smeŠtaj i nega - konjarstvopredmetkonjarstvo.weebly.com/uploads/2/4/4/3/24436595/5...zdrav konj ima...
TRANSCRIPT
-
SMEŠTAJ I NEGA
KONJA
Novi Sad, 2007.
-
SMEŠTAJ KONJA
Prilikom planiranja izgradnje objekata za konje, treba
voditi raĉuna o sledećem:
Biološkim osobinama konja (građa, veličina, temperament,
narav)
Kategorija i namena konja
Način ishrane
Makro i mikro klimatskim faktorima
Zaštiti životinja od povreda (oko 30% povreda je posledica
neadekvatno građenih objekata)
Konforu i dobrobiti životinja
Zaštiti objekata od požara
Zaštiti čoveka od povreda
Efikasnosti rada u objektim
Efikasnosti sprovođenja zoohigijenskih mera
-
OSNOVNI ZAHTEVI, KOJE TREBA DA OBEZBEDI ŠTALA:
Da je mesto ocedito i lako pristupašno u svim
vremenskim uslovima
Mogućnosti korišćenja prirodne ruže vetrova za
prirodnu ventilaciju, kao i dobra zaštita od hladnih
zimskih vetrova
Dobra veštačka ventilacija i zagrevanje objekata, kao i
optimalna relativna vlažnost (optimalna temperatura 10 do
14oC, a relativna vlažnost 65 do 70%)
Da su objekti u blizini dobrih pašnjaka, dalje od velikih
šuma i saobraćajnica
Da su građeni od pogodnog materijala (drvo, cigla)
Da objekti imaju ispuste, dovoljne površine.
Da postoje odvojeni ispusti za pojedine kategorije konja
(ždrebne kobile i kobile sa ždrebadima na sisi, zalučena
ždrevbad i omad, pastuvi)
-
Dimenzije boksa za individualno drţanje su 3,5 x 3,5m do 4 x 4m.
Boks treba da je veći, ako ţivotinja u njemu boravi duţi deo dana.
Kod grupnog drţanja, za konja telesne mase 600kg, treba
obezbediti:
dužinu stajališta 2,8 do 3,8m
širinu stajališta 1,5 do 1,7m
širunu hodnika kod:
jednordnog stajališta 1,8 do 2,5m
dvorednog stajališta 2 do 3m
isinu štale 2,8 do 3,5m
zapreminu štale 20 do 40m3 po grlu
širunu jasala 0,5 do 0,7m po grlu
za ždrebad na sisi treba obezbediti 2,5 do 4m2, za odbijenu
ždrebad 4 do 6m2, za godišnjake 6 do 8m2, a za dvogoce i starija
grla najmanje 10 do 12m2 ukupnog štalskog prostora po grlu.
-
VENTILACIJA. Odraslom grlu je potrebno 50 do 70m3 svežeg vazduha tokom
24 sata. Koncentracija CO2 niža od 1%. Obezbediti vertikalnu i horizontalnu
ventilaciju.
VRATA na štali širine 1,5 do 2,0m, visine 2,2 do 3,0m. Visina zavisi od
namene štale. Obezbediti jedna vrata na svakuh 20 do 25 konja u štali.
JASLE: gornja ivica 70 do 90cm od poda, širina 40 do 50cm, dubina 25cm.
Obično se postavljaju uz uzdužne zidove štale.
HRANILICE se postavljaju u individualne boksove. Dimenzije zavise od
kategorije konja. Moraju obezbediti da konj lako uzima hranu, kao i da je
guta na optimalan (fiziološki) način. Dimenzije: visina 30 do 60cm, dubina
20cm, rastojanje od zida do prednje ivice 50cm.
POJILICE mogu biti smeštene u štali ili individualnom boksu. Bolje je
napajati iz kanti, jer se, tako, bolje kontroliše količina i kvalitet popijene
vode. Potrebe konja su 15 do 20 litara na 100kg telesne mase. Zavise od
kategorije, godišnjeg doba, temperature, intenziteta rada, fiziološkog
stanja(gravidnost, laktacija).
PODOVI mogu biti od raznog materijala, ali moraju obezbediti: dobru
termoizolaciju, zaštitu od povreda (ne klizavi) i mogućnost efikasnog
čišćenja i dezinfekcije.
TAVANICA je najbolja od drveta (daske), koja se može prekriti slojem bala
slame.
-
LEVO JE DOBRO UREĐEN, A DESNO NEUREĐEN (NEUSLOVAN) PAŠNJAK
-
LEŢIŠTE I HRANILICE ZA SENO I KONCENTRAT
-
HRANILICE I POJILICE ZA KONJE U ŠTALI
-
VEZIVANJE KONJA
-
Negu koţe i dlake
• pranje
• četkanje
• češanje
• šišanje
• brisanje
Negu kopita
• čišćenje
• obrezivanje
• potkivanje
• zaštitno
premazivanje i
farbanje
NEGA KONJA OBUHVATA:
-
OSNOVNA OPREMA SA HIGIJENU OBJEKATA I KONJA
-
POTKIVANJE KONJA
Znaci da je zamena potkovice obavezna: može biti loše postavljena, talo da kraci pritiskaju žabicu kopita (A), može biti jako
izlizana (B), ekseri se ne vide na spoljašnjem zidu kopita, pa
potkovica može da padne (C). Potkovica može biti loše oblikovana i
centrirana, pa konj nepravilno hoda, ili oseća bol.
A B C
-
OSNOVNI POSTUPCI POTKIVANJA
-
Pravilno potkovano kopito:
• Obe strane su iste visine
• Potkovica duža od kopita za
oko 6cm
• Kopito ima isti ugao kao i
kičica
• Ekseri izlaze oko 19 do 25cm
iznad ivice potkovice i u jednoj
su liniji
• Ivice potkovice su šire od ivice
kopita za 1 do 1,5cm
IZGLED PRAVILNO
POTKOVANOG KOPITA
-
TRANSPORT KONJA
-
OPREMA ZA JAHANJE
I PREZANJE KONJA
Novi Sad, 2007.
-
S E D L A
Obiĉno sedlo Za preponsko jahanje Galopersko
Trenaţno Jednostrano - ţensko Vestern-sedlo
-
Podsedlica
Kolani
-
OPREMA ZA PREZANJE
Oglavine i dizgini
Am ili Ham Homut
-
POVREDE I BOLESTI
KONJA
Novi Sad, 2007.
-
ZDRAV KONJ
Zdrav konj je onaj, ĉije prirodne fiziĉke, fiziološke i psihiĉke osobine nisu ograniĉene
i/ili poremećene povredama ili bolestima!
U prirodi, bolesni divlji konji vrlo ĉesto
uginjavaju ili bivaju ţrtve predatora. MeĊutim,
ĉak i vrlo bolestan domaći konj moţe da preţivi,
zahvaljujući veterinarskom leĉenju i nezi.
Zdrav konj nije ni suviše debeo ni suviše
mršav. Stariji konji mogu biti znatno osetljiviji
na bolesti.
Telesna temperatura, puls i disanje (trijas) su
vaţni pokazatelji zdravlja ili bolesti konja.
Za odgajivaĉa (medicinskog laika), je vaţno
da moţe prepoznati znake koji ukazuju na
povredu i/ili obolenje konja, a ne da uĉi i
prepoznaje sipmtome i naĉin leĉenja pojedinih
povreda i bolesti!
-
IZGLED ZDRAVOG KONJA
-
NORMALNA TEMPERATURA, PULS I DISANJE KONJA
Zdrav konj ima telesnu
temperaturu 38,3 do
38,6oC. Termometar se naulji, postavi u rektum,
a vrednost se očita
posle oko 1 minut.
Normalan puls iznosi
30 do 50 udara u
minuti. Broj otkucaja pulsa treba da bude 3-
4 puta veći od broja
udisaja, čak i posle
napora konja
Normalan broj
udisaja iznosi 8 do
16 u minuti. Udisaj se određuje jednim
proširivanjem i
sužavanjem rebara.
Sve vrednosti su date za odraslog konja, u stanju mirovanja!
-
BOLESTAN KONJ
Mnoge bolesti i povrede domaćih konja su posledica nepravilnog smeštaja, higijene, ishrane i postupka sa ţivotinjama!
Osnovni znaci bolesti:
Upala (inflamacija) je znak brojnih obolenja. Zbog toga treba prepoznati
simptome upale – povećana temperatura, otok i bol.
Promenjeno ponašanje ţivotinje je, takoĊe, znak bolesti.
Kada pozvati veterinara?
• Prilikom odluke da se pozove veterinar, treba imati na umu sledeće:
• Ne ostaviti konja bez veterinarskog pregleda duţe od 24h, ĉak i ako se uoĉi
slab bol ili mala promena u ponašanju
• Poziv veterinara nikad nije pogrešna odluka. On je neophodan ĉlan
odgajivaĉkog tima.
• Uvek svoju odluku bazirati na osnovu stanja i potrebe konja, a ne na
osnovu ekonomske procene.
-
NAJĈEŠĆE BOLESTI KONJA
BOLESTI ZGLOBOVA
BOLESTI KOPITA
BOLESTI NOGU
BOLESTI KOŢE
BOLESTI DIGESTIVNIH ORGANA
BOLESTI RESPIRATORNIH ORGANA
BOLESTI KARDIOVASKULATORNOG SISTEMA
BOLESTI OKA, NOSA I USTA
BOLESTI IZAZVANE EGZO I ENDO PARAZITIMA
-
PRVA POMOĆ I NEGA BOLESNOG KONJA
Sprejisanje povrede Zaustavljanje krvavljenja i ĉišćenje rane
Postavljanje prvog
zavoja na ranu
-
Bolesnog konja treba smestiti u poseban boks, sa dosta slame! Ako su mu uši hladne, konju je
hladno. Po toploti ušiju nije
moguće ustanoviti da li ima
povišenu temperaturu!
Konja, kome je hladno, treba
pokriti i dobro oĉetkati.
Ako su nos i disajni putevi
puni sluzi, treba izvršiti
inhalaciju toplom parom.
Medikamenti se mešaju u
malo uobiĉajene hrane,
koju će konj rado pojesti.