" psihi4i ra5"o2, 6a#reb, 7olsa n2i#a=8. 9tarc i sur.( Priru4ni :;sobine i psiholo


5/10

prihvaeno ili ne. $dnos s bebom je najee njean, rastui, iv dogaaj meusobnogusklaivanja. Blia okolina reagira na djetetov nain izraavanja, majino lice daje djetetu

prve in#ormacije za usklaivanje. Djeca teeg temperamenta izazivaju nesigurnost, napetost,strah ili krivnju roditelja, te se naruava oputeno i spontano usklaivanje. *ijekomsazrijevanja djeteta, okolina sve vie oblikuje i modi#icira njegov nain izraavanja emocija iui ga drutveno prihvatljivim oblicima izraavanja emocija C socijalizacija emocija.

roces socijalizacije emocija poinje promatranjem i oponaanjem. >ienje okoline iljudi bitno je kako bi dijete ostvarilo kontakt s okolinom. Djeca vide, primjeuju, obraaju

pozornost. % okviru modela ponaanja ljudi iz bliske okoline, dijete oponaa nain i intenzitetemocionalnog izraavanja. !amjernim odgajanjem kontrole emocija od strane roditelja iliodgajatelja te ostavljanjem granica prihvatljivog i neprihvatljivog izraavanja emocija,osobito izraavanja srdbe, dijete se usmjerava na smanjivanje intenziteta, potie ga se nasamokontrolu i ui odabiru drutveno prihvatljivih oblika izraavanja emocija.

1.#. "o$icanje emocionalno% razvoja

Djetetovi su osjeaji njegova bit i nemogue ga je upoznati i prihvatiti ako neprihvaamo njegovu bit. !jegove emocije su vrlo snane i preplavljuju ga, a ono ih pokazujespontano i izravno. Dojenad je #ascinirana ljudskim licem i uvijek paljivo promatra izrazelica svojih roditelja i drugih bliskih osoba dok ih hrane i njeguju.


6/10

modelima ponaanja i ljudima s razvijenim samopotovanjem. Eko mu neto ne uspijeva nesmije ga se posramljivati i treba biti hvaljeno ponajprije za aktivnost i uloeni trud, dok surezultati manje vani. $ni e ionako doi ako je dijete aktivno, a ne e doi (ili e doi znatnokasnije) ako dijete odrasta pod pritiskom oekivanja da uvijek bude uspjeno i besprijekorno.

"mocije prate sve djetetove aktivnosti, pa tako i igru i uenje, prisutne su u zdravlju i

u bolesti. >alja znati da mala djeca imaju snane i duboke osjeaje i da bi nauila izlaziti nakraj s njima trebaju tijekom cijelog djetinjstva suosjeajnu i brinu podrku odraslih. $biljejaranog emocionalnosocijalnog razvoja su tema koja u posljednjim desetljeima intenzivnozaokuplja interes u podruju psiholokih i pedagokih znanosti. % 2rvatskoj nemamo punoistraivanja o ranom djejem razvoju, pa tako niti o emocijama. ;ako jedinstvene, emocije suu nainu izraavanja i odgojnim postupcima socijalno odreene i svako bi drutvo o tometrebalo eljeti znati vie prvenstveno zbog preventive, a ne samo kako bi pokazala interessamo odnosu na pojavu nasilja ili zlostavljanja djece.

otrebno je initi daljnje pomake u in#ormiranju javnosti o zatitnim initeljimadjetetova razvoja, a to su ponajprije dobra emocionalna komunikacija u ranom razvoju i

razvoj sigurne privrenosti. %spostava sustava rane intervencije jedna je od drutvenih mjerakoja tome moe pridonijeti.F/oditelj je kljuni #aktor djetetovog ranog razvoja, no da li e tuulogu obaviti na najbolji nain ne ovisi samo o njemu, nego i o brojnim mjerama zdravstvene,socijalne i obrazovne politike.

. &OCIJ'(I)'CIJ'

roces kojim pojedinac ui kulturu svog drutva poznat je pod nazivom socijalizacija.$dnosi se na usvajanje onog dijela kulture koji obuhvaa meuljudske odnose i njihov razvojtj. usvajanje oblika drutvenog ivota. 3edan od preduvjeta opstanka u dananjem nainuivljenja je razvijanje sposobnosti pojedinca da ui samostalno ili u zajednici, obvezujeroditelja ili odgojitelja da osigura uvjete koji idu u susret toj kompetenciji djeteta.

3edan od naina na koji dijete moe nauiti socijalne vjetine (razliite strategijepotrebne kako bi se zadovoljno druio sa drugom djecom) jest kroz socijalno iskustvo. Dijetenee nauiti kako dijeliti, ekati na svoj red ili biti pristojan prema ostaloj djeci ako nema

prilike druiti se s njima. 'ad se rodi, dijete je gotovo nikako pripremljeno za ivot u vanjskojsredini.*o je njegova slabost, ali ujedno i prednost jer postoji mogunost dueg i uspjenog

djelovanja na njegov razvoj i #ormiranje. $no se razvija usavravajui postupno odnose slanovima svoje obitelji i drutvene sredine i proirujui svoja znanja o socijalnoj sredini kojaga okruuje.

Djeci nisu uroene svi potrebni oblici ponaanja, ona ovladavaju njima tijekom svogdjetinjstva . % okviru raznih djejih aktivnosti nastaju, razvijaju se i usavravaju psihikeosobine djece5 opaanje, panja, mata, pamenje, miljenje, sposobnost govora, osjeaji, itd,drugim rijeima, sve ono to ini bit ovjeka. -eutim, da bi dijete postalo ovjek, nije mudovoljno samo roditi se kao ovjek, otrebni su mu i drutvo i odgoj. 0judska sredina nijesamo uvjet za razvoj djeteta, ona je i izvor tog razvoja.

.1. &ocijalizacija u dje$injs$vu

F. 0jubei -, (ur). Biti roditelj.


7/10

*ijekom procesa socijalizacije u kojem drutvo oblikuje djetetova uvjerenja,oekivanja i ponaanja, djeji socioemocionalni razvoj pod utjecajem je razliitih initeljakao to su priroda djeje povezanosti s roditeljima, razgovaranje o emocijama, toplina,

potpora i nadzor roditelja, interakcije s vrnjacima i djetetovi odnosi s odraslima izvanobitelji.

%pravo zato su naini na koje djeca i odrasli razmjenjuju socioemocionalne signaleizuzetno bitne za djeju socijalizaciju. Eko dijete ne naui u dovoljnoj mjeri prepoznavati irazumijevati emocije iz svoje okoline, oteano je i daljnje uenje socijalnih normi, obiaja i

pravila ponaanja grupe kojoj dijete pripada te stjecanje socijalnih vjetina.G

>rlo vanu ulogu u procesu socijalizacije ima djeja regulacija emocija zbog toga tonesposobnost reguliranja emocija utjee na odnos s okolinom i usvajanje socijalnih normi i

pravila ponaanja. osebno izraeno reguliranje emocija, karakteristino za tzv. HukoenudjecuI koje smanjuje povezanost s okolinom, a time i usvajanje novih oblika socijalnog

ponaanja. %koena djeca koja pretjerano reguliraju svoje emocije opiru se druenju s

drugima, a time gube priliku za stjecanje i uvjebavanje socijalnih vjetina.

Djeja sposobnost kreiranja odnosa sa svojom okolinom bitan je preduvjet mentalnogzdravlja u odrasloj dobi. Djeca trae socijalnu potporu od svojih prijatelja kako bi se boljemogla boriti sa ivotnim stresom, ivotnim promjenama i poduprijeti vlastiti emocionalni isocijalni razvoj. %z obitelj, jedan od najvanijih utjecaja na djetetov socioemocionalni razvojimaju vrnjaci. Djeja povezanost s vrnjacima u igri u jaslicama i vrtiu doprinosi socijalnojkompetenciji, vjetinama ponaanja i manjoj agresivnosti.

-ala djeca koja nisu razvila primjerenu privrenost s odraslim osobama, vjerojatnopokuavaju nadomjestiti te nedostatke u odnosima s vrnjacima, ime postaju podloni ranoj iintenzivnoj ovisnosti o prihvaenosti prijatelja i njihovim utjecajima tijekom djetinjstva.>rnjaci ipak ne mogu zamijeniti utjecaj roditelja tijekom socioemocionalnog razvoja, zatoto roditelji s djecom razvijaju posebne emocionalne odnose koji vjerojatno najvie doprinosedjejoj socijalizaciji.

G9toppard, M. -$%%&0, Ra5"o2 "a


8/10

&lika 1*Socijalizacija djece predkolskog uzrasta

.. &ocijalizacija djece kroz dru+enje i i%ru

Dok se dijete ne pone druiti sa drugom djecom, ono je naviklo biti na prvom mjestu,u sreditu panje. !aviklo je da je sve po njegovom, da ne mora razmiljati o tuimosjeajima. 'ada se igra sa drugima, stvari se mijenjaju. -oda po prvi put postane svjesnoda i njegovi vrnjaci imaju osjeaje i ideje. !a taj nain dijete ui mnogobrojne socijalnevjetine, a da pri tom ne pohaa nikakvu strunu kolu5 ono ui metodom pokuaja i

pogreaka, promatrajui ponaanje druge djece, te zakljuuje na temelju njihovih reakcija nasvoje ponaanje. Druei se sa drugom djecom dijete ui i kako upravljati svojim osjeajima.*ijekom prvih godina ivota dijete doivljava cijelu lepezu vrlo snanih osjeaja, ukljuujuisreu, tugu, napetost, ljutnju, nezadovoljstvo i bijes. %z potporu roditelja ili odgajatelja tenjihovo ohrabrivanje, dijete ui odreene strategije za upravljanje svojim osjeajima, no isto

tako, tome se ui i igrajui se sa drugom djecom.

%enje se odvija i kada dijete promatra drugu djecu kako se igraju. *akvo uenjepromatranjem pomae djetetu da razvije svoje vjetine razumijevanja i razmiljanja, tevjetine rjeavanja problema. -ogunost promatranja druge djece njegove dobi kako se igrajuigrakama potie njegov proces razmiljanja, a njegov um otvara novim mogunostima.

)',(JU-',

/ano djetinjstvo je razdoblje u kojemu se dijete upoznaje sa svijetom, drutvenimnormama, ali isto tako, upoznaje sebe i vlastite emocije C ono prepoznaje sebe kao jedinku saspeci#inim osobinama, eljama i emocijama. $no to djetetu treba, jest osoba koja jeznatieljna i zainteresirana za njegov unutarnji svijet, koja je spremna podijeliti svoje vlastitedoivljaje i oekivanja s djetetom i pritom jasno postaviti granice doputenog ponaanja.

!a naem tritu postoji kvalitetna literatura i sredstva koja olakavaju razumijevanjedjejih emocija i nude kvalitetne poticaje za rad s djecom. *o su razne prie za djecu kojeobrauju emocionalno nabijene situacije, opisi projektivnih tehnika koje omoguavaju

poistovjeivanje sa zamiljenim likovima, raznovrsne likovne, glazbene i dramske

ekspresivne tehnike koje omoguuju djeci otputanje i proradu potisnutih osjeaja,relaksirajue i tjelesne aktivnosti koje omoguuju oputanje ili pranjenje nakupljenenapetosti. 'oriste se za bolje upoznavanje unutarnjeg svijeta djeteta i njegovog emocionalnog

G


9/10

opismenjavanja, u #unkciji su prevencije emocionalnih potekoa i sredstvo su za rad sdjecom koja pokazuju izraena odstupanja u emocionalnom izraavanju. !jihova primjena jeneizostavna u svakom podravajuem, preventivnom i interventnom programu rada s djecom,

budui da je emocionalno zdravlje osnova psiholokog i socijalnog razvoja djeteta.

!a odraslima je dakle da djeci u tom velikom i bitnom zadatku pomognu. 3edino na taj

nain mogu njihovo upoznavanje sa ivotom, odnose s prijateljima te njihovu savjest usmjeritina pravi put kako bi jednoga dana postali odgovorni ljudi i lanovi drutva.

(IE/'U/'

&. B. Starc i sur.5 rirunik H$sobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobiI,+88:.

+. Bjeli !. ;skustva majke nedonoeta.


10/10

. ons ?, 2arris 0 i /osnaL -. "motion comprehension bet1een 9 and && Lears."uropean 3ournal o# Developmental sLchologL, +88:7

F. Stoppard, -. (+88:), /azvoj vaeg djeteta, asta, /., -.-. 2aith i S. -iller (&JJG), Djeja psihologija, 3astrebarsko, !aklada Slap

&8

socijalizacija i emocionalni razvoj djece

Documents