1) Koliko daleko je dovoljno daleko? Utjecaj sličnosti i neposredne blizine na međuljudsku privlačnost u zatvorskom okruženju.

2) Ključna teorija na kojoj počiva originalno i replicirano istraživanje je teorija balansa (ravnoteže). Prema toj teoriji, kako bi dvije osobe činile jedinku, potrebno je, uslovno rečeno, „stanje balansa“. „Stanje balansa“ zahtijeva osnos skladnog međudjelovanja (npr. pilot i kopilot VS. policajac i lopov). Iz ove teorije proizilaze druge dvije pretpostavke (postulata) ključne za nastanak „stanja balansa“:

1) neposredna blizina – odnosi se na fizičku daljinu/blizinu (zatvorske ćelije)

2) sličnosti/razlike (težina krivičnog djela)

Prema učinku neposredne blizine, što smo češće izloženi podražaju, veća je vjerovatnoća da će nam se on svidjeti, odnosno i obrnuto.

Iako blizina utječe na odabir prijatelja, ne postajemo dobri prijatelji sa svima koji su nam blizu u fizičkom prostoru. Važna je sličnost tj. podudarnost vlastitih interesa, stavova, vrijednosti, podrijetla ili ličnosti s onima druge vrste.

3) Utjecaj fizičke udaljenosti na međusobnu privlačnost; u skladu s tim, a i navedenim teorijama, postavljamo dvije hipoteze:

I) Blizina ćelije utječe na učestalost međusobne interakcije

II) Učinak sličnosti utječe na učestalost međusobne interakcije

4) Kako bi dokazali I hipotezu, čitat ćemo ispitanicima abecednim redom spisak zatvorenika, a oni će na osnovu spiska odlučiti da li osobu: ne prepoznaju, prepoznaju, pričaju s njom ili druže se s njom. korelacija

Kako bi dokazali II hipotezu, tražit ćemo od ispitanika da nam navedu osobu sa kojom se najbolje slažu, a zatim još četiri osobe u čijem krugu se kreću. (potvrda) Nakon toga bi opažali ispitanike za vrijeme zajedničkih aktivnosti: ručak, posao, šetnja, teretana i biblioteka.

Pretpostavka je da će se osobe koje su počinile krivično djelo iste ili približne težine češće družiti (npr. sitni kradljivci VS. ubojice)

5) Alternativni nacrt – opažanje; opažamo druženje ispitanika po svim aktivnostima i na osnovu dosijea, arhivskom analizom, utvrđujemo da li se osobe koje su pozicionirane bliže u zatvorskim ćelijama druže više u odnosu na one pozicionirane dalje, ili je to ipak utjecaj njihovih sličnosti (krivičnih djela).

6) korelacija + histogrami

7) Istraživački dizajn proizilazi iz narodne mudrosti koja prije toga proizilazi iz iskustva, tj. ponašanja kako pojedinca, tako i društva to je cilj proučavanja socijalne psihologije.