1

KOS POVIJEST SLAVENA RIMSKO DOBA -181.pr.K. Rimljani su osnovalo koloniju AKVILEJU da bi sprijeili prodiranje Ilira i Kelta u Italiju -odatle postepeno tokom 1.st.pr.K. prodiru u Alpe i krako zalee -35.g.pr.K. pobjeda Rimljana nad Panoncima, Dalmatima i Japodima -15.g.pr.K. pod rimsku vlast potpada alpsko i predalpsko podruje sve do gornjeg Dunava -provincija NORICUM (nekadaanje Noriko kraljevstvo) obuhvaala ke Gornju i Donju Austriju do Dunava, Koruku i zapadni dio tajerske (istoni dio tajerske pripadao je Panoniji, a Emona od

kraja 2.st Italiji) -od keltskih plemena u Sloveniji su ivjeli Taurisci (ist. Alpe do Gorenjske), Latobici (Doljenjska, ist. dijelovi Kranjske), Karni (gornja Posavina oko Kranja- castel CARNIUM) .kranstvo se iri tokom 2. i 3.st. iz Akvileje SEOBA NARODA -po.5.st. Alarih vodi Vizigote preko Slovenije u Italiju (usput rue Emonu) -sr.5.st. Huni Dunavom i krakim putevima prodiru duboko u Italiju, Germaniju i Galiju u Sloveniji razaraju Poetovio, Celeliu i Emonu -voa german. plaenika u rimskoj vojsci Odoakar rui plemenski savez Rugijaca , ali ne uspijeva odrati dunavski limes u Noriku, pa se sputa u Italiju gdje 476. rui s vlasti posljednjeg zapadno-rimskog cara -ist. rim.carstvo poziva u pomo protiv Odoakra Ostrogote s Teodorikom koji kreu iz Panopnije prema SZ dijelovima Balkana 489. Teodorik pobjeuje Odoakra na Soi, ulazi u Italiju i stvara svoju dravu koja see od Srijema

preko gornje Podravine i Dalmacije do Italije -iako su Ostrogoti bili u Sloveniji, nisu ostavili mnogo tragova (giotska posada u Kranju) jo uvijek prevladava romansko ili romanizirano starosjedilako stanovnitvo -nakon Teodorikove smrti 526. za Justinijana, dolazi do gotsko-biz. rata u kojem Goti postepeno gube Srijem, Panoniju i Dalmaciju situaciju iskoritavaju Franci koji zaposjedaju Norik i Venetsku oblast, a Langobardi kao biz. saveznici Panoniju -za vlade Alboina (oko 565.) Langobardi u savezzu s Avarima unitavaju gepidsku dravu, no uskoro nakon toga Langobardi 568. kreu u Italiju preko Slovenije -put ih jr vodio starim rimskim pravcem Petovio-Celeia-Emona Aquileia -zakljuak: razna germanska plemena koja prolazila slovenskim zemljama, samno su se privremeno zadravala OD SEOBE DO 9.ST -ime za Slovence: u prvo vrijeme doseljenja zap. i ju. susjedi ih zovu opim imenom za Slavene: Sclavi, Sclaveni, Vinedi, Venedi -kod Njemaca i danas postoji oblik WINDISCHE -Slaveni sami sebe nazivaju Slovjene -Slovenci su ovo ope ime uzeli kao svoje narodno u obliku Slovenac

2

I. SIVEC - KARANTANSKOKETLAKI KULTURNI KRUG

odnosi se na materijalnu kulturu alpskih Slavena od 7 11.st. -zauzima prostor u koji ulazi gotovo cijela dananja Slovenija, austrijska Koruka i tajerska, djelomino Gornja i Donja Austrija i dio talijanske Furlanije -pojedini elementi koji nose karakteristike ovog kruga mogu se nai i na mnogo irem prostoru -prema P. Koroec, karantansko ketlaka kultura se dijeli na: 1. GRUPA SA KERAMIKOM 7/8.st. 2. KARANTANSKA FAZA SR.8.st. SR.9.st 3. KETLAKA FAZA SR.9.st KRAJ 11.ST. -ovu kulturu diferenciraju prvenstveno razliizi nakit i dijelovi nonje -polaganje oruja u grob (osim noeva) vrlo je rijetko -od naselja dosad su istraivani: TIN kod usma u tajerskoj, BLED PRISTAVA, BLEDSKI OTOK -politika i upravna jezgra nalazila se na Gosposvetskom polju u austrijskoj Korukoj -dio Slavena, predaka dananjih Slovenaca, krajem 6.st. , pod pritiskom, a i uz podrku Avara naselio se u dva vala na zapadu sve do istonog ruba Furlanske nizine, izvora rijeke Drave i Mure i porjeja Anie (Ennsa) i Traune, a na sjeveru do Dunava, na jugu do Kupe i Jadran. mora, na

istoku do Blatnog jezera -na zapadu susjedi Langobardi, na SZ Franci i Bajuvari, na sjeveru Moravljani, a na istoku Avari -meu tim narodima i na teritoriju kojeg su naseleili Slaveni, ivjeli su ostaci romaniziranih starosjedilaca od kojih Slaveni preuzimaju mnoge tekovine antike kulture -arheoloki, ovo je razdoblje najslabije poznato -u potpunosti nedostaju arh. nalazi neposredno nakon doseljenja, odnosno bilo kakvi elementi koje su slaveno donijeli iz pradomovine -meutim, u dr.pol.7.st. i po.8.st. pojavljuje se grupa sa keramikom koja je bila rasprostranjena na irem teritoriju od onog koji zauzimao karantanski krug -o tome svjedoe nova groblja otkrivena u Slovakoj, ekoj, Slavoniji, Dalmaciji i Istri -na teritoriju Slovenije grupa s keramikom pojavljuje se na veim grobljima u skupini grobnih cjelina (npr. pored empeterske crkve u Ljubljani, uz upnu crkvu u Kranju, na Bled-Brdu, na Ptujskom gradu), ili na odvojenom manjem groblju (Bled vila Bled, Srednje Bitnje kod Kranja, mnoga groblja u Donjoj Austriji) u takvim su grobovima pored lonca polagani no i kresivo, a ponekad i ilo -nakit je rijedak; mogu se nai sa mo KARIICE s petljom i kukicom, kao i naunice u obliku polumjeseca (lunulaste) ispletene od tanke bronane ice -nakit se vjerojatno nije ouvao u veoj mjeri ba zbog svoje krhkosti -pitanje izvora i razvoja grupe s keramikom jo nije znanstveno rijeeno -vjerojatno je u vezi s konanim naseljenjem Slavena na ovom prostoru KARANTANSKA FAZA -do sredine 7.st. nastala je Karantanija sa sreditem na KRNSKOM GRADU (civitas Karantana Karnburg), u blizini antikog Virunuma na Gosposvetkom polju -kao najstarija poznata slavenska drava, Karantanija je ostala samostalna skoro cijelo stoljee-meutim, taj nagli razvoj ubrzao je drutveno raslojavanje meu Karantancima i jaao vlast kneza

koji se oslanjao na plemstvo koseze (primores) -kneeva vlast ubrzo postaje nasljedna -zbog avarske prijetnje, Karantanci su se povezali sa Bavarcima, ali su uskoro oboje doli pod franaku vlast (Karantanci pali oko 745. kao poluvazalna kneevina koja je sama mogla odluivati o unutr. pitanjima)

3

-uz podrku domaih knezova i plemstva, poelo se iriti kranstvo koje je istovremeno znailo i prodiranje tue vlasti, a time i feudalnog poretka, pa je zato esto nailazilo na otpor -irenje kranstva i pokrtavanje Slavena olakavala je misionarska djelatnost salzburke biskupije (preuzeta od Iraca) koja je pri tome vodila rauna i o starim obiajima i o narodnom jeziku -krajem 8.st. Franci su unitili Avare, potinili u potpunosti Slavene u Posavini, Panoniji i uz Dunav -reorganizirali su i kneevinu Karantaniju i Gornju Panoniju -u crkvenom pogledu Drava je od 811. postala granica izmeu salzburke i akvilejske biskupije -poslije vojno-upravne reforme 828. kao represalija zbog sudjelovanja Karanatanaca u ustanku donjopanonskih Slavena, slavenske kneevine su reorganizirane u franake grofovije pod vlau

njemakih grofova to je vrmensski i historijski okvir u kojem se formirala karantanska faza ketlake kulture -za nju su karakteristini nakit, izraen od iskucanog bronanog lima:

okrugle ploaste fibule

lune fibule jednakih krakova

tanko kovane polumjeseaste naunice

raznovrsni oblici naunica od bronane ice

razne bronane i srebrne kariice i prstenovi -PLOASTE FIBULE u ovom razdoblju pojavljuju se na veoma irokom prostoru -iz antikog svijeta poznajemo fibule izraene od razl. metala i ukraene raznim tehnikama one su popularne i u razdoblju seobe naroda i u ranom sr. vijeku -tako ih nalazimo oi u starosjedilakim kulturama poput KALAJA DALMACES, KESZTHELY, kao i u germanskom kulturnom krugu -karantanske ploste fibule izraene su od tankog bronanog lima neke za podlogu imaju vru eljeznu jezgru preko koje je prevuen bron. lim -po obliku su okrugle, samo je nekoliko priomjeraka etvrtastih -ukraene su ugl. tehnikom iskucavanja, s tim to je rub fibuleu vezi s centralnim motivom daje utisak granulacije -motivi su obino stilizirani, biljni, ponekad sa slikom kria, ja njeta (agnus Dei) ili orla, a ponbekad imitiraju pleternu ornamentiku -ornamentika tako nosi poruku antikih duhovnih prikaza prilagoenih tadanjem vremenu (kentaur, ptice na drvetu ivota), kranstva (janje, orao, kri) ili imitiranja ornamentike drvenih ili

kamenih arhitektonskih dijelova (pleter) -FIBULE JEDNAKIH KRAKOVA dosta su este; njihovi okrugli krakovi ukraeni su motivom ljiljana koji ponekad poinje gubiti svoj prvobitni oblik -tanki ukraeni bronani lim ponekad ima eljeznu podlogu -f. jednakih krakova koje su se razvile iz lunih, nalazimo u starosjedilakom horizontu 5 i 6.st. u istarsko-venecijanskom i gornjoadikom prostoru, apojedine primjerke i na mnogo irem arealu kao npr. u merovinko-karolinkom i vikinkom kul. krugu sve do 12.st. karantanski oblici ovih fibula mogli su dobiti idejne uzore iz starosjedilakog kruga, iako

vremenski niti po obliku ne veu se neposredno na njega -tanko kovane, POLUMJESEASTE NAUNICE, obino bronane, aponekad i srebrne, ukraene su urezanim vegetabilnim ili geometrijskim ornamentima -samo rijetki primjerci imaju neki drugi ornament (lik ivotinje, urezane kruie, palmet) -polumjes. naunice nalazimo ve u antiko doba -izraene su od zlata, a neke imaju na lunuli apliciran filigranski ornament -u biz. kul. krugu 6 i 7.st. od osnovnog polumjeseastog oblika razvilo se vie varijanti ovih naunica -nalaze se i u starosjedilakom arh. horizontu, obino su bronane, ukraene punciranim kruiima, a masovnu upotrebu i popularnost su stekle upravo u karantansko- ketlakom kul. krugu

4

-NAUNICE OD TANKE BRONANE ICE razlikujemo najvie varijanti -imaju razliito oblikovan donji dio; najjednostavnije imaju samo jedan zavoj s donje strane, dok su one neto bogatije izraene s tri ili vie petlji iz kojih vise tanki lanii -sljedeu varijantu predstavljaju naunice s horizontalno ili vertikalno udjenutim jednom ili tri jagode od stakla ili metala -u istovremenim kulturama sline oblike ne poznajemo, dok u straosjedilakim kulturama moemo pratiti idejne uzore za ovaj tip -PRSTENJE one izraene od tankog bronanog lima i one ljebasto kovane moemo s koliko-toliko sigurnosti pripsati karantanskoj grupi -u karantansku grupu spadaju groblja BLED-BRDO, djelomino BLED-PRISTAVA, KRANJ-upna crkva, PTUJSKI GRAD, groblja HOHENBERG i KRUNGL u Austriji, te pojedini grobovi sa manjih grobalja -na neke predmete iz ove grupe nailazimo i na mnogo irem prostoru -karantanska kul. grupa traje od sredine 8 do sr.9.st i paralelna je sa kasnijim razdobljem avarske dominacije i sa stilskim krugom Blatnice KETLAKA FAZA -poslije 828. sve se vie uvruje njemaki feudalni poredak -nakon prodora Maara u Donju Panoniju, slavenske kneevine su ukinte i org. kao granine grofovije pod njem. grofovima, pa su do po.11.st. zdruene u okviru vojvodine Karantanije koja

se postepeno dijelila na historijske zemlje -njemaki je feudalni sistem potpuno apsorbirao zaetke domaeg plemstva, ali je slovenski kmet irenjem zemljine reorganizacije postajao sve podloniji -stoljeima je vaila 811. formirana crkvena podjela -ve u to doba konano se formirao feudalni drutveni poredak -u okviru tih zbivanja formirala se ketlaka faza k-k kul. kruga -najtipiniji vijesnik ovog razdoblja u oblikovanju i tehnologiji izrade nakitnih oblika je upotreba emajla -u karolinko-otonsko vrijeme pod utjecajem inzularnog kulturnog kruga (Irska, Britanija), posue, relikvijari, dijelovi crkvene opreme, nakitni predmeti i inicijali u knjigama se ukraavaju dragim ili poludragim kamenjem i staklenom pastom, ali je primjenjivan zbog veeg efekta u boji, vrlo esto

emajl, koji je uz to jeftiniji i dostupniji -u to vrijeme vrlo su aktivne porajnske umjetniko-zanatske radionice koje izrauju predmete u tehnici JAMIASTOG EMAJLA kakav se upotrebljava i na ketlakim nakitnim predmetima, a kao takav izlazi iz tipa bizantskog umjetnikog ukraavanja predmeta -brojano se repertoar predmeta u ketlakoj fazi ne poveava -prije bismo mogli rei da se smanjuje -neki nakitni oblici ouvali su se jo iz karantanske grupe -vodei nakitni oblici lijevane naunice u obliku polumjeseca i okrugle ploaste fibule, imaju u tehnici jamiastog emajla izvedene stilizirane biljne i geom. ornamente, kao i likove pantera, orla, janjeta ili kria -istovremeno su jo uvijek prisutne i gravirane polumjeseaste naunice, ali i vee kariice s petljom u obliku slova S i kukicom, i kariice sa zadebljanim krajevima -tu su takoer i prsteni okruglog ili krunog presjeka -u pojedinim elementima vidi se i VELIKOMORAVSKI kulturni utjecaj koji se moe povezati s misijskom djelatnou brae Konstantina i Metoda -u periodu zamiranja ketlake faze, krajem 11.st. pojavljuju se i BJELOBRDSKI utjecaju (grozdolike naunice, dvodjelne ogrlice)

5

-vea froblja ketlake faze su: BOHINJSKA SREDNJA VAS BLED-PRISTAVA KRANJ UPNA CRKVA MENGE BELJAK JUDOVSKA VAS VILLACH JUDENDORF -eponimno nalazite KTTLACH u Donjoj Austriji

MARTINOVKA STIL, dr.pol.6.st. i 7.st.

-pripada vremenu I kaganata, odnosno ranoj fazi avarske dominacije -sredite tog stila (neki je smatraju i kulturom) je UKRAJINA, ali je zastupljen i u podunavskim krajevima, pa ga neki vezuju uz seobu Junih Slavena -uz nakit Martinovka stila esto dolaze i lune fibule s antropomorfnom noicom tj.Werner-Rybakov fibule ( ovaj tremin je zapravo besmislen) koje se smatraju SLAVENSKIM -SARATA-MONTEORU (Rumunjska) i BALTA VERDE (Vlaka) imaju takve fibule , grobnim cjelinama povezane sa arama srodnim PRAKOM tipu keramike -Martinovka stil obiljeavaju odreeni tipovi nakita crnomorskog porijekla:

pseudokope

pseudo-fibule

lune fibule s antropomorfnom noicom tj. slavenske fibule

zvjezdolike naunice

narukvice sa trubljastim zavretkom MARTINOVKA -ostava blaga u Ukrajini, 6.st., inventar:

srebrni okovi u obliku fantastinih ivotinja

dijelovi konjske opreme od srebra

okovi sa sedla od srebra

slavenske fibule s antropomorfnom maskom

kale, lice, zdjele od srebra

narukvice zadebljanih krajeva

srebrni jezici s graviranim biljnim motivom (kao bizantski) -Martinovka stil karakteriziraju ostave blaga -tehnika izrade: tijetenje, granulacija, tijetenje sa pseudo-granulacijom -karakteristini oblici: zvjezdolike naunice, gravirani jezici (prikaz ivotinja, biljni motivi), aplikacije i kope raene na proboj sa fantastinim ivotinjama u obliku ljudskih likova -rasprostranjenost stila: UKRAJINA, SLOVAKA, MORAVSKA, RUMUNJSKA, MAARSKA, BALKAN -mnogi su sve nalaze pripisivali Kutrigurima koji se u 6 i 7.st. ne mogu luiti od Avara

6

-nalazita: ZEMIANSKY VRBOVK (Slovaka) PASTIRSKOJE GORODITE (Ukrajina) MALAJA PEREEPINA MAROS GAMBAS (Erdelj) SZENTENDRE TOTIPUSZTA ERKUT COOFENI DE JOS SARATA MONTEORU KISKRS ZALESJE AAVICA MARTINOVKA PASTIRSKOJE GORODITE (Ukrajina) -groblje i naselje 7 i 8.st. -slavenske fibule, zoomorfne; zvjezdolike naunice, narukvice s trubljastm zavrecima MAROS-GAMBAS (Erdelj), zvjezdolike naunice, slavenske fibule,7.st. SZENT ENDRE (kod Budimpete) -jedan konjaniki grob, dva enska groba datirani novcem Foke -naunice tipa s okrenutom piramidom izraene od zlata -naunice s kuglastim privjeskom, a pripadaju tipu Szent Endre -narukvice s trubljasto proirenim krajevima -koni stremeni TOTI PUZSTA -grobni nalaz datiran solidom Konstantina IV Pogonata -zlatni kri, bizantski jezici, biz. kope s U okovom -okov torbice, rozete, naunice sa tiftom i perlicama -nalazi Martinovka stila: Cotofeni de Jos, Malaja Pereepina, Pastirskoje Gorodite, Kiskrs (jezici) -ishodite Martinovka stila trai se kod Anta na podruju Ukrajine tj. u Podnjeprovlju -ova kultura ili stil nastoji se povezati sa seobom Junih Slavena s pretpostavkom da je upravo ona arheoloka potvrda historijskih dogaaja -podruje ex-YU AAVICA (kneevski grob) NOVI BANOVCI (kope) + slavenske fibule CARIIN GRAD (jeziac) -PONASZEPETK (Transdanubija) avarski skeletni grobovi i slavenski sa arama prakog tipa -OROSZLANY -skeletni grobovi , sa jakim ? utjecajem, slavenska keramika 6 i 7.st. AAVICA (Podravina), kasno 6 i rano7.st. - srodnost sa: Martinovka, Zalesje, Zemiansky Vrbovk, Cotofeni de Jos, Pastirskoje Gorodite -radionika srodnost sa dijelovima srebrne garniture kasnog 6.st. s kastela SADOVEC (s. Bugarska) te sa jezicima i pseudo-fibulama iz groba 9 KISKRS VAROSALATT -ostaje otvoreno pitanje da li je u blizini aavice ukopan avarsko-antski ili kutrigurski knez koji je putovao kroz ovaj kraj -nepoznanica je i odnos kasnohunskih Kutrigura prema ranijim historijskim Slavenima -TRKBALINT AAVICA MARTINOVKA -ulomak jezica koji je popraen glatkim manjim jezicima srebrne garniture sa groblja Trkbalint, sa uoljivim Martinovka stilom

7

-ma koji je 1929. nestao iz groba u aavici, prema opisu bio je tipoloki najblii PONTSKOM mau iz groba u Trkbalintu, gdje se navodno radi o avarskim grobovima s prilozima tijetenih

garnitura, pontske P-uice i slino -po. 7.st. kronoloka istovremenost sa aavikim nalazom NALAZI MARTINOVKA STILA: 1.ostave blaga MARTINOVKA ZALESJE ZEMIANSKY VRBOVK TEPE 2.kneevski grobovi MALAJA PEREEPINA TOTIPUSZTA AAVICA 3.groblja PASTIRSKOJE GORODITE SZENT ENDRE MAROS GOMBAS COTOFENI DE JOS SARATA MONTEORU KISKRS VAGOHID NOVI BANOVCI DALMACIJA ( jeziac) TRKBALINT 4.razno KNIN PLISKOVO ostava matrica -pripadnost: Anti (Rybakov), Kutriguri, Avari, Juni Slaveni -fibule s antropomorfnom nogom NOVI BANOVCI DUBOVAC PALANKA VELESNICA KLADOVO CARIIN GRAD SRBIJA SJEVERNA SRBIJA STENJEVAC TEPE -neki ga smatraju i grobom, opljakan je jo prije -sauvane su zlatne pseudokope, no, kaleasta kupa, srebrna zdjela iz Justinijanovog doba za zlatne kope Fettich smatra da se radi o zlatarskoj radionici kagana -no sa zlatnom drkom ukraen umetanjem bijelog kanena -pojasi sa pseudokopama datiraju se izmeu 630 i 670. -po Laszlu je u tom razdoblju avarska drava jedinstvena, ali se sastoji od istono i zapadnog dijela -sredite zapadnog je Tepe, a istonog Malaja Pereepina (ovu teoriju je teko prihvatiti)

8

BLATNICA STIL, kraj 8.st. -karakteristina izrada motiva u negativu vee se uz tauirane falere dr.pol.8.st. -definirani prijelaz na biljni ornament tj. izostaje motiv karakteristian za II kaganat -ornament koji tee i ne zavrava + odvajanje i ponavljanje (metopni ornament) nestanak karolinkih tehnikih utjecaja -LJILJAN + PUNCIRANA PODLOGA + BILJKE STEGNUTE U STRUAK -definirani ornament, ponavljane scene, elementi karolinke umjetnosti -niti jedan od od tri najbitnija nalaza nije apsolutno kronoloki fiksiran -Blatnica jedina mogunost sigurnije datacije zbog nalaza oruja (karolinki ma) -Poeki Brestovac karakteristian i zanimljiv zbog mukog i enskog nakita tog vremena -Nagy Szent Miklos - zbog stilskih analogija s perzijskom ikonografijom BLATNICA, kraj 8.st. i po.9.st -kneevski grob u Slovakoj -inventar:

luksuzna pozlaena pojasna garnitura sa jezicima i okovima Blatnica stila (lijevana)

karolinki ma tipa D (prema Petersenu)

jednostavne karolinke ostruge i koplja -ukras: platiranje eljeza pokrivanje cijele povrine, velika stilizacija vegetabilnog motiva -stilizirani antropomorfni likovi zrcalno postavljeni -razvodnik za remenje Andrijin kri NAGY SZENT MIKLOS -nalaz blaga (zlatno posue) II kaganata -po ornamentu na rubu posude pripada Blatnica stilu -na posuu grka slova koja se ne mogu proitati jer su precrtana (dekoracija) i proitana ne daju nikakav tekst -ukras: MOTIV GIRLANDE, buketi floralnih motiva , stisnuti struak -motiv je izveden direktno iskucavanjem ili punciranjem podloge -po kontinuiranom motivu moemo prepoznati tradiciju 8.st., a kad se promatra ukras, moe se vidjeti motiv Andrijinog kria, koji je dominantan, izveden u negativu iskucavanjem podloge, a istovremeno se podloga moe promatrati kao glavni i dominantni motiv -centralni motivi na rozetama sa posuda -motiv konja sa perjanicom i Perzijanac sa zarobljenikom (stilske analogije sa perz. ikonografijom) -oprema konja sa prikaza na toj rozeti poznata iz konjanikih grobova Karpatske kotline na kraju 8.st. karakteristina kasnoavarska prejanica sa konjske oglavine koju u grobovima nalazimo vrlo esto

sa falerama -karakterisitian perzijski ljem -motiv grifona koji napada srnu u tipinoj perzijskog varijanti, (kraguj grifon) -otmica Ganimeda glava orla (kraguj elarevo) u istoj perz. varijanti -rairenih kratkih krila, kratkog repa i sa prikazom nogu bizantski tip 6.st. POEKI BRESTOVAC -stilski blizak NagySzent Miklosu -pojava karolinkih elemenata vezuje ga uz nalaz iz Blatnice

okov sa pseudogranulacijom

jeziac tipa Hohenberg (3)

granulirane grozdolike naunice (biz. nakit)

glatka dugmeta karakteristina za slavensku ensku nonju 9.st

romboidno raskucano prstenje ( moravski prostor 9.st sa ekskursom u tajerskoj)

karolinki jeziac s pupoljkom (garnitura Mogorjelo), okov s ljiljanima

9

UVOD U SLAVENSKU ARHEOLOGIJU PROBLEMI SLAVENSKE ETNOGENEZE -slavenski jezici spadaju u grupu SATEM jezika -postojbina: zakarpatsko podruje (u vrijeme indoevropske seobe) -historijski Slavene moemo pratiti od Herodota (spominje neke narode i plemena Neuri, Budimi danas se misli da je rije o Slavenima u susjedstvu Skita) -rimski izvori: Tacit Slaveni prostorno bliski Germanima arheoloki ih se vee uz ? kulturu iz 1.st. -uz Slavene su vezane razne prethistorijske kulture (Tripolje, Luika) -tzv. slavenska pradomovina izmeu Dnjepra i Dnjestra (prije dijaspore) -od poetka nove ere manje migracije slavenskih plemena -jedna od teza: etniki kontinuitet nosilaca Luike kulture a) spaljivanje i pokapanje u urnama b) prostor na kojem se javlja ta kultura (izmeu Odre i Visle) c) princip iskljuenja ostalih naroda (Germani, Iliri) ostaju samo Slaveni -argumenti protiv: a) vremenski interval od odumiranja Luike kulture do Slavena postoji razmak od 1000 godina b) problem DIJAKOVSKE kulture naroito naselja koja su utjecala na razvoj slavenskih gradita

Slavene prije 6.st. je praktiki nemogue identificirati -problem germanske seobe: sa sjevera ka jugoistoku tokom 1.st. utjee na slav. migracije (tako i prije 6.st. postoji odreeno pomicanje slavenskih plemena prema Ist. moru i preko Dnjepra ka istoku) -pojava Huna utjee na slavenski smjer terminus post quem seobe naroda -poetkom 6.st. Langobardi prelaze Dunav i dolaze u Panoniju ostavljaju prostor za jedan kraj avaroslavenskog pomicanja dok drugi ide kroz Podunavlje -pojava i kretanje Avara takoer je utjecala na pomicanje Slavena -jo prije pojave Avara poetkom 6.st. imamo ve tzv. ANTSKI SAVEZ u donjem Podunavlju (odatle jedan dio Slavena inkorporira se u vojsku istono- rimskog carstva nakon sredine 6.st. PROKOPIJE IZ CEZAREJE oficir u Justinijanovoj vojsci , Gotski rat spominje Slavene u Justinijanovoj vojsci -Prokopijev opis opsade Gotije (Totila) podatak o lukavstvu slavenskih vojnika (trske dihalice) -veliki val slavenske seobe vezan je uz avarsku provalu u Karpatsku kotlinu -567/8. Langobardi unitavaju gepidsku dravu i sele u Italiju prostor ove dvije drave zaposjedaju Avari i Slaveni JUNI SLAVENI I NASELJAVANJE NA BALKANU -dr.pol.6 i po.7.st. vezano uz avarske provale na Balkan i u predalpski prostor -povijesni podaci: korespondencija istarskih biskupa sa papom Grgurom (oko 600.g.) vee se uz provale Avara i Slavena spominje i da jedan dio njih ostaje u unutranjosti Istre, koje je antiko stanovnitvo napustilo -Balkan (ue Kupe u Savu geografski kriterij) -podaci za opsadu SOLUNA 6/7.st. spominje se i naseljavanje Slavena -problem SIRMIUMA Bajanova opsada migracije panonskog stanovnitva u Dalmaciju (ivotopis sv.Dimitrija spominje Slavene koji spaljuju mrtve i naseljavaju se)

10

-pojava Slavena na Jadranu : SALONA sruena 614/15., na temelju groba opatice Johane

opatica jednog samostana pripadala benediktinskom redu (enski redovi sv.Skolastika, muki sv.Benedikt) -rana pojava benediktinaca u Sirmiumu -614/15. natpis na sarkofagu opatice Johane POSLJEDNJI UKOP U MANASTIRINAMA - kao djevojica pobjegla iz Sirmiuma (582.) natpis iz Sirmiuma (danas u Zg muzeju) iz doba opsade -OSTAVA BAKRENOG NOVCA HERAKLIJA IZ SALONE upozorava da je na podruju Salone jo u Heraklijevo vrijeme novac imao vrijednost -2. teza o ukopu od strane ? - dosta nevjerojatno -to je potaklo Marovia da predloi dataciju prestanka antikog ivota 630. (za Heraklijeva vladanja) -Konstantin Porfirogenet (spominje Tomislavovu mornaricu) 10.st. DAI spominje da je Heraklije naselio Hrvate i pokrstio ih -628. opsada Carigrada sudjeluju i Slaveni -nakona pada Sirmiuma poinju avarski prodori i slavensko naseljavanje Balkana (TO NE ZNAI DA AVARI UVIJEK NASTUPAJU SA SLAVENIMA ali su omoguili totalno povlaenje romanskog stanovnitva u gradove, na otoke i u nepristupana podruja) -nakon neuspjeha pod Carigradom Avari se povlae iskljuivo u Karpatsku kotlinu , dok Slaveni ostaju -Slaveni se ponovo javljaju u pov. izvorima pred kraj 8.st. (slina situacija i sa Zapadnim Slavenima) ERNJAHOV KULTURA -problem nosilaca te kulture je jo uvijek otvoren neki smatraju da je to izrazito slavenska kultura -u Erdelju se manifestira tek od dr.pol. 4.st. -nema dokaza o kontinuitetu izmeu ernjahova i Martinovke (kraj Kijeva, 6.st.) -ernjahov: fibule sa podvijenom nogom i spiralom, keramika dobre kvalitete prema rimskim uzorima (tamna sa reetkastim ornamentom) -tih nalaza ima u podruju Dnjepra, ali nakon 4.st. odumire i ta kultura (nakon germanske migracije prema jugu) -horizont Sintanna Mures kontinuira u istonogermanskom materijalu 5.st. -keramika odrie slavensko autorstvo te kulture -nagli pad tehnoloke kvalitete: izrazita, prva slavenska keramika je vrlo gruba i raena bez lonarskog kola -uvjerljivija je teza o utjecaju Dijakovske kulture (kraj Moskve) kao kulture koju vezuju uz Slavene na prijelazu iz prethistorije u historijsko vrijeme -jedino to se moe identificirati kao slavensko od poetka nove ere su gradita tip naselja s drvenim palisadama -to su naselja bez stratigrafije, vrlo su plitka -kod nas u MRSUNJSKOM LUGU -faze ernjahovske kulture 1.faza GERMANSKA 2.faza SLAVENSKA -vodee forme: jednostavne fibule sa podvijenom nogom -naranije: poetak 3.st. - 2 faze: ERNJAHOV SINTANNA MURES - podruje Podnjeprovlja, Moldavije i donjeg Podunavlja

11

ZARUBINJSKA KULTURA -na pojedinim lokalitetima u Ukrajini ide s najstarijom fazom ernjahov kulture (na to je upozorio Hvojka, ukrajinski arheolog) donosi primjere slavenskih zemunica -groblja sa BIRITUALNIM pokopom tek u ernjahovu su pojedini grobovi s incineracijom mogli biti vezani uz Slavene, ali sa kvalitetnom crnopoliranom keramikom tankih stijenki dok je slavenska keramika 6.st. raena rukom -Brenner: migracija GOTA u 1.st. dovodi do raanja ernjahov kulture -usporedna naselja u Podnjeprovlju: 1. SLAVENSKA NASELJA ZATVORENOG TIPA GRADITA 2. ISTONOGERMANSKA OTVORENOG TIPA -keramika tipa ernjahov naena je i na graditima (Slaveni su je vjerojatno koristili) -SLAVENSKA KERAMIKA: prvenstveno forma lonca bez drke -NAJRANIJA je tzv. PRAKOG TIPA nema usta, bez drke -kolo tek u 8.st. (gradina keramika)

VALOVNICA SE NA SLAVENSKOJ KERAMICI JAVLJA TEK KADA SLAVENI DOLAZE U DOTICAJ SA RIMSKIM SVIJETOM -tako se u provinciji Dalmaciji javlja probljem luenja kasnoantike keramike 6.st. od slavenske -ernjahov kultura: posude s rukama (u slavenskoj keramici 9/10.st., pod utjecajem autohtonih tradicija); bikonine zdjele 13.st. (tek s pojavom gotike keramike) -najranija slavenska keramika lokaliteti 6.st. (grobina), ali i keramika ernjahov kulture je preteno grobina -sovjetski arheolozi izvode slavenske fibule 6 i 7.st. od fibule s podvijenom nogom -SLAVENSKA FIBULA JE DERIVAT ISTONOGERMANSKE FIBULE -fibula s podvijenom nogom ope kulturno dobro u Evropi -ekspanzija ernjahov keramike prema jugu je vezana za dr.pol.4.st nekropole (kompleksna nalazita): ERNJAHOV keramika DAKA SARMATSKA -sarmatska keramika je jako romanizirana -fibule s podvijenom nogom u rimskoj izvedbi sa karakteristino facetiranim gornjim dijelom noge -razlika izmeu kasnoantike (5 i 6.st.) i slavenske keramike: 1.rimska -krajevi unutra horizontalni (pridravanje posude) 1.slavenska - vertikalni ( zaglaivanje posude) -nalazi kao iz nekropole TIRGSOR radije se pripisuju u Rumunjskoj nekoj grupi koja je imala veze sa Zarubinjskom, a ne samim Slavenima -ernjahov kultura nestaje nakon 400.g. -PRAKA KERAMIKA -datira se prema paljenim pokopima sve urne na podruju eke, Moravske, Rumunjske (vjer. od Dunava) pokazuju sline forme (7.st.) -kod nas: urne iz KAIA posve druga forma (isto 7.st.), eljasta valovnica -MLAA FORMA POJAVA DEKORACIJE : VALOVNICA javlja se tek u dodiru sa kasnoantikim tradicijama -Kai: nalazi koji se mogu vezati uz Koman kulturu enklave romaniziranog autohtonog ivlja (koje prenosi antiku tradiciju duboko u srednji vijek) -8.st. okolica Blatnog jezera (POKASZEPETK) paljeni pokopi iznad skeletnih I.Bona: rezultat migracije iz Donjeg Podunavlja (drugi krak Erdelj)

12

-u migraciji su Slaveni izgubili paljevinski pokop u oko 50.g. (rezultat simbioze s Avarima?) groblja I kaganata nemaju paljevinske grobove PROBLEM ODNOSA GROBNE I NASEOBINSKE KERAMIKE

keramika SREDNJEG gradinog perioda KOLO (spororotirajue, runo); ukras: valovnica eljasti instrument ee od urezivanja

keramika MLAEG gradinog perioda razlika je profilacija ruba usta rezultat izmjene tehnologije upotreba brzog kola i bolja tehnika peenja

BLUINSKI TIP (Poulik) -odgovara Bjelobrdskoj kulturi neto nii trbuasti lonac, naglaeno rame, dobro peen (crvene boje) -veliki dio slavenske keramike 7 i 8.st. posebno grobne je suen -u bogatim grobovima keramika posuda se zamjenjuje DRVENOM VEDRICOM s okovima, te staklom -javlja se i rukom raen lonac kao dar roaka pokojniku (posve ritualna podloga) -8 i rano 9.st podjednako se u grobovima javljaju lonci raeni na sva tri naina (rukom, sporo i brzo kolo) -iz toga se vidi da se ve u 8.st. javlja proizvodnja radionikog karaktera -OTOK KOD VINKOVACA konjaniki grob (datiran konjskom opremom), kraj 8.st. -lonac visok 15cm vrlo kvalitetno raen, crveno peen, ukrtene valovnice, brzo kolo -isto groblje: enski grob iz dr.pol.8.st. lonac PODUNAVSKOG TIPA (Eisner) najvea irina u gornjoj treini posude, zaobljeni profil usta ( spororotirajue kolo ), dok je ovaj ovdje raen rukom (ritualno) -po Eisneru podunavski tip uvijek raen na kolu, dok POTISKI rukom -drugi tipovi plitke posude raene rukom; karakteristino za zapadnoslavensko podruje (uz jugoistono, neto u Makedoniji jedan od makedon. nalaza datiran ankastim bizantskim novcem ( poslije 10.st.) to dovodi u pitanje taj lokalitet kao rani nalaz) -zdjele s uvuenim rubom usta vie karakteristine za Zapadne Slavene -u Srbiji (Negotin) javljaju se neto kasnije (ak 12-13.st.) -plitke zdjele esto se nalaze u utu bizantskih naselja iz 4.st. raene od dobro peene gline, esto se lome, ali se ne rasipaju (kao keramika 4.st. iz grobova) -RADIONIKA PROIZVODNJA POJAVA IGOVA NA POSUDAMA (plastinih ili urezanih) kraj 8.st. -PENJACI takoer imaju igove (na dnu) loije raeni izvana nego iznutra -lonci i zdjele s profilacijom na ramenu VELATIKA keramika -KAI MAKLINOVO BRDO domae romanizirano stanovnitvo (prije 7.st.)

paljevinski grobovi: Slaveni u 7 i po.8.st. nemaju vie paljevinskih grobova -DRIJAC sporni komad od roga(?) slino u Tagybanji (SZ Maarska) i SopronKhida (tu se naselio jedan dio pokrtenih Avara nakon poslanstva Karla Velikog) -Ploica odmora ratnika iz Sibira -drijac: medaljon s likom Avara(?) i Franka ( 800. najranije) -Biskupija: ostava matrica (iz 7.st. dat. Fettich i Koroec) -Bosna: nalazi karolinko karaktera koplja s krilcima -Golubi: garnitura nakita iz 7.st. bizantski import

13

MARTINOVKA nakitini stil -nakit nastaje uglavnom u radionicama Crnog mora s jakom antikom tradicijom -filigran i granulacija dominantne tehnike u tom podruju -uvode polihromiju i rovaenje -u 6.st. ponovo oivljava u tim radionicama filigran i granulacija -oni uvijek rade prema ukusu i potrebama naruilaca (Karpatska kotlina, Podunavlje, Balkan nalaze se produkti crnomorskih radionica) -tu su rasprostranjeni nalazi Martinovka: du puta Baltik Crno more, ali se vezuje i uz slavensku migraciju u 6.st.; vrijedi i za nalaze iz Ukrajine -slavenske fibule su iroko rasprostranjene, vezane su uz tradicionalne komunikacije sjever jug -kod nas je to prostor oko limesa -te se fibule u Martinovka stilu mogu sigurno vezati uz Slavene -fubule su pronaene u urnama s pepelom (prakog tipa slavenske keramike); nisu nikada noene u paru -u Martinovka horizontu esti su nalazi blaga (rijetki u germanskim nalazima) Hacki, Zalesje, Sjenkov, Malaja Pereepina -blaga na zapadu ima vrlo malo; na jugu je znaajan grob iz aavice -u Karpatskoj kotlini ima cijeli niz kneevskih grobova istovremenih s aavicom -Biskupija zlatarska ostava, nalaz matrica od kojih se neke mogu vezati uz Martinovka stil -privjesak za zvjezdoliku naunicu koji imitira tijetenjem granulaciju pr.pol.7.st. -Slavene se moe pratiti do Peloponeza (nalaz paljenih grobova u Sparti) -u 6.st. na podruju Ukrajine se registrira kulturni horizont; heterogenost porijekla materijala -prije 8.st. ne moe se sigurno govoriti o slavenskim materijalima -Martinovka stil pr.pol.6.st. do 70-tih 7.st. -lokalitet Martinovka: dijelovi konjske opreme okovi sa sedla, aplike; pozlaena fibula (slavenska), narukvice proirenih krajeva, jedan kale, bizantske kope -karakteristine ljudske maske i figure u tom horizontu (posuda potjee iz radionica u samom Carigradu) -kale nalik na onaj iz Martinovke Zemianski Vrbovk -ZALESJE bizantske posude i biz. novac -lik ptice skupljenih krila (karakteristika ranobizantske keramike) -punca peat na plemenitoj kovini, dokaz da se radi o zlatu illi srebru -na jednoj zdjeli pet bizantskih punci -naunice u obliku lunule, privjesci s granulacijom -cijeli niz torkvesa sa igosanim ukrasom -na raskovanom dijelu je apliciran filigranski ukras i granulacija -Zalesje je po svoj prilici trgovaka ostava (iz tog doba su este i ostave porodinog nakita) -vrlo esto dodaci stakla ili staklene paste ZEMIANSKI VRBOVK -zlatni i srebrni ukras -narukvica proirenih krajeva (zavreci poput trube) -naunice sa zvjezdolikim privjeskom -posue neto malo grublje nego u Zalesju -bizantski zlatnici od Justinijana (oko 550.) do Konstantina IV , iz perioda vladavine s bratom Heraklijem (oko 668. 669)

14

MALAJA PEREEPINA -bizantsko posue, importi direktno iz Carigrada (na temelju punci) -pseudokope bizantske izrade, imitacija filigrana i granulacije -maevi s pontskom P-uicom AAVICA --na Dravi, kod Donjeg Miholjca -torkves, dvije naunice zvjezdolikog tipa, narukvice s filigranom -jezici sa stiliziranim ivotinjskim parovima -bizantska kopa -ma sa pontskom P-uicom (izgubljen) -revizija radi se o mukom kneevskom grobu -ne moe se tvrditi da je slavenski, ali je nakit slavenskog tipa -tamga jeziac koji ima ivotinjske likove stilizirani plemenski totem BISKUPIJA -stilizirani konj; nalik na konja iz Martinovke -polukalotasti privjesak s imitacijom granulacije -matrice od lijevane bronce, 24 komada, 7.st. -matrica za izradu jedne strane naunice u obliku okrenute piramide (Karpatska kotlina, I kaganat) ERKUT (Maarska) -langobardske fibule lijevane s rovaenim ukrasom i meandrom -u prvim desetljeima 6.st. Langobardi prelaze Dunav -enski langobardski grob; naunice i narukvice su slavenske, ali grob nije slavenski (slavenska nonja rijetko kada ima fibulu i to uvijek samo po jednu) -grob iz sredine 6.st. neposredno pred odlazak u Italiju PASTIRSKOJE MAROS GAMBAS SZENT ENDRE TOTIPUSZTA KISKRS -iz doba I kaganata ima vrlo mnogo zlatarskih grobova ZVJEZDOLIKE NAUNICE TIPA MARTINOVKA: -starija literatura I kaganat se identificira sa Martinovka kulturom -Martinovska kultura: danas nije vie sinonim za I kaganat, ve specifina pojava u okviru horizonta I kaganata -Alfldi Fettich vezao uz Kutrigure (kao i cijeli I kaganat) -KESTELJSKA KULTURA starija literatura II kaganat -problem Keszthely-a i odnosa prema tipinim nalazima II kaganata -Fettich i Alfldi iskopavanja s poetka 20.st. nekoliko bliskih lokaliteta kasnoantike kope tipa Keszthely Dobogo -Lipp: objava tih iskopavanja bez grobnih cjelina -ogroman fundus materijala naveo Fetticha i Alfldy-ja da kesteljsku kulturu oznae kao supstrat za genezu kulturne slike 8.st.

15

-materijal (po Hampelu preuzeto od Lippa):

naunice konino ? zavretak i dvostrani S (karakteristika perifernih nekropola)

narukvice obrezanih krajeva sa iv. glavama, stilus igle

naunice s raskovanom karikom s filigranom

narukvice sa arnirom (anitetina spirala karakteristika 8.st.)

prsten s romboidno raskovanom krunicom

kopa tipa Keszthely Dobogo (merovinko kasnoantiko)

derivati bizantskih kopi 7.st.

glatki okov s elijama prijelazno razdoblje

koaraste naunice oivljavanje tipa u pr.pol.6.st. (Vranje kod Sevnice pokazuje taj tip ve od 4.st.), kod nas import ili utjecaj Rifnik, Bled I, SZ Bosna

nakit u obliku cjetne ake mediteranska kasna antika (Narona, Reggio Emilia) -Vinski : 1. pr.pol.6.st. lijevane poliedarske 2. dr.pol. (?) - koaraste -na kesteljskom podruju (?) razvoj rombino raskivanje karike bukli (lijevani)

8.st. velike naunice (promjer do 8cm) s raskovanom karikom (motiv bukla s filigranom) i jednom masivnom bikoninom koaricom - tipine kesteljske naunice (zrnasta ica oko bukla tijeeteni bukli) -razvoj stilos igli (Rifnik, Bled, Dravlje) -igle 6.st. skromnih dimenzija (Novi Banovci) -tokom 7 i 8.st. hipertrofiranje igala (slino i naunice) -ploaste fibule fibule bule -6.st. kao recipijent za relikviju kutijice (Rignik) Vinski

ketlaka i karantanska kultura -brakteati drugi naziv -katkada motivi kranske simbolike -narukvice otvorenih krajeva s ivotinjskim glavama (jako stilizirane) -I. Kovrig (revizija) ograniila pojam kesteljske kulture na jedno ue podruje, vezujui ga za autohtono panonsko stanovnitvo -naa istraivanja - Baranja te Pecs FNF KIRCHEN starija literatura) slini rezultati autohtono stanovnitvo, Bledski otok itd. -iskopavanja 1951/2. utvrivanje grobnih cjelina -melonenperle kotice lubenice tip karakteristian za avaro-slav. groblja od sredine 8.st. do kraja 8.st. (razvijeni oblik crne, pravilne) -muki grobovi skromniji -glatka garnitura (ranoavarski) , a sa srcolikim okovom kasnoavarski -perle: Melonen, viestruke (8.st.), dvobojne tzv. karolinke perle -najraniji slavenski nalazi SI ex-YU nalazi sa prostora pradomovine Slavena grupa nalaza s porijeklom s Ponta, ali napravljenih u ukrajinskim radionicama (Podnjeprovlje, Rybakov: Dnjeparske radionice imitacije pontskih radionica)-nakit koji proizvode putujui zlatari (Biskupija)

16

SLAVENSKE FIBULE -Ukrajina, Baltik, Krim, Tesalija, Balkan, Peloponez -zavravaju antropomorfnom ili zoomorfnom noicom; 6 i 7.st. -nalik su germanskim istog vremena, ali je noica uvijek trokut ili trapez -dekoracija: rovaenje, vitica s geometrijskim ornamentom -kod nas - (mahom sluajni nalazi) naselja: Burgenae (Petrovci u Rumi, Vojvodina), Velesnica (kod Kladova), Grahovo, Dubovac, dvije fibule iz Cariinog Grada

tzv. unutranji limes Dalmacija Istra (Tarsatica gorska krajina) tzv. Alpska klauzura nastavak limesa od Tarsatice do Ajdovine

-nalazi slavenskih fibula rasporeeni u regijama u kojima se manifestira rani avarsko-slavenski val -Zagreb Stenjevac najzapadniji primjerak (Budimpeta Csepel) -jedna grupa na Baltiku trgovina jantarom? -iz vremena druge seobe (Hrvati i Srbi) nema arheo. nalaza -vrijeme Heraklija pr.pol.7.st. vrijeme poslije opsade Carigrada 626. -Hauptmann prvi iznio tezu o izvjetaju Konstantina Porfirogeneta

pr.pol.7.st. vrijeme kad su Slaveni mogli proi kroz avarsku dravu i naseliti svoj teritorij (oko 30-tih g. 7.st.), iz tzv. Bijele Hrvatske Galicija danas ist. Poljska i Ukrajina -Marejeti teza o doseljenju krajem 8.st. -nova istraivanja na podruju Rae (?) ne donose nalaze prije 10.st. -Matiani (?) nalazi ne prije 10.st. -HIJATUS 7 I 8.st. -najbolje poznato podruje S ex-Yu svi nalazi du Save i Dunava grupa koja se vee uz Martinovku - migracije 2 pravca Podunavlje i Karpatska Ukrajina

oivljavaju proizvodnju crnomorskih radionica -6.st. karakteristina pojava putujuih zlatara; matrice: Biskupija, Sisak, Panevo -Panevo: tipini bizantski jeziak (matrica) po koncepciji - rozeta u centru jezica reminiscencija monograma -zlatari avarskog kaganata prvenstveno iz redova romaniziranog stanovnitva -avarsko zlatarstvo formirano tek na Crnom moru SOPRON KHIDA -lubanje goveda obino u vrhu ili dnu groba (ostaci sanduka) -Trk smatra da se radi o goveim koama s glavom kojima su sanduci pokrivani (dokaz - igle za uvriavnje koe) -tzv. soljenka sa amanistikim prikazom (dvije ivotinje oko drva ivota) -slino: Tatabanja, drijac, Burnum -kao kri tip kria zapadne provenijencije (drijac) -Rudii kod Glamoa (sluajni nalazi) koplje s krilcima, jedno u o. vrbinog lista, jedan damascirani ma (tip iz pr.pol.9.st, najkasniji) -jedan romboidno raskovan prsten, posude (grobne)

17

-sve slavenske fibule se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: 1.s antropomorfnim zavretkom noge 2.s zoomorfnim -nikada nisu naene u paru (Pastyrskoje Ukrajina) (Suuk Su germanska nekropola na Krimu) 1.ANTROPOMORFNA NOGA -te se fibule poklapaku sa slavenskom migracijom prema jugu (vremenski) -Huni kao i svi nomadi ne poznaju lune fibule, takoer i Avari -te su fibule djelomino raene u pontskim radionicama, motivi su podunavski (njihov produkt su i orlovske kope) -kasnije se proizvode u lokalnim radionicama, npr u Ukrajini i ire se prema zapadu i jugoistoku -u Podunavlju ima svega nekoliko primjeraka -Tesalija, Peloponez, Mala Azija -nema ih nakon 7.st. (fibule openito iezavaju) -u novoj domovini nema tragova proizvodnje (bio je to izgleda kratkotrajni germanski impuls) -Fnlak zlatarski grob, jedini primjerak -na ovim fibulama nema ulaganja (inae karakteristika 6.st. germanskih fibula), ali postoje imitacije elija -pojava drugog ivotinjskog stila, zupasti ukras -DNJEPARSKI TIP s antropomorfnom nogom i konjskim protomama -glatke i bez ukrasa, vezana iskljuivo za Ukrajinu -Csakbereny jedini primjer (neobjavljen) te fibule izvan Ukrajine -iz Vrbasa kopa sa stiliziranim oblicima dnjeparskih fibula 2. ZOOMORFNA NOGA -simplifikacija ornamenta ide sve dalje -kod pojedinih primjeraka su plitko urezani koncentrini krugovi -na kraju su potpuno izolirani i napokon prerasli u punktiranje -posebna su varijanta su fibule s malo ivotinjskog stila cijela je noica najee splet ivotinjskih protoma -vezane su za dnjeparski prostor, Suuk Su, izvoz u Karpatski kotlinu -nalazi u ex-Yu: DUBOVAC VELESNICA (kod Kladova) CARIIN GRAD 2 primjerka NOVI BANOVCI STENJEVAC najzapadniji nalaz DINIANI (Titov Veles) -Ukrajina: MARTINOVKA PASTYRSKOJE MALAJA PEREEPINA HACKI SJENKOV -Krim: SUUK SU

18

-Karpatska kotlina: SZEGED CSENGELE CSEPEL (otok) KISKRS VAGOHID DOBOGO BUDIMPETA -Grka: OLIMPIJA NEA ANHIALOS SPARTA -MALA AZIJA -zbirka Dierghart Kln -TISABURA (rumunjski Banat) fibula, noi, preica, naunice -naena je samo jedna fibula nije germanski grob -tek se indirektno moe govoriti o Slavenima -MAROS GAMBAS groblje drugi nalaz, jedna fibula, dva para naunica -KOTOFENI de JOS vrlo luksuzne naunice s filigranom -Maros Gambas je samo imitacija ovog nalaza i pojednostavljenje -ovi svjedoe o lokalnoj proizvodnji (Maros Gambas) -fibule dnjeparskog tipa su lokalni proizvodi, narukvice proirenih krajeva -nalazi s podruja Rumunjske: -najraniji slavenski historijski nalazi, primjeri grobnog ritusa kod Slavena -SARATA MONTEORU (Oltenija) , groblje, oko 1300 grobova paljenih, u urni ili bez nje -HLINCA I (Moldavija) najranije slavensko naselje iz 4.st. -BALTA VERDE (Moldavija) dva paljena groba -Transilvanija grobljanski kompleksi -lokalitet POPINA (Bugarska) ima elemente slavenske naseobine -HISTRIA NA Crnom moru -urne su veim dijelom raene rukom i odgovaraju oblicima PRAKOG TIPA (7.st.) -najvea irina u gornjem dijelu, esto bez ukrasa -urezane horizontalne linije, proizlazi iz prake keramike -u Sarata Monteoru sve urne raene su rukom bez kola -izuzetak je nalaz u urni s rakom (etvrtastom ili oblom), okolo je zasuta s dosta pepela, ugljena i slino -unutra su kosti i ostaci opreme, obino na vrhu ili neto iznad urne -fibule s nogom u obliku LIRE tip PASTYRSKOJE razvile su se iz forme s ptijim protomama -sa Slavenima u Rumunjskoj se moe raunati do 9 ili 10.st., onda nastaju migracije -ponovo se bude romanizirani utjecaji to smatra rumunjska arheologija -sve fibule iz Rumunjske (osim Cotofeni de Jos) su sluajni nalazi -u jednom skeletnom grobu bile su dvije fibule praene zvjezdolikim naunicama -ipak to nije germanski grob iz dr.pol.7.st., Avari i Slaveni nisu -ostaju jo Gepidi kasno 7 i po.8.st. II kaganat

Csallany teza o kulturnom kontinuitetu Gepida u 7 i 8.st. -567. Gepidi prestaju politiki postojati i inkorporirani su u avarski savez I kaganata

19

SLAVENSKA KERAMIKA J.Poulik i J.Eisner kronologija slavenske keramike -4 STUPNJA PO EISNERU -PREDGRADINO DOBA od pol. 6.st. do slavenske migracije (do kraja avarske vlasti) -STARIJE GRADINO - 650. 800. -SREDNJE - 800. 950. -MLAE - 950. 1150 (?) 1. predgradini : vrlo rana keramika u ehoslovakoj je skoro i nema; keramika PRAKOG tipa,

bez kola i naglaenog ruba usta 2.paralelno su lonci na sporom kolu, s valovitim linijama izvedenim instrumentom (od Avara do 850.) 3. srednje duboki urezi doba Moravske drave 850. 950. 4.mlae do 12.st., lonarsko kolo BLUINSKI TIP, nizak lonac, profiliran, duboka horizontalna linija i okomiti ubodi ispod vrata, rani feudalizam -ova kronologoja vrijedi za eku i Slovaku -POULIK, 4 STUPNJA: I -do sred. 7.st. horizont prake keramike, groblja sa paljenim ukopom (kao u Rumunjskoj) II -grobna keramika, ide do 800. (odvajanje Slavena od Avara, promjena izrade keramike) PODUNAVSKI i POTISKI TIP; vrlo skromni naseobinski nalazi III - razdoblje Moravske drave , 800. do sred. 10.st. IV - u ovom stupnju se poklapaju Poulikov i Eisnerov stupanj -u cijelom nizu grobova 8.st. (kad ve postoji kolo) imamo runo raenu keramiku grobni ritus je vrlo konzervativan -slavenska nekropola u Kaiu: tu je naeno paljevinskih grobova, od metala nita, samo fragmenti keramike -rukom raene posude nisu praki tip, neukraene s vrlo naglaenim rubom (po Eisneru i Pouliku tek poslije sredine 9.st) -eljaste ukraene valovitom linijom -vrlo gruba keramika s komadima kalcija, neproiena glina, loe peeno -osim Rumunjske, s.Bugarske i par komada iz Olimpije, jedini siguran primjer paljene nekropole koja se mora pripisati Slavenima -kod nas nije bilo prakog tipa keramike ni paljenog groblja -u samom Kaiu postoji skeletno groblje 8.st., 10, 11, te 6.st. iz seobe naroda -paljena nekropola bi se morala datirati u 7.st. (dolazak Slavena, po.7.st.) -biritualni slavenski ukop kod nas u 9.st nije poznat ni logian -pojasasta valovnica ostatak iz rimske kune keramike (ima je u Istri) ovi su ukrasi iz Kaia nastali pod utjecajem lokalnog lonarstva (romanskog) -Materiza (Nin) -Stankovci (Benkovac) zidane grobnice u rimskom stilu sa slavenskom keramikom i grubim imitacijama kasnorimskih vreva i amfora -u Bosni ima niz rimskih vila koje su adaptirane, s grubom keramikom kao slavenskom no to sve jo nije sigurno -iz Maarske, sa Blatnog jezera: paljeni i skeletni grobovi, par stotina

20

-A.Ss POKASZPETK skeletni 7.st. nomadski (dolje) skeltni (muki) + urne (enski) 8.st. (gore)

-tumai to egzogamijom, s tim da ene uvaju svoj grobni ritus -nita se sigurno pomou keramike u srednjem vijeku ne moe datirati AVARSKO-SLAVENSKI HORIZONT -krajem 8.st. u Slovakoj postoji horizont groblja na kojima odumire nomadski ritus (sve manje konjanikih grobova) -u istonoj Slovakoj ima grobova tipa PRA-VERNOLAKOVO izrazito nomadskih -poinju se formirati krajem 8.st. i traju do prvih decenija 9.st -u zapadnoj Slovakoj, Moravskoj i SZ Maarskoj dolazi do zapadnih utjecaja -polako se formira slavenski etnos, prvenstveno u enskim grobovima NOVE ZAMKY TUROVO NOVA BISTRICA NOVE ZAMKY -poinje sredinom 8.st., sve su ea groblja bez ukopa konjanika s vrlo luksuznim kompletnim garniturama -sve ee su grobne konstrukcije od dasaka i baldahin, vrlo rijetka pojava lijesa -najranije su garniture s grifonima i motivima borbe ivotinja, nisu raniji od sredine 8.st. -gornja vremenska granica: garniture tipa BLATNICA s motivima ljiljana, grubom pseudo-granulacijom, degeneriranim biljnim motivima na kopama -pojava nekompletnih garnitura s jednim jezicem, s Hoenberg tipovima; garniture s pojavom ljudskog lika, naglo osiromaenje -figura je jo u funkciji ornamenta bez posebnog sadraja -u enskom nakitu se polako diferencira slavenski etnikum

kariice s dvostrukom S petljom iz koje se razvija slavenska S karika 9.st

kariice s navojem -pojava veeg broja naunica u enskim grobovima najee upletenih u kosu pripisuje se slavenskom etnosu (grob 373) -kraj uha se nalazi mala karika, a iza nje sve druge naunice, najkvalitetnije su posljednje to je karakteristika Slavena od Poljske i Ukrajine sve do Jadrana

dugmeta-praporci, nalaze se i u kasnijim slavenskim grobljima

keramika sa igosanjem -avarski grobovi nemaju vie pari naunica -gruba keramika u grobovima, vrlo konzervativna, raena rukom izuzetno kasno -ruko raena keramika nalazi se i u izuzetno bogatim grobovima -krajem 8.st. dobiva peat na dnu posude; porijeklo peata nije poznAto -nalaze se na kvalitetnije raenoj keramici -vrlo rijetko na samom kraju 8.st. javljaju se niski trbuasti lonci i vrlo rijetko zdjele -vrlo esta avarska uta keramika -boce s izljevom -postoje dva miljenja o putu kojim je ova keramika stigla u Karpatsku kotlinu -potjee iz Sedmorjeja u Centralnoj Aziji i ovdje stigla u 8.st. -nikad se ne javlja s glatkim okovima, ve samo uz okove s grifonima -novi priliv nomada koji se sa sjevera obiao Karpate -drugi misle da je dolo sa hazarskim prodorom niz donje Podunavlje

21

-smatraju da ove boce rade Slaveni -uta keramika prati forme metalnog posua -uta keramika se javlja s ljevanim garniturama u vrijeme kad avarska groblja postaju naseobinska -forma je najvjerojatnije dola krajem 7.st. i trebalo je vie od jedne generacije da se rezultati preuzimanja pojave u grobovima -u dr.pol.8.st. na utoj keramici se pojavljuje slikanje -to bi trebalo biti vezano uz hazarski prodor, specijalno u JI Maarskoj, Bakoj.. -od nakita treba izdvojiti ZVJEZDOLIKE naunice -tip koji potjee iz kasnorimskog repertoara, koji je preko Bizanta i pontskih radionica doao na podruje Martinovka horizonta i u lijevanoj varijanti trajao sve do 10.st. -u groblju HOLIARE nalaze se uz materijal 8.st. (poetak) -najee je lijevana, s lunulom, imitacijom granulacije -praene su torkvesom ponovo se javlja na periferiji podruja -32 groba u BRODSKOM DRENOVCU (kod Slavonske Poege) povezuju se s prodorom nomada u 9.st hazarskim prodorom -objavljeno je kao slavensko groblje prve pol.9.st -4 konjanika groba -stremen s ploicom, pala jednosjeno oruje -vrlo mnogo oruja: pala , sablja (nema otrice, pala ima otricu) -ima vei broj kariica; viestruke perle -udne naunice rombinog presjeka, kasnoavarske naunice -Brodski Drenovac se vrlo esto vee s ketlakim krugom zbog para naunica, to nije dosta sigurno -kariica s dvostrukim S , u mukom grobu -vr koji podsjea na rimsku provincijalnu keramiku -nalaz jezica stila Blatnica -cijelo groblje je nastalo u trajanju jedne i pol generacije; mora da su tamo stigli oko 800.g. -groblje je refleks jednog naselja refugija, nakon propasti avarske drave (zlatni nalaz iz Poekog Brestovca) -u 9.st stremenje u grobu se ne moe vezati za Slavene -jaje je vrlo est prilog, naroito u djejim grobovima u 8.st. -bombasti avarski lonac ute keramike PILISMAROT BASAHARE SOPRONKHIDA ZWLFLAXING -profil zdjele naglo odsjeen -sline zdjele u Moravskoj datirane u 9.st POHARSKO, kneevsko imanje -sluajni nalazi kod nas, paralele na Ptujskom gradu -dekoracija valovnicom i paralelnim linijama: ukras koji se sree od 8 12.st. na svim moguim fakturama -peati se javljaju na keramici krajem 8.st. pa sve do 13.st. -BILISICS maarska Baranja -tip naunice od bronce koji se javlja od poetka 8 po.9.st -kalupi smatraju da su to gepidski majstori u avarskoj slubi nema nekih osnova (Fettich i Csallany) -grob s kalupom Fettich ga uvijek interpretira kao gepidski

22

-groblja tipa SOPRONKHIDA i FNEKPUSZTA pod jakim franakim utjecajem -Sopronkhida obuhvaa svega dvije generacije s koncentracijom mukih, specijalno ratnikih grobova -dok u Slovakoj prevladava nomadski ritus i nomadska oprema (veu ih uz ekspanziju hazarskog kaganata) povezuju i Brodski Drenovac s razliitim interpretacijama -u drugim grobljima na podruju Transdanubije od Gyra do Mosonya, te zapadno od Blatnog jezera (Szalavar, vee se uz Pribinu i njegov specijalni status u Franakoj; Fnekpuszta te

Sopronkhida kraj Soprona) postoji problem avarskog kontinuiteta nakon sloma avarske drave u

9.st -specijalno u enskom nakitu ima vrste veze s Moravskom i Karantanijom -ima pokop u sanduku pod franakim utjecajem -karolinko oruje: koplje s krilcima, ostruge -neobini grobni ritus: lubanje rogate stoke su naene u rakama, 30-50cm izvan skeleta -prekrivanje skeleta goveom koom na kojoj je preparirana glava -pravih paralela za taj ritus nema -ovo je groblje ulo u literaturu kao slavensko groblje 9.st -no kasnije se ustanovilo da se radi o neem drugom govori o ukapanju avarskog etnosa u odreene forme franake drave: pokrtavanje, vazalstvo, problem lena, odnosno vojne slube -u istom su poloaju kao moravski knez Pribina -blizak je grobljima kao to su DONI VESTONICE -javljaju se posljednji ostaci kasnoavarskih garnitura jeziak s motivom ljiljana, Blatnica stila -viestruke perle koje se javljaju krajem 8.st. -puhane moravske perle s poetka 9.st -noevi s dugom kotanom drkom, ukraenom koncentrinim krugovima: Fischputzmesser no za ienje ribe -ima ih kraj Nina (drijac), u grobljima na podruju Kaia, Biskupije te Moravskoj i Karantaniji -naunice

neobine, s kuglastim upljim privjeskom

karike sa spiralnim koninim dijelom

karike sa jedva naglaenim koljenima (ostatak od avarskih naglaenih koljena)

karike s granuliranim privjeskom ili imitacijom granulacije, vrlo jednostavne -u Sopronkhidi je taj tip naunica vrlo est -posebna karakteristika slavenske nonje je vei broj karika na jednom uhu i taj se obiaj moe pratiti sve do 11.st., najvjerojatnije su bile upletene u kosu

tip naunice s petljom

konina naunica, ali ne spiralnam ve lijevana s petljom

karike s petljom i kuglom koja je zatvara; odavde se razvija karantanski tip iz rane ketlake

kulture s laniima koji vise s karika -kasnije se koljena pretvaraju u jagode -ova se groblja veu uz groblje HOHENBERG u Austriji -tu i u groblju KRUNGL se nalaze takve naunice (pojavu S karika trebati e sniziti bar stotinu godina) -lanii zavravaju ili ploicom ili perlicom, ali je ta vrlo rijetko sauvana -na Sopronkhidi ima strelica oblika lastinog repa s tuljcem za nasad (raniji primjerci imaju trn, kasniji tuljac) -ekiaste sjekire Klapmesser noevi na sklapanje; izrazito slavenski inventar u ranim slavenskim grobovima; u 9.st ima ih u svim grobovima

23

-najvanija je karolinka oprema, prvenstveno ostruge: dosta jednostavne , eljezne s trnom -to je trn dui, ostruge su kasnije -sensprn ostruge s uicama -Nietensprn ostruge sa zakovicama -o starosti se ne moe suditi sasvim tono: one s uicama ne moraju nuno biti mlae -karolinka koplja s krilcima: krilca se javljaju jo na merovinkom oruju (Karlo Veliki nekoliko puta zabranjuje izvoz oruja iz Franake u barbarske zemlje) -keramika je vrlo brojna u grobovima slavenska keramika koja se javlja na vrlo irokom prostoru -neto je vea od one poznate iz drugih grobalja -grob 48 u Sopronkhidi -uz grob je naena Salzbechalter (solnica) nainjena je od roga u jednom komadu -Ribakov ne radi se o solnici, ve da ga treba okrenuti naopako i nositi na palici kao bunuk -ali tako dekoracija gubi smisao, osim toga, ovi su nalazi uvijek naeni uz pojas mrtvaca -ima i rupicu kojom se privrava za pojas, ovaj nain dekoriranja poznat je samo s nekoliko primjeraka: SOPRONKHIDA, TATABANYA, DRIJAC te jedan primjerak nepoznatog porijekla -nakon sredine 9.st oruja u grobovima vie nema -Stare Mesto avaroslavensko groblje koje odumire nakon propasti avarske drave -naunice sa spiralnim zavretkom su ee na periferiji Karpatske kotline i starije su nego to ih je Hruby stavio -no vano je vidjeti da se nose u Velikoj Moravskoj jo u 9.st; vane su zato jer se pretpostavlja da se od njih razvila prava slavenska S karika -u Velikoj Moravskoj O karika -inae se pretpostavlja da se S karike javljaju tek polovinom 10.st. s Bjelobrdskom kulturom (datirana je bizantskim novcem) -neki smatraju da Bjelobrdsku kulturu treba neto spustiti, ovdje su O karike prekasno datirane -pojava bizantskog nakita je prekasna: kraj 9.st po.10.st., to ne odgovara povijesnim injenicama -drugi sputaju cvat velikomoravske proizvodnje u dr.pol.9.st -postoji vrlo luksuzna nakitna proizvodnja u tehnici filigrana i granulacije -oko 60-tih 9.st Velika Moravska cvate , dolaze bizant. misionari, a skulturom i proizvodnja nakita -vrlo mnogo slinosti sa starohrvatskim nakitom -etverojagodne naunice s granulacijom koja je grublja od one iz biz. radionica -pojava granulirane dugmadi na odjei -viebojne karolinke perle: crne s utim, potom viestruke i puhane perle -puhane perle se javljaju jo krajem 8.st. i po.9.st -puhane su perle proizvod karolinke staklarske industrije; ne datira ih se preko pol.9.st -u Moravskoj su este lunulaste naunice na kojima visi puno lania -maevi: kasni imaju vrlo veliku nakrsnicu i sasvim zaobljenu jabuicu (ranija je trokutasta) -u Hrvatskoj je vrlo esta narebrena jabuica -velikomoravska groblja imaju vrlo veliku gustou ukopa i za razliku od dalmatinsko- hrvatskih, vezana su za crkvenu arhitekturu

24

L. Niederle - Slavenske Starine Slaveni u neolitiku i u njemu najblie doba -evropska kolijevka Slavena do seobe poslije nae ere je iza Karpata, u prostoru izmeu rijeke Odre, Baltikog mora, Dona i Karpata -Niederle pretpostavlja da su Slaveni ve od kraja 2. tisuljea p.n.e. bili naseljeno u srednjoj Evropi -V.Hojka smatra da su protoslavenski volinski i kijevski zemljoradnici nosioci tripoljske kulture (mali neolitik), ali nema direktnih dokaza za to Slaveni i luika kultura -poljski arheolozi uglavnom pripisuju luiku kulturu Slavenima koji su ve u to doba bili tamo naseljeni, a uspjeli su se tamo zadrati sve do migracije Germana -Nijemci pripisuju luiku kulturu jednom narodu koji su zvali sjevernim Ilirima -vrstih dokaza nema ni za jednu teoriju, nema dokaza o kontinuitetu luike kulture do dolaska historijskih Slavena u 6.st. -sigurno je da su Slaveni poetkom nove ere i prije naseljeni uz Vislu, gdje ih spominju Tacit i Ptolomej, ali to od tamonjih kultura prije nove ere pripada Slavenima, ne moe se sa sigurnou

odrediti Slaveni i Skiti eljezno doba -Herodot spominje pored pravih nomadskih Skita jo i neke zemljoradnike Skite na Dnjepru moda su to Slaveni ? (zato bi Skiti kao nomadi odjednom postali zemljoradnici ?) Seoba Slavena -u dr.pol.2.st. nastaju velika komeanja i pokreti meu Slavenima iza Karpata (izvjetaj iz tog vremena daje Julije Kapitol) -ta kretanja jaaju i nastavljaju se sljedeih stoljea sve do 7.st. -uzroci: 1unutranji: velik porast stanovnitva, potreba za novim obradivim povrinama, elja za boljim

ivotom 2. vanjski: nastajanje stranih etnikih grupacija Bastarni, Skiri, Heruli , Goti, Bugari, Avari -rasprostranjenost Slavena u 7.st. SJEVER do obale Baltika JUG - vei dio balkanskog poluotoka, dio Grke i njenog arhipelaga ZAPAD preko Labe i Sale do podruja gornje Majne duboko u Alpe, sve do mletakog prostora ISTOK do ua Dnjepra i Dona, cijela srednja Rusija sve do gornjeg Dona i Dnjepra -448. Prisk spominje Slavene na srednjem Dunavu -595. spominju se na izvorima Drave i Mure, na Balkan prelaze od poetka 6.st. -iako tono znamo gdje su Slavenio naseljeni, arheoloko materijal od 5 8.st. jo uvijek nije sigurno utvren -Niederle to objanjava siromatvom tadanje slavenske kulture i selidbom -paljevinski grobovi pod niskim mogilama -neto vie arh. materijala koji se moe pripisati Slavenima 6 i 7.st. ima u srednjem Podunavlju (Panonija , Alpe) gdje dolazi s hunskim i avarskim materijalom (Keszthely) -na sjeveru uz Dnjepar u umovitom Volinskom i Kijevskom kraju, nalazi se velik broj kurgana koji su proglaeni skitskima, no materijal iz njih pokazuje znatna odstupanja u odnosu na isto

skitske kurgane donjodnjeparske i kubanske stepe -razliku pokazuje i ritus sahranjivanja: u pravim skit. kurganima dolazi samo skeletni ukop, dok u ovim sjevernim od 4.st. susreemo i spaljivanje

25

-zakljuak: u skitsko doba u junoj Rusiji postoje dva razna skitska elementa: pravi iranski nomadski narod u stepama i starosjedilako domae stanovnitvo u krajevima iznad stepa -to stanovnitvo su Skiti pokorili i izmijeali se s njima, ali ono nije skitsko, ne ivi na konjima, ve na zemlji koju obrauje, grade zemunice i velike gradine za obranu, ima drugu keramiku i

karakteristian materijal, uz proizvode skitskog i grkog karaktera no ni tu se ne moe sa sigurnou rei da su to Slaveni, tek bi daljnja istraivanja mogla to potvrditi Slaveni u rimsko i gotsko doba -u vremenu 1 4.st. Slaveni su sigurno naseljeni u podruju iza Visle, Karpata i oko srednjeg Dnjepra, ali jo uvijek ne moemo sa sigurnou odrediti koje im skupine spomenika pripadaju -ernjahovska kultura nekropole s paljevinskim i skeletnim grobovima 3 / 4.st. -Hvojka je smatra slavenskom, no veina drugih je pripisuje onim Gotima to su na prijelazu 2/3.st. doselili u to podruje -od tada se meu Slavene iri iz crnomorskih emporija i rimski utjecaj, a zatim i snani gotski utjecaj koji je ostavio tragove i u jeziku Slavena -mogile: u ranije doba su niske, a kasnije sve vie (20-30m) -posebno velike su u Rusiji krajem poganskog doba, pa se taj period i naziva doba kurgana -takvi visoki kurgani su vjerojatno utjecaj nordijskih pogrebnih obiaja -kod ostalih Slavena susreu se velike mogile kod znaajnijih linosti tzv. kneevske mogile, npr. kod nas Pribidrugova gomila na Brau, mogile u Zeti i kod Prizrena -prazne mogile: kenotafi ili straarske mogile Sutton Hoo -prilozi u veini mogila do 10.st. su vrlo siromani uglavnom predgradina keramika, a u ekoj i Podunavlju i gradika -u Rusiji se spaljivanje zadralo do 12.st. pa se u tamonjim mogilama nalazi i bogatiji materijal koji pokazuje utjecaj skandinavskoh Rusa koji su od kraja 8.st. krstarili Rusijom sve do Crnog mora i Kaspijskog jezera (mnogo importiranih nordijskih, ali i orijentalnih proizvoda skand. Rusi su drali u svojim rukama i trgovinu sa Hazarima) -takve su mogile kod Gnjezdova blizu Smolenska i kod ernjigova -s pokrtavanjem nestaje postepeno i spaljivanje, ai podizanje velikih mogila no taj proces ne tee usporedno kod svih Slavena -negdje, npr. u Podunavlju, poinje ve i ranije (7 i 8.st.) pod utjecajem Rimljana, Huna, Avara, a drugdje se zadrava jo dosta dugo unutranjost Rusije 12 14.st. -po nastanku mogila groblja niu oko pretkranskih crkvi ili podalje od njih ravni grobovi na redove -krajem prvog tisuljea Slaveni su naseljeni na vrlo velikom prostoru te vie nisu jedinstveni, ve je do izraaja dola diferencijacija zapoeta jo u pradomovini -zapadni Slaveni: eka plemena u ekoj i Moravskoj -slovaka plemena oko malih Karpata -srpska plemena oko gornje Majne i u Sudetima -plemena oko Labe i Odre -poljska plemena izmeu donje Visle, Buga, Karpata i Krkonoa -juni Slaveni: Slovenci u alpskim predjelima sve do Salzburga -Hrvati u primorsko-dalamtinskom podruju -Srbi oko Bosne, Drine i Morave -Bugari iznad grkog pojasa od Soluna do bugarskog zaljeva -istoni Slaveni: niz plemena koja su jednostrana sve do 12.st. , a zauzimaju prostor od zapadanog Buga na istok

26

-prvobitni ritus sahranjivanja kod Slavena je spaljivanje -pepeo se sam ili u maloj posudi zakapao u niskoj mogili, spaljivanje traje sve do 10. , a negdje i u 12.st. -skeletni ukop se najprije pojavljuje na Dnjepru (u grobovima ernjahovske kulture 4 i 5.st.), Podunavlju (7.st., npr. Velika Gorica) i Baltiku i to najprije pod rimskim i avarskim utjecajem , a potom i franakim -definitivan prijelaz sa spaljivanja na skeletni ukop dolazi s primanjem kranstva -skeletni ukop u Velikoj Gorici javlja se u 8.st. -Retra svetite Svaroia Redigoste -gradina -oblik ovisi o konfiguraciji tla, najee krune, na visinama -u nizini okrueno vodenim jarkom -dva ili vie redova bedema koji su najee zemljani s kolcima, drvene kule i palisade -Bjelgorod gradina iz 10.st. bedem hrastove konstrukcije na tri kata -na Balkanu se vrlo rano grade kameni zidovi po rimskom uzoru -ostave sve poznate ostave iz prvog tisuljea sadre proizvode stranih radionica i stilova, tek od 10.st. poinje domaa izrada imitacija -Niederle sve ostave od 9 do 11.st. dijeli u 4 grupe: a) prva orijentalna grupa b) druga orijentalna (Sirija, Mezopotamija) c) nordijska d) bizantska -zapadni i juni Slaveni ukop u etvrtaste jame, ponemak poloeni na dasku ili okrueni kamenjem; mogila nema -Rusija ukop u jami, ali pod kurganom -ukop na nivou tla, pod kurganom; u drvenoj komori pod kurganom -u 10.st. oblaganje daskama, 11.st drveni koveg .neki su Slaveni (npr. Hrvati 8.st. velikaki grobovi Knin, Biskupija) pod utjecajem Rimljana sahranjivali svoje uglednike u kamenim sarkofazima ( u Rusiji u 11.st.) -u Rusiji se susree i ukop u amcu (nordijski utjecaj) ili na saonicama -poloaj tijela u mogilama: opruen na leima ispruenih ili zgrenih nogu; sjedei , okrenut prema istoku -orijentacija: u principu noge na istoku, glava na zapadu -naselja i stanovi -naselja su u principu slabo istraena i slabo poznata -zemunice vie ili manje ukopane u zemlju -prostorija za stanovanje i predvorje kosi krov od granja, slame ili trave, u sreditu ognjite ili pe -sojenice dosta ih ima u sjvernoj Poljskoj -stanovi poglavica kameni temelji i zidovi od greda, jedna velika i vie manjih prostorija tokom 9 i 10.st. -mnogi slavenski knezovi pozivaju strane graditelje koji im grade kamene dvorce (franake, bizantske, nordijske) -dvor bugarskog cara u Abobi Pliski orijentalna kamena graevina -poganska svetita Svantevidov hram u Arhoni na otoku Rigenu na samom rtu etvrtasta zgrada sa 4 stupa u sredini kip boga

27

-oruje -Slaveni u 6 i 7.st. slabo naoruani -car Konstantin ih naziva ethne aopla (gr. bez oruja) imali su samo kratka koplja i titove -dolaskom u nove zemlje u doticaju s novim susjedima bogati se i slavensko naoruanje, ali u 10. i 11.st. oruje se rijetko stavlja u grobove

koplje -od 6 do 10.st. eljezna, listolikog oblika, s tuljcem -na zapadu od 9.st koplja s krilcima na tuljcu

tit -10 11.st. drveni tit bademastog oblika -okrugli titovi na sjveru vikinkog porijekla, a na Balkanu bizantskog

oklop -susree se kod Slavena od 10.st. korica od metalnih ploa - nasljee rimske opreme -na Orijentu kariasti oklop u obliku duge koulje -Slaveni su bilo direktno, bilo posredstvom Germana preuzeli orijentlani kariasti oklop (oklip i ljem kneza Voclava) sveti Vid u Pragu

ljem -takoer od 10.st. koninog oblika, iz vie segmenata, preuzrto od Germana (Goti imaju takve ljemove jo za svog boravka na Crnom moru u 3 i 4.st , a potom ga donose u srednju Evropu) -Vid kod Metkovia gotski ljemovi

bojni no -Slaveni ga rijetko imaju (kod nas u Biskupiji)

ma -germanskog franakog ili vikinkog porijekla; uglavnom se razvio iz germanske spate irok ravan ma s dvije otrice -kod nas uglavnom franaki maevi

sablja -od 10.st. pod utjecajem orijentalnih naroda (znai grobovi u Panoniji sa sabljom ne moraju nuno biti avarski ili maarski)

luk i strijela -oruje koje Slaveni najranije poznaju -od 10.st. mnogo orijentlanih strelica koje nemaju iljak

sjekire -proizalo iz kasnorimskih oblika

bradva -u 10.st. s orijenta s jedne strane trostrano sjeivo, a s druge eki -nakit -do 10.st. uglavnom imoprt, a od tada na dalje domaa izrada -u 9 i 10.st. gube se svi survivali fibula koje su Slaveni pokupili, prenosili od drugih naroda, a koriste kope i dugmad -jedino Slaveni na srednjem i donjem Dunavu opdravaju neke derivate rimskih, bizantskih ili merovinkih fibula: ketlake ploaste fibule ukraene jamiastim emajlom -bizantske ploaste fibule ukraene filigranom i inkrustacijom -nordijske kornjaaste fibule sjeverna i srednja Rusija -kope vrlo rijetke uglavnom okrugle, ploaste juni import -dugmad uplja, kuglasta ili krukasta, ukraena bizantska -preice eljezne, polukrune ili etvrtaste, jednostavne bronane, ukraene -hinsko avarske preice i okovi kesteljska kultura -S-kariice nakit tipian za sve Slavene jednostavne kariice sa jednostrukom ili dvostrukom raskucanom petljom -ponekad je kariica ukraena perlicama, grozdiem, koaricom

28

-tipine su za 10 i 11.st., ali u podunavskim i alpskim krajevima dolaze i ranije (kasnorimske iz svetog Servola u Istri i Drnova; kesteljske) -Niederle smatra da su Slaveni primili S-kariice negdje u panonskom Podunavlju -u vrijeme kesteljske kulture u Rusiji se razvio u 11 i 12.st. itav niz privjesnih karika s razliitim ukrasima i privjescima -naunice bizantske grozdaste lijevane, imitacija bizantskih -lunulaste u alpskim oblastima ketlake kulture -lunulasto- bizantske granulacija, filigran -tip s tri jagode bizantsko-orijentalne -ogrlice od koljaka (hauri), zrna od stakla ili staklene paste, janatara, poludragog kamenja -privjesci lunulasti, ukraeni ili neukraeni, medaljoni, kriii -grivne vrste ogrlice; susreu se uglavnom kod junih Slavena -pletene ogrlice bjelobrdske kulture -narukvice pletene od ice, analogne ogrlicama bjelobrdske kulture -od limene trake sa uvijenim krajevima, ukraene urezima sa zoomorfnim zavrecima orijentlano porijeklo -staklene este kod istonih Slavena (Rusija) -prstenje narebreni masivni esti u Hrvatskoj i Podunavlju -pleteni iz vie ica maarske i hrvatske, Rusija -od limene trake, ukraene urezanim motivima, ravni ili s proirenjem u sredini juni i zapadni Slaveni -antiko prstenje s glavom od stakla, kamena, granuliranom ili filigranskom ploicom -jednostavni prsten prebaenih ili sastavljenih krajeva -orue -prljenovi kameni ili glineni; u enskim grobovima -kresiva eljezna; u mukim grobovima -ealj jednoredni i dvoredni u mukim i enskim grobovima -srpovi slabo povijeni ostruge izduenog, parabolastog oblika, s dugakim trnom -vale obino bez psalija -stremeni karolinki izdueni s ravnom ploicom za upiranje -okrugli nomadski u Rusiji i Maarskoj -keramika -najei i najbrojniji prilog u grobovima -predgradina keramika keramika prije i iz vremena seobe Slavena (do 7.st.) lonci nerazgrnutog oboda, s grubim urezanim ukrasima -gradina keramika neproiena s pijeskom pomijeana glina, dobro peena, hrapave povrine -oblici lonci s manje ili jae razgrnutim obodom, ukraeni valovnicom -nastala u doticaju s rimskom provincijalnom keramikom -Slaveni se ve svojim najranijim dolaskom na Dunav (2 3.st, 5-6.st.)susreu s rimskom keramikom -u Podunavlju se gradina keramika javlja ve od 7 do 8.st. -u Poljskoj od 9.st a u Rusiji tek od 10.st. -drvena vedra opasana eljeznim obruima -strano metalno posue (junoevropsko) -rogovi za pie