slobodno vrijeme mladih

7/27/2019 SLOBODNO VRIJEME MLADIH

http://slidepdf.com/reader/full/slobodno-vrijeme-mladih 1/4

Priloga Knjižniarskih novic 15(2005)11

Knjižnica – igriše znanja in zabave, Novo mesto 2005

GRADSKA KNJIŽNICA «I.G. KOVAI» KARLOVAC

Kristina unovi Zdravko Vukovi

SLOBODNO VRIJEME MLADIH

Slobodno vrijeme mladih – teorijski okvirU sociologiji se mlade promatra kao posebnu društvenu grupu kojoj je zajednikopripadnost odreenoj dobnoj skupini, izmeu 14 i 26 godina, ali se razdoblje mladostiu mnogim sluajevima produžava sve do tridesete godine, ponajprije zbog sve dužegatrajanja obrazovanja i otežanoga zapošljavanja, što prijei ranije postizanje socijalne

neovisnosti. Mladost je posebno životno razdoblje u kojem se od mladih oekuje darazviju socijalne vještine i sposobnosti za preuzimanje trajnih društvenih uloga na

svim podru jima ljudskoga djelovanja. Mladi se socijaliziraju i kroz aktivnostislobodnog vremena i njegova je važnost porasla do te mjere da se mladim ljudimasugerira da u suvremenom životu izbor profesije može ovisiti i o izboru aktivnostikojima se bave u slobodno vrijeme. Izbor aktivnosti u slobodno vrijeme odreeni susubjektivnim faktorima – društveni položaj mladih i njihovih roditelja, obrazovanje,sposobnosti, steene navike itd., ali i objektivni faktori – kulturno nasljee uže i šireokoline, aktualna ponuda i dostupnost odreenih sadržaja. Slobodno vrijeme je onopodru je svakodnevnog života u kojem pojedinac može realizirati neke od svojihsposobnosti i interesa koji u drugim podru jima bivaju zanemareni. Odnosno,

odsutnost prinude i razliitost sadržaja u slobodnom vremenu naelno omoguuju dase u okviru tog vremena razvijaju postojei ljudski potencijali koji u profesionalnomradu nisu iskorišteni. Funkcije uže shvaenog slobodnog vremena su: odmor(rekuperacija), zabava i razonoda te razvoj linosti.

Ciljevi istraživanja slobodnog vremena provedenih u Hrvatskoj uglavnom su biliustanoviti distribuciju, hijerarhiju i strukturiranost promatranih aktivnosti uslobodnom vremenu, utjecaj sociodemografskih i sociokulturnih obilježja mladih nainterese i slobodno vrijeme. Za analizu eventualnih razlika unutar mladih korištene sutzv. nezavisne varijable: spol, dob, socioprofesionalni status, obrazovanje roditelja,mjesto stanovanja, regionalna pripadnost i druge. Rezultati empirijskog istraživanja

"Vrijednosni sustav mladih i društvene promjene u Hrvatskoj", što ga je krajemdevedesetih godina realizirala skupina istraživaa Instituta za društvena istraživanja uZagrebu, pokazuju da su mladi najzainteresiraniji za fenomene koji konstituirajunjihov privatni život. Tako je najvei interes mladih za prijateljstva i poznanstva,zabavu i razonodu, seks i ljubav, putovanja, obiteljski život, rad i posao te školovanjei obrazovanje. Osrednje su zainteresirani za pojave koje podjednako pripadaju iprivatnoj i javnoj sferi (sport, znanost, tehnika, umjetnost i kultura, vjera), a najmanjesu zainteresirani za pojave koje konstituiraju javnu sferu (vojska, politika, nacija).

itateljski interesi mladih u slobodno vrijeme

Istraživanja o itateljskim interesima mladih u Hrvatskoj postaju eša od šezdesetihgodina ovog stoljea kada dolazi do jaeg prodora tzv. neknjižne kulture i to





prvenstveno televizije. Drugi znak prodora masovne kulture u hrvatsko društvopojavljuje se na tržištu knjiga koje preplavljuje komercijalna, popularna literatura.Mlada itateljska populacija pokazuje veliki interes za ovu vrstu literature.Istraživanja koja otkrivaju neke aspekte koji karakteriziraju tinejdžersku kulturuitanja u Hrvatskoj vrlo je malo, a najpoznatija je provela Dijana Sabolovi - Krajina.

Istraživanja koja je provela pokazuju da tinejdžeri itaju usprkos popularnostineknjižnih medija, ali postoji izvjesna razlika meu spolovima. Naime, 53,1%djevojica ita redovito u svoje slobodno vrijeme, 46,9% ita povremeno, a nikada neita 0%. Suprotno tome, ak 28% djeaka nikada ne ita knjige, ponekad ita knjigenjih 60%, a redovito ih ita samo 10%. Veina djeaka provodi slobodno vrijemebavei se sportom. Beletristika je najitanija vrsta literature. Prema žanru,najpopularnije su pustolovne, detektivske i ljubavne prie, zatim popularno-znanstvena literatura, dok je poezija na periferiji itateljskih interesa tinejdžera.Posuivanje knjiga iz knjižnica, kao i posuivanje od prijatelja, najrašireniji je naindolaženja do željenih knjiga. Veina mlaih tinejdžera koristi školske knjižnice, dokstariji posuuju i iz narodnih knjižnica. Tinejdžeri predlažu i zahtjevaju openito

raznolikiju literaturu za rekreacijsko itanje ili itanje u slobodno vrijeme (stripove,pustolovne, detektivske i ljubavne romane), raznolikije asopise, više sekundarneliterature itd. Uz knjige i asopise oni zahtjevaju video kasete, raunala, organiziranjenatjecanja u knjižnici, postojanje literarnog foruma, knjige na stranim jezicima,obavijesti o zbivanjima u lokalnoj zajednici itd.

Nove generacije su u osnovi generacije "itaa elektronskih izdanja" u odnosu nastarije generacije «itaa papirnatih izdanja". Mladi danas mnogo itaju, ali itaju sakompjutorskih ekrana, sa elektronskih igrica ili mobilnih telefona. Mogli bi ih nazvati“multimedijski itai” dok su starije generacije uglavnom “monomedijski itai”.Istraživanja nadalje navode da mladi prikupljaju informacije, ali uglavnom sa

Interneta, diskutiraju o temama na forumima koji su organizirani na pojedinimInternet stranicama. Zanimaju ih i meunarodne vijesti i injenice, ali o tim temamavole saznati na nain da priaju ljudi njihove starosti svježim i neposrednim stilompisanja u "ja" formi. Privlae ih interaktivne mogunosti na Internet stranicama kaošto su forumi, ankete. Studije takoer pokazuju da je najlakši nain da se dopre domladih razvoj Internet stranica, ali sa besplatnim pristupom stranicama. Naime, mladižele itati i saznati informacije besplatno jer ionako do informacija navedenih unovinama i asopisima mogu doi surfajui Internetom. Ovakva percepcijainformacije je u suprotnosti prema tradicionalnoj percepciji da se za više novaca možedobiti kvalitetnija informacija.

Istraživanje o interesima mladih provedeno u Knjižnici za mlade - KarlovacGradska knjižnica "Ivan Goran Kovai" Karlovac otvorila je 2003. godine povodom165. godina postojanja novi odjel - Knjižnicu i itaonicu za mlade. Knjižnica podsjeana ugodni dnevni boravak vlastite kue i prava je oaza za mlade ljude željnezanimljive literature i autorskih filmova, surfanja Internetom ili pak debatiranja onajrazliitijim temama.

Ustanoviti koliko knjižnica uistinu zadovoljava potrebe korisnika važno je svakojknjižnici, a metoda ankete pruža mogunosti dobivanja odgovora na velik broj pitanjao željama i potrebama korisnika knjižnice. U Knjižnici za mlade u kolovozu 2004.godine provedeno je istraživanje meu korisnicima kojim se nastojalo spoznati što

zajednica mladih korisnika radi u slobodno vrijeme, koliko itaju te u kakvimprogramima bi voljeli sudjelovati. Ciljevi su bili prikupiti osnovne podatke o





korisnicima, dobiti prijedloge o poboljšanju rada knjižnice. Rezultati služeknjižniarima kao orijentacija u smjeru zadovoljenja potreba korisnika za uslugamaKnjižnice tj. kako bi se stvarali kulturni sadržaji prilagoeni mladima i njihovomprovoenju slobodnog vremena.

Podatci su prikupljeni u kolovozu 2004. godine metodom ankete na uzorku od 108ispitanika starosti izmeu 12 i 30 godina. Upitnik je bio namijenjen stvarnimkorisnicima Knjižnice i sadržavao je 12 pitanja organiziranih u 4 skupine:

I. Opi podatci o korisnicima (spol, dob, mjesto boravka, tip škole koji pohaa)

II. Slobodno vrijeme mladih (koliko i ime se bave u slobodno vrijeme)

III. Korištenje i stupanj uestalosti korištenja usluga Knjižnice za mlade

IV. Prijedlozi za poboljšanje rada Knjižnice za mlade

U istraživanju su u najveem broju bili ukljueni srednjoškolci (72,2%), starijiosnovnoškolci (16,7%) dok su mladi u dobi od 20 - 29 godina i studenti bili

zastupljeni u nešto manjoj mjeri (11,2%). Najvei postotak ispitanika ima stalnomjesto boravka u užem ili širem centru Karlovca (60,2%), a u okolici Karlovca živi38% ispitanika. Trea skupina pojašnjenja vezanih uz strukturu uzorka mladih tie seobrazovanja mladih ukljuenih u uzorak odnosno vrsta škole koju pohaaju.Gimnazijalci su inili 33,3% uzorka, srednjoškolci obrtnikog smjera 37% uzorka,stariji osnovnoškolci 16,7 %, a studenti 6,5%.

Samoprocjenom vlastitog slobodnog vremena pokazalo se da mladi uglavnom imajuod 3 - 4 sata dnevno slobodnog vremena (37% ispitanika); najmanje slobodnogvremena (do 2h) imaju osnovnoškolci dok najviše vremena za dokolicu imajustudenti. U slobodno vrijeme 73,1 % mladih esto ili ponekad igraju kompjutorske ivideo igrice, kazalište i kino esto posjeuje 10,2%, a 64,8% ih ponekad posjeuje.Sportom se u slobodno vrijeme bavi ak 87% mladih, no isti postotak mladih spava iizležava se. Oko 70% mladih esto sluša glazbu i gleda TV kod kue, no najvei sepostotak mladih u slobodno vrijeme esto druži s prijateljima (91,7%) i njih 88% seesto ili ponekad nalazi po kafiima.

Rezultati pokazuju da ak 41,7% esto ita knjige i asopise i 47,2% ponekad ita uslobodno vrijeme. Djevojke eše itaju knjige u slobodno vrijeme (30,6%) za razlikuod 11,1% mladia koji esto itaju. Zabrinjava injenica da ak 11,1% mladih nikadane ita knjige u slobodno vrijeme, a meu njima je najviše ispitanika iz obrtnikihškola (47%). Gimnazijalci, studenti i stariji osnovnoškolci gotovo uvijek itaju,odnosno meu tom populacijom nije bilo onih koji su naveli da nikad ne itaju.

Jedna od varijabli u istraživanju bila je koliko knjiga utjee na razvoj mišljenja kodmladih. Na to je 18% is Studenti, naime, smatraju da knjiga uglavnom ili vrlo utjeena njihovo mišljenje i meu njima nije bilo onih koji tvrde da knjige ne utjeu nanjihovo mišljenje i stavove, a slino razmišljaju i stariji osnovnoškolci.

pitanika ženskog spola i 27% ispitanika muškog spola odgovorilo da knjiga vrloutjee.

Mladi se naješe u slobodno vrijeme druže s prijateljima (91,7%), slušaju glazbu(76,9%) i gledaju televiziju, video (70,4%). Budui da se mladi ljudi naješe druže sprijateljima u slobodno vrijeme tako i Knjižnicu za mlade naješe doživljavaju kao

mjesto za ugodno provo

enje slobodnog vremena, a raunalo koriste kako bi izmjeniliinformacije sa prijateljima putem e-pošte ili surfajui mrežnim stranicama.





Osnovnoškolci najviše dolaze u Knjižnicu kako bi prisustvovali predavanjima ipromocijama novih izdanja (44%) dok mladi u dobi od 25 do 30 godina knjižnicugledaju kao mjesto gdje mogu koristiti raunalo ili provoditi slobodno vrijeme,pokazuju rezultati istraživanja. Mladi korisnici koriste raunalo za pretraživanjeinformacija na Internetu (19,4%), za igranje (6,5%), za uenje (5,6%), za pisanje

(2,8%). Studenti gotovo uvijek dolaze radi korištenja raunala i Interneta, a ne da biitali asopise ili prisustvovali nekom predavanju.

Uloga knjižnica za mladež na razvoj mladog ovjekaSvaka bi knjižnica trebala osnovati službe i usluge za mladež kao dio svojih redovitihusluga. Jedna od ciljeva usluga knjižnica za mladež je upravo poticanje cjeloživotnoguenja promicanjem itanja, motivacija korisnika na itanje tijekom cijelog života radiinformiranja i uživanja u itanju te organizacija programa za slobodno vrijememladih. Tinejdžerima je potrebno posvetiti posebnu pozornost jer mnogi upravo u tomživotnom razdoblju prestaju s itanjem neobvezne literature. Knjižniari i drugi

strunjaci kojima je poznat psihi

ki i emocionalni razvoj mladih ljudi, trebali bimladež uvoditi u svijet raznovrsnih knjiga, u skladu s njihovim promjenjivim

interesima. Knjižnice mogu biti jako važan imbenik u uspješnom razvoju osobe iprijelazu iz djetinjstva u odraslu dob. Smjernicama za knjižnine usluge za mladežželi se ohrabriti djelatnike knjižnica da to mogu postii omoguavanjem pristupa graii okruženjem koje potie intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj te istodobnonudi pozitivne snage kao alternativu društvenim problemima.

Dok se prije više pažnje posveivalo odnosu knjižniara prema knjižninoj grai, usmislu prikupljanja i uvanja grae, danas se sve više pazi na to kakav je odnosknjižniara prema korisniku tj. koliko je knjižniar obrazovan za pružanje raznolikihinformacija korisnicima. Knjižniari koji rade u knjižnicama / odjelima za mlademoraju voditi rauna o mladim ljudima kod kojih ekstremne oscilacije osjeajatakoer obilježavaju njihovu dob. Osoblje knjižnice mora biti svjesno toga dadolaskom u knjižnicu osjeajni svijet mladih ne može nestati. Uz emocionalnaoptereenja, kod mladih je danas prisutan i sve vei strah od budunosti. NašaKnjižnica za mlade primjer je intimnijeg prostora u kojem se mladi osjeaju kao udnevnom boravku svoje kue i kao takva olakšava socijalizaciju i komunikaciju meumladima kao i izmeu mladih osoba i knjižniara.

Novost Knjižnice za mlade je raunalo opremljeno softverom «Jaws» koji omoguujei slijepim osobama da surfaju Internetom. To je prva narodna knjižnica u Hrvatskojkoja nudi takvu vrst usluge za slijepe. Za slijepe i slabovidne osobe smo osigurali

sadržaj na CD-Romovima - enciklopedije prirode, ljudskog tijela, svjetske povijesti pasve do klasika hrvatske književnosti. Budui da se danas na Internetu mogu nai svednevne novine, raunalne igre za slijepe (tekstualne avanture, mozgalice, šah,virtualni svjetovi, akcijske zvune igre i mnoge druge) slijepi u Knjižnici i itaonici zamlade mogu besplatno pristupiti Internetu i zajedno družei se provoditi slobodnovrijeme u ugodnom prostoru.

Škole su najvažniji suradnici knjižnica za mlade jer su potrebe i interesi mladeži boljezadovoljeni zajednikim planiranjem i provoenjem programa kako bi se stvorilakultura itanja.

slobodno vrijeme mladih

Documents