slubeni glasnikkckzz.hr/user_content/documents/broj05_03.pdf · 2008. 7. 16. · tijekom lovostaja...

30.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/03 - proèišæeni tekst)�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 34. sjednici odr�anoj 29. svibnja 2003.donijelo je

Z A K LJ U È A K o predlaganju predstavnika �upanijskog

poglavarstva Koprivnièko-kri�evaèke �upanije uSavjet za sigurnost prometa na cestama

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

I.

FRANJO CAR iz Ðurðevca, èlan �upanijskogpoglavarstva Koprivnièko-kri�evaèke �upanije,predla�e se za predstavnika �upanijskog poglavarstvaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u Savjet za sigurnostprometa na cestama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

II.

Ovaj Zakljuèak objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

Klasa: 080-01/03-01/23Urbroj: 2137-10-03-1Koprivnica, 29. svibnja 2003.

Predsjednik:Josip Frišèiæ, oec., v.r.

31.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko -kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko -kri�evaèke �upanije» broj 3/02 - proèišæeni tekst),�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko - kri�evaèke�upanije na 35. sjednici odr�anoj 10. srpnja 2003.donijelo je

Z A K L J U È A Ko davanju suglasnosti na Plan potrebe za opremuureda u Koprivnici, Svilarska 6, Hrvatskog zavoda

za poljoprivredno savjetodavnu slu�bu OdsjekKoprivnièko - kri�evaèke �upanije

I.

Daje se suglasnost na Plan potrebe za opremuureda u Koprivnici, Svilarska 6, Hrvatskog zavoda zapoljoprivredno savjetodavnu slu�bu OdsjekKoprivnièko - kri�evaèke �upanije.

II.

Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom donošenja,a objavit æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko -kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO - KRI�EVAÈKE �UPANIJE

Klasa: 406-01/03-01/04Urbroj: 2137-12-3-1Koprivnica, 10. srpnja 2003.


SLU�BENI GLASNIKKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

2003.

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

BROJ: 5 - Godina XI. Koprivnica, 17. srpnja 2003. ISSN 1333-6398

32.


Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izvještaja o poslovanju trgovaèkog

društva «Bistra» d.o.o. za 2002. godinu

I.

Prihvaæa se «Izvještaj o poslovanju trgovaèkogdruštva Bistra d.o.o. za 2002. godinu» iz Ðurðevca.

II.

Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom donošenja,a objavit æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko -kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO - KRI�EVAÈKE �UPANIJE



33.

Na temelju èlanka 29. stavka 2. Zakona o zaštitiprirode («Narodne novine» broj 30/94 i 72/94) uzprethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša iprostornog ureðenja Klasa: 617-07/00-23/25; Urbroj:531-06/2-1-03-2 od 30. svibnja 2003. godine i èlanka43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 3/02-proèišæeni tekst) �upanijsko poglavarstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije na 36. sjedniciodr�anoj 17. srpnja 2003. donijelo je

DOPUNU MJERA ZAŠTITEZA ZAŠTIÆENI KRAJOLIK ÈAMBINA

Èlanak 1.

U Mjerama zaštite za Zaštiæeni krajolik Èambina(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 7/00) iza èlanka 17. dodaju se novi èlanci od 18.do 34., koji glase:

«Èlanak 18.

Ovim dopunama Mjera zaštite za Zaštiæeni krajolikÈambina (u daljnjem tekstu: Mjere zaštite) propisuje sezaštita ribljeg �ivog svijeta u vodama Zaštiæenogkrajolika Èambina (u daljnjem tekstu: zaštiæeni krajolik).

Èlanak 19.

Da bi se oèuvalo postojeæe stanje u vodamazaštiæenog krajolika, �ivi svijet - prvenstveno riblji -mora se koristiti na odr�iv naèin u skladu s ovimMjerama zaštite.

Èlanak 20.

U vodama Zaštiæenog krajolika dopušta se samorekreacijski ribolov.

Èlanak 21.

Rekreacijski ribolov u vodama zaštiæenog krajolikamo�e se obavljati u skladu sa struènom studijomslijedeæeg sadr�aja:

- opis i ocjena zateèenog stanja s obzirom nafizièko-kemijska i biološka obilje�ja voda

- kvalitativna, kvantitativna i dobna struktura ribljihpopulacija

- mjere smanjenja brojnosti eventualno unesenih(alohtonih) ribljih vrsta

- dnevna i godišnja kolièina riba koje se moguuloviti

- vrijeme lovostaja za najva�nije vrste- najmanju velièinu riba koje je po pojedinoj vrsti

dopušteno u ribolovu zadr�ati- najveæu dopuštenu te�inu dnevnog ulova- program poribljavanja- mjere zaštite, ureðenja i odr�avanja podruèja

gdje se obavlja rekreativni ribolov- organizacija riboèuvarske slu�be- program zaštite vodenih staništa i ribljih

populacija, kao i ostalih �ivotinja vezanih uz vodezaštiæenog krajolika

Struènu studiju iz stavka 1. ovog èlanka du�na jepribaviti pravna ili fizièka osoba koja æe dobiti pravoribolovnog korištenja voda u zaštiæenom krajoliku i tou roku od jedne godine od dana sklapanja ugovora ododjeli voda u zaštiæenom krajoliku na korištenje.Struènu studiju mora izraditi struèno-znanstvenainstitucija iz podruèja ihtiologije i slatkovodnogribarstva. Naruèitelj mora ishoditi suglasnostMinistarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja (udaljnjem tekstu: Ministarstvo) s kojom æe se u skladuza pojedine zahvate utvrðivati uvjeti zaštite prirode.

Èlanak 22.

Rekreacijski ribolov u vodama u zaštiæenom

»SLU�BENI GLASNIK« 17. srpnja 2003.Stranica 318 - Broj 5

krajoliku smije se obavljati samo s obale i to uvremenu od izlaska do zalaska sunca.

Rekreacijski ribolov u vodama Zaštiæenogkrajolika ne smije se obavljati noæu.

Upotreba èamca u ribolovu nije dopuštena.Ribolov na zaleðenim ribolovnim vodenim

površinama Zaštiæenog krajolika nije dopušten.

Èlanak 23.

Rekreacijski ribolov u vodama Zaštiæenogkrajolika smije se obavljati s najviše tri ribolovnapribora s po jednom udicom po priboru.

Èlanak 24.

Predatorske vrste riba u vodama Zaštiæenogkrajolika dopušteno je loviti iskljuèivo uporabomumjetnih mamaca («varalica»).

Èlanak 25.

Svaki pojedini ribiè dnevno smije uloviti najvišedva kilograma ribe, ne raèunajuæi jedan kapitalniprimjerak koji mo�e biti i te�i.

Èlanak 26.

Ribe ulovljene u obavljanju rekreacijskog ribolovau vodama Zaštiæenog krajolika ne smiju se stavljati upromet, a ribe preko dopuštene kolièine koju ribièsmije zadr�ati moraju se odmah vratiti u vodu.

Èlanak 27.

Ovlaštenik ribolovnog prava u vodama Zaštiæenogkrajolika du�an je voditi evidenciju o ulovu te je nakraju ribolovne sezone predati Javnoj ustanovi zaupravljanje zaštiæenim dijelovima prirode na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije (u daljnjem tekstu:Javna ustanova).

Èlanak 28.

Tijekom lovostaja na vodama Zaštiæenom krajolikaribolov je zabranjen.

Razdoblje koje obuhvaæa vrijeme lovostaja odreditæe se struènom studijom iz èlanka 21. Ovih Mjerazaštite.

Èlanak 29.

Pravna ili fizièka osoba kojoj æe se dodijeliti pravoribolovnog korištenja voda zaštiæenog krajolika mo�eorganizirati športsko-ribolovna natjecanja na timvodenim površinama, za što se moraju ishoditi uvjeti

zaštite prirode Ministarstva.

Èlanak 30.

Poribljavanje vodenih površina zaštiæenogkrajolika dopušteno je u skladu sa struènom studijom.

Èlanak 31.

Pravna ili fizièka osoba kojoj æe se dati pravokorištenja voda u smislu ribolova unutar Zaštiæenogkrajolika odredit æe se temeljem Javnog natjeèaja kojiraspisuje �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Za provoðenje natjeèaja osniva se struènopovjerenstvo od 5 èlanova koje imenuje �upanijskopoglavarstvo posebnim Rješenjem.

Povjerenstvo iz prethodnog stavka ovog èlankaprikupit æe ponude i dati prijedlog �upanijskompoglavarstvu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije zaodabir pravne ili fizièke osobe kojoj æe se dati pravoribolovnog korištenja vodenih površina unutarZaštiæenog krajolika.

Èlanak 32.

Vremensko razdoblje na koje æe se odreðenojpravnoj ili fizièkoj osobi dati na korištenje ribolovnopodruèje voda Zaštiæenog krajolika je 5 godina oddana sklapanja Ugovora o dodjeli tog prava.

Èlanak 33.

Pravna ili fizièka osoba koja dobije pravoribolovnog korištenja voda u zaštiæenom krajolikumora:

- naruèiti izradu struène studije iz èlanka 21. ovihMjera zaštite,

- naruèiti stalno provoðenje praæenja stanja premaodredbama struène studije

- na temelju podataka dobivenih praæenjem stanjau podruèju mora izraðivati godišnje planovekorištenja i zaštite ribolovnih voda u zaštiæenoimkrajoliku, uz ishoðenje suglasnosti Ministarstva

- o svemu izvješæivati Javnu ustanovu te jojdostavljati godišnje planove korištenja i zaštiteribolovnih podruèja unutar Zaštiæenog krajolika tepodnositi godišnja izvješæa o provedenom

Èlanak 34.

U sluèaju nepridr�avanja odredbi Mjera zaštite,pravna ili fizièka osoba koja je dobila pravoribolovnog gospodarenja vodenim površinamaZaštiæenog krajolika isto æe izgubiti.»

»SLU�BENI GLASNIK«17. srpnja 2003. Broj 5 - Stranica 319

Èlanak 2.

Dosadašnji èlanak 18. postaje èlanak 35.

Èlanak 3.

Ove Mjere zaštite dostavit æe se Ministarstvuzaštite okoliša i prostornog ureðenja u roku 30 danaod dana donošenja.

Èlanak 4.

Ove Mjere zaštite stupaju na snagu osmog danaod dana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».



Predsjednik:Josip Frišèiæ, oec.,v.r.

34.


Z A K LJ U È A Ko izmjeni Programa poticanja

novih nasada vinograda na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje

2003. - 2004. godine

I.

U Programu poticanja sadnje novih nasadavinograda na podruèju Koprivnièko - kri�evaèke�upanije za razdoblje 2003. - 2004. godine. KLASA:320-05/03-01/02, URBROJ: 2137-12-03-01, od 06.o�ujka 2003. godine, u toèki III. Naèin i iznospoticanja sadnje novih nasada vinograda, briše se«120.000,00 kn» i stavlja se «211.888,00 kn».

II.

Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom donošenja,

a objaviti æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko -kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO -KRI�EVAÈKE �UPANIJE


Predsjednik:Josip Frišèiæ oec., v.r.

35.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 - proèišæeni tekst) ièlanka 27. stavka 3. Odluke o upravnim tijelimaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 14/01)�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 36. sjednici odr�anoj 17. srpnja 2003.donijelo je

Z A K LJ U È A Ko davanju suglasnosti �upanu

Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeza zakljuèivanje Kolektivnog ugovora

I.

Daje se suglasnost �upanu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije da sa Sindikatom dr�avnih ilokalnih slu�benika i namještenika RepublikeHrvatske zakljuèi Kolektivni ugovor za slu�benike inamještenike u upravnim tijelima Koprivnièko-kri�evaèke �upanije KLASA: 110/01-03/02, URBROJ:2137-10-1 koji je prilog ovom Zakljuèku.

II.

Odredbe Kolektivnog ugovora iz toèke I. ovogZakljuèka na odgovarajuæi naèin primjenjuju se i nadu�nosnike Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, ukolikonisu regulirane drugim propisima.

III.

Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom donošenja,a objavit æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-


kri�evaèke �upanije».


Klasa: 110-01/03-02Urbroj: 2137-10-03-2Koprivnica, 17. srpnja 2003.


2.

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJA (udaljnjem tekstu: �upanija) koju zastupa �upanKoprivnièko-kri�evaèke �upanije Josip Frišèiæ, oec.(u daljnjem tekstu: poslodavac)

i

SINDIKAT DR�AVNIH I LOKALNIH SLU�BENIKA INAMJEŠTENIKA Republike Hrvatske, Podru�nicadjelatnika upravnih tijela lokalne samoupraveKoprivnièko-kri�evaèke �upanije (u daljnjem tekstu:Sindikat) koju zastupa predsjednik Sindikata IvicaIhas, zakljuèili su 17. srpnja 2003. godine sljedeæi

KOLEKTIVNI UGOVORZA SLU�BENIKE I NAMJEŠTENIKE U

UPRAVNIM TIJELIMA KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

1. TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor)zakljuèuju �upan Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iSindikat dr�avnih i lokalnih slu�benika i namještenikaRepublike Hrvatske - Podru�nica djelatnika upravnihtijela lokalne samouprave Koprivnièko-kri�evaèke�upanije.

Ovim se Ugovorom utvrðuju meðusobna prava iobveze potpisnika ovoga Ugovora.

Ovim Ugovorom utvrðuju se prava i obveze iz radai po osnovi rada slu�benika i namještenika zaposlenihu upravnim tijelima �upanije (u daljnjem tekstu:slu�benici i namještenici).

Èlanak 2.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju seneposredno, osim ako pojedina pitanja za slu�benikei namještenike nisu povoljnije ureðena drugimpropisom ili opæim aktom.

Èlanak 3.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojaleniti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora,jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ugovoraizvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno ote�ano, obvezujese da æe drugoj strani predlo�iti izmjenu Ugovora.

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Èlanak 4.

Puno radno vrijeme slu�benika i namještenika je40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme rasporeðuje se na 5 radnihdana, od ponedjeljka do petka.

Èlanak 5.

Slu�benik i namještenik koji radi puno radnovrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor(stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu srasporedom koji utvrdi poslodavac ili osoba koju onovlasti.

Vrijeme odmora iz stavaka 1. ovoga èlanka ubrajase u radno vrijeme i ne mo�e se odrediti u prva tri satanakon poèetka radnog vremena niti u zadnja dva sataprije završetka radnog vremena.

Èlanak 6.

Izmeðu dva uzastopna radna dana slu�benik inamještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 satineprekidno.

Èlanak 7.

Slu�benik i namještenik ima pravo na tjedni odmoru trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.Ako je prijeko potrebno da slu�benik ili

namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora,osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekomsljedeæeg tjedna.

Ako slu�benik ili namještenik radi potrebe posla nemo�e koristiti tjedni odmor na naèin iz stavka 3.ovoga èlanka, mo�e ga koristiti naknadno premaodluci neposredno nadreðenog slu�benika.

Èlanak 8.

Slu�benik i namještenik ima za svaku kalendarskugodinu pravo na plaæeni godišnji odmor u trajanju odnajmanje 18 radnih dana.

Èlanak 9.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora


slu�beniku i namješteniku se isplaæuje naknada plaæeu visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Èlanak 10.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava nagodišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenjagodišnjeg odmora.

Èlanak 11.

Pri utvrðivanju trajanja godišnjeg odmora neuraèunavaju se subote, nedjelje, neradni dani iblagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, kojeje utvrdio ovlašteni lijeènik, ne uraèunava se u trajanjegodišnjeg odmora.

Èlanak 12.

Slu�benik i namještenik koji se prvi put zaposlio iliima prekid slu�be odnosno rada izmeðu dva radnaodnosa du�i od 8 dana, stjeèe pravo na godišnjiodmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti zarad, vojne vje�be ili drugog zakonom odreðenogopravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1.ovoga èlanka.

Èlanak 13.

Slu�benik i namještenik ima pravo na jednudvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršenimjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovaoradni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jernije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu radni odnos prestaje prije nego navršišest mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu radni odnos prestaje prije prvog srpnja.

Iznimno od stavka 1. ovoga èlanka, slu�benik inamještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnjaima pravo na puni godišnji odmor.

Èlanak 14.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uveæava seprema pojedinaèno odreðenim mjerilima:

1. s obzirom na uvjete rada:- rad na poslovima s ote�anim ili posebnim

uvjetima rada 2 dana- rad u smjenama ili redovni rad subotom,

nedjeljom, blagdanima i neradnim danima odreðenimzakonom 1 dan

2. s obzirom na slo�enost poslova:

- slu�benicima rasporeðenim na poslove VSS 5dana,

- slu�benicima rasporeðenim na poslove VŠS 4dana,

- slu�benicima i namještenicima rasporeðenim naposlove SSS 3 dana,

- namještenicima NSS 2 dana

3. s obzirom na du�inu radnog sta�a:- od 5 do 15 godina radnog sta�a 4 dana, - od 15 do 25 godina radnog sta�a 5 dana, - od 25 do 35 godina radnog sta�a 6 dana, - od 35 i više godina radnog sta�a 7 dana,

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim

malodobnim dijetetom 2 dana,- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje

malodobno dijete još po 1 dan,- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog

djeteta, bez obzira na ostalu djecu 3 dana,- invalidu 3 dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora odreðuje se nanaèin da se 18 radnih dana uveæava za zbroj svihdodatnih dana utvrðenih toèkama 1. do 4. stavka 1.ovoga èlanka, s tim da ukupno trajanje godišnjegodmora ne mo�e trajati više od 30 radnih dana ugodini.

Èlanak 15.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrðuje seplanom korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosiposlodavac ili osoba koju on ovlasti, a nakonprethodno pribavljenog mišljenja rukovoditeljaupravnih tijela, vodeæi raèuna i o pisanoj �elji svakogpojedinog slu�benika i namještenika.

Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2.ovoga èlanka donosi se na poèetku kalendarskegodine, a najkasnije do kraja o�ujka.

Èlanak 16.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadr�i:

- ime i prezime slu�benika odnosno namještenika,- slu�benièko ili radno mjesto,- ukupno trajanje godišnjeg odmora,- vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Èlanak 17.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmoraposlodavac ili osoba koju on ovlasti donosi zasvakog slu�benika i namještenika posebno rješenjekojim mu utvrðuje trajanje godišnjeg odmora premamjerilima iz èlanka 14. ovoga ugovora, ukupno


trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenjagodišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovoga èlanka donosi senajkasnije 15 dana prije poèetka korištenja godišnjegodmora.

Èlanak 18.

Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmoraslu�benik i namještenik mo�e osobno ili prekosindikalnog povjerenika ulo�iti prigovor poslodavacu.

Èlanak 19.

Slu�benik i namještenik mo�e koristiti godišnjiodmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako slu�benik ili namještenik koristi godišnjiodmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju odnajmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristititijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravona godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora slu�benik inamještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnjaiduæe godine.

Èlanak 20.

Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjegodmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskojgodini u kojoj je steèen zbog bolesti ili porodnogdopusta odnosno zbog vojne vje�be ili drugogopravdanog razloga, slu�benik i namještenik imapravo iskoristiti do 30. lipnja iduæe godine.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1.ovoga èlanka odreðuje poslodavac ili osoba koju onza to ovlasti.

Èlanak 21.

Slu�benik i namještenik u sluèaju prestankaslu�be odnosno rada zbog prelaska na rad k drugomposlodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor udvanaestinama sukladno èlanku 13. ovog Ugovora nakoji je stekao pravo u upravnom tijelu u kojem muprestaje slu�ba odnosno radni odnos.

Èlanak 22.

Slu�benik i namještenik ima pravo koristiti dvaputa po jedan dan godišnjeg odmora prema svomzahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tomedu�an obavijestiti neposredno nadreðenogslu�benika najmanje jedan dan prije.

Èlanak 23.

Slu�beniku i namješteniku mo�e se odgoditiodnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radiizvršenja va�nih i neodgodivih slu�benih poslova.

Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenjagodišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga èlanka donosiposlodavac ili osoba koju on za to ovlasti.

Slu�beniku i namješteniku kojem je odgoðeno iliprekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora seomoguæiti naknadno korištenje odnosno nastavljanjekorištenja godišnjeg odmora.

Èlanak 24.

Slu�benik i namještenik ima pravo na naknadustvarnih troškova prouzroèenih odgodom odnosnoprekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga èlanka smatraju seputni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarnitroškovi prijevoza koji je slu�benik ili namještenikkoristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja domjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutkuprekida, kao i dnevnice u povratku do mjestazaposlenja prema propisima o naknadi troškova zaslu�bena putovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji sunastali za slu�benika ili namještenika zbog odgodeodnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazujeodgovarajuæom dokumentacijom.

Èlanak 25.

Slu�benik i namještenik ima pravo na dopust uznaknadu plaæe (plaæeni dopust) u jednoj kalendarskojgodini u sljedeæim sluèajevima:

- zakljuèenje braka 5 radnih dana,- roðenje djeteta 5 radnih dana,- smrti supru�nika, djeteta, posvojitelja,posvojenika, roditelja i unuka 5 radnih dana,

- smrti ostalih èlanova obitelji 2 radna dana,- selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan,- selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana,- kao dobrovoljni davatelj krvi 2 radna dana,- teške bolesti djeteta ili roditeljaizvan mjesta stanovanja 3 radna dana,

- polaganje dr�avnog struènog ispita ili struènog ispita za namještenika prvi put 7 radnih dana,

- nastupanja u kulturnom i športskim priredbama 1 radni dan,

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana,

- elementarne nepogode 5 radnih dana.

Slu�benik i namještenik ima pravo na plaæenidopust za svaki smrtni sluèaj naveden u stavku 1.ovoga èlanka, neovisno o broju dana koje je tijekomiste godine iskoristio po drugim osnovama.

Za svako pojedinèano davanje krvi slu�benik inamještenik ima pravo na dva dana plaæenog


dopusta prema vlastitom izboru sukladno radnimobvezama u godini kada je dao krv.

Èlanak 26.

Za vrijeme struènog ili opæeg školovanja,osposobljavanja ili usavršavanja, slu�beniku inamješteniku mo�e se odobriti godišnje do 7 radnihdana plaæenog dopusta za pripremanje i polaganjeispita.

Èlanak 27.

Slu�benik i namještenik mo�e koristiti plaæenidopust iskljuèivo u vrijeme nastupa okolnosti naosnovi kojih ima pravo na plaæeni dopust.

Ako okolnost iz èlanka 25. ovoga Ugovora nastupiu vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijemeodsutnosti iz slu�be odnosno s rada zbog privremenenesposobnosti za rad (bolovanje), slu�benik inamještenik ne mo�e ostvariti pravo na plaæenidopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili jebio na bolovanju.

Èlanak 28.

U pogledu stjecanja prava iz slu�be odnosnoradnog odnosa ili u svezi sa slu�bom ili radnimodnosom, razdoblja plaæenog dopusta smatraju sevremenom provedenim na radu.

Èlanak 29.

Slu�beniku i namješteniku mo�e se odobritidopust bez naknade plaæe (neplaæeni dopust) do 30radnih dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetomda je takav dopust opravdan i da neæe izazvatiteškoæe u obavljanju poslova upravnog tijela, aosobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuæe ilistana, njege èlana u�e obitelji, lijeèenja na vlastititrošak, sudjelovanja u kulturno-umjetnièkim išportskim priredbama, vlastitog školovanja,doškolavanja, osposobljavanja, usavršavanja ilispecijalizacije i to:

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školinajmanje 5 radnih dana,

- za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ilina fakultetu najmanje 10 radnih dana,

- za sudjelovanje na struènim seminarima isavjetovanjima najmanje radnih 5 dana,

- za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanjaposebnih znanja i vještina (uèenje stranih jezika,informatièko obrazovanje i dr.) najmanje radna 2dana.

Kad to okolnosti zahtijevaju mo�e se slu�beniku inamješteniku neplaæeni dopust iz stavka 1. ovogaèlanka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Èlanak 30.

Za vrijeme neplaæenog dopusta duljeg od 30radnih dana slu�beniku i namješteniku miruju prava iobveze iz slu�be odnosno radnog odnosa.

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Èlanak 31.

Poslodavac je du�an osigurati nu�ne uvjete zazdravlje i sigurnost slu�benika i namještenika u slu�biodnosno na radu.

Poslodavac æe poduzeti sve mjere nu�ne zazaštitu �ivota te sigurnost i zdravlje slu�benika inamještenika ukljuèujuæi njihovo osposobljavanje zasiguran rad, sprjeèavanje opasnosti na radu tepru�anje informacije o poduzetim mjerama zaštite naradu.

Poslodavac je du�an osigurati dodatne uvjetesigurnosti za rad invalida u skladu s posebnimpropisima.

Èlanak 32.

Du�nost je svakog slu�benika i namještenikabrinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao isigurnosti i zdravlju drugih slu�benika i namještenika,te osoba na koje utjeèu njegovi postupci tijekom radau skladu s osposobljenošæu i uputama koje mu jeosigurao poslodavac.

Slu�benik i namještenik koji u sluèaju ozbiljne,prijeteæe i neizbje�ne opasnosti napusti svoje mjestoslu�be odnosno radno mjesto ili opasno podruèje, nesmije biti stavljen u nepovoljniji polo�aj zbog takvogasvog postupka u odnosu na druge slu�benike inamještenike i mora u�ivati zaštitu od bilo kakvihneposrednih posljedica, osim ako je po posebnimpropisima ili pravilima struke bio du�an izlo�iti seopasnosti radi spašavanja �ivota i zdravlja ljudi iimovine.

4. PLAÆE I DODACI NA PLAÆE

Èlanak 33.

Plaæu slu�benika i namještenika èini osnovnaplaæa i dodaci na osnovnu plaæu.

Osnovna plaæa je umno�ak koeficijenta slo�enostiposlova radnoga mjesta na koje je rasporeðenslu�benik ili namještenik i osnovice za izraèun plaæe,uveæan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnogasta�a.

Dodaci na osnovnu plaæu su dodaci za uspješnostna radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima radai druga uveæanja plaæe.


Èlanak 34.

Osnovicu za izraèun plaæe utvrðivat æe ugovornestrane svake godine u postupku donošenjaproraèuna �upanije za sljedeæu godinu.

Ugovorne su strane sporazumne da se do kraja2003. godine za obraèun plaæa primjenjuje postojeæaosnovica za obraèun plaæa u iznosu 1.673,00 kuna.

Èlanak 35.

Plaæa se isplaæuje unatrag jedanput mjeseèno zaprotekli mjesec najkasnije do 10. sljedeæeg mjeseca.

Èlanak 36.

Poslodavac je du�an na zahtjev slu�benika ilinamještenika izvršiti uplatu obustava iz plaæe (kredit,uzdr�avanje i sl.).

Èlanak 37.

Osnovna plaæa slu�benika i namještenika uveæatæe se:

- za rad noæu 40%,- za prekovremeni rad 50%,- za rad subotom 25%,- za rad nedjeljom 35%,- za rad u drugoj smjeni ukoliko slu�benik ili

namještenik radi naizmjenièno, ili najmanje dva radnadana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%,

- za dvokratni rad s prekidom du�im od 1 sata10%,

- ako slu�benik ima znanstveni stupanj magistraznanosti za 8%,

- ako slu�benik ima znanstveni stupanj doktoraznanosti za 15%,

- ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjestona kojem slu�benik radi i ako je znanstveni stupanj ufunkciji poslova radnog mjesta na kojem slu�benikradi.

Dodaci iz stavka 1. ovog èlanka meðusobno se neiskljuèuju.

Ako slu�benik ili namještenik radi na blagdane,neradne dane utvrðene zakonom i na Uskrs imapravo na plaæu uveæanu za 150%.

Umjesto uveæanja osnovne plaæe po osnoviprekovremenog rada, slu�benik ili namještenik mo�ekoristiti jedan ili više slobodnih radnih dana premaostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min.redovnog sata rada).

Èlanak 38.

Ako slu�benik ili namještenik radi na poslovimaèija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih

razloga ne mo�e koristiti dnevni odmor, ima pravotra�iti da mu se vrijeme dnevnog odmorapreraspodijeli i da ga koristi kao slobodne dane.

Èlanak 39.

Ako je slu�benik ili namještenik odsutan iz slu�beodnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripadamu naknada plaæe najmanje u visini 95% od njegoveosnovne plaæe ostvarene u mjesecu neposredno prijenego je zapoèeo s bolovanjem.

Naknada u 100% iznosu osnovne plaæe pripadaslu�beniku ili namješteniku kad je na bolovanju zbogprofesionalne bolesti ili ozljede na radu.

5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLU�BENIKA I NAMJEŠTENIKA

Èlanak 40.

Slu�beniku i namješteniku isplatiti æe se regres zakorištenje godišnjeg odmora, u visini jedneobraèunske osnovice za obraèun plaæe u tekuæojgodni.

Regres æe se isplatiti jednokratno, najkasnije dodana poèetka godišnjeg odmora.

Èlanak 41.

Slu�beniku i namješteniku koji odlazi u mirovinupripada pravo na otpremninu u iznosu pet prosjeènihneto plaæa isplaæenih u upravnim tijelima u zadnja trimjeseca.

Otpremnina se isplaæuje nakon donošenja rješenjao prestanku rada zbog odlaska u redovnu mirovinu.

Èlanak 42.

Slu�benik, namještenik ili njegova obitelj imapravo na pomoæ u sluèaju:

- smrti slu�benika ili namještenika koji izgubi �ivotu obavljanju slu�be odnosno rada, u visini šestosnovica za obraèun plaæe i troškove pogreba,

- smrti slu�benika i namještenika u visini èetiriosnovice za obraèun plaæe,

- smrti supru�nika, djeteta ili roditelja, u visini dvijeosnovice za obraèun plaæe.

Èlanak 43.

Slu�benik i namještenik ima pravo na pomoæ usluèaju:

- bolovanja du�eg od 90 dana, u visini dvijeosnovice za obraèun plaæe jednom godišnje,

- nastanka teške invalidnosti slu�benika inamještenika, djeteta ili supru�nika slu�benika i


namještenika, u visini dvije osnovice za obraèunplaæe,

- radi nabave prijeko potrebnih medicinskihpomagala odnosno pokriæa participacije pri lijeèenjuodnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini dvijeosnovice za obraèun plaæe.

Èlanak 44.

Kada je slu�benik ili namještenik upuæen naslu�beno putovanje, pripada mu puna naknadaprijevoznih troškova, dnevnice i naknada punogiznosa hotelskog raèuna za spavanje.

Visina dnevnice odreðuje se u visini koju je VladaRepublike Hrvatske propisala za korisnike koji sefinanciraju iz dr�avnog proraèuna.

U sluèaju odobrenja korištenja osobnogautomobila u slu�bene svrhe naknada se odreðuje uvisini koju je Vlada Republike Hrvatske propisala zakorisnike koji se financiraju iz dr�avnog proraèuna.

Èlanak 45.

Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela iizvan mjesta njegova stalnog boravka, slu�benik inamještenik ima pravo na terenski dodatak, na imepokriæa troškova prehrane i drugih troškovazaposlenika na terenu u zemlji, osim troškovasmještaja koji se namiruju na teret poslodavca.

Terenski dodatak se isplaæuje slu�beniku inamješteniku najkasnije posljednji radni dan umjesecu, za iduæi mjesec.

Visina terenskog dodatka odreðuje u visini koju jeVlada Republilke Hrvatske propisala za korisnike kojise financiraju iz dr�avnog proraèuna.

Dnevnica i terenski dodatak se meðusobnoiskljuèuju.

Èlanak 46.

Slu�beniku i namješteniku pripada naknada zaodvojeni �ivot od obitelji ako zbog mjesta stalnograda, razlièitog od prebivališta njegove obitelji, �iviodvojeno od obitelji.

Visina naknade odreðuje se u visini koju je VladaRepublilke Hrvatske propisala za korisnike koji sefinanciraju iz dr�avnog proraèuna.

Èlanak 47.

Slu�benik i namještenik ima pravo na naknadutroškova prijevoza na posao i s posla javnimprijevozom u mjesnom i meðumjesnom prijevozu.

Naknada troškova mjesnog i meðumjesnogprijevoza isplaæuje se slu�benicima i namještenicimasukladno izraèunu cijene mjeseène karte prijevoza uputnièkom cestovnom linijskom prijevozu odabranogprijevoznika za 24 dana uz komercijalni popust od30%, prema jedinstvenoj formuli za sve zaposlenike i

sve relacije bez posebnih korekcija koja glasi:cijena x 2 x 24 x 0,7 uveæano za po 2,00 kn cijene

kolodvorske usluge za 24 dana.Za mjesni prijevoz uzima se cijena pojedinaène

karte relacije od 0 do 5 km koja na dan zakljuèenjaovog ugovora iznosi 9,00 kn, tako da na dansklapanja ovog Ugovora iznosi 350,40 kunamjeseèno.

Meðumjesni prijevoz do 100 km se obraèunavaprema odabranom cjeniku prijevoznika «Èazmatrans»d.d. koji se primjenjuje od 20. 4. 2001. S obzirom daje udaljenost do 5 km obuhvaæena u naknadi mjesnogprijevoza ona se ne obraèunava u meðumjesnomprijevozu slu�benicima i namještenicima koji stanujudo te udaljenosti.

U sluèaju udaljenosti mjesta stanovanja do mjestarada veæoj od 100 km, naknada troškova prijevoza naposao i s posla meðumjesnim javnim prijevozomutvrðuje se posebnom odlukom poslodavca.

Prijevozni se troškovi isplaæuju u tekuæoj godini za11 mjeseci, odnosno za mjesec kolovoz ne vrši seisplata, primjenom od 1. sijeènja 2004. godine.

Naknada troškova prijevoza isplaæuje se unaprijedi to najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za iduæimjesec.

Èlanak 48.

Slu�benici i namještenici su kolektivno osiguraniod posljedica nesretnog sluèaja za vrijeme obavljanjaslu�be odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu,tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dioovoga ugovora.

Èlanak 49.

Poslodavac preuzima obvezu zdravstvenogdopunskog osiguranja slu�benika i namještenika.

Èlanak 50.

Slu�beniku i namješteniku pripada pravo naisplatu jubilarne nagrade za ukupnu slu�bu odnosnorad kada navrši:

- 5 godina - u visini 1 osnovice iz st. 2. ovogèlanka

- 10 godina - u visini 1,25 osnovice iz st. 2. ovogèlanka



- 25 godina - u visini 2 osnovice iz st. 2. ovogèlanka


- 35 godina - u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog


èlanka- 40 godina - u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog

èlanka

Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2003.godini je 1.800,00 kuna neto, a visinu osnovice zasvaku sljedeæu godinu ugovorne strane utvrdit æeprije donošenja proraèuna za sljedeæu godinu.

Jubilarna nagrada isplaæuje se prvog narednogmjeseca od mjeseca u kojem je slu�benik ilinamještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Iznimno za 2003. godinu jubilarna nagrada isplatitæe se najkasnije do kraja godine.

Ako slu�beniku i namješteniku prestaje slu�baodnosno rad u upravnom tijelu, a ostvario je pravo najubilarnu nagradu, nagrada æe se isplatiti slu�beniku inamješteniku ili njihovim nasljednicama, sljedeæegmjeseca po prestanku slu�be ili rada.

Èlanak 51.

Ugovorne strane sporazumne su da æeposlodavac svakom djetetu slu�benika i namještenikado 15 godina starosti u prigodi Dana sv. Nikole u2003. godini isplatiti iznos od najmanje 400,00 kunaneto.

Visinu iznosa za svaku sljedeæu godinu ugovornestrane utvrditi æe najkasnije do 1. studenoga tekuæegodine.

Sredstva iz stavka 1. ovoga èlanka isplaæuju seroditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak zauzdr�avanog èlana obitelji prema Zakonu o porezu nadohodak.

Èlanak 52.

Slu�beniku i namješteniku isplatit æe se bo�iænicana naèin u vrijeme i u visini kako æe to biti ureðeno zadr�avne slu�benike i namještenike.

6. ZAŠTITA PRAVA SLU�BENIKA I NAMJEŠTENIKA

Èlanak 53.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza iodgovornosti slu�benika i namještenika obvezatno seu pisanom obliku i s obrazlo�enjem dostavljajuslu�beniku i namješteniku, s poukom o pravnomlijeku.

Èlanak 54.

Odluèujuæi o izjavljenom prigovoru slu�benika ilinamještenika na rješenje iz èlanka 53. ovoga ugovora,poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti du�an jeprethodno razmotriti mišljenje sindikalnogpovjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako

to zahtijeva slu�benik ili namještenik.

Èlanak 55.

U sluèaju kada slu�benik ili namještenik dajeotkaz, du�an je odraditi otkazni rok u trajanju odmjesec dana, ako sa poslodavcem ili osobom koju onza to ovlasti ne postigne sporazum o kraæem trajanjuotkaznog roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga èlanka, ako je topotrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili izdrugih opravdanih razloga, èelnik tijela ili osoba kojuon za to ovlasti mo�e u rješenju o prestanku slu�beodnosno rada otkazni rok produ�iti najviše do trimjeseca.

Èlanak 56.

Slu�benik i namještenik kojem slu�ba prestajeistekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganjeposlodavcu, ima pravo na otpremninu u visini, 65%prosjeène mjeseène plaæe isplaæene u zadnja trimjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svakugodinu radnog sta�a.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga èlanka isplatit æese slu�beniku ili namješteniku posljednjeg danaslu�be odnosno rada.

Èlanak 57.

Ako poslodavac ili osoba koju on za to ovlastizbog tehnièkih ili organizacijskih razloga namjerava urazdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanjepetero namještenika, du�an je izraditi programzbrinjavanja viška namještenika.

Na program zbrinjavanja viška namještenika izstavka 1. ovoga èlanka odgovarajuæe se primjenjujuodredbe Zakona o radu.

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viškanamještenika poslodavac ili osoba koju on za toovlasti du�na je prethodno savjetovati se saSindikatom.

Namještenicima se mo�e otkazati rad ako immjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenikanije moguæe osigurati zaposlenje u roku mjesec danaod dana donošenja programa.

Èlanak 58.

Slu�benik i namještenik, za èijim je radom prestalapotreba u upravnom tijelu, ima u roku od dvije godineprednost kod prijama u slu�bu odnosno na rad u tomupravnom tijelu, ako se u tom vremenu uka�e potrebaza obavljanjem poslova radnog mjesta na koje jeslu�benik i namještenik bio rasporeðen u trenutkukada je za njegovim radom prestala potreba.


Èlanak 59.

Slu�beniku i namješteniku, kome nedostajenajviše tri godine �ivota do ostvarenja uvjeta zastarosnu mirovinu, ne mo�e prestati slu�ba, odnosnoradni odnos bez osobnog pristanka.

7. ZAŠTITA SLU�BENIKA I NAMJEŠTENIKA

Èlanak 60.

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kodslu�benika odnosno namještenika postojineposredna opasnost od nastanka invalidnosti,poslodavac je du�an, uzimajuæi u obzir nalaz imišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanomobliku ponuditi slu�beniku odnosno namještenikudrugo radno mjesto, èije poslove je on sposobanobavljati, a koji, što je više moguæe, morajuodgovarati poslovima radnog mjesta na koje jeprethodno bio rasporeðen.

Poslodavac je du�an poslove radnog mjestaprilagoditi slu�beniku odnosno namješteniku izstavka 1. ovog èlanka, odnosno poduzeti sve što je unjegovoj moæi da mu osigura povoljnije uvjete rada.

Slu�benik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovogaèlanka, kojem nedostaje najviše 5 godina �ivota doostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo naplaæu prema dosadašnjem rješenju o rasporedu naradno mjesto, ako je to za njega povoljnije.

Èlanak 61.

Slu�beniku i namješteniku, prijašnjem korisnikuprava na rad sa skraæenim radnim vremenom i nadrugom odgovarajuæem poslu za vrijeme zaposlenja(èl. 174. st. 3. t. 2. - 4. Zakona o mirovinskomosiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede naradu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31.12. 1998. godine, pripada pravo na razliku izmeðuplaæe koju bi ostvario za puno radno vrijeme naradnom mjestu na koje je rasporeðen i zbrojainvalidske mirovine i plaæe koju ostvaruje za skraæenoradno vrijeme.

8. INFORMIRANJE

Èlanak 62.

Poslodavac je du�an slu�beniku i namještenikuodnosno sindikalnom povjereniku osiguratiinformacije koje su bitne za socijalni polo�ajslu�benika i namještenika, a posebno:

- o odlukama koje utjeèu na socijalni polo�ajslu�benika i namještenika,

- o rezultatima rada,

- o prijedlozima odluka i opæih akata kojima se uskladu s ovim ugovorom ureðuju osnovna prava iobveze iz slu�be odnosno rada,

- o mjeseènim obraèunima plaæa slu�benika inamještenika, uz njihov pristanak.

9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Èlanak 63.

Poslodavac se obvezuje da æe osigurati provedbusvih prava iz oblasti sindikalnog organiziranjautvrðenih u Ustavu Republike Hrvatske,konvencijama Meðunarodne organizacije rada,zakonima i ovim ugovorom.

Èlanak 64.

Poslodavac se obvezuje da neæe svojimdjelovanjem i aktivnostima ni na koji naèinonemoguæiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje ipravo slu�benika i namještenika da postane èlanomsindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranjesmatrat æe svaki pritisak od strane poslodavca naslu�benike i namještenike, èlanove sindikata, daistupe iz sindikalne organizacije.

Èlanak 65.

Sindikat se obvezuje da æe svoje djelovanjeprovoditi sukladno Ustavu, konvencijamaMeðunarodne organizacije rada, zakonima i ovomugovoru.

Èlanak 66.

Sindikat je du�an obavijestiti poslodavca o izboruodnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugihsindikalnih predstavnika.

Èlanak 67.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnikane smije biti sprijeèavana ili ometana, ako djeluje uskladu s konvencijama Meðunarodne organizacijerada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

Èlanak 68.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaæeza obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata poèlanu sindikata godišnje.

Poslodavac je du�an sindikalnom povjereniku,pored prava iz stavka 1. ovoga èlanka, omoguæiti iizostanak iz slu�be odnosno s rada uz naknadu plaæezbog pohaðanja sindikalnih sastanaka, teèajeva,


osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencije,kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

Èlanak 69.

Sindikalni povjerenik ne mo�e zbog obavljanjasindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost nitidoveden u nepovoljniji polo�aj u odnosu na drugeslu�benike i namještenike.

Èlanak 70.

Za vrijeme obnašanja du�nosti sindikalnogpovjerenika, i šest mjeseci po isteku te du�nosti,sindikalnom povjereniku bez suglasnosti Sindikata nemo�e prestati slu�ba odnosno rad, osim po silizakona, niti se on mo�e bez njegove suglasnostipremjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ilidrugog upravnog tijela, odnosno premjestiti na radizvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protivnjega postupak zbog povrede slu�bene du�nosti, kaoni udaljiti iz slu�be odnosno s rada do okonèanjakaznenog postupka.

Èlanak 71.

Prije donošenja odluka va�nih za polo�ajslu�benika i namještenika, poslodavac mora o tomeobavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugogovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i mora mupriopæiti podatke va�ne za donošenje odluke isagledavanje njezina utjecaja na polo�aj slu�benika inamještenika.

Va�nim odlukama iz stavka 1. ovoga èlankasmatraju se osobito odluke o:

- donošenju, izmjeni i dopuni akata kojima sereguliraju prava iz rada i po osnovi rada slu�benika inamještenika,

- planu zapošljavanja, premještaju i otkazu slu�beodnosno rada slu�benika i namještenika,

- mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnostina radu slu�benika i namještenika,

- uvoðenju nove tehnologije te promjene uorganizaciji i naèinu rada,

- planu godišnjih odmora,- rasporedu radnog vremena,- noænom radu,- nadoknadama za izume i tehnièko unapreðenje,- donošenju programa zbrinjavanja viška

namještenika i dr.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnikSindikata mo�e se o dostavljenom prijedlogu odlukaiz stavka 1. ovog èlanka oèitovati u roku osam dana.

Poslodavac je du�an prije donošenja odluke izstavka 1. ovoga èlanka razmotriti dostavljeneprimjedbe sindikalnog povjerenika.

Èlanak 72.

Poslodavac je du�an razmotriti prijedloge,inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi sostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i poosnovi rada i o zauzetim stajalištima du�an je u rokuosam dana od primitka prijedloga, inicijative,mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat.

Poslodavac je du�an na zahtjev sindikalnogpovjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotritipitanja sindikalne aktivnosti i materijalnuproblematiku slu�benika i namještenika.

Èlanak 73.

Poslodavac je du�an, bez naknade, osigurati zarad Sindikata najmanje sljedeæe uvjete:

- prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjestarada i odgovarajuæi prostor za odr�avanje sindikalnihsastanaka,

- pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugihraspolo�ivih tehnièkih pomagala,

- slobodu sindikalnog izvješæivanja i podjelutiska,

- obraèun i ubiranje sindikalne èlanarine,a popotrebi i drugih davanja preko isplatnih lista uraèunovodstvu odnosno prilikom obraèuna plaæadoznaèiti èlanarinu na raèun Sindikata, a temeljempisane izjave èlanova Sindikata (pristupnica i sl.).

Èlanak 74.

U provoðenju mjera zaštite na radu sindikalnipovjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unapreðivanjeuvjeta rada,

- biti informiran o svim promjenama od utjecaja nasigurnost i zdravlje slu�benika i namještenika,

- primati primjedbe slu�benika i namještenika naprimjenu propisa i provoðenje mjera zaštite na radu,

- biti nazoèan inspekcijskim pregledima iinformirati inspektora o svim zapa�anjima slu�benikai namještenika,

- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijenida su ugro�eni �ivot i zdravlje slu�benika inamještenika, a tijelo dr�avne vlasti to propušta iliodbija uèiniti,

- školovati se za obavljanje poslova zaštite naradu, stalno proširivati i unapreðivati svoje znanje,pratiti i prikupljati informacije odgovarajuæe za rad nasiguran naèin,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,- svojom aktivnošæu poticati ostale slu�benike i

namještenike za rad na siguran naèin.


10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIHRADNIH SPOROVA

Èlanak 75.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova izmeðupotpisnika ovoga ugovora koje nije bilo moguæeriješiti meðusobnim pregovaranjem, mora se provestipostupak mirenja.

Èlanak 76.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeæe.Mirovno vijeæe ima tri èlana.Svaka ugovorna strana imenuje po jednog èlana.Stranke su suglasne da æe izbor treæeg èlana

mirovnog vijeæa kao predsjednika povjeriti Hrvatskojodvjetnièkoj komori.

Èlanak 77.

Postupak mirenja pokreæe se na pisani prijedlogjednog od potpisnika ovoga ugovora, a mora sedovršiti u roku od pet dana od dana pokretanjapostupka mirenja.

Èlanak 78.

U postupku mirenja Mirovno vijeæe ispitat æenavode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebiprikupit æe se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeæe sastavit æe pisani prijedlognagodbe.

Èlanak 79.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne straneprihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga èlankaima pravnu snagu i uèinke Kolektivnog ugovora.

11. ŠTRAJK

Èlanak 80.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat imapravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštitei promicanja socijalnih interesa svojih èlanova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristisindikalna pravila o štrajku.

Èlanak 81.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj straninajkasnije tri dana prije poèetka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju senaznaèiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijemepoèetka štrajka.

Èlanak 82.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizatori sudionici štrajka moraju voditi raèuna o ostvarivanjuUstavom zajamèenih prava i sloboda drugih, a osobitoo osiguranju �ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Èlanak 83.

Najkasnije na dan najave štrajka sindikat moraobjaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smijeprekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Èlanak 84.

Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavacsporazumno izraðuju i donose pravila o poslovimakoji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga èlanka sadr�e naroèitoodredbe o radnim mjestima i broju slu�benika inamještenika koji na njima moraju raditi za vrijemeštrajka, a s ciljem omoguæivanja obnavljanja radanakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavkaobavljana poslova koji su prijeko potrebni, osobitoradi sprjeèavanja ugro�avanja �ivota, osobnesigurnosti ili zdravlja puèanstva.

Èlanak 85.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smijuprekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost,pravila æe utvrditi arbitra�a sastav koje se utvrðujeodgovarajuæom primjenom èlanka 76. ovogaugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga èlanka arbitra�a jedu�na donijeti u roku od 8 dana od dana dostaveprijedloga arbitra�i.

Èlanak 86.

Ako poslodavac nije predlo�io utvrðivanje pravilaiz èlanka 84. ovoga ugovora do dana poèetkapostupka mirenja, postupak utvrðivanja tih poslovane mo�e pokrenuti do dana okonèanja štrajka.

Èlanak 87.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen odpredstavnika organizatora štrajka koji je du�an napogodan naèin oèitovati se strani protiv koje je štrajkorganiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhumirnog rješenja spora.

Èlanovi štrajkaškog odbora ne mogu bitirasporeðeni na rad za vrijeme štrajka.

Èlanak 88.

Sudioniku štrajka plaæa i dodaci na plaæu mogu sesmanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.


Èlanak 89.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajkusukladno odredbama ovoga ugovora ne predstavljapovredu slu�bene odnosno radne du�nosti.

Èlanak 90.

Slu�benik i namještenik ne smije biti stavljen unepovoljniji polo�aj u odnosu na druge slu�benike inamještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja uštrajku organiziranom sukladno odredbama ovogaugovora, a niti smije biti ni na koji naèin prisiljensudjelovati u štrajku, ako to ne �eli.

Èlanak 91.

Ugovorne strane suglasne su da poslodavac mo�eod mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka kojije organiziran protivno odredbama ovoga ugovora.

12. SOCIJALNI MIR

Èlanak 92.

Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovogaKolektivnog ugovora obvezuju se na socijalni mir.

Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu,prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, ilikorištenje drugih metoda davanja sindikalne potporezahtjevima zaposlenih u odreðenoj drugoj djelatnosti.

13. TUMAÈENJE I PRAÆENJE PRIMJENE OVOGA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Èlanak 93.

Za tumaèenje odredaba i praæenje primjene ovogaugovora ugovorne strane imenuju zajednièku komisijuu roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Komisija ima šest èlanova od kojih svakaugovorna strana imenuje tri èlana.

Komisija donosi pravilnik o radu.Sve odluke komisija donosi veæinom glasova, a u

sluèaju podijeljenog broja glasova odluèuje glaspredsjednika komisije.

Ugovorne strane du�ne su se pridr�avati danogtumaèenja.

Sjedište komisije je u Struènoj slu�bi Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u Koprivnici, Antuna Nemèiæa 5.

14. PRIJELAZNE I ZAKLJUÈNE ODREDBE

Èlanak 94.

Smatra se da je ovaj ugovor zakljuèen kada gapotpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Èlanak 95.

Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na vrijeme oddvije godine.

Èlanak 96.

Svaka ugovorna strana mo�e predlo�iti izmjene idopune ovoga Kolektivnog ugovora.

U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovogaKolektivnog ugovora podnosi Pregovaraèki odbor.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu idopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisanooèitovati u roku od 15 dana od dana primitkaprijedloga te mora pristupiti pregovorima opredlo�enoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana oddana primitka prijedloga.

Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi uskladu sa odredbama stavka 3. ovoga èlanka, smatratæe se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredabaovog Kolektivnog ugovora o postupku mirenja.

Èlanak 97.

Svaka strana mo�e otkazati ovaj Kolektivn ugovor.Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza

drugoj strani.

Èlanak 98.

Pregovore o obnovi ovoga Kolektivnog ugovorastrane æe zapoèeti najmanje 30 dana prije isteka rokana koji je sklopljen.

Èlanak 99.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se od danapotpisivanja, a objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».

Klasa 110-01/03-01/02Urbroj: 2137-10-03-1Koprivnica, 17. srpnja 2003.

ZA KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKU �UPANIJU:

�upan:Josip Fršèiæ, oec., v.r.

ZA SINDIKAT DR�AVNIH I LOKALNIHSLU�BENIKA I NAMJEŠTENIKA

Republike HrvatskePredsjednik Sindikata:

Ivica Ihas, v.r.

ZA PODRU�NICU SINDIKATAKoprivnièko-kri�evaèke �upanije:

Marijan Zemljak, v.r.


11.

Na temelju èlanka 27. Statuta Opæine Gola(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 10/01), Opæinsko vijeæe Opæine Gola na 17.sjednici odr�anoj 14. srpnja 2003. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izvješæa o obavljenoj reviziji

Proraèuna Opæine Gola za 2002. godinu

I.

Prihvaæa se Izvješæe o obavljenoj revizijiProraèuna Opæine Gola za 2002. godinu, KLASA:041-01/02-01/1, URBROJ: 613-08-03-4 od 26.o�ujka 2003. godine.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE GOLA

Klasa: 041-01/03-01/01Urbroj: 2137-06-03-4Gola, 14. srpnja 2003.

Predsjednik:Velimir Bogadi, v.r.

12.

Na temelju èlanka 47. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 27. StatutaOpæine Gola («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 10/01), Opæinsko vijeæe Opæine Gola na17. sjednici odr�anoj 14. srpnja 2003. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o korištenju sredstava

Proraèunske zalihe Proraèuna Opæine Gola zarazdoblje sijeèanj - lipanj 2003. godine

I.

Usvaja se Izvješæe o korištenju sredstavaproraèunske zalihe Proraèuna Opæine Gola zarazdoblje sijeèanj - lipanj 2003. godine.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE GOLA

Klasa: 402-10/03-01/06Urbroj: 2137/06-03-7Gola, 14. srpnja 2003.

Predsjednik:Velimir Bogadi, v.r.


O P Æ I N A G O L AAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

O P Æ I N A G O R N J A R I J E K AAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

7.

Na temelju èlanka 17. stavka 9. Zakona oveterinarstvu («Narodne novine» broj 70/97 i 105/01),èlanka 5. stavak 1. i 2. i èlanka 26. Zakona o dobrobiti�ivotinja («Narodne novine» broj 19/99) i èlanka 27.Statuta Opæine Gornja Rijeka («Slu�beni glasnikKoprivnièko - kri�evaèke �upanije» 6/02), Opæinskovijeæe Opæine Gornja Rijeka na 29. sjednici odr�anoj14. srpnja 2003. donijelo je

O D L U K Uo uvjetima i naèinu dr�anju pasa

i drugih �ivotinja na podruèju Opæine Gornja Rijeka

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Ovom Odlukom odreðuju se uvjeti i naèin dr�anjapasa i drugih �ivotinja, kao i naèin postupanja saneupisanim psima, te s napuštenim i izgubljenim�ivotinjama na podruèju Opæine Gornja Rijeka.

Èlanak 2.

Odredbe ove Odluke ne odnose se slu�bene psevojske i policije.

II. UVJETI I NAÈIN DR�ANJA PASA,TE DRUGIH �IVOTINJA

Èlanak 3.

Pravne i fizièke osobe koje su posjednici pasa, te

drugih �ivotinja, odnosno osobe kojima je povjerenonjihovo èuvanje obvezni su brinuti se o njihovomzdravlju, poduzimati propisane i nareðeneveterinarsko zdravstvene mjere za zaštitu od zaraznihi nametnièkih bolesti, osigurati lijeèenje, voditi brigu oprehrani i primjerenom smještaju, ne smiju im nanositibol, izazivati strah i zlostavljati ih.

Posjednici pasa i drugih �ivotinja, obvezni supoduzeti zakonom propisane mjere za zaštitu zdravljaljudi i �ivotinja od zaraznih bolesti, što ih te �ivotinjemogu prenijeti, te mjere za zaštitu èovjekovog okolišaod negativnog utjecaja nastalih dr�anjem pasa idrugih �ivotinja.

Zabranjuje se trgovanje psima i ostalim�ivotinjama na mjestima koja nisu za to registrirana(tr�nice, ulice i sl.).

Èlanak 4.

Obole li psi i ostale �ivotinje od zarazne bolesti,ako se sumnja da od nje bolju ili ako je �ivotinjauginula, posjednik je obvezan odmah obavijestitinadle�ni veterinarski ured, veterinarsku stanicu iliveterinarsku ambulantu privatne prakse i zatvoritioboljelu �ivotinju u posebnu prostoriju doveterinarskog pregleda, odvajajuæi ju od ljudi i ostalih�ivotinja.

Nakon veterinarskog pregleda psa i druge�ivotinje u sluèaju iz stavka 1. ovog èlanka, posjednikte �ivotinje du�an je provesti nareðene mjere,odnosno dopustiti da ih provedu nadle�ni organi ilislu�be.

Èlanak 5.

Ako pas ili druge �ivotinje ugrizu, ogrebu ili nadrugi naèin ozlijede èovjeka ili �ivotinju, posjednik jedu�an odmah �ivotinju dovesti na pregled uveterinarsku stanicu ili veterinarsku ambulantuprivatne prakse, a ozlijeðenog savjetovati da se javina lijeènièki pregled.

Èlanak 6.

Troškove naknade na zakonom propisanveterinarsko - zdravstveni nadzor (pregledi,cijepljenje) i druge zaštitne mjere snosi posjednik.

III. UPISNIK, DR�ANJE I KRETANJE PASA

Èlanak 7.

Psi se mogu dr�ati pod uvjetima da su prijavljeni,upisani u upisnik i podvrgnuti mjerama za suzbijanjezaraznih i nametnièkih bolesti, a u skladu sodredbama zakona i ove Odluke.

Èlanak 8.

Psi stariji od 3 mjeseca moraju biti upisani uupisnik po prijavi posjednika.

Upisnik pasa provodi nadle�na veterinarskaorganizacija prema mjestu i vremenu kako je toutvrðeno priopæenjem iste.

Središnji upisnik pasa za svako epizootiološkopodruèje vodi nadle�ni veterinarski ured.

Troškovi upisa pasa snosi posjednik.

Èlanak 9.

Posjednici su du�ni u roku od 15 danaveterinarskoj organizaciji, odnosno veterinarskomuredu prijaviti nabavljenje, uginule ili otuðene pse.

Posjednici pasa koji doðu na podruèje Opæine i tuse zadr�avaju dulje od 30 dana du�ni su u roku od 8dana veterinarskoj organizaciji i uredu iz prethodnogstavka ovog èlanka prijaviti �ivotinju.

Èlanak 10.

Veterinarske organizacije nakon provedbenihveterinarsko - zdravstvenih mjera upisa u upisnik,izdaju posjedniku propisanu ispravu i uruèujupropisanu oznaku za pse koja mora biti stalno naogrlici, kao vidan znak da je za tekuæu godinu upisanu upisnik.

Èlanak 11.

Posjednici pasa su obvezni izvršiti cijepljenje pasaprotiv bjesnoæe svake godine.

Cijepe se svi psi stariji od 3 mjeseca.

Èlanak 12.

Posjednik koji ne �eli više dr�ati psa du�an je psapredati Društvu za zaštitu �ivotinja, osobi koja se �elio njemu brinuti ili na human naèin izvršiti usmræivanjeu za to nadle�noj veterinarskoj ambulanti.

Èlanak 13.

U stambenim objektima s više vlasnika ilikorisnika, mogu se dr�ati psi dobroæudne pasmine ito sukladno pravilima kuænog reda.

Èlanak 14.

Zabranjeno je dr�anje pasa u zajednièkimprostorijama što slu�e zgradi kao cjelini (stubištu,ulazu prostorijama za odlaganje smeæa i sl.).

Ako zgrada ima više vlasnika ili korisnikaposjednik mo�e dr�ati psa u ograðenom prostorudvorišta, samo uz pismenu suglasnost svih vlasnikazgrade odnosno korisnika.

Posjednik èiji pas oneèisti prostorije iz prethodnog


stavka du�an ih je oèistiti.Psi se ne smiju stalno dr�atina balkonu, terasi ili otvorenoj loði.

Èlanak 15.

U ograðenim prostorijama (dvorištima) sulaznim vratima koja nisu zakljuèana, pas mora bitismješten u dijelu dvorišta gdje ne mo�e doæi udoticaj s osobama koje po slu�benoj du�nostiulaze i prolaze kroz dvorište, ili mora biti vezan nalancu.

Ako je pas smješten u dvorištu, a nije posebnoograðen prostor za dr�anje pasa isti mora biti vezan,a na ulaznim vratima dvorišta treba stajati natpisupozorenja na opasnost od psa.

Ako je pas tijekom noæi slobodan, mora biti utakvom prostoru iz kojeg ne mo�e izlaziti i preskoèitiogradu.

Èlanak 16.

Iz stana i kuænog prostora pas se mo�e izvoditisamo na uzici, koja odgovara velièini i snazi psa i tona naèin da se ne ugro�ava osobna sigurnost ljudi,imovine i drugih �ivotinja, njihovo kretanje te redovanpromet.

Psi moraju imati brnjicu i ne smiju se puštati sauzice.

Èlanak 17.

Kada se izvodi psa na javne i druge površine,posjednik je du�an nositi pribor (vreæu i lopaticu) zaèišæenje površine koju oneèisti njegov pas ioneèišæenu površinu odmah oèistiti.

Psa bolesnog od zaraznih ili nametnièkih bolestine smije se izvoditi na prometne i druge javnepovršine.

Èlanak 18.

Zabranjeno je izvoditi psa na zelene površine kojesu ureðene kao cvjetnjaci ili travnjaci, groblja ipovrtnjaci, a posebno na djeèja i športska igrališta.

Èlanak 19.

Uvoðenje psa u ugostiteljske radnje, teobrtnièke radnje, trgovine (osim prehrambenih)moguæe je samo ako na to pristane vlasnik objektai ako takva mjesta imaju primjeren prostor zaprihvat i smještaj.

Èlanak 20.

Zabrane iz èlanka 18. i 19. ove Odluke ne odnosese na vodièe slijepih osoba.

Lovaèki i pastirski psi mogu se kretati izvannaselja, suglasno propisima o lovištu.

IV. POSTUPAK S PSIMA I DRUGIM�IVOTINJAMA LUTALICAMA

Èlanak 21.

Pse koji nisu upisani u upisnik, izgubljene pse, tepse i druge �ivotinje lutalice o kojima se nitko nebrine, hvata i usmræuje pravna ili fizièka osoba kojojæe to povjeriti Opæinsko vijeæe Opæine Gornja Rijeka.

Psom lutalicom u smislu ove Odluke smatra sepas koji bez nadzora luta ulicama i drugim javnimpovršinama, koji nema propisanu oznaku i kojem sene mo�e odrediti posjednik.

Drugim �ivotinjama lutalicama u smislu oveOdluke smatraju se �ivotinje koje lutaju naseljem iliizvan naselja i ne mogu im se odrediti posjednici.

�ivotinje iz stavka 2. i 3. ovog èlanka hvataju seako je to moguæe, a ako isto nije moguæe mogu seodmah usmrtiti.

Hvatanje i usmræivanje pasa i drugih �ivotinjamora se obaviti na najprikladniji naèin, uporabomsuvremene opreme i bez zlostavljanja .

Uhvaæeni psi i druge �ivotinje èuvaju se 30 dana.Protekom roka iz prethodnog stavka uhvaæene

�ivotinje se predaju Društvu za zaštitu �ivotinja,drugoj osobi ako je to moguæe, ili se usmræuju, samou sluèaju ako se ne javi posjednik.

Èlanak 22.

Troškove hvatanja, èuvanja i usmræivanja pasa idrugih �ivotinja snose njihovi posjednici ukoliko supoznati,a u protivnom troškovi se namiruju izProraèuna Opæine Gornja Rijeka.

Èlanak 23.

Skupljanje i uklanjanje �ivotinjskih lešina, obavljase na neškodljiv naèin i na odreðenoj lokaciji, a uskladu s posebnom odlukom o neškodljivomuklanjanju �ivotinjskih lešina, otpada i konfiskata.

V. ODUZIMANJA PSA ILI DRUGE �IVOTINJE

Èlanak 24.

Ako veterinarski ured ili veterinarska organizacijautvrde da psu ili drugoj �ivotinji nije poklonjenaodgovarajuæa briga i zdravstvena zaštita, te da joj senanosi bol, ozljede ili izaziva strah, veterinarski uredmo�e posjedniku oduzeti �ivotinje.

Èlanak 25.

Od posjednika oduzet æe se pas ili druga �ivotinja:

- ako ne provede propisane ili nadreðeneveterinarsko - sanitarne mjere,


- ako ih upotrijebi za zabavu i razne predstave ucilju stjecanja materijalne koristi,

- ako bude u roku od jedne godine ka�njen više oddva puta zbog prekršaja iz ove Odluke,

- ako �ivotinja koju dr�i svojom zloæudnošæuugro�ava ljude i ostale �ivotinje.

Oduzimanje od posjednika vrši se na temeljurješenja veterinarskog ureda ili komunalnog redara ukojem æe se odluèiti o daljnjem postupku sa�ivotinjom.

VI. NADZOR

Èlanak 26.

Nadzor nad provedbom ove Odluke vršiveterinarski ured i komunalni redar Opæine GornjaRijeka, svaki u okviru svoje nadle�nosti.

Pomoæ i suradnju u provedbi nadzora ovlaštenimosobama iz prethodnog stavka du�ni su dati mjesniodbori i mještani naselja.

Èlanak 27.

Komunalni redar mo�e narediti pravnoj ili fizièkojosobi, ovlaštenoj za hvatanje i usmræivanje pasa davrši hvatanje i usmræivanje pasa koji se kreæu beznadzora po naseljenim mjestima i protivnoodredbama ove Odluke.

VII. KAZNENE ODREDBE

Èlanak 28.

Globom od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit æe seza prekršaj pravna osoba ako postupi suprotnoodredbama ove Odluke.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog èlanka kaznit æe se iodgovorna osoba u pravnoj osobi globom od 200,00kuna.

Èlanak 29.

Globom od 100,00 do 200,00 kuna kaznit æe se zaprekršaj fizièka osoba ako postupi suprotnoodredbama ove Odluke.

Èlanak 30.

Veterinarski ured i komunalni redar ovlašteni suda na licu mjesta naplate globu poèinjenu zaprekršaje iz èlanka 29. ove Odluke globom od 100,00kuna.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 31.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va�itiOdluka o uvjetu i naèinu dr�anja pasa, maèaka iostalih kuænih ljubimaca, te o naèinu postupanja sneregistriranim psima kao i psima i maèkamalutalicama na podruèju Opæine Sv. PetarOrehovec(«Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» broj 14/94).

Èlanak 32.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko -kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE GORNJA RIJEKA

Klasa: 322-07/03-01/01Urbroj: 2137/25-03-1Gornja Rijeka, 14. srpnja 2003.

Predsjednica:Štefica Tukša, v.r.


O P Æ I N A K A L I N O VA CAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

9.

Na temelju èlanka 4. Zakona o naseljima(«Narodne novine» broj 54/88), èlanka 29. stavka 2.Pravilnika o registru prostornih jedinica («Narodnenovine» broj 75/00) i èlanak 25. Statuta OpæineKalinovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 12/01), Opæinsko vijeæe OpæineKalinovac na 17. sjednici odr�anoj 17. lipnja 2003.donijelo je

O D L U K U o promjeni granica naselja na

podruèju Opæine Kalinovac

Èlanak 1.

Ovom Odlukom utvrðuju se promjene granicanaselja na podruèju Opæine Kalinovac i to naseljaKalinovac i Batinske.

Èlanak 2.

Granice naselja Kalinovac i Batinske mijenjaju sena naèin da se izdvaja dio naselja Batinske i pripajanaselju Kalinovac.

Nova granica izmeðu naselja Kalinovac i naseljaBatinske utvrðuje se od meðe rubnog dijela šumeKupinje i potoka Èivièevac, odnosno lokalne cestebroj 26111 Kalinovac - Batinske uz katastarskeèestice broj 3193/183, 3193/182 i 3193/181 te iderubnim dijelovima šume Kupinje do potoka Bistra. Odte toèke nastavlja se potokom Bistra do njegova ušæau potok Èivièevac (Rog - Strug).

Èlanak 3.

Sastavni dio Odluke je kartografski prikazpromjene granica naselja Kalinovac i Batinske umjerilu 1:5000.

Èlanak 4.

Promjene granica naselja registrirat æe se uslu�beni registar sukladno Pravilniku o registruprostornih jedinica («Narodne novine» broj 75/00).

Èlanak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakonobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE KALINOVAC

Klasa: 021-05-03-01/119Urbroj: 2137/21-03-1Kalinovac, 17. lipnja 2003.

Predsjednik:Ivan Jankoviæ, v.r.

10.

Na temelju èlanka 53. stavka 2 Zakona o lokalnoji podruènoj (regionalnoj) samoupravi («Narodnenovine» broj 33/01 i 60/01) i èlanka 15. StatutaOpæine Kalinovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 12/01), Opæinsko vijeæeOpæine Kalinovac na 17. sjednici odr�anoj 17. lipnja2003. donijelo je

O D L U K Uo ustroju Jedinstvenog upravnog

odjela Opæine Kalinovac

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Ovom Odlukom ureðuje se ustroj i djelokrug radaJedinstvenog Upravnog odjela Opæine Kalinovac (udaljnjem tekstu: Jedinstveni upravni odjel), te drugapitanja znaèajna za njegov rad.

II. DJELOKRUG RADAJEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

Èlanak 2.

Jedinstveni upravni odjel obavlja poslove izsamoupravnog djelokruga opæine kao jedinicelokalne samouprave, sukladno zakonima i drugimpropisima, a osobito:

- poslove iz oblasti društvenih djelatnosti: kulture,tehnièke kulture i športa, brige i odgoja djecepredškolske dobi, osnovnog školstva, socijalne skrbi,zdravstva i udruga graðana,

- poslove iz oblasti komunalnog gospodarstva:izrada programa odr�avanja objekata i ureðajakomunalne infrastrukture, upravni postupci u oblastikomunalnog gospodarstva, provedba komunalnogreda, izrada programa izgradnje i odr�avanja objekatakomunalne infrastrukture i drugih objekata kojih jeinvestitor Opæina Kalinovac, priprema zemljišta zaizgradnju,

- poslove iz oblasti prostornog ureðenja i zaštiteokoliša: izrada izvješæa o stanju u prostoru, izradaPrograma za unapreðenje stanja u prostoru, poslovina donošenju prostornog plana ureðenja Opæine iprovedba javne rasprave, predlaganje programazaštite okoliša u sluèajevima oneèišæenja okolišalokalnih razmjera,

- poslove pripreme akata u gospodarenjunekretninama u vlasništvu Opæine Kalinovac, prodajanekretnina, uspostavljanje slu�nosti, najam stanova izakup poslovnih prostora,

- poslove voðenja financijskog i materijalnogposlovanja Opæine Kalinovac: izrade i izvršavanjaproraèuna i godišnjeg obraèuna proraèuna Opæine,razreza i naplate prihoda koji pripadaju Opæini kaojedinici lokalne samouprave, obavljanjeraèunovodstvenih poslova, voðenje knjigovodstvenihevidencija imovine Opæine, poticanje poduzetnièkihaktivnosti putem posebnih programa od interesa zaOpæinu,

- poslove opæe uprave: opæe i kadrovske posloveobavljanje poslova i evidencija iz oblasti rada i radnihodnosa, osiguravanje tehnièkih uvjeta za radJedinstvenog upravnog odjela (odr�avanje,zagrijavanje i èišæenje prostorija, nabava opreme iinvesticijsko odr�avanje, poslovi ekonomata), posloviprijemne kancelarije, arhiviranje i otprema pošte,


poslovi nabave roba, usluga i radova,- poslovi unapreðenja mjesne samouprave i rada

mjesnih odbora.

III. NAÈIN RADA I UPRAVLJANJAJEDINSTVENIM UPRAVNIM ODJELOM

Èlanak 3.

Unutarnji ustroj, naèin rada i upravljanjaJedinstvenim upravnim odjelom utvrðuje sePravilnikom o unutarnjem redu Jedinstvenogupravnog odjela kojeg donosi Opæinsko vijeæeOpæine Kalinovac.

Èlanak 4.

Radom Jedinstvenog upravnog odjela upravljaproèelnik.

Proèelnika Jedinstvenog upravnog odjela imenujeOpæinsko vijeæe na temelju provedenog natjeèaja.

Èlanak 5.

Proèelnik Jedinstvenog upravnog odjela osobnoje odgovoran za zakonit, pravilan i pravodoban radJedinstvenog upravnog odjela, kao i za izvršavanjezadaæa i poslova iz njegova djelokruga.

Proèelnik Jedinstvenog upravnog odjelaorganizira obavljanje poslova, daje slu�benicimaupute o obavljanju poslova, brine se o struènomusavršavanju i osposobljavanju slu�benika tijekomslu�be, brine se o funkcioniranju Jedinstvenogupravnog odjela, te obavlja i druge posloveodreðene zakonom, Statutom Opæine i drugimpropisima.

Èlanak 6.

Jedinstveni upravni odjel u svojem djelokruguizraðuje nacrte propisa i drugih opæih akata,analize, izvješæa i druge radne materijale zaOpæinsko vijeæe, njegova radna tijela i predsjednikaOpæinskog vijeæa.

Jedinstveni upravni odjel u svojem djelokrugunadzire izvršavanje opæih i pojedinaènih akataOpæinskog vijeæa, te predla�e mjere i radnje zaprovedbu istih, za poboljšanje stanja u pojedinimoblastima samoupravnog djelokruga, te obavljadruge poslove koji su, temeljem zakona i drugihpropisa, stavljeni u djelokrug rada.

IV. ODGOVORNOST JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

Èlanak 7.

Jedinstveni upravni odjel samostalan je uobavljanju poslova iz svojeg samoupravnogdjelokruga i za svoj rad je odgovoran Opæinskomvijeæu i predsjedniku Opæinskog vijeæa za zakonito ipravovremeno obavljanje tih poslova.

Predsjednik Opæinskog vijeæa usmjerava i nadzirerad Jedinstvenog upravnog odjela u njegovomsamoupravnom djelokrugu.

Èlanak 8.

Sredstva za rad Jedinstvenog upravnog odjelaosiguravaju se u Proraèunu Opæine Kalinovac, natemelju slo�enosti programa rada za tekuæu godinu iopsega poslova i izdataka.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 9.

Opæinsko vijeæe Opæine Kalinovac objavit æenatjeèaj za proèelnika Jedinstvenog upravnog odjelau roku 15 dana od dana stupanja na snaguPravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenogupravnog odjela.

Èlanak 10.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va�itiOdluka o osnivanju Jedinstvenog upravnog odjelaOpæine Kalinovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 5/97).

Èlanak 11.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆE OPÆINE KALINOVAC

Klasa: 021-05-03-01/119Urbroj: 2137/21-03-1Kalinovac, 17. lipnja 2003.

Predsjednik:Ivan Jankoviæ, v.r.


A) Prihodi i primici

Raè. plan OPIS Stari plan + - Novi plan

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 6.806.320,00 500.000,00 500.000,00 6.806.320,00

6 Prihodi 6.746.320,00 491.128,00 500.000,00 6.737.448,0061 Prihodi od poreza 950.000,00 20.000,00 970.000,00611 Porez i prirez na dohodak 800.000,00 800.000,006111 Porez i prirez na dohodak od

nesamostalnog rada 800.000,00 800.000,00612 Porez na dobit 40.000,00 40.000,006121 Porez na dobit od poduzetnika 40.000,00 40.000,00613 Porezi na imovinu 75.000,00 75.000,006134 Povremeni porezi na imovinu 75.000,00 75.000,00614 Porezi na robu i usluge 35.000,00 20.000,00 55.000,006142 Porez na promet 15.000,00 20.000,00 35.000,006145 Porezi na korištenje dobara

ili izvoðenje aktivnosti 20.000,00 20.000,00

64 Prihodi od imovine 3.253.500,00 38.000,00 3.291.500,00641 Prihodi od financijske imovine 4.500,00 4.500,006413 Kamate na oroèena sredstva i

depozite po viðenju 4.500,00 4.500,00642 Prihodi od nefinancijske imovine 3.249.000,00 38.000,00 3.287.000,006421 Naknade za koncesije 25.000,00 25.000,006422 Prihodi od zakupa i

iznajmljivanja imovine 24.000,00 2.000,00 26.000,006423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 3.200.000,00 36.000,00 3.236.000,00

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 1.042.820,00 433.128,00 1.475.948,00651 Administrativne (upravne) pristojbe 642.820,00 273.128,00 915.948,006512 �upanijske, gradske i opæinske

pristojbe i naknade 572.820,00 242.128,00 814.948,00Vodovod 492.820,00 192.128,00 684.948,00Plinovod 20.000,00 30.000,00 50.000,00Kanalizacija 60.000,00 20.000,00 80.000,00


O P Æ I N A N O V I G R A D P O D R AV S K IAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

2.

Na temelju èlanka 4., 5. i 19. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 92/94), èlanka 55. i 68.Zakona o financiranju jedinica lokalne i podruène(regionalne) samouprave («Narodne novine» broj117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01,117/01 i 150/02) i èlanka 28. Statuta Opæine NovigradPodravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 10/01) Opæinsko vijeæe OpæineNovigrad Podravski na 26. sjednici odr�anoj 30. lipnja2003. donijelo je

IZMJENE I DOPUNE PRORAÈUNAOpæine Novigrad Podravski za 2003. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

U Proraèunu Opæine Novigrad Podravski za 2003.(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/02) èlanak 1. mijenja se i glasi:

Proraèun Opæine Novigrad Podravski (u daljnjemtekstu: Proraèun) sastoji se od:

- ukupnih prihoda i primitaka u svoti 6.806.320,00 kn,

- ukupnih rashoda i izdataka u svoti 6.806.320,00 kn.

Èlanak 2.

Èlanak 2. mijenja se i glasi:Prihodi i primici te rashodi i izdaci utvrðuju se po

raèunskom planu kako slijedi:

6514 Ostale pristojbe 70.000,00 31.000,00 101.000,00Grobljanske usluge iskop/ukop 32.000,00 32.000,00Odr�avanje groblja 30.000,00 30.000,00 60.000,00Vaga 8.000,00 8.000,00Ostale nespomenute naknade i pristojbe 1.000,00 1.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 400.000,00 160.000,00 560.000,006523 Komunalni doprinosi i druge naknade

utvrðene posebnim zakonom 120.000,00 90.000,00 210.000,006524 Doprinosi za šume 50.000,00 50.000,006526 Ostali nespomenuti prihodi 230.000,00 70.000,00 300.000,00

Korištenje kanalizacije i javna rasvjeta 30.000,00 70.000,00 100.000,00Potrošnja vode 180.000,00 180.000,00Druge naknade 20.000,00 20.000,00

66 Ostali prihodi 1.500.000,00 500.000,00 1.000.000,00663 Donacije od pravnih i fizièkih

osoba izvan opæe dr�ave 1.500.000,00 500.000,00 1.000.000,006632 Kapitalne donacije 1.500.000,00 500.000,00 1.000.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.000,00 7.872,00 17.1872,00

71 Prihod od prodaje neproizvedene imovine 7.872,00 7.872,00

711 Prihod od prodaje materijalne imovine 7.872,00 7.872,007111 Zemljište 7.872,00 7.872,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene imovine 10.000,00 10.000,00

721 Prihodi od prodaje graðevinskih objekata 10.000,00 10.000,007211 Stambeni objekti 10.000,00 10.000,00

8 Primici od financijske imovine i zadu�ivanja 50.000,00 1.000,00 51.000,00

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 50.000,00 1.000,00 51.000,00

812 Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, graðanima i kuæanstvima 50.000,00 1.000,00 51.000,00

8121 Povrat zajmova danih neprofitnimorganizacijama, graðanima i kuæanstvima u tuzemstvu 50.000,00 50.000,00

8122 Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama 1.000.00 1.000.00

B) Rashodi i izdaci u kunama


UKUPNI RASHODI I IZDACI 6.806.320,00 927.000,00 927.000,00 6.806.320,00

3 RASHODI 3.026.320,00 237.000,00 279.000,00 2.984.320,00311 Plaæe 779.500,00 779.500,00312 Ostali rashodi za zaposlene 12.000,00 12.000,00313 Doprinosi na plaæe 138.000,00 1.000,00 139.000,00321 Naknade troškova zaposlenima 26.000,00 15.000,00 5.000,00 36.000,00


322 Rashodi za materijal i energiju 339.020,00 13.000,00 6.000,00 346.020,00323 Rashodi za usluge 766.000,00 55.000,00 268.000,00 553.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 346.000,00 24.000,00 370.000,00342 Kamate za primljene zajmove 120.000,00 102.000,00 222.000,00343 Ostali financijski rashodi 11.000,00 10.000,00 21.000,00372 Naknade graðanima i kuæanstvima

iz proraèuna 30.000,00 30.000,00381 Tekuæe donacije 408.800,00 17.000,00 425.800,00385 Izvanredni rashodi 50.000,00 50.000,00

4 RASHODI (ZA NABAVUNEFINANCIJSKE IMOVINE) 3.510.000,00 510.000,00 648.000,00 3.372.000,00

421 Graðevinski objekti 3.500.000,00 500.000,00 648.000,00 3.352.000,00

422 Postrojenja i oprema 10.000,00 10.000,00 20.000,00

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 270.000,00 180.000,00 270.000,00

512 Izdaci za dane zajmove neprofitnimorganizacijama, graðanima i kuæanstvima 150.000,00 150.000,00

544 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 120.000,00 180.000,00 300.000,00

Èlanak 3.

Èlanak 3. mijenja se i glasi:

Rashodi i izdaci Proraèuna rasporeðuju se po nositeljima, korisnicima i posebnim namjenama u Posebnomdijelu Proraèuna kako slijedi:

RAZDJEL 1. - OPÆINSKO VIJEÆE I POGLAVARSTVO


UKUPNI RASHODI I IZDACI ZA RAZDJEL 1. 6.238.300,00 922.000,00 922.000,00 6.238.300,00

3 RASHODI 2.458.300,00 232.000,00 274.000,00 2.416.300,0031 Rashodi za zaposlene 403.000,00 1.000,00 404.000,00311 Plaæe 331.000,00 331.000,003111 Plaæe u novcu 331.000,00 331.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 12.000,00 12.000,003121 Ostali rashodi za zaposlene 12.000,00 12.000,00313 Doprinosi na plaæe 60.000,00 1.000,00 61.000,003131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 30.000,00 30.000,003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 27.000,00 1.000,00 28.000,003133 Doprinosi za zapošljavanje 3.000,00 3.000,00

32 Materijalni rashodi 1.435.500,00 102.000,00 274.000,00 1.263.500,00321 Naknade troškova zaposlenima 10.000,00 10.000,00 20.000,003211 Slu�bena putovanja 10.000,00 5.000,00 15.000,003213 Struèno usvršavanje 5.000,00 5.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 313.500,00 13.000,00 6.000,00 320.500,003221 Uredski materijal i ostali

materijalni rashodi 45.500,00 3.000,00 48.500,00


3223 Energija 218.000,00 218.000,003224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

investicijsko odr�avanje 50.000,00 6.000,00 44.000,003225 Sitni inventar 10.000,00 10.000,00323 Rashodi za usluge 766.000,00 55.000,00 268.000,00 553.000,003231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 32.000,00 10.000,00 42.000,003232 Usluge tekuæeg i investicijskog

odr�avanja 500.000,00 246.000,00 254.000,003233 Usluge promid�be i informiranja 4.000,00 18.000,00 22.000,003234 Komunalne usluge 52.000,00 22.000,00 30.000,003236 Zdravstvene i veterinarske usluge 148.000,00 5.000,00 153.000,003237 Intelektualne i osobne usluge 5.000,00 20.000,00 25.000,003238 Raèunalne usluge 10.000,00 10.000,003239 Ostale usluge 15.000,00 2.000,00 17.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 346.000,00 24.000,00 370.000,003291 Naknade za rad predstavnièkih i

izvršnih tijela, povjerenstava i slièno 70.000,00 70.000,003292 Premije osiguranja 13.000,00 4.000,00 17.000,003293 Reprezentacija 25.000,00 15.000,00 40.000,003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 238.000,00 5.000,00 243.000,00

Za sport 5.000,00 5.000,00Za kulturu 3.000,00 5.000,00 8.000,00Za potrošnju vode 130.000,00 130.000,00Ostalo 100.000,00 92.000,00

34 Financijski rashodi 131.000,00 112.000,00 243.000,00342 Kamate za primljene zajmove 120.000,00 102.000,00 222.000,003423 Kamate za primljene zajmove

od banaka i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 120.000,00 102.000,00 222.000,00

343 Ostali financijski rashodi 11.000,00 10.000,00 21.000,003431 Bankarske usluge i usluge

platnog prometa 11.000,00 10.000,00 21.000,00

37 Naknade graðanima i kuæanstvima iz zavoda i iz proraèuna 30.000,00 30.000,00

372 Naknade graðanima i kuæanstvimaiz proraèuna 30.000,00 30.000,00

3721 Naknade graðanima ikuæanstvima u novcu 30.000,00 30.000,00

38 Donacije i ostali rashodi 458.800,00 17.000,00 475.800,00381 Tekuæe donacije 408.800,00 17.000,00 425.800,003811 Tekuæe donacije u novcu 408.800,00 17.000,00 425.800,00

Vatrogasci 100.000,00 100.000,00Komarna - udruga za kulturu 50.000,00 50.000,00UHDDR - Podravina 2.000,00 2.000,00Stoèarska udruga 1.000,00 1.000,00Golub 10.000,00 10.000,00Politièke stranke 10.000,00 10,000,00 20.000,00Vjerske zajednice 30.000,00 30.000,00Škola 35.000,00 35.000,00ŠD Drava 160.000,00 160.000,00UVVV Komarna 2001 10.000,00 10.000,00Udruga slijepih 800,00 800,00Ostalo 7.000,00 7.000,00

385 Izvanredni rashodi 50.000,00 50.000,003851 Nepredviðeni rashodi do visine

proraèunske prièuve 50.000,00 50.000,00


4 RASHODI (ZA NABAVUNEFINANCIJSKE IMOVINE) 3.510.000,00 510.000,00 648.000,00 3.372.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedenedugotrajne imovine 3.510.000,00 510.000,00 648.000,00 3.372.000,00

421 Graðevinski objekti 3.500.000,00 500.000,00 648.000,00 3.352.000,004212 Poslovni objekti 700.000,00 500.000,00 200.000,004213 Ceste, �eljeznice i slièni

graðevinski objekti 500.000,00 352.000,00Ureðenje centra 500.000,00 148.000,00 352.000,00

4214 Ostali gr

slubeni glasnikkckzz.hr/user_content/documents/broj05_03.pdf · 2008. 7. 16. · tijekom lovostaja...

Documents