smjernice za integralnu proizvodnju...
TRANSCRIPT
1
SMJERNICE ZA INTEGRALNU
PROIZVODNjU VOĆA
- IPBiH -
Maj, 2016.
2
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................................................... 3
DEFINICIJE ............................................................................................................................................................... 3
1. OPĆI ZAHTJEVI............................................................................................................................................... 4
1.1. ORGANIZACIJA I OBUKE................................................................................................................................ 4 1.2. HIGIJENSKI UVJETI RADA I HIGIJENA OSOBLJA .............................................................................................. 4 1.3. DOKUMENTIRANJE ....................................................................................................................................... 4 1.4. EKSTERNA KONTROLA .................................................................................................................................. 5
2. UVJETI UZGOJA .............................................................................................................................................. 5
2.1. IZBOR LOKACIJE ........................................................................................................................................... 5 2.2. SADNI MATERIJAL I IZBOR SORTE ................................................................................................................. 6 2.3. SISTEM UZGOJA ............................................................................................................................................ 6 2.4. OČUVANJE BIORAZNOVRSNOSTI PRIRODNIH STANIŠTA OKO NASADA ........................................................... 6
3. OBRADA ZEMLJIŠTA ..................................................................................................................................... 6
4. GNOJIDBA ......................................................................................................................................................... 7
5. NAVODNJAVANJE .......................................................................................................................................... 8
6. REZIDBA ............................................................................................................................................................ 9
7. IZBOR MEHANIZACIJE I ORUĐA............................................................................................................... 9
8. INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA .................................................................................................................. 10
8.1. MJERE INTEGRALNE ZAŠTITE BILJA ............................................................................................................ 10 8.2. INTEGRALNA ZAŠTITA JAGODIČASTOG VOĆA ............................................................................................. 11
9. PRIMJENA PESTICIDA ................................................................................................................................ 17
9.1. OPĆI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................... 17 9.2. NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................................... 18 9.3. OPREMA ZA NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................ 19 9.4. SKLADIŠTENJE I ČUVANJE PESTICIDA .......................................................................................................... 19 9.5. POSTUPANJE S OTPADOM (AMBALAŽOM) I OSTATKOM OD PESTICIDA ......................................................... 19 9.6. MJERE OPREZA ........................................................................................................................................... 19
10. SUZBIJANJE KOROVA I ZAŠTITA OD GLODARA ........................................................................... 20
10.1. SUZBIJANJE KOROVA .................................................................................................................................. 20 10.2. ZAŠTITA OD GLODARA................................................................................................................................ 20
11. BERBA, SKLADIŠTENJE I RUKOVANJE PROIZVODIMA .............................................................. 21
12. OZNAČAVANJE PROIZVODA ................................................................................................................ 21
13. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 22
PRILOG 1. RAZRED DOBRE OPSKRBLJENOSTI C S OBZIROM NA TIP ZEMLJIŠTA (GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM) .... 22 PRILOG 2. ZNAK INTEGRALNE PROIZVODNJE ........................................................................................................... 22
3
UVOD
Smjernicama za integralnu proizvodnju (Smjernice IPBiH) utvrđena su pravila za integralnu
proizvodnju jagodičastog voća. Smjernice su razvijene na osnovu EISA okvira za integralni
uzgoj (European Integrated Farming Framework, 2012) i prilagođene za primjenu u
proizvodnji jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini uz uvažavanje specifičnih uvjeta u
zemlji.
Smjernicama IPBiH utvrđuje se minimum zahtjeva za certificiranje integralne proizvodnje i
korištenje IP oznake.
Integralna proizvodnja voća je sistem uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu
agrotehničkih mjera sa ciljem proizvodnje voća, pri čemu se vodi računa o:
– smanjenju onečišćenja zemljišta, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih
staništa;
– čuvanju i poticanju plodnosti zemljišta;
– čuvanju i poticanju biološke raznovrsnosti, te poticanju prirodnih mehanizama
regulacije;
– optimalnoj upotrebi agrohemikalija s obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva
hrane;
– zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja;
– ekonomskoj održivosti proizvodnje.
DEFINICIJE
Integralna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu: integralna proizvodnja)
podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih,
ekoloških i toksikoloških faktora, pri čemu se kod jednakog ekonomskog efekta prednost daje
ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.
Integralna zaštita bilja je procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja, kasnije
integriranih u odgovarajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama,
održava upotreba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbijanja na nivou koji je
ekonomski i ekološki opravdan, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za
zdravlje ljudi i okoliš. Stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje
moguće ometanje agroekoloških sistema i potiču prirodni mehanizmi kontroliranja štetnih
organizama.
Proizvođač u integralnoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: proizvođač) jest pravna ili fizička
osoba koja proizvodi proizvode po principima integralne proizvodnje u skladu s ovim
Smjernicama.
4
1. Opći zahtjevi
1.1. Organizacija obuke
1.1.1.
Proizvođač je dužan poznavati zahtjeve Smjernica za IP, te biti opredijeljen za poštivanje
principa integralne proizvodnje i zaštite okoliša.
1.1.2.
Proizvođač mora biti dovoljno obučen o svim aspektima integralne proizvodnje. Redovno
stručno osposobljavanje je obavezno (najmanje jednom godišnje).
1.1.3.
Obaveza je proizvođača da uskladi svoju proizvodnju sa zahtjevima i principima integralne
proizvodnje, te osigura osnovne tehničke i logističke uvjete (mehanizacija, skladištenje,
transport i sl.)
1.2. Higijenski uvjeti rada i higijena osoblja
1.2.1.
Proizvođač i svi radnici uključeni u proizvodnju moraju biti obučeni o higijenskim uvjetima
rada, posebno o visokom nivou lične higijene, pažljivom rukovanju proizvodima i prikladnom
uklanjanju otpada. Radnici moraju nositi odgovarajuću čistu odjeću i obuću, a, gdje je
potrebno, i zaštitnu odjeću.
1.2.2.
Proizvođač će se pridržavati i važećih zakonskih propisa iz oblasti higijene hrane.
1.3. Dokumentiranje
1.3.1.
Proizvođač je dužan dokumentirati cjelokupnu proizvodnju, od početka proizvodnje do
prodaje. Evidencije će biti čuvane najmanje 5 godina.
1.3.2.
Proizvođač je obavezan voditi precizne evidencije o svim poduzetim aktivnostima u
voćnjaku. Evidencije o integriranoj proizvodnji moraju sadržavati najmanje sljedeće:
– opis proizvodnje (sorta, veličina nasada, sistem uzgoja);
– evidencije o kupljenom repromaterijalu (nabavka sadnog materijala, gnojiva,
sredstava za zaštitu bilja, supstrata itd.);
– rezultate analiza (zemljišta, ploda, lista itd.);
– podatke o svim poduzetim agrotehničkim mjerama;
– podatke o upotrebi gnojiva i poboljšivačima zemljišta (količina, vrsta, način i
datum primjene);
– rezultate monitoringa štetnika;
– podatke o upotrebi sredstava i mjera za zaštitu bilja (naziv sredstva, datum i
vrijeme tretmana, količina, tretirana površina i kultura).
5
1.4. Eksterna kontrola
1.4.1.
Proizvođač mora biti registriran kod kontrolne organizacije – (Saveza proizvođača
jagodičastog voća u BiH) (u daljnjem tekstu: kontrolna organizacija-KO). Registracija se vrši
u unaprijed utvrđenom roku, koji određuje kontrolna organizacija.
1.4.2.
KO ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i može ne odobriti/certificirati
proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija. Dokumentacija će
dokazivati usaglašenost s ovim Smjernicama i bit će dostupna KO prilikom kontrolne posjete.
1.4.3.
Proizvođač je obavezan obavijestiti KO o svim važnim promjenama u svojim proizvodnim
jedinicama i/ili djelatnostima koje se tiču integralne proizvodnje.
1.4.4.
KO može izvršiti kontrolu u bilo koje vrijeme. Nasadi, skladišta, proizvodno područje i druga
mjesta vezana za integralnu proizvodnju moraju biti dostupna KO.
1.4.5.
Kršenje zahtjeva ovih Smjernica, učinjeno namjerno ili slučajno, od proizvođača ili drugih
osoba, mora biti prijavljeno KO.
1.4.6.
Nepoštivanje zahtjeva ovih Smjernica može rezultirati neodobravanjem proizvoda,
proizvodnog procesa ili proizvođača.
2. Uvjeti uzgoja
2.1. Izbor lokacije
2.1.1.
Proizvođač će birati primjerene položaje za podizanje nasada:
– koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih voćnih vrsta i sorti,
– koji su osunčani, otvoreni, prozračni, s manjom opasnošću od pojave mraza.
2.1.2.
Pogodnost zemljišta za uzgoj pojedinih voćnih vrsta mora biti provjerena, a prije podizanja
nasada moraju biti urađene i odgovarajuće analize zemljišta.
2.1.3.
Prije podizanja novih nasada, zemljište treba odmoriti radi poboljšanja strukture i organske
tvari u zemljištu, te sprečavanja razvoja bolesti.
2.1.4.
Hemijska dekontaminacija zemljišta je zabranjena.
6
2.2. Sadni materijal i izbor sorte
2.2.1.
Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden u skladu sa zahtjevima važećih
zakonskih propisa. Nabavku sadnog materijala pratit će odgovarajuća dokumentacija o
zdravstvenoj ispravnosti sadnica.
2.2.2.
Proizvođač će birati provjereno otporne sorte, koje će omogućiti dobre prinose uz minimalnu
upotrebu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Pri izboru sorte proizvođač će uzeti u
obzir savjet stručnjaka.
2.3. Sistem uzgoja
2.3.1.
Uzgojni oblik mora omogućiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova krošnje, razvoj
kvalitetnih plodova, ravnomjerno raspoređivanje sredstava za zaštitu bilja (SZB) po svim
dijelovima krošnje i olakšan rad pri rezidbi i berbi.
2.3.2.
Preporučuje se da se nasad jagode mijenja nakon tri godine, a u proizvodnju mora biti uključen
i odgovarajući plodored. Treba izbjeći nepoželjne kulture, domaćine biljke Verticillium, kao
što su krompir, paradajz, kukuruz itd.
2.3.3.
Proizvođač će izabrati uzgojni oblik koji će korištenje herbicida svesti na najmanju moguću
mjeru.
2.4. Očuvanje bioraznovrsnosti prirodnih staništa oko nasada
2.4.1.
Ako se na poljoprivrednoj površini nalaze obilježja pejzaža (živice, lokve, jarci, drvoredi,
pojedinačno drveće, šumarak), oni se neće uklanjati ili oštećivati.
2.4.2.
Preporučuje se da proizvođač podstiče i gradi staništa za biljke domaćine korisnih organizama.
3. Obrada zemljišta
3.1.
Prostor između redova bit će održavan zatravljenim. Dozvoljeno je obrađivati najviše 30% od
ukupne površine nasada. Izuzetak su od ovog zahtjeva nasadi jagode.
7
3.2.
Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje
“teške” mehanizacije kako bi se izbjeglo sabijanje zemljišta.
3.3.
Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15% ili više, oranje se provodi samo okomito na
pad terena.
3.4.
Međuredni prostor bit će pokriven biljnim ostacima – malč (u periodu novembar – februar)
radi prikupljanja vlage i sprečavanja erozije.
3.5.
Da bi se omogućilo zatvoreno kruženje tvari, pokošena trava bit će ostavljana u nasadu.
3.6.
U nasadima na terasama obavezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa.
4. Gnojidba
4.1.
Gnojidba u integralnoj proizvodnji mora biti ekološki prihvatljiva i ekonomski opravdana s
osnovnim ciljem uravnotežene ishrane voćke svim potrebnim hranivima i
održavanja/poboljšavanja plodnosti zemljišta.
4.2.
Prednost mora biti data organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodavati kroz
mineralno gnojivo vodeći računa o stvarnim potrebama voćke. Pri ovome se uzimaju u obzir
količine unesenih i iz zemljišta iznesenih hraniva, očekivani nivo proizvodnje i kvalitet prinosa,
raspoloživa količina hraniva u zemljištu, pH vrijednost zemljišta, količina humusa u zemljištu i
tekstura zemljišta.
4.3.
Gnojidba mora biti rađena na temelju rezultata analize opskrbljenosti zemljišta pojedinim
hranivima, te općeg vizuelnog stanja voćke. Analiza zemljišta na sadržaj azota (N) je
obavezna, a preporučuje se N-min metoda. Obavezna je analiza tla na sadržaj fosfora (P2O5),
kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrđivanje pH vrijednosti tla. Analiza mora biti
urađena prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te
svake tri godine u postojećim nasadima.
4.4.
Gnojidba i popravak plodnosti zemljišta se kod višegodišnjih nasada obavlja prije podizanja
nasada, te kroz čitavu eksploataciju. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre
opskrbljenosti zemljišta (C razred s obzirom na tip zemljišta dat u prilogu 1), poljoprivredni
proizvođač treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna, odnosno organska gnojiva do
potrebnog nivoa.
8
4.5.
Minimalna količina humusa u zemljištu je 2%. Ako je količina humusa ispod 2%, obavezno je
provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati zemljište na bazi organskih gnojiva. Pri
količini 2–3% humusa preporučuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljšivača
zemljišta na bazi organskih gnojiva kao što je kompost, stajnjak i slično.
4.6.
pH vrijednost zemljišta mora biti odgovarajuća za svaku pojedinu voćnu vrstu. Za postizanje
optimalne pH vrijednosti proizvođač će dodavati fiziološki kisela, odnosno fiziološki bazna
gnojiva i poboljšivače zemljišta. Preporučuje se da ova mjera bude provedena prije sadnje.
4.7.
Gnojidbu azotom treba vršiti u toku vegetacije, tj. ne prije sredina marta u slučaju propusnih
zemljišta i ne prije februara kod kohezivnih zemljišta. Gnojidba mora biti dovoljna za
normalan rast i rodnost voćke. Ako su dodate prevelike količine azota, što se utvrđuje
vizuelnim pregledom, proizvođač će obavezno izostaviti gnojidbu azotom ili je smanjiti.
4.8.
Preporučuje se gnojidba azotom u više obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj količini do
maksimalno dozvoljenih količina (60 kg N/ha za jagodu, malinu i kupinu). U meliorativnoj
gnojidbi ne preporučuje se dodavanje azota.
4.9.
Organska gnojiva ne smiju sadržavati teške metale i patogene mikroorganizme.
4.10.
Proizvođač je obavezan voditi evidencije o vrsti i količini korištenih gnojiva.
4.11.
Korištenje regulatora rasta je dozvoljeno samo ako oni poboljšavaju otpornost biljke prema
nametnicima i biljnim bolestima.
4.12.
Zabranjena je gnojidba osokom i gnojovkom u periodu novembar – februar na svim
površinama, a u periodu maj – avgust raspodjelom po površini bez unošenja u zemljište.
4.13.
Korištenje kanalizacijskog mulja pri gnojidbi je zabranjeno.
5. Navodnjavanje
5.1.
Navodnjavanje mora biti prilagođeno potrebama voćaka i travnjaka, vremenskim prilikama i
tipu zemljišta.
5.2.
9
Dodavanje hraniva u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih načina
navodnjavanja (sistem kap po kap). Količina hranjivih tvari korištenih kod fertirigacije ubraja
se u ukupnu godišnju dozvoljenu količinu.
6. Rezidba
6.1.
Rezidba mora biti primjerena voćnoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti zemljišta i gnojidbi.
Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop biljke i ravnomjerno nanošenje sredstava
za zaštitu bilja.
6.2.
Ostaci rezidbe (grane i grančice) i/ili berbe malčirat će se i/ili unijeti u tlo. Ako ovo nije
moguće u potpunosti ostvariti, ostaci će biti izneseni van voćnjaka i neškodljivo uklonjeni
(spaljivanje).
7. Izbor mehanizacije i oruđa
7.1.
U integralnoj proizvodnji nužna je sljedeća mehanizacija:
– pogonski strojevi – traktori čije su tehničke karakteristike usklađene s radnim uvjetima
u nasadu i koji omogućavaju kvalitetno provođenje predviđenih agrotehničkih mjera,
– uređaji za primjenu SZB-a koji omogućavaju sigurnu primjenu u skladu s uputama za
korištenje navedenim na etiketi,
– mehanizacija za održavanje tla,
– malčeri sa stalnom ili promjenjivom radnom širinom.
7.2.
Nije dozvoljeno učestalo korištenje mehanizacije koja jako usitnjuje zemljište i uništava
strukturu. Ova mehanizacija može biti korištena samo kada se pomoću nje unosi veća količina
organske tvari u zemljište (korov i biljke koje se zbog gnojidbe unose u zemljište, stajnjak i
sl.).
7.3.
Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednom zemljištu koje je
zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom.
10
8. Integralna zaštita bilja
8.1. Mjere integralne zaštite bilja
Proizvođač će primjenjivati mjere integralne zaštite, kako je to opisano u odjeljcima 8.1.1–
8.1.4, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jagodičastog voća koje su date u poglavlju 8.2.
ovih Smjernica.
8.1.1. Mehaničke mjere
Proizvođač mora sprečavati širenje štetnih organizama mehaničkim putem. Mehničke mjere
podrazumijevaju izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje
truhlih i zaraženih plodova (izrezivanje i odstranjivanje rakastih tvorevina, izboja zaraženih
pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim
organizmima, odstranjivanjem zaraženih plodova i lišća itd.).
8.1.2. Biološke mjere
Proizvođač će stvarati pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja kroz
sljedećeaktivnosti:
– čuvanje i sadnju žive ograde, grmlja i drugog raznovrsnog raslinja (5% površine
gazdinstva treba ostaviti neobrađeno kao stanište za korisne organizme);
– njegovanje raznovrsne potkulture;
– uređivanje skloništa za korisne životinje (kamenjari, grmlje i sl.);
– postavljanje kućica za korisne ptice i/ili visokih motki za privlačenje ptica
grabljivica;
– praćenje, unošenje i kontroliranje korisne faune (grabežljive grinje, parazitske
osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice, bubamare).
8.1.3. Biotehničke mjere
Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te
akustične aparate za odbijanje ptica i glodara.
8.1.4. Hemijske mjere
8.1.4.1.
Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od
šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici.
8.1.4.2.
Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih
organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju
klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze
razvoja određene voćne vrste. Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno
prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite
procjene ili prema preporukama savjetodavne službe.
8.1.4.3.
Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja,
sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna
za okoliš.
11
8.1.5. Izvještajno-prognozni poslovi u zaštiti bilja
Proizvođač će slijediti preporuke izvještajno-prognoznih službi u oblasti zaštite zdravlja bilja
tamo gdje one postoje.
8.2. Integralna zaštita jagodičastog voća
U integralnoj proizvodnji jagodičastog voća zabranjeni su vrlo perzistentni herbicidi (dikvat),
dok su insekticidi iz grupe sintetskih piretroida (cipermetrin) dozvoljeni uz ograničenja
(najviše jedanput godišnje) za suzbijanje lisnih uši i tripsa.
8.2.1. Integralna zaštita jagode
8.2.1.1.
Preporučene su sljedeće agrotehničke mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:
– veći razmak sadnje
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea)
– poštivanje plodoreda trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactorum), crvena
trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)
– sadnja tolerantnih
sorti
pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), crvena pjegavost lista
jagode ili obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earlianu),
obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earliana), siva
pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae), trulež
korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactoru), crvena trulež
korijena jagode (Phytophtora fragariae)
– sadnja zdravog
sadnog materijala
trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactorum), crvena
trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)
– umjerena gnojidba
azotom
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode
(Podosphaera aphanis), antraknoza jagoda (Colletotrichum spp.)
– sadnja na
prozračnim
položajima
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode
(Podosphaera aphanis)
– prozračivanje
zaštićenih prostora
pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), koprivina grinja
(Tetranychus urticae)
– kod proljetnog
čišćenja nasada
ukloniti sve
odumrle, oštećene i
zaražene dijelove
biljaka
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode
(Podosphaera aphanis), crvena pjegavost lista jagode ili
običnapjegavost lista jagode (Diplocarpon earlianu), obična
pjegavost lista jagode (Diplocarpon earliana), siva pjegavost lista
jagoda (Mycosphaerella fragariae), antraknoza jagoda
(Colletotrichum spp.)
– rano postavljanje
tunela
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea)
– izbjegavanje sadnje jagodin cvjetar (Anthonomus rubi)
12
u neposrednoj blizini
šume
– često kositi raslinje
oko nasada
Raslinje u okolini nasada potrebno je često kositi kako se u njemu
ne bi razmnožavali puževi.
8.2.1.2.
Preporučene biološke mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:
entomofagne
nematode
Gdje je to moguće, treba ih koristiti za suzbijanje jagodine
pipe i drugih štetnika u zemljištu u zaštićenim prostorima.
unositi predatorsku
grinju Phytoseiulus
persimilis
za biološko suzbijanje koprivine grinje (u tunelima)
koristiti grabežljive
stjenice
suzbijanje kalifornijskog tripsa
8.2.1.3.
Preporučene hemijske mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:
– Hemijske mjere primjenjivat će se zavisno od osjetljivosti sorte, vremenskih prilika i
potencijala zaraze.
– Sredstva na bazi boskalida i piraklostrobina i fenheksamida imaju sporedno djelovanje
na pepelnicu, pjegavost lista i antraknozu jagoda.
– Sredstva protiv puževa (mamce) koristiti nakon uočavanja prvih šteta.
Liste dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti jagoda date su u tabelama 8.1–8.3.
(Napomena: aktivne materije (tvari) su navedene abecednim redom)
Tabela 8.1. FUNGICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti jagode
Aktivna tvar Štetnik MBT1
Napomena
Ampelomyces
quisqualis Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 6 /
Azoksistrobin Antraknoza jagode (Colletotrichum spp.) 2 /
Azoksistrobin Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /
Bakaroksihlorid Pjegavost lišća (Xanthomonas fragariae) 4 /
Boskalid
+
Piraklostrobin
Trulež jagoda (Gnomonia fructicola), antraknoza
jagode (Colletotrichum spp.), pjegavost jagode i
lista jagode (Mycosphaerella fragariae i
Diplocarpon earliana), siva trulež (Botrytis
cinerea)
1; 2
Kod tretmana protiv
antraknoze jagode tretirati
dvokratno, sa razmakom
7–14 dana.
Ciprodinil
+
Fludioksanil
Antraknoza jagode (Colletotrichum spp.), siva
trulež (Botrytis cinerea) 2; 3
Kod tretmana protiv sive
truleži tretirati trokratno
(u početku cvjetanja, u
punom cvjetanju i
precvjetavanju).
Difenkonazol
Trulež jagoda (Gnomonia fructicola), pjegavost
jagode i lista jagode (Mycosphaerella fragariae i
Diplocarpon earliana), pepelnica (Sphaerotheca
macularis)
1; 2
Kod tretmana protiv
pjegavosti jagode tretirati
dvokratno, sa razmakom
7–10 dana.
1 MBT – maksimalan broj tretiranja preparatom u toku godine na istoj površini
13
Fenamidon
Fosetil Trulež korijena (Phytophthora cactorum) 1 /
Fenheksamid Siva trulež (Botrytis cinerea) 3 /
Fosetil Trulež korijena (Phytophthora cactorum), crvena
trulež korijena (Phytophthora fragarie) 1 /
Iprodion Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /
Kresoksim metil Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /
Kvinoksifen Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /
Mankozeb Pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella
fragariae i Diplocarpon earliana) 3 /
Mepanipirim Siva trulež (Botrytis cinerea) 2 /
Meptildinokap Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /
Metalaksil M Trulež korijena (Phytophthora cactorum) 1
Fungicidi na bazi
metalaksila M, bez bakra,
isključivo se koriste za
tretiranje zemljišta, prije
sadnje jagode.
Miklobutanil Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /
Penkonazol Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 1 /
Pirimethanil Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /
Prokvinazid Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /
Sumpor Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 6 /
Trifloksistrobin
Pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella
fragariae i Diplocarpon earliana), pepelnica
(Sphaerotheca macularis)
3 /
Tabela 8.2. INSEKTICIDI I AKARICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti jagode
Aktivna tvar
Štetnik MBT
Napomena
Abamektin Tripsi, grinje (Tetranychus urticae) 2 /
Azadiraktin Biljne uši, tripsi 2 /
Bifenazate Grinje (Tetranychus urticae) 2 /
Deltametrin Biljne uši, tripsi 3 /
Emamektin benzoat Štetni leptiri 2 /
Etoksazol Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
Fenpiroksimat Cikade, grinje (Tetranychus urticae)
1 /
Heksatizoks Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
Indoksakarb Insekti s usnim aparatom za
bodenje/sisanje/grickanje 2 /
Klofentazin Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
Lambda cihalotrin Biljne uši, štetni leptiri; insekti s usnim aparatom
za bodenje/sisanje/grickanje 2 /
Lufenuron Tripsi 2 /
Milbemectin Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
Pimetrozin Biljne uši 3 /
Piridaben Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
Pirimikarb Biljne uši 2 /
Spinosad Tripsi 3 /
Spiridiklofen Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
14
Taufluvalinat Biljne uši 2 /
Tebufenozid Insekti s usnim aparatom za
bodenje/sisanje/grickanje 2 /
Tebufenpirad Grinje (Tetranychus urticae) 1 /
Tiakloprid
Biljne uši, jagodin cvjetojed (Anthonomus rubi);
insekti s usnim aparatom za
bodenje/sisanje/grickanje 2
Samo u drugom dijelu
vegetacije, nakon
posljedenjeg cvjetanja
jagode i poslednje berbe,
zbog rizika po pčele
Tabela 8.3. HERBICIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima jagode
Aktivna tvar
Vrsta korova MBT
Napomena
Dimetenmaid-P Širokolisni korovi 1 /
Fenmedifan
Širokolisni korovi
1–3
Kada se primjenjuje nakon sadnje, broj tretmana je 1;
prije cvjetanja, broj tretmana: 1–2. Tretman nakon
berbe može biti dvokratan i trokratan uz razmak 5–7
dana.
Fenmedifan
Širokolisni korovi
1–3
Kada se primjenjuje nakon sadnje, broj tretmana je 1;
tretman prije cvjetanja ili nakon berbe može biti
dvokratan i trokratan uz razmak 5–7 dana.
Fluazifop-P-butil Uskolisni korovi 1 /
Flufenacet Uskolisni korovi 1 /
Glufosinat Širokolisni korovi 1 /
Izoksaben Širokolisni korovi 2 /
Kletodim Uskolisni korovi 1 /
Klopiralid Širokolisni korovi 1 /
Klopiralid Širokolisni korovi 1 /
Kvizalofop-P-etil Uskolisni korovi 1 /
Metamitron Širokolisni korovi 1 /
Napropamid Širokolisni korovi 1 /
Pendimatalin Širokolisni korovi 1 /
Propizamid Uskolisni korovi 1 /
Tepraloksidim Uskolisni korovi 1 /
8.2.2. Integralna zaštita maline i kupine
8.2.2.1.
Preporučene su sljedeće agrotehničke mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih
organizama:
– sadnja otpornih sorti siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline
(Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine
(Didymella applanata), lisna hrđa maline (Phragmidium rubi-
idaei), žuta hrđa izdanka i lista kupine (Chrysomyxa albida)
– zdrav sadni materijal crvena trulež korijena (Phytophthora fragariae var. rubi),
ljubičasta i narandžasta hrđa kupine (Phragmidium violaceum,
Phragmidium bulbosu), žuta hrđa izdanka i lista kupine
15
(Chrysomyxa albida), purpurna pjegavost izdanka kupine
(Septocyta ruborum)
– sadnja na ocjeditim
zemljištima
crvena trulež korijena (Phytophthora fragariae var. rubi)
– uravnotežena gnojidba
azotom
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline
(Elsinoë veneta)
održavanje prozračnosti
grma
siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline
(Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine
(Didymella applanata)
rezidba starih rodnih
izdanaka poslije berbe i
rezidba zaraženih
izdanaka
antraknoza maline (Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost
izdanaka maline i kupine (Didymella applanata)
izbjegavanje podizanja
nasada u blizini šume
malinin cvjetar (Anthonomus rubi)
okopavanje maline
malinar ili malinin pupar (Byturus tomentosus), malinova
mušica (Rosseliella theobaldi)
izrezivanje i paljenje
napadnutih izdanaka
malinina mušica galica (Lasioptera rubi), purpurna pjegavost
izdanka kupine (Septocyta ruborum)
malinin pupar (Byturus tomentosus) Mora se redovno pratiti pomoću bijele ljepljive trake.
8.2.2.2.
Preporučene biološke mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama:
– Za biološku kontrolu koprivine grinje (Tetranychus urticae) treba unijeti predatorsku
grinju (Phytoseiulus persimilis), te očuvati populaciju fitoseidnih grinja.
8.2.2.3.
Preporučene hemijske mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama, odnosno liste
dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti maline i kupine date su u tabelama 8.4–
8.6. (Napomena: aktivne materije (tvari) su navedene abecednim redom)
Tabela 8.4. FUNGICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti maline i kupine
Aktivna tvar Štetnik MBT2
Napomena
Bakarhidroksid Didymella applanata 2 /
Bakaroksihlorid Didymella applanata 2 /
Iprodion Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /
Trifloksistrobin Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine
(Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium 3
2 MBT – maksimalan broj tretiranja preparatom u toku godine na istoj površini
16
rubi-idea i Phragmidium violaceum)
/
Tebukonazol Ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis),
hrđa maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium
violaceum)
2 /
Kaptan
Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine
(Rhabdospora ramealis)
2
/
Azoksistrobin Didymella applanata 3 /
Difenkonazol
Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine
(Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium
rubi-idea i Phragmidium violaceum)
3
/
Boskalid +
Piraklostrobin
Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine
(Rhabdospora ramealis), siva trulež (Botrytis cinerea), hrđa
maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium
violaceum)
3
/
Ciprodinil +
Fludioksanil Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine
(Rhabdospora ramealis), siva trulež (Botrytis cinerea) 3 /
Fenheksamid Siva trulež (Botrytis cinerea) 4 /
Tabela 8.5. INSEKTICIDI I AKARICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti maline i kupine
Aktivna tvar
Štetnik MBT
Napomena
Tiakloprid Malinin pupar (Byturus urbanus), biljne uši 2 /
Sumpor Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,
Eriophyes gracilis) 3;6
MBT prije kretanja
vegetacije: 6. MBT
tretiranja nakon
vegetacije: 3.
Fenpiroksimat Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,
Eriophyes gracilis) 1 /
Tebufenpirad Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,
Eriophyes gracilis) 1 /
Ulje uljane
repice
Malinina mušica (Resseliella theobaldi), malinina
mušica galica (Lasioptera rubi) 1 /
Acetamipirid Malinina mušica (Resseliella theobaldi), malinina
mušica galica (Lasioptera rubi) 2 /
Mineralno ulje Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,
Eriophyes gracilis) 1 /
Pirimikarb Biljne uši 2 /
Indoksakarb Savijač (Notocelia uddmannian) 1 /
Abamektin Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,
Eriophyes gracilis) 2 /
Tiakloprid Biljne uši, insekti s usnim aparatom za
bodenje/sisanje/grickanje 2
Samo u drugom dijelu
vegetacije, nakon
posljedenjeg cvjetanja i
poslednje berbe maline,
zbog rizika po pčele
Tabela 8.6. HERBICIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima maline i kupine
Aktivna tvar
Vrsta korova MBT
Napomena
Dimetenmaid-P Širokolisni korovi 1 /
Fluazifop-P-butil Uskolisni korovi 1 /
17
Glufosinat Širokolisni korovi 1 /
Izoksaben Širokolisni korovi 1 /
Napropamid Širokolisni korovi 1 /
Pendimatalin Širokolisni korovi 1 /
Piraflufen Uskolisni korovi 1 /
Propizamid Uskolisni korovi 1 /
Tabela 8.7. RODENTICIDI I LIMACIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima jagodičastog
voća
Aktivna tvar
Štetnik MBT
Napomena
Bromadiolon Poljski miš, kućni miš
Poljska voluharica pp /
Bromadiolon Poljski miš, poljska voluharica PP /
Bromadiolon Poljska voluharica, vodena voluharica PP /
Cink fosfid Poljski miš, kućni miš
Poljska voluharica PP /
Fe-pirofosfat hidrat Puževi PP* /
Hlorfacinon Poljski glodari PP /
Metaldehid Puževi 2 /
Metaldehid Puževi 2 /
Metiokarb Puževi 2 / * PP – po potrebi
9. Primjena pesticida
9.1. Opći zahtjevi
9.1.1.
Dozvoljeno je korištenje samo registriranih sredstava za zaštitu bilja (SZB) i u svrhu kako je
to propisano uputama za upotrebu na etiketi ili pratećoj dokumentaciji.
9.1.2.
Proizvođač je dužan voditi i čuvati evidenciju o korištenju SZB-a najmanje pet godina.
Evidencije će sadržavati najmanje sljedeće podatke: trgovački naziv SZB-a, datum i vrijeme
početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog SZB-a (doza, koncentracija), površinu i
tretiranu kulturu.
9.1.3.
Na osnovu liste predloženih aktivnih materija (tvari) proizvođač u saradnji sa savjetodavcem
može da odabere registrovano sredstvo na bazi aktivne materije koja se nalazi na listi
dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti jagodastog voća
18
9.1.4.
Proizvođač u saradnji sa savjetodavcem, vrši odabir SZB, tako da izbjegava preparate koji
imaju CLP oznake: H314, H138, H350, H351, H360 i H361, odnosno starije DPD oznake:
R40, R60, R61; R62, R63 i R68.
9.1.5.
Proizvođač u saradnji sa savjetodavcem, vrši odabir SZB, tako da daje prednost sljedećim
formulacijama: EW, WG, WDG, DF, SG, CS u odnosu na formulacije PB, WP, PS, WS, EC,
koje koristi samo ako nema alternativne zamjene među formulacijama kojima je data
prednost.
9.2. Nanošenje pesticida
9.2.1.
Pri upotrebi sredstva za zaštitu bilja proizvođač mora uvažavati načela dobre poljoprivredne i
okolišne prakse.
9.2.2.
Sredstva za zaštitu bilja (SZB) će biti efikasno korišten radi održavanja populacije ciljanih
štetnih organizama ispod ekonomskog praga štetnosti uz smanjenje negativnog utjecaja na
vrste koje ne pripadaju ciljanoj grupi. Preporučuje se primjena SZB-a lokalno, tamo gdje je
populacija štetnih organizama prešla ekonomski prag štetnosti, a radi očuvanja populacije
korisnih organizama.
9.2.3.
Proizvođač će primjenjivati i rukovati sredstvima za zaštitu bilja prema uputama, oznakama,
upozorenjima, ograničenjima i informacijama navedenim na etiketi.
9.2.4.
Pri nanošenju SZB-a, proizvođač mora koristiti odgovarajuću ličnu i posebnu zaštitnu odjeću i
opremu/uređaje za primjenu sredstava zavisno od vrste SZB-a i metode tretiranja.
9.2.4.
Kod upotrebe SZB-a koji su razvrstani i označeni kao opasni za okoliš proizvođač mora
strogo poštovati propisane mjere opreza (sigurnosni razmaci) vezane za zaštitu površinskih,
podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i zemljištu i zona sanitarne zaštite
izvorišta.
9.2.5.
Prilikom primjene SZB-a, proizvođač će spriječiti zanošenje. Vodit će brigu o drugim
mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB-a, kao što su upotreba određenog
SZB-a na lakim zemljištima i kraškim područjima, nagnutim i erozivnim površinama radi
sprečavanja oticanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju
tretiranja tokom vegetacije u istom nasadu.
9.3. Oprema za nanošenje pesticida
19
9.3.1.
Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju, mijenjati dotrajale i neispravne
dijelove u skladu s uputama proizvođača sa ciljem osiguranja pravilne primjene SZB-a i
sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš.
9.4. Skladištenje i čuvanje pesticida
9.4.1.
Sredstvo za zaštitu bilja mora biti čuvan i skladišten na odgovarajući način (u posebnoj
prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje,
te drugih predmeta opće upotrebe, izvan dohvata djece, uz odgovarajuće uvjete u pogledu
temperature, vlage i svjetlosti, te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).
9.4.2.
Skladište SZB-a treba biti držano pod ključem. Ne preporučuje se čuvanje većih nepotrebnih
količina SZB-a. Ako se iz neke potrebe veće količine SZB-a čuvaju, takva prostorija mora biti
izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti
direktnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB drži u ormarima, oni moraju biti izrađeni od
otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Potrebno je osigurati
određeni materijal za čišćenje (pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB-a i
spremnik predviđen i označen za tu namjenu.
9.5. Postupanje s otpadom (ambalažom) i ostatkom od pesticida
9.5.1.
Sredstvo za zaštitu bilja kojem je istekao rok i otpadnu ambalažu, proizvođač će predati osobi
ovlaštenoj za zbrinjavanje otpada.
9.5.2.
Praznu ambalažu tečnog SZB-a treba isprati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u
spremnik uređaja za primjenu SZB-a. Navedenim postupkom u najvećoj se mjeri smanjuje
mogućnost onečišćenja okoliša. Ostaci SZB-a ne smiju se izlijevati u površinske vode,
kanalizaciju i odvode. Preporučuje se, gdje je god to moguće, ostatke sredstva razrijediti
vodom i poprskati na tretiranu površinu.
9.5.3.
Proizvođač će prskalice/atomizere za SZB prati na mjestima gdje SZB ne može doprijeti u
površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. Pridržavat će se uputa s etikete
sredstva o načinu čišćenja uređaja za primjenu SZB-a.
9.6. Mjere opreza
9.6.1.
U slučaju da postoji opasnost zanošenja pesticida sa susjednih površina, proizvođač će
osigurati odgovarajuće zaštitne zone (ograde, pregrade, zeleni pojas i sl.).
20
10. Suzbijanje korova i zaštita od glodara
10.1. Suzbijanje korova
10.1.1.
O problemu zakorovljenosti proizvođač mora voditi računa u godinama prije podizanja
nasada. Treba ponovljeno suzbijati višegodišnje korove. Cilj je da im se što više smanji
potencijal vegetativnog razmnožavanja i da se istovremeno smanji banka sjemena korova u
zemljištu jer će to smanjiti potrebu primjene herbicida u novom nasadu.
10.1.2.
Poželjno je međuredni prostor zatraviti (spontanom florom ili sjetvom trava) i održavati ga
redovnom kosidbom.
10.1.3.
Korove unutar reda treba suzbijati ekološki prihvatljivim herbicidima sa smanjenim dozama,
koji će imati više efekt regulatora rasta (subletalni) nego potpuni efekt na korove (letalni ili
herbicidni). Cilj je korove držati pod kontrolom, uz izbjegavanje golog tla, koje je podložnije
eroziji.
10.1.4.
Ozime korove, zbog niskog habitusa i relativno slabih kompetitivnih sposobnosti, nije
potrebno suzbijati. Ovakvi korovi mogu sprečavati eroziju, troše „viškove“ gnojiva i čine
zaklon korisnim insektima.
10.1.4.
Korištenje sredstava na bazi glifosata preporučuje se obavljati tokom jeseni (nakon berbe) uz
uvjet da su korovi još uvijek aktivni. Jesenska primjena herbicida odgađa potrebu primjene
herbicida u proljeće. Tokom ljeta će primjena herbicida biti vršena zavisno od stepena
zakorovljenosti.
10.1.5.
Širina herbicidnog pojasa u prosjeku ne smije biti veća od 1/3 međurednog razmaka. Za
jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede.
10.1.5.
Kod jagodičastih voćnih vrsta preporučuje se malčiranje, korištenje malč-folije ili mehaničko
uklanjanje korova. Kod uzgoja jagoda obavezno je korištenje malč-folije ili malčiranje
prirodnim materijalima (slama).
10.2. Zaštita od glodara
10.2.1.
Za suzbijanje štetnih glodara u voćnjacima (Arvicola terrestris – voluharica i Apodemus sp. –
poljski miševi) proizvođač smije koristiti sve vrste zatrovanih mamaca, koji su registrirani za
upotrebu na poljoprivrednim površinama. Postupak postavljanja mamaca mora biti usklađen s
uputom proizvođača. Pri korištenju zatrovanih mamaca proizvođač mora spriječiti da domaće
i divlje životinje dođu u dodir s mamcima.
21
10.2.2.
Proizvođač može koristiti sve oblike mehaničkih i vodenih klopki, te onih koje koriste naboj i
druge oblike repelentnog djelovanja (odašiljači zvučnih i magnetnih talasa).
10.2.3.
Primjena bilo kojeg hemijskog sredstva po zemljištu nije dozvoljena.
11. Berba, skladištenje i rukovanje proizvodima
11.1.
Proizvođač mora poštovati tehnološke rokove berbe zavisno od sortnih karakteristika.
11.2.
Voće će, nakon berbe, u što kraćem roku, biti transportirano do hladnjače, gdje će biti
osigurani odgovarajući uvjeti skladištenja i čuvanja (temperatura, relativna vlažnost zraka)
kako bi se sačuvao zadovoljavajući kvalitet. Stono i jagodičasto voće, gdje je god to moguće,
treba biti transportirano rashladnim vozilima.
11.3.
Osobe uključene u berbu i rukovanje moraju proći odgovarajuće obuke, koje se tiču pravila
pri berbi, rukovanju i sortiranju, te obuke o higijeni pri berbi i rukovanju proizvodima.
11.4.
Kod rukovanja, prerade ili skladištenja proizvoda iz integralnog sistema proizvodnje
odgovarajuće mjere čišćenja trebaju biti unaprijed poduzete (čista ambalaža, oprema i
prostor).
11.5.
Proizvođač će voditi računa da proizvodi iz integralnog sistema proizvodnje, koji će pri
prodaji biti označeni kao takvi, budu ujednačenog i odgovarajućeg kvaliteta.
12. Označavanje proizvoda
12.1.
Proizvođač može koristiti znak integralne proizvodnje pri označavanju, reklamiranju i
prezentiranju proizvoda nakon dobivanja potvrde od kontrolne organizacije o integralnoj
proizvodnji. Dozvola za korištenje znaka obnavlja se na godišnjem nivou.
12.2.
Uz znak integralne proizvodnje, proizvod može biti označen i riječima poljoprivredni
proizvod iz integralne proizvodnje.
12.3.
Sadržaj, veličina i izgled znaka integralne proizvodnje navedeni su u Prilogu 2 ovih
Smjernica.
22
13. Prilozi
Prilog 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip zemljišta
(gnojidba fosforom i kalijem)
Tabela 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla
Razred dobre
opskrbljenosti zemljišta
C (mg/100 g)
Laka
zamljišta
Srednje teška
zemljišta Teška zemljišta
K2O – kalij 16–25 20–30 23–33
P2O5 – fosfor 12–25
Prilog 2. Znak integralne proizvodnje
Znak integralne proizvodnje u BiH
1. Znak integralne proizvodnje je okruglog oblika. Rub kruga je crna linija, ispod koje je
crnim slovima ispisano “INTEGRALNA PROIZVODNJA U BOSNI I
HERCEGOVINI”, na gornjoj strani latinicom, a na donjoj strani ćirilicom. Cjelokupan
tekst izražen je u Arial fontu. U centru znaka kao podloga, nalazi se obris BiH, obrubljen
tankom crnom linijom, a ispunjen bojom, referentna boja je Pantone 373C ili Zelena
(C:22%, M:0%, Y:66%, K:0%) ako se koristi četverobojni tisak. Preko obrisa BiH, u
centralnom dijelu, nalaze se slova „IP“, zatim crtež bubamare, te u nastavku slova „BiH“.
Ovaj tekst je izražen u Estrangelo Edessa fontu. Bubamara je u crnoj (R:0 B:0 G:0) i
crvenoj (R:252 B:0 G:0) boji. Minimalna veličina znaka integrirane proizvodnje
promjera je 18 mm (vanjska crna linija je širine 1,5mm). Untrašnjost znaka je bijela.
23
2. Znak integralne proizvodnje se može koristiti u crno bijeloj varijanti samo u slučaju kada
upotreba znaka u boji nije praktično izvediva.
3. Ukoliko se znak koristi na tamnoj ili obojenoj pozadini, preporučuje se da bijela boja
unutar znaka nije transparentna, već bijela, da bi crtež i tekst znaka ostali vidljivi i čitki.
24
IZDAVAČ
Savez proizvođača jagodastog voća u BiH
Džemala Bijedića 2
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel/fax: + 387 33 645 105
E-mail: [email protected]
Podržano od :