slobodna_bosna-743

Zimsko carstvo svjetskog sporta

www.slobodna-bosna.ba

REPORTA@A IZ ANTALYJE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

BH BIZNIS MIROSLAVA MI[KOVI]A: SRBIJANSKI TAJKUN MOLI DODIKA

Javni servisjednog

do dva lica

Teror Federalne televizije

POSTIZBORNA DRAMA Bo{nja~ki rogovi u vre}i

Odnosi izme|u koalicionih partnera, SDA iSDP-a, pali su na najniù ta~ku od najavecrveno-zelene koalicije; Slobodna Bosnaotkriva oko ~ega se spore Lagumdìja iTihi} i kakvu ulogu u njihovom sukobu igraju Radon~i} i Dodik

KATHRYN BOLKOVACZvi`da~ (The Whistleblower)

Zvi`da~, (The Whistleblower), knjiga o jed-noj èni koja se bori protiv sistema u kojemvlada korupcija i nekompetentnost, podkrinkom za{tite ljudskih prava, promo-visana je tokom januara u SAD-u i VelikojBritaniji. Nekoliko mjeseci prije toga, u sep-tembru, premijerno je prikazan i film s istimnaslovom u kojem glume Monica Bellucci,Rachel Weisz i David Strathairn

NASTANAK I KRAHMI[KOVI]EVOG CARSTVADvije decenije najve}ih poslovnih prevara

Srbijanski tajkun Miroslav Mi{kovi}, koji jeza vrijeme Slobodana Milo{evi}a opraonajvi{e dràvnih para preko off-shore kom-panija na Kipru, ve} dvije decenije koristiistu formulu za li~no boga}anje i izgradnjuposlovne imperije najve}e u regionu; na{list ekskluzivno otkriva koje su kompanije usastavu poslovnog carstva MiroslavaMi{kovi}a u Bosni i Hercegovini vrijednogdesetine miliona eura koje je stekao prekooff-shore kompanija u Belizeu i na

Djevi~anskim Ostrvima, i analizira da li seraspada ekonomska imperija najbogatijeg inajmo}nijeg tajkuna u Srbiji

EKSKLUZIVNO IZ TURSKE SB na najskupljim nogometnim terenima Evrope

U proteklih desetak godina rivijera turskeAntalyje postala je najpopularnije inajpoèljnije odredi{te nogometnim ekipa-ma Evrope za pripreme tokom zimskepauze; reporteri “Slobodne Bosne“ bili sujedini novinari iz BiH koji su u{li u najsku-plje hotele Antalyje u kojima se tokomgodine priprema 1.500 nogometnih ekipa iz cijele Evrope

GOOGLEARTPROJECT.COM Eksperiment u muzejskom svijetu

Od 1. februara ”Google” je lansirao novustranicu na kojoj je mogu}e virtuelnopro{etati prostorijama nekih od najve}ihsvjetskih muzeja; djela koja se ~uvaju usedamnaest muzeja svijeta, od Berlina,Londona, Firence, Madrida, Praga, prekoMoskve do Njujorka sada se mogu na inter-

netu pogledati besplatno a neka odabranadjela mogu}e je istraìvati do najsitnijihdetalja, ranije nevidljivih ljudskom oku

ZA “TEMPODROM” SPREMANReuf Sipovi}, muzi~ka senzacija iz Priboja

U ~uvenoj berlinskoj dvorani “Tempodrom”svoj prvi studijski album OPSTANAK }e 12. februara predstaviti REUF SIPOVI],muzi~ar ro|en u Priboju koji ve} osamnaest godina ìvi u glavnom graduNjema~ke; koncert }e se sastojati iz dvadijela: prvi je izvo|enje sedam kompozicijasa “Opstanka”, o kojem su u Njema~kojproteklih dana napisani hvalospjevi, a drugidio zove se “Sevdah”, po muzi~kom ànrukoji je imao “centralni uticaj na njegovostvarala{tvo”

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

20

22

52

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

58

66

SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.4

BILL NE BIL

Radmanovi}odbio Clintonovpoziv da sudjeluje name|unarodnojkonferenciji uNew YorkuPredsjedavaju}i Predsjedni{tva BiHNeboj{a Radmanovi} odbio je otputo-vati u New York na me|unarodnu kon-ferenciju pod nazivom “Dejtonskimirovni sporazum i po~etak diplomatije21. vijeka“ kojom }e predsjedavati biv{iameri~ki predsjednik Bill Clinton.

Rukometna reprezentacija BiH je, zbognaru{enih me|uljudskih odnosa, u svedubljem glibu. Trojica na{ih ponajboljihigra~a, MMirsad Terzi}, DDamir Doborac iMuhamed Toromanovi} odbili su nastupatiza reprezentaciju sve dok je vodi VVojislavRa|a. Ra|a je odgovorio ju~er (srijeda, 9.februar) u Sarajevu kada ih nije uvrstio naspisak igra~a za predstoje}e kvalifikacijskeakcije na{e rukometne reprezentacije. Ra|aje svoj potez opravdao njihovom navodnomnedisciplinom prilikom posljednjih okuplj -anja reprezentacije. ““Razlog zbog kojegnisu na spisku je njihov li~ni odabir, arazlog zbog kojeg ih nisam pozvao za pri-jateljski duel je taj {to su no} prije kvali-fikacijskog duela sa Makedonijom ostali ujednoj sarajevskoj kafani do pet sati.Razgovarao sam sa njima nakon toga i upo-zorio ih da ne}u tolerisati takvo pona{anje,me|utim, izgleda da nije urodilo plodom.Bili bi na spisku da su htjeli igrati, no oni ne`ele i mi nikog ne}emo moliti da igra zareprezentaciju. Terzi} je u razgovoru sasportskim direktorom Senjaninom Mag -lajlijom rekao da ne}e igrati dok sam jaselektor. Dakle, nije do mene, odnosno onisu tako izabrali“, rekao je Ra|a na konfer-enciji za novinare na kojoj je obznaniospisak igra~a na koje ra~una u kvalifikacij -skim utakmicama. Navodno su, kako sepri~a po kuloarima, Terzi}, Toromanovi} iDoborac snimljeni sigurnosnim kameramakako se vra}aju u sarajevski hotelHercegovina rano ujutro prije utakmice sMakedoncima. No, zanimljivo je da sunave~er njih trojica postigli ukupno 15 od28 golova koje je u tom me~u dala na{areprezentacija. Ra|a je kazao i kako se ovihigra~a odrekao jer, kako tvrdi, ovo nije prviput da prave probleme prilikom okupljanja.“Nije ovo prvi put da se de{avaju ove stvari,samo se prije {utilo. Znam da su se nakonbara` duela u Ma|arskoj desile neke stvarikoje se rijetko gdje de{avaju. Jedan igra~ jeuhap{en jer je pravio probleme u diskoteci.Sve se to skrivalo, no takvim stvarimamoramo stati u kraj“, kazao je Ra|a. Ostaloje nejasno za{to se rukometni selektor

oglasio tek nakon {to su Terzi} i Doboracodbili nastup za dr`avnu reprezentaciju“dok je Ra|a na njenom ~elu“, i za{to se nido danas nisu oglasili “vje~nici“ u fotelja-ma Rukometnog saveza, koji godinamamijenjaju samo selektore prebacuju}i nanjih svu odgovornost za nerad i java{luk.

(N. Hasi})

Terzić, Doborac iToromanović neće nastupati

za reprezentaciju dok jebude vodio Vojislav Rađa

POBUNA RUKOMETNIH ZVIJEZDA

MINI MARKET

POBUNA PROTIV SELEKTORAMirsad Terzi}, Damir Doborac i MuhamedToromanovi} odbijaju nastupati za bh.rukometnu reprezentaciju dok je nanjenom ~elu Vojislav Ra|a

Neboj{a Radmanovi}

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


Radmanovi} se pravdao da je pozivdobio “samo petnaestak dana predodràvanje konferencije“ a ponudio jejo{ jedan, puno va`niji razlog zbogkojeg je odbio put preko okeana. “Postavlja se pitanje svrsishodnostiputovanja tri ~lana Predsjedni{tva natro~asovnu raspravu u New Yorku.Koliko to ko{ta? Kakvi su rezultatirasprave u nevladinoj organizaciji uvezi s jednim globalnim pitanjemgdje je segment i BiH“, retori~ki seupitao Radmanovi}. Njegova predvi|anja pokazala su sekao ~ist proma{aj: ve} prvog danaboravka u New Yorku, ~lanPredsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}sastao se s generalnim sekretarom UN-a Ban Ki-moonom, potom svisokom predstavnicom Evropske unijeza vanjsku i sigurnosnu politikuCatharine Ashton, te sa stalnim pred-stavnikom Ruske Federacije pri UN-uVitalijem ûrkinom i stalnom pred-stavnicom SAD-a pri UN-u Susan Rice.Pri kraju dana, Izetbegovi} se susreo i sambasadoricom Brazila Marijom Viotti,koja trenutno predsjedava Vije}em sigurnosti UN-a... (A .M.)

KONKURS SA SLIKOM

Sumnjiv izbordirektoraAgencije zajavne nabavkeUprkos ~injenici da je nekoliko kandidatazbog namje{tanja konkursa od Vije}aministara BiH traìlo da se konkursponi{ti, Dènita Fo~o ipak je imenovanaza direktoricu Agencije za javne nabavkeBiH. I to nije sve, direktorica Fo~o bila jei predsjednik Komisije za izbor ~etiri~lana iz reda stru~njaka koji }e u}i uOdbor Agencije za javne nabavke BiH,{to je svojevrsni nadzorni organ zaduènza kontrolu rada Agencije. Da farsa budepotpuna, od osam kandidata, Komisijana ~elu sa direktoricom Fo~o najvi{eocjene dala je biv{im ~lanovima Odborakoji su se ponovo kandidovali zaobna{anje te du`nosti. Njihovo reimeno-vanje treba jo{ i zvani~no da potvrdiVije}e ministara BiH.

(M. F.)

MINI MARKET

Godišnjica zločina na Markalama(5.2.1994. - 5.2.2011.)

Minuta šutnje za žrtve

Pustio sam mjesec-dva fore svakom avanturisti koji seanonimno okuraìo da mi na nekom ovda{njem inter-netskom portalu sva{ta nagovori, da me nalijepi, izvri-

je|a, ponizi, pojeftini toliko da mi nakon te hrabre tiradeobraz pet para ne vrijedi. Danima je trajala ta redaljka ano-nimnih degustatora tu|ih ìvota i sudbina nad ovim potpis-nikom. Ne postoji ni{ta u mom oskudnom ìvotu i javnomdjelovanju {to mi ta samozatajna bagra, nahajcani blogerinisu nabili na nos. Otkrio je taj dokoni, besposli~arski,parazitski polusvijet kako, pored ostalih te{kih krimena kojimi se na du{u mogu staviti, imam i druga u Australiji, {to jeza po~etak prihvatljivo. Neprihvatljivo je to {to je taj mojdrug iz Australije Hrvat, dakle, da ne okoli{amo, “usta{a“.Taj internetski portal zami{ljen je kao “glas gra|anskejavnosti“, ta od pameti usamljena gomila, neproduktivna ineradni~ka “cyber javnost“, bi ne{to da pametuje, drì lek-cije, upozorava na nepravilnosti.

O~itovao se, javio se, unilateralno, pro{le hefte, ned-jelje, tjedna... onaj moj drug iz Australije, MMateBa{i} se zove, u Imotskom je ro|en, u Sidnayu ìvi

godinama. Napisao Ba{i} poduga~ak tekst u mojuodbranu, tek da me malkice za{titi i drugarski po{tedi odhisteri~nog internetskog nasilja ~ija sam bio `rtva. I da

izo{tri brbljivim foruma{ima {ta je jako prijateljstvo, dabratstvo i jedinstvo nisu komunisti~ke floskule i tlapnjenego da imaju pokri}e u konkretnim ìvotima i sudbina-ma. To podrazumijeva i odgovoran, vite{ki, prijateljski~in: kada je Matu prije dvadeset godina neki majmun(ro|en u Bosanskoj Dubici) iskasapio noèm u Zagrebu,iste sekunde sam kupio povratnu èljzni~ku kartuSarajevo - Zagreb da ranjenog druga, Ba{i}a, obi|em ubolnici. A ‘93-’94., dabogda da je u to vrijeme iko od ovihinternetskih foruma{a koji mi krv na slam~icu piju bioro|en, mojojoj materi su uredno stizale neophodneinzulinske doze. ““Jeste da je svinjski inzulin, ali mo`damoè koristiti tvojoj mami“, pisalo je u popratnom pisam-cetu ~ijeg sam pisca isprve prepoznao - Mate Ba{i}, samose on tako zna igrati rije~ima i zajebavati se sa smrtnoozbiljnim stvarima.

A kako je, u osnovi po~ela, poku{avam se (pri)sjetiticijela pri~a? Kako se uop}e zakolutala i nastavila ìvjetisvoj virtualni agresivni multimedijalni pohod na mene tabesmislena lavina nepismenih mailova, histeri~nih impre-sija, “odjeka i reagovanja“? Nekada sam ovdje, na istommjestu, pribiljeìo kako me ne zanima ni ova ni ona vlast,ni lijeva ni desna, ni nacionalisti~ka ni gra|anska - ovoj jezemlji prioritet efikasna, funkcionalna, odgovorna vlast.Ni vi{e a, Boga mi, ni manje gra|ani ove zemlje, bira~inisu o~ekivali od svojih legitimno izabranih zastupnika.

îme sam prizvao, kako sam “osigurao“ taj neselek-tivni lin~ koji anonimni, principijelni dokoli~ari,tradicionalno ubleha{ki spektar, dobro potkoèni

nehljebovi}i sa internetskih portala dozivaju i prièljku-ju? Za kakve vrijednosti navijaju? Napisao sam, ~ini mise, da cijelu ovu na{u bosanskohercegova~ku dramujedino, i isklju~ivo, moè raspetljati ìv, otvoren,ponekad i po~esto teàk i bolan dijalog, Da, ako se ovazemlja namjerava spasiti, ako nam spasa uop}e ima,moèmo isklju~ivo i jedino zajedno, ali kroz trnovit,zeznut, neprijatan, bolan kompromis pro}i, Za po~etaktoga procesa je dovoljna dobronamjernost i vjerodost-ojnost, iskrenost.

Bijes i odmazdu napaljenih internetskih ilegalaca-diverzanata (to bi kao trebala biti javnost u {irem iuèm smislu) mogu razumjeti i ovako i onako. Ja

taj spektakularno koordinirani bljesak anonimne osobnehrabrosti, naàlost, uop}e ne razumijem. Prije skoro pet-naest godina, odmah nakon Daytona ove smo novine,Slobodnu Bosnu, uspjeli distribuirati u Banjoj Luci. Taj,za nas revolucionaran i na svaki na~in vaàn ~innacionalni nedjeljnik Ljiljan {eretski je prokomentirao:“êga se pametan stidi, budala se time ponosi“. Urednikkoji je reagirao tako vidovito i duhovito, priznajem, danasje ravnatelj neke lokalne televizije, koju ne gledam, ali,kaù, ima odre|eni utjecaj na javnost.

Mislim i uop}e nemam problema s tom hereti~komidejom, da cjelokupan na{ dru{tveni i socijalni dijalogtreba temeljito preispitati i redefinirati, pa i redizajni-


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Mislim i uopće nemam problema s tom heretičkom idejom, dacjelokupan naš društveni i socijalni dijalog treba temeljito preispitati i redefinirati, pa i redizajnirati. Kako bi mene gotiviliemancipirani jahači interneta samo da sam napisao da je moj omiljeni Hrvat Željko Komšić

MOGU]A PLATFORMA ZA TRAJNI MIRPi{e: SENAD AVDI]

Svaka budu}a vlast u BiH mora krenuti od toga

rati. Kako bi mene gotivili emancipirani jaha~i interneta samoda sam napisao da je moj omiljeni Hrvat @@eljko Kom{i}. A nije:draì mi je Mate Ba{i}. Mate mi je otkrio PPetera Handkea, pre-vodio mi SSartrea s francuskog na na hrvatsko-bosanski jezik ijo{ sva{ta ne{to. Sa Kom{i}evom politi~kom fiilozofijom ucijelosti se slaèm, sa Ba{i}evom prava{ko-bobanovskom nisekunde nemam doticaja. Recimo, plasti~an, opipljiv, provjerivprimjer: u finalu prvog ovogodi{njeg Grand Slam teniskogturnira u Australiji igra NNovak \okovi} protiv BritancaMyrrayja. Ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi se za togu{togljenog {trebera Murrayja trebalo navijati a protiv Noleta\okovi}a.

Sjedio sam onomad, nakon televizijske emisije na Pinku sade~kom, zastupnikom Srpske demokratske stranke ustanovitoj zakonadavnoj vlasti. Svi se oko nas potrudili da

ne bude konflikta. Nema {anse, ba{ smo se fino ispri~ali i niu~em

sloìli. Ve}inski se on sa mnom ne slaè, manjinski se ja s njimne rimujem, ali ostade fin dojam - vi{e pri~asmo nego {to razgo-varasmo! Dobar momak, inteligentan, bistar, lucidan, nije nizlonamjeran. Nijedne ru`ne, niti jedne nepristojne rije~i nismorazmijenili. On svoje, ja svoje, ostali na po~etnim poloàjima;niti je on mene ubijedio “iu{ta“, niti sam ja njemu nudio “gotovarje{enja“.

Htjeli mi to priznati ili ne, dopadalo nam se ili ne, svaki razgo-vor, dogovor o budu}nosti ove zemlje, i nas u njoj, morauklju~iti sve razlike koje nas spajaju! Svaka isklju~ivost, nad-

mena majorizacijska, integralisti~ka “dobronamjernost“ ovuzemlju vodi u nepovratnu propast. [to to prije to shvatimo, bit }enam lak{e i ugodnije. Oprobane, na àlost izlizane matrice istereotipije, ~ak i da su ta~ne, ne}e nam ni{ta pomo}i, niti i{taraspetljati... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ga da se mi slabo razumijemo i nedovoljno po{tujemo...

DIJALOG, DIJALOG PRIJE SVEGANovi regionalni rje~nik za trajni mir; Josipovi}, Silajdì}, Radmanovi} i Kom{i}

Foto: Milutin Stoj~evi}

ÊTVRTAK, 3. FEBRUARNisam siguran da sam najpametnije

odabrao, ali uljudno sam se odazvao nau~tiv poziv i ve~eras gostovao u emisijiZabranjeni forum televizije Pink. Vrijediloje, ako ni zbog ~ega drugog, {to sam nakonduèg nevi|anja sreo SLAVKA JOVIÎ]ASLAVUJA, dràvnog poslanika DDodikovogSNSD-a. Slavuj tvrdi da se on i ja poznaje-mo trideset i pet godina, mislim da je ipakpretjerao za nekih desetak godina; al’dobro, ni meni ni njemu decenija gore,desetlje}e dolje, nije ni iz dèpa ni u dèp.Kada sam prije 25 godina (ili 35, hajd’ nevjeruj narodnom poslaniku) upoznaoSlavuja, radio je na portirnici Skup{tineBiH na Marijin Dvoru i razvodio komu-

nisti~ke bardove “specijalnim liftom“ donjihovih kancelarija. Podbadam prije emisi-je Slavuja kako bi, da nije u{ao u dràvniParlament, ve~eras bio na “Pinku“ u realityshowu “Dvor“. ““Druè moj“, veli Slavuj,“ne treba meni boljeg Dvora od MarijinDvora.“ (Zgrada zajedni~kih institucija ukojoj poslanici primaju pla}a od tri-~etirihiljade maraka, radili-ne radili.) ““Ne}e{ovo napisati, jel da?“, pita Slavuj. ““Ne}u“,~vrsto obe}am.

PETAK, 4. FEBRUARJEDAN ÂR[IJSKI MONOLOG: ““Joj

jes’ mi se, buraz, u ovoj godini uznedalo,ni{ta ni{~im...“, povjerava mi se poznanikna ulici. Pa nastavi: ““Stare mi moje, zak-letve mi, oboje mi djece, da jedini iza|emna trku na sto metara, kakav sam peh, koli-ki sam baksuz, na kraju bio stigao ~etvrti...Bez medalje...“

SUBOTA, 5. FEBRUARZa{to mi je Miljenko Jergovi} ugla -

vnom smije{an, naslov je teksta kojim semoj prijatelj /i kum/ pisac EDO POPOVI]uklju~io u aktualnu hrvatsku knjièvnumakljaù. Pobraja Edo kvartovsko-faki n -ske, a su{tinski knjièvne razloge i povodezbog kojih mu je Jergovi} smije{an. Danas~itam u Jutarnjem listu Jergovi}ev tekstkoji se, {atro, {turo, bavi zna~ajnimovada{njim intelektualcem ZDRAVKOMMALI]EM. Pa, pi{e Jergovi} o tomistaknutom prevoditelju i polonisti: ““Nisam

ga poznavao, ali jesam u Sarajevu njegovogbrata Hrvoja, tiskarskog majstora, gospodi-na u plavom radni~kom mantilu, rukuvazda umrljanih olovom... Bio sam zapravodje~ak dok sam ga sretao po hodnicimaredakcije i poslovne zgrade Oslobo|enja, u‘Ko`nom’ (tako se zvala redakcijska kafanasa foteljama u skaju koji se godinamagulio)... “Dobar dan, ~ika Hrvoje“, poz-dravio bi Miljenko, kako to nje`noopri~ava, “tiskarskog radnika“ HHrvojaMali}a. Sve je ovdje pogre{no, neta~no,improvizacija, odnosno bahata “literarnasloboda“. Hrvoja Mali}a nikada niko nijevidio u “plavom radni~kom mantilu“,Hrvoje je stra{nog, rigoroznog ra~unavodio o svojim rukama, njegovanim izavodljivim. Hrvoje nikada nije sjedio usindikalnoj pr~varnici “Ko`no“; ukupno sudvije-tri kafane zadovoljavale njegove sup-tilne standarde. Hrvoje Mali} je bio rafini-rani, delikatni, te{ko ponovljiv gospodin.Koga je Jergovi} pozdravljao sa “dobardan, ~ika Hrvoje“ nemam pojma. HrvojaMali}a zasigurno nije... Takav HrvojeMali}, grafi~ki urednik , a ne “tiskarski rad-nik“, otmjen, radan, suptilan i nenadok-nadiv gospodin, ubijen je u svom stanutokom rata na Grbavici a posmrtni su ostaciprona|eni pro{le godine. O tome zlo~inuvrijedi pri~ati, svjedo~iti. Nekulturno jeizmi{ljati, fabulizirati biografiju ~ovjekakojem je cijeli ìvot bio neodoljiva, nara -vno tragi~na pri~a... Brat mu je Zdravkoprevodio poljske pisce, GGombrowicza,Herberta...; na svu sre}u ni jedan ni druginisu opri~ali jezivu pri~u, dramu saGrbavice, koja se jedino moè usporediti saVar{avskim getom.

NEDJELJA, 6. FEBRUAROd ju~er mi se vrti po glavi odli~an

intervju koji je Jutarnjem listu, glavnom i

odgovornom uredniku MMladenu Ple{eu daoIVAN LOVRENOVI], knjièvnik, pub-licista iz Bosne iz Hercegovine. Prijedvadesetak dana Ivan je dao intervjuSlobodnoj Bosni, pa ga brè-bolje povukao.Intervju je ina~e, bio odli~an, precizan,dobrostoje}i, argumentiran... Ima o toj vrstijavnog djelovanja, mimikrije, kurvanjapodosta napisano kod jednog na{eg knji`-e v nog nobelovca...

PONEDJELJAK, 7. FEBRUARTu`na je i nevesela, u svakom slu~aju i

neizvjesna sudbina TIHOMIRA PURDE,hrvatskog branitelja, kojeg su temeljemsrbija nske optu`nice uhapsile policijske

agencije Bosne i Hercegovine. Hrvatskopravosu|e kojem je nesretni Purda upo~etku bio “nu|en“, proglasilo se nenad -le`nim u tom predmetu. Srbijanski pravniporedak smatra, dostavio je tu doku-mentaciju pravosu|u BiH, da se vukovarskibranitelj Purda ogrije{io o humanitarnopravo pripadnika JNA koji su u skladu saustavom i vaè}im zakonskim propisima,fizi~ki i idejno, artiljerijski neselektivnorazorili Vukovar. Mnogi su me hrabri,zeznuti, pravdoljubivi diletanti posljednjihdana i nedjelja teretili da nekriti~ki drìmstranu zlo~inca Purde. Neka. Ja sam samohtio dokazati da kada Srbija nekog Hrvataoptuì za zlo~ine, a uhapsi ga Bosna iHercegovina, po~inje Purdski proces.

UTORAK, 8. FEBRUARVoda mi na usta krenu od priloga, prak-

ti~nih savjeta hrvatskih kolumnista kako senajesti i kako popiti adekvatan vinski asor-timan za svega 120-200 maraka. Odli~no,inspirativno, edukativno, pou~no. Malo jeipak nerealno taj gastro-prostor medijskifavoriziran: kao veliki je problem, grozanizazov najesti se i napiti za sto-dvjestomaraka! Moja kom{inica, divna èna, ìviod penzije, pravi crni riòto tako da skuhariù i ugasi svjetlo!

SRIJEDA, 9. FEBRUAR Sad }e svi na mene nagrnuti neselek-

tivno i zlonamjerno - brinem se i strepimnad ljudima koje je napao [e}er. Pi{e AAvdoSidran kako ga uni{tava [e}er-efendija,uzeo mu pola oka na kojem je kako-takomogao ~itati. Ima jo{ jedan saharinski paci-jent, [e}er-efendija je sa svih strana napao iglumca, biv{eg ministra EMIRA HAD@I -HA FIZBEGOVI]A. Taj zlikovac, {e}er,nekome udari na o~i, nekome noge oduzme;“Onaj ko otkrije odakle dolazi {e}ernabolest i na {ta se sve moè reflektirati, dobit}e Nobelovu nagradu“, veli mi prijatelj,lije~nik od karijere i iskustva. Odnosno,pojednostavljeno, {to bi rekao moj drugHamo: ““Kome {e}er u ku}u u|e, nema{anse da se i{~upa, pa nek j..e rak-raka.“


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


TELEKOM OPANCI KOMOBOJCI

Vilim Primoraczapo~eoopse`nu istragufinansijskihtransakcija HT-aMostar Bez obzira na protivljenje federalneVlade, novoimenovani direktor HT-aMostar Vilim Primorac preuzeo jedu`nost i zapo~eo opse`nu kontroluranijeg poslovanja. Federalni ministarfinansija Vjekoslav Bevanda u neko-liko je navrata upozoravao na ~injenicuda HT Mostar ostvaruje vi{e negoskromne poslovne rezultate: iako je HTMostar dva puta manji od BHTelecoma, neto profit mostarskogtelekoma 50 puta je manji od neto profi-ta sarajevkog konkurenta! Istovremeno,tro{kovi poslovanja HT-a Mostar, oso-bito tro{kovi marketinga i reprezentaci-je, nimalo ne zaostaju za tro{kovimakoje prikazuje BH Telecom. Kako nezvani~no doznajemo, Primoracje u{ao u trag nekim vrlo zanimljivimtransakcijama u kojim su omastili brke ineki politi~ari iz Mostara i Sarajeva,uglavnom oni koji se najvi{e bune protivimenovanja Vilima Primorca. Rezultatiinterne istrage u HT-u Mostar bit }epoznati do kraja marta. (M .A.)

MINI MARKET

Direktor Fonda penzijsko-invalidskogosiguranja RS-a Zoran Mastilo na{ao sena èstokom udaru reìmskih medijamanjeg bh. entieta. Mastilu se spo~itavajumasovne malverzacije s izdavanjemrje{enja o prijevremenom penzionisanju,koje su pored ostalih dobila i tri ~lana nje-gove najuè porodice.

No, stvarni razlozi zbog kojih jeMastilo izloèn medijskom lin~u krije seu zavr{nom ra~unu Fonda u kojem jeprikazan manjak sredstava od oko 212miliona KM!

Revizijom je naime utvr|eno da seFond PIO RS-a u 2009. godini kreditnozaduìo za 169 miliona KM, tri puta vi{enego je planirano!

Golemi manjak fondovskih prihoda odoko 212 miliona KM nikako se ne uklapau stvorenu sliku sveop}eg privrednogprosperiteta RS-a u proteklih nekolikogodina koju bri`ljivo grade vo`d Dodik injegovi medijski pla}enici. Cijenu }eplatiti direktor Fonda Zoran Mastilo, kojije se prvi usudio re}i da je car gol.

(M.A.)

VO@DOVO NOVO RUHO

Vlada RS-a sprema smjenuZorana Mastila zbog

manjka u Fondu PIO od oko212 miliona KM

Na narednoj sjednici Predsjedni{tvaBiH, koja bi se trebala odràti u petak, 11.februara, @@eljko Kom{i} }e, kako saznaje-mo, za ambasadora na{e zemlje u Briselu isjedi{tu NATO-a predloìti BBranimiraJuki}a, ambasadora BiH u Crnoj Gori.Kom{i} se za Juki}a, koji je prije diplo-matske karijere radio kao vi{i stru~ni sarad-nik u Hypo banci, odlu~io nakon skandalasa poku{ajem imenovanja LLidije Kora} natu du`nost. Hrvatski ~lan Predsjedni{tvaBiH insistirao je na odlasku Kora}eve uBrisel iako je znao ili morao znati da nje-govoj strana~koj suradnici, nekada{njojpredsjednici Centralne izborne komisije idirektorici sarajevskog lista Oslobo|enje,jo{ od oktobra 2009. godine te~e ~etverogo-di{nja zabrana kandidiranja na sve dràvnedu`nosti zbog kr{enja zakona o sukobuinteresa. Branimir Juki}, brat ZZvonimiraJuki}a, izvr{nog direktora za programeFederalne TV, takvih problema nema, pro}i}e vjerovatno sve sigurnosne provjere pa }etako BiH u narednim mjesecima, nakon {toje u augustu pro{le godine istekao mandatNikoli Radovanovi}u, prethodnom amba -sadoru BiH u Briselu, kona~no dobiti svog

predstavnika u diplomatskom sredi{tuEvrope. (N.H.)

BRANE BEZ MANE

BranimirJuki}

Umjesto Lidije Korać u Brisel ide Brane Jukić

Vilim Primorac

PRO ET CONTRA


JANEZI I PENEZI

Tunel “Vijenac“umjesto SCT-agradit }e kompanijaPrimorje,tako|er izSlovenije Posao na izgradnji tunela “Vijenac“, vri-jedan oko 70 miliona eura, ipak }e pri-pasti slovena~koj gra|evinskoj kom-paniji. Kreditor projekta EBRD defini-tivno je odlu~io da se nakon raskidaugovora sa slovena~kom kompanijomSCT ne raspisuje novi tender, nego dase posao na izgradnji tunela dodijelidrugoplasiranoj kompaniji na prethod-nom tenderu, dakle slovena~koj kom-paniji Primorje, koja je na tenderuistaknula cijenu od oko 70 miliona eura. Osim {to }e radovi kasniti najmanje{est mjeseci, izgradnja tunela „Vijenac“ko{tat }e oko 17 miliona eura vi{e odprvobitnog plana: SCT je naime pobije-dio sa cijenom od 54,3 miliona eura,dok je drugoplasirana kompanijaPrimorje istaknula cijenu ne{to vi{u od70 miliona eura! (A. M.)

MINI MARKET

VILDANA SELIMBEGOVI]

Urednica“Oslobo -|enja“

DAFTV je skoro prije godinu danaotjerao Du{ku Juri{i} s posla.Sud je taj teror potvrdio i akoSDA istraje na primjeni zakona uslu~aju Juri{i}, mislim da }emokona~no dobiti potvrdu politi~keprincipijelnosti jedne stranke.Uostalom, stanje na FTV-u semoè i ovako definirati - otkakoFTV ure|uju oni koji su smijeniliDu{ku Juri{i}, program je svegori i privatniji.

MESUD LAKOTASekretar za za{tituinteresapotro{a~a

NEMislim da prije svega FTV {aljepozitivnu poruku i da je dobarprimjer kako jedan javni medijtreba raditi. Ipak mi kao obi~nogra|ani ne znamo {ta se

de{ava iza kulisa i kakvi se svepritisci rade od strane pojedinihstranaka. FTV je pozitivanprimjer kako i {ta treba raditi.

DAMIR HAD@I]Na~elnikop{tine NoviGrad

NETo je vi|enje jedne politi~kestranke. FTV je jedina medijskaku}a koja pokazuje elementeistraìva~kog novinarstva a akotakvo novinarstvo podrazumijevamedijski teror, onda su u pravu.Po mom mi{ljenju, nisu u pravu ijavni funkcioneri koji obavljajujavnu funkciju i takva javnafunkcija je podlo`na kritici svako-ga, pa i javnih rtv servisa.

MIRJANA KUSMUKUrednica“GlasaSrpske“

DAFTV godinama ve} nije javniservis, nego sredstvo za javnulikvidaciju u slu`bi male grupeljudi i jedne politi~ke stranke.

@rtve FTV nisu bili samo oniizabrani za medijsku likvidaciju.Prva `rtva FTV bila je novinarskaprofesija. Posljednja }e biti BiH.

FADILAMEMI[EVI]

Predsjednicadru{tva zaugroènenarode BiH

NENaj~e{}e gledam FTV jer moguna}i sadràje koji mi odgovaraju.Smatram da su profesionalni ikonkretni koliko se moè biti udana{njoj situaciji. Ako me ikoterorizira to je Televizija Repu -blike Srpske sadràjima kojimapermanentno negiraju genocid.

VESO VEGARGlasnogovornikHDZ-1990

DAFTV provodi teror prema poli-ti~kim neistomi{ljenicima. Odsvih javnih emitera najprivatnijaje FTV. Toliko privatnosti iosobnosti nema ni na jednojprivatnoj televiziji.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Slažete li se sa ocjenom SDAda FTV provodi medijski teror?


POSTIZBORNA DRAMA

Odnosi između koalicionih partnera, SDA iSDP-a, pali su na najnižutačku od najave crveno-zelene koalicije; SlobodnaBosna otkriva oko čega sespore Lagumdžija i Tihić ikakvu ulogu u njihovomsukobu igraju Radončić iDodik

CRVENO-ZELENAKOALICIJA PREDRASPADOM

Dodik forsira pribli`avanje Radon~i}a i Lagumd`ije


BO[NJA^KI ROGOVI U VRE]I

ZAO[TRENI ODNOSI[ef SDP-a Zlatko

Lagumd`ija i {ef SDA Sulejman Tihi} produbljuju

me|usobno nepovjerenje

Medijski masakr ~elnika SDA, uizvedbi novinarskih perjanicafederalnog javnog servisapredvo|enih BBakirom Hadìo -mero vi}em, dodatno je zak-

o m plicirao odnose unutar crveno-zelenekoalicije. Vrh SDA ~vrsto vjeruje da jeklize}i start Bakira Hadìomerovi}anaru~en u centrali SDP-a gdje se, premaop}em uvjerenju naj{ire javnosti, odre|ujumedijske smjernice federalniog televi-zijskog servisa. Hadìomerovi} se ubrajame|u nekolicinu najodanijih i najintimnijihprijatelja ZZlatka Lagumdìje, i malo jevjerovatno da bi na svoju ruku pokrenuomedijsku kampanju protiv njegovihpoliti~kih saveznika iz vrha SDA.Lagumdìja je poku{ao ublaìti gnjevSulejmana Tihi}a, navodno se pravdao daje nazvao Hadìomerovi}a i zamjerio munapad na SDA, no Tihi} se nije dao razu-vjeriti.

MANJAK POVJERENJAOdranije {kripi u odnosima unutar

crveno-zelene koalicije, prvenstveno zbogpomanjkanja me|usobnog povjerenja dvo-jice strana~kih ~elnika. Politi~ko save -zni{tvo Lagumdìje i Tihi}a optere}eno jebrojnim nera{~i{}enim ra~unima nastalimpuno prije posljednjih parlamentarnih izbo-ra. Treba se prisjeti afere “dràvni udar“, ukojoj je Tihi} javno optuìvao Lagumdìjuza urotu protiv “ustavnog poretka“ ili pakonog tragikomi~nog dogovora Lagumdìje iTihi}a o postizbornoj koaliciji u kasnu jesen2006. godine, koji je trajao puna 24 sata!

Tek {to su Lagumdìja i Tihi} nekakoizgladili ranije nesporazume, uslijedila jenova afera poznata pod nazivom “reket“,koja je od nastanka do danas ostala najoz-biljnija ta~ka razdora i stalni izvor

me|usobnog nepovjerenja Lagumdìje iTihi}a. Aferu “reket“, u kojoj je centralnafigura lider SDP-a Zlatko Lagumdìja, lan-sirao je donedavni ~elnik sarajevske kom-panije ASA Holding Nihad Imamovi},jedan od najutjecajnijih SDA-ovih privred-nika. U vrhu SDA Imamovi} uìva najve}epovjerenje, o ~emu, pored ostalog, svjedo~i

i ~injenica da je upravo na njegov prijedlogizabran aktuelni federalni premijer MMustafaMujezinovi}. U razgovoru za SlobodnuBosnu od prije nekoliko mjeseci, Tihi} jeposvjedo~io da je izloèn stalnom pritisku~elnika SDP-a Zlatka Lagumdìje, koji gasumnji~i da je aktivno sudjelovao u pako-vanju afere “reket“ koja je buknula unajnezgodnijem trenutku po SDP - nekolikomjeseci pred odràvanje parlamentarnihizbora.

Tihi} je vjerovatno uspio uvjeritiLagumdìju da nije sudjelovao u pakova-nju afere, no ostala je sumnja da se nijedovoljno potrudio kako bi ubijedioImamovi}a da odustane od sudskog progo-na osumnji~enih ~elnika SDP-a, me|ukojim je i predsjednik Zlatko Lagumdìja ipotpredsjednik DDamir Hadì}.

LAGUMD@IJA NA DVA KOLOSIJEKANa drugoj strani, Tihi} zamjera

Lagumdìji pretjeranu bliskost s vlasnikomAvaza i liderom Saveza saveza za boljubudu}nost FFahrudinom Radon~i}em, koji jesav raspoloìvi medijsko-politi~ki arsenaloru`ja usmjerio na politi~ku diskreditacijuSDA i njenih najistaknutih kadrova. U vrhu


POSTIZBORNA DRAMA

[ef SDP-a Zlatko Lagumdìja odustao jeod kandidature za ~elnu funkciju u Vije}uministara BiH. Ta }e funkcija definitivno pri-pasti HDZ-u koji }e, kako doznajemo iz pouz-danih izvora, kandidirati Borjanu Kri{to,aktuelnu predsjednicu Federacije BiH.

Lagumdìja ostaje u trci za {efa bh.diplomatije a jedinog ozbiljnog konkurenta

imat }e u kandidatkinji SNSD-a Ani Tri{i}-Babi}, koja ve} osam godina obna{afunkciju pomo}nika ministra inostranihposlova BiH.

Osim resora inostranih poslova, SDPtipuje na jo{ dva resora: Ministarstvo sigu -rnosti - Damir Hadì}, i Ministarstvo finan-sija - Ante Domazet. �

SDP PODIJELIO RESORE

Državna reprezentacija SDP-a:Lagumdžija, Hadžić, Domazet

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

MEDIJSKO-POLITI^KA OFANZIVALider SBB-a Fahrudin Radon~i} poku{ava sru{iti crveno-zelenu koaliciju

SDP-ovi FAVORITI ZAVIJE]E MINISTARALagumdìja pretenduje na ministarstvo spoljnih poslova,a Hadì} u ministarstvo sigurnosti

SDP-ovi FAVORITI ZAVIJE]E MINISTARALagumdìja pretenduje na ministarstvo spoljnih poslova,a Hadì} u ministarstvo sigurnosti

strana~kog rukovodstva SDA rasprostra-njeno je uvjerenje da se medijsko-politi~kakampanja Radon~i}a protiv SDA sistematskipothranjuje iz vrha SDP-a. Bez obzira na~vrst koalicioni dogovor sklopljen izme|uSDP-a i SDA, vrh SDP-a nikada se nijeekplicitno izjasnio protiv koalicije sa SBB-om. Dapa~e, lider SDP-a Zlatko Lagu m -dìja svako malo sastaje se s Radon~i}emkojeg tretira kao neku vrstu rezervnog koa-licionog partnera. Lagumdìji odani novi -nar Bakir Hadìomerovi} nedavno je otvo-rio za Tihi}a bolnu temu - politi~kog legi-timiteta SDA da uop}e sudjeluje u novojparlamentarnoj ve}ini. Hadìomerovi}tvrdi da je SDP-ova postizborna koalicija saSDA “kardinalna gre{ka“ koju }e SDPplatiti skupo. ““Nemogu}e je napraviti bilokakve promjena u koaliciji sa SDA“, ustvr-dio je Hadìomerovi}, koji je {efa SDP-ajavno upitao “kako misli krenuti naprijed s

partijom i liderom koji su nas gurnuli u ovoblato?“.

Hadìomerovi} je rekao javno ono {tose u kuloarima SDP-a govori tajno: dakoalicija SDP-a sa SDA ne izraàva stvar-nu izbornu volju goleme ve}ine bo{nja~kognaroda koji je listom glasao za promjene.

Slijedom ove logike, bila bi legitimna samokoalicija SDP-a i SBB-a, dakle dvije partijekoje su svaka na svoj na~in ubijedile ve}inuBo{njaka da uskrate povjerenje vladaju}ojkoaliciji SDA-SBiH. Lider SDP-a te{kom jemukom slomio otpor tuzlanske organizacijeSDP-a koja se glasanjem izjasnila protivkoalicije sa SDA. Pobuna je u me|uvre-memnu uga{ena, ali se ~elik tuzlanske orga-nizacije SDP-a TTomo Vidovi}, u znakprotesta, povukao s fukcije.

DODIK RASPIRUJE PO@AR[ef SNSD-a MMilorad Dodik, koji u

rukama drì kontrolni paket entitetskogodlu~ivanja u Parlamentu BiH, vje{tokoristi pukotine izme|u Lagumdìje iTihi}a. Dodik je javno poru~io Lagumdìjida ne ra~una ni na fukciju predsjedavaju}egVije}a minsitara BiH, koja bi po na~elunacionalne rotacije morala pripastiHrvatima, ali ni na funkciju ministra inos-tranih poslova koja bi trebala pripastiSrbima, budu}i da je aktuelni {ef bh. diplo-matije SSven Alkalaj izabran iz “bo{nja~kekvote“. No, Dodikovi tajni emisari navodnosu do{apnuli Lagumdìji da “ni{ta nijezakovano“, da bi Dodik mo`da mogao ipopustiti u slu~aju da se u bo{nja~koj kom-ponenti budu}e vlasti na|e prostora i zanjegovog prijatelja Fahrudina Radon~i}a!

Vi{emjese~ni zastoj u formiranju noveparlamentarne ve}ine najve}im je dijelomuzrokovan izostankom kontakata izme|uklju~nih postizbornih aktera - ZlatkaLagumdìje, Milorada Dodika i DDraganaôvi}a. Lagumdìja je donedavno vjerovaoda bi Tihi} mogao odigrati ulogu mirovnogposrednika, no pokazalo se da je precijenionjegov pregovara~ki kapacitet. Startnepozicije ~elnika SDP-a, SNSD-a i HDZ-anisu se ni za milimetar pribliìle, a persona -lni odnosi izme|u Lagumdìje, Dodika iôvi}a danas su jo{ i gori nego su bilineposredno nakon izbora.

Nekoliko osoba iz najblièg Lagum -dìjinog okruènja otvoreno zagovarajupribliàvanje Lagumdìje i Radon~i}a,uvjereni da Radon~i}eve akcije kod Dodikai ôvi}a kotiraju bolje od Tihi}evih.

Upu}eni tvrde da je Lagumdìja jo{ uvi-jek privrèn savezu s Tihi}em, no u politici susavezi prolazni - trajni su samo interesi. �


BO[NJA^KI ROGOVI U VRE]I

Kako se ni ~etiri mjeseca nakonodrànih izbora ne naziru konture budu}eparlamentarne ve}ine, u strana~kim{tabovima uùrbano se pripremaju izlaznestrategije. Ako SDP i SDA u doglednojbudu}nosti ne uspiju okupiti parlamentar-nu ve}inu, nekoliko opozicionih bo{nja~kih

partija namjerava iza}i s prijedlogom okonstituiranju privremene vlasti nadràvnoj razini ~iji bi zadatak bio da pripre-mi odràvanje prijevremenih parlamen-tarnih izbora koji bi se raspisali istovre-meno s lokalnim izborima, u jesen 2012.godine. �

IZLAZ U PRIJEVREMENIM IZBORIMA

Parlamentarni i lokalni izbori ujesen 2012. godine

DODIKOVA ULOGA: Šef SNSD-a MiloradDodik, koji u rukama drži kontrolni paketentitetskog odlučivanja uParlamentu BiH, vještokoristi pukotine izmeđuLagumdžije i Tihića


ULI^NI PROTESTI U RS-u

DODIK IZMANIPULISAO BORCE RS-a Isplatom sitnih bora~kih dodaka Milorad Dodik je ubijedio rukovodstvoBORS-a da nekoliko desetina hiljadademobilisanih boraca odustane oduli~nih protesta i blokade RS-a

@eljezni~ari, prosvjetari, borci, stu-denti i penzioneri pro{le nedjeljenajavili su nezaustavljive protesteu Republici Srpskoj koji }e trajatisve do ispunjenja njihovih zahtje-

va. Nezadovoljstvo gra|ana RepublikeSrpske je kulminiralo.

Po~etkom ove nedjelje u {trajk je stupi-lo oko 3.000 radnika @eljeznica RS-a, koji-ma Vlada Repubilke Srpske za plate iostale naknade iz 2010. godine duguje 21milion maraka. Ni ubje|ivanja Vlade iUprave @eljeznica RS-a da se {trajkomsamo prave novi gubici u preduze}u nisupokolebali èljezni~are, koji kaù: ““U {tra-jku smo do ispunjenja na{ih zahtjeva, a to jeisplata zara|enoga.” Koliki }e gubici bitizbog {trajka @eljeznica RS-a i privrede BiH,jo{ niko ne moè da kaè, ali je sigurno davi{e od 50 putni~kih i teretnih vozova ne}esaobra}ati prugama Republike Srpske svedok èljezni~ari ne dobiju zara|eni novac.Podr{ku radnicima @eljeznica dali su iSavez sindikata i Konfederacija sindikataRS-a.

“Radnici @eljeznica RS-a ne odustaju.[trajk do daljnjeg traje. Ovi na{i zahtjevi supo pitanju primanja. Nismo dobili nikakavodgovor. Jedino da sad trenutno nema sred-stava da se to isplati, {to mi ne moèmo pri-hvatiti. Ovom prilikom pozivam vladu da

dobro razmisli jer svaki dan na{eg {trajka jesve ve}i i ve}i gubitak, zna~i ulazimo u sveve}u dubiozu - i {to prije se to rije{i, to jebolje za nas sviju”, kaè predsjednikSamostalnog sindikata saobra}ajno-trans-portne djelatnosti @eljeznica RS-a ZZlatkoMarin.

Koksna industrije iz Lukavca zbog {tra-jka @eljeznica RS-a izgubi}e dva najve}akupca. Jednog iz Smedereva, drugog izIndije, zbog ~ega je rukovodstvo ove firmeoti{lo u Banju Luku sa molbom da teretnivozovi po~nu saobra}ati. Me|utim, èlje -

zni~ari ne popu{taju, pri tom kaù da se neboje posljedica i otkaza. AAleksandarDòmbi}, aktuelni premijer RS-a, predloìoje za @eljeznice RS-a epohalno rje{enje -donijeti zakon o finansijskom rekonstrui -sanju @eljeznica jer je, kaè, ovakav kon-cept poslovanja neodrìv. Dok zakon nebude donijet, vozovi }e prevoziti isklju~ivokvarljivu robu.

Po~etkom ove nedjelje i prosvjetni rad-nici Republike Srspke dali su mjesec danaVladi RS-a da ispuni njihove uslove, usuprotnom stupaju u {trajk.


BU\ENJE PROLJE]A U REPUBLICI SRPSKOJ

Pi{e: MIRHA DEDI]

Zbog teškog socijalnog stanja u Republici Srpskoj nekoliko hiljada prosvjetara,željezničara, studenata, penzionera i boraca prijeti uličnim protestima i blokadomRS-a koji mogu da ugrozi aktuelnu vlast Republike Srpske, Milorad Dodik hitnim

mjerama, povećanjem doprinosa na plate i drugih nameta pokušava da saniratešku ekonomsku situaciju i namakne nekoliko miliona maraka u opustošeni

budžet Republike Srpske

U REPUBLICI SRPSKOJ SLIJEDI TALAS

NEZAUSTAVLJIVIH PROTESTA

Milorad Dodik je u Beograd kod Borisa Tadi}aprivatnim avionom poveo Panteliju ]urguza i time

smirio bunt bora~ke populacije

BANJA LUKA NA NOGAMA Pro{lonedjeljnim demonstracijama u Banjoj Luci koje je organizovala nekoliko studenata pridruìli su se prosvjetari, penzioneri, èljezni~ari

��

Nezadovoljstvo prosvjetnih radnika uRS-u se nagomilalo. Ve} tri godine oni~ekaju implementaciju odluke Skup{tineRS-a kojom je tada{njoj Vladi MiloradaDodika predloèno da se prosvjetarimapove}aju koeficijenti i plate za pet posto.Odluka do danas nije stupila na snagu.Prosvjetari vi{e ne}e da ~ekaju oni traèsvojih pet posto kako bi bila izbjegnutabudètska diskriminacija, odnosno kako bise izjedna~ili sa policijom i zdravstvenimradnicima. Ministar AAntun Kasipovi} nespori zahtjeve prosvjetnih radnika, ali sepravda ekonomskom krizom i obe}ava da}e prvom prilikom kada u budètu budebilo dovoljno raspoloìvih sredstava tajzahtjev prosvjetara biti ispo{tovan. Me|u -tim SStevan Mili}, predsjednik Sindikataobrazovanja RS-a, kaè da Sindikat prosvj -etnih radnika ne}e vi{e ~ekati i da }e, uko-liko im u narednih mjesec dana plate nebudu pove}ane za pet posto, organizovati{trajk.

BANJA LUKA SE DIGLA PROTIV DODIKANakon dugo vremena na ulice u

Republici Srpskoj pro{log vikenda iza{li sugra|ani nezadovoljni bahatim odnosomvlasti prema njima. Najprije je nekolikostotina gra|ana Banje Luke 5. februaramirnom {etnjom ulicama grada izrazilonezadovoljstvo zbog, kako su rekli, te{kogsocijalnog stanja u Republici Srpskoj. Ovajprotest inicirao je i prijavio policiji banj -alu~ki student SStefan Filipovi}, a gra|anena izraàvanje nezadovoljstva pozvaoputem dru{tvene mreè Facebook.

“Za{to mi obi~ni studenti treba da orga-nizujemo ove proteste? Gdje je sindikat —kada znamo da u RS-u ima gotovo 150.000nezaposlenih? Kada vlada name}e noveporeze za na{e privrednike, a znamo da jeprivreda na koljenima, za{to sindikatmudro {uti? Za{to bora~ka organizacijakoja predstavlja na{e borce {uti kada pred-sjednik RS-a izjavljuje da }e im biti ukinu-ti dodaci u slu~aju da iza|u na ulice?Nadam se da je ovo samo po~etak jednogop{teg izraàvanja nezadovoljstva zbogstanja u dràvi, kako socijalnog, tako i poli-ti~kog”, kaè Filipovi}.

Broj prisutnih na protestu iznenadio jemnoge. U~esnici protesta nosili sutransparte na kojima su dominirale aluzijena nedavnu izjavu entitetskog predsjednikaMilorad Dodika kojom je zaprijetioukidanj em bora~kog dodatka.

“Gladni smo - ukini nas”, “@iv sam,ukini me!” “Di{em, ukini me!”, “41 KMsocijalne pomo}i”, “Ovo je na{a ku}a”,“Socijala smrdi”, te “Ako vam je dobro,onda ni{ta”, pisalo je na transparentimau~esnika, a nisu izostale ni zvi`daljke, kojesu najvi{e koristili ispred zgrada Narodneskup{tine i Vlade RS-a u Banjoj Luci, gdje

su se uputili nakon okupljanja na glavnombanjalu~kom trgu.

“Iskreno re~eno, protesti su, pored port -ala, bili najavljeni jedino na BN televiziji.Mi smo poslali obavje{tenje o protestima u~etvrtak svim medijima i niko od {tampanihmedija nije najavio proteste. Ipak, sameproteste je propratilo dosta medija, tako dasmo na kraju ipak zadovoljni”, kaèDraèna Lepir, aktivistkinja O{tre nule.

Svetlana Ceni}, ekonomski stru~njak,tvrdi da }e ekonomska i socijalna situcija uRS-u biti jo{ teà.

Protesta }e tek biti. Naàlost, takav smomentalitet i takva je svest - ovdje dok pot-puna glad ne zavlada, ne probudi se mozak.I to smo videli ranije - trpeljiv i podani~ki

narod, zatim narod koji je zastra{en, kojine}e da se zamera i ~eka da neko za njegane{to uradi, ili, kako se kaè - tu|im rukamazmije daviti”, navodi Ceni}eva. Problem uRS-u, smatra Ceni}eva, jeste to {to gra|anine shvataju da se moraju boriti za svojaprava, a kao drugi problem isti~e nepostoja-nje jake opozicije u Republici Srpskoj:“Opozicije evo ve} dugo ne ~ujemo i nevidimo je. Za ono malo intelektualaca koji sene{to bore, ili malo ljudi koji poku{avajune{to da kaù, na sve se strane poku{ava nji-hova diskreditacija. Izlaz je, na moju velikuàlost, ponovo ulica - jer izgleda ulica jedinore{ava sve na Balkanu”, navodi Ceni}eva.

Da }e svoje nezadovoljstvo na uliciuskoro izraziti i penzioneri RS-a, govori


ULI^NI PROTESTI U RS-u

Vlast u RS-u o~ito je odlu~ila da otupio{tricu ovih protesta i usmjeri ga u nekomdrugom pravcu kako bi sa~uvala socijalni mir.

Po{to Vlada RS-a nije spremna ni nakakve ozbiljne reforme, to }e se de{avatisve dok ima novca na escrow ra~unu, {tomoè potrajati najduè do polovine godine,smatraju ekonomski stru~njaci. Umjestoda rastereti privredu, Vlada RS-a je uvelanove mjere, kojima je privreda nokauti-rana. Stope svih doprinosa u RS-u supove}ane, tako da zajedni~ka stopa,umjesto ranijih 30,6, sada iznosi 33 odsto.Vlada je ovakav postupak opravdala nam-jerom da se osigura pokri}e deficita u van-budètskim fondovima, od kojih samogodi{nji deficit Fonda PIO iznosi oko 70

miliona maraka. Vladaju}a ve}ina u RS-uisposlovala je i usvajanje Zakona o porezuna dohodak, po kojima se plate sadaoperezuju jedinstvenom stopom od 10posto.

Rezultat pove}anja poreza i doprinosabi}e jo{ gori poloàj privrede i prazni fon-dovi. Poslodavci u RS-u u prvoj poloviniove godine namjeravaju da otpuste 12 hilj -ada radnika, prvenstveno zbog pove}anjaporeza i doprinosa. Slika crne stvarnosti seupotpunjuje podatkom Saveza sindikataRS-a da je u pro{loj godini bez posla uovom entitetu ostalo 38 hiljada radnika, ada je broj nezaposlenih pre{ao 140 hiljada.U me|uvremenu, poskupjeli su hljeb,{e}er, meso, mlijeko, grijanje, voda... �

ODGA\ANJE KONA^NOG KRAHA

Kakav-takav socijalni mir potrajaćedok bude novca na escrow računu -najduže do polovine ove godine

DVOJAC ZA GA[ENJE PO@ARA U RS-uMilorad Dodik i Aleksandar Dòmbi} novim nametimapoku{avaju u budèt RS-a nama}i nekoliko miliona KM za ga{enje socijalnih nemira

DVOJAC ZA GA[ENJE PO@ARA U RS-uMilorad Dodik i Aleksandar Dòmbi} novim nametimapoku{avaju u budèt RS-a nama}i nekoliko miliona KM za ga{enje socijalnih nemira

�

~injenica da je akumulirani deficit u FonduPIO narastao do nevjerovatnih 212 milionamaraka i da novca vi{e nema. VladaAleksandra Dòmbi}a, da bi sanirala {tetu,po~ela je skidati milione maraka sa ra~unaza posebne namjene.

Fond penzijsko-invalidskog osiguranjaRepublike Srpske je u 2009. godini imaove}e rashode od prihoda za 113,7 milionaKM, dok ukupan deficit Fonda iznosi~ak 212,2 miliona KM. U 2009. godini,zbog nedovoljno priliva sredstava, Fond sekreditno zaduìvao kod banka i to u iznosukoji je tri puta ve}i nego {to je planirano.

Fond PIO redovno koristi revolvingkredite, po osnovu kojih je samo u 2009.godini povu~eno 169 miliona KM, iako jeFinansijskim planom Fonda bilo predvi|enoda uzme najvi{e 55,7 miliona KM kredita.Od tog iznosa, u toku 2009. godine vra}enoje 138 miliona KM, tako da neizmireneobaveze po kratkoro~nim kreditima premabankama sa 31.12.2009. godini iznose 31milion KM, utvrdila je revizija.

Vlada RS-a pro{le nedjelje je povuklanovu sumu novca sa escrow ra~una, aposljednja tran{a sredstava povu~enih sara~una za posebne namjene bi}e iskori{tenaza isplatu bora~kih naknada i namirenjepenzija.

U Slu`benom glasniku RS-a od 27.janu ara objavljeno je da je Vlada dan ranijedonijela odluku da sa escrow ra~unapodigne novih 60 miliona maraka, uznapomenu da se ovi milioni imaju vratiti dokraja godine, {to se, naravno, ne}e desiti.

Republika Srpska skoro je do krajapotro{ila sumu od 646 miliona eura, kojeje dobila za prodaju Telekoma Srpskesrbijanskom Telekomu. Taj novac,umjesto u razvojne projekte i pokretanjeprivrede, potro{en je uglavnom na javnupotro{nju i izgradnju zgrade Vlade RS-a.

DODIKOVO IZNU\ENO IZVINJENJE BORCIMA

Zahtjevi demobilisanihboraca RS-a da im dopo~etka februara budeispla}en bora~ki do -datak i naknade zaodlikovanja, ili }e usuprotnom 15. febru-ara organi zirati pro -teste {irom Repu -

blike Srpske, izazvao je ù~ne polemikeizme|u Vlade RS-a i BORS-a. I borciSarajevsko-romanijske regije zatraìli su odVlade RS-a da prekine sa selektivnomisplatom bora~kog dodatka i da do 14. feb-ruara isplate dodatak svim borcima ili }e, usuprotnom, 15. februara, na Dan borca,Republika Srpska biti blokirana. Da seDodik prili~no upla{io uli~nih protestademobilisanih boraca, pokazao je navanrednoj skup{tini BORS-a kada se nena-javljen pojavio i izvinio za svoju izjavu odprije nekoliko dana kada je borcima javnozaprijetio da ne}e dobiti ni{ta ukoliko buduprotestovali.

Po{to se predsjednik RS-a MiloradDodik izvinio zbog svoje izjave, snisho d -ljivi predsjednik Bora~ke organizacije RS-a PPantelija ]urguz je odlu~io da 15. febru-ara borci ne}e u proteste. Vlast je obe}alana vanrednoj sjednici da }e bora~kedodatke isplatiti do 18. februara.

“Nema nesporazuma izme|u boraca irukovodstva RS-a”, uvjerava Milorad Dodiki dodaje: ““meni je ào ako je bilo koji boracmojom izjavom uvrije|en.” Dodik ubje|ujejavnost i borce da nije mislio kako je rekao.Nezadovoljstvo boraca umireno je. I dok jeu Banjoj Luci trajalo grljenje i ljubljenje doju~e posva|anih strana, po~eli su da stiùprvi izrazi nezadovoljstva zbog popustlji -vosti ~elnog ~ovjeka BORS-a.

Miroslav Radenovi}, predsjednik bora -~ke organizacije iz Dervente, izvinjenjeMilorada Dodika ne doìvljava kao izraziskrenih osje}anja ve} kao neminovnost na

koju je bio primoran.Radanovi} traì darukovodstvo BORS-ada podnese kolek-tivnu ostavku jer jeu slu`bi politike.“Ako je i bilo i

dileme, vi{e je nemajer je se pokazalo da

je Dodik, poredsvih ~elnih

funkcija na nivou politike i vlasti, postao ipredsjednik Bora~ke organizacije Repu -blike Srpske. Naknade borcima su najma-nji problem, ali o~igledno efikasan paravaniza koga Dodik i rukovodstvo BORS-akriju ozbiljnije probleme kao {to su siro-ma{tvo, obespravljenost, nezaposlenost,nemogu}nost ostvarenja socijalne za{tite,poniàvanje sa kojima su borci svakodn -evno suo~eni. Ono {to radi rukovodstvoBORS-a nikako nije u interesu bora~kepopulacije u RS-u”, isti~e Radenovi}.

Pomirljiv stisak ruke Milorada Dodika iPantelije ]urguza dao je naslutiti da sunesuglasice izmirene i da Dodik moèodahnuti. Da bi bio siguran da su borciodustali od izlaska na ulice, Dodik jePanteliju ]urguza odmah nakon sastanka~astio letom do Beograda.

Tamo je predsjednik Srbije BBoris Tadi}okupio Srbe iz regiona. Pored predsjednikaRepublike Srpske Milorada Dodika, dopu -tovali su i predstavnici partija i institucija izHrvatske, Crne Gore, BiH, Makedonije,Slovenije, Albanije, Rumunije, Ma|arske.Mada se radilo o redovnom godi{njem sas-tanku Saveta za odnose sa Srbima uregionu, s obzirom da je glavna tema bilapredstoje}i popis stanovni{tva, pojedinianaliti~ari nisu isklju~uju ni mogu}nostnastavka instrumentalizacije Srba u susjed-stvu u poku{aju Beograda da pokaè da imamnogo vi{e Srba u regionu. Pojavljivanje]urguza na tom sastanku izazvalo je izne-na|enje prisutnih, jedino je Dodiku i NNikoli[piri}u bilo jasno zbog ~ega je on tu.

“Zaista me fascinira ova komedijazabune sa borcima. Usvaja se budèt, unjemu nema stavke za odlikovane borce,nema ni bora~kog dodatka. Onda se nasednici NSRS-a, na kojoj se usvaja budèt,od penzionera uzme i da borcima.Predstavnici Bora~ke }ute, penzioneritako|e. Prvo se pitam kako borci dozvolj -avaju da se uzme od sirotinje da bi se dalosirotinji. Onda borci traè svoje, iakoznaju kako se usvajao budèt, pa ihPredsednik RS-a onako hladno otpili dane}e dobiti ni{ta ako se budu bunili.Krupne re~i padnu. Opet se potegne zaescrow ra~unom, rezervom i isplate senaknade za odlikovane, iako u budètu testavke nema. Na sastanku sa borcima do|epredsednik, izvini se borcima i doda:‘Nisam spreman da se izvinim {pekulanti-ma koji koriste prava, a da to ne zasluùju’,svi se izljube i predsednik Bora~ke zajednosa Predse dnikom RS-a otputuje zaBeograd. Sam Predsednik RepublikeSrpske nije bio borac, pa verujem da zna o~emu govori kad pominje ’{pekulante kojikoriste prava’. Uglavnom, mediji su krivci,prvo {to su vadili njegove re~i iz kontekstakad je zapretio”, komentari{e cijelusituaciju Svetlana Ceni}. �

10.2.2011. I SLOBODNABOSNA 19

BU\ENJE PROLJE]A U REPUBLICI SRPSKOJ

KULMINACIJA NEZADOVOLJSTVA ŽELJEZNIČARA:Početkom ove nedjelje u štrajk je stupilo oko 3.000radnika Željeznica RS-a, kojima Vlada RepubilkeSrpske za plate i ostale naknade iz 2010. godineduguje 21 milion maraka

LET IZNAD KUKAVIÎJEG

GNIJEZDAPantelija ]urguz, predsjednik

Bora~ke organizacije RS-a, nakonodlaska u Beograd s Miloradom

Dodikom promijenio je mi{ljenje oizlasku boraca na ulice

LET IZNAD KUKAVIÎJEG

GNIJEZDAPantelija ]urguz, predsjednik

Bora~ke organizacije RS-a, nakonodlaska u Beograd s Miloradom

Dodikom promijenio je mi{ljenje oizlasku boraca na ulice

Do dolaska u Bosnu, KathrynBolkovac je radila u policijskojstanici u gradu Lincoln,Nebraska. U Bosnu je do{lanakon {to se javila na oglas koji

je obe}avao zaradu od 85.000 dolara nagodinu, mnogo vi{e nego {to je bila njenapolicijska plata. U oglasu je stajalo da traèosobe sa ameri~kim dràvljanstvom, naj-manje osam godina radnog iskustva u poli-ciji, od ~ega aktivno u posljednjih pet,sposobno{}u da komunicira na engleskomjeziku, da posjeduje validnu voza~kudozvolu i primjerenu biografiju.

ODLAZAK U MIROVNE MISIJE KAO BIJEG OD ZATVORA

Ve} pri samoj “regrutaciji”, upoznav{ineke od aktivnih slu`benika DynCorpa kojisu radili u stranim misija, Kathryn je

zaklju~ila da me|u njima ima onih koji iduu inostranstvo rade}i za mirovne misije, {toim garantuje imenitet od krivi~nog gonje-nja, samo kako bi pobjegli od ne~ega lo{eg{to su uradili u Americi, na{li skloni{te uzemlji u kojoj ih niko ne}e provjeravati nititraìti. Primljena je nakon {to je faxomposlala svoje podatke i preporuke, kao iodgovore na psiholo{ki test. Slijedila jesedmica obuke. ““Bila sam iznena|ena davidim da je centar za obuku DynCorpa ustarom, iznajmljenom skladi{tu AmericanAirlines kompanije. Ali, to nije bilo jedinoiznena|enje. Pretpostavila sam da }u raditisa elitnim policajcima iz cijele Amerike:umjesto toga, ljudi koji su stajali u redu zaregistraciju mogli su se podijeliti u dvijegrupe: mladi bubulji~avi hvalisavci, za kojeje bilo te{ko povjerovati da imaju osamgodina iskustva kao policajci, i oni predpenziju koji su se izdvajali po sijedoj kosi idebelim stomacima. Jedan gospodin mi je~ak priznao da ima 71 godinu…” Finalni

test za budu}e policajce u BiH je dijelomli~io na test za pijane voza~e, {to zna~i da jepodrazumijevao stajanje na jednoj nozi,dodirivanje vrha nosa zatvorenih o~iju… ““idok sam gledala kako neki to rade, izgleda-lo mi je da me|u njima ima pijanih”.

Oni koji su pro{li test, njih ve}ina,posljednje no}i su slavili i upoznali JJimakoji im je pri~ao kako je ve} bio u BiH najednoj misiji te kako se sprema za drugu.“Jim je imao masnu sijedu kosu i duhanskemrlje na zubima, i nije imao ni{ta na sebiosim kupa}e ga}e koje su pokazivale nje-gov ogromni stomak i jako bijele noge.Odmah se bacio na pivo, a potom u bazen,sve vrijeme pri~aju}i o onom {to je radio umirovnoj misiji u Bosni, rekav{i da mu setoliko svidjelo da se upisao za jo{ jednugodinu. Onda je u istoj re~enici, u kojoj jeopisivao kako izgleda Bosna, rekao: ‘iznam gdje moète na}i fine 12-godi{nje i15-godi{nje djevoj~ice’ (…) Mislila sam dasam pogre{no ~ula, ili izostavila dio kon-verzacije koji bi ovo stavio u neki kontekst.Poku{ala sam se u to ubijediti. Mora da jetako jer alternativa je uàsna i ukazuje nanelegalne radnje. DynCorp, koji je tekobnovio veliki ugovor sa Vladom, svakakone}e zapo{ljavati pedofila…”

U ljeto 1999. godine Katheryne je do{lau Sarajevo i po~ela raditi pri IPTF misiji sa


DOSJE SB: KATHRYN BOLKOVAC

Pripremila: NID@ARA AHMETA[EVI]

Zviždač, (The Whistleblower), knjiga o jednoj ženi koja se bori protiv sistema ukojem vlada korupcija i nekompetentnost, pod krinkom zaštite ljudskih prava,

promovisana je tokom januara u SAD-u i Velikoj Britaniji. Nekoliko mjeseci prijetoga, u septembru, premijerno je prikazan i film s istim naslovom u kojem glume

Monica Bellucci, Rachel Weisz i David Strathairn

Istinita pri~a oKRIMINALU,KORUPCIJI iTRGOVINIljudima u BiH

��


ZVI@DA^ (THE WHISTLEBLOWER)

[TA JE IPTF RADIO U BiH

Kathryn Bolkovac, biv{a policajka IPTF-a,

napisala je potresnu knjigu osramnoj ulozi me|unarodnih

slu`benika anga`iranih priUN Misiji tokom rata u BiH

po kojoj je u me|uvremenusnimljen i film

drugim me|unarodnim policajcima. Nakonkratkog intervjua raspore|ena je da radi naistragama vezanim za povredu ljudskihprava. U tom trenutku, na ~elu misije je bioAmerikanac JJacques Paul Klein, kojeg jeimenovao generalni sekretar UN-a, a glavni komandant Misije Francuz VVincentCoeurderoy. Ubrzo je upoznala policajce izdrugih zemalja koji su imali zadatak daobu~avaju bosansku policiju. ““Ali, moralismo zaboraviti na trening lokalaca jer smoprvo morali da uop}e osposobimo IPTFosoblje da bi svi ti ljudi iz raznih zemaljamogli raditi skupa… Iako je engleski biojezik Misije, stepen poznavanja jezika kodnekih je bio daleko od onog {to se moènazvati te~no sporazumijevanje: policajci izGane nisu znali voziti… [panci su imalisvoje sijeste od nekoliko sati usred smjene:neki drugi iz manje razvijenih zemalja nisuznali kako se prikupljaju dokazi, intervjui{u`rtve ili osumnji~eni, kreira dosje, ili pi{eizvje{taj. înilo se da }e ameri~ki i policaj-ci iz Zapadne Evrope provesti isto tolikovremena u obuci lokalaca koliko i IPTFpolicajaca. S druge strane, ameri~ki izapadnoevropski pripadnici IPTF-a moralisu da razmisle o tome kako na{e vje{tine napravi na~in uklopiti u rad ovda{nje policije

- na~in rada uz kompjutere i tehnologijujednostavno nije bio mogu} u Bosni gdje jenajnapredniji komad tehnike bio malo novi-ji pisa}i stroj u nekoj policijskoj stanici.Bilo je stvari koje jednostavno nismo znalikako da uradimo - ili barem efektivno da touradimo - bez potrebne opreme…”

MINISTRI, MAFIJA i UNPrvi slu~aj na kojem je radila ticao se

“lokalnog mafija{a” koji je napao policajca.Me|unarodni policajac koji je bio na licumjesta nije èlio da svjedo~i rekav{i da neèli ugroziti ìvot svog prevodioca.“Mafija{” i njegov prijatelj su privedeni ulokalnu policijsku stanicu gdje ih jesaslu{ala Kathryn sa jo{ jednimslu`benikom IPTF-a. ““Jedan od njih je biovlasnik restorana u Hadì}ima i rekao mi jekako je ministar unutra{njih poslova uSarajevu korumpiran (rije~ je o tada{njemministru unutra{njih poslova Sarajevskogkantona Ismetu Dahi}u, op.a.) Dala sam mubroj ilidànskog IPTF-a i rekla da }e onibiti spremni ~uti sve njegove ozbiljneoptu`be o kriminalnim aktivnostima,uklju~uju}i i ono {to radi vlada. Sedamdana nakon toga, zazvonio mi je telefonneposredno prije nego {to sam krenula na



Kathryn Bolkovac, bivšapolicajka međunarodnihsnaga u BiH, napisala jeknjigu o učešćumeđunarodnih vojnika i službenika u organizovanom kriminaluu našoj zemlji po kojoj jesnimljen i film. Nakonpromocije u Americi iVelikoj Britaniji, Bolkovacje u ekskluzivnom razgovoru s našom novinarkom govorila otome kako je nastala ova knjiga, čije dijeloveprenosimo u ovom broju

Od kada je, prije deset godina,oti{la iz Bosne puno se togapromijenilo u ìvotu KKathrynBolkovac. Vi{e ne ìvi u SAD-u,nije policajka nego menadèrica u

jednoj firmi u Holandiji, udala se za ~ovjekakojeg je upoznala u Sarajevu, dobila sudskiproces protiv DynCorp International,ameri~ke privatne vojne kompanije kojaunajmljuje osoblje za misije u inostranstvu,a koja ju je bez bilo kakvog valjanog razlo-ga otpustila. Prema zvani~nim podacima,DynCorp 96 posto svog rada finansira odugovora koja sklapa s Vladom. Njihovoosoblje angaòvano je na raznim zadacima,u Boliviji, Bosni, Somaliji, Angoli, naHaitiju, Kosovu, u Kuvajtu, Afganistanu,Iraku... U gotovo svim tim zemljama su nalo{em glasu. Uposlenici DynCorpa, koji suradili na obuci policije u Afganistanu, svo-jevremeno su optuìvani da su kupovalidrogu i prisiljavali dje~ake na prostituciju.Medijski napisi o ovom potvr|eni su u jed-nom od dopisa koje je objavio WikiLeaks.

Osje}aju}i potrebu da sa drugima pod-jeli svoje iskustvo rada unutar UN-a,Bolkovac je napisala knjigu u kojoj jedetaljno opisala {ta se sve de{avalo unutarMisije UN-a, odnosno unutar IPTF-a

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Fotografije: JENNY MATTHEWS (London)

�



(Me|unarodne policijske snage) koji je imaozadatak da obu~i lokalnu policiju, ali i dapomogne uspostavu vladavine zakona uzemlji. ““Prvi nacrt knjige sam imala 2004.godine. Uradila sam to jer su me ohrabrileLarysa Kondracki i Eiles Kirwan, reìserka iscenaristica za film (premijerno prikazan nafestival u Torontu u septembru 2010. godine,op. a.). Pisanje mi je bilo kao neka terapija,na~in da sve to preradim. Na osnovu togprvog nacrta nastao je film. Dok su one radilena scenariju, ja sam sve odloìla na stranu ipoku{avala nastaviti ìvot. Vratila sam se nauniverzitet i, nakon {to sam dobila diplomu,radila na nekoliko menadèrskih pozicija.Godine 2008. po~ela sam razmatratimogu}nost pronalaska nekoga ko bi mipomogao da napi{em knjigu, kao i eventu-alnog izdava~a i na{la sam Cari Lynn, koja jedoprinijela da knjiga na kraju izgledaovako”, kaè Kathryn.

ODLAZAK IPTF-ovaca U JAVNE KU]E � Vratimo se na vrijeme u Bosni kada

ste odlu~ili progovoriti. [ta ste ustvario~ekivali da }ete posti}i time?

Pa, prvi put sam progovorila o onom {tose de{ava samo unutar Misije kada sam sejo{ nadala da }e to rije{iti problem. Kadanije uspjelo, kada sam prvo premje{tena i nakraju otpu{tena, odlu~ila sam da govorim isvima kaèm {to se de{ava, kako o lo{emrukovo|enju Misijom, tako o korupciji nasvim nivoima, te poku{ajima da se prikrijenivo ozbiljnosti problema vezanog zatrgovi nu ljudima i prisilnu prostituciju.Tehni~ki, ja sam uspjela na kraju, dobilasam slu~aj na sudu protiv DynCorpa, alimalo se u su{tini toga promijenilo. Isti prob-lemi se i dalje de{avaju kako u kompaniji zakoju sam radila, tako i u UN-u.

� [ta èlite da ova knjiga postigne?Nadam se da }e biti kori{tena u eduka-

tivne svrhe, ali i informativne na univerzite-tima, da }e koristiti ljudima koji se baveza{titom ljudskih prava, nevladinim organi-zacijama i, najva`nije, zakonodavnim tijeli-ma koja }e reformisati na~in na koji serukovodi mirovnim misijama, a kako bistvorili zakone koji bi omogu}ili ka`njivostosoba koje rade pod ki{obranom UN-a.Dalje, voljela bih da se obustavi upotrebaprivatnih firmi u tim misijama, u funkcija-ma recimo policijskih monitora. To nijefunkcija misije koja bi trebala biti data vanj -skim kompanijama koje nisu odgovornenijednoj zemlji.

� Da li ste do sada ~uli bilo kakve reak-cije na knjigu, recimo od Jacques PaulaKleina, ljudi iz ameri~ke vlade, UN-a…?

Jedina reakcija koju sam do sada vidjelasu {ablonska izvinjenja DynCorpa u kojemtvrde da su oni sada druga~ija kompanijanego prije 10 godina i da se ne slaù saodlukom koju je donio sud, i koja je pravos-na`na. Ta kompanija jo{ upo{ljava istemenadère koji su bili uklju~eni u sve {to sedesilo meni, i ~ak je ve}ina promaknuta.Jedan od njih, koji je bio IPTF zamjenikkomesara misije 2001. godine, uhva}en jekako izlazi iz javne ku}e u Bosni. Ta osoba,prema svjedo~enjima koja su se mogla ~utitokom moga su|enja, bila je prisiljena dapotpi{e dokument u kojem je izjavio da nika-da vi{e ne}e raditi u UN misijama. Nedavnose otkrilo da je nakon toga opet radio zaDynCorp, 2004. - 2005. godine, u Kirgistanu.Dovoljna je samo osnovna google pretraga

RAZOTKRIVANJE UN-a

INTERVIEW

Kathryn Bolkovac bivša pripadnica IPTF-a u BiH

KATHRYN BOLKOVAC, ŽENA KOJA JE PROGOVORILA O ZLOČINIMA PRIPADNIKA MISIJE UN-a

“Malo se toga promijenilo. Isti problemi se i dalje dešavaju kako u kompaniji za koju sam radila, tako i u UN-u”

��

spavanje. Na jako lo{em engleskom, pred-stavio mi se neki mu{karac i rekao da je ontaj s kojim sam pri~ala u zatvoru prije jednesedmice. Dodao je da je oslobo|en i da je teno}i radio u svom restoranu gdje je bio utoku koncert kada je upala policija sa pan-cirima, maskirnim kapama, te kako sunjega i brojne goste prebili. On je vjerovaoda su policajci pripadnici Specijalne polici-je… Prema izjavi koju je vlasnik kasnijedao, upad je bio osveta zbog onog {to jegovorio o ministru za kojeg je tvrdio da jeuklju~en u lanac trgovine cigaretama —rekao je da zna za to jer je i sam dio istoglanca… Prva stvar koju smo Bo (kolegakoji je sa Kathryn radio na slu~aju) i ja vid-jeli je da je pri raciji prekr{en protokol.Prema UN mandatu, sve racije su morale dase vr{e zajedno sa IPTF-om… Tako|er smosaznali da je lokalna policija poku{ala daprikrije raciju idu}i dotle da je osoblje ubolnici moralo uni{titi dokaze o prijemupovrije|enih. Napokon, potvrdili smo da jejedinicom Specijalne policije koja jeizvr{ila raciju rukovodio ne}ak ministraunutra{njih poslova u Sarajevu…” IPTF jepokrenuo istragu, ali su nai{li na odbijanjesaradnje od lokalne policije. Pored ostalog,namjeravali su razgovarati sa komandan-tom jedinice, ali im to nije bilo omogu}eno.Istraga je na kraju prekinuta u samomIPTF-u, a ona i kolega su premje{teni nadruga radna mjesta unutar Misije.

Kathryn, koje je tada ve} stupila u kon-takt sa MMadelain Rees, koja je u to vrijemebila na ~elu UN ureda za ljudska prava,biva preba~ena u Zenicu u oktobru 1999.godine, gdje je radila na obuci lokalne poli-cije za rad sa `rtvama porodi~nog nasilja.Tada se srela sa prvom `rtvom trgovineljudima, djevojkom koja je dovedena uIPTF ured u novembru 1999. godine.“Izbliza je izgledala mnogo mla|e negosam o~ekivala, jedva da je bila tinejdèrica.[minka joj je bila razmazana i bilo je te{kore}i {ta je razlivena maskara a {ta su mod-rice. Policajac je rekao mojoj prevoditeljici

Dragani da su prona{li djevojku prije zorekako u delirijumu luta obalama rijekeBosne… Privukla sam stolicu i ponudila jojda sjedne. Doveli su je meni jer sam bilauklju~ena u program za ène i zato {to se~inilo da nikome drugom nije stalodovoljno da bi joj posvetio vremena.Nasula sam {olju ~aja i ponudila joj. Ona jegledala praznim plavim o~ima u pravcuameri~ke zastave na mojoj uniformi…Onda je uzela ~aj i prinijela ga ustimadrhtavim rukama. Uzela sam dèmper kojije stajao na stolici i pokrila je. ‘Moje ime jeKathy Bolkovac’, po~ela sam govore}ipolako i kratkim re~enicama zbog prevoda.‘Ja sam monitor me|unarodne policijskemisije’, rekla sam i pokazala na oznakuIPTF-a na mojoj uniformi. ‘Voljela bih tipostaviti nekoliko pitanja, ako je to OK?’U potpunoj ti{ini ona je gledala ~as u mene,~as u Draganu. Pitala sam se da li je mo`dapretrpjela traume od udarca u glavu, ali nijebilo vidljivih znakova da se to desilo…‘Kako se zove{?’, pitala sam… Ona jegledala kao da razmi{lja o pitanju. Onda jeprogovorila: “Cigareta.” Njen akcent je biopotpuno nepoznat… Pokazala je na sebe irekla ‘Viktorija’. Toplo sam joj se nasmi-je{ila. Napokon se pomjeramo. ’Moldova’,dodala je… Kada je napokon progovorila,nije mogla prestati i vidjela sam da joj jeo~ajno stalo da je razumijem… Ipak, jednarije~ na engleskom mi je privukla pa`nju‘Florida’. Poku{ala sam da na|em zna~enjeza Floridu u Bosni. I odjednom sam se sjeti-la: ima jedan opskurni no}ni klub na obalirijeke koji se zove Florida. Klub je bioodmah pored jednog od najboljih malihrestorana u gradu gdje su uglavnom strancii{li na sarmu… Vi|ala sam UN vozilaispred Floride i pretpostavljala da se tuparkiraju da bi do{li u restoran… Nisammogla ~ekati da do|e prevodilac: moralasam oti}i da provjerim {ta se de{ava uFloridi. Pozvala sam lokalnu policiju itraìla da mi se pridruì jedan policajac.Rekli su mi da detektiv koji bi trebao biti na



da se uvjerite u probleme, nemoral,neeti~nost i nelegalne aktivnosti nekihuposlenika te kompanije. Posljednji primjerza koji znam je o dje~acima iz Afganistana,o ~emu su puno pisali mediji {irom svijeta.

� Da li moète da objasnite za{toJacques Paul Klein (koji je 1997. godineimenovan je ispred Vlade SAD-a na pozi-ciju vi{eg zamjenika visokog predstavnikau BiH, da bi 1999. godine pre{ao na mjestospecijalnog predstavnika generalnog sekre-tara UN-a u BiH, te je rukovodio misijomIPTF-a) sve ignorisao?

Mislim da o tome neko treba da pitaKleina. Ima puno pitanja na koja bi onmorao odgovoriti.

� U knjizi stoje neke vrlo ozbiljneoptu`be na rad IPTF-a. Generalni utisak jeda su ti ljudi bili nekompetentni, korumpi-rani, bliski mafiji i organizovanom krimi-nalu... Kako je to mogu}e?

Lo{ menad`ment i nekompetencija nanajvi{em nivou.

IPTF U LANCU KORUPCIJE � Da li ste za vrijeme boravka u BiH

imali podatke i o slu`benicima drugihme|unarodnih organizacija koji su radiliisto {to i IPTF i UN osoblje?

ûla sam pri~e, ali li~no nisam nikadaradila na slu~aju koji je uklju~ivao stranceosim UN osoblje, kako civilno tako polici-ju i vojne zvani~nike. Lokalni ljudi sutako|er imali svoju ulogu u svemu. Civili,kao i oni koji su radili za strance i nevla-dine organizacije, imali su iste mogu}nostida po~ine zlo~ine, koriste javne ku}e izara|uju ili tro{e prljavo zara|eni novac.Niko tu nije izuzet iz lanca korupcije.Novac je taj koji govori sve jezike.

� Ipak, kada govorimo o javnim ku}amasa nazivima Florida, Istanbul, MoulenRouge... ko su ve}inom bili posjetioci?

To su bili stranci. Lokalni nisu imalitoliko novca da ga tako lako koriste u jav-nim ku}ama… Morali su misliti na to kakoda prehrane porodice. Ali, lokalni ljudi su~esto vodili te javne ku}e i trgovali ènama.

� Da li }e knjiga uskoro biti prevedenau Bosni?

Nadam se da }e knjiga uskoro biti dos-tupna na va{em jeziku. Bit }u sretna dado|em ponovo u Bosnu, ili region, ili bilogdje, i govorim o problemu trgovine ljudi-ma jer to je ozbiljna tragedija koja se morazaustaviti, a to se moè uraditi tako {to sezaustavi trì{te za tako ne{to, a nehap{enjem èna ili davanjem izjava nakon{to neko uhapsi par ~lanova neke mafije.Na kraju svega, najve}i krivci su oni kojikoriste te ène ili djecu. �

�

OPSKURNI NO]NI KLUBPo prvi put, Kathryn se u Zenici u oktobru 1999. godine srela sa prvom `rtvom trgovine ljudima, djevojkom koja je dovedena u IPTF ured u novembru 1999. godine, a koja je bila prisiljena raditi u klubu Florida

du`nosti nije do{ao na posao jer je navodnopretu~en u Floridi no} prije… Sa mnom jekrenuo Goran, lokalni policajac, i Draganakao prevodilac… Parkirali smo ispredFloride, bijele ku}e sa natkrivenom terasomna kojoj je stajalo neonski natpis sa parsijalica koje su gorjele… U prozoru je bionatpis “otvoreno”, ali kada smo u{li unutra,Florida je bila potpuno prazna - bez kono-bara, barmena, gazde... Poluprazne ~a{e sapivom su stajale svuda po baru, a zrak seosjetio na dim. No}ni klub koji nema {takriti se ne isprazni ovako u brzini i bilo jeo~ito da ih je neko upozorio neposrednoprije nego {to smo mi do{li…”

FLORIDA, ATLANTA, HARELY-DAVIDSON U Floridi su prona{li paso{e djevojaka,

uglavnom jako mladih, iz Ukrajine,Moldavije… novac u raznim valutama i

grupu djevojaka zato~enih u jednoj malojprostoriji. Kada su na{li prevodioca,Viktorija je ispri~ala kako ju je gazdazlostavljao, ko su ljudi koji su dolazili uFloridu, spominju}i lokalne policajce, ali istrance. Isto su uradile jo{ neke djevojkekoje su prona{li. Sve su prevezene uSarajevo u sigurnu ku}u. Kathryn je nakontoga po~ela obra}ati vi{e pa`nje na lokalnebarove, naro~ito one u blizni mjesta u koji-ma su bili stranci, izme|u ostalog i vojnihbaza. ““Sve sam sada vidjela u skroz drugomsvjetlu. Oko baza sam primijetila prili~anbroj kafi}a, hotela i barova sa imenima kojasu lako prepoznatljiva i laka za pamtitiAmerikancima: Marlboro, Harley-Davi d -son, Crazy Horse, Atlanta, ~ak Hooters, ivi{e puta Florida. Parkirala sam i pitalaneke od lokalaca od kada su tu ti kafi}i sa

imenima kao Las Vegas. ’Od kada su do{livojnici’, odgovorili su mi.”

U me|uvremenu, u stanici u Zenici jebilo sve vi{e slu~ajeva djevojaka koje su`rtve trgovine ljudima. ““Bosna je bila ideal-no podru~je. Trgovina ljudima razvija se po prepoznatljivom modelu: zahtijevaokruènje u kojem se de{avaju velikepromjene, kao zemlje nakon rata ili nakonpada komunizma. Onda se oslanja nao~ajne `rtve koje dovode iz siroma{nihzemalja u region koji je preplavljen stranci-ma, jer oni su ti koji imaju novac. U cijelojzemlji, javne ku}e su bile zamaskirane ukafi}e, barove i hotele koji su nicali prekono}i u blizini vojnih baza, u kojima nisu bilisamo vojnici nego na stotine uposlenikaDynCorpa — mehani~ara, osoba koji suradili u kuhinji, konsultanata, ~ista~a,inìnjera… “

U aprilu 2000. godine, Kathryn se vra}au sjedi{te UN-a i IPTF-a u Sarajevo, pono-vo potpisuju}i ugovor sa DynCorpom zajo{ jedan mandat. Ve}inu vremenaposve}uje `rtvama trgovine ljudima, radi nauspostavljanju procedura za pristup `rtva-ma, na repatrijaciji djevojaka koje su toèljele, osnivanju sigurnih ku}a… ““Jednogdana do mene je do{ao dosje u kojem suveoma detaljno opisane optu`be: diplo-matsko vozilo sa poznatim brojem regis-tarskih tablica primije}eno je ispred no}nogkluba Mouline Rouge. Osoba koja je vozilaautomobil je Amerikanac azijskog porijeklakoji je u{ao u klub i zatraìo nekolikodjevojaka za seksualne usluge. Sa detaljnimopisom, brojem tablica (koji je bilodruga~iji od obi~nog UN broja), identitetvoza~a mogao se lako utvrditi. Kako je

slu~aj implicirao na nekoga iz UN-a, prosli-jedila sam dosje lancem komande doKleina. Nakon {to ni{ta nisam ~ula vi{e odmjesec dana, dosje se odjednom ponovoukazao na mom stolu. Na koricama je sta-jala zalijepljena ceduljica na kojoj je nekorukom napisao ’Ovo je rije{eno prije neko-liko mjeseci!’ i neki inicijali kao potpis.Uzela sam dosje i odnijela ga oficiru zaljudska prava i potom razgovarala samojom nadre|enom... Ona mi je rekla davjeruje da je na ceduljici rukopis i inicijaliKlaina i da svi znaju ko je osumnji~eni, alida je slu~aj zata{kan. Predloìla mi je dasa~uvam dosje i da vidim {ta }u jo{ na}i, ilida se pripremim ako bude sli~nihslu~ajeva…” I sli~ni slu~ajevi su se po~elipojavljivati. O svakom je Kathryn urednoobavje{tavala sve u lancu komande.

Nakon nekog vremena do nje je do{aodosje u kojem se jedan Amerikanacoptuìvao za kupovinu èna u no}nomklubu “Istanbul” u Tuzli. Dosje jesadràvao i video snimke i fotografije nakojima se moglo vidjeti, i identifikovati,IPTF i SFOR osoblje koje je dolazilo u tajno}ni klub. Predmet je bio star skoro godi -nu dana, ali niko ga nije istraìo.

VEZE IPTF-ovaca SA TRGOVINOM LJUDIMA

Kathryn je nastavila raditi na slu~ajevi-ma trgovine ljudima. Lokalna policija je,umjesto gazdi, hapsila djevojke koje nisuèljele svjedo~iti pred sudovima. One kojejesu nisu imale za{titu jer na tome nije radioni IPTF niti lokalna policija. Djevojke kojesu dolazile do UN-a bile su ~esto u jakolo{em stanju, ovisne o drogama, pretu~ene,izgladnjele... U oktobru 2000. godineizvr{ena je racija u Doboju i na|en je veli-ki broj djevojaka i djevoj~ica. Ve}ina jeslu`benicima IPTF odjela za ljudska pravagovorila {ta im se de{avalo. ““Komandirstanice u Doboju, IPTF monitor iz [panije,bio je naro~ito zainteresovan za jednu 17-godi{nju djevojku. On ju je odveo u svojured da bi s njom ‘razgovarao’ i, kada ih jedrugi policajac zatekao, sjedili su dodiru-ju}i se koljenima. Komandir stanice jepoku{avao ubijediti istraìtelja IPTF-a daon li~no odveze djevojku do Sarajeva u UNsjedi{te. Naravno, to se nikada nije desilo,ali ona je u jednom trenutku priznala da imaneku vrstu ’veze’ sa komandirom. Odmahje sastavljena prijava i poslana u unutra{njeposlove IPTF-a, ali je uskoro povu~ena bezobja{njenja. Ovo je bio najve}i slu~aj kojismo dokumentirali u kojem se impliciralona u~e{}e IPTF slu`benika…” Ostaledjevojke su opisale druge pripadnike IPTF-a,nekima spomenuli i imena. Bolkovac jetraìla istragu, napisala izvje{taj i dostavilaga glavnim osobama Misije. No, ponovonije bilo istrage. “JJednostavno nisam mogla



ZATAŠKIVANI SLUČAJEVI: Jedna velika racija, uPrijedoru, ukazala je na ozbiljne prekršaje tamošnjihpripadnika IPTF-a, njihove veze sa lokalnom mafijom iuključenost u trgovinu ljudima

��

KRIMINAL, KORUPCIJA, TRGOVINA LJUDIMAPostojali su dokazi na temelju kojih su se u BiH trebali hapsiti ~lanovi lokalne policajce ali i IPTF-a koji su uzimali mito od mafije i silovali `rtve trgovine ljudima

KRIMINAL, KORUPCIJA, TRGOVINA LJUDIMAPostojali su dokazi na temelju kojih su se u BiH trebali hapsiti ~lanovi lokalne policajce ali i IPTF-a koji su uzimali mito od mafije i silovali `rtve trgovine ljudima

to pustiti samo tako - ~injenice su bileubita~ne: imali smo monitora iz jedne odIPTF stanica koji je imao neprimjerenuvezu sa `rtvom trgovine: imali smo neko-liko imena i opisa, vrlo detaljnjih, koji suimplicirali na druge IPTF pripadnike, a zakoje su `rtve govorile da su bili redovnemu{terije. Imali smo dokaze da uhapsimolokalne policajce i ~lanove IPTF-a koji suuzimali mito od mafije i silovali `rtvetrgovine…” Nespremna da odustane,Kathryn je poslala email na 50 adresaunutar UN-a i IPTF-a, izme|u ostalog svimnadre|enim, uklju~uju}i i Kleina.

VIDEO O SILOVANJU DJEVOJÎCE U BOSNI

“Odlu~ila sam se na to jer sve drugo {tosam poku{ala nije uspjelo.” U emailu jedetaljno opisala {ta zna~i trgovina ljudima,kako su `rtve privu~ene oglasima za posaou inostranstvu, kako su krijum~arene prekogranica, tjerane da rade kao prostitutke,zlostavljane na razne na~ine… ““Napisalasam: èlim da se zahvalim svim onim poli-cajcima i civilnom osoblju koji su pomagaliu repatrijaciji ovih èna od kada je po~eotaj program. Za one od vas koji jo{ uvijekzovu ove ène i djevoj~ice prostitutkama,mo`da bi jednostavna definicija moglapomo}i. Prostitutka je neko ko slobodnomvoljom prodaje svoje tijelo za seksualneusluge, ko je slobodan da to prekine kadaèli ili kaè ne kome èli (legalno). Trgovacljudima je neko ko kupuje, prodaje, trans-portuje, drì u ropstvu ili prisiljava osobuda se prostitui{e unutar ili preko granicadràva, regija, kantona, op{tina, radi svojematerijalne dobiti (ilegalno): `rtva trgovine— naj~e{}e ène i djeca koje neki od vasnazivaju prostitutkama.” Ovaj email zna~ioje po~etak kraja njenog boravka u Bosni.

Pomo}i joj je poku{avala Madelain Rees,koja je ~ak od Klaina li~no traìla da seuklju~i u cijeli slu~aj, {to je ovaj odbio, tepo~eo lobirati da i Rees bude otpu{tena.

U me|uvremenu jo{ jedna velika racija,ovaj put u Prijedoru, ukazala je na ozbiljneprekr{aje tamo{njih pripadnika IPTF-a, nji-hove veze sa lokalnom mafijom iuklju~enost u trgovinu ljudima. Ovaj put,od identifikovanih 25 pripadnika IPTF-a,{est je ipak poslano ku}i prije nego se nji-hov mandat zavr{io. Djevojke, njih 34 kojesu prona|ene, su upu}ene autobusom kaSarajevu, ali nijedna nije nikada do{la. Islu~aj je zaboravljen. Klain je nedugonakon cijelog skandala izdao saop}enje zamedije negiraju}i ulogu IPTF-a.

Istovremeno, BBen Johnston, jo{ jedanuposlenik DynCorpa, mehani~ar sa bazomu Tuzli, prijavio je kako njegove kolegeu~estvuju u trgovini oru`jem i ènama, tekako kupuju djevoj~ice od 12 do 15 godina,siluju ih i preprodaju. Prijava je sadràvalai video snimak JJohna Hirtza, tako|er

uposlenika DynCorpa, kako siluje dje-v oj~icu. Hirtz je sam napravio snimak ipokazivao ga drugim mehani~arima u bazi.Sve to nije bilo dovoljno za ozbiljnuistragu, ali jeste da Johnston izgubi posao.Hirtz, kao i jo{ nekoliko pripadnika, jed-nostavno su vra}eni ku}i.

U me|uvremenu, Kathryn je premje -{tena u Vi{egrad, nagovije{teno joj je da biuskoro mogla ostati bez posla. Ipak, nijeèljela prestati govoriti o svemu {to jeotkrila, a u tome joj je pomagala i MadelainRees, koja je uskoro uklju~ila HumanRights Watch i medije. Jedina Kleinovareakcija je bila da je pokrenuo niz akcijakojima je èlio pokazati kako se IPTF boriprotiv trgovine ljudima, ali one seuglavnom zavr{avale na hap{enju malogbroja vlasnika barova, koji su brzoosloba|ani, i djevojaka koja su netragomnestajale bez svjedo~enja. Kathryn jeotpu{tena u aprilu 2001. godine uz obraz-loènje da je falsifikovala obrazac o brojuradnih sati. No, ni to je nije zaustavilo. Popovratku ku}i, po~inje pravnu bitku saDynCorpom. Tokom su|enja, koje se odvi-jalo u Velikoj Britaniji, u sudnici su sesmjenjivali svjedoci koji su govorili o nele-galnim radnjama unutar UN-a u Bosni.Kathryn je prodo~ila i niz dokumenata kakobi dokazala sve svoje tvrdnje. Slu~aj jedobila a DynCorpu je nare|eno da jojisplati 173.000 dolara na ime od{tete. Iakose nadala da to zna~i i kraj njihovime|unarodnih ugovora, to nije bilo tako.Kako navodi u knjizi, DynCorp je i daljevezan ugovorom za vladu SAD-a i obavljaiste ili sli~ne poslove {irom svijeta. �

(Dijelove knjige prenosimo uz odobrenje izdava~ke ku}e

Palgrave Macmillan i autorice)



ZLOČIN BEZ KAZNE:Ben Johnston, još jedanuposlenik DynCorpa,mehaničar sa bazom uTuzli, prijavio je kako nje-gove kolege učestvuju utrgovini oružjem i ženama,te kako kupuju djevojčiceod 12 do 15 godina, silujuih i preprodaju

�

Prijeratni nastavnik geogra fije/ ze -mljopisa, ratni zamjenik komandirapolicijske stanice Jezero kod Jajca i

aktuelni direktor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) MMirko Luji} nastoji,pri tome ne biraju}i sredstva, osiguratisaglasnost Vije}a ministara BiH na prijed-log Pravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji SIPA-e. U tome mu nemalupodr{ku pruàju njegovi partijski suborci izSNSD-a NNikola [piri}, predsjedavaju}iVije}a ministara, i SSredoje Novi}, ministarcivilnih poslova, uz dobrodo{ao pritisakHDZ-ovih uzdanica u Vije}u ministara BiHBari{e ôlaka, ministra pravde, i DDraganaVranki}a, ministra finansija i trezora.

Naime, prijedlog Pravilnika o unu -tra{njoj organizaciji i sistematizacijiSIPA-e ra|en je u strogoj konspira -

ciji i u skladu sa zahtjevima Luji}a, odnos-no èljama njegovih mentora iz BanjeLuke. S obzirom na gotovo (i)legalan radMirka Luji}a i njemu odanih kadrova,niko u SIPA-i nije uop{te upoznat sa pri-jedlogom Pravilnika. Me|utim, uprkos sil-noj tajnosti, uspjeli smo do}i do informa-cije da je cilj prijedloga Pravilnika da se izSIPA-inog Odjela unutra{nje kontrole, na~ijem ~elu je profesionalno impotentniMirza Li{inovi}, organizaciona jedinica zabezbjednosne provjere kandidata zanajvi{e dràvne pozicije i pozicije udràvnim policijskim agencijama, disloci-ra u kabinet Mirka Luji}a i stavi, po èljinjegovih mentora, pod punu kontrolunjega, odnosno SNSD-a!

Drugi cilj prijedloga Pravilnika je orga-nizaciono formiranje novih i okrupn-javanje nekih ve} postoje}ih jedinica

radi ukidanja brojnih pozicija i rukovodnihmijesta na kojima su trenutno raspore|enikadrovi iz reda bo{nja~kog naro da.Prijedlog Pravilnika je, prema informacija-ma kojima raspolaèmo, nai{ao na nega-tivne reakcije u doma}im stru~nim krugov-ima, ali i kod predstavnika me|una-rodne zajednice u BiH. Navodno, Vije}eministara BiH ne}e odobriti prijedlogPravilnika o unutra{njoj organizaciji i sis-

tematizaciji SIPA-e. Ovo je, nakon neza-konite smjene DDragana Luka~a, najdirekt-niji i najdrskiji napad Luji}a na ovu va`nuinstituciju za provo|enje zakona u BiH, a sa

ciljem njenog daljnjeg profesionalnog de-vastiranja i za{tite SNSD-ovog kriminalnoglegla na ~elu sa Miloradom Dodikom odzakonskog procesuiranja! �

SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011. 27

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji SIPA-e, po nalogu Lujića,

priprema se u strogoj konspiraciji

Mirko Lujić priprema diverzantski napad na SIPA-u

ODANI VOJNIK PARTIJE

Direktor SIPA-e Mirko Luji} novom

sistematizacijom èli ovu policijsku agenciju

staviti pod punu kontrolu SNSD-a


NASTANAK I KRAH MI[KOVI]EVOG CARSTVA

Srbijanski tajkun Miroslav Mišković, koji je za vrijeme Slobodana Miloševićaoprao najviše državnih para preko off-shore kompanija na Kipru, već dvije decenije koristi istu formulu za lično bogaćanje i izgradnju poslovne imperijenajveće u regionu; naš list ekskluzivno otkriva koje su kompanije u sastavuposlovnog carstva Miroslava Miškovića u Bosni i Hercegovini vrijednog desetinemiliona eura koje je stekao preko off-shore kompanija u Belizeu i na DjevičanskimOstrvima, i analizira da li se raspada ekonomska imperija najbogatijeg inajmoćnijeg tajkuna u Srbiji

UNOSNI BIZNIS U BiHMilorad Dodik omogu}io je MiroslavuMi{kovi}u da u RS-u kupi imovinu vrijednu oko 200 miliona KM preko kiparskih off-shore firmi, ~ime je izbjegao pla}anje poreza dr`avi

UNOSNI BIZNIS U BiHMilorad Dodik omogu}io je MiroslavuMi{kovi}u da u RS-u kupi imovinu vrijednu oko 200 miliona KM preko kiparskih off-shore firmi, ~ime je izbjegao pla}anje poreza dr`avi

Predsjednik i premijer RepublikeSrpske MMilorad Dodik i AAleks-a ndar Dòmbi} bili su pro{le ned-jelje u Beogradu na proslavidvadesetogodi{njice Delta holdin-

ga, poslovnog carstva MMiroslavaMi{kovi}a. U eufori~nom raspoloènjupala su obe}anja da }e najve}i srbijanskitajkun u narednom periodu uloìti nekolikomiliona eura u privredu Republike Srpske,

a predsjednik RS-a je naglasio da su vrataVlade RS-a otvorena za sve planove tekompanije.

“Poslovna ekspanzija Delta holdingao~ekuje se u Republici Srpskoj, gdje zauzi -ma zna~ajno mjesto u poslovnom svijetu.To je za nas veoma vaàn privredni subjekt.Dobri odnosi koje imaju RS i ova kompani-ja sigurna je garancija za nova ulaganja,kao {to je izgradnja tr`nog centra u BanjojLuci. Znamo da su rije{ili problem lokacijei sada se trebaju pripremiti za izgradnju”,rekao je na sve~anosti povodom godi{njicenajve}e srbijanske kompanije MiloradDodik. On je podsjetio kako “Delta“zapo{ljava vi{e od 1.100 radnika u RS-u iostvaruje promet od skoro 200 miliona KMgodi{nje.

Miroslav Mi{kovi} otkrio je da je “Delta”dostigla ukupan prihod od dvije do tri mili-jarde eura i postala najve}a kompanija uSrbiji i peta u jadranskom regionu. A napitanje kako je to uspjela, odgovorio je:“[ta stoji iza tih na{ih uspeha? Ja mislim -

jedna ispravna kadrovska politika, politikau kojoj smo primali mlade ljude…”

PRANJE PARA PREKO BELIZEAOvim nemu{tim odgovorom Mi{kovi}

je obmanuo ne samo prisutne goste jersvakom iole upu}enijem gra|aninu uregionu jasno je da Mi{kovi} nije uspiozbog toga {to se njegovi “mladi lavovi” bilibolji od ostalih. Mi{kovi} se obogatio u vri-jeme SSlobodana Milo{evi}a, kada je Srbijabila pod sankcijama, ali njegova poslovnaimperija je enormno narasla tek poslijepetooktobarskih demokratskih promjena,

ta~nije od 2003. godine kada je u Srbiji navlasti bio VVojislav Ko{tunica.

Mi{kovi} je prema nalazima Narodnebanke Srbije u posljednje dvije godinenekontrolisano kupovao imovinu na pros-toru Srbije i Bosne i Hercegovine i premaanaliti~arima NBS-a ukupan bankarski dugi hipoteke “Delte holdinga” iznose nev-jerovatnih milijardu eura. Nacionalnabanka Srbije tako|e je u{la u trag da jeMi{kovi} preko Belizea i Djevi~anskihOstrva oprao nekoliko stotina miliona eurakoriste}i poslovne partnere u BiH i Srbiji.

Centar za istraìva~ko novinarstvoSrbije (CINS) i Organized Crime andCorruption Reporting Project (OCCRP)otkrili su off-shore kompaniju VanityInternational Corporation nepoznatog vlas-nika iz Belizea, koja je preko “k}erki firmi“za ne{to vi{e od godinu dana kupila u Srbijipreduze}a sa vrijednim nekretninama zanajmanje 40 miliona eura. Prema poslovnojdokumentaciji, u svim kupovinamaovla{tena lica za stupanje u posjed bili su

menadèri preduze}a “Delta Real Estate”Miroslava Mi{kovi}a. Sva kupljena pre-duze}a u vrlo kratkom roku su prereg-istrovana na lokacije u vlasni{tvu “Delte“, ana klju~ne pozicije su postavljenimenadèri “Delta holdinga“. U zapisnikusa skup{tine akcionara jednog Deltinog pre-duze}a stoji da je ono ~ak garantovalo svo-jom imovinom za bankarsku pozajmicu zapreduze}e u vlasni{tvu Vanityja. U Bosni iHercegovini, “Delta” i “Vanity” su zajednoosnovale jedno, a u Srbiji kupili drugo pre-duze}e. Kupljena preduze}a imaju nekret-nine u Beogradu, Ni{u i Novom Pazaru. Jo{


DVIJE DECENIJE NAJVE]IH POSLOVNIH PREVARA

Pi{e: MIRHA DEDI]

NAJVE]I TAJKUN U REGIJIMIROSLAV MI[KOVI] DU@ANBANKAMA MILIJARDU EURA

Miroslav Mi{kovi} je koristioposlovne partnere u Sarajevu, BanjojLuci, Novom Pazaru, Beogradu kakobi tajno kupovao imovinu vrijednunekoliko stotina miliona eura

��

jedna off-shore kompanija, Right StartTechnology Ltd.”, koja je vlasnik akcija ubar {est preduze}a zajedno sa “Deltom”,pozajmila je “Vanityju” 6,3 miliona euratokom perioda u kojem je “Vanity” kupo-vao u Srbiji i BiH, svjedo~i dokumentacijaiz Belizea i Centralni registar za hartije odvrijednosti u Beogradu.

Preplitanje poslova “Vanity Internati -onal Corporation” i “Delte” vrlo je komp-likovano razjasniti u jednom novinskomtekstu. No, krenimo redom.

Svaki gra|anin sa 3.000 dolara moè dapozove advokatsku kancelariju na Belizeukoja }e registrovati off-shore kompaniju sara~unom u tamo{njoj banci. Na web saj-tovima kancelarije i agencije mogu sepro~itati informacije kako kompanijaBelizeu ne}e pla}ati nikakve poreze, ne}eizvje{tavati o zavr{nim ra~unima i nikone}e saznati ko je vlasnik ili kako poslujepreduze}e, ~ak ni istra`ni organi, zbog toga{to Belize nema potpisane sporazume o

razmjeni tih informacija ni sa jednomzemljom na svijetu. Grupa dvadesetnajrazvijenijih zemalja svijeta ozna~ila jeBelize kao jednu od pet dràva u kojima sepere najvi{e prljavog novca na svijetu.Pro{le godine, britanski “Guardian“ jepisao da se Belize nalazi pred sankcijamazbog neaùrnosti u pokretanju postupka zapotpisivanje me|unarodnih sporazuma orazmjeni informacija o oporezivom novcusa drugim zemljama svijeta.

Na osnovu bliske poslovne povezanosti“Delte” i “Vanityja” pretpostavlja se da jeMiroslav Mi{kovi} preko advokatskekancelarije Argueles & Company, u janu-aru 2007. godine, registrovao preduze}e“Vanity International Corporation“. Pravivlasnik je, shodno zakonima Belizea,nepoznat.

MI[KOVI]EV SAND@AKLIJA OD POVJERENJA

Mjesec dana kasnije u Novom Pazaru,]erim [emsovi}, jedan od nave}ihsandà~kih biznismena, vlasnik tr`nog cen-tra Samald comerc osnovao je preduze}eFexiko d.o.o. i prebacio na njega svoj tr`nicentar, ~ija se vrijednost procjenjuje na okotri miliona eura. Tri mjeseca kasnije,“Fexiko“ je prodat. Podaci Agencije zaprivredne registre pokazuju da je “Fexiko“prodat preduze}u “Vanity InternationalCorporation“ sa Belizea, a ne nekom odpreduze}a Miroslava Mi{kovi}a, regi -

strovanih u Srbiji. [emsovi}a iz NovogPazara smatraju najbogatijim biznismenomu ovom gradu, a zapravo niko ne zna da jeon fiktivni kupac, a stvarni vlasnik imovinekoja se za njega veè je zapravo MiroslavMi{kovi}. îm je “Vanity“ kupio “Fexiko“,preduze}e je preba~eno u “Deltinu“ zgraduu Beogradu, a na klju~ne pozicije supostavljeni menadèri “Delte“. Premapodacima Agencije za privredne registre,“Fexiko“, kao ni sve ostale firme koje jekupio “Vanity“ u Srbiji, nema stalnozaposlenih.

Tako je po~ela invazija kupovinenekretnina kompanije “Vanity InternationalCorporation“ u Srbiji i Bosni i Hercegovini.Dokumentacija iz Belizea, sa Kipra iBritanskih Djevi~anskih Ostrva, iz Srbije iBosne i Hercegovina pokazuje kako sunakon svake transakcije kupljena preduze}apreregistrovana na adrese objekata u vlas-ni{tvu “Delte“, a menadèri Mi{kovi}evihkompanija bili imenovani na klju~ne pozi-cije firmi.

“Vanity” je do{ao do vlasni{tva nad fir-mom Gelder na sli~an na~in kao i u slu~aju“Fexika”. Prema registru privrednihdru{tava i zemlji{nim knjigama, kontro-verzni srbijanski biznismen PPredragRankovi} Peconi je preko svog preduze}aInvej d.o.o. u Beogradu kupio propaliPamu~ni kombinat na 3,7 hektara zemlje uzDunav, u sredi{tu Beograda. Kupio ga je uaugustu 2006. od kompanije Astra simit

pod kontrolom BBogoljuba Kari}a, koji jenapustio Srbiju {est mjeseci ranije kada jeprotiv njega srbijansko tuìla{tvo podnijelodvije krivi~ne prijave. U januaru 2007.,“Invej” je prodao 50 posto svog udjela u“Pamu~nom kombinatu” tada{njoj “DeltiM” za 15,2 miliona eura, a ostatak“Vanityju” tri mjeseca kasnije, za 7,3 mili -ona eura, odnosno upola manje nego {to jepla}ena prva polovina akcija. Procjenaukupne vrijednosti nekretnina “Pamu~nogkombinata”, koju je napravio nezavisnivje{tak i kakva je obavezna u ovakvimtransakcijama, iznosila je 11,1 milion eura.Zemlji{te “Pamu~nog kombinata” segrani~i sa ”Lukom Beograd” koja je u vlas-ni{tvu Miroslava Mi{kovi}a i MMilana Beka.Kao i u drugim slu~ajevima, odmah poobavljenoj transakciji, sjedi{te “Geldera” jepreba~eno na adresu “Delta holdinga”, a naklju~ne pozicije postavljeni su zaposleni iz“Delte”. Akcije “Vanityja” su 2008. godinestavljene pod kontrolu advokata OOlegaEzova koji je radio za advokatsku kancela-riju Neocleuos sa Kipra, ~ije usluge koristii mati~na kompanija Miroslava Mi{kovi}a,Hemslade Trade Limited.

Godinu dana nakon {to je pre{ao u vlas-ni{tvo “Vanityja”, “Fexiko” je kupio dvapreduze}a — Komren d.o.o. i Bel investmentd.o.o. Tako je sredinom 2008. od firmeRevizorska ku}a-Auditor vlasnika ZZorana]erkovi}a kupio sto posto udjela u“Komrenu’’ za 3.125.442 eura i tako do{aou posjed ne{to manje od dva i po hektarazemlje u ni{kom predgra|u Donji Komren.Zatim je NNata{a Erakovi}, suvlasnica isterevizorske ku}e, “Fexiku” po~etkom istegodine prodala firmu sa ne{to ispod 11,5hektara zemlji{ta, u istom dijelu Ni{a.Cijena je bila 13.768.300 eura. Ukupnapovr{ina zemlji{ta do kojeg je do{ao



U ŠOPING KOD MIŠKOVIĆA: Prema dokumentaciji dokoje je naš list došao, Miškovićeva imovina u BiH vrijedna je oko 200 miliona KM, samo tržni centriširom BiH vrijede oko stotinu miliona KM

KOLIKO SU RADONÎ] IMI[KOVI] OPRALI

NOVCA PREKO BELIZEA Fahrudin Radon~i}, vlasnik

“Avaza“, i Miroslav Mi{kovi}imali su zajedni~ku kompaniju

“Prezident nekretnine“

KOLIKO SU RADONÎ] IMI[KOVI] OPRALI

NOVCA PREKO BELIZEA Fahrudin Radon~i}, vlasnik

“Avaza“, i Miroslav Mi{kovi}imali su zajedni~ku kompaniju

“Prezident nekretnine“

�

Foto: Milutin Stoj~evi}

“Fexiko” u Ni{u je malo manja od 14 hek-tara. U nezavisnim vje{ta~enjima, ukupnavrijednost ovog zemlji{ta procijenjena je na16.351.300 eura, a “Fexiko” je za oba pre-duze}a platio 16.911.742 eura. Kako je “Fexiko” u potpunom vlasni{tvu“Vanityja”, tako je “Vanity” postao novivlasnik pa{njaka na obodima industrijskezone pored ni{kog aerodroma.

DELTINE MILIONSKE POZAJMICENeposredno prije nego {to je “Fexiko”

kupio dva ni{ka preduze}a i postao vlasniknjihovog zemlji{ta, njegova mati~na kom-panija, “Vanity”, dobila je u istom danupozajmice od dvije kompanije sa BritanskihDevi~anskih Ostrva i iz Belizea. “RightStart Technologies Ltd.” s Belizea je pozaj -mio “Vanityju” 6.315.000 eura, a KordellInvestments Corporation 2.650.000 eura. Sadruge strane, Right Start Technology je uSrbiji osnovao preduze}e Latium d.o.o.,koje je akcionar u {est srpskih preduze}akoja je privatizovala “Delta”.

Sarajevska poslovna dokumentacijapokazuje kako je tokom 2007. godineMi{kovi} preko “Delta M”, a kasnije “Delta

Real Estatea” u{ao u posao sa FFahrudinomRadon~i}em, vlasnikom Dnevnog avaza.

Mi{kovi} i Radon~i} su potpisali ugo-vor o osnivanju “Prezident nekretnina” ujunu 2007., a ugovor je mijenjan u jo{ dvanavrata nakon toga. Prema registracijizavedenoj u Sarajevu, u februaru 2008.,“Delta Real Estate” je posjedovala pedesetprocenata preduze}a, Radoni~i}ev “Avaz”25 posto, a jo{ 25 posto — “VanityInternational Corporation“. Dokumentacijapokazuje da su “Prezident nekretnine”kupovale zemlju u Banjoj Luci, a preduze}eje u medijima povezivano i sa izgradnjomposlovno-stambenog objekta u Tuzli.

“Prezident nekretnine” su jedini aspekt“Vanitijevog” poslovanja na Balkanu koji jepostao medijski javan. Uprkos pompi imedijskoj buci s kojom su poslovi u BiHzapo~eti, Radoni~i} je pro{le godine, dok sepripremao da iza|e na izbore, prodao svojudio u “Prezident nekretninama”, ali je prijetoga odlu~no branio Miroslava Mi{kovi}a umedijima. Po poslovnim registrima, “Prezi -dent nekretnine” su se preselile u BanjuLuku, a vlasnici kompanije su sada “DeltaReal Estate” i “Vanity International”.


DVIJE DECENIJE NAJVE]IH POSLOVNIH PREVARA

Miroslav Mi{kovi} je u posljednje dvije decenije neometano,zahvaljuju}i bliskosti sa srbijanskim reìmima, kupovao i prodavao,bogatio se i to ~ini i danas. Mi{kovi} je danas svakako najbogatiji~ovjek na prostoru ex-Jugoslavije. Ro|en je 1945. u seluBo{njanu, op{tina Varvarin. Zavr{io je Ekonomski fakultet. Radioje u nekada{njoj “Jugobanci” u Kru{evcu, a 1987. imenovan je zageneralnog direktora HI @upa, tako|e u Kru{evcu, gde je do tadabio pomo}nik generalnog direktora za finansije.

Mi{kovi} je svoju imperiju stvorio novcem Milo{evi}eve dràve.Upu}eni tvrde da mo`da upravo u tome leì odgovor na enigmu onestalom Milo{evi}evom novcu, koji nakon Petog oktobra nijeprona|en ni uz pomo} Interpola. Pouzdani izvori smatraju da su stim ra~unali i oni koji su kidnapovali Mi{kovi}a 2001. godine, pri-padnici Jedinice za specijalne operacije, koja je svoje policijskelegitimacije zloupotrebljavala i “unutar porodice”. O otmiciMiroslava Mi{kovi}a i danas se malo zna. U prolje}e 2001. godine,od strane pripadnika Zemunskog klana, Mi{kovi} je otet po naloguDu{ana Spasojevi}a i Mileta Lukovi}a Kuma, a uz asistencijuMilorada Ulemeka Legije. Cijena njegovog “otkupa” bila jeekspresno pla}ena. Rije~ je o sumi od sedam miliona maraka!

Koji su razlozi njegove otmice i tako visoko pla}ene “otkupnine”postaje jasnije ako se ima u vidu da je Mi{kovi} imao neizmireneobaveze prema JSO, koja je obezbje|ivala Mi{kovi}evu eksploata -ciju {umske gra|e iz sremsko-baranjske oblasti tokom jeseni 1995.godine. Istu gra|u Mi{kovi} je izvozio u Gr~ku. U prethodnomdogovoru oko dobiti vezane za tu gra|u u~estvovali su RadovanStoji~i} Badà i @eljko Ra`natovi} Arkan. Kako je dogovor bioprekr{en, a Mi{kovi} “zaboravio” da plati “partnerima”, do{lo je dootmice nakon koje je pla}eno pomenutih sedam miliona maraka.

Munjeviti uspon imperije Mi{kovi} po~inje 1993. godine u vri-jeme visoke inflacije i hiperinflacije. Od Narodne banke Jugoslavije

Mi{kovi}eva banka je otkupljivala devizna sredstva parama iz pri-marne emisije. Zarada je bila zastra{uju}e visoka.

Ipak, glavno bogatstvo Mi{kovi} je stekao nakon 5. oktobra.Pojavio se s nizom velikih, dobrih i uspje{nih firmi. Preuzeo je zas-tupni{tvo “Fijata” i “Alfa Romea”. Po~eo je da gradi fabrikudeterdènata u Zrenjaninu. Onda je stvorio svoju banku, jednu odrijetkih koja je uìvala povjerenje Narodne banke Srbije i najzad, unjegovoj poslovnoj imperiji pojavio se sistem “Maxi”. Nakon padaMilo{evi}a svaka vlada davala je Mi{kovi}u privligije, omogu}ilamu da bude monopolista, u~inila ga toliko mo}nim da se niko nijeusu|ivao da od njega sudski traì naplatu duga, a on je mnogimajako mnogo dugovao, a i sad duguje. �

TAJKUN S OKUSOM POLITIKE

Miškovića su podržavali Milošević, Ðinđić, Koštunica i Tadić

��

POKROVITELJSTVO DR@AVE Boris Tadi}, srbijanski predsjednik, i Miroslav Mi{kovi}, vlasnik “Delte holdinga”

POKROVITELJSTVO DR@AVE Boris Tadi}, srbijanski predsjednik, i Miroslav Mi{kovi}, vlasnik “Delte holdinga”

RAJ ZA LOV U MUTNOM Mi{kovi}eve firme registrovane su u Belizeu,na Djevi~anskim ostrvima i Kipru

Prema dokumentaciji do koje je na{ listdo{ao, Mi{kovi}eva imovina u BiH vrijed-na je oko dvjesto miliona maraka.

MI[KOVI]EVA OKUPACIJA BiHPosljednja Mi{kovi}eva investicija u

BiH bila je kupovina robne ku}e Boska uBanjoj Luci, koju je platio tri miliona eura.Naime, “Delta Real Estate” u vlasni{tvuMiroslava Mi{kovi}a i grupa Zekstra kupilisu 58,52 posto dràvnog kapitala Robneku}e Boska. Upu}eni izvori tvrde da jesuvlasnik Zekstre Milorad Dodik, {to govo -ri da je aktuelni predsjednik RS-a ujedno isuvlasnik Boske. Ta~no prije dvije godine“Delta Maksi” je od BBratislava Pidùlekupila lanac tr`nih centara Market 99 plus uHercegovini. Kupuju}i od Pidùle devettr`nih centara u Trebinju, Bile}i, Nevesinjui Ljubinju, Mi{kovi} je ovim trgovinskimlancem pokrio cijelu Hercegovinu. Ina~e“Delta Maxi d.o.o.” Banja Luka bio je reg-istrovan pod nazivom Tropik Maloprodajad.o.o. Banja Luka. Nakon nekoliko status-nih promjena firme, sjedi{ta, osniva~a idopune djelatnosti sredinom 2008. godinenastaje “Delta Maxi d.o.o.” Banja Luka ~iji jevlasnik “Delta Maxi” iz Beograda. Me|utim,u Agenciji za privredne register Srbije“Delta Maxi” je u vlasni{tvu Hemslade tradinglimited iz Nikozije na Kipru. U BiH ima 13tr`nih centara “Delta Maxija”, u BanjojLuci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Jajcu,Prnjavoru, Br~kom, Bosanskom Brodu iNovom Gradu. Mi{kovi} je prije dvijegodine kupio i trgovinski lanac C market izBanje Luke i kioske Oslobo|enja iz BanjeLuke i preregistrovao ih na firmu “DeltaMaxi”. Kupovina Oslobo|enja je tako|ei{la preko firme k}erke off-shore kompani-je Hemslade Trading Limiteda sa Kipra.Kompanija Hemslade Trading Limited izNikozije je preko “Delta Maxija” vlasnikslijede}ih firmi u Bosni i Hercegovini:“Prezident nekretnina” u Banjoj Luci, fab-rike namje{taja Standard u Sarajevu, pro-davnice namje{taja Top meblo u Sarajevu.Zatim kompanije Delta agrar iz Lakta{akoja se bavi spoljnotrgovinskim prometom,Yuhor company iz Banja Luke koja trgujemesom i proizvodima od mesa. UMi{kovi}evom vlasni{tvu je i firma DeltaReal Estate iz Banja Luke koja trgujenekretninama. Mi{kovi} je u BiH prekoKipra kupio i firmu Darta trgovina, koja sebavi trgovinom na veliko hranom i pi}em,tu je i firma Delta sport u Banjoj Luci,zatim sarajevska firma Consule za trgovinuna veliko, restoran Softa u centru Sarajeva iJugohemija u Lakta{ima koja se bavitrgovinom hemijskih proizvoda. Prije neko-liko mjeseci Mi{kovi} je u Isto~nomSarajevu otvorio veliki tr`ni centar Tempo,ali tu nije kraj njegovim poslovnim ambici-jama vezanim za BiH. Iz “Delta Holdinga”

tvrde da }e 50 posto prihoda od prodajetrgovinskog lanca “Delta Maxi” belgijskoj“Delez grupi” biti utro{eno u izgradnju{oping molova u Banjoj Luci i Beogradu.Za tu investiciju navodno je namijenjenooko 90 miliona eura. Na proslavi povodomdvaeset godina postojanja “Delte” iznesenesu informacije da bi ova kompanija do2015. godine mogla da finansira 400 mil-iona eura u {est {oping molova, od kojih bise jedan nalazio u Sarajevu. Trebanapomenuti da je Mi{kovi}eva kupovinanekretnina u BiH koja je i{la preko kiparskefirme imala za cilj nepla}anje poreza BiH.To Mi{kovi} nije mogao izvesti da nijeimao svesrdnu pomo} Milorada Dodika.

Izvor iz “Delte” tvrdi da suMi{kovi}eva preduze}a kupovala nekret-nine i druga preduze}a “stihijski”, bezplana, samo zato {to su bila u poziciji da ihkupe. Na kraju, ukupan bankarski dug ihipoteke “Delte” i ostalih kompanija kojesu formalno povezane sa Mi{kovi}em,stvoren, izme|u ostalog i kreditima i zaj-

movima za kupovinu nekretnina, dosegli sumilijardu eura, prema analizi koju je proveoMiroslav Zdravkovi}, analiti~ar Narodnebanke Srbije. Zdravkovi} tvrdi da je toiznos duga zasnovan na njegovoj analizisvih finansijskih izve{taja i zavr{nihobra~una preduze}a u vezi sa “Deltom”,koji su zavedeni u Agenciji za privredneregistre.

Me|utim, mreà kompanija koja izvireiz “Vanityja” i sa Belizea je nevjerovatnokompleksna. Neki analiti~ari tvrde da jeMi{kovi}eva mreà off-shore kompanijazapravo legalna. Drugi, uklju~uju}i i~lanove Antimonopolske komisije, procje-njuju da su kompanije prekr{ile zakone.Naime, skrivanjem da je pravi vlasnik mno-gobrojnih kompanija, Mi{kovi} izbjegavaantimonopolske zakone. VVerica Bra} izSavjeta za borbu protiv korupcije je drugumreù transakcija koju je ranije otkrilaistraga o monopolskom poloàju Mi{ -kovi}eve kompanije, kao i ovu oko“Vanityja” nazvala “klasi~nim primjerimapranja novca”.

“On prosto ne èli da iko u Srbiji zna daon poseduje sve te kompanije”, kaè DDijanaMarkovi}-Bajalovi}, biv{a predsjednicaAnti-monopolske komisije. Izvor iz“Delte” tvrdi da postoji jo{ preko sto kom-panija kojima se upravlja iz “Delte” a nisuregistrovane na nju. Me|utim, ~injenica jeda je Mi{kovi} upao u du`ni~ku krizu i da}e u narednom periodu morati da rasproda-je svoje poslovno carstvo. Da se Mi{kovi}zaista nalazi u velikoj finasijskoj krizi,nedavno je za na{ list potvrdio i jedan odsaradnika DDarka [ari}a koji je kazao da seMi{kovi} kod njega zaduìo za pet milionaeura. �



TEMPO, POSLJEDNJAMIŠKOVIĆEVA INVESTICIJA U BiH: Tržni centar „Tempo“ uIstočnom Sarajevu koji seprostire na 8.000 kvadratnih metaraMiškovića je koštao 10miliona maraka

�

MI[KOVI] SA SVOJIM SARADNICAMA Miroslav Mi{kovi} i Aleksandra Boji}, {efica Odjela za odnose sa javno{}u Delta holdingaMI[KOVI] SA SVOJIM SARADNICAMA Miroslav Mi{kovi} i Aleksandra Boji}, {efica Odjela za odnose sa javno{}u Delta holdinga

Una{oj javnosti ~este su polemike omje{ovitim brakovima. O tomekoliko supru`nici gube od svogidentiteta, odgoja djece i sli~no.Kad je rije~ o religijskim

tuma~enjima sklapanja mje{ovitih brakova,primjetno je da su i religije, kao uostalom idru{tvo u cjelini, vi{e prilago|ene mu{karci-ma, kojima se i u sklapanju mje{ovitihbrakova po {erijatskom pravu daje ve}a slo-boda nego ènama vjernicama. Bar tamogdje su takvi brakovi dopu{teni. U BiH nijetakav slu~aj. O ovoj vje~ito intrigantnoj temirazgovarali smo sa profesorom MMustafomHasanijem, koji je nedavno doktorirao uSarajevu o temi “Tuma~enje i primjenanormi {erijatskog prava o mje{ovitimbrakovima u periodu 1930. - 1940. godine“.

� Nedavno ste na Fakultetu islamskihnauka odbranili doktorsku tezu Tuma~enjei primjena normi {erijatskog prava omje{ovitim brakovima u Bosni Hercegoviniu periodu 1930. - 1940. godine. Moète linas ukratko uvesti u temu svog doktorata?

Cilj moga rada je bio da, s obzirom naperiod od deset godine koje sam postaviokao vremenski okvir istraìvanja, anali -ziram odnos temeljnih vjerskih institucija,Vrhovnog {erijatskog suda u Sarajevu iIslamske vjerske zajednice KraljevineJugoslavije prema problemu mje{ovitihbrakova, zatim kako je ulema toga vremenatuma~ila ove propise u kontekstu tada{njihdru{tvenih odnosa, koliko je u {tampi,


PROFESOR MUSTAFA HASANI

Razgovarala: NA\A BEGOVI]

Profesor Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu MUSTAFA HASANI prošlog jemjeseca odbranio doktorsku disertaciju o temi vjerskog i pravnog statusa

mješovitih brakova u nekadašnjoj Jugoslaviji; u razgovoru sa našom suradnicomprofesor Hasani pojašnjava osnovne teze svoje disertacije

VJERSKE SLOBODE IBRA^NE OBAVEZE

Sve religije imaju negativan odnos prema mije{animbrakovima; takvi su brakovi ili zabranjeni, ili prihvatljivi

pod “odre|enim okolnostima”

NAU^NI DOPRINOS POLITI^KO- POLITIKANTSKOJTEMIDoktorirao je namje{ovitim brakovimaMustafa Hasani

ud`benicima, koji su se koristili navjeronauci, ali i na pravnim fakultetima utada{njoj Jugoslaviji dato prostora ovojtemi i na koji na~in je ona prezentirana.Naravno, prije toga sam u uvodnimpoglavljima prezentirao u~enje {erijatskogprava o braku op}enito, a posebno omje{ovitom braku, koriste}i se ponajvi{estavovima Evropskog vije}a za fetve iistraìvanja. Razlog zbog kojeg sam koris-tio stavove ovog Vije}a, koje je, ina~e,osnovano 1997. godine sa sjedi{tem uDublinu, jeste u tome {to ono posve}ujeposebnu pa`nju problemima vjerske praksemuslimana u Evropi i op}enito na Zapadu,a u svojim stavovima uvaàva evropskikontekst u kojem i mi ìvimo. Pored ovoga,smatrao sam tako|er neophodnim da sekomparativno izloì u~enje Katoli~ke iPravoslavne crkve i judaizma o pitanjumje{ovitih brakova.

Moja disertacija je historijsko-pravnastudija ovog pitanja kod nas u periodu prijeDrugog svjetskog rata. Teza je u dijelu kojise bavi istraìvanjem odnosa IVZ-a iVrhovnog {erijatskog suda bazirana naistraìvanju arhivske gra|e, koja uglavnomdo sada nije predo~ena javnosti, {to sma-tram posebnim doprinosom ovoga rada.

JUDAISTI^KA “INSTITUCIJA BRAKA“� [ta je specifi~no kad govorimo o

mje{ovitm brakovima i {erijatskom pravu?Ovdje je prvo potrebno odrediti u odno-

su na koje pravo bi trebalo izloìtispecifi~nosti u~enja {erijatskog prava omje{ovitim brakovima. Ako je rije~ o kom-paraciji s u~enjem drugih religija, svereligije u principu imaju negativan odnosprema ovom braku, tj. smatraju ga ilizabranjenim, ili ga trpe, ali samo uodre|enim okolnostima. Sve, tako|er, èleostvariti primat kada je rije~ o autoritetupred kojim, tj. propisima po kojima }e sesklopiti mje{oviti brak i po pitanju odgojadjece iz takvog braka. Mje{oviti brak pou~enju judaizma ne posjeduje “institucijubraka“. Katoli~ka crkva u~i da je mogu}esklopiti brak i sa kr{tenim i nekr{tenim pri-padnikom druge religije nakon oprosta kojiza taj slu~aj dodjeljuje nadle`ni Crkveniautoritet, koji }e to procijeniti nakon uvidau garancije koje je dala katoli~ka strana dane}e pre}i na drugu vjeru i da }e djecu iztog braka odgajati u katoli~anstvu.Pravoslavna crkva u~i da je mogu}e sklopi -

ti brak s kr{tenim izvan Pravoslavne crkveuz garanciju da }e doti~ni u dogledno vri-jeme pre}i na pravoslavlje. Prema njima,brak pravoslavnog i kr{tenog nepra -voslavnog lica je samo privremena mjerado kona~nog prijelaza nepravoslavnog upravoslavlje. Iako ima stavova da su ovibrakovi sa stanovi{ta {erijatskog pravazabranjeni (haram), ve}ina uleme smatra daje sklapanje braka poku|eno (mekruh) tj. dase takvo {to trpi. [erijatsko pravo ovudozvolu dopu{ta samo muù muslimanu, uzuvjet da je supruga nemuslimanka pripadni-ca jedne od nebeskih vjera ili kitabija, kakovolimo kazati, tj. sljedbenica jedne odnebeskih objavljenih vjera. To zna~i da nijedozvoljeno sklapanje mje{ovitog brakamuslimanu s pripadnicom hereti~kogu~enja, ateistkinjom i sl. Prema islamskomu~enju, na ovaj na~in se ukazuje posebanstatus monoteisti~kim religijama, {titi seprincip religioznog nespram nereligioznog,odnosno monoteisti~kog naspram politei s -ti~kog. I naravno, djeca iz takvog braka seodgajaju u islamu.

S druge strane, muslimanki nije dozvo-ljeno da sklopi brak s {erijatskog stanovi{taosim s muslimanom.

� Imate li podatak koliko je bilomje{ovitih brakova u BiH u datom perioduod 1930. do 1940. godine pro{log vijeka?

Prema zvani~nim podacima Ulemamed`lisa u Sarajevu za 1931. godinu podacio broju sklopljenih brakova pred nadle`nim

islamskim autoritetima po muftijstvima uBiH su slijede}i: na podru~ju Banjalu~kogmuftijstva sklopljeno je 2.601 brak, odkojih 20 mje{ovitih, na podru~juMostarskog muftijstva sklopljeno je 791brak, od kojih mje{ovitih 6, na podru~juSarajevskog muftijstva sklopljeno je 2.438brakova, od kojih 25 mje{ovitih i, na kraju,na podru~ju Tuzlanskog muftijstva sklo-pljeno je 2.336 brakova, od kojih 51mje{oviti.

Ovaj trend sklapanja mje{ovitih brakovaod 1% otprilike, prema podacima IVZ-a,nastavljen je i u narednim godinamatridesete decenije pro{log stolje}a. Ovo supodaci iz IVZ-a Kraljevine Jugoslavije koji-ma treba dodati i podatke iz ostalih crkava ivjerskih zajednica, te broj sklopljenihmje{ovitih brakova lica razli~itih vjerskihidentiteta pred dràvnim, gra|anskimsudovima, tako da je taj procenat ve}i.

� [erijat se odnosi na svaku dimenzijuìvota, uklju~uju}i porodi~ne odnose,zakon o naslje|ivanju, poreze… A {eri-jatsko pravo je pravo koje se zasniva naislamskoj religiji i Kur’anu kao osnovnomizvoru prava. Koja je pozicija ène kadgovormo o {erijatskom pravu u mje{ovitimbrakovima?

[erijatsko pravo je tipi~an primjerreligijskog prava. Sa stanovi{ta povijesti,ono se razvija kao i sva druga prava i na tojravni, historijskoj i, rekao bih, horizontal-noj uporedivo je sa svim drugim pravima i


[ERIJAT, MIJE[ANI BRAKOVI, PRAVO I VJERA

� Kao stru~njak za pitanja {erij -atskog prava, moète li dati neke prim-jere gdje bi neka vrsta povezanostiizme|u tzv. svjetovnog i {erijatskogprava mogla pozitivno uticati na sva -kodnevni ìvot?

Taj utjecaj se ve} de{ava, recimo napolju ekonomije ili preciznije bankarstva.Sve je sna`niji trend da konvecionalnebanke danas u svijetu rade i po principimaislamskog bankarstva i sl. Veliki interesvlada i kad je u pitanju u~enje islama obraku, i porodici, predbra~nom ugovoru,arbitraì, nasljedstvu i sl. Neki dan sam

dobio obavijest i poziv za pisanje rada zame|unarodnu konferenciju pod naslovom“Islamsko porodi~no pravo u sudnici:iskustva iz muslimanskog svijeta i saZapada“. Konferencija je planirana za2012. godinu. Tako da tog interesa zaupoznavanjem, ali i preuzimanjem rje{enjaiz {erijatskog prava ima ve} sada. I nakraju, treba napomenuti da {erijatskopravo nije samo pravo u tehni~kom smislunego i eti~ki kodeks tako da u se u tomsmislu moè govoriti o brojnim podru~jimai ta~kama susretanja {erijatskog prava sdrugim pravnim sistemima. �

KOMPROMISNO PRAVO

Ekonomija, bankarstvo, brakovi

EVROPSKO ISKUSTVO: Razlog zbog kojeg sam koristio stavove ovog Vijeća, koje je,inače, osnovano 1997. godine sa sjedištem u Dublinu, jeste u tome što onoposvećuje posebnu pažnju problemima vjerske prakse muslimana u Evropi i općenitona Zapadu, a u svojim stavovima uvažava evropski kontekst u kojem i mi živimo

��

sistemima. Izvori {erijatskog prava suKur’an, rije~ Allahova, i Sunnet, tj. praksaMuhammeda, a. s. Tuma~enje prava u {eri-jatskom pravu, za razliku od sekularnogprava, zna~i tuma~enje Izvora toga prava ane zakona.

Kada su u pitanju uvjeti da bi brak snemuslimanom bio dopu{ten na osnovukur’anskih ajeta, uvjeti li~nosti supruge suda je vjernica, tj. kr{}anka i jevrejka i da je~estita, tj. moralna osoba. Ulaskom u brak smuslimanom, ona nije du`na da mijenjasvoju vjeru, {to se u praksi pokazao kaozna~ajan razlog zbog kojeg su se nemusli-manke odlu~ivale na sklapanje braka smuslimanom.

S druge strane, kao {to sam rekao, mus-limanka se moè udati samo za muslimana,tako da je dopu{tenost sklapanja mje{ovi-tog braka, izme|u ostalog, spolno uvjeto-vana. To se opravdava teolo{kim ali i prak-ti~nim razlozima, pa se postavlja pitanjeorganizacije svakodnevnog bra~nog i poro-di~nog ìvota, poput recimo, specifi~nihvjerskih zahtjeva kada je u pitanju li~nahigijena, ishrana i sl.

VJERSKO I GRA\ANSKO

TUMAÊNJE BRAKA� Moète li malo konkretizovati pitanje

mje{ovitog braka izme|u, recimo, musli-mana i pripadnice judaizma? Ako se nevaram, ovdje je “ja~a” ènska strana?

Sve zavisi pred kojim vjerskim autorite-tom se sklapa takav brak, pa }e se shodnotome primjenjivati propisi halahe,judaisti~kog prava, ako se brak sklapa predjevrejskim autoritetom, ili propisi {eri-jatskog prava ako se sklapa pred islamskimautoritetom. Shodno tom opredjeljenjubudu}ih supru`nika, i posljedice tog brakase procjenjuju, ali i religijski status takvihosoba. Takav brak je nemogu}e sklopitipred Jevrejskim sudom izuzev ako bi mus-liman konvertirao u judaizam. Premau~enju islama, na~elno je mogu}e sklopititakav brak jer je supruga pripadnica jedneod nebeskih vjera.

Me|utim, treba ukazati i na mogu}nostsklapanja gra|anskog braka koji ne}e treti-rati razliku religijskih identiteta supru`nikakao mogu}u smetnju za sklapanje braka.Pojava gra|anskog braka se vezuje zaFrancusku buròasku revoluciju, gdje jepod utjecajem ideje laicizacije dru{tvaizvr{ena i sekularizacija braka i gdje jedràvni autoritet potisnuo ili minimiziraoulogu religijskog u javnoj sferi. Konkretnokod nas prilikom sklapanje braka preddràvnim organom se ne postavlja pitanjereligijske pripadnosti supru`nika, ali ako sesupru`nici opredijele da svoj brak poredgra|anskog vjen~anja sklope i pred vjer-skim autoritetom, taj autoritet }e sklopiti

brak shodno propisima vlastitog religijskogu~enju.

U dràvama u kojima je zakonodavstvoprihvatilo model priznanja duhovnih ilicrkvenih vjen~anja kao dràvnih, poputsusjedne Hrvatske i ve}ine zemalja zapadneEvrope, tada crkve vr{e vjen~anja shodnovlastitom religijskom u~enju koji su kaotakvi priznati od dràve, a za one parovekoji ne èle religijsko vjen~anje alternativaje sklapanje gra|anskog braka pred drà -vnim organom.

� Ostaje jo{ da se ustanovi prili~nodelikatno pitanje, a to je status djece izmje{ovitih brakova?

Prema u~enju {erijatskog prava, djeca izmje{ovitog braka sklopljenog premapropisima ovog prava imaju status bra~nedjece, a u religijskom smislu slijede vjerusvoga oca.

� Da li Vam je poznato da li danasimamo bra~ne institucije tj. mje{ovite bra -kove zasnovane na {erijatskom pravu?

Da, u svijetu biljeìmo sklapanje brako-va na osnovu {erijatskog prava, kao {to tobiljeìmo i pred institucijama i po propisi-ma ostalih religija i naravno pred civilnimorganima. Za vjernika je u~enje njegovereligije ujedno i njegovo li~no, personalnoopredjeljenje. Kada je rije~ o situaciji kodnas, Islamska zajednica ne vr{i sklapanjeovih brakova, jer je na snazi odluka [iregsavjeta reisu-l-uleme iz 1938. godine ozabrani sklapanja mje{ovitih brakova nana{im prostorima pred islamskim vjerskimautoritetom.

[iri savjet reisu-l-uleme, najvi{e tijeloza autoritativno tuma~enje {erijata utada{njoj strukturi IVZ-a Kraljevine Jugosla -vije, na zasjedanju odrànom 19 - 22.decembra 1938. godine, izme|u ostalog jetretiralo pitanje mje{ovitih brakova. Dotada je u {erijatsko-sudskoj praksi kod nasbilo dopu{teno sklapanje mje{ovitih brako-va pred nadle`nim {erijatskim sudom.Sagledavaju}i pojavu sklapanja mje{ovitihbrakova kao dru{tveni trend, sagledavaju}inegativne posljedice kojima su rezultiralimje{oviti brakovi, pogotovu glede odgojadjece u braku ali i nakon rastave ili smrtimuà, naru{avanje “interkonfesionalnogmira”, [iri savjet je donio zaklju~ak da sezabrani sklpanja mje{ovitih brakova na teri -toriji BiH pred nadle`nim islamskimautoritetima.

Kada je kod nas u toku agresije ponovootvoreno pitanje mje{ovitih brakova,Obnoviteljski sabor IZ-a je s ciljemdono{enja stava IZ-a o pitanju sklapanjamje{ovitih brakova kod nas formiraoKomisiju eksperata. Komisija je zaklju~ilada je i dalje na snazi zaklju~ak [ireg savje-ta iz 1938. godine jer nisu nestali razlozizbog kojih je zaklju~ak donesen. �


PROFESOR MUSTAFA HASANI

ŠERIJATSKA PRAKSA:Šerijatsko pravo je tipičanprimjer religijskog prava.Sa stanovišta povijesti,ono se razvija kao i svadruga prava i na toj ravni,historijskoj i, rekao bih,horizontalnoj uporedivo jesa svim drugim pravima

�RATNA,

PREDRATNA IPORATNAISKUSTVA

Mje{oviti brakovi usvjetlu religijskih

ekskluzivnosti

“Moète dovesti konja na pojilo, ali ga ne moète natjerati da pije”, ovomengleskom izrekom se posluìo flamanskisocijaldemokrat VVande Lanotte pro{logmjeseca na konferenciji za {tampu, kako biopisao situaciju nastalu nakon {to sunajve}e flamanske stranke odbile njegovprijedlog kojim je trebao biti postignutdogovor o formiranju vlasti. Ipak, dodao jeLanotte, “jednog }e dana politi~ari moratipoduzeti taj korak u interesu napretka zem-lje.” Ipak, ni sedam mjeseci nakonodràvanja izbora ne vide se pomaci koji bivodili ka postizanju kompromisa izme|uflamanskih zahtjeva za ve}im ovla{tenjimaza Flandriju, u ~emu Valonci vide procesraspada federalne dràve, kao ni upribliàvanju stavova oko Brisela,smje{tenog na teritoriji Flandrije, alinaseljenog najvi{e Valoncima. Londonskidnevnik The Times ovih dana podsje}a daje Belgija nedavno sru{ila rekordNizozemske kao evropske zemlje koja jenajduè bila bez vlade a da }e postati isvjetski rekorder, ispred Iraka, ako ne dobi-je vladu do 17. februara.

FLAMANSKI ZAHTJEVI ZA VE]IMNADLE@NOSTIMA

Belgijski kralj AAlbert II je nedavnozatraìo od v.d. premijera YYvesa Letermeada donese budèt za 2011. godinu te daponovo poku{a pribliìti stavove flaman-skih i valonskih stranka kako bi se dogovo-rio sastav nove vlade. Iako nema vladu,Belgija funkcioni{e zahvaljuju}i i op}i n -skim i regionalnim vlastima i evropskiminstancama. Zadatak da do 16. februaravodi pregovore dobio je zamjenik premijerai lider liberala na odlasku DDidier Reynders,a njegova uloga u ovom procesu je ne{tosasvim novo jer do sada liberali nisu biliprisutni u pregovorima oko formiranjavlade. Frankofonski liberal Reynders moraizna}i rje{enje za izlazak iz politi~ke krizeusred zahtjeva evropskih institucija daBelgija uvede kontrolu nad javnimtro{kovima i dogovori potrebne struktu-ralne reforme kako bi se ova federativnakraljevina spasila od mogu}nosti raspada.

Treba podsjetiti da su prije imenovanjaLanottea u oktobru propali direktnipregovo ri o formiranju vlade izme|u sedamstranaka flamanskog dijela Belgije i franko-fone Valonije. Fomiranje vlade je povjerenonajprije vo|i socijalista EEliu di Rupou, ali jeon nakon neuspjeha pregovora o formira-nju koalicije u septembru odustao. U pre-govore je bilo uklju~eno sedam stranaka(Socijalisti~ka stranka, Neoflamanska ali-jansa, Flamanski demokr{}ani, Humani -sti~ki demokratski centar, Flamanska soci-


POSLJEDNJA [ANSA ZA FLAMANCE I VALONCE

Pi{e: DANKA SAVI] Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja formiranja vlastiu Belgiji u razgovorima između flamanskih i

valonskih stranaka kao posrednik se po prvi put dosada uključio liberal DIDIER REYNDERS, zamjenikpremijera i ministar finansija u odlasku, koji ima

krajnje nezahvalan zadatak da do 16. februara pokušapostići dogovor; ukoliko se to ne desi, Belgija će

postati zemlja koja je najduže na svijetu bila bez vlade

SVE [TO @ELIMO JE NOVA VLASTDemonstracije pod nazivom Shame (sramota), koja je krajem januara okupila hiljade ljudi na ulicama Brisela, pokrenula jegrupa studenata s flamanskog Slobodnogsveu~ili{ta u prijestolnici EU-a

jalisti~ka stranka, Stranka Ecolo i StrankaZelenih). Vi{emjese~ni pregovori su, ipak,donijeli neki napredak, kao {to je dono{enjezakona o finansiranju, pa su zato pomenutestranke smatrale da se taj posao ne trebanu`no smatrati ni{tavnim i neva`nim. Ali,kao nepremostive prepreke su se pokazalaneslaganja oko izborne jedinice Brisel ilidefederalizacije nekih nadle`nosti. Uposljednje ~etiri decenije belgijski ustav jemijenjan pet puta a sa svakom izmjenomFlandrija i Valonija su dobijale ve}uautonomiju. Ove dvije zajednice imaju{iroke ovlasti u kulturi, poljoprivredi,oblasti zapo{ljavanja, urbanog razvoja, alinakon posljednjih izbora Flamanci traè jo{ve}e ovlasti po pitanju socijalne za{tite,oporezivanja i zdravstvene za{tite. Fla n -drija je jedna od najbogatijih regija u EU, savrlo niskom stopom nezaposlenosti, {to sene moè re}i za Valoniju i regiju Brisel.Flamanci ~ine vi{e od 60 posto stano -vni{tva Belgije, ali drè ~ak 80 posto brutonacionalnog dohotka.

Belgija se ve} ~etvrtu godinu poku{avaizboriti sa sve prisutnijim politi~kim tenzi-jama - posljednja kriza je izazvanaizlaskom flamanske liberalne strankeOpen-VLD pro{le godine zbog sva|eizme|u flamanskih i frankofonih stranakaoko organizacije izbornih jedinica u okoliniBrisela. Vanredni parlamentarni izbori suodràni 13. juna 2010. godine i na njima jenajvi{e glasova dobila stranka koja se zau-zima za nestanak Belgije - Novi flamanskisavez (NVA). NVA, koja traì postupnorazdruìvanje Belgije, dobila je najvi{eglasova u Flandriji u kojoj ìvi {est od 10,5

miliona belgijskih stanovnika. Na franko-fonoj strani, u Valoniji i u briselskoj regiji,najvi{e glasova osvojila je Socijalisti~kastranka PS.

JESMO U KRIZI, ALI NISMO BALKANCI Jean Faniel je frankofon, zaduèn za

istraìvanja u CRISP-u (Centru za socio-

politi~ka istraìvanja i informacije), a urazgovoru za TV5MONDE pro{log mjese-ca kaè: ““U o~aju smo i svega nam jedosta.”” Belgijski dnevni list La DeriniereHeure je {estog januara objavio dvijeprazne strane umjesto politi~kih vijesti.Me|utim, nastavljaju se izrazito razli~itatuma~enja u flamanskoj i frankofonskoj{tampi. Separa tisti~ki glasovi u Flandriji idalje su jaki, a oni su mnogo marginalnijikod frankofona. Jednostavno govore}i, ve}godinama su Belgiji prepreka, kaè Faniel,suprotstavljene vizije budu}nosti dràve.To se, prije svega, odnosi na regiju (pri-


BELGIJA UOÎ OBARANJA SVJETSKOG REKORDA

HO]E LI LIBERALISPASITI BELGIJUI sedam mjeseci nakon izbora stavovi klju~nih politi~kihaktera su isti: flamanski politi~ari traè ve}e ovlasti zaFlandriju, Valonci na to ne pristaju

JO[ JEDNA NADA ZA BELGIJUDidier Reynders, zamjenik premijera i ministar finansija u odlasku, }e poku{ati da do 16. februara privoli predstavnike flamanskih i valonskih stranaka da postignu dugo ~ekani dogovor

UDAR NA CENTRALNU VLAST: Nakon posljednjih izbora Flamanci traže još veće ovlasti po pitanju socijalne zaštite, oporezivanja i zdravstvene zaštite

��

jestolnicu) koja je ~vor - ili jedan od fakto-ra, prema nekim stavovima - institu-cionalne problematike Belgije. Tako|er, tose odnosi i na promjene izborne jediniceBruxelles-Hal-Vilvorde, koja je i oborilavladu u aprilu 2010. godine. To se odnosi ina reformu pravosu|a, koje je u ovomtrenutku ostalo u rukama federalne vlasti.Postavlja se pitanje regionalizacije pravo-su|a, ali o tome uop}e ne postoji kompro-mis. ““Vrtimo se u krug! Nema sporazuma,dakle, ne mijenja se struktura dràve. Svedok se ne promijeni struktura dràve, tenz-ije }e ostati. A sve dok postoje tenzije,nema sporazuma”, dodaje on. Faniel pod-sje}a da se u Belgiji politi~ki konfliktirje{avaju mirnim putem. U jednom vijekubile su samo dvije `rtve lingvisti~kih suko-ba. Nema ni{ta zajedni~ko sa npr.Balkanom. Iako politi~ka kriza zaista nijezavr{ena.

Po prvi put nakon izbora iz juna pro{legodine, Belgijanci su pro{log mjeseca uBriselu protestirali zbog politi~ke krize.Vi{e od petnaest hiljada ljudi je skandiralo:“[ta èlimo? @elimo novu vladu!”Inicijativu za demonstracije pod nazivomShame (sramota) pokrenula je grupa stu-denata s flamanskog Slobodnog sveu~ili{tau Briselu. Organizatori skupa prije neko-liko dana su istaknuli da su politi~ki pot-puno neutralni te da jedino èle formiranjevlade u Belgiji.

Jedan od najzajedljivijih komentara nara~un politi~ke krize u Belgiji izrekao jeeuroskepti~ni britanski poslanik u evrop-skom parlamentu NNigel Farage (UKIndependence Party), krajem pro{legodine: ““Belgija nam je u posljednjih {estmjeseci, koliko je bila na ~elu EU-a, savje-tovala da produbimo integraciju. Kakvafarsa. Ona od juna nema vladu. Belgija jemikrokosmos cjelokupne EU. Belgija jepred raspadom…“ Kriza dràve i vladenije po godila belgijsko Predsjedni{tvoEvropske unije koje traje jo{ do krajagodine. Ministri tehni~ke vlade premijera

Yvesa Letermea su zbog potpunog prekidai paralize unutarnje politike svu energijuusmjerili prema Vije}u ministara Evropskeunije. Kako svi ocjenjuju, Belgija je efikas-no predsjedavala EU-om u drugoj polovi-ni 2010. godine. Me|utim, stru~njaci upo-zoravaju da vrlo opasne posljedice dràvnekrize - Belgija ne}e mo}i jo{ dugo daodga|a dugoro~ne odluke, jer zbog velikogduga finansijska kriza prijeti i ovoj zemlji,a veoma se pogor{alo povjerenje investito-ra u kreditnu sposobnost Belgije. Belgijskidnevnik De Morgen po~etkom januara jeobjavio da je zbog ~injenice da je Belgijave} dugo bez vlade dospjela na {esnaestomjesto, iza Libana i Rumunije, na spiskuzemalja s najve}im finansijskim rizikom zaulaga~e. �


POSLJEDNJA [ANSA ZA FLAMANCE I VALONCE

Nakon {to su prijedlog koji je u oktobrupredstavio Bart de Wever, {ef flamanskekonzervativno-nacionalisti~ke N-VA oraspodjeli ovlasti izme|u saveza i regija(prema kojem bi Flamanci koji teè neza-visnosti dobili ve}e ovlasti), odbacilefrankofone stranke, {ef frankofonih soci-jalista Elio di Rupo je rekao da biposljedice prihvatanja De Weverovih pri-jedloga bile katastrofalne ne samo za bel-gijsku dràvu i njeno stanovni{tvo, ve} i zaValoniju, Brisel i podru~je na kojem ìvinjema~ka govorna zajednica. Ovih jedana Karl-Heinz Lambertz, koji trenutnopredvodi zajednicu germanofona, izjaviona Radiju 1 da Belgiju u budu}nosti vidipodijeljenu na ~etiri dijela: Flandriju,

Valoniju, Brisel i regiju germanofona.Belgijski Le Soir podsje}a da germanofonine u~estvuju u pregovorima o formiranjunove dràve, ali eventualne institu-cionalne promjene mogu imati veliki uticajna germanofonu zajednicu. “Strukturidràve oblik moraju dati dvije glavnezajednice, ali u toj strukturi mi traìmosvoje mjesto“, kaè Karl-Heinz La m -bertz. Ako regije dobiju vi{e ovla{tenja, iako se udruè valonska regija i valonskazajednica, u tom bi slu~aju, premaLambertzu, logi~no bilo da se da vi{eovla{tenja i germanofonima i to naregiona lnom nivou. Germanofona regija,ina~e, ve} ima neke nadle`nosti u oblastiobrazovanja i zapo{ljavanja. �

ZAHTJEVI NJEMA^KE ZAJEDNICE U BELGIJI

Njemačka manjina traži većeovlasti na regionalnom nivou

ZAHTJEVI NJEMA^KE ZAJEDNICEKarl-Heinz Lambertz, koji trenutno predvodi

zajednicu germanofona, izjavio je da Belgiju ubudu}nosti vidi podijeljenu na ~etiri dijela

Flandriju, Valoniju, Brisel i regiju germanofona

ZAHTJEVI NJEMA^KE ZAJEDNICEKarl-Heinz Lambertz, koji trenutno predvodi

zajednicu germanofona, izjavio je da Belgiju ubudu}nosti vidi podijeljenu na ~etiri dijela

Flandriju, Valoniju, Brisel i regiju germanofona

BELGIJA U SRCUDemonstranti su naulicama Brisela traìli{to hitnije formiranjedràvne vlasti

BELGIJA U SRCUDemonstranti su naulicama Brisela traìli{to hitnije formiranjedràvne vlasti

�


NOVI IZVJE[TAJEKRI-ja O BiH

Evropska komisija protiv rasizma i netr-peljivosti (EKRI) Vije}a Evrope objavilaje po~etkom sedmice novi izvje{taj oBiH. Predsjednik komisije NilsMuiznieks izjavio je da postojinapredak u nekim podru~jima, ali jerekao i da je na djelu etni~ka diskrimi-nacija, koja se odraàva preko izbornogzakona, marginalizacije Roma, tekori{}enje nacionalisti~ke retorike kodpojedinih politi~kih sudionika. Izme|udva posljednja izvje{taja ova tendencijase ~ak pove}ala tako da su politi~ariutvrdili svoje platforme predstavljaju}ise kao jedini branioci interesa naroda.Pri tome, oni druge narode predstavljajukao grupe koje ugroàvaju njihoveinterese. EKRI navodi izjave nekihvisokih politi~ara koji su negirali zlo~ineprotiv ~ovje~nosti, utvr|ene presudamaTribunala u Haagu.

OBAVEZNA DNEVNASVJETLA U EUSvi novi automobili i mala dostavnavozila u Evropskoj uniji od 7.februara moraju biti opremljeni dnevnim svjetlima, a kamioni i autobusiod augusta 2012. godine. Upaljenasvjetla po danu trebala bi pove}ati si-

EVROPA, ODMAH

Iako su institucije Evropske unije i Vije}aEvrope pozivale BiH da provede pre-sudu Suda za ljudska prava u

Strasbourgu u slu~aju “Sejdi} i Finci” jo{prije oktobarskih izbora, vlasti jo{ ni{tanisu uradile po tom pitanju. U me|uvre-menu, to je postalo i prepreka za stupanjena snagu Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju sa Evropskom unijom, a BiHje upozorena da bi se zbog neprovo|enjaove presude mogla suo~iti s posljedicama,me|u kojima je, u kona~nici, i isklju~enjeiz Vije}a Evrope, {to se do sada nijedogodilo niti jednoj ~lanici ove organizaci-

je. Pisali smo da tako|er postoji mogu}nostda se mandat bh. delegaciji pri Parla -mentarnoj skup{tini VE dovede u pitanje,dakle da se sprije~i sudjelovanje delegacijeu raspravama i glasanju, a pored presude,BiH sada ima jo{ jedan problem kada je upitanju Vije}e Evrope - ne imenuje li BiHdo sredine marta sastav nove delegacijeBiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}aEvrope, sukladno rezultatima oktobarskihizbora, do kraja godine ne}e sudjelovati uradu Vije}a Evrope.

Pravila Vije}a Evrope propisuju da“stara” nacionalna delegacija pri Parla -

Pored toga što nije još ispoštovala odluku Evropskogsuda za ljudska prava po presudi u slučaju Sejdić/Finci,

BiH, kako se čini, neće biti u stanju u predviđenomterminu - šest mjeseci od održavanja izbora - imeno-vati novu nacionalnu delegaciju koja će učestvovati u

radu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope

Zbog nepoštivanja odluke Evropsformiranju vlasti, BiH riskira da i


gurnost prometa jer znatno pove}avajuvidljivost vozila za druge sudionike uprometu, isti~e EK. Statistike govore daje na evropskim cestama 2009. poginulo 35.000 ljudi.

NOVA STRANKAPOLITI^KOG KRILA ETA-e Zabranjeno politi~ko krilo baskijskeseparatisti~ke organizacije ETA,Batasuna, saop{tilo je po~etkom sed-mice da je formiralo novu stranku kojase protivi upotrebi nasilja, a ovaj njenpotez se tuma~i kao poku{aj da seizbori za u~estvovanje na lokalnimizborima u maju. ETA se okrivljuje zapreko osam stotina ubistava tokomposljednjih 40 godina koliko traje njenaseparatisti~ka kampanja za nezavis-nost Baskije. Ova organizacijapo~etkom januara ove godine proglasi-la je primirje i od tada nije izvelanijedan napad.

MILION NOVIHNIJEMACA U razdoblju izme|u 2002. i 2009.godine gotovo milion ljudi stranoga porijekla uzelo je njema~ko dràvljans-tvo. Najvi{e me|u njima je Turaka, aonda slijede Srbi, Crnogorci i Kosovari,navodi Deutche Welle. Gotovo 70.000Srba, Crnogoraca i Kosovara postalo jeNijemcima. Gotovo jedna tre}ina “novihNijemaca” ima turske korijene, odnos-no njih 309.346, a drugi na spisku od25 nacija koje su u navedenih sedamgodina dobili njema~ki paso{ su ljudiporijeklom iz Srbije, Crne Gore i sKosova. [ef stranke Zelenih CemÖzdemir, i sam dijete turskih gastarb-ajtera, za Die Welt je izjavio da jeNjema~ka i pored navedenih podatakajo{ uvijek me|u posljednjima uusporedbi s ostalim evropskimdràvama kad je u pitanju davanjedràvljanstava. Özdemir tako|er upo-zorava da konstantno dolazi do padabroja ljudi koji èle postati Nijemci, ajedan od razloga za to je sada{njizakon o dràvljanstvu, koji, osim u izni -mnim slu~ajevima, ne dopu{ta dvojnodràvljanstvo.

mentarnoj skup{tini Vije}e Evrope moèpredstavljati svoju zemlju najvi{e polagodine nakon izbora odrànih u toj zemlji.Dakle, ako novi saziv Parlamenta BiH dopo~etka aprila, kada isti~e pola godine odizbora, Vije}u Evrope ne dostavi sastavnove delegacije BiH u Parlamentarnojskup{tini VE, zemlja do kraja godine ne}esudjelovati u radu skup{tine. Kako sada stvaristoje, malo je vjerojatno da }e do spomenuto-ga roka dràvni parlament sti}i imenovatinovu delegaciju, jer jo{ nije ni konstituiran, aformiranje parlamentarne ve}ine i dalje jevrlo neizvjesno. Po d sjetimo da su MMladenIvani}, Azra Hadìahmetovi} i MMilicaMarkovi} predstavljali BiH na posljednjemzasjedanju, dok je BBakir Izetbegovi} ume|uvremenu preuzeo obaveze bo{nja~kog~lana Pre d sjedni{tva BiH.

I zemlje u regiji su tako|er dolazile usituaciju da kr{e pravila, ali u blaèmobliku. Na jednoj od svojih prethodnihsjednica Parlamentarna skup{tina VE jeodlu~ila da svaka nacionalna delegacijamora imati kao ~lana i jednu ènu. Sku p -

{tina VE usvojila rezoluciju kojom se~lano vima srbijanske delegacije ratificirajumandati, ali bez prava glasa, a odluka }etrajati sve dok u delegacijama Srbije, i uznju Crne Gore i San Marina, ne bude makarpo jedna èna. Mandate delegacija Srbije,Crne Gore i San Marina doveo je u pitanjeJose Menede{ Bota, predsjedavaju}i Odb o -

ra za ista prava èna i mu{karacaParlamentarne skup{tine VE, koji je upozo-rio da u delegacijama mora biti makar istipostotak èna kao u parlamentima zemalja~lanica, ili bar jedna èna kao ~lan dele-gacije. U pomenutim delegacijama imaèna, ali su samo zamjenice, odnosno prvarezerva onima koji stalno sjede u klupamaparlamenta Vije}a Evrope. Neposrednopred odràvanje zimskog zasjedanja, Vije}eEvrope je na to upozorilo delagaciju izSrbije koja, zbog kratkog vremenskogperio da, nije mogla ispo{tovati ovu odluku,pa joj je dozvoljeno da u~estvuje. Pre -dstavnici vlasti u Srbiji su poru~ili da }e odprvog aprila biti imenovana i jedna ènakoja }e u}i u sastav delegacije Srbije uParlamentarnoj skup{tini VE. Srbija,me|utim, ima drugi problem — sa preko trii po hiljada predstavki i tu`bi svojihgra|ana pred Evropskom sudom za ljudskaprava, do{la je na osmo mjesto (poslijeRusije, Turske, Rumunije, Ukrajine, Italije,Poljske i Moldavije) po broju tu`bipodignutih protiv nje.

(D. Savi})

PRAVILO KOJE BI BiHUSKORO MOGLAPREKRŠITI: Pravila Vijeća Evrope propisujuda “stare” nacionalne delegacije priParlamentarnoj skupštiniVijeće Evrope mogu predstavljati svoju zemljuna redovnim zasjedanjimaovog tijela najviše polagodine nakon izboraodržanih u toj zemlji

pskog suda i kašnjenja u a izgubi članstvo u Vijeću Evrope

NOVA UPOZORENJA IZ STRASBOURGA:

Ne imenuje li BiH do sredine marta sastav nove delegacije BiH u

Parlamentarnoj skup{tini Vije}aEvrope, BiH do kraja godine ne}e

sudjelovati u radu VE

NOVA UPOZORENJA IZ STRASBOURGA:

Ne imenuje li BiH do sredine marta sastav nove delegacije BiH u

Parlamentarnoj skup{tini Vije}aEvrope, BiH do kraja godine ne}e

sudjelovati u radu VE


BUSINESS� Suzbijanje sive ekonomije� Oporavak industrije osiguranja � Drvna industrija biljeì rekordan izvoz� EBRD odlu~uje o novom graditelju tunela Vijenac

Vlada Federacije BiH primorala jefede ralnu Direkciju autocesta da raskineugovoreni posao s SCT-om na izgradnjitunela “Vijenac“, no kreditoru projekta,EBRD-u, prepustila je dono{enje odluke onovom izvo|a~u radova. Ho}e li tunel“Vijenac“ graditi drugoplasirana kompani-ja na tenderu (Primorje, tako|er izSlovenije) ili }e pak biti raspisan novi ten-der, odlu~it }e EBRD, koji je, kako nez-vani~no doznajemo, skloniji prvoj soluciji.Nasuprot tome, Federalna vlada je sklonijadrugom rje{enju - da se raspi{e novi tenderi da se doma}im kompanijama ostavimogu}nost da u konzorciju s nekim stra-nim partnerom dobije ovaj posao vrijedan54 miliona eura.

Posve je jasno da ni jedna doma}akompanija, ni pojedina~no ni u partnerstvus drugim lokalnim kompanijama, ne moèispuniti stroge kriterije postavljene u ten-deru. Pored ostalog, EBRD je izri~itopropisao kriterij da pravo sudjelovanja natenderu imaju samo one kompanije koje suu posljednjih pet godina izgradile tunelminimalne duìne 3 kilometra, koliko }ebiti dug i tunel “Vijenac“ smje{ten izme|uKaknja i Drivu{e.

Taj bi kriterij bio uvr{ten i u eventualninovi tender, no doma}e kompanije ipak bise mogle pojaviti na tenderu ako bi seudruìle s nekom inostranom kompanijomkoja ima potrebne reference.

Na ranijem tenderu, na kojem je pobi-jedila slovena~ka kompanija SCT, sudjelova-lo je jo{ {est kompanija, me|u njima i jednaiz BiH -Integral inènjerig iz Banje Luke upartnerstvu s hrvatskim Konstruktorom. No,njihova je ponuda bila neuporedivo skupljaod ponude SCT-a (za nekih 17 miliona eura)pa je plasirana tek na ~etvrtu poziciju, dok je drugoplasirana kompanija (Primorje,Slovenija) istaknula ponudu 8 miliona euraskuplju od prvorangirane ponude SCT-a.

Kako god odlu~i EBRD, tunel“Vijenac“ gradit }e lokalni izvo|a~i radovakojima }e pobjednici na tenderu “prepro-dati“ poslove po niòj cijeni, kao {to sedesilo i na svim drugim dionicamaKoridora 5C.

No, za gra|evinske kompanije iz BiHpuno je va`nije da na tunelu “Vijenac“steknu potrebne reference kako bi ravno-pravno sudjelovale na sli~nim tenderimakakvih }e na Koridoru 5C biti jo{ najma-nje desetak.

Doprinosivezani zaplaće

Jedna od najva`nijih novina uprimjeni Zakona o jedinstvenom sis-temu registracije, kontrole i naplatejavnih doprinosa u Federaciji BiHodnosi se na obavezu poslodavca dauposlenim radnicima na krajugodine stavi na uvid uplate dopri-nosa za penziono i zdravstvenoosiguranje u prethodnoj godini.Tako|er, poslovne banke du`ne suprijaviti Poreskoj upravi sve poslo-davce koji nisu u prethodnommjesecu izmirili obaveze prema fon-dovima penzijskog i zdravstvenogosiguranja. Takvim poslodavcimabanke }e blokirati isplatu pla}auposlenim radnicima, {to prekti~nozna~i da }e se po prvi put vezatiuplata doprinosa s uplatom pla}a.

Prema nekim procjenama, poslo-davci u Federaciji BiH povremenoili stalno izbjegavaju redovne uplatedoprinosa za najmanje 70 hiljadaradnika. Golemi dio otpada nanelikvidna preduze}a koja jedvasastavljaju kraj s krajem, no nijezanemarljiv broj ni onih preduze}akoja imaju novac, ali koristezakonske rupe i neredovno pla}ajudoprinose za zaposlene radnike.

Jedinstvena je ocjena ekonomskihstru~njaka da su doprinosi za pen-ziono i zdravstveno osiguranje uFederaciji BiH previsoki, no svi seslaù u ocjeni da je korekcija dopri-nosa na niè prakti~no neizvodiva uuvjetima masovnog izbjegavanjauplate doprinosa. Teret izdràvanjasocijalnih i penzionih fondova morabiti ravnomjerno raspore|en na sveposlodavce bez izuzetka, i samo podtim uvjetima mogu}e je razmi{ljati oniòj stopi doprinosa.

Nasuprot Federaciji Bosne iHercegovine, Republika Srpska idesuprotnim smjerom: od 1. januaraove godine stopa doprinosa pove -}ana je sa 30 na 33 posto kako bi sezakrpile goleme rupe u penzionom izdravstvenom fondu. No, i s timpove}anjem stopa doprinosa u manj -em entitetu jo{ je uvijek me|unajniìm u regiji.

“Vijenac“ gradi slovenačkatvrtka Primorje?

Priredio: ASIM METILJEVI]

Foto: Mario Ili~i}

ODLUKA U RUKAMA EBRD-aHo}e li izgradnja tunela Vijenac pripasti doma}im kompanijama


Mada je konkurencija na trì{tu osiguranja BiH izuzetnozao{trena, liderska pozicija Sarajevo-osiguranja ostala je neupitna i u 2010. godini. Prema preliminarnom izvje{taju opro{logodi{njem poslovanju, Sarajevo-osiguranje je uspjelo nesamo zadràti lidersku poziciju nego napraviti i zna~ajan skok.Primjerice, zabiljeìlo je porast premijskog prihoda za 4,6 milionaKM, {to je ujedno i najve}i rast trì{nog u~e{}a od svih dru{tavaza osiguranje u Federaciji BiH. Ukupna premija osiguranja u2010. godini porasla je na 58,6 miliona KM, {to ~ini 16,7 postotrì{nog u~e{}a na razini dràve.

“U pro{loj godini obiljeìli smo 65. ro|endan Sarajevo-osiguranja a najbolji ‘ro|endanski poklon’ bili su odli~niposlovni rezultati koje smo ostvarili u uvjetima zao{trenekonkurencije i duboke ekonomske krize“, rekao je za SlobodnuBosnu direktor Sarajevo-osiguranja MMidhat Terzi}.

Terzi} kaè da je cijela industrija osiguranja zabiljeìlablagi rast u protekloj godini, no o~ekuje da }e 2011. godina bitipuno povoljnija zbog evidentnog privrednog oporavka koji jeosobito izraèn tokom posljednja dva kvartala. Terzi} tako|erkaè da }e u 2011. godini Sarajevo-osiguranje puno ambicioznijekrenuti na trì{te Republike Srpske te da }e se vi{e nego ranijefokusirati na segment ìvotnog osiguranja.

Konsultantska ku}a Revicon i poslovni magazin Prizma dodi-jelili su Sarajevo-osiguranju {est puta zaredom priznanje Kristalnaprizma za najuspje{nije osiguravaju}e dru{tvo u BiH, a 2004.godine proglasili su Midhata Terzi}a, direktora Sarajevo-osigu-ranja, najuspje{nijim menadèrom u oblasti osiguranja po izborustru~nog ìrija i direktora dru{tava za osiguranje u BiH. Uglednakonsultantsko-revizorska ku}a Deloitte uvrstila je krajem pro{legodine Sarajevo-osiguranje, kao jedino osiguravaju}e dru{tvo izBiH, me|u 25 vode}ih osiguranja u regiji. Tako|er, nezavisni bri-tanski finansijski magazin Finance Central Europe ve} godinamau svom izboru svrstava Sarajevo-osiguranje me|u najbolja osigu-ravaju}a dru{tva na prostoru jugoisto~ne Evrope.

Pro{logodi{nji vanjskotrgovinski bilans BiH najpo-voljniji je u posljednjih deset godina. Izvoz BiH upro{loj godini bio je najve}i u cijelom poslijeratnom raz-doblju (7,09 milijardi KM), i bio je 28 posto ve}i nego u2009. godini odnosno, 10 posto ve}i od ranijeg rekordapostignutog u 2008. godini.

No, jo{ je va`nija ~injenica da je u protekloj godiniosjetno popravljena struktura izvoza u kojoj sve vi{edominiraju gotovi proizvodi a sve manje polufabrikati isirovine. To se osobito odnosi na drvopreradu koja jezabiljeìla snaàn rast izvoza namje{taja u ukupnomiznosu od oko 670 miliona KM. Gotovi proizvodi ustrukturi ukupnog izvoza drvne industrije BiH sudjelujus pribli`no 80 posto, za razliku od ranijih godina kada suu izvozu ovog sektora dominirali balvani i rezana gra|a.

Ukupna slika bh. izvoza bila bi puno povoljnija uko-liko bi sli~an trend zahvatio i metalski sektor (~elik i alu-minij) ~ija je struktura izvoza jo{ uvijek nepovoljna zbogdominacije polufabrikata.

Novi rekord Sarajevo-osiguranja

Izvoz namještaja 670 miliona KM

RAST UPRKOSKRIZIU 2010. godiniSarajevo-osiguranjezabiljeìlo je rekordanrast prihoda

Izvoz i uvoz BiH 2003. - 2009. godine u hiljadama KM

Preliminarni podaci

Foto: Mario Ili~i}


MRAK U “SIVOM DOMU”

Žestoki sukobi čelnih ljudi Federalne televizije predvođenih urednikom magazina “60 minuta“ BAKIROM HADŽIOMEROVIĆEM sa političko-

medijskim neistomišljenicima posljednjih dana kulminirali su “obračunom“ na relaciji SDA - FTV; skandalozno uplitanje različitih političkih interesa u

uređivačku politiku FTV-a, finansijske malverzacije i nagomilani dugovi, kao ilične sujete doveli su jedan od tri javna servisa u BiH na rub propasti

ZA[TO TONE FEDERALNA TELEVIZIJA

Federalnu televiziju, javni servis,ure|uje i poslovno vodi histeri~ni

brod lu|aka na ~elu sa kapetanom“potonulog broda” Bakirom

Had`iomerovi}em!

Odluka Upravnog odbora Federa lnetelevizije o izmjeni Pravilnika ounutra{njoj organizacionoj struk-turi RTV FBiH donesena u decem-bru pro{le godine, na osnovu koje

se ukida Informativni program FTV-a, slu~ajje bez presedana u poslovanju bosansko-hercegova~kih javnih servisa. Na stranu~injenica da svaka televizijska ku}a koja sebeèli smatrati iole ozbiljnom ima informativniprogram — motivi zbog kojih je menad`mentFTV-a smatrao neophodnim da po hitnompostupku mijenja unutra{nju organizacijuTelevizije gotovo da spadaju u rubriku“vjerovali ili ne“. Naime, uzrok svega jeodluka Op}inskog suda u Sarajevu da seDu{ka Juri{i}, koja je u januaru pro{le godinesmijenjena sa mjesta odgovorne uredniceInformativnog programa FTV-a, mora vratitina posao, odnosno na funkciju koju je ranijeobavljala. U namjeri da elegantno “zaobi|u“nalog Suda, ~lanovi UO, predvo|eni general-nim direktorom DDèmalom [abi}em, odlu~ilisu ukinuti Informativni program, te na tajna~in onemogu}iti povratak Juri{i}eve nanjeno radno mjesto.

“Nakon {to je Op}inski sud donioodluku, re~eno mi je da je moja obaveza dase javim onome ko je zaduèn za provedbusudske mjere osiguranja, a to je generalnidirektor Dèmal [abi}. Tri dana zaredompoku{avala sam sa njim bezuspje{nodogovoriti sastanak. Onda sam po~ela damu pi{em pisma, kako bih ga podsjetila dasam tu. Do danas nisam dobila odgovor“,kaè za “SB“ Du{ka Juri{i}.

[UTI I TRPIPrije nekoliko dana Juri{i}eva se poja-

vila i na sastanku ure|iva~kog kolegijaFTV-a gdje joj je direktor TV programa@eljko Tica, kako kaè, otvoreno rekao: ““Tine treba da bude{ ovdje. Nisam dobionikakav nalog od generalnog direktora.“

“I ja sam oti{la. Nastojim zadràti dos-tojanstvo. Nisam osoba koja je navikla dasjedi satima i ne radi ni{ta. To je ogromanpsiholo{ki pritisak i doìvljavam ga kaododatni mobing“, pri~a Juri{i}eva.

Slu~aj Du{ke Juri{i} samo je jedan unizu primjera bolesno poreme}enih odnosakoji na FTV-u vladaju ve} mjesecima kaoposljedica, sa jedne strane, skandaloznoguplitanja razli~itih politi~kih interesa usamu ure|iva~ku politiku ove ku}e, a sadruge strane li~nih sujeta, bahatosti i samo-volje koju Upravni odbor FTV-a po nalogu

direktora [abi}a, direktora za ProgramZvonimira Juki}a, urednika politi~kogmagazina 60 minuta Bakira Hadìomero -vi}a, te direktora marketinga FTV-aAdnana Bilala, ve} mjesecima sustavnoprovodi kako nad uposlenicima ove ku}e,tako i nad svojim politi~ko-medijskim neis-tomi{ljenicima. Biv{a urednica Informati -vnog programa Du{ka Juri{i} tako je, zajedne, `rtva pritisaka i mobinga pomenutih~elnika FTV-a i njenog doju~era{njegnajblièg saradnika Hadìomerovi}a, dokistovremeno nisu malobrojni oni koji suJuri{i}ku, u vrijeme dok je obavljala ured-ni~ku funkciju, optuìvali za isti takavmobing i pritiske koje je navodno vr{ila nadsvojim (podre|enim) saradnicima.

O finansijskim malverzacijama u poslo-vanju menad`menta Federalne televizijeSlobodna Bosna je ve} pisala u vi{e navra-ta. Podsjetimo, upravo zahvaljuju}i anga -`manu Adnana Bilala, koji je ujedno i pred-sjednik Udruènja medijske industrije,RTV FBiH je u 2009. godini premaslu`beno objavljenom cjenovniku prodalareklamnog prostora bez popusta u vrijed-nosti od 59,8 miliona KM. Istovremeno, uslu`benoj bilanci RTV FBiH za istu godinuprijavljen je prihod od marketinga u iznosuod 10,95 miliona KM, a razlika od 49,3miliona pravdana je velikodu{nim popus-


LUD, ZBUNJEN, KORUMPIRAN

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI] I

MARIO ILIÎ]

GAZDA SVIH FEDERALNIH MEDIJSKIH GROZOTABakir Hadìomerovi}

��

tom od ~ak 82,4 posto koji je ovaj javniservis osigurao svojim marketin{kim kli-jentima?! U isto vrijeme, na inicijativupredstavnika BHRT-a i OBN-a pokrenut jezahtjev za preispitivanjem mjerenjagledanosti TV ku}a koje provodi privatnakompanija Mareco Index Bosnia, a naosnovu ~ijih pokazatelja se ve} godinamadijeli i marketin{ki profit izme|u javnihemitera. U FTV-u su to rije{ili na svojna~in: sva nastojanja, prvenstveno, predsje-davaju}eg UO BHRT-a AAhmeda @ili}a zarevizijom krajnje sumnjivog rada Mareca,krajem pro{le godine rezultirala su “speci-jalnom emisijom“ na FTV-u holivudskiintrigantnog naslova Advokatova obmana,a koja je u cijelosti bila posve}ena@ili}evom liku i djelu.

U januaru 2009. godine MMirza Huski} i[ukrija Omeragi}, predsjednik i ~lanSamostalnog sindikata uposlenika JavnogRTV sistema u BiH, predali su Finansijskojpoliciji FBiH dokumentaciju o navodnomkriminalnom poslovanju Federalne TV.Huski} i Omeragi} tada su odlu~no zahtije-vali da se izvr{i kontrola poslovanja FTV-ana osnovu revizorskog izvje{taja iz 2006.godine. Prijetili su tada i da }e, ako do 31.januara rukovodstva BHRT-a i RTV FBiHjasno ne definiraju plan za rje{avanjenagomilanih me|usobnih problema, orga-nizovati {trajk i uputiti zahtjev za smjenumenad`menta te dvije ku}e.

Od tada je pro{lo dvije godine, a niFinansijska policija, ni tuìla{tva nikadanisu proveli istragu u RTV FBiH.

“Jedino nam je odgovorilo Tuìla{tvoFBiH i rekli su da to nije njihovanadle`nost, nego da je nadle`no Tuìla{tvoKantona Sarajevo. Me|utim, Tuìla{tvo KSse nije nikada oglasilo, kao ni Finansijskapolicija“, kaè Mirza Huski}.

Omeragi} i Huski} su nakon nekolikomjeseci odustali od svoje inicijative.Obojica su najprije dobili otkaze, da bipotom sudskim odlukama bili vra}eni naposao. Omeragi} je u me|uvremenu oti{aou mirovinu, a Huski} i dalje vodi Sindikat i~ini se da je sada u boljim odnosima samenad`mentom FTV-a. To dokazuje iHuski}eva podr{ka pomenutom prijedloguizmjene Pravilnika o kojoj Sindikat FTV-a,uprkos uobi~ajenoj proceduri, nije bio navrijeme obavije{ten: unutra{nja reorgani-



Nakon {to je predsjednik Strankedemokratske akcije Sulejman Tihi} uputioreagovanje uredni{tvu FTV-a navode}ikako je u Dnevniku 2 od 4. februara pot-puno pogre{no interpretirana njegova izja-va data u intervjuu za Oslobo|enje u vezisa konstituiranjem vlasti, te pozvao FTV daispo{tuje odluku nadle`nog suda i Du{kuJuri{i} vrati na mjesto glavnog urednikaIn fo rma t i vnog p rog rama , Bak i rHadìomerovi} se u posljednjem izdanjusvog politi~kog magazina 60 minuta, o~eki-vano, obru{io na Tihi}a i kadrove SDA. IzSDA je potom ponovo stiglo saop}enje ukojem se navodi da je razlogHadìomerovi}evog “lin~a“ prvog ~ovjekaove politi~ke partije odbijanje SDA dau~estvuje “u njegovom li~nom sukobu sa@eljkom Kopanjom, vlasnikom Nezavisnihnovina“.

“Pozivamo Upravni odbor Federalnetelevizije da zaustavi neprofesionalnodjelovanje Bakira Hadìomerovi}a idaljnju degradaciju FTV koja je svemanje javni servis svih gra|ana, a svevi{e privatna televizija Bakira Ha -dìomerovi}a. Njegove emisije i infor-mativni program koji u cijelosti kontroli-ra nisu u funkciji javnog informiranja,ve} li~nih interesa i politi~kih opcijakoje podràva. Podsje}amo da je FTVjedina javna institucija u Federaciji BiHkoja na poziv federalnog premijera nijedostavila izvje{taj o visini pla}aposlovodstva. Ukoliko se FTV zaistazalaè za vladavinu zakona i transpare -ntnost, onda su to du`ni u~initi“, navodise, izme|u ostalog, u saop}enju SDA.

Kako saznajemo, Hadìomerovi} jenedavno do{ao u sukob i sa svojim omilj -enim strana~kim {efom, liderom SDP-a

Zlatkom Lagumdìjom, a razlog tome jegostovanje predsjednika Saveza za boljubudu}nost Fahrudina Radon~i}a u 60minuta. Lagumdìji se, navodno, nije nima-lo svidjelo to {to je Radon~i} na “njegovom“federalnom javnom servisu izjavio da nevidi ni{ta sporno u u~e{}u oba HDZ-a ukonstituisanju vlasti.

Da je Bakir Hadìomerovi} odavnosebe prestao smatrati novinarom u slu`bijavnosti, prosvijetljen spoznajom o mo}imedija, odnosno vlastitom uticaju na poli-ti~ke odnose u BiH, pokazuju i njegoverije~i koje je nedavno izrekao u opu{tenom(kafanskom) ambijentu pred svojim pri-jateljima: “Ne}e ONI praviti vlast – JA }uda pravim vlast!“ �

BAKIR HAD@IOMEROVI], IZGUBLJEN U (POST)IZBORNOM HAOSU

Zbog Radončića u zategnutim odnosima sa Lagumdžijom

STRANA^KO PRIJATELJSTVO ZA JAVNU UPOTREBU

Bakir Hadìomerovi} i Zlatko Lagumdìja

PRIVATNO MEDIJSKOPOSLOVNO CARSTVO

Fahrudin Radon~i}

�

zacija i promjena Statuta su usvojene 28.decembra, a Sindikat je to razmatrao tek 6.januara. Izmijenjeni Statut ve} se uvelikoprimjenjuje, uprkos tome {to ga nije potvr-dio Parlament FBiH. No, [abi}, Soldo iJuki} ra~unaju da je to samo formalnost, sobzirom na obostranu podr{ku na relacijiSDP — FTV.

Predsjednik Sindikata Mirza Huski}kaè da Sindikat podràva izmjenePravilnika o unutra{njoj strukturi RTVFBiH s obzirom da je broj sektora smanjensa osam na ~etiri, a obim prava uposlenikanije ugroèn na bilo koji na~in.

“Prijedlog izmjena dobili smo polovi-nom decembra 2010., ali smo ga razmatralitek 6. januara na sjednici. Nismo dobilipovratnu informaciju da li je UO odmah tajprijedlog preto~io u kona~nu odluku. [to seti~e Informativnog programa, po tom pri-jedlogu je on sveden na redakcije i ljudi naDesku su odgovorne osobe za realizacijudnevnih informativnih emisija. Proizvodnjainformativnih emisija de facto nijeugroèna“, tvrdi Huski}.

Govore}i o slu~aju Du{ke Juri{i},Huski} kaè da Sindikat principijelnopodràva vladavinu prava i da trebaprovesti privremenu mjeru, “uprkos tome{to gospo|a nikada nije bila ~lanSindikata“:

“Kada smo [ukrija Omeragi}, DènanaZolota, Adis Bakra~ i ja dobili otkaze, to subili drasti~ni slu~ajevi, nije ~ak dat niotkazni rok. To se ne moè mjeriti sa ovimslu~ajevima sada, gdje neko vi{e nije {ef, pamu to smeta. Ta osoba (Juri{i}, op.a.) jjeu~estvovala ranije u nekim stvarima protivSindikata, govorila je svojedobno kako je to

jednonacionalni sindikat i sli~no, i zato smomo`da malo vi{e uzdràni kad je taj slu~aj upitanju. Jednostavno, ona ‘ganja’ mjesto{efice i to je cijela pri~a. Sada je na pozicijiurednika-producenta i to je neznatno manjaplata od one koju je imala ranije. Ali bezobzira na to, mi smo poslali i dopisHelsin{kom komitetu u kojem smo naglasilida podràvamo vladavinu prava i {to seSindikata ti~e, neka se provede privremenamjera“, nagla{ava Huski}, te dodaje kakonije ta~no da se Du{ki Juri{i} onemogu}avapravo na rad, ve} da “ona sama ne èlisara|ivati sa svojim kolegama“.

“Sindikat je u proteklih nekoliko godinaimao vrlo te{ku komunikaciju sa aktuelnim

menad`mentom i to je ~injenica. Puno namje trebalo da ih uvjerimo da morajupo{tovati ve}inski Sindikat kao partnera i~ini mi se da se sada stvari malo pomjerajuu pozitivnom pravcu. Nama je krajni ciljdovr{iti proces sistematizacije, napravitikolektivni ugovor i zavr{iti tu pri~u. Ondase ne bi de{avali ni slu~ajevi Juri{i}, niHuski}, ni Omeragi}...“, zaklju~uje MirzaHuski}.

Brojne su nepravilnosti i zloupotrebepoloàja u radu menad`menta FTV-a, pa ikada je rije~ o imenovanju pojedinih osobana vode}e funkcije. Imenovanje Dèmala[abi}a za generalnog direktora u avgustu2008. tako|er je nezakonito, s obzirom da

[abi} do tada nije imao apsolutnonikakvog iskustva na rukovode}im pozici-jama. U ~lanu 35. tada{njeg Statuta bilo jejasno navedeno: minimalno pet godinaradnog iskustva na rukovode}oj poziciji ustruci; no, SSlavo Kuki}, jo{ jedna neza-sluèno pozicionirana “siva eminencija“javnog servisa, iz konkursa za izbor gene-ralnog direktora “prigodno“ je izbrisaoovaj uvjet. Pri tome, novi Upravni odborkoji je “naslijedio“ Kuki}a i ostale nikadanije ponovo raspisao konkurs za gener-alnog direktora, {to su po Zakonu biliobavezni u~initi. Borba za marketin{ke pri-hode, svjesno pre{utkivanje odgovornosti~lanova biv{e uprave, pomenutog hercego -va~kog deùrnog sociologa Kuki}a,Jasmina Durakovi}a i MMirsada ]ati}a zanagomilani dug od 30 miliona KM, te vi{enego o~igledna politi~ka pristrasnost ured-nika ovog javnog servisa, koja je kulmini-rala sa po~etkom pro{logodi{nje predi-zborne kampanje, dovele su do toga da sume|uljudski odnosi unutar FTV-a gorinego ikada. Dok “obi~ni“ novinari imajuprosje~ne pla}e od 800 do 1.000 KM,



Nakon saop{tenja SDA u kojem sezahtijeva da se “zaustavi neprofesional-nost Bakira Hadìomerovi}a i daljnjadegradacija FTV kao javnog servisa“,uredni{tvo Federalne televizije reagovaloje saop{tenjem u kojem navode kako je cilj“kombiniranih nacionalisti~kih udara izBanje Luke i Mostara, a odnedavno i izSarajeva, uni{titi FTV kao jedini multie t -ni~ki javni medij u ovoj zemlji“.

Kako saznaje “SB“, Hadìomerovi} jeiste ve~eri (utorak, 8. februara), bijesanzbog “napada“ SDA na Federalnu televizijui njegovu li~nost, uputio nekoliko SMSporuka Sulejmanu Tihi}u. U prvoj poruci,Hadìomerovi} je Tihi}u napisao kratko ijasno: “Sram te bilo!“ Drugi SMS bio jene{to konkretniji: “Ti si Dodikovapijun~ina“ – poru~io je Hadìomerovi}lide ru SDA. �

HAD@IOMEROVI] SULEJMANU TIHI]U

“Sram te bilo, ti si Dodikova(š)pijunčina!“

STRAHOVLADA: Borba za marketinške prihode,prešutkivanje odgovornosti članova bivše uprave zanagomilane dugove, te više nego očigledna političkapristrasnost urednika dovele su do toga da sumeđuljudski odnosi unutar FTV-a gori nego ikada

POLITI^KO-MEDIJSKI (NE)PRIJATELJISulejman Tihi} i Bakir Hadìomerovi}

POLITI^KO-MEDIJSKI (NE)PRIJATELJISulejman Tihi} i Bakir Hadìomerovi}

��

rukovodioci Federalne televizije pojedi-na~no zara|uju mjese~no i do 2.500 KM.No, ni to im, izgleda, nije dovoljno, pa suse odlu~ili dodatno osigurati u slu~aju dauskoro ostanu bez fotelje.

VLA[I]KI SASTANCINa nedavno odrànom sastanku na

Vla{i}u, kojem su prisustvovali Dèmal[abi}, Zvonimir Juki}, predsjednikUpravnog odbora IIgor Soldo i Adnan Bilal,osim mozganja o tome kako onemogu}itipovratak Du{ke Juri{i} na posao, vode}iljudi FTV-a odlu~ili su uvesti odre|ene“za{titne mjere“ za ~lanove uprave, to jestza same sebe. U panici od toga {to bi semoglo dogoditi u narednih nekoliko mjese-ci i ho}e li uspjeti zadràti svoje sada{njepozicije, [abi}, Juki}, Soldo i Bilal “unapri-jedili“ su vlastite ugovore o radu i odlu~ilida si pove}aju plate za 500 do 1.000 KM, teujedno dogovorili kako }e godinu dananakon razrje{enja sa du`nosti primati istiiznos li~nog dohotka kao sada - ba{ kao(biv{i) parlamentarni poslanici.



Kredibilitetu FTV-a u javnosti dodatnosu na{tetile i aktuelne optu`be za reket nara~un Hadìomerovi}a i banjalu~kog repo r -tera magazina 60 minuta SlobodanaVaskovi}a. Nekoliko mjeseci prije nego {toje u Nezavisnim novinama objavljen fa -mozni dopis INA-e, grupa dioni~ara HTMostar je u krivi~noj prijavi protivdvanaesto~lane grupe zbog milionskepronevjere, koju su podnijeli i agenciji SIPAi Tuìla{tvu BiH, optuìla i biv{eg predsjed-nika UO HT-a i UO FTV-a Slavu Kuki}a, alii Bakira Hadìomerovi}a, Sanjina Be}i -ragi}a i Zvonimira Juki}a, tvrde}i da su tro-jica novinara reketirali ljude u iznosima odpet do 20 hiljada eura, ukoliko ne èle da seo njima objave kompromituju}i materijali.

I dok su ve}ina ljudi bliskih Hadìo m -erovi}u, pa i oni sa kojima ne dijeli istestavove, uvjereni da je cijela afera oko INAMOL-a fabrikovana i da Bakir nije traìo nitiuzeo novac, njegov saradnik Vaskovi} idalje je “pod opravdanom sumnjom“.Zanimljivo je da je u intervjuu koji je dala zana{ magazin polovinom 2006. godineSvetlana Ceni}, biv{a ministrica finansija uVladi RS-a, tako|er govorila o Vas -kovi}evim “reketa{kim“ sklonostima, dok jejo{ bio glavni urednik lista Patriot.

“Desilo se da je Slobodan Vaskovi}po~eo da upotrebljava sve {to je znao i

da ucenjuje. Kada je na red do{ao iâvi}, onda je problem preba~en meni.Odvratni su mi ljudi koji ruju po privat-nom ìvotu. Predsednik âvi} me jezamolio da mu pomognem. Ta sepomo}, naravno, sastojala u novcu jerto je jedino {to Vaskovi}a interesuje,pored vlastitog ega. Neko vreme nakon

izbora na{e Vlade, rekla sam Vaskovi}uda ja para vi{e nemam i da ne mogu daiznalazim sume koje njemu trebaju. Nimesto ministra finansija, uostalom, tone dozvoljava. Odmah sam osvanula unajpogrdnijem obliku na naslovnojstrani“, ispri~ala je u intervjuu za “SB“Svetlana Ceni}. �

KO JE KOGA UCJENJIVAO

Svetlana Cenić prije pet godina u intervjuu za “SB“optužila Slobodana Vaskovića za reket!

EGO INOVACSlobodanVaskovi} i

Svetlana Ceni}

POSLU[NI DIREKTOR I BIV[I PREDSJEDNIKDèmal [abi} i Slavo Kuki}

�

I dok su ~elni ljudi Televizije preokupi-rani razmi{ljanjem o tome kako zadràtitrenutne pozicije i pri tome zaraditi {to vi{enovca, na ovom javnom servisu jo{ od ljetosvlada kadrovsko rasulo. Sve je po~elo saosnivanjem privatne televizije TV1, temasovnim prelaskom novinara, urednika ivoditelja FTV-a na novoformiranu televiziju.Sa FTV-a na TV1 do sada je pre{lo ~akjedanaest novinara i saradnika, me|u kojimai nekada{nja “za{titna lica“ Federalne tele-vizije, poput NNikoline Veljovi} i OOgnjenaBlagojevi}a. Biv{i urednik i reportermagazi na 60 minuta Sanjin Be}iragi} tada jeoptuèn da je lobirao za prelazak svojihkolega na TV1, nakon ~ega je smijenjen samjesta {efa Deska Informativnog programa.Nedugo zatim Be}iragi} je dao otkaz itako|er pre{ao na TV1. No, dobro upu}enitvrde da je Be}iragi} u cijeloj pri~i bio samokolateralna {teta, te da zasluge za masovni“prebjeg“ urednika i novinara sa FTV naTV1 zapravo pripadaju Zvonimiru Juki}u,koji je ina~e na FTV-u ozlogla{en kao pri-jatelj i blizak saradnik SSafeta Oru~evi}a.

Pou~eni primjerima Juri{i}ke i Be}ira -gi}a, koji su se kao osobe na visokim ured-ni~kim funkcijama “zamjerili“ upravi FTV-ai zavr{ili tako kako su zavr{ili, u strahu dane dobiju otkaze, ve}ina uposlenika za sadasu samo pod uvjetom anonimnosti spremnigovoriti o strahovladi u ovom javnomservisu. Predsjednik Upravnog odboraSoldo nedavno je uposlenima e-mailomproslijedio Eti~ki kodeks, u kojem ih pod-sje}a da se svako njihovo obra}anje javnos-

ti tretira kao te{ka povreda radne discipline,zbog koje slijedi otkaz.

“Oni èle poslati vrlo jasnu poruku:ukoliko budete tuìli FTV, dogodi}e vam seono {to se dogodilo Du{ki Juri{i}“, kaèJuri{i}eva.

“Dok se [abi} na svojoj televiziji hvalikako je nakon toliko godina pozitivnoposlovao, zaposlenici mu sve lo{ije ìve.

No, to njemu ne smeta da umjesto ~etirigodine starog Forda, za svoj dolazak naposao i slu`bena putovanja kupi noviCitroen Picasso. Sasvim slu~ajno, isti tipvozila privatno su kupili i Adnan Bilal iAda Kulenovi}, direktorica Weba RTVFBiH. Naravno, [abi}u nije palo na pametda pozitivno poslovanje iskoristi zavra}anje dugova prema BHRT-u, a predmetje na sudu“, navodi se, izme|u ostalog, upismu grupe uposlenika FTV-a koje jestiglo na adresu na{e redakcije.

POLITI^KI “FLEKSIBILNI“Prosje~nog gledaoca, me|utim, ne zani-

maju previ{e ni me|usobne (op)tu`be, niizmjene Statuta, ni politika, pa ~ak ni sum-njivi finansijski poslovi. Zanima ga da zapretplatu koju redovno pla}a od svogjavnog servisa, prvenstveno kada je u pita-nju informativni segment, dobije objekti-van i kvalitetan program. Naàlost, ~ini seda Federalna televizija u posljednjih godinudana tone sve dublje, u svakom smislu.

“Moj najve}i strah je da ovi retrogradniprocesi vi{e ne}e biti popravljivi. Do una-trag {est mjeseci, mislila sam da se jo{ne{to moè u~initi. FTV }e na kraju bitiprepu{tena jednoj sivoj masi ljudi bez novi -narskih talenata i prave ambicije, koji ni{tau profesionalnoj karijeri nisu postigli, ali suvrlo prilagodljivi. Ne postoji nijedna opcija,od Milorada Dodika do FahrudinaRadon~i}a, kojoj se oni lako ne}e prilagodi-ti. To vi{e nema veze sa principima profe-sionalnog novinarstva, a manji broj ~asnihizuzetaka me|u novinarima tu ne moèni{ta uraditi“, zaklju~uje Du{ka Juri{i}. �



Odlazak brojnih novinara i urednikamenad`ment FTV-a nadomjestio je novimTV licima, me|u kojima se u posljednje vri-jeme posebno isti~u Elma Kazagi}, VladoMari}, Darjan Babi}... Elma Kazagi}do{la je na FTV po preporuci direktoraDèmala [abi}a i ubrzo se, uz [abi}evupodr{ku, nametnula kao jedan od glavnihreportera-voditelja u programu FTV. Prijenego {to je zablistala na javnom servisu,Kazagi}ka je radila na RTV Gora`de i naTV Hayat, a najve}i “uspjeh“ u karijeri ost-varila je 2005. godine kada joj je ministarBPK Salko Obho|a{ dao komplimentrekav{i da ima “lijepe o~i, kao more upli}aku“ - {to je, dakako, protuma~eno kaobrutalni napad na novinarsku slobodu iintegritet. Uglavnom, novinarka sa o~ima“kao more u pli}aku“ sada na FTV vodidijalo{ku emisiju Odgovorite ljudima i iz

sedmice u sedmicu sabla`njava gle-dateljstvo svojim neznanjem, bahato{}u iprimitivno-histeri~nim ispadima kojimaneumorno maltretira sagovornike. [to seti~e Dnevnika 2, uredni{tvo FTV-a ocijeniloje valjda da bi objektivni nedostatakhrvatskog kadra trebalo nadomjestiti isti-canjem u prvi plan voditelja DarjanaBabi}a i novinara-reportera Vlade Mari}a.Puni potencijal neustra{ivog novinara-istraìva~a mladi Mari} pokazao jenedavno za vrijeme evakuacije bh. dràvlj -ana iz Egipta, koju je FTV prenosila “salica mjesta“: ta~nije, reporterska ekipaFTV-a na ~elu sa Mari}em je pet-{est satisjedila u praznom avionu na aerodromskojpisti u Kairu, za~u|eni {to se “odavde nevide nikakvi neredi“, sve dok se stotinjakbh. dràvljana nisu ukrcali u avion – i polet-jeli prema Sarajevu. �

NOVE NADE, NOVE SNAGE

Elma Kazagić i Vlado Marić, novereporterske “perjanice“ FTV-a

SVI ZA VLADAVINU PRAVA I ZAKONABiv{a urednica danas nepostoje}eg Informativnog programa FTV-a Du{ka Juri{i} i predsjednik Sindikata Mirza Huski}

Devet je sati ujutro i kroz predvor-je luksuznog Topkapi palaceaùre desetine nogometa{a. Poredjednog od dvadesetak bazenapje{~anom stazom neki se

spu{taju do savr{eno pod{i{anog nogome -tnog terena. Drugi ulaze u autobus koji ihvodi do desetak kilometara udaljenog sport-skog centra. Deset travnatih terena, malistadion i dva terena sa umjetnom travom nakojima treniraju samo ekipe iz Rusije. ““Oniigraju utakmice svog prvenstva na timterenima, zato i treniraju na plasti~nojtravi“, pri~aju nam AAdnan i EEdisDizdarevi}. Obojica su iz Novog Pazara,Adnanov brat EEmir jedna je od najpoznati-jih i najmo}nijih osoba u Antalyji. Emir jesuvlasnik agencije koja u Antalyju tokomzime organizira pripreme nogometnih ekipaiz isto~ne Evrope a Adnan i Edis mu trimjeseca pomaù u poslu. Doma}ini su inogometa{ima banjalu~kog Borca koji su uAntalyji ve} pet dana. ““Savr{eno mjesto zapripreme. Savr{eno. ôvjek ne moènina{ta na}i primjedbu. Sve {to nam trebaimamo“, kaù nam, dok gledamo trening sanjihovim doma}inima Dizdarevi}ima,Vlado Jagodi} i DDarko Ljubojevi}, trener isportski direktor Banjolu~ana.

UGO\AJ RUSKIH CAREVANogometa{i banjalu~kog Borca i

zeni~kog êlika smje{teni su, sa jo{ dvade-setak srbijanskih, hrvatskih, rumunskih,ukrajinskih ekipa u luksuznom zdanjuhotela Kremlin, replike moskovskogKremlja koji zajedno sa Topkapi palaceom,kopijom istanbulske sultanske pala~e, brojitri hiljade kreveta. Unutra{njost hotela, sa

predvorjem, {ankom i prodavnicama mini-jaturna je izvedba Crvenog trga ukra{enogkopijama antiknog namje{taja ruskih care-va i velikim izborom u hotelskimdu}anima. U predvorju se mije{aju trenerkeekipa sa svih strana svijeta. ““Pazi, odavdene mora{ nigde da izlazi{, nigde. Sve ima{,bazene, teretanu, internet... Raj na zemlji“,poja{njava za {ankom nogometa{ srbi-janske Jagodine igra~u ukrajinske Tavrije.Igra~i Rudara iz Pljevalja i Zete izGolubovaca potvrdno klimaju glavom,okre}u}i se istovremeno za zgodnimbjeloruskim odbojka{icama koje su tu

tako|er na pripremama. ““Ovo je zaistanajbolje mjesto na svijetu za pripremeekipa“, kaè nam NNermin [abi}, direktorzeni~kog êlika. ““Doslovce iz sobe iza|etena teren, imamo na raspolaganju pet terenai mali stadion, vrijeme je odli~no. Mi smopro{le godine bili u Puli i uspjeli smo samojednom iza}i na teren. Kada padne ki{a,zabranjeno ga je koristiti. Ovdje toga nema,ja~e su ekipe s kojima igramo utakmice a ijeftinije je nego u Hrvatskoj.“ Sve oveekipe iz isto~ne Evrope u Antalyju je sasvojim poslovnim partnerom, KosovaromKenanom Kurte{om doveo Emir Dizda -


EKSKLUZIVNO IZ TURSKE

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

U proteklih desetak godina rivijera turske Antalyje postala je najpopularnije inajpoželjnije odredište nogometnim ekipama Evrope za pripreme tokom zimske

pauze; reporteri “Slobodne Bosne“ bili su jedini novinari iz BiH koji su ušli unajskuplje hotele Antalyje u kojima se tokom godine priprema 1.500

nogometnih ekipa iz cijele Evrope

ZIMSKA NOGOMETNA ]ABA

ANTALYA

Najfrekventniji sportski centar svijeta vode dva Bošnjaka, EmirDizdarević i Kenan Kurteš

SAVR[ENI USLOVI TOKOM ZIMEBiv{i reprezentativac BiH Vedin Musi} odlu~io je sa zeni~kim êlikom u Antalyjiproduìti svoju igra~ku karijeru

SAVR[ENI USLOVI TOKOM ZIMEBiv{i reprezentativac BiH Vedin Musi} odlu~io je sa zeni~kim êlikom u Antalyjiproduìti svoju igra~ku karijeru

��


SB NA NAJSKUPLJIM NOGOMETNIM TERENIMA EVROPE

D@ENET ZA SPORTSKI JET-SET

Hotel Kremlin palace u Antalyji jedno je od najpopularnijih

mjesta za pripreme nogometnih ekipa iz Isto~ne Evrope

revi}, rodom iz Bijelog Polja. Emir jenakon okon~anih studija u Sarajevu 1992.godine doselio prvo u obli`nju Alanyu aprije desetak godina stalno se nastanio uAntalyji kada je razvio posao sa priprema-ma ekipa. ““Ima puno ja~ih agencija od na{eovdje, ali smo mi najja~i igra~i kada su upitanju ekipe sa istoka Evrope“, pri~a Emir.“Ve} godinama imamo izvanredne odnosesa svim klubovima u regiji i poku{avamo ihdovesti ovdje po najboljim cijenama kojemoèmo ponuditi. Sretni smo {to nam ovegodine dolaze i ekipe iz Bosne, a dragi gostisu nam bili igra~i Sloge iz Gornjeg Vakufa.Oni su tu bili prije dvije godine, bile su imto prve pripreme u ìvotu i bili su nam naj-draì, pazili smo ih kao da su madridskiReal.“ Svake godine, pri~a Emir, krozAntalyju pro|e oko 1.400 sportskih ekipa, atokom februara u hotelima na rivijeri,kojom vo`nja autobusom traje sedam sati,boravi oko 500 nogometnih klubova.

VELIKA ÊTVORKA NA OKUPUPrije desetak godina, oko Antalyje su

bile mo~vare no sada se na kilometre dugepje{~ane plaè naslanjaju kompleksi sasportskim terenima koje koriste gotovo sviklubovi svijeta. ““Cijene su ono {to Turskuizdvaja od konkurencije“, pri~a nam KenanKurte{, koji je sa Emirom suvlasnik agenci-je Cooltour. ““Po osobi, to je od 35 do 150eura dnevno, ovisno o hotelu u kojemborave. U tu cijenu uklju~en je all inclusivesmje{taj u hotelu, prevoz i kori{tenje terenate garantiranih pet prijateljskih utakmica.Takvu ponudu zasad ne moète imatinigdje u Evropi.“ Kenan je ro|en u Pri{tini,

tamo je radio kao novinar TV Pri{tina svedo 1999. godine kada je odselio u Tursku.Prvo u Izmir gdje je bio urednik na EGTVa onda u Antalyu gdje sa Emirom vodiposao sa sporta{ima. Kremlin palace njiho-va je baza, ovaj je hotel sinonim uspjehaturskog turizma. Jer, dok primjerice naJadranu tokom zime hoteli ne rade, Antalyau zimskim mjesecima od turizma zaradimilijardu eura. Tu ne borave samo sporta{i,bogati penzioneri iz zapadne Evrope ovdjena more zaista idu zimi. Zakupe apartmanena tri mjeseca, jer im je jeftinije ìvjeti tu uhotelu nego naprimjer u Njema~koj.

U proteklih desetak godina Emir iKenan u Antalyju su doveli ~ak i klub izSjeverne Koreje. Japanci, Ukrajinci, Srbij-a n ci, Rumuni, Hrvati... njihovi su vjerni

gosti koji se svake godine vra}aju uAntalyju u njihovom aran`manu. No, raz-govarati sa njima dvojicom gotovo je panemogu}a misija. Svaku re~enicu prekidapoziv na mobitel, na blackberry stiùmailovi, razne molbe i pitanja. Emir orga-nizira ulazak novinara na press konferenci-je zagreba~kog Dinama, sre|uje avionskekarte igra~ima koji se iz raznih razlogavra}aju ku}i ranije sa priprema, pomaèdirektoru Hajduka prona}i smje{taj za pri-jatelje iz Splita. ““Ludilo, jer druga~ije to nemoèmo nazvati, traje tri mjeseca i Kenan ija skoro da ne spavamo. Ali smo ponosnijer smo u ovom poslu stekli toliko prijate-lja da se zaista osje}amo prebogatim osoba-ma.“ Dok Emir obilazi ekipe na terenima ihotelima, sa dva mobitela u ruci i



VLADARI TURSKE RIVIJEREEmir Dizdarevi} ovih je dana u Antalyji doma}in i nogometa{ima Crvene Zvezde koje odnedavno sa klupe predvodi Robert Prosine~ki; KenanKurte{, nekada{nji urednik TV Pri{tina, sa Emirom Dizdarevi}em vodi agenciju za organizaciju priprema klubova sa istoka Evrope

TOPKAPI PALACEKompleks u kojem se pripremajuigra~i zeni~kog êlika

�

punja~em, jer mu baterija traje tek nekolikosati, Kenan dogovara dolazak Kineza,Japanaca, Rusa, Crnogoraca. Pomaè i to{to govori pet jezika, turski mu je ve} godi -nama kao maternji. ““Na{a agencija imapedesetak klubova koji su nam stalni klijen-ti, organiziramo tokom zime oko 150 utak-mica i dolazak nekoliko hiljada ljudi“, kaèKenan. Turci su takozvani nogometni turi -zam smislili kako bi svoje hotele popunilitokom zimskih mjeseci. Isprva ih je vodilaideja da postanu konkurencija [paniji iGr~koj, sada su oni vode}i u tom poslu.Antalya je ve} desetak godina omiljenoodredi{te za turiste iz Evrope, Rusije,biv{ih dràva SSSR-a te skandinavskihzemalja. Ovdje svake godine ljetuje tri mili -ona Nijemaca i Rusa te oko pola milionaUkrajinaca. Ove godine o~ekuju jo{ boljerezultate. ““Zbog de{avanja u Egiptu iTunisu zapadne agencije su gotovo sve svojeturiste koji su planirali ljetovati u tim zem-ljama preusmjerili u Tursku“, poja{njavaKenan. Rusima je ipak podre|eno najvi{estvari u Antalyji. Na ulicama i prodavnica-ma su natpisi na ruskom, najbolji supotro{a~i jer novac koji oni ostave u shop-pingu ~ini 50 posto prihoda u toj regiji.Kupuju kao sumanuti sve {to stignu, pose-bice nakit i odje}u. Zbog njih je, recimo, uluksuznom Rixos resortu, u koji smo,nakon temeljitog pregleda za{titara, mogliu}i samo zahvaljuju}i poznanstvu sEmirom Dizdarevi}em, otvorena draguljar-nica Lydion u kojoj se prodaje nakit vri-jedan i do pola miliona eura. Rixos je~etrdesetak kilometara vo`nje od Antalyje,u Beleku gdje se priprema nekada{nja veli-ka ~etvorka jugoslovenskog nogometa.Rixos premium resort dom je nogometa{azagreba~kog Dinama, predvo|enihVahidom Halilhodì}em. Desetak kilo-metara dalje je Calista u kojoj se spremabeogradska Crvena Zvezda a koji kilometardalje su treninzi i pripremne utakmicePartizana i splitskog Hajduka. Tokom ljetanajjeftinije no}enje u Rixosu stoji 200 eura.Dinamo po osobi pla}a 150 eura, za {tanogometa{i hrvatskih prvaka, osim terena,autobusa i pripremnih utakmica, dobijuspavanje u sobi od 40 kvadratnih metara,wellness koji se prostire na ~ak 4.500kvadratnih metara, ~etiri hotelska restorana,golf terene i shopping ulicu u kojoj senalaze proizvodi vode}ih svjetskih brando-va, kafi}i, pubovi, disco... Sve su to sadràjiresorta opasanog visokom ogradom, ram-pom i fizi~kom za{titom u kojem se moèiznajmiti i limuzina s voza~em, privatniavion dok su u ponudi rent a car agencijeFerrari, Porsche i sli~ni egzoti~ni automo-bili. Zbog toga su ovdje na pripremedolazili njema~ki Werder i Hertha, ukrajin-ski Shaktar, moskovski CSKA, a Emir iKenan sada pro{iruju svoj posao i po~inju


SB NA NAJSKUPLJIM NOGOMETNIM TERENIMA EVROPE

SPORTSKI CENTAR EVROPESvaki bolji hotel u Antalyji ima kompleks sanekoliko nogometnih terena

RIXOS PREMIUMDan nogometa{a Dinama u ovom superluksuznom hotelu ko{ta 150 eura

PLA@E ANTALYJENogometni tereni naslonjeni su na kilometarski duge pje{~ane plaè

��

sura|ivati i sa reprezentacijama. ““Idu}egmjeseca organiziramo prijateljske utakmicereprezentacija Bolivije i Estonije, okre}e -mo se i tom trì{tu jer smo zahvaljuju}itrudu svih ovih godina do{li na dobar glas“,pri~a Emir. ““Jedina smo agencija koja imaUEFA licencu za organiziranje utakmica,tako da na nas svi gledaju ozbiljno i upot-punosti nam povjere organiziranje svihaktivnosti. Utakmice }e se igrati na terenuMerdan stadiona, gdje je igrala ireprezentacija BiH protiv Poljske.Zanimljivo je da smo organizirali gostovanjePartizana kada je igrao utakmice Lige prva-ka i Kupa UEFA u Turskoj. Nakon tog smodobili dosta ponuda ostalih klubova za istiposao.“

OSTAV[TINA TURGUTA ÖZALAHotelijerski bum u Turskoj kreiran je

sredinom ‘80-ih godina pro{log stolje}a anajve}e zasluge za razvoj svjetlosnom brzi-nom ima biv{i predsjednik i premijerTurgut Özal, kojega hotelijeri u Antalyjistavljaju u istu ravan s KKemalomAtaturkom. Sve je po~elo kada je Vlada na~elu s Özalom stvorila preduvjete za ula-ganje u turizam. Turska je subvencioniralakredite za turisti~ke projekte koje suve}inom pokretali sami Turci, ali posljed-njih godina investitori su sve vi{e Rusi,Ukrajinci, Kazahstanci, Nijemci... Turcimase to nimalo ne svi|a pa su uveli pravilo pokojem inozemni investitor moè imatinajvi{e deset procenata vlasni~kog udjela uturisti~kim projektima. Vlada je davalabesplatne koncesije na zemlji{te, a zauzvratuzimala jedan posto prihoda hotelijera, abilo je i drugih subvencija i stimulacija.Kad se uvidjelo da bi obala mogla postatiprenapu~ena hotelima, besplatno zemlji{teje ukinuto i danas od hotela dràva ubirepristojan porez. Prema stopi povrata na ula-ganja Turska je trenuta~no vode}a na svije-tu. Turizam generira ~etrdeset drugih zani-

manja i zara|eni novac ne ostaje u hotelimave} ide dalje dobavlja~ima i svimpruàteljima usluga. Svi u Antalyji ìve odturizma a tome je doprinijela i ~injenica dastopa poreza u ovoj zemlji iznosi niskihosam procenata. Pored toga, dràva zimiumjesto hotelijera pla}a radnicima porez idoprinose. U vrijeme vladavine TurgutaÖzala, koji je otvorio zemlju kapitalizmu istranom kapitalu, prosje~na godi{nja stopagospodarskog rasta iznosila je 5,2 posto.Njegova ideja je bila da Tursku zrakompoveè sa svakom svjetskom metropolom izato Turska danas ima razvijenu mreùredovnih avionskih linija. Antalya biljeìdevet miliiona no}enja godi{nje, a to su svegosti koji u grad stiù avionima. Ukupnazarada od turizma godi{nje iznosi desetmilijardi eura. Prosje~na cijena hotela kojise grade na ovoj rivijeri iznosi oko 30 mili -ona eura i gradnja se ne zaustavlja ni tokomzimskih mjeseci. ““Danas Turska ima jedandruga~iji problem, ali ne sumnjam da }e i toznati rije{iti“, pri~a Kenan Kurte{. ““Naime,toliko brzo su gradili hotele da u isto vri-

jeme nisu stizali educirati kadar koji }eraditi u tim hotelima. Jedan je podatakzaista fascinantan. Samo Antalya ima oko300 hotela sa pet zvjezdica, {to je vi{e negou cijeloj [paniji, koja je mo`da najve}aturi sti~ka sila, ali turskim hotelima nedosta-je kvaliteta. Ipak, to je zemlja koja svojprosperitet duguje strate{kim projektimaedukacije mladih, tako da ne sumnjam da}e veoma brzo rije{iti i taj problem koji imse pojavio posljednjih godina.“ Antalya seponosi i hotelom koji je drugi najskuplji nasvijetu, odmah nakon hotela u Dubaiju.Rije~ je o Mardan palaceu ~ija je gradnjastajala vrtoglavih milijardu i 200 milionaeura. Investitor je ruski tajkun azerbejd`-a nskih korijena TTelman Ismailov koji sezbog tog ulaganja sukobio sa svojim dosko-ra{njim prijateljem, ruskim premijeromVladimirom Putinom. Putin je, naime, biobijesan zbog toga {to je Ismailov hotelodlu~io graditi u Turskoj, a ne u Rusiji.Telmanov sin SSakhran potpredsjednik jeTereka iz Groznog, ~e~enskog nogometnogkluba koji se ovih dana tako|er priprema uAntalyji i ~iji je trener nedavno postao~uveni Holan|anin RRuud Gulit. Mardan,kojeg je Ismailov nazvao po svom ocu,hotel je sa sedam zvjezdica a u njegovomsklopu je i stadion na kojem je na{anogometna reprezentacija nedavno igralaprijateljsku utakmicu sa Poljacima. UEFAim je besplatno dala projekat stadiona sadesetak hiljada sjede}ih mjesta ~ija je grad-nja ko{tala sedam miliona eura. Mardanima svoje ogromno golf igrali{te a trenutnose pored Palacea gradi takozvani nogomet-ni hotel koji }e koristiti isklju~ivo sporta{i.“Hotel }e biti povezan sa terenom i u sebi}e imati sve {to je potrebno za pripreme“,zaklju~uje Kurte{. ““Sobe za masaù, tere-tane, kuhinju koja }e kuhati jela isklju~ivopo receptima nutricionista. Bi}e to raj zasporta{e, ne{to {to ne postoji niti u jednojzemlji na svijetu.“ �



BOSANCI U ANTALYJIOvih dana na pripremama su nogometa{i Borca, êlika i Sarajeva; najsimpati~nija ekipa koja je ovdje ikad gostovala bila je Sloga iz Gornjeg Vakufa

NERMIN ŠABIĆ:“Doslovce iz sobe izađetena teren, imamo naraspolaganju pet terena imali stadion, vrijeme jeodlično. Mi smo prošlegodine bili u Puli i uspjelismo samo jednom izaći nateren. Jače su ekipe skojima igramo a i jeftinijeje nego u Hrvatskoj“

�

Redovi su obi~no ogromni, a~ekanje na ulazak u neki ~uvenimuzej ili galeriju moè potrajatisatima. Dobar dio kratkih posjetanekom gradu ~esto se protra}i ba{

u takvim ~ekanjima. Uvijek su tu i neprijat-nosti oko ostavljanja svih mogu}ih inemogu}ih stvari na ulazu, sigurnosneprovjere, ramaèna dje~urlija koja jureokolo... Nezaobilazni su i suvi{e entuzi-jasti~ni turisti koji do u beskona~nost pozi-raju ispred nekog dragocjenog eksponataiako je fotografisanje zabranjeno, i iako subrojni drugi ljudi proputovali pola svijetada bi pogledali ba{ tu umjetninu a ne lice saizvje{ta~enim osmijehom koje ga zaklanja.

Svi ljubitelji likovne umjetnosti kojiuìvaju u obilascima muzeja i galerija

barem jednom su doìvjeli neku od nabro-janih frustriraju}ih situacija. U velikimmuzejima se tako|er lako izgubiti. Umjestotraène anti~ke figurice posjetilac moèzavr{iti gledaju}i sasvim nerazumljivumodernu izlo`bu ili provesti pola sata tra-gaju}i za predizajniranim i predobroskrivenim vratima toaleta.

NOVI POGLED NA UMJETNOST

Svega toga po{te|eni su posjetiocimuzeja koji se umjesto za stvarni, odlu~e zavirtuelni svijet: Google je od prvog febru-ara pokrenuo novu stranicu googleartpro-

ject.com na kojoj je omogu}en obilazaksedamnaest svjetskih muzeja. Metropolitan,Tate Gallery, Smithsonian, Van Goghovmuzej, Uffizi, MoMA, Versailles, Ermita`,pogled u unutra{njost ovih veli~anstvenihinstitucija sada je nadohvat ruke.

Ideja za ovaj projekat nastala je za-hvaljuju}i Googleovom pravilu da za -poslenici dvadeset posto svog radnog vre-mena mogu provesti bave}i se ne~im {toina~e nije njihovo polje zanimanja. AAmitSoot, googleovac porijeklom iz Indije, veli-ki je zaljubljenik u umjetnost i on se dosje-tio da bi njegova firma mogla ponuditivirtuelne obilaske muzeja: ““Kao dje~ak


GOOGLEARTPROJECT.COM

Pi{e: ADISA BA[I]

Od 1. februara “Google” je lansirao novu stranicu na kojoj je moguće virtuelnoprošetati prostorijama nekih od najvećih svjetskih muzeja; djela koja se čuvaju usedamnaest muzeja svijeta, od Berlina, Londona, Firence, Madrida, Praga, preko

Moskve do Njujorka sada se mogu na internetu pogledati besplatno a nekaodabrana djela moguće je istraživati do najsitnijih detalja, ranije

nevidljivih ljudskom oku

REMEK-DJELA IZBLIZAGoogle nudi besplatni virtuelni obilazak sedamnaest svjetskih muzeja

DOSTUPNA JEDNIM KLIKOM

Londonska Tate Gallery

sam odrastao u Bombaju i ~eznuo za obi-lascima ovakvih muzeja koji su mi se ~inilinedostupnim. Pomislio sam da bila dobraideja iznijeti na neki na~in ova djela izvanzidova muzeja i pokazati ih ljudima {irom svijeta.”

Virtuelni obilasci nisu novina u muze-jskom svijetu. Ve} desetak godina neki odvelikih muzeja nude ovakve usluge, ali ovajput objedinjen je veliki broj institucija iz

razli~itih gradova, a pored prolaska krozneke prostorije muzeja, omogu}en je iuve}an prikaz pojedinih slika i predmeta.Ovo je svakako dobra ideja koja doprinosirazmjeni ljudskog znanja i stvarala{tva,ljudsku umjetni~ku ba{tinu ~ini univerzal-nijom, ali ova usluga dovela je i do novogna~ina gledanja na neke eksponate.

Pored velikog broja (uglavnom ponekoliko desetina) vrijednih slika koje su

prikazali u dobroj rezoluciji, muzeji su dalii po jednu sliku u ogromnoj, oko hiljaduputa ve}oj rezoluciji od uobi~ajene. Tozna~i da u ovom trenutku svi zainteresovaniljudi koji imaju pristup internetu mogusedamnaest remek-djela svjetskog slikars-tva pogledati do najsitnijih detalja, a takavpogled nikada ranije nije bio mogu}. Ovdjese, dakle, ne radi samo o tome da je mogu}erazaznati motive, boje, kompoziciju, negoje mogu}e detaljno analizirati svaki potezumjetnika, razabrati trag svake pojedinedlake u slikarevom kistu!

Na sli~an na~in kao {to je filmski krup-ni kadar revolucionarizirao pogled na ljud-


EKSPERIMENT U MUZEJSKOM SVIJETU

NOVI POGLED NA BOTTICELLIJEVU VENERUAko smo se u muzejima morali suzdr`avati da se ne unosimo sasvim uz platno (a i ~uvari bi opomenuli odve} revnosne posmatra~e), sada mo`emozumirati sliku dok nam se mikroskopske pukotine na boji ne u~ine duboke kao kanjoni

VIRTUELNI OBILASCI MUZEJA:Metropolitan, Tate Gallery, Smithsonian, Van Goghov muzej, Uffizi, MoMA, Versailles, Ermitaž, pogled u unutrašnjostovih veličanstvenih institucija sada je nadohvat ruke

DVA REMBRANTARembrantov Autoportret koji se ~uva u Berlinu i Povratak bludnog sina iz Sant Petersburga uGoogleovoj virtuelnoj galeriji na{li su se jedan uz drugog

��

sko lice, tako je Google art project omo -gu}io da na slici vidimo i sitne detalje rani-je nevidljive prostim okom. Pitanje jedodu{e, ~emu toliko detaljan pogled naneku sliku sluì. Ako smo se u muzejimamorali suzdràvati da se ne unosimo sasvimuz platno (a i ~uvari bi opomenuli odve}revnosne posmatra~e), sada moèmo zumi-rati sliku dok nam se mikroskopske puko-tine na boji ne u~ine duboke kao kanjoni.

Rezultat je sasvim novo iskustvogledanja umjetni~kog djela koje nosi iopasnost da od drveta ne vidimo {umu, dazagledani u najsitniji detalj ne vidimocjelinu slike. Slike naime nisu ni pravljenesa namjerom da ih gledamo na ovajdana{nji na~in, ali nova perspektiva }esigu rno donijeti i nova otkri}a.

BLI@E NE MORA ZNAÎTI BOLJE

Granice slike ranije su bile ome|eneramom ili bjelinom zida, a sada }e graniceodre|ivati rubovi na{eg monitora: otkriva-ju}i, zumiraju}i i izrezuju}i detalje sa slike,neizbje`no }emo i skrnaviti njenu cjelinu, apovratak u stvarni svijet ~ini}e nam seneobi~nim. U pravom muzeju eksponatsamo stoji, interakcija je ograni~ena, kao ina{e perceptivne sposobnosti.

Uprave muzeja koji su se ovom projektupriklju~ili optimisti~ne su i nadaju se da }ese broj posjetilaca pove}ati: virtuelno iskust-vo ne iscrpljuje potrebu da se ode u pravimuzej. Ovakvog mi{ljenja su i u upravi nju-jor{ke MoMA-e, i kaù da je u proteklihdeset godina otkako pokazuju eksponate na

internetu, posjeta njihovommu zeju porasla, a da jeogroman broj ljudi zbognovog Googleovog pro-jekta posjetio i web stran-icu njihovog muzeja.

Snimci unutra{njostimuzeja koji su se na{lina novoj Googleovojstranici na~injeni su pro-teklih mjeseci nakon {to bise institucije zatvorile zaposjetioce, otuda virtuelni obi-lazak daje i jedinstven do -ìvljaj praznih muzejskihprostorija. Slike i trodimen-zionalni predmeti su tako|er

prikazani u realnom omjeruprema drugim eksponatima,

moè se vidjeti ta~an ras-pored slika na zidovima, aponu|en je i posebanspisak izabranih djelakoja se mogu uve}ati irazgledati detaljnije.

Uz svaki izdvojenieksponat nalaze se i

kratke informacije oautoru, godini i nastanku

djela, poput onih koje nalaz-imo na zidovima muzeja.

Koliko god posjetilac ovestra nice bio skepti~an, mog-u } nosti su ipak o~aravaju}e,a izvjesno je da }e se u

budu}nosti pove}avati i broj muzeja koji su uovom projektu, kao i broj djela (danas ih jeoko {est hiljada) koja }e se mo}i pogledati.Street View tehnologija kojom smo ranijemogli pregledati ulice i gradove {irom svije-ta, sada omogu}ava da naprimjer dignemopogled prema stropu Versaillesa ili Ermitaà,i tako na trenutak povjerujemo da smo sezaista na{li u ovim veleljepnim zdanjima.

Neizvjesnost koju ovaj projekatostavlja jeste da li }e u budu}nosti ljudiizgubiti potrebu i naviku da posje}ujustvarne muzeje i galerije. Da li }e nam seza dvadesetak godina ~initi dosadnim iprevazi|enim posmatranje stati~nihizloàka i vi{esatno hodanje od jednogpredmeta do drugog? Mo`da. Ali mo`dai ne. ârolija izravnog pogleda na pred-met star nekoliko stolje}a, atmosferakoju takvi predmeti stvaraju, svijest otome da pred sobom imamo autenti~neopipljive predmete koje su stvarali ilikoristili velikani ljudskog roda, sve to sene da tako lako nadomjestiti. Pa kolikogod dobra bila rezolucija i koliko godtehnologija stvarala uvjerljiv privid dasmo zaista uronili u taj ~arobni dalekisvijet. �


GOOGLEARTPROJECT.COM

U skoro ~etiri stotine galerija raspo -re|ena su djela iz sedamnaest muzeja nastranici googleartproject.com. Muzeji senalaze u Berlinu, Washingtonu, NewYorku, Pragu, Madridu, Parizu, Amste r -damu, Londonu, Moskvi, Sant Peters burgui Firenci. Street View tehnologijaomogu}ava panoramski prikaz, odnosnorazgledanje cijele prostorije muzeja, okre-

tanje za punih 360 stepeni.Svaki od muzeja dao je dozvolu da

se po jedno djelo prikaè u posebnovisokoj rezoluciji. U tom izboru su sena{la i sljede}a djela: Van GoghovaZvjezdana no} i Spava}a soba, Rembr a -ntov Povra tak bludnog sina, Bottic -ellijevo Ro|enje Venere, Manetova slikaU konzervatoriju... �

PUNI SJAJ VAN GOGHOVIH ZVIJEZDA

Remek-djela u ogromnoj rezoluciji

DO NAJSITNIJEG POTEZA KISTA:Na sličan način kao što je filmski krupni kadar revolucionarizirao pogled na ljudsko lice, tako jeGoogle art project omogućio da na slici vidimo i sitnedetalje ranije nevidljive prostim okom

IZ GALERIJE UFFIZI U FIRENCICaravaggiova Medusa

IZ MUZEJAMODERNE

UMJETNOS-TI U NEW

YORKUZvjezdana no}

Vincenta vanGogha

�


MA\ARSKA VIRTUOZNOST

Svijet ove godine obilježava dvije stotine godina rođenja kompozitora FRANZALISZTA; zahvaljujući Direkciji “Sarajevske zime” i glavni grad BiH se

7. februara uključio u globalnu feštu, kojom se slavi djelo velikog Mađara

KAO DA SAM LISZT NA VJETRU...

GENIJE ZA KLAVIROM

Za svog `ivota FranzLiszt je napisao

1.600 kompozicija

Ve} na otvaranju Sarajevskezime, 7. februara, organizovanje koncert povodom dvjestotegodi{njice ro|enja kompozitoraFranza Liszta. Ne}emo zabora-

viti napi sati ni da je ovaj, zaista, relevan-tan muzi~ki doga|aj uprili~en i zbogaktuelnog predsjedavanja Lisztove rodnedomovine Ma|arske Evropskom unijom,pa su tu no} u Narodnom pozori{tuSarajevo i nastupili umjetnici iz ovedràve: BBrigitta Kele, MMaria Molnar,Adorjan Pataki, AArpad Sandor i GGyorgySelmeczi.

PRIRODNA MUZIKAPro{le godine obiljeìli smo, zapravo

nismo samo mi ve} ~itav svijet, dva vije-ka ro|enja FFrederica Chopina i RRobertaSchumanna, dva giganta svjetske klasi~nemuzike, ba{ kao {to je i Franz Liszt gro-mada od ~ovjeka. Pa smo prije dva mjese-ca objavili tekst u kojem su namsagovorn ici bili dekan sarajevskeMuzi~ke akademije IIvan âvlovi}, profe-sorica klavira u Srednjoj muzi~koj {koli uSara jevu VVedrana Mujki} i {ef“Klavirskog odsjeka” u Osnovnojmuzi~koj i baletskoj {koli Novo SarajevoMaja Budimir. Tada su nam, na na{ upit,govorili i o Lisztu, pa smo njihovere~enice mudro spakovali u arhivu, te}emo ih ovaj put iskoristiti. A i tim kojidobija ne treba mijenjati, je li tako?

No, prvo }emo se prisjetiti {ta nam jeto izvrsni splitski pijanista KKemal Geki}govorio o Lisztu, u intervjuu koji smo ufebruaru pro{le godine snimili u HoteluEvropa. Kriti~ar Toronto Stara napisao jeda je Kemal Geki} ro|en da svira Liszta ida njegovu muziku tretira kao teatar.“Bi}e da mu se dopalo ne{to od mojih sni-maka. Ili je bio odu{evljen nekim odmojih koncerata. Kao jo{ jako mladumjetnik osje}ao sam muziku FranzaLiszta veoma bliskom. Kao da sam jenapisao. Previ{e je prirodna, tako danisam trebao previ{e razmi{ljati ni kako,ni {ta. Mada je napisao 1.600 kompozici-ja i one su veoma razli~ite. Na neke drugekompozitore sam morao ~ekati deset,dvadeset godina. Kao, recimo, naBrahmsa. Nikada javno nisam sviraonijednu njegovu kompoziciju. Za{to?Nisu mi se dovoljno svi|ale. Uglavnom.Sada mi se sve svi|aju”, rekao nam je tadaKemal Geki}.

Vedrana Mujki} kaè da je Franc Lisztza~etnik romanti~arske i psiho-tehni~ke{kole...: ““Odnosno, individualnog pristu-pa izvo|a~a umjetni~kom djelu iosmi{ljavanja interpretacije prije pristu-

panja instrumentu. Za~etnik je dana{njegna~ina koncertiranja, pijanista, velikikompozitor. Preko klavira imitira sveinstrumente, ljudski glas i zvukove izprirode. Veoma popularan i uspje{an zavrijeme svog ìvota.”

“PJESNIK KLAVIRA”Dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu

Ivan âvlovi}, pak, najavljuje: ““Ovegodine se obiljeàvaju godi{njice neko-liko velikih kompozitora, me|u njimai Liszta. Kako je Liszt pjesnikklavira glavnu rije~ u obiljeàvanjuLisztove godi{njice imat }e Odsjek zaklavir. Planirali smo da u sklopu na{egFestivala Majske muzi~ke sve~anosti,koji }e biti odràn od 20. maja do 4. juna,organiziramo jedan cjelove~ernji koncerts Lisztovim djelima.”

I Osnovna muzi~ka i baletska {kolaNovo Sarajevo planira obiljeìti 200godina Lisztovog ro|enja. ““Na{a {kola jeve} nekoliko puta obiljeìla godi{njicevelikih kompozitora: pretpro{le godinesmo bili u znaku Bele Bartoka i ZoltanaKodalyja. U saradnji sa AmbasadomRepublike Ma|arske organizirana jeizlo`ba, a na{i profesori i u~enici supripremili koncert koji su posvetili ovimvelikim ma|arskim kompozitorima.Pro{le godine smo dali svoj hommageChopinu. A ove godine planiramo orga-nizirati koncert i izlo`bu posve}eneFranzu Lisztu, tako|er u saradnji saAmbasadom Republike Ma|arske, i nataj na~in nastaviti slaviti umjetnost imuziku velikih kompozitora”, veli MMajaBudimir. �


LISZTOVA STOLJE]A DVA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Njegovo pravo ime je Ferenc. Jedan jeod najve}ih kompozitora i pijanista 19. vije-ka. Neki bi kazali i svih vremena. Tehni~kisavr{en, virtuozan, autoritativan. I za klavi-rom, ali i sa dirigentskom palicom u ruci.Bavio se i pedago{kim radom.

U Njema~koj je ìvio Franz. Bio jenajzn a~ajniji predstavnik Nove njema~ke{kole. Poznavaoci vele da je njegov najzn -a~ajniji doprinos - simfonijska pjesma,forma koju je on sam uveo, razvijaju}ikoncept tematske transformacije kaodijela svojih eksperimenata na formimuzike i na hramoniji. Eto ga sad, pa tiskontaj. Franz Liszt je preminuo unjema~kom Bayreuthu, 22. oktobra 1886.,u 75. godini ìvota. �

I FERENC I FRANZ

Lisztova vrhunska djela i tehničkasavršenost

“TO [TO SVIRA, TO SU RUKE”Franz Liszt, za~etnik romanti~arske i psiho-tehni~ke {kole...

SIMFONIJSKAPJESMALisztaje bionajzna~ajniji predstavnik Novenjema~ke {kole

Mlad, talentovan i zaljubljiv,Branko Miljkovi} bio je istinsko otjelovljenje poezije.Njegovi stihovi zaìvjeli su usrcima ~italaca, pam}eni su,

citirani, ponavljani skoro do habanja...Gromke a u isto vrijeme tako rafiniranerije~i ve} preko pola stolje}a intrigira-ju ljude, jednako kao i njegovkratki ìvot i tragi~ne okolnostipod kojima je okon~an.

TEORIJE ZAVJERE OBRANKOVOM

SAMOUBISTVUâk i svojom

preranom smr}u,ovaj pjesnik os -tao je doslje dansvojoj poezijikoja je smrt uvi-jek smatrala akone osloba|aju }oma ono svakako bli -skom, prirodnomi neumitnom. Sm r -to nosan je ìvot,al smrti odole-va./ Jedna stra -{na bolest po meni}e se zvati./ Mnogosmo patili. I evo, sadpeva/ Pripitomljeni pa-k ao. Nek srce ne okleva./Isto je pevati i umirati napisaoje Miljkovi} u svojoj Baladi. Ko n -tra diktorno, a opet sasvim ra -zumljivo, ovaj pjesnik je u isto vrijemesa mladala~kim zanosom veli~ao ìvot,pr{tao od energije i strasti upravo za ovimsvijetom, i ispjevao neke prekrasne stihoveba{ u slavu ljudskog postojanja. U Pohvalisvetu on kaè Ne napu{taj me svete/ Ne idinaivna lasto/ Ne povredite zemlju/ Ne diraj -te vazduh/ Ne u~inite nikakvo zlo vodi/ Ne

posva|ajte me sa vatrom/ pustite me dakora~am/ Prema sebi kao prema svomecilju.

Koliko god proisticala iz njegove na -gla{ene osje}ajnosti, perceptivnosti i neo -buzdane predanosti ìvotu, njegova ranasmrt izazvala je {ezdesetih godina velikekontroverze, brojne teorije zavjere, opre~ne a

navodnop o u z d a n einformacije onjegovim posljed-njim satima. Miljko -vi}eva smrt izazvala je

golemo ~u|enje, a tako valjda biva uvijekkada svijet napusti mlad i darovit ~ovjek.Kao da je toliko neobi~no odustati od svije-ta ovakvog kakav jeste, kao da nije mno-gostruko ve}e ~udo to {to milijarde ljudisvakodnevno, kao po dogovoru, ustrajavajuu tome da nastave ìvjeti uprkos svim pro-turje~nostima sa kojima im se svakodnevnovalja nositi.

I DRVO JE REKLO NEMOJJedni su tvrdili da je umro zbog

nesretne lju bavi prema jednoj èni.Drugi da je bio razo~aran u socija-

lizam i Jugoslaviju, te da se stidiosvoje pjesme posve}ene TTitu.Tre}i su govorili da su ga u smrtotjerali hrvatski nacionalistizbog njegovog srpstva, ~etvrtisu se opet kleli da ga je ubila

UDBA zbog njegovogodla ska u Zagreb, veli -~anja hrvatstva i sop-stvenog hrvatskog pori-

jekla po majci. Ponekood njegovih prijatelja

ustvrdi}e (mo`da sa na -knadnom pame}u) da je u

njemu oduvijek tinjala nekaslutnja da ne}e dugo ìvjeti, a

da ga je smrt (koju on ne opisujekao zastra{uju}u neman ve} kao

privla~nu ljepoticu) oduvijek takosna`no vukla sebi.

[ta god da je bio nje-gov motiv, Brankose u no}i izme|ujedanaestog i dva -naestog februara1961. objesio ojedno slaba{no sta-blo vrbe na Ksa -verskoj cesti, naputu prema jed-nom zagreba~komizleti{tu. Stablo jebilo tako malenoda se ~inilo nevj -


SMR]U PROTIV SMRTI

Pi{e: ADISA BA[I]

Prije pedeset godina u Zagrebu je samoubistvom u dvadeset i sedmoj godini svojživot okončao BRANKO MILJKOVIĆ, veliki srpski i jugoslovenski pjesnik čiji se

stihovi već decenijama pamte, veličaju, spominju i odolijevaju da se ne pohabajusilnim citiranjem; veličanstveni stihovi, boemski život i misteriozna smrt stvorili

su od njega kultnu figuru južnoslovenske poezije

PRINC POEZIJE

Ilustracija: Dragan Stojanovi}

erovatnim da na njemu stasiti pjesnikokon~a ìvot obje{en o sopstveni remen.Brankov otac je, prema sje}anju knjièvni-ka MMirka Kova~a, godinama vjerovao da jenjegov sin ubijen i to na nekom drugommjestu, a da je samoubistvo inscenirano.[ta god da je bila istina, sablasno su tihdana odjeknuli Miljkovi}evi stihoviposve}eni IIvanu Goranu Kova~i}u No}suvi{e velika za moje zvezdano ~elo/ unekim {umama crnim nepoznatim/ I drvo jereklo nemoj...

Branko Miljkovi} je ro|en u Ni{u 1934.godine a na studij je oti{ao u Beograd, gdjeje jo{ kao vrlo mlad, inspirisan francuskimsimbolistima, u{ao u svijet poezije i ost-vario pjesni~ko priznanje. Objavio je svegatri zbirke pjesama, Uzalud je budim(1957.), Poreklo nade i Vatra i ni{ta (objeobjavljene 1960.), kao i zbirku patriotskepoezije Smr}u protiv smrti (1959., skupasa crnogorskim pjesnikom BBlaòm

[}epanovi}em). Miljkovi} je 1960. godinedobio Oktobarsku nagradu grada Beogradakoje }e se kasnije odre}i, a jo{ iste jesenipreseljava u Zagreb gdje dobiva posaourednika na radiju. Svega nekoliko mjesecikasnije, u ovom gradu }e i okon~ati svojìvot.

Mirko Kova~ je Branka Miljkovi}aimao priliku upoznati kao gimnazijalac i ujednom svom tekstu u Feral Tribuneu jesje}aju}i ga se kao svog idola iz mladostinapisao: „„On je bio neka moja vizija pjesni-ka: duhovit, lucidan, talentiran, obrazovan,

opsjednut ènama i uvijek zaljubljen, pat-nik, veseljak, depresivac, nagonom samo -ubojica, ali jedino i trajno odan poeziji.Samo je on mogao napisati da je: Sre}an kosvoju pesmu ne plati glavom. Bio jepoèljan u svim salonima, ~ak i kad jepravio skandale, a istodobno i najvi|enijaintelektualna pojava beogradskog podzem-lja. Napijao se u svim }umezima dru{t-v enoga ugostiteljstva, sabla`njavaono}obdije svojim drskim pri~ama, privla~iomlade literate fascinirane njegovomduhovito{}u, njegovim obratima u ìvomrazgovoru. U svijetu boheme bio je ~asotmjen ~as prost, ali svakako car.“

Branko Miljkovi} svoj ìvot je okon~aoprije ravno pedeset godina, a njegovi sti-hovi i danas pronalaze put do ljudi, citirajuse po blogovima, recituju na You Tubeu,nadìvjeli su svoga tvorca i prona{li svojemjesto ~ak i u dana{njoj posvema{njojzaglu{uju}oj buci. �


BRANKO MILJKOVI] (1934. - 1961.)

JUGOSLAVIJA Sve što nema vatre u sebi sagori/Što sagori postajenoć/Što ne izgori rađa dan/Treba zapaliti sve što možeda gori/Treba srušiti sve srušivo, sve što nijevečno/Treba u svemu i posle svega pronaći nadu/Revolucijo, ono što ostane je čovek

Poznato Brankovo Pismo prijateljuspada u klasiku ju`noslovenske ljubavneliterature, iako neki njegovi savremenicitvrde da je ono nastalo kao kafanska{ala, kao stilska vje`ba po uzoru naromanti~are. U pismu Branko Miljkovi},izme|u ostalog kaè: “Dragi prijatelju,Ne znam za{to, ali èlim da ti objasnimsu{tinu svog poraza od koga se nikadavi{e ne}u oporaviti. Pre svega mora{znati da moja nesre}a nije puki ljubavnijad. (...) Moja usamljenost je sada apso-lutna. Za mene ne postoji vi{e oblast~istog vaènja i pevanja. Sada mojepesme traè moju glavu. Vi{e nema koda me sa njima pomiri. To je samo Onaznala. A nije znala da zna. Pored Njenajopasnije misli pretvarale su se udivne i bezazlene meta fore. Sada je sveto podivljalo i besomu~no kidi{e namene. Kada bih samo mogao pobe}i odonoga {to sam rekao! @ivim u uàsnom

strahu. Bojim se da govorim, da pi{em.Svaka me re~ moè ubiti. Ja sam najve}ideo svojih pesama napisao pre negosam Nju zavoleo, ali tek sa Njom ja sampostao pesnik, tj. onaj koji nije ugroènonim o ~emu peva, koji ima jedanpovla{}en poloàj u odnosu na ono {tokazuje. Sada moja poezija gubi svakuvrednost i izvrgava se u mog najè{}egneprijatelja. Mo`da bih ja postao pravipesnik da je ta divna èna ostala krajmene. Ovako ja sam onaj {to se igraovatrom i izgoreo. @eli ti sve najbolje,Branko. P.S.

Ako èli{ da mi pi{e{, pi{i mi o Njoj.Bilo {ta. Ne u vezi sa mnom. [ta jede,kako spava, da li ima nazeb itd.; ti sve tomoè{ znati. Svaka sitnica koja se na Njuodnosi za mene je od neprocenjive vred-nosti. Ako prestanem da mislim o Njoj,po~e}u da mislim o smrti. Pono} je.Dovi|enja.“ �

BRANKOVO PISMO PRIJATELJU

Klasika južnoslovenske ljubavne literature

POEZIJU ĆE SVI PISATIJa primam na sebe osudu propevale gomile:/ko neume da sluša pesmu slušaće oluju/ali:/hoće li sloboda umeti da peva/kao što su sužnji pevali o njoj

RUDARISiđoše u pakao ponepravdu/Na kojoj semože ogrejati

ODU[EVLJEN@IVOTOM,

OPSJEDNUTSMR]U

Pjesnik Branko

Miljkovi}


ZA “TEMPODROM” SPREMAN

U čuvenoj berlinskoj dvorani “Tempodrom” svoj prvi studijski albumOPSTANAK će 12. februara predstaviti REUF SIPOVIĆ, muzičar rođen u

Priboju koji već osamnaest godina živi u glavnom gradu Njemačke; koncertće se sastojati iz dva dijela: prvi je izvođenje sedam kompozicija sa

“Opstanka”, o kojem su u Njemačkoj proteklih dana napisani hvalospjevi, adrugi dio zove se “Sevdah”, po muzičkom žanru koji je imao “centralni

uticaj na njegovo stvaralaštvo”

SEVDAH/BLUES SA RIJEKE LIM

REUF SIPOVIĆ: “Mojmaxi singl River Lim je

bio test za studijskialbum Opstanak,

isključivo za svjetskomuzičko tržište i

njegovu industriju”

Za Tempodrom u Berlinu znaju svi!Jer, neke od najve}ih kulturnihmanifestacija u glavnom graduNjema~ke dogodile su se upravo uovom prelijepom zdanju. U

Tempodromu }e 12. februara biti odràna iko ncertna promocija Opstanka, prvogstudijskog albuma RReufa Sipovi}a, izu -zetno nadarenog muzi~ara koji je prijeskoro osamnaest godina iz svog rodnogPriboja doselio u Berlin.

MALO MJESTO ZA VELIKE MOMENTE“To }e biti ne samo prvo predstavljanje

Opstanka uìvo, nego i produkcijsko ve~e,kada }e biti napravljen video zapis sa ~etirikamere, a bi}e angaòvano i mnogotehni~ara za ton i svjetlo. Tempodrom jepoznato mjesto za velika kulturna zbivanjau Berlinu. Ima veliku Arenu, a za Opstanaki njegovo prvo predstavljanje izabrana jeMala arena, koja prima 350 ljudi. Malomjesto za velike momente, kako je samTempodrom predstavlja. Ako nekolikodràvnih, njema~kih medijskih institucijapodrì projekat emitovanjem najava uo~ikoncerta, kao {to mi je ve} obe}ano, o~eku-jem punu Malu arenu. Za mene je, ipak,ovo prvenstveno produkcijska no}, tako da}e koncert biti u svakom slu~aju odràn.Ovo ve~e je vezano i za distribucijskopokrivanje trì{ta za sve zemlje u kojima segovori njema~ki jezik, kao i za njema~kuturneju, za koju je interes pokazala koncert-na agencija iz Hamburga, jedna od vode}ihu ovoj dràvi. Tako da, ako obuhvatimokompletno razgranato stablo Opstankapo~ev od produkcije, preko marketinga,promocije, distribucije i turneje, ondaprekora~ujemo broj od {ezdeset ljudi. Samoje pitanje do kada }u sam mo}i da to stablozalijevam”, veli Reuf Sipovi} za SlobodnuBosnu u pauzama proba za svoj berlinskinastup.

Prije pet godina Sipovi} je objaviomaksi singl River Lim. Muzi~ku pri~u o~udesnoj rijeci pored koje je odrastao.Berlinski novinar RRüdiger Rossig, pak,napisao je da je u stvaranju Rijeke Lim“centralni uticaj na njega i njegovo stvara -la{tvo imao sevdah”. S obzirom da je uPriboju ìvio svojih prvih sedamnaest godi -na ìvota, pitamo Reufa da li su mu jo{ udjetinjstvu {umovi i brujanje brzaka i slapo-va te rijeke zvu~ali kao melodije, ili,mo`da, ~itavi harmonijski krugovi naosnovu kojih je zami{ljao neku budu}umuzi~ku sliku? ““Svakako, ba{ tako su inastale kompozicije. River Lim je podijelj -en na ~etiri dijela, onako kako sam Lim,svakodnevno u ljetna doba, u svojimvo`njama kajakom i doìvljavao: Ada,

Buk, Vrtlog i Ada i zati{je. A pravi sevdahi prvi susreti sa istim desili su se u mojojstaroj ku}i, dok nena uz vatru plete i tihopjevu{i ili kad starog uzme onaj razdraganisevdah, nekad u ~estim trenucima. RiverLim je i bio test za Survival ili Opstanak,isklju~ivo za svjetsko muzi~ko trì{te i nje-govu industriju. Predstavljan je na raznimmuzi~kim festivalima, izme|u ostalih, vi{eputa, i na jednom od najve}ih sajmovamuzike u svijetu, u Cannesu. Normalno jeda puno vi{e odjeka ima kompletan album”,obja{njava na{ sagovornik.

BORBA ZA OPSTANAKVrati}emo se Opstanku ne{to kasnije,

samo dok se dogovorimo kada je po~elanjegova muzi~ka pri~a. Dobro, negdje smove} prona{li podatak da mu je otac 1980.poklonio akusti~nu gitaru. Tada je Reuf

imao ~etiri godine... ““Moj otac se u Pribojubavio folklorom, obi{ao je dosta svijeta sasvojom ekipom, a kao vokalni solista osva-ja~ je i brojnih nagrada u nekada{njim nat-jecanjima u sevdahu. Sigurno jeste da jezahvaljuju}i svom umjetni~kom talentuprepoznao i moju nadarenost za ovaj instru-ment ve} od mojih prvih koraka”, kaèReuf: ““Muzika nikada nije negativno uti-cala na moje {kolovanje, {tavi{e, druènjesa nekada{njim rockom mi je dostaolak{alo u~enje stranih jezika. Jo{ uosnovnoj {koli slu{ao sam sve {to valja iono iz ~ega sam mogao da nau~im ne{to.Pored na{eg dobrog rocka: Indexa, Smaka,‘starog’ Dugmeta, Drugog na~ina, Azre,Leba i soli, Divljih jagoda itd., svakako samslu{ao i internacionalnu rock i blues scenu,u kojem pored dobrih tekstova, uglavnompreovladava gitara: Pink Floyd, Deep


REUF SIPOVI], MUZI^KA SENZACIJA IZ PRIBOJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]ŠKOLA MUZIKE I STRANIH JEZIKA:“Muzika nikada nije negativno uticala namoje školovanje, štaviše, druženje sa nekadašnjim rockom mi je dosta olakšaloučenje stranih jezika; još u osnovnoj školislušao sam sve što valja i ono iz čega sammogao da naučim nešto”

��

Purple, Whitesnake, solo gitariste kao {tosu, prije nekoliko dana, naàlost, preminuliGary Moore, potom Eric Clapton, YngwieMalmsteen, Joe Satriani, Steve Vai. Ufonoteci mog amidè, pored kompletnezbirke mog baba, svakako se na{ao i poko-ji LP klasike. Toliko o mom samostalnommuzi~kom obrazovanju.” Po zavr{etkuosnovne, Reuf se upisao u Zubotehni~ku{kolu u Sarajevu koja je, igrom slu~aja,stotinjak metara udaljena od dana{njeredakcije novina koje upravo drìte u ruka-ma. Po~etkom rata vra}a se u Priboj, a1993. odlazi u Berlin. ““Eh, 1993. godina...Kakva su to bila vremena! Citirao sam ubookletu svog Opstanka rije~i jednog pro-fesora iz Priboja, koji me jako iznenadiosvojom definicijom tada{njih, paklenih vre-mena: Kad nai|u mutna vremena, onda{ljam ispliva na povr{inu, tako da, naàlost,i u svim institucijama tada nisi mogaonau~iti ni{ta pametno od onoga {to jeuglavnom plovilo po povr{ini. A zapad jemoja li~na odluka. Nakon lutanja po Evropii traènja stabilnog tla pod nogama do{aosam u Berlin, jer sam ovdje ve} imao nekoliko prijatelja. Ipak je to za menenajure|eniji grad, po raznim kriterijima iupore|uju}i ga sa svim evropskim prestoni-cama”, tvrdi Reuf.

Nakon trinaest godina boravka uBerlinu promovisao je, dakle, River Lim, ““au me|uvremenu je bila borba za opstanakjednog ausländera, sa malo vremena zabendove, a vi{e u~e{}a u studijskim pro-dukcijama”.

SNAGA, ZANOS, TALENATKoji su to motivi bili da snimi Survival,

njegov prvi, kako bi filmadìje kazale,cjelove~ernji projekat, pitamo Reufa. ““Svamoja nastojanja, poku{aji da rije~imaopi{em svoje djelatnosti i dugogodi{nji radna mom albumu Opstanak bili su bezuspj -e{ni. Nijedan svojstveni poku{aj niti sas-tavljena re~enica ne bi imala zvuk, niti biimala prikladnu, traènu ja~inu rije~i, kaoovaj citat, kako je to svojim darom, veliki iznameniti spisatelj sa mojih podru~ja Me{aSelimovi}, zapo~eo svoj roman Dervi{ ismrt: Po~injem ovu svoju pri~u, niza{to,bez koristi za sebe i za druge, iz potrebekoja je ja~a od koristi i razuma, da ostanezapis moj o meni, zapisana muka razgovo-ra sa sobom, s dalekom nadom da }e se na}ineko rje{enje kad bude ra~un sveden, akobude, kad ostavim trag mastila na ovoj har-tiji {to ~eka kao izazov. Ne znam {ta }e bitizabiljeèno, ali }e u kukama slova ostatine{to od onoga {to je bivalo u meni, pa sevi{e ne}e gubiti u kovitlacima magle, kaoda nije ni bilo, ili da ne znam {ta je bilo.Tako }u mo}i da vidim sebe kakav posta-jem, to ~udo koje ne poznajem, a ~ini mi seda je ~udo {to uvijek nisam bio ono {to sam

sad. Svjestan sam da pi{em zapleteno, rukami drhti zbog otplitanja {to mi predstoji…”

Snimio je, a evo uskoro }e po~eti i promo-visati, Opstanak Reuf Sipovi}. Oni koji suimali priliku preslu{ati pjesme sa ovogizdanja kaù da je to, ànrovski, miks blue-sa, sevdaha, etno “kadrova”, jazza... Ima lisli~nosti izme|u bluesa sa Lima i bluesa sa njegovog izvori{ta, u dolini rijekeMississippi? ““Blues sa Lima i blues sa nje-govog izvori{ta, na rijeci Mississippi, sli~nisu samo u opsivanju onih mirnijih dijelova,po{to je Mississippi tiha, plovna rijeka, akopravimo pore|enje bluesa samo u mojojkompoziciji posve}enoj Limu”, isti~e on.Opstanak }e se, online, mo}i nabaviti naportalima krajem februara. A na na{improstorima }e, kaè, nastupati vrlo rado,“ali u sklopu ve}ih manifestacija iza kojihstoji ministarstvo kulture i kvalitetna orga-nizacija, jer ipak je ovo projekat koji nosivi{e ljudi sa sobom”. Radi se o muzi~aru,pro~itasmo i ovo, ~iju su snagu, zanos itale nat na najljep{i na~in prepoznali i po -dràvaju istomi{ljenici iz brojnih muzi~kihku}a u svijetu. �


ZA “TEMPODROM” SPREMAN

Na snimanju albuma Survival gostiReufa Sipovi}a bili su eminentni evropskimuzi~ari. Svi oni, njih deset, sudjelova}e iu njegovom izvo|enju. Me|u njima je, reci -mo, i Hanns Hartmann. “On je starimuzi~ar, ima {ezdeset i sedam godina,ve} dugo ìvi u Berlinu, a ro|eni je [vaj-carac. Pored nastupa sa velikim imeni-ma jazz scene, kao {to su Chet Baker,Philly Joe Jones i Attila Zoller, vaì kaolegenda u izvo|enju svojih kompozicijana instrumentu Chapman Stick, nakojem u isto vrijeme svira i bas i gitaru.Adam Weissman je perkusionista koji je

sara|ivao sa Frankom Zappom.Osvaja~ je mnogobrojnih nagrada usolisti~kim izvo|enjima. Ulrich Maissjedan je od najbolj ih ~elista uNjema~koj i predaje na univerzitetima{irom svijeta. @eljka Antelj, ro|ena uAachenu, porijeklom iz Hercegovine,prvi je vokal u projektu Opstanak, kao iu Sevdahu, koji }e biti izvo|en u dru-gom bloku koncerta i na onaj na~inkako ja, u su{tini, doìvljavam sevdahkao kompoziciju. To su samo neki odvrhunskih muzi~ara sa kojima sam radiona Opstanku”, kaè Reuf Sipovi}. �

I HERCEGOVCI I [VICARCI

Reuf Sipović je na albumu“Opstanak” okupio tim sastavljenod vrhunskih evropskih muzičara

“OPSTANAK” U BERLINUReuf Sipovi} }e promovisati i odsvirati svekompozicije sa svog prvog studijskog albuma 12. februara u Tempodromu

@eljka Antelj Adam WeissmanHanns Hartmann

�

ZDRAVIJA I POZITIVNIJA BUDU]NOST


Usklopu Sarajevske zime pod slo-g a nom Art of Love prve no}ipostavljena je izlo`ba fotografijaumjetni~ke asocijacije iz Ju`neKoreje Nine Dragons Heads ili u

prevodu Devet zmajevih glava. To je grupaumjetnika koja ve} deset godina radi naokupljanju umjetnika iz mnogo zemalja, sciljem boljeg razumijevanja me|u ljudima.

BESKONA^NA MA[TAOni nastoje da kreiraju zdraviju i pozi-

tivniju budu}nost kroz me|unarodne sus-rete umjetnika i da u~e jedni od drugih ostvaranju novih ekolo{kih modela odnosa sprirodom. Za njih ~ovjek tretira prirodu kaocilj za osvajanje, to jest, kao predmet zatestiranja ljudske sposobnosti u procesutransformacije i posjedovanja prirode. Ovuumjetni~ku asocijaciju osnovao je PPark

Byoung-Uk u nadi da }e bolje naslije -|e ostaviti za budu}nost, gledaju}i iz per-spektive okoline i duhovnosti. Asocija -cija nastoji podsta}i {irokoumnost pojedin-ca, podsti~u}i ga da razmisli o ravnoteìizme|u ~ovjeka i njegove okoline krozumjetnost koja iskazuje ~ovjekovu besko -na~nu ma{tu, iskustvo i ideje. Kroz razno-liku umjetnost pridonose stvaranju zdravesvijesti u ljudskoj zajednici, koja postojiduboko u ljudskom srcu.

Na Sarajevsku zimu Park Byoung-Uk jeprvi put do{ao ratne 1995. godine. ““Svakegodine dolazim u Sarajevo, jer me te 1995.jako potresla ratna situacija. @elio sampomo}i ljudima kroz umjetnost, tako {to }uskrenuti bar malo pa`nju sa ru`ne svakodn -evnice. @elio sam da poveèm Koreju saBiH i da pomognem, pa sam organizo -vao izlo`be i dovodio svjetski poznateumjetnike u Sarajevo”, isti~e Park Byoung-Uk. Devet zmajevih glava spaja razli~itekulture. Stvorili su {iroku i raznoliku kultu-ru i smatraju da je ta raznolikost posebnostsame kulutre, ne natjecanje ili superiornost.

U~esnici ovogodi{nje Sarajevske zimesu: LLee Seung Teak, PPark Byoung-Uk,ShinYoung Gu, YYoo Joung Hye, SSong Wha,Woo, KKi-gon, JJang, WWon-kyu, MMoon, SSang-

wook, SShim, MMyung-hee (fotografija), te~lanovi muzi~ke skupine: LLee ByeongWook, KKim Kyoung Mi, LLee Wan Hee, PParkJung Hyoung, KKim Bok Eum, LLee YoungSup, LLim In Cheol i HHwang Kyung Ae.

KULTURA DALEKOG ISTOKAAkademski slikar EEdin Numankadi}

boravio je kao gost na Internacionalnom

festivalu Devet zmajevih glava u graduûng-\u, u Ju`noj Koreji. Na ovoj velikojme|unarodnoj smotri u~estvovalo je 100umjetnika iz cijelog svijeta. Za rad Ratnitragovi Numankadi}u je dodijeljen GrandPrix. Rad je sa~injen od fotografija Sarajeva uratu, umjetni~kih slika nastalih u ratu, te pred-meta iz svakodnevnog ìvota. Numankadi}evodjelo pobudilo je veliko interesovanje tamo{njepublike i likovne kritike.

“Od Devet zmajevih glava dobio sampoziv 1996. da do|em na Festival. Ja samprvi bosanskohercegova~ki umjetnik koji jetamo oti{ao, u~estvovao i dobio Grand Prix.Ponovo sam posjetio Festival, ali tada kaonagra|eni predava~. To je dragocjeno pri-jateljstvo jo{ od mog prvog kontakta sanjima pa do danas. Oni svake godine dolazena Sarajevsku zimu sa razli~itim programi-ma kao {to su izlo`be, koncerti, video pro-jekcije i to je jedinstvena prilika da upoz-namo visoki nivo kulture Dalekog istoka.Njihova vjernost Sarajevskoj zimi ozna~avaveliko prijateljstvo i ljubav izme|u Sarajevai Ju`ne Koreje. Oni svake godine snose veli-ki dio svojih tro{kova da bi gra|animaSarajeva pribliìli svjetsku umjetnost”,isti~e Numankadi}. Izlo`bu Devet zmajevihglava moète pogledati u Turskom kul-turnom centru do 11. februara. �

Pi{e: MA[A ]OSI]

I ove godine Sarajevo je ugostilo umjetničku asocijaciju “Nine Dragons Heads” iz Južne Koreje; izložba njihovih fotografija, u okviru “Sarajevske zime”,

postavljena je u “Turskom kulturnom centru”

DEVET ZMAJEVIH GLAVA

Foto: Anel Feri}

SHIN YONG GUTema leptir; simbol du{e, besmrtnosti, reinkarnacije i promjene

PREOBRA@AVAJU]AVATRA

Uni{tenje svega {to vi{e nije potrebno

DEVET GLAVAZMAJEVA

Dominacija ~ovjekanad prirodom


KULT MARKETSTIEG LARSSON

Mu{karci kojimrze ène

Poznata trilogijaMillennium ve} je odavnoosvojila svijet, a nedavnoje dobila i bh. izdanje([ahinpa{i}, Sarajevo,2010.): neustra{ivi novinarMikael Blomkvist i brilj -antna hakerica LisbethSalander neodoljivi su u

svojoj beskompromisnoj borbi protivzlo~ina, a njihovi doìvljaji u~inili su knjigeStiega Larssona najpopularnijim krimi}imadana{njice. Cijena je 24 KM.

ALANNA MITCHELL

Muke svetskogmora

Okeani pokrivaju dvijetre}ine svjetske povr{ine,ali se zato najve}i proce-nat ìvota odvija upravou njemu. Kanadska novinarka i spisateljicaAlanna Mitchell u svojojknjizi Muke svetskogmora (Geopoetika,

Beograd, 2010.) obja{njava kako svjetskozaga|enje i poreme}aji u ravnoteìokeanskog ìvota, ugroàvaju opstanaksvih ìvih bi}a na Zemlji. Cijena je 20 KM.

ROBERT I. SUTTON

Pravilo ozabrani {upaka

Ameri~ki profesor saStanforda Robert I.Sutton, stru~njak zaposlovnu psihologiju,autor je nagra|ivaneknjige Pravilo o zabrani{upaka: Kako izgraditi civi-lizirano radno okruènje iopstati u sredini koja nije

takva (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.). Onu knjizi obja{njava kako {upci, naporni,neugodni ljudi kakvih ima u svimkancelari jama, ozbiljno ugroàvaju radnielan i u~inkovitost cijelog kolektiva.

Cijena je 34 KM.

Prije ta~no godinu dana preminuo je EErichSegal, ameri~ki profesor i knjièvnik, autorromana i scenarija Ljubavna pri~a po kojem jesnimljena iznimno popularna srcedrapeljnaljubavna drama. Iako se ~itav ìvot bavionaukom o knjièvnosti i napisao niz stru~nihknjiga i romana, Segal je ostao zapam}en popri~i o ljubavi izme|u OOlivera i JJennifer,dvoje studenata Harvarda koji se zaljube ivjen~aju uprkos socijalnim razlikama, ali ihveoma brzo rastavi Jennyna bolest i smrt.

Film Ljubavna pri~a (kao i nezaboravnamuzika iz tog filma) sinonim je za neizmj -ernu i nesputanu, ali tragi~nu mladala~kuljubav. Iako ni film ne nudi nikakavtanko}utan ni sofisticiran prikaz ljudskepsihe, ipak je iznena|uju}e koliko romankoji je svojedobno prodat u desetinamamili ona primjeraka uspijeva da budeplo{an, upro{ten i sentimentalan. Pa ipak,ovaj knjiùljak odu{evio je toliko ljudi ipostao nezaobilazan u popularnoj kulturidruge polovine dvadesetog vijeka.

Roman po~inje susretom dvoje glavnihlikova na fakultetu i o{trim razgovorom

izme|u njih: nakon prvobitnih àoka onipostaju vrlo bliski i iskreni prijatelji, a pri-jateljstvo munjevitom brzinom preraste uveliku ljubav.

Ta ljubav me|utim tipi~ni je sentimen-talni kli{e: ona postoji samo dok postoje idramati~ne prepreke koje se pred njupostavljaju (razli~ito porijeklo, Oliverovasva|a sa bogatim ocem, ekonomska zavis-nost od Jennifer, siroma{tvo, mukotrpnou~enje za ispite...). Nakon {to se kona~noizvuku iz nevolja, dramskog naboja nestaje:da bi se velika ljubav imala ~ime hraniti,autor stvara nove prepreke. Najprije je tunemogu}nost zatrudnjivanja a onda otkri}eda je Jenny smrtno bolesna. Njena tragi~nasmrt za njihovu je ljubav (kakvog li apsur-da) jedini mogu}i hepiend: prekinuta smr}umlade lijepe pametne ène, ta ljubav izbje-gava opasnost banalizacije i jednoli~nostisvakodnevice. Ova ljubav time izbjegava i{ansu da ikada sazrije, ona ostaje jednodi-menzionalna i sasvim u skladu sa stereotipi -ma iste te popularne kulture u kojoj seLjubavna pri~a otud i pozicionirala takodobro.

Roman o ovakvoj nestvarnoj ljubavinad kojom se bez posljedica i bez ikakvihdvojbi mogu proliti potoci suza, spomenikje povr{nosti i nezrelosti potro{a~ke kulturei zbog toga je idealan za obiljeàvanje upra-vo takvog jednog praznika koji nam seuskoro bliì.

(A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Roman Ericha Segala ”Ljubavna priča” (Znanje, Zagreb, 2010.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Donald Rumsfeld: Known and Unknown2. Deborah Harkness: A Discovery of

Witches3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked

the Hornet’s Nest4. Abraham Verghese: Cutting for Stone5. Demetri Martin: This Is a Book

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra VBZ, Sarajevo)

1. Demarin Vida: Hrana za mozak2. Esad Durakovi}: 1001 no}: ljubavna i

erotska lirika3. Slobodan Blagojevi}: Uvod u vje~nu

polemiku4. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli5. Miljenko Jergovi}: Otac

Uvertira za Valentinovo

TRAGI^NI HEPIENDPrekinuta smr}u mlade lijepe pametne ène,ova ljubav izbjegava opasnost banalizacije ijednoli~nosti svakodnevice

êsto }ete ~uti mi{ljenje kako se danasdjeca bolje snalaze u virtuelnom nego ustvarnom svijetu. Ve}ina njih nau~i dakoristi smartphone, kompjuter i druga“~uda“ tehnologije prije nego {to nau~e daveù pertle!

Internet kompanija AVG nedavno jeprovela istraìvanje u kojem je u~estvovalo2.200 roditelja koji imaju djecu dobi od dvije do pet godina, na podru~juSjedinjenih Ameri~kih Dràva, Kanade inekih evropskih dràva, kao i Japana,Australije i Novog Zelanda.

Istra ̀ iva nje je pokazalo da se dana{njiklinci bolje snalaze sa kompjuterskimmi{em, u igranju igrica na kompjuteru iupravljanju “pametnim“ telefonima nego{to plivaju, veù pertle ili pripremaju sebidoru~ak.

âk 19 odsto ispitane djece starostiizme|u dvije i pet godina znaju kako dakoriste aplikacije na smartphoneu, doksamo devet odsto njih zna da veè cipele.Ne{to manji procenat djece te dobi znakoristiti aplikacije - 17 odsto, dok se 21odsto mali{ana starosti od ~etiri do pet go-dina tako|er odli~no snalazi s aplikacijama.

Spol ne ~ini bitnu razliku kada je u pitanjutehnologija, pa tako 58 odsto dje~aka i 59odsto djevoj~ica te dobi zna da igra igricena kompjuteru, ili da obavi poziv mobilnimtelefonom. Dok 20 odsto djece zna da pliva,njih 25 % zna otvoriti web pregled.Razvojem tehnologije i uloga roditelja znat-no je izmijenjena. Djeca danas odrastaju uokruènju koje je starijim generacijamate{ko zamislivo, pa im sasvim druga~ijestvari okupiraju pa`nju u odnosu na vrijemekada su njihovi roditelji ìvjeli svoje dje~ijedane. Upravo zbog toga, upozoravajustru~njaci, roditelji moraju biti ti koji }edjeci ograni~iti sate provedene ispredekrana i motivirati ih za druge aktivnosti u“realnom“ svijetu.

Tako|er, ra{ireno je poimanje da kom-pjuteri otvaraju djeci bolje perspektive uìvotu. Me|utim, neke nau~ne studijepokazuju suprotno - naprimjer, djeca koji-ma je rumunska vlada omogu}ila kupovinukompjutera popustila su u ve}ini predmetau {koli. Osim toga, djeca koja igraju agre-sivne kompjuterske igre i sama postajusklonija agresivnom pona{anju, upozorava-ju psiholozi. ((M. Radevi})

Djetinjstvo pred monitorom

LIFESTYLE

Zašto se djeca danas bolje snalaze u virtuelnom, nego u stvarnom svijetu


KULT MARKETBiH

GuGu bazarU prostoruKreativnog centraDje~ije carstvo usubotu, 26. febru-ara, od 12 satiodràt }e se drugiGuGu bazar u

Sarajevu. Svi zainteresovani pozvani suda po~iste svoje ormare i spremi{ta i dadonesu puno dobrih stvar~ica za prodaju,uz osmijehe i vedro raspoloènje. Ovo jejedinstvena prilika za razmjenu, prodaju ikupovinu baby opreme, odje}e, kvalitetnihigra~aka, ku}anskih aparata, ukusnih muf-fina i kola~a, i sve to za jedan plemeniti izajedni~ki cilj: prikupljanje sredstava zaGuGu humanitarni fond.

SRBIJA

AlkoholSvaki peti u~enikprvog razreda srednje{kole redovno konzu-mira alkohol, a devetod deset adolescena-ta je bar jednom

tokom ìvota popilo jedno ili vi{e alkoholnihpi}a, rezultati su istraìvanja Instituta zajavno zdravlje Srbije. Istraìvanje provede-no na uzorku od 6.553 u~enika pokazujeda srednjo{kolci iz ve}ih gradova ~e{}eprobaju alkohol i nastavljaju da piju u odno-su na u~enike iz manjih sredina. Tinejdèrikoji su pili alkohol 40 ili vi{e puta smatrajuse redovnim korisnicima, a djevojke su utome ne{to umjerenije.

HOLANDIJA

“Velike“ bebe@ene koje se kasnije odlu~ena ra|anje imaju ve}e{anse da im bebe buduve}e, dok su manje bebe~e{}e kod mla|ih majki,kaù holandski nau~nici.Prve studije pokazale su dapostoji veza izme|u godi{ta

majke i teìne bebe, a uzete su u obzir ipotencijalne posljedice po zdravlje. Bebekoje se rode prije termina ~e{}e boluju oddijabetesa i sr~anih bolesti u odrasloj dobi,dok oni koji su bili veoma velike bebe~e{}e pate od pretilosti.

MALI WEB STRU^NJACI Ve}ina djece nau~i da koristi kompjuter prije nego da veè pertle


KULT MARKET@UTO NEBO

William A.Wellman

Skupina plja~ka{abanaka u bijeguzavr{i u pustinji.Ve} na izmakusnaga domognuse gradi}a koji sena prvi pogleddoima napu{tenim.

Jedini stanovnici ostarjeli su kopa~ zlata injegova lijepa unuka. Uvjereni da njihdvoje skrivaju zlato, plja~ka{i odlu~e ubiti ioplja~kati starca. No, njihov vo|a Stretchzaljubi se u unuku...Ocjena: 4

@IVOT SA STRICEM

Krsto Papi}SuvremeniZagreb.Onemo}aliStjepan, staracna samrti, biv{ipartizan i part-ijski mo}nik,traì od svogne}aka

Martina Kujundì}a, uglednoga pisca skojim godinama nije komunicirao, da mupriredi sprovod sa sve}enikom. Pri~a filmavra}a se unazad, u Knin 1951., kad jetada{nji srednjo{kolac Martin zatraìo odstrica da mu pomogne, po{to su mulokalni partijski predstavnici odbili daljnjustipendiju.Ocjena: 5

@IVOT JE SLADAK

Mike LeighMladi roditelji Wendy iAndy ìve s k}erimablizankama Nicol iNatalie. Blizanke surazli~ite kao dan i no} - Natalie je optimisti~na, a Nicolnezadovoljni cinik.K}eri se suo~avaju sopsesivno vedrommajkom i bezvoljnim

ocem, te s uspje{nim prijateljima i susjedi-ma. Britka komedija nagra|ena nagradomFIPRESCI na festivalu u Veneciji.

Ocjena: 5

Vrijedna bra}a CCoen, JJoel i EEthan napra-vili su novi film. Za njega oboje potpisujuscenario i reìju. Rije~ je o filmu True Grit,koji nije remake istoimenog westerna iz1989., ve} nova adaptacija romana.

Mattie Ross (~etrnaest godina) ostala jebez oca kojeg je hladno ubio TTom Chaney.Ljuta je zbog toga i strasno èli da se ubojicauhvati. Povezuje se s RRoosterom Cogbu r -nom, biv{im mar{alom, sada alkoholi~arem.S njim kre}e u potragu u indijanski teritorij.Istovremeno tu je i teksa{ki rendèr LLaBoeuf,koji ga nastoji uhaviti i privesti licu pravderadi drugog zlo~ina.

Djevoj~ica èli da odgovara zbog njenogoca. Pravda pomije{ana s osvetom je ono {toju poti~e u njenom htijenju. Djevoj~icutuma~i HHailee Steinfeld. Bra}a Coen su je,kad je imala trinaest godina, odabrali za ovuulogu. To joj je prva filmska uloga.Oskarovac JJeff Bridges glumi Roostera,~ovjeka kojemu je sedlo ugodnije od stolice,a pi{tolj u ruci smrtonosno pomagalo.Bridges kaè da mu je nekad davno bilodivno kad bi njegov otac glumio u westerni-ma i pojavio se na vratima sav odjeven ukaubojsku odje}u.

Njegov otac LLloyd Bridges mnogo je putaglumio uloge boraca za pravdu sa zna~kama,no, na~in na koji Jeff Bridges glumi Roostera~ini ovaj lik ~isto druga~ijom vrstom ”~ovje-ka od zakona”. Ve}ina westerna ima glavnogjunaka koji je snaàn, {utljiv... Ovaj ovdje jeneljubazan grubijan i sirovina! U prethodnojekranizaciji istog romana, 1969., JJohnWayne je bio nagra|en Oscarom za svojuinterpretaciju jednookog, pijanog Roostera.Bridges tvrdi da se nije uspore|ivao sWayneom, da nije na to ni mislio, nego jeradio svoje kako je najbolje umio. Ethan, pak,

tvrdi da ne bi film nazvao pravim wester-nom, tipa pri~a ZZane Greya, nego vi{e mlade -na~kom avanturom, koja je, ustvari, ànr zasebe.

Bandita LLucky Neda glumi BBarry Pepper,dok MMatt Damon tuma~i napuhanogteksa{kog rendèra LaBoeufa, koji sepridruì Mattieu i Roosteru u njihovoj potraziza ubojicom Tomom Chaneyjem, koga igraJosh Brolin. Za kinematografski doìvljajDivljeg zapada zasluàn je RRoger Deakins,~esti suradnik bra}e Coen, kao {to je i skla-datelj filmske glazbe CCarter Burwell.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film ”True Grit” (SAD, 2010.), scenarista i reditelja Joela i Ethana Coena

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Roommate (Christian E. Christiansen)

2. Sanctum (Alister Grierson)3. No Strings Attached (Ivan Reitman)4. The King’s Speech (Tom Hooper)5. The Green Hornet (Michel Gondry)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Odlasci (Yojiro Takita, Amuse Soft Entertainment/Discovery Film)

2. Alien: Antologija (Ridley Scott - Alien, James Cameron - Aliens, David Fincher - Alien 3, Jean-Pierre Jeunet - Alien: Uskrsnu}e, 20th Century Fox/Continental Film)

3. Ravnica u plamenu (Guillermo Arriaga, 2929 Productions/Blitz)

4. Salt (Phillip Noyce, Columbia Pictures/Blitz)

5. Avatar (James Cameron, Twentieth Century-Fox Film Corporation/Continental Film)

Adaptacija knjige, a ne remakeNOVA ADAPTACIJANovi film vrijedne bra}e Coen

NOVA ADAPTACIJANovi film vrijedne bra}e Coen

Bahanalije sa skupim pi}ima, kavijaromi “eskort” devojkama organizuju se u pot-puno privatnim varijantama, u skrovitimku}ama i stanovima u glavnom graduSrbije. To su vile na Dedinju, na BeànijskojKosi, kao i apartmani u Vrnja~koj Banji, naKopaoniku i Fru{koj gori, kaè sagovorniklista Press iz beogradske policije.

Biv{i obavje{tajac DB-a BBoà Spasi}pri~a da srpski biznismeni svoje straneposlovne partnere ~esto ~a{}avaju zabava-ma na kojima se organizuju orgije. ““UBeogradu postoje objekti koji su napravlj -eni isklju~ivo u te svrhe, a izdvojeni su odostalih stambenih zgrada i ku}a kako bi tiljudi imali potpunu privatnost. U pitanju suvile i manje zgrade koje su luksuznoopremljene, a za jednu no} bahanalijapotro{i se po nekoliko desetina hiljada eura.Za tu priliku donose se najskuplja pi}a ikavijar iz inostranstva, a po djevojke kojeovoj klijenteli pruàju seksualne usluge{alju se i privatni avioni u Njema~ku,Austriju i Rusiju.“

Spasi} navodi da su Srbima naj~e{}iposlovni gosti Slovenci koji najvi{e i voleovakve zabave. ““Zanimljivo je da te zabavenaj~e{}e pla}a neko sasvim tre}e lice, i toopranim novcem, dok sitni ra~uni stiù na

adrese firmi koje su u~estvovale, a pravda-ju se poslovnim tro{kovima. Svi ovidoga|aji maskiraju se pri~ama da su upitanju veliki poslovi i zaklju~ivanjaugovo ra, a na njima je naj~e{}e jedna te istaekipa poslovnih ljudi. To su mahommenadèri, ali i politi~ari, i to ona drugagarnitura, odnosno zamjenici ministara, nji-hovi savjetnici i sli~no.“

On navodi primjer kada se za potrebejedne ovakve zabave dovozila i posebnavoda za bazen. ““Znam za slu~aj kada jedovezena ~itava cisterna mineralne vodeKnjaz Milo{ kako bi se njom napunio bazenza jedno ve~e. Bio je slu~aj i sa morskomvodom, koja je dovezena iz Crne Gore“,pri~a Spasi}. Prema njegovim rije~ima, naovim zabavama je bukvalno sve dozvoljenoi podre|eno zadovoljstvu, a jedino je strogozabranjeno slikanje. ““Obezbje|enje je doktraju zabave ve}e nego ispred predsjedni~kerezidencije. U Crnoj Gori ovakve orgijeorganizuju se ~ak i u dràvnim vilama“,kaè Spasi}. Dobro upu}eni sagovornicikaù da su ~esti gosti ovih zabava ~ak ipolicijski i vojni generali i istaknutisportisti, a me|u pla}enim djevojkama neri -jetko se nalaze i poznate estradne li~nosti.

(N. Hasi})

Beogradske bahanalije

CRVENI FENJER

Razuzdane zabave srbijanskih biznismena


KULT MARKETENGLESKA

India Reynolds

Seksi India snimila je goli{avi editorijal za~asopis Loaded, poznat po editorijalimaprsatih ljepotica. India je slavna zahvalju-ju}i svojim grudima, koje rado pokazuje a~esto je na stranama magazina Nuts.

JU@NA AFRIKA

Jenna Pietersen

Zanosna 24-godi{nja manekenka osvanu-la je u donjem rublju u jo{ jednom seksieditorijalu. Jenna se osim manekenstvom,bavi kolekcioniranjem fotografija i antiknognakita, a voli i putovati po safarijima.

SAD

Alyssa MillerManekenka je snimila seksi kampanju zaproljetnu kolekciju Intimissimi donjeg rub-lja. Alissu, koja je krajem pro{le godinepostala novo za{titno lice Guessa, mnogiupore|uju sa Sophijom Loren.

TAJNE VILA SA DEDINJAOrgije za poslovne partnere

74

KULT MARKETBLOODBOUND

Unholy Cross[vedska te{kometalna atrakcija Bloodboundidu}eg }e mjesecaobjaviti svoj ~etvrti poredu studijski albumpod nazivom UnhollyCross. Nakon albu-

ma Tabula Rasa iz 2009., jedanaest novihpjesama izlazi pod etiketom njema~keizdava~ke ku}e AFM Records. Premanajavama, [ve|ani bi uskoro trebali kon-certirati i na na{im prostorima.

MY FIRST AND THE GIMME GIMMES

Go Down UnderNakon albumaHave AnotherBall, punkeri MeFirst and theGimme Gimmesizdali su novialbum: Go DownUnder. Na albumuje svega pet pje-

sama. S obzirom da sviraju samo obrade,ne ~udi da su se na albumu na{leskladbe: Have You Never Been MellowOlivije Newton John, kao i All Out ofLove dua Air Supplyja.

SCRITTI POLITTI

Absolute - ACollection OfWorlds & Music

Prva best of kom-pilacija kultne bri-tanske novovalnegrupe Scritti Polittitrebala bi se na}ina trì{tu koncemvelja~e.Kompilaciju ~inenajve}i hitovi

benda od osnutka do danas, kao i dvijenove skladbe: A Day Late & A Dollar Shorti A Place We Both Belong. Kompilaciju,koja je ujedno i njihov {esti album poredu, potpisuju Virgin Records i EmiMusic.

Ameri~ki heavy metalci Manowar krajempro{le godine objavili su svoj deseti album:Battle Hymns MMXI Nakon izdanjaHammer of Gods iz 2009., Himne s boji{ta2011. obradovat }e sve poklonike èstokogzvuka. Njujor~ani su se dosjetili proku{anogrecepta, napravili reizdanje svog prvognosa~a zvuka Battle Hymns iz 1982. i uznekoliko live dodataka to dobro produkcijskizapakirali.

Od osnutka i poveznice sa legendarnimBlack Sabbathom i pokojnim RRonnijemJamesom Diom, pa do novijih dana, okobenda su uvijek kruìle zanimljive pri~e. Ve}na prvom nastupu Manowar je barem po jed-nom postao poseban. U dvorani u kojoj sunastupili, od siline zvuka popucali su svi pro-zori. Manowar je vlasnik i Guinnessovogrekorda za najglasniji bend na svijetu.

Tako su na koncertu u Hannoveru postiglinevjerojatnih 130 decibela, te time pre{limagi~nu granicu boli, koriste}i pri tomedesetak tona opreme. Manowar zapravonikad nije uspio na ameri~kom kontinentu,ali su ih zato Europljani jako dobro prihvatili.Bend je zanimljiv i zbog toga {to je u svojimskladbama ~esto provla~io epski zvuk,oslanj aju}i se, tekstualno, na prapovijesnumitologiju. Novi album Manowar otvara naneobi~an na~in. Zvuci paljenja HarleyDavidsona i turiranje motora stapaju se uuvodne riffove u stvari Death Tone.

Slijedi isto tako èstoka Metal Daze, ukojoj u jo{ brèm bitu, dominiraju gitarskedionice. Da su Manowar istinski majstoriuvodnih riffova svjedo~i Fast Taker, gdjepored genijalnih starinskih sola u novomruhu, ponovno oìvljavaju dobro znanegitarske tehnike iz vremena Black Sabbatha.

Schell Schok je skladba u kojoj Manowarobra|uje tematiku iz vijetnamskog rata.Solidna, s vidljivim produkcijskim pobolj{a -njima, zasjenila je original iz 1982. godine.Nakon pete, Manowar, slijedi stvar Dark, ukojoj glavnu rije~ vodi frontmen EEric Adams,uz genijalne narativne dijelove koje jeizvrsno recitirao poznati hollywoodskiglumac CChristofer Lee.

Posebne pohvale idu bubnjaru DDonnieHamziku, na izvrsnoj kombinaciji kontra rit-mova potpomognutim brzim pedaliranjembas bubnjeva. Album bukvalno dobiva drugudimenziju nakon stvari William’s Tale. Radise o akusti~noj instrumentali u trajanju odsvega dva minuta. Nakon nje slijedi naslovnaskladba Battle Hymns MMXI, s nezaobilazn-im prate}im chorusom. Na kraju, kao bonustrack dodane su Fast Taken i Death Tone ulive izvedbi, ~isto da na albumu ne{to ne binedostajalo. @estoko, nema {to!

(M. Ili~i})

Žestoke himne s bojišta

MUZIKA

”Battle Hymns MMXI”, deseti studijski album grupe ”Manowar”

SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. The Black Keys: Howling for you2. Underworld: Bird 13. Lykke Li: Get some4. Everything, Everything: Photoshop

handsome5. Cherry Ghost: We sleep on stones 6. Skream & Example: Shot yourself in

the foot again7. Crystal Castles ft. Robert Smith: Not

in love8. OK Go: White Knuckles9. Ra Ra Riot: Boy10. Aeroplane: Without Lies

AMERI^KA METALURGIJAManowar je ve} odavno pre{ao magi~nugranicu boli

Od kraja devedesetih godina pro{logstolje}a GGheorghe Becali je po~eo ulaziti uvlasni~ku strukturu Steaue, najmo}nijegrumunskog kluba i biv{eg evropskog prva-ka. U februaru 2003. uspio se domo}i 51posto dionica, a do kraja iste godine jekupio jo{ 15 posto. Becalijev je otac, pastiriz isto~ne Rumunije, pripadao zloglasnoj@eljeznoj gardi, koja je prije i za vrijemeDrugog svjetskog rata koketirala sfa{izmom. I sam Becali usmjeren je krajnjedesno te je ~elnik sve popularnijedesni~arske Stranke nove generacije -kr{}anski demokrati (PNG CD) ipoduzetnik koji se obogatio nikadrazja{njenim {pekulacijama s nekretnina-ma.

Temelj njegovog bogatstva procijenj -enog na 750 miliona eura bila je razmjenazemlji{ta s rumunskom vojskom 1998.godine, posao koji su mediji nazvali „sum-njivim“. Naime, vojsci uop}e nije trebalozemlji{te pokraj Bukure{ta koje joj je daoBecali, dok je ovaj od vojske dobio mnogovrednije parcele u samom Bukure{tu.

Kad su narasle cijene nekretnina uglavnom gradu, Becali je uz golem profitprodao zemlju gra|evinskim kompanijama.Osobito je zanimljivo da je 2007. otkrivenoda uop}e nije bio vlasnik terena koje jenudio vojsci, ve} da ga je kupio tek kad jebilo izvjesno da }e ugovor biti potpisan.

Tako|er, vojska njemu nije smjela datizemlji{te u Bukure{tu, jer su na njega pravopolagali raniji vlasnici. O tom su slu~ajuvo|ene istrage, od kojih nijedna nijezaklju~ena na Becalijevu {tetu.

Mnogo je bizarnih podataka vezano zanjega. Mediji su 2005. objavili da je odjednog slikara naru~io platno po uzoru naLeonardovu Posljednju ve~eru, u kojoj onzauzima mjesto Isusa, a nogometa{i i trenermjesta u~e nika. On odgovara da je autorsam smislio kompoziciju slike. Fanati~nipravoslavac agresivno se postavlja premahomo se ksu al cima, nazivaju}i ih gre{nicimai pozivaju}i vlasti da zabrane Paraduponosa. Njegovi su stavovi nagla{enokonze rvativni i reakcionarni, neprijateljskinastrojeni prema rumunskim nacionalnimmanjinama poput ma|arske i romske teprema ènama, za koje smatra da ““nakon{to rode, vi{e nemaju vrijednost“.

U junu 2009. godine, kao kandidatStranke velike Rumunije, osvojio je mjestou Evropskom parlamentu. U isto je vrijemeproveo 15 dana u pritvoru zbog navodneotmice troje ljudi za koje je sumnjao da sumu ukrali auto. Prije tri godine je predaodionice Steaue ne}acima VVictoru i IIonuBecaliju, no i dalje povla~i klju~ne poteze irumunski ga mediji nastavljaju nazivatistvarnim vlasnikom i finansijerom kluba.

(N. Hasi})

Rumunski šerif

SPORT

Najkontroverzniji “sportski radnik” istoka Evrope


KULT MARKETAUTOMOBILI

Chevrolet Cruze

Chevrolet }e u @enevi predstaviti Cruze uhatchback varijanti, {to bi trebalo da dodat-no poja~a prodaju i onako popularnogkompakta. Cruze }e biti ponu|en u kombi-naciji sa aktuelnim Chevrolet motorima, atop varijanta }e biti 2.0 dizel sa 163 KS.

MOTOCIKLI

Moto FGRMidalu

ê{ka kompanija FGR Moto je poslijenekoliko godina rada uspjela predstavitifinalni proizvod – Midalu. U pitanju jenaked sa 2,5 litarskim V6 agregatom aproizvodnja ovog motocikla }e biti koope -racija ~ak 44 kompanije iz ê{ke,Njema~ke i Italije.

DESIGN

VW TiguanVW jeobjavioprvefotografi-je novegene -racijeTiguana,kojeg }e

predstaviti na predstoje}em Salonu u@enevi. Zbog izuzetne potra`nje zaprethodnom generacijom na skoro svimevropskim trì{tima VW je ve} po~eo daprima narud`be za novi model.

GHEORGHE BECALIKontroverzni vlasnik Steaue iz Bukure{ta

GHEORGHE BECALIKontroverzni vlasnik Steaue iz Bukure{ta


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Izdava~ka ku}a Dobra knjiga izSarajeva objavila je desetak novih naslova.Me|u njima je i tre}a knjiga poezije novinarke i knjièvne kriti~arke SlobodneBosne Adise Ba{i}: Promotivni spot zamoju domovinu. Promocija “Spota” bi}eodràna u 17. februara u 19 sati, a mjestodoga|aja je Multimedijalni centar Mak, uulici Alipa{ina 6a u Sarajevu.

Bosanskohercegova~koj umjetnici [ejliKameri} i video i filmskom umjetniku izTurske Kutlugu Atmanu holandskaprinceza Margriet uru~ila je 8. februaranagradu Princess Margriet Routes.Sve~ana ceremonija odràna je uKraljevskom flamanskom teatru uBruxellesu, a laureati su bogatiji za po25.000 eura.

U Umjetni~koj galeriji BiH 10. februara}e biti otvorena izlo`ba slika VictoraVasarelyja, pionira op-arta. Izlo`ba }e bitipostavljena kao dio programa 27. festivalaSarajevo Sarajevska zima. “Vi{e od 100slika i objekata Victora Vasarelyja za razgledanje }e biti dostupni do 20. februara”.

U Srebreniku se svake godine, u drugom mjesecu, odràva kulturna manifestacija Dani povelje. U petak, 11.februara, u 18.30 sati }e, u tamo{njemDomu kulture, biti otvorena izlo`ba slika ifotografija na temu Majevice i Staroggrada. “Kombinirana izlo`ba obuhvatit }eslike nastale na Likovnoj koloniji Majevica2010.”

“Mediacentar Sarajevo, u suradnji saFrontlineom iz Londona, 14. februara organizira drugu u ciklusu od ~etiri javnedebate o temi Medijski vremeplov:Novinarski integritet vs. patriotsko novinarstvo”. Gosti su Carlotta Gall, novinarka The New York Timesa, TimothyGolden, novinar sa dva Pulitzera, iMustafa Ait Idir, stanovnik Sarajeva, kojije kao ~lan tzv. alìrske grupe iz BiHizru~en u Guantanamo.

Grupa Gregorian, koju je osnovao idejnitvorac Enigme Frank Peterson, trenutno jena svjetskoj turneji koja je naslovljena: TheDark Side of Chant. Svrati}e i u Sarajevo,te 8. marta odràti koncert u Skenderiji.“Cijena ulaznice za koncert }e biti 15 KMza tribine i 20 KM za parter dvorane MirzaDeliba{i}”.

� Nedavno je Zoster objavio pjes-mu BiH, prvi singl sa va{eg tre}egstudijskog albuma. Ima li ne{toposebno {to ste ovom pjesmom htjeliporu~iti stanovnicima ove napa}enedràve?

Htjeli smo samo skrenuti pa`njuljudima gdje smo i u kakvom se sta-nju nalazimo, a pouku neka svakoizvu~e za sebe i poku{a mijenjati i uti-cati.

� Kada sam Vas kontaktirao izamolio za ovaj kratki razgovor,kazali ste mi da je bend u studiju i daaktivno radi. U kojem, dakle, studijusnimate pjesme za album Ima~i kada?

Bend je u studiju, gdje pripremamodeset pjesama koje }e biti i snimljene uStudiju Baraka u Mostaru. Ja produci-ram album, a autor svih pjesama je na{pjeva~ MMario Knezovi}. Ima~i kada }ebiti spreman za izdavanje u maju. Na na{em posljednjem koncertu uAmsterdamu odsvirali smo BiH i jo{nekoliko pjesama sa novog albu -ma, ~isto da osjetimo kako ljudi reagu-ju, jer se radi o “novom” Zosteru.

ATILA AKSOJ, gitarista grupe “Zoster” iz Mostara

“Ima~i kada” u maju

LJUBICA ŽIKIĆ, urednica u redakciji časopisa“Bosanska vila” iz Sarajeva

Foto: Mario Ili~i}

LJUBICA @IKI]“Prve stranicejubilarnog brojaBosanske vileposve}ene susavremenoj nauci iproblemima kojimasavremeni svijetmora najhitnije dase pozabavi”


� U nedjelju, 6. februara, po~ele su ~ita}e probe zapredstavu Dvojica na mostu, koju reìrate na Malojsceni EnFace Narodnog pozori{ta Sarajevo. [ta je to {tofilmskog reditelja natjera u pozori{te? Teatarski izazov,dobar tekst, golema ambicija... Finansije nisu sigurno!

Hahaha... Pa zna{ {ta. Nije ba{ da sam ja isklju~ivofilmski reditelj. Studirao sam i filmsku i pozori{nureìju u Sarajevu, mada su me potkraj Akademije okol-nosti vodile ka stvarima vezanim za film. Ali, èlja dase radi u pozori{tu uvijek je postojala. Tako da, kadasam dobio poziv iz NPS-a i pro~itao tekst, vrlo radosam pristao da reìram svoju prvu profesionalnupozori{nu predstavu.

� Tekst je napisao sarajevski knjièvnik SeadTrhulj...

Da, a to je pri~a o dvojici ljudi u ratu: Srbinu iBo{njaku. Tekst nosi jednu pozitivnu poruku i govori ouzaludnosti rata i dvojici likova koji, na odre|eni na~in,promijene jedan drugog. Ovaj prvi ovom drugompomogne da preìvi, a ovaj drugi ovom prvom da promi-jeni svoje ìvotne svjetonazore. U predstavi igrajuIzudin Bajrovi} i EErmin Sijamija, scenografiju potpisujeJosip Lovrenovi}, a kostimograf }e biti LLejla Graho.Radi}emo pet sedmica, tako da }e predstava Dvojica namostu premijerno biti izvedena sredinom marta.

ALEN DRLJEVIĆ, reditelj iz Sarajeva

Promocija 50. broja ~asopisa za knjièvnost, kulturu idru{tvena pitanja Bosanska vila bi}e odràna 10. februara, uprostorijama SPKD “Prosvjeta” u Sarajevu, u 18.30 sati. U timranim ve~ernjim satima obiljeì}e se i 125 godina od izlaskaprvog broja ovog ~asopisa.

“Prve stranice pedesetog jubilarnog broja Bosanske vileposve}ene su savremenoj nauci i problemima kojima savremenisvijet mora najhitnije da se pozabavi, o ~emu govori tekstakademika Ljubomira Berberovi}a Godina biodiverziteta.Rubrika Poezija otvara se sjajnom poemom Milana Gari}a: Put u[arlvil, a posve}ena je slavnom francuskom pjesniku @an-ArturuRembou, predstavniku pokreta dekadencije, koji je izvr{iosnaàn uticaj na savremenu knjièvnost, muziku i umjetnost.Ljubiteljima poezije prezentirana su i najnovija pjesni~ka ost-varenja pjesnika respektabilnih biografija, iz Slovenije,Hrvatske, BiH i Srbije. Iz knjige Govor slova - O ~emu sanjajuslike Drage Te{evi}a izdvojene su pjesme @ - Lopatar, O -Razno, C - Ze~i}i, a ovu nesvakida{nju zbirku i njenu originalnupoetiku, kojom }e se tek zabaviti mnogi teoreti~ari knjièvnosti,u popratnom tekstu Svemir u kapi rose - pedago{ka recenzijarukopisa analizira Ludwig Jager, profesor Univerziteta uAachenu”, najavljuje LLjubica @iki}, urednica u redakcijiBosanske vile.

Proza je zastupljenaodlomkom Patuljci broje dosedam iz rukopisa novogromana VVojislava Ra -dojko vi}a, Posao je pri~aIgora Maroevi}a, najml -a|eg zastupljenog autorau Kratkoj istoriji srpskeknjièvnosti Jovana De -reti}a. ““Rubrika Prikazi iosvrti sadrì tekstove onajnovijim izdanjima.@eljko Grahovac pred-stavlja knjigu Voji slavaRadojkovi}a Posle dnjidani bioskopa Delo,Adisa Ba{i} vi{e s tru -ko nagra|eni roman Mirja -ne \ur|evi} Kaja, Beograd i dobri Amerikanac, aAtif Kujundì} pi{e o studiji Vojislava Vujanovi}a Zato~nik svjet-losti, posve}enoj ukupnom pjesni~kom opusu VelimiraMilo{evi}a”, predstavlja, izme|u ostalih sadràja, Ljubica @iki}.Uostalom, kupite Vilu i pro~itajte.

Pozitivna poruka sa “Male scene”

Pedeseta “Vila” za vjerne ~itaoce

Foto: Mario Ili~i}


Posljednji faraonBezmalo tri decenije predstavljao je ameri~ku uzdanicu u suzbi-

janju islamskog fundamentalizma u arapskom svijetu i jednog odklju~nih igra~a na Bliskom istoku. Me|utim, ni bezrezervna podr{kaameri~koj vanjskoj politici u regionu nije mu pomogla da muWashington proteklih dana okrene le|a ne mogav{i da zatvori o~izbog bijesa Egip}ana koji vi{e ne èle faraona na vlasti. êtvrti pred-sjednik Arapske Republike Egipat Hosni Mubarak (83) osta}eupam}en kao jedan od lidera s najduìm vladarskim staòm u Africi,koji je iz skromne porodice iz jednog sela u delti Nila stigao do vrhaegipatske politi~ke piramide. Sin inspektora u Ministarstvu pravdeuspjeva da 1949. godine diplomira na Vojnoj akademiji u Kairu, agodinu dana kasnije i na Vazduhoplovnoj akademiji u Bulbeisu, kadaodlazi na specijalizaciju u SSSR. Kao odli~an pilot postaje na~elnikVazduhoplovne akademije (1966. – 1969.) da bi ga egipatski pred-sjednik Anvar el Sadat 1972. imenovao za glavnokomanduju}egegipatske avijacije. Svoje liderstvo pokazao je u izraelsko-egi-patskom ratu 1973. kada sti~e slavu me|u Egip}anima i velike sim-

patije Sadata koji ga najprije unapre|uje u mar{ala vazduhoplovstvaa 1975. ga imenuje za svog potpredsjednika. Poput pilotskih bor-benih vje{tina u vazduhu, Mubarak je i u politici brzo stekao dobrediplomatske vje{tine tako da mu Sadat povjerava va`nu diplomatskuulogu u bliskoisto~nom mirovnom procesu, ali i posredni{tvo u sporuMaroka, Alìra i Mauritanije oko Zapadne ([panske) Sahare. Vjernoje slijedio Sadatovu politiku zbliàvanja sa Izraelom i SAD-om, ali jeuspio da izbjegne smrt 6. oktobra 1981. kada su islamski ekstremistipucali na vojnoj paradi i ubili predsjednika Sadata i jo{ sedmero ljudi.Premda je sjedio tik uz Sadata, Mubarak je pro{ao s manjimpovredama ruke, a osam dana kasnije postao je predsjednik dràvei lider vladaju}e Nacionalne demokratske partije. Procjenjuje se da jeMubarak u posljednje tri decenije vladavine preìvio najmanje {estpoku{aja ubistava, a najpoznatiji je atentat iz 1995. godine kada su nanjega iz kala{njikova pucali u Etiopiji. Ipak, Mubarak je bionepovrije|en jer se nalazio u svom blindiranom mercedesu, koji jedovezen u Adis Abebu na insistiranje njegovog bliskog saveznikaOmara Sulejmana, kojeg je prije nekoliko dana imenovao za potpred-sjednika Egipta. Vanredno stanje zavedeno poslije atentata na Sadatanije uop{te ukinuo tako da je do danas sebi ostavio odrije{ene ruke u

spre~avanju bilo kakvih opasnosti po njegovu vlast. Ipak, poseb-nu popularnost stekao je kada je oslobodio oko 1.500 politi~ara,novinara i vjerskih lidera, zarobljenih za vrijeme Sadatove vla-davine. Ne moè se osporiti da je znatno doprinio miru naBliskom istoku, kao i da je, uprkos tome {to je bio njihov

saveznik, Amerikance upozorio da }e invazija na Irak2003. samo iznjedriti “stotinu Bin Ladena”.

Naspram toga {to su ga po{tovali name|unarodnom planu, Mubarak

kao da nije primijetio da Egip}anisve manje vjeruju u njegova

obe}anja o reformama. Iako je s godi-nama postao povu~eniji, pa`ljivo smi{ljaju}isvoje javne nastupe i poteze, korupcija,

nepotizam i neuspjeh da pro{iri blagostanje uzemlji u kojoj ve}ina ljudi smatra da nije dobilapo{teni udio u nacionalnom bogatstvu, premasvemu sude}i, ko{ta}e ga odlaska s vlasti. �

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: Nedim Hasi}


Veliku utakmicu odigrali su Crvena zvez-da i Manchester United 5. februara 1958.godine na stadionu Marakana u Beogradu.Bio je to revan{ ~etvrtfinala Kupa evropskih{ampiona, koji je zavr{en rezultatom 3:3. Sobzirom da su Englezi prvu utakmicu dobilina svom terenu, rezultatom 2:1, plasirali suse u polufinale, gdje ih je ~ekao Milan. Ali...Druènje igra~a Zvezde i ManchesterUniteda, kao i jugoslovenskih i engleskihnovinara, nastavljeno je tokom ve~eri ubeogradskom hotelu Maèstik, ali i naSkadarliji. A sutradan su doma}ini naSur~inu ispratili Busbyjeve bebe na put...

Koji se tragi~no zavr{io u Münchenu!Avion je sletio na pistu tamo{njeg aero-

droma kako bi se opskrbio gorivom. Iako jevrijeme tog 6. februara bilo lo{e, a pistazale|ena, kapetan je odlu~io da se 43 putni-ka ukrcaju u avion i u 15 sati polete premaManchesteru. “Tokom tre}eg, kobnog poku -{aja avion se uspio odvojiti od piste,me|utim, zaka~io je ogradu pored piste kojaga je oborila na tlo i prilikom toga zabio se uzgrade u blizini”, izvje{tavale su svjetskeagencije nekoliko sati nakon nesre}e.

Na licu mjesta poginula je dvadeset ijedna osoba, me|u kojima i sedam igra~a

velikog trenera Matta Busbyja: RogerByrne, Billy Whelan, Eddie Colman,Geoff Bent, David Pegg, Tommy Taylor iMark Jones. Petnaest dana kasnije premi-nuo je i, kaù najtalentovaniji me|u njima,Duncan Edwards, a ukupan broj stradalih uMünchenu zaustavio se na brojci - 23.

Busby je preìvio, pa uspio stvoriti i drugiveliki tim u istoriji Manchester Uniteda.Preìvio je i Bobby Charlton, koji }e samoosam godina kasnije podi}i pehar JulesaRimeta, kada je Engleska prvi i jedini put dosada osvojila titulu svjetskog {ampiona ufudbalu. �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Minhenska tragedija “Busbyjevih beba”

U@ASAN PRIZOR NAMJESTU NESRE]ESpomen-plo~a `rtvamatragedije u Münchenu nastadionu Old Trafford (gore)

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

slobodna_bosna-743

Documents